Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.44.0-wmf.2 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic 0 2987 3665604 3651765 2024-11-12T12:34:20Z 80.80.37.176 Stup nije dio Istocnog Sarajeva 3665604 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = | ime = Husein-kapetan Gradaščević | počasni_sufiks = | slika = Husein Gradaščević.jpg | alt_slike = | opis = Ilustracija Huseina Gradaščevića | ime_pri_rođenju = Husein Gradaščević | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1802|8|31}} | mjesto_rođenja = [[Gradačac]], [[Osmanlijsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1834|8|17|1802|8|31}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], Osmanlijsko Carstvo | nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]] | religija = [[Islam]] | djeca = | zanimanje = kapetan | godine_aktivnosti = | poznat_po = Borba za autonomiju Bosne u Osmanlijskom Carstvu | značajni_radovi = }} '''Husein-kapetan Gradaščević''' (1802<ref name="Kreševljaković">http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/Husein_kapetan_Gradascevic.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304123313/http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/Husein_kapetan_Gradascevic.pdf |date=4 Mart 2016 }} Biblioteka Grada Sarajeva; Hamdija Kreševljaković: Husein kapetan Gradaščević</ref> – 1834), poznatiji kao '''Zmaj od Bosne''', bio je vojskovođa u službi [[Osmansko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], a kasnije bosanski kapetan koji se borio za bosansku autonomiju u Osmanlijskom Carstvu. Rođen je u [[Gradačac|Gradačcu]] 1802. godine. Odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnim dijelovima Osmanlijskog Carstva. Nakon što je Dželaludin-paša otrovao njegovog brata [[Murat-kapetan Gradaščević|Murat-kapetana]] 1821, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije sa samo 18 godina života. Tokom svog kapetanstva, stekao je ugled u narodu zbog mudrog vladanja i tolerancije te postao jedna od poznatijih osoba u Bosni. S [[Rusko-turski rat (1828–1829)|Rusko-turskim ratom]] porasla je Gradaščevićeva važnost, tako da mu je bosanski guverner dao zadatak da mobilizira vojsku između [[Drina|Drine]] i [[Vrbas]]a. Do 1830. Gradaščević je postao glasnogovornik svih osmanskih kapetana u Bosni, te je ordinizirao odbranu u svjetlu moguće srpske invazije. Potaknuti reformama osmanskog sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]], kojima su ukinuti [[janjičari]] i oslabile plemićke privilegije, te autonomiju i teritoriju dodijeljenu [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]], veliki dio bosanskog plemstva se ujedinio i pobunio. Godine 1831. izabran je za vođu pokreta za bosansku autonomiju, a preuzeo je i titulu vezira. Brzo je otjerao osmanlijskog vezira i ostale protivnike bosanske autonomije te tako postao ''de facto'' vladar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]. Taj ustanak imao je za cilj ostvarivanje autonomije, a trajao je tri godine i uključivao je zahtjev za ukidanje osmanskih lojala uglavnom u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Među zapaženim dostignućima je i to da je Gradaščević 18. jula iste godine predvodio bosansku vojsku, koja je savladala osmanlijsku vojsku pod zapovjedništom velikog vezira u blizini Štimlja na [[Kosovo|Kosovu]]. Odlučuje ne nastaviti pohod i vraća se u Bosnu, gdje su ga njegovi vojnici proglasili novim vezirom 12. septembra. Međutim, nakon tri godine borbi ustanak nije uspio, dok su sve kapetanije ukinute do 1835. Gradaščević je morao bježati u [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]] 31. maja. Odatle je on pregovarao sa sultanom da se vrati u Osmanlijsko Carstvo, koji njegovu želju odobrava, ali se nije mogao vratiti u Bosnu. Seli u [[Beograd]], a zatim u [[Istanbul]], gdje je umro od [[Kolera|kolere]] 17. augusta, 1834. godine. Gradaščević je dobio počasnu titulu "Zmaj od Bosne", a i danas se smatra bošnjačkim narodnim junakom i jedan je od uglednijih ličnosti u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. == Biografija == === Porijeklo i vrijeme mladosti === [[Datoteka:Gradacacposition.PNG|mini|desno|200p|Gradačac u sadašnjoj Bosni i Hercegovini.]] Bili su poznati kao bogata porodica s visokostojećim statusom. Smjestili su se u bosanskoj [[Posavina|Posavini]], prema sultanskom [[ferman]]u koji im je dao zemlju i vojne odgovornosti u području. Mjesno stanovništvo ih je znalo kao [[beg]]ovi i [[spahija|spahije]]. Privatna porodična tradicija drži da su Gradaščevići potomci [[Feudalizam|feudalne]] bosanske vlastele. Prvi poznati kapetan Gradaščevića u Gradačcu je Mehmed-kapetan, čija je vladavina trajala do 1755/56. Ime njegovog nasljednika se ne zna, ali zna se da je Mehmed-kapetan unuk nakon tog nepoznatog kapetana koji je preuzeo vlast 1765. Mehmed-kapetana unuka je naslijedio [[Osman Gradaščević|Osman-kapetan]], koji je poznat kao jedan od najmoćnijih kapetana Bosne u to vrijeme. Osman-kapetan je imao šest muških nasljednika. Po redu rođenja, oni su bili Hamza, [[Murat-kapetan Gradaščević|Murat]], [[Osman-paša Gradaščević|Osman]], Muharem, Husein i H. Bećir. Kada je Hamza preminuo 1797/98, Murat-beg ga je naslijedio kao kapetan. Husein je rođen 1802 godine u porodičnoj kući Gradaščevića u Gradačcu. Odrastao je u turbulentno vrijeme i njegov brat Osman je učestvovao u ratu protiv Srbije 1813. Huseinov otac Osman je preminuo 1812. godine, kada je Husein imao nepunih 10 godina. Husein je bio obrazovan i naučio je čitati i pisati u rano doba. Kada je imao 16 godina, naučio je arapsku [[kaligrafija|kaligrafiju]] uz pomoć Muratovog ličnog pisara Mula Mustevice, koji je hvalio Huseinovu bistrinu i zvao ga "darovitim djetetom". Osim toga, Huseina su podučavala dvojica [[derviš]]a. Nije poznato je li pripadao redu derviša, ali na osnovu njegove velike religioznosti i skromnom načinu življenja koje bi demonstrirao u budućnosti, često se smatra da jest. Husein se oženio Hanifom, sestrom Mahmud-kapetana [[Derventa|Dervente]], u ranim godinama, njegov sin Muhamed-beg vjerovatno je rođen prije 1822, kada je Husein imao 20 godina. Par je dobio kćerku, Šefiku, 1833. Ni Muhamed ni Šefika nisu imali djece. Godine 1820. Murat je pozvan u [[Travnik]] od strane rivala Dželaludin-paše zbog političkih nemira u Bosni. Po njegovom dolasku Dželaludin ga je otrovao, gdje je i umro. Budući da su Osman i Muharem već bili mrtvi, Husein je tako postao kapetan Gradačca u 18. godini. === Gradačačko kapetanstvo === [[Datoteka:Kula husein kapetan.jpg|mini|lijevo|250p|Gradačačka kula, administrativno sjedište gradačačkih kapetana]] Kada je Husein postao gradačački kapetan najviše pažnje je dao administraciji unutrašnjih poslova. Huseinovi projekti gradnje vezani za grad Gradačac i njegovu neposrednu blizinu. Tokom njegove vladavine Gradačac je proširio svoj status kao jedna od najprosperitetnijih kapetanija u Bosni. Prvi i najvažniji građevinski poduhvat je [[Gradačačka tvrđava]]. Tvrđava je postojala decenijama i bila je renovirana od vremena Mehmed-kapetana 1765. Huseinov otac Osman i brat Murat su također radili na tvrđavi 1808. i 1818–1819. godine. Ipak, ne zna se tačna priroda Huseinovog doprinosa utvrđenju. Kula tvrđave je dugo bila smatrana Huseinovim djelom ali arheološki dokazi pokazuju da je kula postojala od prije. Husein je svakako bio odgovoran za kompletnu gradnju nove tvrđave tokom svoje vladavine. Po svim standardima to je bio veliki projekat, koji je uključivao konstrukciju vještačkog jezera ograđenim rovom koji je bio do 100 metara širok i vrlo dubok. Tvrđava je dobila ime ''Čardak'' i obližnje selo je vrlo brzo dobilo isto ime. Zidine su bile ovalnog oblika, kompletna struktura je bila 17 metara duga i 8 metara široka. Cijeli kompleks s okolinom je također sadržio džamiju, bunare, lovište ribe i terene za lov. Unutar zidina grada Gradačca najznačajniji Huseinov doprinos je [[Gradačačka sahat-kula|sahat-kula]] koja je izgrađena 1824. godine. Osnova objekta je 5,5 x 5,5 metara, dok je visina 21,50 metara. Ovo je bio posljednji objekte te vrste koji je izgrađen u Bosni. Nekih 40–50 metara izvan gradskih zidina se nalazi Huseinov najveći arhitektualni doprinos: [[Husejnija džamija]]. Izgrađena u 1826, sadrži oktagonalnu kupolu i visoku munaru (25 metara). Tri manje oktagonalne kupole se nalaze iznad verande. Islamske dekoracije se mogu vidjeti na vratima, zidu kao i interijeru. Cijeli kompleks je opasan malim kamenim zidom i kapijom. Huseinova vladavina u Gradačcu je također bila istaknuta zbog njegove tolerancije prema [[Kršćanstvo|kršćanima]]; Iako su socijalne norme tog vremena diktirale da [[sultan]] odobri konstrukciju bilo kojeg neislamskog religijskog objekta, Husein je odobravao gradnju nekoliko takvih građevina bez sultanovog odobrenja. Katolička škola je izgrađena u selu ''Tolisa'' 1823. godine, a onda i crkva koja je mogla primiti 1.500 ljudi. Izgrađene su još dvije katoličke crkve u selima ''Dubrave'' i ''Garevac'', dok je pravoslavna crkva izgrađena u seocetu ''Obudovac''. Poznato je da su hrišćani iz Gradačca, tokom Huseinove vladavine, bili najzadovoljniji u cijeloj Bosni. 1827. godina je označila Huseinov ulazak na bosansku višu političku scenu. To se desilo uglavnom zbog nadolazećeg [[Rusko-turski rat|Rusko-Turskog Rata, 1828-1829]]. i njegove uloge u pripremanju odbrane granica [[Bosanski pašaluk|Bosanskog ejaleta]]. Po primanju naredbe od bosanskog vizira Abdurahim-paše Husein mobilizira gradačačku populaciju i pojačava njenu odbranu. Tokom razgovora održanih u [[Sarajevo|Sarajevu]] između vezira i bosanskih kapetana Husein je najduže diskutovao strategije. On je izabran za komandanta armije koju je mobilisao od [[Drina|Drine]] do [[Vrbas]]a. Ipak, sredinom juna 1828, Husein je morao iznenadno požuriti u Sarajevo s manjom vojnom formacijom kako bi odveo vezira na sigurno mjesto, zbog revolta među jedinicama. 1830. Husein se podigao na nove političke visine jer je bio u mogućnosti da zastupa gotovo sve kapetane u Bosni. U to vrijeme je koordinirao odbranu Bosne od eventualne srbijanske invazije, a i upozorio je habsburške vlasti da ne prelaze preko [[Sava|Save]]. Autoritet koji je posjedovao kasnije objašnjava njegovu veliku ulogu koju je imao u nadolazećim godinama. === Pokret za autonomiju Bosne === {{Glavni|Veliki bosanski ustanak}}[[Datoteka:Mahmud2.jpg|mini|desno|Sultan [[Mahmud II]] bio je glavni katalizator pokreta za autonomiju Bosne]] Godine 1826, kada je sultan ukinuo [[janjičar]]e u Bosni, Gradaščevićeva reakcija nije bila različita onoj koju je imao ostatak bosanske aristokratije. Gradaščević je zaprijetio da će koristiti vojnu silu kako bi potčinio svakoga ko se bude protivio sarajevskim janjičarima. Kada su janjičari ubili ''nakibul-ešrafa'' Nurudin-efendiju Šerifovića, njegov se ton promijenio i vrlo brzo se distancirao od njihovog cilja. Prekretnica za Gradaščevića nastupila je završetkom Rusko-turskog rata i potpisivanjem [[Jedrenski mir (1829)|Jedrenskog mira]] 14. septembra 1829. godine. Prema odredbama tog sporazuma, Osmanlijsko Carstvo moralo je dati autonomiju [[Srbija|Srbiji]], čin koji je uvrijedio Bošnjake i izazvao brojne proteste jer je Srbiji, uz autonomiju, dato i šest nahija koje su tradicionalno pripadale Bosni.<ref>{{Cite web|url=https://ff.unsa.ba/files/zavDipl/19_20/kbh/Adna-Kunic.pdf|title=Geneza historijskog lika Husein-kapetana Gradaščevića u bosanskohercegovačkoj književnosti}}</ref> Usljed ove konfiskacije historijski bosanskih područja iniciran je pokret za autonomiju. Između 20. i 31. decembra 1830. Gradaščević je bio domaćin skupa bošnjačkih ajana u Gradačcu. Mjesec kasnije, od 20. januara do 5. februara, održan je još jedan sastanak u [[Tuzla|Tuzli]] s ciljem da se pripremi za pobunu. Odatle je upućen opći poziv bosanskom narodu da se diže na ustanak za odbranu Bosne. Tada popularni Husein-kapetan neoficijelno biva izabran za vođu pokreta. Bliži detalji o tom sastanku mračni su i diskutabilni. Drugi rezultat sastanka u Tuzli je bio dogovor da se održi sabor u Travniku. Budući da je Travnik bio sjedište Bosanskog pašaluka i vezira, planirani sastanak u stvarnosti je bio direktna konfrontacija s osmanlijskim vlastima. Gradaščević je tako tražio od svih uključenih da pomognu okupiti vojsku unaprijed. Dana 29. marta 1831. uputio se prema Travniku s približno 4.000 ljudi. [[Datoteka:Flag of Bosnia (1831-1832).svg|mini|Nezavisna Bosna 1831.]]Ne gubeći vrijeme Gradaščević je 31. maja uputio poziv u kojem je zahtijevao da se svi ajani smjesta pridruže njegovoj vojsci, zajedno sa svim pripadnicima bosanskog naroda koji su to željeli. Na hiljade ljudi su pohrlili da mu se pridruže, među njima i brojni kršćani za koje se tvrdilo da su sačinjavali i do jedne trećine njegovih sveokupnih snaga. Gradaščević je podijelio svoju vojsku na dva dijela, ostavljajući jedan dio u [[Zvornik]]u za odbranu u slučaju mogućeg srpskog upada u teritoriju. Sa glavninom trupa uputio se prema Kosovu u susret velikom veziru koji je bio poslan s velikom vojskom da uguši pobunu. Na svom putu zauzeo je gradove [[Peć]] i [[Priština|Prištinu]] gdje je podigao svoj glavni logor. Obračun sa visokim vezirom Mehmed Rašid-pašom se dogodio 18. jula u blizini Štimlja. Iako su sukobljene vojske bile otprilike iste veličine trupe velikog vezira su bile nadmoćnije u naoružanju. Gradaščević je poslao dio svoje vojske pod komandom Ali-bega Fidahića unaprijed da presretnu snage Rašid-paše. Nakon manjeg okršaja Fidahić je iscenirao lažno povlačenje. Misleći da je pobjeda nadohvat ruke veliki vezir je nepromišljeno poslao konjicu i artiljeriju u šumovit teren. Gradaščević je smjesta iskoristio ovu taktičku grešku i izvršio kažnjavajući protunapad s glavninom svojih snaga, skoro sasvim uništavajući osmanlijske snage. Rašid-paša je tu bio ranjen i jedva izvukao živu glavu. [[Datoteka:Tsars Mosque.jpg|mini|desno|200p|Careva džamija u Sarajevu gdje je Gradaščević zvanično proglašen za bosanskog vezira.]] Nakon tvrdnji velikog vezira da će sultan ispuniti sve zahtjeve Bošnjaka ukoliko se pobunjenička vojska povuče nazad u Bosnu, Gradaščević i njegove snage su se vratili kući. 10. augusta u Prištini je održan sastanak svih glavnih figura pokreta za autonomiju. Na ovom sastanku je odlučeno da Husein Gradaščević treba biti proglašen za bosanskog vizira. Mada je Gradaščević to isprva odbio svi oko njega su insistirali na tome i on je naposljetku prihvatio tu čast. Njegov novi status je ozvaničen tokom svebosanskog sabora održanog 12. septembra u Sarajevu. Ispred [[Careva džamija (Sarajevo)|Careve džamije]] prisutni su položili zakletvu na [[Kur'an]]u da će biti odani Gradaščeviću i objavili da, uprkos potencijalnoj propasti i smrti, neće biti odustajanja. U tom trenutku Gradaščević nije bio samo vrhovni zapovjednik, nego i glavna civilna vlast u Bosni. Osnovao je sud, i nakon što se udomaćio u [[Sarajevo|Sarajevu]], preselio je centralnu vlast Bosne u [[Travnik]], napravivši od njega [[de facto]] glavni grad pobunjene Bosne. U Travniku je osnovao ''Divan'', bosanski kongres, koji je zajedno sa njim tvorio bosansku vladu. Gradaščević je u to vrijeme prikupljao i porez, te smaknuo nekoliko lokalnih protivnika autonomaškog pokreta. Stekao je reputaciju heroja i snažnog, hrabrog i odlučnog vladara. U međuvremenu je u Bosni Gradaščević odlučio da nastavi sa pohodom na Hercegovinu i pored nepovoljne klime. Livanjski kapetan Ibrahim-beg Firdus po naređenju je pokrenuo konačni napad na lokalne kapetane kako bi ugušio sve lokalne protivnike autonomaškog pokreta. Kako bi postigao taj cilj, Firdus je prvo napao [[Ljubuški]] i lokalnog kapetana Sulejman-bega. U izuzetno važnoj bitki Firdus je pobijedio Sulejman-bega i osigurao cijelu Hercegovinu osim Stoca. Na žalost, dio vojske koja je opsjedala [[Stolac]] doživjela je poraz na početku marta sljedeće godine. Saznavši da su bosanske snage bile iscrpljene zbog zime stolački kapetan [[Ali-paša Rizvanbegović]] je prekinuo opsadu i izveo kontranapad te potukao napadačke snage. Iz Sarajeva je već bilo poslano pojačanje pod komandom Mujage Zlatara prema Stocu, ali im je Gradaščević 16. marta naredio da se vrate kad je saznao da veliki vezir sprema veliku ofanzivu na Bosnu.[[Datoteka:Sarajevostup.JPG|mini|270p|desno|Stup danas: scena konačne bitke Huseina Gradaščevića.]] Osmanlijski napad počeo je u prvim danima februara. Veliki vezir je poslao dvije vojske: jednu iz [[Vučitrn]]a a drugu iz [[Skadar|Skadra]]. Obje vojske su išle u pravcu Sarajeva, a Gradaščević je poslao snagu od otprilike 10000 vojnika da ih susretnu. Kada su turske snage uspjele preći preko [[Drina|Drine]] Gradaščević je naredio Ali-paši Fidahiću da sa svojih 6000 vojnika susretne neprijatelja kod [[Rogatica|Rogatice]], dok su jedinice smještene u [[Višegrad]]u krenule prema [[Pale|Palama]], nedaleko od Sarajeva. Susret dviju strana se konačno desio krajem maja kod Glasinca, istočno od Sarajeva. Bosansku vojsku je predvodio sam Gradaščević, dok su osmanlijske jedinice bile pod komandom Kara Mahmud Hamdi-paše, novopostavljenog bosanskog vezira. Nakon prvog sukoba Gradaščević je bio primoran povući se na Pale. Borba je nastavljena na Palama, a Gradaščević se opet morao povući, ovog puta u Sarajevo. Tamo je vijeće kapetana odlučilo da se nastavi s borbama. Konačna borba dogodila se 4. juna na prostorima Dogloda i Stupa, mjestima između Sarajeva i [[Ilidža|Ilidže]]. Nakon duge i intenzivne borbe činilo se da je Gradaščević još jednom potukao sultanovu vojsku. Međutim, pred sami kraj hercegovačke snage pod komandom Ali-paše Rizvanbegovića i [[Smail-aga Čengić|Smail-age Čengića]] su probile Gradaščevićevu odbranu, koja je bila postavljena na stranama, i uključile se u borbu. Iznenađena napadom s leđa pobunjenička vojska je bila primorana povući se u Sarajevo. Tada je odlučeno da je daljnji vojni otpor besmislen. Gradaščević je pobjegao u Gradačac dok je sultanova vojska ulazila u Sarajevo 5. juna i spremala marš na Travnik. Nakon što je shvatio koje bi teškoće njegov grad i porodica doživjeli ako ostane u Gradačcu, Gradaščević odlučuje da napusti Gradačac i krene ka Austriji. === Egzil i smrt === [[Datoteka:Istanbul_-_Pierre_Loti_Cafe_-_01.jpg|mini|desnot|Pogled na [[Zlatni rog]] s Ejjuba, gdje je Gradaščević ukopan]] Ukoliko mu izbor da pobjegne iz Bosne nije bio već dovoljno očit moguće je da je posebna sultanova fetva u kojoj Gradaščevića proglašava "nevaljalcem", "zlikovcem", "izdajnikom", "odmetnikom", "razbojnikom" i "buntovnikom" te ga osuđuje na smrt i konfiskaciju sve imovine, osim mulkovnih dobara, ubijedila Gradaščevića da napusti zemlju. Ipak, zbog raznih običaja i procedura njegov odlazak iz Bosne je otegnut na nekoliko dana. Nakon molbe austrijskim vlastima da olakšaju svoje restrikcije, Gradaščević je konačno došao do granice na Savi sa velikim brojem svojih pratilaca 16. juna. Prešao je rijeku i ušao u habsburšku zemlju sa 100 pratilaca, slugama i porodicom. Iako je očekivao da će biti tretiran kao bosanski vezir, bio je pritvoren u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] gotovo mjesec, dok su mu oružje i drugo vlasništvo bili oduzeti. S ogorčenjem je pisao o ponašanju austrijskih vlasti: ''Dasam znao daću ovaki reziluk terpeti i muke od svakoga podnositi, dašto nebi nikoga prelazio volio bi na onoj strani poginuti no ovamo na ovu stranu prohoditi.''<ref>{{Cite book|last=Kamberovic|first=Husnija|url=https://www.academia.edu/22765048/Husein-kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_-_1834_Biografija._Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002|title=Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac: BZK Preporod, 2002|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=60|language=bs}}</ref> Austrijske vlasti su bile pod stalnim pritiskom osmanlijske vlade da Gradaščevića što je moguće više udalje od granice. Dana 4. jula Husein je prebačen u Osijek gdje je faktički živio u kućnom pritvoru. Njegova komunikacija s ostatkom porodice i zajednicom je bila veoma ograničena zbog čega se nekoliko puta žalio vlastima. Situacija se ipak vremenom poboljšala i prije nego što je napustio [[Osijek]] izjavio je lokalnim vlastima da mu je tu prijao boravak. Iako je osjećao duboku žal za domom i nakon što je tek djelomično imao kontrolu nad svojom sudbinom, Gradaščević je ipak održavao svoj ponos i aroganciju. Govorilo se da je živio luksuzno, što je uključivalo i viteška takmičenja sa svojim društvom. Na kraju je pismom zahvaljivao na gostoprimstvu u Osijeku: ''Čim sam prešao na ovo područje i došao pod zaštitu austrijskog cara, bilo mi je određeno boravište u Osijeku; tu sam živio mirno i bio sam zadovoljan ... Bilo mi je ovdje vrlo dobro i ja sam sa svakim mogao razgovarati na mom maternjem jeziku, a naročito sam održavao dobre odnose sa brigadnim generalom u Osijeku.''<ref>{{Cite book|last=Kamberovic|first=Husnija|url=https://www.academia.edu/22765048/Husein-kapetan_Grada%C5%A1%C4%8Devi%C4%87_1802_-_1834_Biografija._Grada%C4%8Dac_BZK_Preporod_2002|title=Husein-kapetan Gradaščević (1802 - 1834): Biografija. Gradačac: BZK Preporod, 2002|publisher=|year=|isbn=|location=|pages=61|language=bs}}</ref> Krajem 1832. Husein je pristao vratiti se na osmanlijsku teritoriju da bi dobio oprost od sultana. Uvjeti koji su mu bili izrečeni u Zemunu bili su veoma oštri, a insistirali su ne samo na tome da se Gradaščević više nikad ne vrati u Bosnu nego da ne kroči nijednim osmanlijskim teritorijama u Evropi. Razočaran, Gradaščević je bio prinuđen prihvatiti uvjete i preseliti se u [[Beograd]]. U Beograd je došao 14. oktobra u odrazu pravog vezira jašući konja osedlanog srebrnim i zlatnim sedlom i u velikoj pratnji. U Beogradu je ostao dva mjeseca. U tom periodu zdravlje mu je oslabilo (kako je zabilježio dr. Bartolomeo Kunibert). Napustio je grad i uputio se prema Istanbulu u decembru ali, s obzirom na to da je njegova kćerka još bila mlada, njegova supruga ostala je u Beogradu da bi mu se pridružila u proljeće sljedeće godine. U [[Istanbul]]u je Gradaščević živio u starim [[janjičar]]skim barakama na atmejdanu (Hipodromski trg) dok je njegova familija živjela nedaleko odatle u posebnoj kući. Živio je relativno mirnim životom naredne dvije godine i jedini značajan događaj je bio kad mu je sultan ponudio da postane paša visokog ranga u osmanlijskoj armiji; ponudu koju je Gradaščević prezirno odbio, izjavivši da će "radije umrijeti u nošnji svojh očeva nego nositi nizam-uniformu jednog paše". Umro je 17. augusta 1834. Legenda govori da su ga otrovale carske vlasti, ali, imajući u vidu njegovo loše zdravlje, vjerovatnije je da je umro od kolere. Ukopan je na mezarju Ejjub<ref name="Ejjub">{{Cite web |url=http://www.gradacac.net/HuseinKapetan.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 9. 2005 |archive-date=3. 11. 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051103104026/http://gradacac.net/HuseinKapetan.htm |url-status=dead }}</ref>, nedaleko od stare veterinarske škole. == Baština == [[Datoteka:Gradacac 15 - Rodna kuca Husejn kapetana.JPG|mini|desno|200px|Rodna kuća Huseina Gradaščevića]] Husein Gradaščević je bio živa legenda u vremenu u kojem je živio. Po svojoj smrti postao je "legenda bosanskog ponosa". Među Bošnjacima je bila poznata izreka da ''"godinama nakon njegove smrti niko u našem narodu ne bi mogao čuti njegovo ime a da ne pusti suzu."'' Ovaj pozitivni osjećaj nije bio isključivo prisutan u muslimanskoj populaciji pošto se i za kršćane iz Posavine smatra da su dijelili sličan pogled decenijama. Prva historijska literatura napisana o Huseinu Gradaščeviću može se naći u djelu [[Safvet-beg Bašagić|Safvet-bega Bašagića]] ''"Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine"'' iz 1900. godine. Međutim, zbog historijskih nesuglasica između porodica Bašagić i Gradaščević pogled Safvet-bega na Husein-kapetana je donekle subjektivan. Godinu dana kasnije Gradaščevića spominje Bartolomeo Kunibert u svojim djelima na temu [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]], koja su opisala Gradaščevića prilično pozitivno kao tragičnog heroja. U godinama koje su slijedile Gradaščevića su spomenuli D. Pavlović, Slavko Kaluđerčić i [[Hamdija Kreševljaković]] ili posebno ili u kontekstu pokreta kojeg je vodio. Generalno raspoloženje je bilo to da je pokret za autonomiju bio samo reakcija bosanske više klase na carske reforme. Ovaj pogled je decenijama prevladavao među historičarima. Gradaščević je imao manje uskrsnuće tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada su vlasti NDH u pokušaju političke manipulacije donijele prijedlog da se njegovi posmrtni ostaci donesu nazad u Sarajevo. Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] Gradaščević i njegov pokret su rijetko spominjani. Ono što je smatrano otporom više klase implementacijama modernih reformi se nije dobro slagalo s [[komunizam|komunističkom]] ideologijom. Gradaščević je kratko pomenut u takvom svjetlu u djelu Avde Sućeske o bosanskim kapetanima 1964. godine. Otada prolazi još 24 godine prije nego što Gradaščević biva ponovo spomenut, ovoga puta u djelu Galiba Šljive iz 1988. godine o Bosni u prvoj polovini 19. vijeka. Iako je tada riješeno nekoliko [[historiografija|historiografskih]] kontroverzi nije bilo neke značajne promjene u pogledu na Gradaščevića. Nakon jugoslavenskih ratova i nacionalnog buđenja Bošnjaka, Gradaščević i njegov pokret su doživjeli ponovno rođenje kako među historičarima tako i u općoj javnosti. Djela Ahmeda S. Aličića, Mustafe Imamovića i Husnije Kamberovića su sva predstavila Gradaščevića u pozitivnijem svjetlu. Gradaščević se ponovo naširoko smatra za najvećeg bošnjačkog nacionalnog heroja i simbol je nacionalnog ponosa i duha. Ulice u Gradačcu i Sarajevu nose njegovo ime kao i nekim drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. == Bilješke == ¹ Posljednja sahat-kula izgrađena u Bosni i Hercegovini za vrijeme osmanlijske vlasti bila je [[Vratnička sahat-kula]]. Budući da je ta sahat-kula bila jedina izgrađena od drveta te kasnije iz tih razloga i srušena, [[Gradačačka sahat-kula]] smatra se posljednjom sahat-kulom izgrađenom tipičnim metodama od kamena. == Također pogledajte == * [[Gradačac]] * [[Pokret za autonomiju Bosne]] * [[Pad i modernizacija Osmanskog Carstva|Pad Osmanlijskog Carstva]] * [[Historija Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reference}} == Literatura == * Aličić, Ahmed S. (1996). ''Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine''. Sarajevo: Orijentalni institut. * Imamović, Mustafa. (1997). Historija Bošnjaka. ''Borba za autonomiju Bosne - Husein-kapetan Gradaščević''. Sarajevo: BZK Preporod. * Kamberović, Husnija (2002). ''Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834): Biografija : uz dvjestu godišnjicu rođenja''. Gradačac: BZK Preporod. == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Husein Gradaščević}} {{Wikicitat|Husein-kapetan Gradaščević}} *[http://www.gradacac.net/HuseinKapetan.htm Kratka biografija na web stranici o Gradačcu (na bosanskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051103104026/http://gradacac.net/HuseinKapetan.htm |date=3. 11. 2005 }} *[https://web.archive.org/web/20051223081759/http://users.skynet.be/orbus/proza/proza_02.htm Novela o životu Husein Gradaščevića (na bosanskom)] *[http://www.bosnahistorija.com/index.php/historija/34-bosna-u-otomanskom-razdoblju-1463-1878/177-otpori-i-reforme-u-bosni-i-hercegovini-1815-1878 Otpori i reforme u Bosni i Hercegovini 1815-1878] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200717133047/http://www.bosnahistorija.com/index.php/historija/34-bosna-u-otomanskom-razdoblju-1463-1878/177-otpori-i-reforme-u-bosni-i-hercegovini-1815-1878 |date=17. 7. 2020 }} * [https://web.archive.org/web/20150107130146/http://www.ibn-sina.net/bs/component/content/article/224-junak-bosne-husnija-kamberovi-husein-kapetan-gradaevi-1802n1834-.html http://ibn-sina.net Junak Bosne, (Husnija Kamberović: HUSEIN-KAPETAN GRADAŠČEVIĆ 1802¬1834)] * [http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/?fuseaction=download-highlight-doc&id=363&highlight_id=51 http://www.idoconline.info/digitalarchive/ "O blagu Husejin kapetana Gradaščevića (Zmaja od Bosne), kojeg je ostavio u vezirskoj palači u Travniku pri bijegu u Srijem nakon poraza kod Sarajeva" (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1927)]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} {{DEFAULTSORT:Gradaščević, Husein}} [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Bošnjaci]] [[Kategorija:Rođeni 1802.]] [[Kategorija:Umrli 1834.]] jfozvu9wvfkykpekmb9wa567bnu60jj 0 4026 3665704 3638091 2024-11-12T17:55:41Z 46.188.156.91 Dva slova 3665704 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga |naziv_originala=Gilgameš |autor=Nepoznat; 12. ploča 1872. prevedeno na engleski |vrsta_djela=Ep/Epska poema |žanr=Herojski Ep |jezik=Sumerski, akadianski i drugi |vrijeme i mjesto nastanka=Između 2700. i 600. p. n. e. [[Mezopotamija]] ([[Irak]]) |pripovjedač=Neimenovan; objektivan |gledište=Treće lice; Prvo lice (Gilgameš i Utnapištim) |vrijeme=Prošlo |vrijeme_radnje=2700. p. n. e. |mjesto_radnje=Mezopotamija |glavni_lik=Gilgameš |vrhunac=Enkiduova smrt |teme=Neizbježnost smrti i druge }} '''Ep o Gilgameshu''' je epska pjesma iz [[Babilon]]a i nesumnjivo najstarije poznato književno djelo. Priča sadrži niz legendi i pjesama uključenih u duži [[akad]]ski ep o heroju-kralju Gilgamešu od Uruka, vladara iz trećeg milenija p.n.e. Nekoliko verzija je sačuvano, a najpotpunije je očuvano dvanaest glinenih ploča u biblioteci [[Asirija|asirskog]] kralja [[Asurbanipal]]a iz [[7. vijek p. n. e.|7. vijeka p.n.e.]]. Suštinski, priča govori o duhovnom sazrijevanju herojskog Gilgameša, moćnog, ali egocentričnog kralja koji tiraniše svoj ​​narod, pa čak zanemaruje i bogove. On je jednim dijelom božanstvo, a jednim dijelom čovjek. Kroz njegove avanture, Gilgameš isprva počinje upoznavati sebe kroz doživljavanje smrti svog jedinog prijatelja Enkidua. Tražeći tajnu vječnog života on putuje na putovanju prototipskog heroja, a u konačnici vraća se u [[Uruk]] mnogo mudriji čovjek nego kada je otišao pomirujući se sa njegovom smrtnosti. Ovaj ep je izgleda bio poznat još u [[Antika|antičko]] doba i utjecao je na druga važna djela iz [[književnost]]i, od [[Knjiga o postanku|Knjige o postanku]] do [[Odiseja|Odiseje]]. Jedna od priča iz ovog epa potpuno je ista kao i priča o [[Noina arka|Noinom potopu]].<ref name="newworldencyclopedia.org">http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Gilgamesh,_Epic_of</ref> == Nastanak == [[Datoteka:GilgameshTablet.jpg|desno|mini|270px|Glinena ploča koja govori o potopu iz epa o Gilgamešu na akadskom jeziku]] Književnost Babilona i [[Mezopotamija|Mezopotamije]] bila je vrlo bogata. Iz tog perioda su pronađeni mnogi epovi, legende, mitovi, himne bogovima, psalmi, bajke, basne, poslovice i pripovijetke. Najsavršeniji među epovima je Ep o Gilgamešu. Za razliku od junaka iz [[Grčka mitologija|grčke]] ili [[Keltska mitologija|keltske mitologije]], junak iz ''Epa o Gilgamešu'' je bio historijska ličnost. Gilgameš, sin Lugalbande bio je prema sumerskoj listi kraljeva, peti kralj grada Uruka, koji je udaljen oko 155 kilometara južno od današnjeg [[Bagdad]]a. U mezopotamskoj mitologiji, Gilgamešu se pripisuje polubožanska nadljudska snaga, (mitološki prethodnik grčkog junaka [[Herkules]]a), koji je izgradio veliki zid oko grada Uruka da brani svoj ​​narod od vanjskog neprijatelja. Vjeruje se da je historijska vladavina Gilgameša trebala da bude otprilike oko 2500 godina p.n.e., 400 godina prije najranije poznate pisane priče. Otkriće [[artefakt|artefakata]] povezanih s dvojicom kraljeva po imenu u pričama, Agga i Enmebaragesija od Kiša, je pozajmilo vjerodostojnost o historijskom postojanju Gilgameša. Najranije sumerske verzije ovog epa se smatra da potiču već od 2.100 g.p.n.e.-2000 g.p.n.e., dok najstarije akadske verzije potiču od 2000-1500 g.p.n.e..<ref name="newworldencyclopedia.org"/> Ep je napisan na ''akadskom'', babilonskom jeziku i sastoji se od 12 ploča (pjevanja) pa je prema tome i najveći. Ploče imenuju svog autora kao "Sin-Leqi-Unninni", što znači: ''Bože mjeseca, prihvati moju molitvu''. Gilgameš je bio posve zaboravljen do [[Viktorijansko doba|viktorijanskog doba]]. [[Engleska|Engleski]] putnik, Austen Henry Layard, [[1839]]. godine je iskopao više od 25.000 glinenih ploča iz ruševina [[Niniva|Ninive]]. Henry Rawlinson je počeo prevoditi te ploče, prvo u Bagdadu a onda u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]]. Kada je Rawlinsonov učenik George Smith preveo jedanaestu ploču Epa o Gilgamešu, na engleski jezik [[1872]]. godine, izazvao je veliku senzaciju. Razlog tome je bio što je na toj ploči bio opisan potop i spašavanje jako slično onome što je opisano u [[Biblija|Bibliji]] (Utnapištim je u Gilgamešu napravio brod, a u Bibliji [[Noa]]). Nekoliko godina poslije, i druge su ploče prevedene. Ipak, jedna petina epa nije završena, jer neki dijelovi ploča nisu pronađeni ili su oštećeni. Zanimljivo je da ime Gilgameš, kako je utvrdeno, znači "otac-junak" ili "stari čovjek-junak". Enkidu, u poemama koje prethode ninivskoj verziji nije saborac i prijatelj Gilgameša već njegov sluga. Značenje njegovog imena tumači se na razne načine, kao "gospodar brana i kanala", kao "gospodar rita i močvare", ili kao "stvorenje boga Ea (Enkija)". == Radnja po pločama == *'''Prva ploča''': Narator kroz opisivanje upoznaje čitaoca sa veličanstvenošću grada Uruka i predstavlja mu njegovog kralja Gilgameša. On je najveći kralj na Zemlji, dvije trećine božanstvo a jedna trećina čovjek, najjači čovjek koji je ikada postojao. Ipak, vladao je kao tiranin nad svojim ljudima u gradu Uruk, ne suosjećajući sa njihovim nevoljama, pa čak i upražnjavajući navodno pravo oduzimanja nevinosti nevjestama u prisustvu njihovih muževa. Kada su se njegovi ljudi požalili bogovima da je prestrog, bogovi odlučuju da posavjetuju Gilgameša. Majka boginja Aruru/Ninhursag stvara dlakavog divljeg čovjeka Enkidua kao dostojnog protivnika. Enkidu živi u divljini među šumskim gazelama. On uništava lovačke zamke, od jednog lovca koji ga otkriva i traži od Gilgameša da ga pošalje u hram jednoj bludnici da ga ona pripitomi tako da ga divlje zvijeri onda počnu odbijati. Gilgameš ga šalje Šamhat, svetoj bludnici boginje [[Ištar (mitologija)|Ištar]], koja zavodi Enkidua u sedmicu dana dugu seksualnu inicijaciju, u kojoj Enkidu pokazuje izuzetnu muškost. Kao rezultat ovog susreta, životinje se sada boje i bježe od njegovog prisustva. Napušteni Enkidu traži utjehu od Šamhat koja mu nudi da ga vrati s njom u [[Civilizacija|civilizaciju]]. * '''Druga ploča''': Enkidu uči da jede ljudsku hranu, maže njegovo raščupano tijelo i oblači se u civilizovanu odjeću. On žudi da posjeti hram boginje Ištar i da izazove moćnog kralja Gilgameša. Enkidu postaje razjaren saznavši da ovaj navodno uzorni vladar namjerava spavati s mladoženjinom mladom prije vjenčanja. On ide sa Shamhat u Uruk gdje blokira Gilgamešu put do mladine prostorije. Nakon ogromne borbe u kojoj Gilgameš pobjeđuje, Gilgameš se pokazuje bez zlobe nakon čega on i Enkidu postaju najbliži prijatelji. Gilgameš predlaže avanturu u zabranjenu kedrovu šumu, gdje moraju ubiti moćnog Humbabu demona čuvara šume. Enkidu, znajući da je sam glavni bog Enlil dodijelio Humbabi ovaj posao gorko protestuje, ali se na kraju slaže iz ljubavi za svog novog prijatelja. * '''Treća ploča''': Gilgameš i Enkidu se pripremaju za putovanje u kedrovu šumu. Oni dobiju blagoslov od gilgamešove majke, boginje Ninsun, kao i podršku boga sunca Šamaša, koji postaje njihov zaštitnik. * '''Četvrta ploča''': Gilgameš i Enkidu putuju prema zapadu do [[Liban]]a i kedrove šume. Enkidu ima niz uznemirujućih proročkih snova, koje Gilgameš naivno i pogrešno tumači kao dobra predskazanja. [[Datoteka:The Newly Discovered Tablet V of the Epic of Gilgamesh, The Sulaymaniyah Museum, Iraq.jpg|thumb|450px|desno|Novootkrivena Peta ploča iz Epa o Gilgamešu. Danas se čuva u Sulaymaniyah muzeju, [[Irak]].]] * '''Peta ploča''': Ulazeći u šumu, Gilgameš i Enkidu nisu dorasli strašnom Humbabi, ali su uz pomoć svog zaštitnika Šamaša koji šalje osam moćnih vjetrova (zviždeći vjetar, probijajući vjetar, Blizzard, zli vjetar, demonski vjetar, zaleđeni vjetar, oluju, pješčanu oluju) protiv šumskog zaštitnika. Sada u gilgamešovoj milosti, Humbaba moli za svoj ​​život, obećavši da će dati kralju svu drvenu građu koju želi. Enkidu međutim savjetuje Gilgamešu da ne pokazuje milost. Oni svirepo ubijaju Humbabu, vadeći mu utrobu. Zatim su posjekli moćna kedrova stabla koje je Humbaba prije štitio i sa splavom se niz [[Eufrat]] vraćaju nazad u [[Civilizacija|civilizaciju]] u grad Uruk. * '''Šesta ploča''': Nakon povratka u Uruk, boginja Ištar predlaže brak Gilgamešu. Znajući nesretne sudbine njenih prethodnih ljubavnika, on odbacuje ovaj prijedlog. Odbačena Ištar zahtijeva da njen otac Anu pošalje "nebeskog bika" da ubije Gilgameša zbog njegove drskosti. Enkidu lovi bika i hvata ga za rep, a Gilgameš ga kao [[matador]] ubija. Ištar ga proklinje rekavši: "Teško Gilgamešu koji me je oklevetao i ubio nebeskog bika!" Enkidu koji je bio vjeran Gilgamešu, usuđuje se vrijeđati boginju. Ištar i njene sveštenice su u dubokoj žalosti zbog nebeskog bika, dok Gilgameš i ljudi Uruka slave muškog hrabrog heroja-kralja. * '''Sedma ploča''': Glavni bogovi Anu, Enlil, i Šamaš okupljaju se i vijećaju da se odredi kazna za ubijanje nebeskog bika i Humbabe. Nakon rasprave o ovom pitanju, odlučuju da poštede Gilgameša, ali osuđuju Enkidua. Vjerni Enkidu postaje smrtno bolestan i proklinje svete bludnice Šamhata zbog njegovog dovođenja iz divljine. Na šamašov nagovor, on međutim pomiluje i blagoslovi nju, iako u gorkom i ironičnom smislu. Ležeći na samrti, on opisuje svoje prebivalište "kuću od praha" u podzemnom svijetu ožalošćenom Gilgamešu. * '''Osma ploča''': Gilgameš pruža dugotrajan poetski govor o Enkiduu. Gilgameš oplakuje Enkidua 6 dana i 6 noći i tek sedmog dana ga sahranjuje. Duboko potresen, ranije neranjivi kralj žali zbog gubitka svog jedinog pravog prijatelja i po prvi put dolazi do shvatanja o svojoj vlastitoj smrtnosti. * '''Deveta ploča''': Da bi izbjegle sudbinu Enkidua, Gilgameš preduzima opasno putovanje da posjeti legendarnog Utnapištima i njegovu suprugu, jedine ljude koji su preživjeli Veliku poplavu dobivši besmrtnost bogova. On putuje na najviši vrh svijeta planinu Mašu, gdje susreće strašna škorpionska bića koja čuvaju kapiju blokirajući završni dio njegovog putovanja. On ih ubjeđuje u sveobuhvatnost svoje svrhe, a oni mu omogućavaju da uđe. Gilgameš nastavlja da putuje naizgled beskrajnim stazama kroz veliku hladnoću i tamu. * '''Deseta ploča''': Na dalekoj udaljenoj obali Gilgameš susreće Siduri koja je održavala jednu konobu i koja pokušava da ga odvrati od njegove potrage. On je međutim, previše ožalošćen gubitkom Enkidua i previše ispunjen strahom od svoje eventualne smrti da bi se dao odvratiti od svoje namjere. Gilgameš zatim prelazi "vode smrti" sa skeledžijom Uršanabijem dovršavajući putovanje i sastajući se na kraju sa besmrtnim Utnapištimom. * '''Jedanaesta ploča''': Utnapištim govori Gilgamešu detaljno o velikoj poplavi i nerado mu daje priliku da bude besmrtan. On obavještava Gilgameša da ako može ostati budan sedam dana postat će besmrtan. Pokušavajući da to ostvari Gilgameš neminovno zaspi. Utnapištim ga obavještava o posebnoj biljci koja raste samo na dnu mora. Iako mu baš ne dodjeljujući besmrtnost, to će ga opet vratiti u mladost. Vezivanjem kamenja na noge da bi zaronio duboko Gilgameš dohvaća biljku i nada se da će je vratiti u Uruk. On stavlja biljku na obalu jezera dok se kupa, ali je zmija ukrade. Gilgameš se vraća u Uruk očajan, ali prizor grada sa njegovim masivnim zidovima pokreću ga na pohvaljivanje ljepote samoga grada. Nakon neuspjeha u potrazi za besmrtnošću Gilgameš umire kao smrtnik. * '''Dvanaesta ploča''': Iako se mislilo da je nekoliko priča u prvih jedanaest ploča prvobitno bile odvojene priče, na pločama one su dobro uvezane u jedinstvenu cjelinu. Priča na dvanaestoj ploči je jasno kasniji dodatak, u kojem je Enkidu još uvijek živ, ima ženu i sina. Počinje sa Gilgamešom koji šalje Enkidua na zadatak u podzemni svijet da preuzme predmete svete boginjama Ištar/Inanna, koja je Gilgameš izgubio. Priča se završava sa raspravom u kojoj Enkidu odgovara Gilgamešu na nekoliko pitanja koja se odnose na sudbinu onih ljudi u narednom životu.<ref name="newworldencyclopedia.org"/> == Jezik i stil == [[Datoteka:Hero mastering a lion - 721-705 BCE - Khorsabad - Louvre - AO 19861 - picture 2.jpg|thumb|200px|desno|Prikaz mogućeg izgleda Gilgameša kao gospodara životinja, na kojem je zahvatio lava u lijevu ruku i zmiju u njegovu desnu ruku. Ovaj reljef pronađen je u asirskoj palati [[Dur-Šarukin]], a sada se nalazi u [[Louvre]]u.]] Jezik epa odlikuje se tonom koji je kasnije korišten u [[Biblija|Bibliji]], ali je zapravo tek kasnije prenesen u [[jevrejska književnost|jevrejsku književnost]]. To se isto desilo i sa pričom o potopu, koja je objavljivanjem u ovom epu uzbudila cijeli naučni svijet. Epska ponavljanja u njemu vrlo su značajna. Često imaju svrhu da naoko primitivnim ponavljanjem jasnije predoče trajanje vremena u kome se neki jednolični događaji zbivaju (zabijanje 120 stubova u plićake smrti, putovanje Gilgameša kroz mračni klanac i dr.). Cijeli ep mogli bismo podijeliti na dva dijela: čovjek prema spoljašnjem svijetu i čovjek prema unutrašnjem svijetu. U prvom dijelu epa (od 1. do 7. ploče) treba istaći prijateljstvo između slavljenog junaka Gilgameša i poludivljeg čovjeka polja i stepe Enkidua. Jedini predstavnici zla su čarobni nebeski bik i Humbaba, čuvar kedrove šume. Njih pobjeđuju oba prijatelja, što s etičke strane predstavlja simbol pobjede dobra nad zlom. Osim ove dvije borbe u epu nema krvavih ratovanja, svojstvenih mnogim epovima. U dobro izgrađenoj radnji ep dostiže svoj vrhunac opisom smrti prijatelja Enkidua (8. ploča). Preokret koji se tim putem dešava u duši Gilgameša, tuga za prijateljem i njegov iznenadni strah pred smrću iznesen je jednostavno, a ipak tako snažno i potresno da ove stranice pripadaju među najljepše u starijoj književnosti. One tako jasno dokazuju da su čovjeka od najstarijih dana pa sve do danas mučili isti problemi. Pitanje života, urođeni strah od smrti, težnja za besmrtnošću opisani su tako da mogu uzbuditi i današnjeg čitaoca. Ovom pločom ep mijenja karakter. On postaje human, približava se unutrašnjem čovjeku i dobija gotovo [[Lirika|lirski]], [[elegija|elegički]] karakter. Pravi vrhunac epa nalazimo u opisu potopa (11.ploča), koji je dat na veoma stvaran način. Svojom vrijednošću ona daje epu umjetnički biljeg, uz to svojom dramatičnošću oživljuje tok radnje. Ep završava [[pesimizam|pesimistički]]: čovjek je nemoćan da bilo šta sazna o stvarima koje ga neprestano muče, a to su pitanja o životu i smrti (12.ploča). == Likovi == '''[[Gilgameš]]''' - bio je najjači čovjek, hrabri borac, kralj Uruka. Bio je jednu trećinu čovjek, a dvije trećine bog. Gilgameš pada u očaj kada njegov najbolji prijatelj, Enkidu, umre. Postaje očajan znajući da će i on umrijeti. Nakon toga ide na putovanje do kraja svijeta u potrazi za besmrtnošću. '''Enkidu''' - bio je najbolji prijatelj Gilgameša, dvije trećine lav, jedna trećina božanstvo. Bogovi su ga stvorili kao divljeg čovjeka koga su odgojile životinje. Enkidu je fizički ravan Gilgamešu. Pošto je sa Gilgamešom ubio Humbabu i nebeskog bika, bogovi ga kažnjavaju sporom i bolnom smrću. '''Utnapištim''' - kralj i sveštenik u Šurapaku. Na nagovor boga gradi veliki brod i spašava sebe, svoju porodicu i po jedan primjerak svih živih bića od velike poplave, koja je zamalo uništila sav život na svijetu. Bogovi su njemu i njegovoj ženi dali vječni život. == Vanjski linkovi == * http://www.wsu.edu/~dee/MESO/GILG.HTM {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051230123112/http://www.wsu.edu/~dee/MESO/GILG.HTM |date=30. 12. 2005 }} * Sumerski tekstovi: [http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcslmac.cgi?text=c.1.8.1* ETCSL]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} ** [https://web.archive.org/web/20061230153028/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1815.htm Gilgameš i Humbaba], verzija A - (avanture izvan cedrove šume) ** [https://web.archive.org/web/20070629164502/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr18151.htm Gilgameš i Humbaba], verzija B ** [https://web.archive.org/web/20020807224038/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1812.htm Gilgameš i nebeski bik] ** [https://web.archive.org/web/20080505051048/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1811.htm Gilgameš i Aga] ** [https://web.archive.org/web/20020825073448/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1814.htm Gilgameš, Enkidu i drugi svijet] ** [https://web.archive.org/web/20061230152520/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1813.htm Gilgamešova smrt] {{Wikicitat|Gilgameš}} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Gilgamesh}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Epovi]] [[Kategorija:Ep o Gilgamešu]] [[Kategorija:Mezopotamska literatura]] [[Kategorija:Sumerska literatura]] bc3qrv4xp8obzlcr1ytmw5d7ftn1h58 3665705 3665704 2024-11-12T17:57:10Z 46.188.156.91 Dva slova 3665705 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga |naziv_originala=Gilgameš |autor=Nepoznat; 12. ploča 1872. prevedeno na engleski |vrsta_djela=Ep/Epska poema |žanr=Herojski Ep |jezik=Sumerski, akadianski i drugi |vrijeme i mjesto nastanka=Između 2700. i 600. p. n. e. [[Mezopotamija]] ([[Irak]]) |pripovjedač=Neimenovan; objektivan |gledište=Treće lice; Prvo lice (Gilgameš i Utnapištim) |vrijeme=Prošlo |vrijeme_radnje=2700. p. n. e. |mjesto_radnje=Mezopotamija |glavni_lik=Gilgameš |vrhunac=Enkiduova smrt |teme=Neizbježnost smrti i druge }} '''Ep o Gilgames''' Suštinski, priča govori o duhovnom sazrijevanju herojskog Gilgameša, moćnog, ali egocentričnog kralja koji tiraniše svoj ​​narod, pa čak zanemaruje i bogove. On je jednim dijelom božanstvo, a jednim dijelom čovjek. Kroz njegove avanture, Gilgameš isprva počinje upoznavati sebe kroz doživljavanje smrti svog jedinog prijatelja Enkidua. Tražeći tajnu vječnog života on putuje na putovanju prototipskog heroja, a u konačnici vraća se u [[Uruk]] mnogo mudriji čovjek nego kada je otišao pomirujući se sa njegovom smrtnosti. Ovaj ep je izgleda bio poznat još u [[Antika|antičko]] doba i utjecao je na druga važna djela iz [[književnost]]i, od [[Knjiga o postanku|Knjige o postanku]] do [[Odiseja|Odiseje]]. Jedna od priča iz ovog epa potpuno je ista kao i priča o [[Noina arka|Noinom potopu]].<ref name="newworldencyclopedia.org">http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Gilgamesh,_Epic_of</ref> == Nastanak == [[Datoteka:GilgameshTablet.jpg|desno|mini|270px|Glinena ploča koja govori o potopu iz epa o Gilgamešu na akadskom jeziku]] Književnost Babilona i [[Mezopotamija|Mezopotamije]] bila je vrlo bogata. Iz tog perioda su pronađeni mnogi epovi, legende, mitovi, himne bogovima, psalmi, bajke, basne, poslovice i pripovijetke. Najsavršeniji među epovima je Ep o Gilgamešu. Za razliku od junaka iz [[Grčka mitologija|grčke]] ili [[Keltska mitologija|keltske mitologije]], junak iz ''Epa o Gilgamešu'' je bio historijska ličnost. Gilgameš, sin Lugalbande bio je prema sumerskoj listi kraljeva, peti kralj grada Uruka, koji je udaljen oko 155 kilometara južno od današnjeg [[Bagdad]]a. U mezopotamskoj mitologiji, Gilgamešu se pripisuje polubožanska nadljudska snaga, (mitološki prethodnik grčkog junaka [[Herkules]]a), koji je izgradio veliki zid oko grada Uruka da brani svoj ​​narod od vanjskog neprijatelja. Vjeruje se da je historijska vladavina Gilgameša trebala da bude otprilike oko 2500 godina p.n.e., 400 godina prije najranije poznate pisane priče. Otkriće [[artefakt|artefakata]] povezanih s dvojicom kraljeva po imenu u pričama, Agga i Enmebaragesija od Kiša, je pozajmilo vjerodostojnost o historijskom postojanju Gilgameša. Najranije sumerske verzije ovog epa se smatra da potiču već od 2.100 g.p.n.e.-2000 g.p.n.e., dok najstarije akadske verzije potiču od 2000-1500 g.p.n.e..<ref name="newworldencyclopedia.org"/> Ep je napisan na ''akadskom'', babilonskom jeziku i sastoji se od 12 ploča (pjevanja) pa je prema tome i najveći. Ploče imenuju svog autora kao "Sin-Leqi-Unninni", što znači: ''Bože mjeseca, prihvati moju molitvu''. Gilgameš je bio posve zaboravljen do [[Viktorijansko doba|viktorijanskog doba]]. [[Engleska|Engleski]] putnik, Austen Henry Layard, [[1839]]. godine je iskopao više od 25.000 glinenih ploča iz ruševina [[Niniva|Ninive]]. Henry Rawlinson je počeo prevoditi te ploče, prvo u Bagdadu a onda u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]]. Kada je Rawlinsonov učenik George Smith preveo jedanaestu ploču Epa o Gilgamešu, na engleski jezik [[1872]]. godine, izazvao je veliku senzaciju. Razlog tome je bio što je na toj ploči bio opisan potop i spašavanje jako slično onome što je opisano u [[Biblija|Bibliji]] (Utnapištim je u Gilgamešu napravio brod, a u Bibliji [[Noa]]). Nekoliko godina poslije, i druge su ploče prevedene. Ipak, jedna petina epa nije završena, jer neki dijelovi ploča nisu pronađeni ili su oštećeni. Zanimljivo je da ime Gilgameš, kako je utvrdeno, znači "otac-junak" ili "stari čovjek-junak". Enkidu, u poemama koje prethode ninivskoj verziji nije saborac i prijatelj Gilgameša već njegov sluga. Značenje njegovog imena tumači se na razne načine, kao "gospodar brana i kanala", kao "gospodar rita i močvare", ili kao "stvorenje boga Ea (Enkija)". == Radnja po pločama == *'''Prva ploča''': Narator kroz opisivanje upoznaje čitaoca sa veličanstvenošću grada Uruka i predstavlja mu njegovog kralja Gilgameša. On je najveći kralj na Zemlji, dvije trećine božanstvo a jedna trećina čovjek, najjači čovjek koji je ikada postojao. Ipak, vladao je kao tiranin nad svojim ljudima u gradu Uruk, ne suosjećajući sa njihovim nevoljama, pa čak i upražnjavajući navodno pravo oduzimanja nevinosti nevjestama u prisustvu njihovih muževa. Kada su se njegovi ljudi požalili bogovima da je prestrog, bogovi odlučuju da posavjetuju Gilgameša. Majka boginja Aruru/Ninhursag stvara dlakavog divljeg čovjeka Enkidua kao dostojnog protivnika. Enkidu živi u divljini među šumskim gazelama. On uništava lovačke zamke, od jednog lovca koji ga otkriva i traži od Gilgameša da ga pošalje u hram jednoj bludnici da ga ona pripitomi tako da ga divlje zvijeri onda počnu odbijati. Gilgameš ga šalje Šamhat, svetoj bludnici boginje [[Ištar (mitologija)|Ištar]], koja zavodi Enkidua u sedmicu dana dugu seksualnu inicijaciju, u kojoj Enkidu pokazuje izuzetnu muškost. Kao rezultat ovog susreta, životinje se sada boje i bježe od njegovog prisustva. Napušteni Enkidu traži utjehu od Šamhat koja mu nudi da ga vrati s njom u [[Civilizacija|civilizaciju]]. * '''Druga ploča''': Enkidu uči da jede ljudsku hranu, maže njegovo raščupano tijelo i oblači se u civilizovanu odjeću. On žudi da posjeti hram boginje Ištar i da izazove moćnog kralja Gilgameša. Enkidu postaje razjaren saznavši da ovaj navodno uzorni vladar namjerava spavati s mladoženjinom mladom prije vjenčanja. On ide sa Shamhat u Uruk gdje blokira Gilgamešu put do mladine prostorije. Nakon ogromne borbe u kojoj Gilgameš pobjeđuje, Gilgameš se pokazuje bez zlobe nakon čega on i Enkidu postaju najbliži prijatelji. Gilgameš predlaže avanturu u zabranjenu kedrovu šumu, gdje moraju ubiti moćnog Humbabu demona čuvara šume. Enkidu, znajući da je sam glavni bog Enlil dodijelio Humbabi ovaj posao gorko protestuje, ali se na kraju slaže iz ljubavi za svog novog prijatelja. * '''Treća ploča''': Gilgameš i Enkidu se pripremaju za putovanje u kedrovu šumu. Oni dobiju blagoslov od gilgamešove majke, boginje Ninsun, kao i podršku boga sunca Šamaša, koji postaje njihov zaštitnik. * '''Četvrta ploča''': Gilgameš i Enkidu putuju prema zapadu do [[Liban]]a i kedrove šume. Enkidu ima niz uznemirujućih proročkih snova, koje Gilgameš naivno i pogrešno tumači kao dobra predskazanja. [[Datoteka:The Newly Discovered Tablet V of the Epic of Gilgamesh, The Sulaymaniyah Museum, Iraq.jpg|thumb|450px|desno|Novootkrivena Peta ploča iz Epa o Gilgamešu. Danas se čuva u Sulaymaniyah muzeju, [[Irak]].]] * '''Peta ploča''': Ulazeći u šumu, Gilgameš i Enkidu nisu dorasli strašnom Humbabi, ali su uz pomoć svog zaštitnika Šamaša koji šalje osam moćnih vjetrova (zviždeći vjetar, probijajući vjetar, Blizzard, zli vjetar, demonski vjetar, zaleđeni vjetar, oluju, pješčanu oluju) protiv šumskog zaštitnika. Sada u gilgamešovoj milosti, Humbaba moli za svoj ​​život, obećavši da će dati kralju svu drvenu građu koju želi. Enkidu međutim savjetuje Gilgamešu da ne pokazuje milost. Oni svirepo ubijaju Humbabu, vadeći mu utrobu. Zatim su posjekli moćna kedrova stabla koje je Humbaba prije štitio i sa splavom se niz [[Eufrat]] vraćaju nazad u [[Civilizacija|civilizaciju]] u grad Uruk. * '''Šesta ploča''': Nakon povratka u Uruk, boginja Ištar predlaže brak Gilgamešu. Znajući nesretne sudbine njenih prethodnih ljubavnika, on odbacuje ovaj prijedlog. Odbačena Ištar zahtijeva da njen otac Anu pošalje "nebeskog bika" da ubije Gilgameša zbog njegove drskosti. Enkidu lovi bika i hvata ga za rep, a Gilgameš ga kao [[matador]] ubija. Ištar ga proklinje rekavši: "Teško Gilgamešu koji me je oklevetao i ubio nebeskog bika!" Enkidu koji je bio vjeran Gilgamešu, usuđuje se vrijeđati boginju. Ištar i njene sveštenice su u dubokoj žalosti zbog nebeskog bika, dok Gilgameš i ljudi Uruka slave muškog hrabrog heroja-kralja. * '''Sedma ploča''': Glavni bogovi Anu, Enlil, i Šamaš okupljaju se i vijećaju da se odredi kazna za ubijanje nebeskog bika i Humbabe. Nakon rasprave o ovom pitanju, odlučuju da poštede Gilgameša, ali osuđuju Enkidua. Vjerni Enkidu postaje smrtno bolestan i proklinje svete bludnice Šamhata zbog njegovog dovođenja iz divljine. Na šamašov nagovor, on međutim pomiluje i blagoslovi nju, iako u gorkom i ironičnom smislu. Ležeći na samrti, on opisuje svoje prebivalište "kuću od praha" u podzemnom svijetu ožalošćenom Gilgamešu. * '''Osma ploča''': Gilgameš pruža dugotrajan poetski govor o Enkiduu. Gilgameš oplakuje Enkidua 6 dana i 6 noći i tek sedmog dana ga sahranjuje. Duboko potresen, ranije neranjivi kralj žali zbog gubitka svog jedinog pravog prijatelja i po prvi put dolazi do shvatanja o svojoj vlastitoj smrtnosti. * '''Deveta ploča''': Da bi izbjegle sudbinu Enkidua, Gilgameš preduzima opasno putovanje da posjeti legendarnog Utnapištima i njegovu suprugu, jedine ljude koji su preživjeli Veliku poplavu dobivši besmrtnost bogova. On putuje na najviši vrh svijeta planinu Mašu, gdje susreće strašna škorpionska bića koja čuvaju kapiju blokirajući završni dio njegovog putovanja. On ih ubjeđuje u sveobuhvatnost svoje svrhe, a oni mu omogućavaju da uđe. Gilgameš nastavlja da putuje naizgled beskrajnim stazama kroz veliku hladnoću i tamu. * '''Deseta ploča''': Na dalekoj udaljenoj obali Gilgameš susreće Siduri koja je održavala jednu konobu i koja pokušava da ga odvrati od njegove potrage. On je međutim, previše ožalošćen gubitkom Enkidua i previše ispunjen strahom od svoje eventualne smrti da bi se dao odvratiti od svoje namjere. Gilgameš zatim prelazi "vode smrti" sa skeledžijom Uršanabijem dovršavajući putovanje i sastajući se na kraju sa besmrtnim Utnapištimom. * '''Jedanaesta ploča''': Utnapištim govori Gilgamešu detaljno o velikoj poplavi i nerado mu daje priliku da bude besmrtan. On obavještava Gilgameša da ako može ostati budan sedam dana postat će besmrtan. Pokušavajući da to ostvari Gilgameš neminovno zaspi. Utnapištim ga obavještava o posebnoj biljci koja raste samo na dnu mora. Iako mu baš ne dodjeljujući besmrtnost, to će ga opet vratiti u mladost. Vezivanjem kamenja na noge da bi zaronio duboko Gilgameš dohvaća biljku i nada se da će je vratiti u Uruk. On stavlja biljku na obalu jezera dok se kupa, ali je zmija ukrade. Gilgameš se vraća u Uruk očajan, ali prizor grada sa njegovim masivnim zidovima pokreću ga na pohvaljivanje ljepote samoga grada. Nakon neuspjeha u potrazi za besmrtnošću Gilgameš umire kao smrtnik. * '''Dvanaesta ploča''': Iako se mislilo da je nekoliko priča u prvih jedanaest ploča prvobitno bile odvojene priče, na pločama one su dobro uvezane u jedinstvenu cjelinu. Priča na dvanaestoj ploči je jasno kasniji dodatak, u kojem je Enkidu još uvijek živ, ima ženu i sina. Počinje sa Gilgamešom koji šalje Enkidua na zadatak u podzemni svijet da preuzme predmete svete boginjama Ištar/Inanna, koja je Gilgameš izgubio. Priča se završava sa raspravom u kojoj Enkidu odgovara Gilgamešu na nekoliko pitanja koja se odnose na sudbinu onih ljudi u narednom životu.<ref name="newworldencyclopedia.org"/> == Jezik i stil == [[Datoteka:Hero mastering a lion - 721-705 BCE - Khorsabad - Louvre - AO 19861 - picture 2.jpg|thumb|200px|desno|Prikaz mogućeg izgleda Gilgameša kao gospodara životinja, na kojem je zahvatio lava u lijevu ruku i zmiju u njegovu desnu ruku. Ovaj reljef pronađen je u asirskoj palati [[Dur-Šarukin]], a sada se nalazi u [[Louvre]]u.]] Jezik epa odlikuje se tonom koji je kasnije korišten u [[Biblija|Bibliji]], ali je zapravo tek kasnije prenesen u [[jevrejska književnost|jevrejsku književnost]]. To se isto desilo i sa pričom o potopu, koja je objavljivanjem u ovom epu uzbudila cijeli naučni svijet. Epska ponavljanja u njemu vrlo su značajna. Često imaju svrhu da naoko primitivnim ponavljanjem jasnije predoče trajanje vremena u kome se neki jednolični događaji zbivaju (zabijanje 120 stubova u plićake smrti, putovanje Gilgameša kroz mračni klanac i dr.). Cijeli ep mogli bismo podijeliti na dva dijela: čovjek prema spoljašnjem svijetu i čovjek prema unutrašnjem svijetu. U prvom dijelu epa (od 1. do 7. ploče) treba istaći prijateljstvo između slavljenog junaka Gilgameša i poludivljeg čovjeka polja i stepe Enkidua. Jedini predstavnici zla su čarobni nebeski bik i Humbaba, čuvar kedrove šume. Njih pobjeđuju oba prijatelja, što s etičke strane predstavlja simbol pobjede dobra nad zlom. Osim ove dvije borbe u epu nema krvavih ratovanja, svojstvenih mnogim epovima. U dobro izgrađenoj radnji ep dostiže svoj vrhunac opisom smrti prijatelja Enkidua (8. ploča). Preokret koji se tim putem dešava u duši Gilgameša, tuga za prijateljem i njegov iznenadni strah pred smrću iznesen je jednostavno, a ipak tako snažno i potresno da ove stranice pripadaju među najljepše u starijoj književnosti. One tako jasno dokazuju da su čovjeka od najstarijih dana pa sve do danas mučili isti problemi. Pitanje života, urođeni strah od smrti, težnja za besmrtnošću opisani su tako da mogu uzbuditi i današnjeg čitaoca. Ovom pločom ep mijenja karakter. On postaje human, približava se unutrašnjem čovjeku i dobija gotovo [[Lirika|lirski]], [[elegija|elegički]] karakter. Pravi vrhunac epa nalazimo u opisu potopa (11.ploča), koji je dat na veoma stvaran način. Svojom vrijednošću ona daje epu umjetnički biljeg, uz to svojom dramatičnošću oživljuje tok radnje. Ep završava [[pesimizam|pesimistički]]: čovjek je nemoćan da bilo šta sazna o stvarima koje ga neprestano muče, a to su pitanja o životu i smrti (12.ploča). == Likovi == '''[[Gilgameš]]''' - bio je najjači čovjek, hrabri borac, kralj Uruka. Bio je jednu trećinu čovjek, a dvije trećine bog. Gilgameš pada u očaj kada njegov najbolji prijatelj, Enkidu, umre. Postaje očajan znajući da će i on umrijeti. Nakon toga ide na putovanje do kraja svijeta u potrazi za besmrtnošću. '''Enkidu''' - bio je najbolji prijatelj Gilgameša, dvije trećine lav, jedna trećina božanstvo. Bogovi su ga stvorili kao divljeg čovjeka koga su odgojile životinje. Enkidu je fizički ravan Gilgamešu. Pošto je sa Gilgamešom ubio Humbabu i nebeskog bika, bogovi ga kažnjavaju sporom i bolnom smrću. '''Utnapištim''' - kralj i sveštenik u Šurapaku. Na nagovor boga gradi veliki brod i spašava sebe, svoju porodicu i po jedan primjerak svih živih bića od velike poplave, koja je zamalo uništila sav život na svijetu. Bogovi su njemu i njegovoj ženi dali vječni život. == Vanjski linkovi == * http://www.wsu.edu/~dee/MESO/GILG.HTM {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051230123112/http://www.wsu.edu/~dee/MESO/GILG.HTM |date=30. 12. 2005 }} * Sumerski tekstovi: [http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcslmac.cgi?text=c.1.8.1* ETCSL]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} ** [https://web.archive.org/web/20061230153028/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1815.htm Gilgameš i Humbaba], verzija A - (avanture izvan cedrove šume) ** [https://web.archive.org/web/20070629164502/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr18151.htm Gilgameš i Humbaba], verzija B ** [https://web.archive.org/web/20020807224038/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1812.htm Gilgameš i nebeski bik] ** [https://web.archive.org/web/20080505051048/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1811.htm Gilgameš i Aga] ** [https://web.archive.org/web/20020825073448/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1814.htm Gilgameš, Enkidu i drugi svijet] ** [https://web.archive.org/web/20061230152520/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1813.htm Gilgamešova smrt] {{Wikicitat|Gilgameš}} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Gilgamesh}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Epovi]] [[Kategorija:Ep o Gilgamešu]] [[Kategorija:Mezopotamska literatura]] [[Kategorija:Sumerska literatura]] toco2cmvufl9a4ftmn71aoljdqlsgcd 3665706 3665705 2024-11-12T18:00:59Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/46.188.156.91|46.188.156.91]] ([[User talk:46.188.156.91|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3638091 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga |naziv_originala=Gilgameš |autor=Nepoznat; 12. ploča 1872. prevedeno na engleski |vrsta_djela=Ep/Epska poema |žanr=Herojski Ep |jezik=Sumerski, akadianski i drugi |vrijeme i mjesto nastanka=Između 2700. i 600. p. n. e. [[Mezopotamija]] ([[Irak]]) |pripovjedač=Neimenovan; objektivan |gledište=Treće lice; Prvo lice (Gilgameš i Utnapištim) |vrijeme=Prošlo |vrijeme_radnje=2700. p. n. e. |mjesto_radnje=Mezopotamija |glavni_lik=Gilgameš |vrhunac=Enkiduova smrt |teme=Neizbježnost smrti i druge }} '''Ep o Gilgamešu''' je epska pjesma iz [[Babilon]]a i nesumnjivo najstarije poznato književno djelo. Priča sadrži niz legendi i pjesama uključenih u duži [[akad]]ski ep o heroju-kralju Gilgamešu od Uruka, vladara iz trećeg milenija p.n.e. Nekoliko verzija je sačuvano, a najpotpunije je očuvano dvanaest glinenih ploča u biblioteci [[Asirija|asirskog]] kralja [[Asurbanipal]]a iz [[7. vijek p. n. e.|7. vijeka p.n.e.]]. Suštinski, priča govori o duhovnom sazrijevanju herojskog Gilgameša, moćnog, ali egocentričnog kralja koji tiraniše svoj ​​narod, pa čak zanemaruje i bogove. On je jednim dijelom božanstvo, a jednim dijelom čovjek. Kroz njegove avanture, Gilgameš isprva počinje upoznavati sebe kroz doživljavanje smrti svog jedinog prijatelja Enkidua. Tražeći tajnu vječnog života on putuje na putovanju prototipskog heroja, a u konačnici vraća se u [[Uruk]] mnogo mudriji čovjek nego kada je otišao pomirujući se sa njegovom smrtnosti. Ovaj ep je izgleda bio poznat još u [[Antika|antičko]] doba i utjecao je na druga važna djela iz [[književnost]]i, od [[Knjiga o postanku|Knjige o postanku]] do [[Odiseja|Odiseje]]. Jedna od priča iz ovog epa potpuno je ista kao i priča o [[Noina arka|Noinom potopu]].<ref name="newworldencyclopedia.org">http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Gilgamesh,_Epic_of</ref> == Nastanak == [[Datoteka:GilgameshTablet.jpg|desno|mini|270px|Glinena ploča koja govori o potopu iz epa o Gilgamešu na akadskom jeziku]] Književnost Babilona i [[Mezopotamija|Mezopotamije]] bila je vrlo bogata. Iz tog perioda su pronađeni mnogi epovi, legende, mitovi, himne bogovima, psalmi, bajke, basne, poslovice i pripovijetke. Najsavršeniji među epovima je Ep o Gilgamešu. Za razliku od junaka iz [[Grčka mitologija|grčke]] ili [[Keltska mitologija|keltske mitologije]], junak iz ''Epa o Gilgamešu'' je bio historijska ličnost. Gilgameš, sin Lugalbande bio je prema sumerskoj listi kraljeva, peti kralj grada Uruka, koji je udaljen oko 155 kilometara južno od današnjeg [[Bagdad]]a. U mezopotamskoj mitologiji, Gilgamešu se pripisuje polubožanska nadljudska snaga, (mitološki prethodnik grčkog junaka [[Herkules]]a), koji je izgradio veliki zid oko grada Uruka da brani svoj ​​narod od vanjskog neprijatelja. Vjeruje se da je historijska vladavina Gilgameša trebala da bude otprilike oko 2500 godina p.n.e., 400 godina prije najranije poznate pisane priče. Otkriće [[artefakt|artefakata]] povezanih s dvojicom kraljeva po imenu u pričama, Agga i Enmebaragesija od Kiša, je pozajmilo vjerodostojnost o historijskom postojanju Gilgameša. Najranije sumerske verzije ovog epa se smatra da potiču već od 2.100 g.p.n.e.-2000 g.p.n.e., dok najstarije akadske verzije potiču od 2000-1500 g.p.n.e..<ref name="newworldencyclopedia.org"/> Ep je napisan na ''akadskom'', babilonskom jeziku i sastoji se od 12 ploča (pjevanja) pa je prema tome i najveći. Ploče imenuju svog autora kao "Sin-Leqi-Unninni", što znači: ''Bože mjeseca, prihvati moju molitvu''. Gilgameš je bio posve zaboravljen do [[Viktorijansko doba|viktorijanskog doba]]. [[Engleska|Engleski]] putnik, Austen Henry Layard, [[1839]]. godine je iskopao više od 25.000 glinenih ploča iz ruševina [[Niniva|Ninive]]. Henry Rawlinson je počeo prevoditi te ploče, prvo u Bagdadu a onda u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]]. Kada je Rawlinsonov učenik George Smith preveo jedanaestu ploču Epa o Gilgamešu, na engleski jezik [[1872]]. godine, izazvao je veliku senzaciju. Razlog tome je bio što je na toj ploči bio opisan potop i spašavanje jako slično onome što je opisano u [[Biblija|Bibliji]] (Utnapištim je u Gilgamešu napravio brod, a u Bibliji [[Noa]]). Nekoliko godina poslije, i druge su ploče prevedene. Ipak, jedna petina epa nije završena, jer neki dijelovi ploča nisu pronađeni ili su oštećeni. Zanimljivo je da ime Gilgameš, kako je utvrdeno, znači "otac-junak" ili "stari čovjek-junak". Enkidu, u poemama koje prethode ninivskoj verziji nije saborac i prijatelj Gilgameša već njegov sluga. Značenje njegovog imena tumači se na razne načine, kao "gospodar brana i kanala", kao "gospodar rita i močvare", ili kao "stvorenje boga Ea (Enkija)". == Radnja po pločama == *'''Prva ploča''': Narator kroz opisivanje upoznaje čitaoca sa veličanstvenošću grada Uruka i predstavlja mu njegovog kralja Gilgameša. On je najveći kralj na Zemlji, dvije trećine božanstvo a jedna trećina čovjek, najjači čovjek koji je ikada postojao. Ipak, vladao je kao tiranin nad svojim ljudima u gradu Uruk, ne suosjećajući sa njihovim nevoljama, pa čak i upražnjavajući navodno pravo oduzimanja nevinosti nevjestama u prisustvu njihovih muževa. Kada su se njegovi ljudi požalili bogovima da je prestrog, bogovi odlučuju da posavjetuju Gilgameša. Majka boginja Aruru/Ninhursag stvara dlakavog divljeg čovjeka Enkidua kao dostojnog protivnika. Enkidu živi u divljini među šumskim gazelama. On uništava lovačke zamke, od jednog lovca koji ga otkriva i traži od Gilgameša da ga pošalje u hram jednoj bludnici da ga ona pripitomi tako da ga divlje zvijeri onda počnu odbijati. Gilgameš ga šalje Šamhat, svetoj bludnici boginje [[Ištar (mitologija)|Ištar]], koja zavodi Enkidua u sedmicu dana dugu seksualnu inicijaciju, u kojoj Enkidu pokazuje izuzetnu muškost. Kao rezultat ovog susreta, životinje se sada boje i bježe od njegovog prisustva. Napušteni Enkidu traži utjehu od Šamhat koja mu nudi da ga vrati s njom u [[Civilizacija|civilizaciju]]. * '''Druga ploča''': Enkidu uči da jede ljudsku hranu, maže njegovo raščupano tijelo i oblači se u civilizovanu odjeću. On žudi da posjeti hram boginje Ištar i da izazove moćnog kralja Gilgameša. Enkidu postaje razjaren saznavši da ovaj navodno uzorni vladar namjerava spavati s mladoženjinom mladom prije vjenčanja. On ide sa Shamhat u Uruk gdje blokira Gilgamešu put do mladine prostorije. Nakon ogromne borbe u kojoj Gilgameš pobjeđuje, Gilgameš se pokazuje bez zlobe nakon čega on i Enkidu postaju najbliži prijatelji. Gilgameš predlaže avanturu u zabranjenu kedrovu šumu, gdje moraju ubiti moćnog Humbabu demona čuvara šume. Enkidu, znajući da je sam glavni bog Enlil dodijelio Humbabi ovaj posao gorko protestuje, ali se na kraju slaže iz ljubavi za svog novog prijatelja. * '''Treća ploča''': Gilgameš i Enkidu se pripremaju za putovanje u kedrovu šumu. Oni dobiju blagoslov od gilgamešove majke, boginje Ninsun, kao i podršku boga sunca Šamaša, koji postaje njihov zaštitnik. * '''Četvrta ploča''': Gilgameš i Enkidu putuju prema zapadu do [[Liban]]a i kedrove šume. Enkidu ima niz uznemirujućih proročkih snova, koje Gilgameš naivno i pogrešno tumači kao dobra predskazanja. [[Datoteka:The Newly Discovered Tablet V of the Epic of Gilgamesh, The Sulaymaniyah Museum, Iraq.jpg|thumb|450px|desno|Novootkrivena Peta ploča iz Epa o Gilgamešu. Danas se čuva u Sulaymaniyah muzeju, [[Irak]].]] * '''Peta ploča''': Ulazeći u šumu, Gilgameš i Enkidu nisu dorasli strašnom Humbabi, ali su uz pomoć svog zaštitnika Šamaša koji šalje osam moćnih vjetrova (zviždeći vjetar, probijajući vjetar, Blizzard, zli vjetar, demonski vjetar, zaleđeni vjetar, oluju, pješčanu oluju) protiv šumskog zaštitnika. Sada u gilgamešovoj milosti, Humbaba moli za svoj ​​život, obećavši da će dati kralju svu drvenu građu koju želi. Enkidu međutim savjetuje Gilgamešu da ne pokazuje milost. Oni svirepo ubijaju Humbabu, vadeći mu utrobu. Zatim su posjekli moćna kedrova stabla koje je Humbaba prije štitio i sa splavom se niz [[Eufrat]] vraćaju nazad u [[Civilizacija|civilizaciju]] u grad Uruk. * '''Šesta ploča''': Nakon povratka u Uruk, boginja Ištar predlaže brak Gilgamešu. Znajući nesretne sudbine njenih prethodnih ljubavnika, on odbacuje ovaj prijedlog. Odbačena Ištar zahtijeva da njen otac Anu pošalje "nebeskog bika" da ubije Gilgameša zbog njegove drskosti. Enkidu lovi bika i hvata ga za rep, a Gilgameš ga kao [[matador]] ubija. Ištar ga proklinje rekavši: "Teško Gilgamešu koji me je oklevetao i ubio nebeskog bika!" Enkidu koji je bio vjeran Gilgamešu, usuđuje se vrijeđati boginju. Ištar i njene sveštenice su u dubokoj žalosti zbog nebeskog bika, dok Gilgameš i ljudi Uruka slave muškog hrabrog heroja-kralja. * '''Sedma ploča''': Glavni bogovi Anu, Enlil, i Šamaš okupljaju se i vijećaju da se odredi kazna za ubijanje nebeskog bika i Humbabe. Nakon rasprave o ovom pitanju, odlučuju da poštede Gilgameša, ali osuđuju Enkidua. Vjerni Enkidu postaje smrtno bolestan i proklinje svete bludnice Šamhata zbog njegovog dovođenja iz divljine. Na šamašov nagovor, on međutim pomiluje i blagoslovi nju, iako u gorkom i ironičnom smislu. Ležeći na samrti, on opisuje svoje prebivalište "kuću od praha" u podzemnom svijetu ožalošćenom Gilgamešu. * '''Osma ploča''': Gilgameš pruža dugotrajan poetski govor o Enkiduu. Gilgameš oplakuje Enkidua 6 dana i 6 noći i tek sedmog dana ga sahranjuje. Duboko potresen, ranije neranjivi kralj žali zbog gubitka svog jedinog pravog prijatelja i po prvi put dolazi do shvatanja o svojoj vlastitoj smrtnosti. * '''Deveta ploča''': Da bi izbjegle sudbinu Enkidua, Gilgameš preduzima opasno putovanje da posjeti legendarnog Utnapištima i njegovu suprugu, jedine ljude koji su preživjeli Veliku poplavu dobivši besmrtnost bogova. On putuje na najviši vrh svijeta planinu Mašu, gdje susreće strašna škorpionska bića koja čuvaju kapiju blokirajući završni dio njegovog putovanja. On ih ubjeđuje u sveobuhvatnost svoje svrhe, a oni mu omogućavaju da uđe. Gilgameš nastavlja da putuje naizgled beskrajnim stazama kroz veliku hladnoću i tamu. * '''Deseta ploča''': Na dalekoj udaljenoj obali Gilgameš susreće Siduri koja je održavala jednu konobu i koja pokušava da ga odvrati od njegove potrage. On je međutim, previše ožalošćen gubitkom Enkidua i previše ispunjen strahom od svoje eventualne smrti da bi se dao odvratiti od svoje namjere. Gilgameš zatim prelazi "vode smrti" sa skeledžijom Uršanabijem dovršavajući putovanje i sastajući se na kraju sa besmrtnim Utnapištimom. * '''Jedanaesta ploča''': Utnapištim govori Gilgamešu detaljno o velikoj poplavi i nerado mu daje priliku da bude besmrtan. On obavještava Gilgameša da ako može ostati budan sedam dana postat će besmrtan. Pokušavajući da to ostvari Gilgameš neminovno zaspi. Utnapištim ga obavještava o posebnoj biljci koja raste samo na dnu mora. Iako mu baš ne dodjeljujući besmrtnost, to će ga opet vratiti u mladost. Vezivanjem kamenja na noge da bi zaronio duboko Gilgameš dohvaća biljku i nada se da će je vratiti u Uruk. On stavlja biljku na obalu jezera dok se kupa, ali je zmija ukrade. Gilgameš se vraća u Uruk očajan, ali prizor grada sa njegovim masivnim zidovima pokreću ga na pohvaljivanje ljepote samoga grada. Nakon neuspjeha u potrazi za besmrtnošću Gilgameš umire kao smrtnik. * '''Dvanaesta ploča''': Iako se mislilo da je nekoliko priča u prvih jedanaest ploča prvobitno bile odvojene priče, na pločama one su dobro uvezane u jedinstvenu cjelinu. Priča na dvanaestoj ploči je jasno kasniji dodatak, u kojem je Enkidu još uvijek živ, ima ženu i sina. Počinje sa Gilgamešom koji šalje Enkidua na zadatak u podzemni svijet da preuzme predmete svete boginjama Ištar/Inanna, koja je Gilgameš izgubio. Priča se završava sa raspravom u kojoj Enkidu odgovara Gilgamešu na nekoliko pitanja koja se odnose na sudbinu onih ljudi u narednom životu.<ref name="newworldencyclopedia.org"/> == Jezik i stil == [[Datoteka:Hero mastering a lion - 721-705 BCE - Khorsabad - Louvre - AO 19861 - picture 2.jpg|thumb|200px|desno|Prikaz mogućeg izgleda Gilgameša kao gospodara životinja, na kojem je zahvatio lava u lijevu ruku i zmiju u njegovu desnu ruku. Ovaj reljef pronađen je u asirskoj palati [[Dur-Šarukin]], a sada se nalazi u [[Louvre]]u.]] Jezik epa odlikuje se tonom koji je kasnije korišten u [[Biblija|Bibliji]], ali je zapravo tek kasnije prenesen u [[jevrejska književnost|jevrejsku književnost]]. To se isto desilo i sa pričom o potopu, koja je objavljivanjem u ovom epu uzbudila cijeli naučni svijet. Epska ponavljanja u njemu vrlo su značajna. Često imaju svrhu da naoko primitivnim ponavljanjem jasnije predoče trajanje vremena u kome se neki jednolični događaji zbivaju (zabijanje 120 stubova u plićake smrti, putovanje Gilgameša kroz mračni klanac i dr.). Cijeli ep mogli bismo podijeliti na dva dijela: čovjek prema spoljašnjem svijetu i čovjek prema unutrašnjem svijetu. U prvom dijelu epa (od 1. do 7. ploče) treba istaći prijateljstvo između slavljenog junaka Gilgameša i poludivljeg čovjeka polja i stepe Enkidua. Jedini predstavnici zla su čarobni nebeski bik i Humbaba, čuvar kedrove šume. Njih pobjeđuju oba prijatelja, što s etičke strane predstavlja simbol pobjede dobra nad zlom. Osim ove dvije borbe u epu nema krvavih ratovanja, svojstvenih mnogim epovima. U dobro izgrađenoj radnji ep dostiže svoj vrhunac opisom smrti prijatelja Enkidua (8. ploča). Preokret koji se tim putem dešava u duši Gilgameša, tuga za prijateljem i njegov iznenadni strah pred smrću iznesen je jednostavno, a ipak tako snažno i potresno da ove stranice pripadaju među najljepše u starijoj književnosti. One tako jasno dokazuju da su čovjeka od najstarijih dana pa sve do danas mučili isti problemi. Pitanje života, urođeni strah od smrti, težnja za besmrtnošću opisani su tako da mogu uzbuditi i današnjeg čitaoca. Ovom pločom ep mijenja karakter. On postaje human, približava se unutrašnjem čovjeku i dobija gotovo [[Lirika|lirski]], [[elegija|elegički]] karakter. Pravi vrhunac epa nalazimo u opisu potopa (11.ploča), koji je dat na veoma stvaran način. Svojom vrijednošću ona daje epu umjetnički biljeg, uz to svojom dramatičnošću oživljuje tok radnje. Ep završava [[pesimizam|pesimistički]]: čovjek je nemoćan da bilo šta sazna o stvarima koje ga neprestano muče, a to su pitanja o životu i smrti (12.ploča). == Likovi == '''[[Gilgameš]]''' - bio je najjači čovjek, hrabri borac, kralj Uruka. Bio je jednu trećinu čovjek, a dvije trećine bog. Gilgameš pada u očaj kada njegov najbolji prijatelj, Enkidu, umre. Postaje očajan znajući da će i on umrijeti. Nakon toga ide na putovanje do kraja svijeta u potrazi za besmrtnošću. '''Enkidu''' - bio je najbolji prijatelj Gilgameša, dvije trećine lav, jedna trećina božanstvo. Bogovi su ga stvorili kao divljeg čovjeka koga su odgojile životinje. Enkidu je fizički ravan Gilgamešu. Pošto je sa Gilgamešom ubio Humbabu i nebeskog bika, bogovi ga kažnjavaju sporom i bolnom smrću. '''Utnapištim''' - kralj i sveštenik u Šurapaku. Na nagovor boga gradi veliki brod i spašava sebe, svoju porodicu i po jedan primjerak svih živih bića od velike poplave, koja je zamalo uništila sav život na svijetu. Bogovi su njemu i njegovoj ženi dali vječni život. == Vanjski linkovi == * http://www.wsu.edu/~dee/MESO/GILG.HTM {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051230123112/http://www.wsu.edu/~dee/MESO/GILG.HTM |date=30. 12. 2005 }} * Sumerski tekstovi: [http://etcsl.orinst.ox.ac.uk/cgi-bin/etcslmac.cgi?text=c.1.8.1* ETCSL]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} ** [https://web.archive.org/web/20061230153028/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1815.htm Gilgameš i Humbaba], verzija A - (avanture izvan cedrove šume) ** [https://web.archive.org/web/20070629164502/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr18151.htm Gilgameš i Humbaba], verzija B ** [https://web.archive.org/web/20020807224038/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1812.htm Gilgameš i nebeski bik] ** [https://web.archive.org/web/20080505051048/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1811.htm Gilgameš i Aga] ** [https://web.archive.org/web/20020825073448/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1814.htm Gilgameš, Enkidu i drugi svijet] ** [https://web.archive.org/web/20061230152520/http://www-etcsl.orient.ox.ac.uk/section1/tr1813.htm Gilgamešova smrt] {{Wikicitat|Gilgameš}} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Gilgamesh}} [[Kategorija:Literatura]] [[Kategorija:Epovi]] [[Kategorija:Ep o Gilgamešu]] [[Kategorija:Mezopotamska literatura]] [[Kategorija:Sumerska literatura]] 0kjwzl8fdj0rq2x70lr453597a0tp63 0 5421 3665725 3586390 2024-11-13T08:06:56Z Panasko 146730 3665725 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mimar Sinan büstü, ODTÜ.jpg|desno|mini|200px|Mimar Sinanu, bista, [[Ankara]]]] '''Mimar Sinan''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: معمار سينان; [[Turski jezik|turski]]: Mimar Sinan; 15. april 1489 – 17. juli 1588) bio je glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekta<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Sinan|title=Sinan {{!}} Ottoman architect|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://archnet.org/authorities/492|title=}}</ref> ([[Turski jezik|turski:]] mimar) i građevinski inžinjer za sultana [[Sulejman I|Sulejmana I]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Bio je odgovoran za izgradnju više od 300 velikih objekata uključujući [[Džamija Selimija|džamiju Selimiju]] u [[Edirne]], [[Kanuni Sultan Sulejmanov most u Istanbulu|Kanuni Sultan Sulejmanov most]] u [[Istanbul|Istanbulu]] i [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad|Višegradu]], te drugih skromnijih projekata poput škola. Njegovi šegrti su kasnije izgradili [[Džamija sultana Ahmeda|džamiju sultana Ahmeda]] u [[Istanbul]]u i [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Kao sin klesara, stekao je tehničko obrazovanje i postao vojni inžinjer. Brzo je napredovao kroz činove da bi prvo postao oficir, a na kraju i janjičarski komandant, sa počasnom titulom Sinan.<ref name="GoodwinA87">Goodwin (2001), p. 87</ref> Usavršavao je svoje arhitektonske i inženjerske vještine sa janjičarima, postao je stručnjak za izgradnju utvrđenja svih vrsta, kao i za projekte vojne infrastrukture, kao što su putevi, mostovi i akvadukti.<ref name="Kinross214">Kinross (1977), pp 214–215</ref> U pedesetoj godini života imenovan je za glavnog kraljevskog arhitektu primjenjujući tehničke vještine koje je stekao u vojsci na stvaranju lijepih vjerskih i građanskih objekata svih vrsta.<ref name="Kinross214"/> Na ovoj dužnosti ostao je skoro pedeset godina. Njegova najpoznatija remek djela su [[džamija Selimija]] u [[Edirne|Edirni]] i [[Sulejmanija džamija]] u [[Istanbul]]u. Vodio je opsežnu državnu službu i obučio mnoge asistente koji su se istakli u izgradnji prelijepih objekata kao što su [[Sedefkar Mehmed aga]] koji je izgradio džamiju sultana Ahmeda i [[Mimar Hajrudin]] koji je izgradio Stari most. Smatra se najvećim arhitektom [[Klasični period osmanlijske arhitekture|klasičnog perioda osmanlijske arhitekture]] i upoređivan je sa [[Michelangelo Buonarroti|Mikelanđelom]], njegovim savremenikom na Zapadu.<ref>De Osa, Veronica.</ref><ref>Saoud (2007), p. 7</ref> Mikelanđelo i njegovi planovi za [[Bazilika svetog Petra|baziliku svetog Petra]] u Rimu su bili dobro poznati u Istanbulu, budući da su [[Leonardo da Vinci]] i on bili pozvani 1505. u Istanbul kako bi nacrtali plan za most preko [[Zlatni rog|Zlatnog roga]].<ref>Vasari (1963), Book IV, p. 122</ref> Radovi Mimara Sinana su među najuticajnijim građevinama u historiji.<ref>{{Cite web|url=http://home.howstuffworks.com/home-improvement/construction/planning/10-most-famous-architects2.htm|title=10 Most Famous Architects Who Ever Lived|date=9 May 2012}}</ref> == Život == Prvu Sinanovu biografiju napisao je turski književnik i slikar Mustafa Sai Çelebi, savremenik i lični prijatelj Sinanov. Ova biografija pojavila se odmah nakon Sinanove smrti, 1588. U njoj se kaže da je Sinan rođen u [[Kajserija|Kajseriji]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Po različitim izvorima tvrde da je porijeklom Armenac, Albanac ili Grk{{Izvor}}. Godine 1938. na 350-godišnjici Sinanove smrti, turski historičar [[B. Zlug]] je iznio neke nove podatke o Sinanovom porijeklu. Ove podatke on temelji na originalnim pisanim dokumentima, koji se nalaze u turskom Državnom arhivu. Prema njima, Sinan se rodio u [[Agirnaz]]u, selu u području [[Kesi]], u centralnom dijelu [[Kajserija|Kajserije]]. Prema podacima sidžila (sudbenog protokola) iz toga vremena, ove krajeve su naseljavali hrišćani turskog porijekla, koje je Vizantija, da bi se oduprla navalama Arapa naseljavala u [[Anadolija|Anadoliji]]. Kao kršćansko dijete, Sinan je doveden u [[Istanbul]], preveden na [[islam]] i dat u [[Janičari|janjičarsku]] vojsku na vaspitavanje. Iako ova verzija bazira na nekim istorijskim pisanim dokumentima te izgleda vjerodostojna, mišljenja smo da Sinanovo nacionalno porijeklo nije bitno. Za nas su od prvobitnog značaja njegova djela, koja u arhitekturi predstavljaju najviši domet islamske osmanske arhitektonske škole. Prema podacima [[B. Zlug]]a, s kojima se slažu i podaci [[E. Eglia]], nije poznat tačan datum Sinanovog rođenja ni dolaska u Istanbul. Sa najviše vjerovatnoće uzima se da je rođen 1490. ili 1491. Već 1516. sudjeluje kao građevinski radnik u vojnom pohodu na [[Egipat]]. O sljedećih pet godina nema pouzdanih podataka. Godine 1521. nalazi se sa vojskom sultana [[Sulejman I|Sulejmana]], kad ona zauzima [[Beograd]], a naredne, 1522. nalazi se sa vojskom u pohodu na Rodos. Tada u janjičarskoj vojsci dobija titulu „sekban konjanik“ , (rod janjičarske vojske koji u sastavu ima lovačke pse). Godine 1526. učestvuje u [[Bitka kod Mohača|bici kod Mohača]] i u zauzimanju [[Ugarska|Ugarske]], a 1529. sa sultanovom velikom armijom, nalazi se pod [[Beč]]om. Sljedećih godina je, najvjerovatnije, sa sultanovom vojskom u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]], ali o tome nema sigurnih podataka. Godine 1534. i 1535. učestvuje u osvajanju [[Persija|Persije]] i [[Mesopotamija|Mesopotamije]]. U ovom pohodu, prema podacima [[B. Zlug]]a, Sinan u jednom napadu kod Vanskog jezera dobija zadatak da izgradi flotilu malih ratnih lađa, što uspješno izvršava. Nakon završetka persijske vojne postavljen je za „hasekiju“ (služba dvorskog vrtlara). Nakon ovoga, sudjeluje u još nekoliko ratnih pohoda. S njim u vezi je za nas značajan podatak o gradnji mosta preko rijeke [[Prut]]a u pohodu na [[Rumunija|Rumuniju]] [[1538]]. godine. Ovaj zadatak Sinan je izvršio za deset dana. Na sultanovom dvoru postojala je u to vrijeme služba i titula glavnog [[arhitekt]]a, koju je do [[1536]]. g. vršio [[Adžem Ali]], porijeklom persijanac. Poslije njegove smrti, između 1536. i 1539, mjesto glavnog arhitekta bilo je nepopunjeno. Godine 1539, po podacima [[B. Zlug]]a, ukazala se potreba za izgradnjom turbeta (mauzoleja) umrlom velikom veziru Ajas-paši. Tadašnji veliki vezir [[Lufti-paša]] izjavljuje da za ovaj posao ne postoji vještiji [[arhitekt]] od Hasseki Sinan subaše, koji se nalazi u janjičarskoj vojsci, te mu preko komandanta janjičara nudi titulu glavnog arhitekta Turskog Carstva. Ovu dužnost je od tada vršio Sinan, neprekidno, do svoje smrti 1588. Iz ovih podataka se vidi da se Sinan i u janjičarskoj vojsci bio pročuo kao dobar graditelj. Istina, iz podataka o njegovom napredovanju kao janjičara, uočava se više težnja za običnom vojničkom karijerom: on je 1522. „sekban konjanik“, poslije Mohačke bitke 1526. dobija titulu kapetana pješadije, i tek 1534. pominje se kao šef nekog odjeljenja građevinara. U toku ovog perioda, prije i poslije 1534, vršio je razne tehničke dužnosti, među kojima su građevinski zadaci bili samo jedan dio u sklopu mnogo širih zadataka koje je vojno ratovanje postavljalo pred njega. Međutim, činjenica da je 1539. postavljen za glavnog arhitekta na dvoru sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] govori da je Sinan u vojsci bio savladao ne samo inženjerske vještine u izgradnji mostova, puteva i utvrđenja nego da je bio već izgradio i takva djela koja su prvenstveno arhitektonska. [[Arhitekt]] na dvoru imao je prije svega dužnosti koje su mu nalagale gradnju sakralnih i javnih objekata. Kad je izbor pao na Sinana, a ne na nekog od učenika ranijeg glavnog arhitekte, jasno je bilo da se on već ranije bio okušao i na takvim poslovima, iako iz njegove vojničke karijere proizlazi da je do tada najveći broj njegovih radova bio inženjersko-tehničke prirode. Zbog toga, period Sinanovog rada u janjičarskoj vojsci ostaje za nas u najvećoj mjeri nepoznat. Iz poznatih biografskih podataka, koristeći se do danas najvjerodostojnijim izvorima, vidi se da se u Sinanovom radu mogu jasno uočiti dva vremenska odsjeka vezana za njegovu građevinsku djelatnost: prvi, u janjičarskoj vojsci, od 1516. do 1539, i drugi, na sultanovom dvoru, od 1539. do 1588. Prvi period nosi karakteristike Sinanovog školovanja na praktičnim inženjersko-tehničkim zadacima u vezi sa malim brojem pravih arhitektonskih objekata, dok drugi posve jasno odražava (u prvo vrijeme) Sinanove napore da konstrukcije, čije je izvođenje već bio savladao, arhitektonski oplemeni. Ovo nastojanje je vidljivo ne samo u savlađivanju novih zadataka koji se postavljaju pred njega nego, što je za nas značajnije, i u njegovom traženju vlastitog umjetničkog izraza. Počev od građevina koje još nose pečat nespretnosti pa sve do onih iz vremena zrelog majstorstva i pojedinih remek-djela, svuda se može pratiti i uočiti Sinanova umjetnička ličnost. „Taj individulani Sinanov umjetnički izraz je, po našem mišljenju, sklad ljupkosti jednog liričara i epske monumentalnosti izražene u brojnim realizacijama njegovih veličanstvenih prostora. Svi ti prostori ponekad izvanrednih dimanzija, podređeni su čovjeku, komponovani za njega, sa težnjom da im se da toplina ljudskog doma“. == Rad == [[Datoteka:Mostar Karadjoz Beg Moschee.jpg|mini|desno|250px|[[Karađozbegova džamija]] u [[Mostar]]u je napravljena po projektu Mimar Sinana]] Iako su objekti nekih džamija ujedno i najznačajnija Sinanova arhitektonska djela, ipak se po vrijednosti veoma razlikuju. Ove razlike prema arhitektonskoj i konstruktivnoj tehničkoj vrijednosti nisu vezane samo za vrijeme nastanka, odnosno za period u kome se Sinan formirao kao [[arhitekt]] (za razliku od njegovog ranijeg inženjerskog djelovanja u vojsci), nego i za značaj džamije ili, bolje reći, za značaj njenog utemeljivača. Između mnogobrojnih realizacija džamijskih građevina možemo izdvojiti one iz Sinanovog ranog perioda, kod kojih je uočljivo da se on tek formira kao umjetnička ličnost. Poslije dolaze Sinanove velike džamije u [[Istanbul]]u i [[Jedrene|Jedrenu]], njegova remek-djela. Napokon, istovremeno sa svojim najvrednijim građevinama, koje su značajne za opštu arhitekturu njegovog doba, Sinan gradi i takve džamije koje se, ni po konstruktivnom rješenju, ni po kompoziciono-prostornim vrijednostima, ne mogu ubrajati u velika arhitektonska djela. Ali, bez obzira na veoma različite vrijednosti mnogobrojnih Sinanovih džamija iz dugotrajnog vremenskog perioda od pola vijeka, između 1537. do pred njegovu smrt 1588, kod svih ovih gradnji može se uočiti prisutnost Sinanove umjetničke ličnosti. Da bismo mogli dobiti jasnu sliku o razvitku Sinana kao [[arhitekt]]a, zadržaćemo se na njegovim karakterističnim džamijskim građevinama, kako iz vremena njegovog početništva, tako i iz vremena njegove umjetničke zrelosti. <gallery heights="180" mode="packed" caption="Sinanova glavna djela" perrow="5"> File:Shezade_mosque_9195.jpg|[[Šehzada]] u Istanbulu File:SehzadeMosqueInterior.jpg|Šehzada (unutrašnjost) File:Cour_mosquee_Suleymaniye_Istanbul.jpg|[[Džamija Sulejmanija]] u Istanbulu File:20101213 Suleymaniye Mosque Istanbul inside vertical Panorama.jpg|Džamija Sulejmanija (unutrašnjost) File:Selimiye_Mosque_3.JPG|[[Džamija Selimija]] u [[Edirne]] </gallery> Sinanu se pripisuje izreka da je Hasseki Hurrem džamija njegovo '''šegrtsko djelo''', '''[[Šehzade džamija]]''' – '''kalfinsko''', a džamije sultana Sulejmana i sultana Selima II – '''majstorska''' ostvarenja. Pa prema tome će i biti izvšena podjela perioda njegovog razvoja, na: - Šegrtski period (do 1550) - Kalfinski period (od 1550. do 1570) - Majstorski period (od 1570. do svoje smrti). === Šegrtski period ''(period do 1550)'' === U ovom periodu Sinan nastavlja tradicionalni stil osmanske arhitekture, ali on postepeno počinje eksperimentisati na raznim mogućnostima, jer, za vrijeme njegove vojne karijere imao mogućnost da pročava arhitektonske monumente u osvojenim gradovima Evrope i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Sinan dobro upoznaje [[Seldžuci|seldžučku]] i ranoosmansku arhitekturu, a isto tako i [[Bizantija|bizantijsku]], zahvaljujući svom dugogodišnjem radu na najvećoj srednjovjekovnoj crkvi [[Aja Sofija|Aja Sofiji]], tom veličanstvenom djelu Antemija i Isidora, gdje je postignuta uspješna kombinacija [[Bazilika|bazilike]] i centralnog plana, Mimar Sinan je uočio nedostatke bazilike i uspio ostvariti prostor sa jasnim, preglednim i jedinstvenim prostorom koji u sebi imaju neki svečani duh. Mnogi istraživači njegovog djela složili su se da niko nije od nastanka [[Aja Sofija|Aja Sofije]] pa do danas tako studiozno upoznao sve njene estetske, i konstruktivne, te strukturalne elemente. Za ovaj period važno je pomenuti tri džamije – džamiju [[Džamija Husrev-paše|Husrev-paše]] u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] i [[Šehzade džamija|Šehzade džamiju]] u [[Istanbul]]u. === Kalfinski period (''period od 1550. do 1570)'' === Kada je 50-ih godina sultan [[Sulejman Veličanstveni]] stigao do vrhunca svoje moći, htio je da izgradi monument koji će se isticati ne samo svojom veličinom, nego i drugim odlikama u odnosu na druge. Taj posao povjerio je svom glavnom [[arhitekt]]i Sinanu, koji će od tog napraviti pravo remek-djelo – kompleks Sulejmanija. Pored [[Sulejmanije]], Sinan je u ovom periodu napravio veliki broj drugih objekata, među kojima se izdvajaju – Džamija velikog admirala [[Sofi Sinan-paša|Sinan-paše]], Džamija Kara Ahmet-paše, kao i Rustem-pašina džamija u [[Istanbul]]u. === Majstorski period (period od 1570. do svoje smrti) === Konačno 1569. Sinan je po narudžbi novog gospodara [[Selim II|Selima II]] počeo svoje remek-djelo, sintezu svih ranijih traženja i eksperimentisanja, čudesnu [[Selimije džamija|Selimiju]] u [[Jedrene|Jedrenu]]. Sve su njegove najbolje osobine rasplamsane do vrhunca u ovom djelu njegove duboke starosti od preko osamdeset godina. Tu je na vrhuncu njegova drska smjelost ideja, nepogrješivi konstruktorski osjećaj, savršena sigurnost realizacije i lucidnost u potpunom usaglašavanju i najkrupnijih i najsitnijih detalja u jednu veličanstvenu cjelinu, koja je do te mjere savršena da ponekad djeluje neljudski i vanzemaljski. Da bi se potpunije prikazao Sinanov razvoj, treba prikazati još tri vezirske džamije iz Sinanovog opusa u [[Istanbul]]u. Ove građevine potiču iz posljednjeg perioda Sinanove djelatnosti. On je imao gotovo 90 godina kad je dovršio džamiju velikom veziru [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]], koju je on sam smatrao jednom od svojih najboljih ostvarenja. Druge dvije, Šemsi Ahmed-paše i Kilič Ali-paše, po dimenzijama su manje, pa se po tome mogu porediti sa prve dvije Sinanove džamije, Husrev-pašinom u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] u [[Istanbul]]u. Poređenje ostaje zaista samo na veličini građevina, dok sve druge vrijednosti ovih dviju posljednjih Sinanovih džamija govore o velikom i zrelom [[arhitekt]]u. Obje ove džamije dovršene su [[1580]]. godine. Iz pregleda Sinanovih džamija proizlazi da Sinanova starost nije umanjivala ni njegovu aktivnost, ni vrijednost njegovih djela. Naprotiv, svoja remek-djela ostvario je u poznim godinama života: džamiju [[Sulejmanije|Sulejmaniju]] – kad mu je bilo 66 godina, Selimiju – kad je bio starac od 84 godine, a kad je bila dovršena džamija [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] imao je punih 88 godina. == Zaključak == Život Mimara Sinana je uzbudljiv i sadržajan, ali to je neineresantno spram njegovih brojnih djela od kojih je svako jedan novi hrabri i samosvjesni pokušaj, eksperiment i uspjeh. Gradio je do duboke starosti, kao glavni dvorski ili državni arhitekt za dva velika sultana, [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Selim II|Selima II]], u jednom moćnom i bogatom carstvu što je bila sretna mogućnost da rasplamsa svoj raskošni i neobuzdani istraživački genije i stvori toliko veličanstvenih djela što je dovoljno za više generacija. "Koristeći pri realizacijama vještinu velikog broja najprobranijih majstora, dovođenih iz svih dijelova prostranog Osmanskog Carstva, postigao je upečatljiv i lako prepoznatljiv sopstveni monumentalni izraz koji je označio ne samo vrhunac turske umjetničke renesanse i, šire gledajući, cjelokupne islamske umjetnosti njegovog doba, nego je preko učenika njegove škole, taj klasični stilski izraz još cijelo jedno stoljeće snažno uticao na monumentalnu umjetnost islamskog mediteranskog svijeta." U tom njegovom, sopstvenom, stilskom izrazu koji je razvio tokom svoje djelatnosti, mogu se uočiti neke odlike, kao što su: * stepenasta igra kupola i polukupola koje formiraju dinamičku i piramidalnu kompoziciju; * proporcioniranje objekata posljedica je korišćenja mističnog značenja brojeva, zakonitosti [[matematika|matematike]] i korištenja standarda; * svi elementi džamije su raščlanjeni i svaki dio djeluje posebno, ali stvaraju utisak cjelovitosti i imaju jedinstvenu kompoziciju; * dijelovi arhitektonske kompozicije, kako na fasadi ([[portal]]) tako i u unutrašnjosti ([[mihrab]], [[minber]]) imaju naglašenu visinu; * nenametljiva arhitektonska plastika, kako na fasadama, tako i na elementima enterijera, precizno obrađena, ali smišljeno raspoređena s ciljem isticanja arhitektonskih vrijednosti; * izvučeni [[mihrab]] iz vanjske mase zida, koji je i posebno pokriven; * džamije su uvijek centralni objekti kompleksa (Külliyessi), oko kojih su medrese, škole za izučavanje [[Kur'an]]a, [[imaret]]i, bolnice i drugi objekti. Svaka Sinanova džamija se doima kao jedan savršen kristal, ili dijamant, stvoren nepogrješivim prirodnim tokom u jednom času, voljom Božijom. Zato se na njima ne prepoznaje grč stvaranja, rizici sklapanja, nesavršenosti uklapanja i tok postupka, nego su one čudno stvorene u trenutku bez trapavog ljudskog rada, kao stvaranje Božije. == Smrt == [[File:Mimar Sinan5.jpg|thumb|right|Sinanova osmougaona fontana na lijevoj strani pored njegove grobnice iza željeznih rešetaka na desnoj strani, četvrt Fatih u Istanbulu]] [[File:E7 10 000 TL arka yüz.jpg|thumb|right|Sinan i džamija Selimije na poleđini turske novčanice od 10.000 lira iz 1982-1995.]] Sinan je umro 1587–1588. i sahranjen je u grobnici u Istanbulu, turbetu po vlastitom dizajnu, sjeverno od džamije Sulejmanije, preko puta ulice nazvane ulica Mimar Sinana u njegovu čast. Sahranjen je u blizini grobova njegovih najvećih zaštitnika: sultana Sulejmana I i sultanije Haseki Hurem, Sulejmanove žene. Iznad molitvenog prozora njegovog groba sa gvozdenom rešetkom nalazi se epitaf koji je na osmanskom turskom napisao pjesnik Mustafa Sai. Navodi godinu njegove smrti i bilježi da je Sinan izgradio 400 mesdžida (malih džamija), 80 džamija i most Kanuni Sultana Sulejmana u Büyükçekmeceu.{{sfn|Necipoĝlu|2005|p=147}} Godine 1935., njegove posmrtne ostatke je ekshumirala grupa turskih naučnika. Zagovornici rasne nauke popularne u to vrijeme, tvrdili su da mjerenja Sinanove lobanje pokazuju da je on zapravo Turčin.<ref>{{Cite book|title = Atatürk: An Intellectual Biography|last = Hanioğlu|first = M. Şükrü|publisher = Princeton University Press|year = 2013|isbn = 9780691157948|location = Princeton, NJ|pages = 171}}</ref> Od 2016. lobanja je nestala.<ref>{{cite news |title=Turkey's PM orders hunt for Ottoman architect's skull |url=https://www.bbc.com/news/blogs-news-from-elsewhere-36015767 |access-date=29 July 2021 |work=BBC News |date=11 April 2016}}</ref> {{commons|Mimar Sinan}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === *{{cite book | last=Goodwin | first=Godfrey | year=2003 | orig-year=1971 | title=A History of Ottoman Architecture | publisher=Thames & Hudson | location=London |isbn=978-0-500-27429-3 }} *{{cite book | last=Necipoĝlu | first= Gülru | author-link=Gülru Necipoğlu | title=The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire | publisher=Reaktion Books | location=London | year=2005 | isbn = 978-1-86189-244-7 }} *{{ cite journal | last=Necipoğlu | first=Gülru | year=2007 | title=Creation of a national genius: Sinan and the historiography of "classical" Ottoman architecture | journal=Muqarnas | volume=24 | pages=141–183 | jstor=25482458 }} == Dodatna literatura == * Alboyachian, Arshag A. ''Patmutiwn Hay Kesarioy: teghagrakan, patmakan, ew azgagrakan usumnasirutiwn'' [History of Armenian Kayseri: A topographical, historical, and ethnographic study]. 2 vols. Cairo: H. Papazian, 1937. * Çelebi, Sai Mustafa (2004). Book of Buildings: Tezkiretü'l-Bünyan ve Tezkiretü'l-Ebniye (Memoirs of Sinan the Architect). Koç Kültür Sanat Tanıtım {{ISBN|975-296-017-0}} *{{ cite book | editor-last1=Crane | editor-first1=Howard | editor-last2=Akın | editor-first2=Esra | editor-last3=Necipoĝlu | editor-first3=Gülru | editor3-link=Gülru Necipoğlu | year=2006 | title=Sinan's Autobiographies: Five Sixteenth-century Texts | location=Leiden | publisher=Brill | isbn=978-90-04-14168-1 }} * De Osa, Veronica (1982). ''Sinan the Turkish Michelangelo''. New York: Vantage Press {{ISBN|0-533-04655-6}} * Egli, Ernst (1954). ''Sinan, der Baumeister osmanischer Glanzzeit'', Erlenbach-Zürich, Verlag für Architektur; {{ISBN|1-904772-26-9}} * {{cite book |last=Egli |first=Hans G. |date=1997 |title=Sinan: An Interpretation |location=Istanbul |publisher=Ege Yayınları |isbn=978-9758070121}} * [[Godfrey Goodwin|Goodwin, Godfrey]] (2001). ''The Janissaries''. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-055-2}} * [[Ara Güler|Güler, Ara]]; Burelli, Augusto Romano; Freely, John (1992). ''Sinan: Architect of Suleyman the Magnificent and the Ottoman Golden Age''. WW Norton & Co. Inc. {{ISBN|0-500-34120-6}} * [[Patrick Kinross|Kinross, Patrick]] (1977). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire'' London: Perennial. {{ISBN|978-0-688-08093-8}} * Kuran, Aptullah. (1987). ''Sinan: The Grand Old Master of Ottoman architecture'', Ada Press Publishers. {{ISBN|0-941469-00-X}} * Kuran, Aptullah; Ara Güler (Illustrator); Mustafa Niksarli (Illustrator). (1986) ''Mimar Sinan''. Istanbul: Hürriyet Vakfi. {{ISBN|3-89122-007-3}} * Rogers, J M. (2005). ''Sinan''. [[I.B. Tauris]] {{ISBN|1-84511-096-X}} * Saoud, Rabat (2007). ''[http://www.muslimheritage.com/uploads/Mimar_Sinan_Great_Ottoman_Architect.pdf Sinan: The Great Ottoman Architect and Urban Designer].'' Manchester: Foundation for Science, Technology and Civilisation. * [[Brian Sewell|Sewell, Brian]]. (1992) [http://www.cornucopia.net/highlights3full.html ''Sinan: A Forgotten Renaissance''] [[Cornucopia (magazine)|Cornucopia]], Issue 3, Volume 1. {{ISSN|1301-8175}} * Sezgin, A. 'Dramatizing an Architect Hero: Sinan in Fiction' in ''The Meeting Place of British Middle Eastern Studies: Emerging Scholars, Emergent Research & Approaches'' (2009), p.&nbsp;119-143. *{{cite book |title = Sinan | isbn =0-333-02901-1 | first = Arthur | last = Stratton | author-link= Arthur Stratton |publisher=[[Macmillan Publishers]]| year= 1972}} * Turner, J. (1996). ''[[Grove Dictionary of Art]]'', [[Oxford University Press]], USA; New Ed edition; {{ISBN|0-19-517068-7}} * Van Vynckt, Randall J. (editor). (1993) ''International Dictionary of Architects and Architecture'' Volume 1. Detroit: St James Press. {{ISBN|1-55862-089-3}} * [[Giorgio Vasari|Vasari, G.]] (1963). ''[[The Lives of Painters, Sculptors and Architects]]''. (Four volumes) Trans: A.B. Hinds, Editor: William Gaunt. London and New York: Everyman. * Wilkins, David G. ''Synan'' in Van Vynckt (1993), p.&nbsp;826. * A Guide to Ottoman Bulgaria" by Dimana Trankova, Anthony Georgieff and Professor Hristo Matanov; published by Vagabond Media, Sofia, 2011 [https://web.archive.org/web/20111115040440/http://www.vagabond.bg/ottomanbulgaria/] ;Tercijarni izvori * Zaryan, Armen. ''«Սինան»'' (Sinan). [[Armenian Soviet Encyclopedia]]. vol. x. Yerevan: [[Armenian Academy of Sciences]], 1984, pp.&nbsp;385–386. * [[Jean-Paul Roux|Roux, Jean-Paul]] (1988). "Les Mosquées de Sinan", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Stierlin, Henri (1988). "Sinan et Soliman le Magnifique", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988a) "Sinan et l'architecture civile", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988b)."Sinan et la modernité", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Rođeni 1489.]] [[Kategorija:Umrli 1588.]] i49x0i9i6dafg8a921gvf60mkd9zy4v 3665727 3665725 2024-11-13T08:18:16Z Panasko 146730 3665727 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Mimar Sinan | slika = MimarSinan-Detail.jpg | alt_slike = | opis = Vjerovatno Mimar Sinan (lijevo) kod groba Sulejmana Veličanstvenog, rukopis iz 1566. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1489|4|15}} | mjesto_rođenja = [[Ağırnas]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1588|7|17|1489|4|15}} | mjesto_smrti = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | nacionalnost = [[Armeni|Armen]] ili [[Grci|Grk]] | druga_imena = | zanimanje = [[Arhitekt]]a | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = [[Sulejmanija džamija]]<br />[[Džamija Selimija]]<br />[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]<br /><br /><br /><br /> }} [[Datoteka:Mimar Sinan büstü, ODTÜ.jpg|desno|mini|200px|Mimar Sinanu, bista, [[Ankara]]]] '''Mimar Sinan''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: معمار سينان; [[Turski jezik|turski]]: Mimar Sinan; 15. april 1489 – 17. juli 1588) bio je glavni [[Osmanlije|osmanlijski]] arhitekta<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Sinan|title=Sinan {{!}} Ottoman architect|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://archnet.org/authorities/492|title=}}</ref> ([[Turski jezik|turski:]] mimar) i građevinski inžinjer za sultana [[Sulejman I|Sulejmana I]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Bio je odgovoran za izgradnju više od 300 velikih objekata uključujući [[Džamija Selimija|džamiju Selimiju]] u [[Edirne]], [[Kanuni Sultan Sulejmanov most u Istanbulu|Kanuni Sultan Sulejmanov most]] u [[Istanbul|Istanbulu]] i [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad|Višegradu]], te drugih skromnijih projekata poput škola. Njegovi šegrti su kasnije izgradili [[Džamija sultana Ahmeda|džamiju sultana Ahmeda]] u [[Istanbul]]u i [[Stari most]] u [[Mostar]]u. Kao sin klesara, stekao je tehničko obrazovanje i postao vojni inžinjer. Brzo je napredovao kroz činove da bi prvo postao oficir, a na kraju i janjičarski komandant, sa počasnom titulom Sinan.<ref name="GoodwinA87">Goodwin (2001), p. 87</ref> Usavršavao je svoje arhitektonske i inženjerske vještine sa janjičarima, postao je stručnjak za izgradnju utvrđenja svih vrsta, kao i za projekte vojne infrastrukture, kao što su putevi, mostovi i akvadukti.<ref name="Kinross214">Kinross (1977), pp 214–215</ref> U pedesetoj godini života imenovan je za glavnog kraljevskog arhitektu primjenjujući tehničke vještine koje je stekao u vojsci na stvaranju lijepih vjerskih i građanskih objekata svih vrsta.<ref name="Kinross214"/> Na ovoj dužnosti ostao je skoro pedeset godina. Njegova najpoznatija remek djela su [[džamija Selimija]] u [[Edirne|Edirni]] i [[Sulejmanija džamija]] u [[Istanbul]]u. Vodio je opsežnu državnu službu i obučio mnoge asistente koji su se istakli u izgradnji prelijepih objekata kao što su [[Sedefkar Mehmed aga]] koji je izgradio džamiju sultana Ahmeda i [[Mimar Hajrudin]] koji je izgradio Stari most. Smatra se najvećim arhitektom [[Klasični period osmanlijske arhitekture|klasičnog perioda osmanlijske arhitekture]] i upoređivan je sa [[Michelangelo Buonarroti|Mikelanđelom]], njegovim savremenikom na Zapadu.<ref>De Osa, Veronica.</ref><ref>Saoud (2007), p. 7</ref> Mikelanđelo i njegovi planovi za [[Bazilika svetog Petra|baziliku svetog Petra]] u Rimu su bili dobro poznati u Istanbulu, budući da su [[Leonardo da Vinci]] i on bili pozvani 1505. u Istanbul kako bi nacrtali plan za most preko [[Zlatni rog|Zlatnog roga]].<ref>Vasari (1963), Book IV, p. 122</ref> Radovi Mimara Sinana su među najuticajnijim građevinama u historiji.<ref>{{Cite web|url=http://home.howstuffworks.com/home-improvement/construction/planning/10-most-famous-architects2.htm|title=10 Most Famous Architects Who Ever Lived|date=9 May 2012}}</ref> == Život == Prvu Sinanovu biografiju napisao je turski književnik i slikar Mustafa Sai Çelebi, savremenik i lični prijatelj Sinanov. Ova biografija pojavila se odmah nakon Sinanove smrti, 1588. U njoj se kaže da je Sinan rođen u [[Kajserija|Kajseriji]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Po različitim izvorima tvrde da je porijeklom Armenac, Albanac ili Grk{{Izvor}}. Godine 1938. na 350-godišnjici Sinanove smrti, turski historičar [[B. Zlug]] je iznio neke nove podatke o Sinanovom porijeklu. Ove podatke on temelji na originalnim pisanim dokumentima, koji se nalaze u turskom Državnom arhivu. Prema njima, Sinan se rodio u [[Agirnaz]]u, selu u području [[Kesi]], u centralnom dijelu [[Kajserija|Kajserije]]. Prema podacima sidžila (sudbenog protokola) iz toga vremena, ove krajeve su naseljavali hrišćani turskog porijekla, koje je Vizantija, da bi se oduprla navalama Arapa naseljavala u [[Anadolija|Anadoliji]]. Kao kršćansko dijete, Sinan je doveden u [[Istanbul]], preveden na [[islam]] i dat u [[Janičari|janjičarsku]] vojsku na vaspitavanje. Iako ova verzija bazira na nekim istorijskim pisanim dokumentima te izgleda vjerodostojna, mišljenja smo da Sinanovo nacionalno porijeklo nije bitno. Za nas su od prvobitnog značaja njegova djela, koja u arhitekturi predstavljaju najviši domet islamske osmanske arhitektonske škole. Prema podacima [[B. Zlug]]a, s kojima se slažu i podaci [[E. Eglia]], nije poznat tačan datum Sinanovog rođenja ni dolaska u Istanbul. Sa najviše vjerovatnoće uzima se da je rođen 1490. ili 1491. Već 1516. sudjeluje kao građevinski radnik u vojnom pohodu na [[Egipat]]. O sljedećih pet godina nema pouzdanih podataka. Godine 1521. nalazi se sa vojskom sultana [[Sulejman I|Sulejmana]], kad ona zauzima [[Beograd]], a naredne, 1522. nalazi se sa vojskom u pohodu na Rodos. Tada u janjičarskoj vojsci dobija titulu „sekban konjanik“ , (rod janjičarske vojske koji u sastavu ima lovačke pse). Godine 1526. učestvuje u [[Bitka kod Mohača|bici kod Mohača]] i u zauzimanju [[Ugarska|Ugarske]], a 1529. sa sultanovom velikom armijom, nalazi se pod [[Beč]]om. Sljedećih godina je, najvjerovatnije, sa sultanovom vojskom u [[Srednja Evropa|Srednjoj Evropi]], ali o tome nema sigurnih podataka. Godine 1534. i 1535. učestvuje u osvajanju [[Persija|Persije]] i [[Mesopotamija|Mesopotamije]]. U ovom pohodu, prema podacima [[B. Zlug]]a, Sinan u jednom napadu kod Vanskog jezera dobija zadatak da izgradi flotilu malih ratnih lađa, što uspješno izvršava. Nakon završetka persijske vojne postavljen je za „hasekiju“ (služba dvorskog vrtlara). Nakon ovoga, sudjeluje u još nekoliko ratnih pohoda. S njim u vezi je za nas značajan podatak o gradnji mosta preko rijeke [[Prut]]a u pohodu na [[Rumunija|Rumuniju]] [[1538]]. godine. Ovaj zadatak Sinan je izvršio za deset dana. Na sultanovom dvoru postojala je u to vrijeme služba i titula glavnog [[arhitekt]]a, koju je do [[1536]]. g. vršio [[Adžem Ali]], porijeklom persijanac. Poslije njegove smrti, između 1536. i 1539, mjesto glavnog arhitekta bilo je nepopunjeno. Godine 1539, po podacima [[B. Zlug]]a, ukazala se potreba za izgradnjom turbeta (mauzoleja) umrlom velikom veziru Ajas-paši. Tadašnji veliki vezir [[Lufti-paša]] izjavljuje da za ovaj posao ne postoji vještiji [[arhitekt]] od Hasseki Sinan subaše, koji se nalazi u janjičarskoj vojsci, te mu preko komandanta janjičara nudi titulu glavnog arhitekta Turskog Carstva. Ovu dužnost je od tada vršio Sinan, neprekidno, do svoje smrti 1588. Iz ovih podataka se vidi da se Sinan i u janjičarskoj vojsci bio pročuo kao dobar graditelj. Istina, iz podataka o njegovom napredovanju kao janjičara, uočava se više težnja za običnom vojničkom karijerom: on je 1522. „sekban konjanik“, poslije Mohačke bitke 1526. dobija titulu kapetana pješadije, i tek 1534. pominje se kao šef nekog odjeljenja građevinara. U toku ovog perioda, prije i poslije 1534, vršio je razne tehničke dužnosti, među kojima su građevinski zadaci bili samo jedan dio u sklopu mnogo širih zadataka koje je vojno ratovanje postavljalo pred njega. Međutim, činjenica da je 1539. postavljen za glavnog arhitekta na dvoru sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] govori da je Sinan u vojsci bio savladao ne samo inženjerske vještine u izgradnji mostova, puteva i utvrđenja nego da je bio već izgradio i takva djela koja su prvenstveno arhitektonska. [[Arhitekt]] na dvoru imao je prije svega dužnosti koje su mu nalagale gradnju sakralnih i javnih objekata. Kad je izbor pao na Sinana, a ne na nekog od učenika ranijeg glavnog arhitekte, jasno je bilo da se on već ranije bio okušao i na takvim poslovima, iako iz njegove vojničke karijere proizlazi da je do tada najveći broj njegovih radova bio inženjersko-tehničke prirode. Zbog toga, period Sinanovog rada u janjičarskoj vojsci ostaje za nas u najvećoj mjeri nepoznat. Iz poznatih biografskih podataka, koristeći se do danas najvjerodostojnijim izvorima, vidi se da se u Sinanovom radu mogu jasno uočiti dva vremenska odsjeka vezana za njegovu građevinsku djelatnost: prvi, u janjičarskoj vojsci, od 1516. do 1539, i drugi, na sultanovom dvoru, od 1539. do 1588. Prvi period nosi karakteristike Sinanovog školovanja na praktičnim inženjersko-tehničkim zadacima u vezi sa malim brojem pravih arhitektonskih objekata, dok drugi posve jasno odražava (u prvo vrijeme) Sinanove napore da konstrukcije, čije je izvođenje već bio savladao, arhitektonski oplemeni. Ovo nastojanje je vidljivo ne samo u savlađivanju novih zadataka koji se postavljaju pred njega nego, što je za nas značajnije, i u njegovom traženju vlastitog umjetničkog izraza. Počev od građevina koje još nose pečat nespretnosti pa sve do onih iz vremena zrelog majstorstva i pojedinih remek-djela, svuda se može pratiti i uočiti Sinanova umjetnička ličnost. „Taj individulani Sinanov umjetnički izraz je, po našem mišljenju, sklad ljupkosti jednog liričara i epske monumentalnosti izražene u brojnim realizacijama njegovih veličanstvenih prostora. Svi ti prostori ponekad izvanrednih dimanzija, podređeni su čovjeku, komponovani za njega, sa težnjom da im se da toplina ljudskog doma“. == Rad == [[Datoteka:Mostar Karadjoz Beg Moschee.jpg|mini|desno|250px|[[Karađozbegova džamija]] u [[Mostar]]u je napravljena po projektu Mimar Sinana]] Iako su objekti nekih džamija ujedno i najznačajnija Sinanova arhitektonska djela, ipak se po vrijednosti veoma razlikuju. Ove razlike prema arhitektonskoj i konstruktivnoj tehničkoj vrijednosti nisu vezane samo za vrijeme nastanka, odnosno za period u kome se Sinan formirao kao [[arhitekt]] (za razliku od njegovog ranijeg inženjerskog djelovanja u vojsci), nego i za značaj džamije ili, bolje reći, za značaj njenog utemeljivača. Između mnogobrojnih realizacija džamijskih građevina možemo izdvojiti one iz Sinanovog ranog perioda, kod kojih je uočljivo da se on tek formira kao umjetnička ličnost. Poslije dolaze Sinanove velike džamije u [[Istanbul]]u i [[Jedrene|Jedrenu]], njegova remek-djela. Napokon, istovremeno sa svojim najvrednijim građevinama, koje su značajne za opštu arhitekturu njegovog doba, Sinan gradi i takve džamije koje se, ni po konstruktivnom rješenju, ni po kompoziciono-prostornim vrijednostima, ne mogu ubrajati u velika arhitektonska djela. Ali, bez obzira na veoma različite vrijednosti mnogobrojnih Sinanovih džamija iz dugotrajnog vremenskog perioda od pola vijeka, između 1537. do pred njegovu smrt 1588, kod svih ovih gradnji može se uočiti prisutnost Sinanove umjetničke ličnosti. Da bismo mogli dobiti jasnu sliku o razvitku Sinana kao [[arhitekt]]a, zadržaćemo se na njegovim karakterističnim džamijskim građevinama, kako iz vremena njegovog početništva, tako i iz vremena njegove umjetničke zrelosti. <gallery heights="180" mode="packed" caption="Sinanova glavna djela" perrow="5"> File:Shezade_mosque_9195.jpg|[[Šehzada]] u Istanbulu File:SehzadeMosqueInterior.jpg|Šehzada (unutrašnjost) File:Cour_mosquee_Suleymaniye_Istanbul.jpg|[[Džamija Sulejmanija]] u Istanbulu File:20101213 Suleymaniye Mosque Istanbul inside vertical Panorama.jpg|Džamija Sulejmanija (unutrašnjost) File:Selimiye_Mosque_3.JPG|[[Džamija Selimija]] u [[Edirne]] </gallery> Sinanu se pripisuje izreka da je Hasseki Hurrem džamija njegovo '''šegrtsko djelo''', '''[[Šehzade džamija]]''' – '''kalfinsko''', a džamije sultana Sulejmana i sultana Selima II – '''majstorska''' ostvarenja. Pa prema tome će i biti izvšena podjela perioda njegovog razvoja, na: - Šegrtski period (do 1550) - Kalfinski period (od 1550. do 1570) - Majstorski period (od 1570. do svoje smrti). === Šegrtski period ''(period do 1550)'' === U ovom periodu Sinan nastavlja tradicionalni stil osmanske arhitekture, ali on postepeno počinje eksperimentisati na raznim mogućnostima, jer, za vrijeme njegove vojne karijere imao mogućnost da pročava arhitektonske monumente u osvojenim gradovima Evrope i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. Sinan dobro upoznaje [[Seldžuci|seldžučku]] i ranoosmansku arhitekturu, a isto tako i [[Bizantija|bizantijsku]], zahvaljujući svom dugogodišnjem radu na najvećoj srednjovjekovnoj crkvi [[Aja Sofija|Aja Sofiji]], tom veličanstvenom djelu Antemija i Isidora, gdje je postignuta uspješna kombinacija [[Bazilika|bazilike]] i centralnog plana, Mimar Sinan je uočio nedostatke bazilike i uspio ostvariti prostor sa jasnim, preglednim i jedinstvenim prostorom koji u sebi imaju neki svečani duh. Mnogi istraživači njegovog djela složili su se da niko nije od nastanka [[Aja Sofija|Aja Sofije]] pa do danas tako studiozno upoznao sve njene estetske, i konstruktivne, te strukturalne elemente. Za ovaj period važno je pomenuti tri džamije – džamiju [[Džamija Husrev-paše|Husrev-paše]] u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] i [[Šehzade džamija|Šehzade džamiju]] u [[Istanbul]]u. === Kalfinski period (''period od 1550. do 1570)'' === Kada je 50-ih godina sultan [[Sulejman Veličanstveni]] stigao do vrhunca svoje moći, htio je da izgradi monument koji će se isticati ne samo svojom veličinom, nego i drugim odlikama u odnosu na druge. Taj posao povjerio je svom glavnom [[arhitekt]]i Sinanu, koji će od tog napraviti pravo remek-djelo – kompleks Sulejmanija. Pored [[Sulejmanije]], Sinan je u ovom periodu napravio veliki broj drugih objekata, među kojima se izdvajaju – Džamija velikog admirala [[Sofi Sinan-paša|Sinan-paše]], Džamija Kara Ahmet-paše, kao i Rustem-pašina džamija u [[Istanbul]]u. === Majstorski period (period od 1570. do svoje smrti) === Konačno 1569. Sinan je po narudžbi novog gospodara [[Selim II|Selima II]] počeo svoje remek-djelo, sintezu svih ranijih traženja i eksperimentisanja, čudesnu [[Selimije džamija|Selimiju]] u [[Jedrene|Jedrenu]]. Sve su njegove najbolje osobine rasplamsane do vrhunca u ovom djelu njegove duboke starosti od preko osamdeset godina. Tu je na vrhuncu njegova drska smjelost ideja, nepogrješivi konstruktorski osjećaj, savršena sigurnost realizacije i lucidnost u potpunom usaglašavanju i najkrupnijih i najsitnijih detalja u jednu veličanstvenu cjelinu, koja je do te mjere savršena da ponekad djeluje neljudski i vanzemaljski. Da bi se potpunije prikazao Sinanov razvoj, treba prikazati još tri vezirske džamije iz Sinanovog opusa u [[Istanbul]]u. Ove građevine potiču iz posljednjeg perioda Sinanove djelatnosti. On je imao gotovo 90 godina kad je dovršio džamiju velikom veziru [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paši Sokoloviću]], koju je on sam smatrao jednom od svojih najboljih ostvarenja. Druge dvije, Šemsi Ahmed-paše i Kilič Ali-paše, po dimenzijama su manje, pa se po tome mogu porediti sa prve dvije Sinanove džamije, Husrev-pašinom u Alepu i [[Hasseki Hurrem]] u [[Istanbul]]u. Poređenje ostaje zaista samo na veličini građevina, dok sve druge vrijednosti ovih dviju posljednjih Sinanovih džamija govore o velikom i zrelom [[arhitekt]]u. Obje ove džamije dovršene su [[1580]]. godine. Iz pregleda Sinanovih džamija proizlazi da Sinanova starost nije umanjivala ni njegovu aktivnost, ni vrijednost njegovih djela. Naprotiv, svoja remek-djela ostvario je u poznim godinama života: džamiju [[Sulejmanije|Sulejmaniju]] – kad mu je bilo 66 godina, Selimiju – kad je bio starac od 84 godine, a kad je bila dovršena džamija [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] imao je punih 88 godina. == Zaključak == Život Mimara Sinana je uzbudljiv i sadržajan, ali to je neineresantno spram njegovih brojnih djela od kojih je svako jedan novi hrabri i samosvjesni pokušaj, eksperiment i uspjeh. Gradio je do duboke starosti, kao glavni dvorski ili državni arhitekt za dva velika sultana, [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] i [[Selim II|Selima II]], u jednom moćnom i bogatom carstvu što je bila sretna mogućnost da rasplamsa svoj raskošni i neobuzdani istraživački genije i stvori toliko veličanstvenih djela što je dovoljno za više generacija. "Koristeći pri realizacijama vještinu velikog broja najprobranijih majstora, dovođenih iz svih dijelova prostranog Osmanskog Carstva, postigao je upečatljiv i lako prepoznatljiv sopstveni monumentalni izraz koji je označio ne samo vrhunac turske umjetničke renesanse i, šire gledajući, cjelokupne islamske umjetnosti njegovog doba, nego je preko učenika njegove škole, taj klasični stilski izraz još cijelo jedno stoljeće snažno uticao na monumentalnu umjetnost islamskog mediteranskog svijeta." U tom njegovom, sopstvenom, stilskom izrazu koji je razvio tokom svoje djelatnosti, mogu se uočiti neke odlike, kao što su: * stepenasta igra kupola i polukupola koje formiraju dinamičku i piramidalnu kompoziciju; * proporcioniranje objekata posljedica je korišćenja mističnog značenja brojeva, zakonitosti [[matematika|matematike]] i korištenja standarda; * svi elementi džamije su raščlanjeni i svaki dio djeluje posebno, ali stvaraju utisak cjelovitosti i imaju jedinstvenu kompoziciju; * dijelovi arhitektonske kompozicije, kako na fasadi ([[portal]]) tako i u unutrašnjosti ([[mihrab]], [[minber]]) imaju naglašenu visinu; * nenametljiva arhitektonska plastika, kako na fasadama, tako i na elementima enterijera, precizno obrađena, ali smišljeno raspoređena s ciljem isticanja arhitektonskih vrijednosti; * izvučeni [[mihrab]] iz vanjske mase zida, koji je i posebno pokriven; * džamije su uvijek centralni objekti kompleksa (Külliyessi), oko kojih su medrese, škole za izučavanje [[Kur'an]]a, [[imaret]]i, bolnice i drugi objekti. Svaka Sinanova džamija se doima kao jedan savršen kristal, ili dijamant, stvoren nepogrješivim prirodnim tokom u jednom času, voljom Božijom. Zato se na njima ne prepoznaje grč stvaranja, rizici sklapanja, nesavršenosti uklapanja i tok postupka, nego su one čudno stvorene u trenutku bez trapavog ljudskog rada, kao stvaranje Božije. == Smrt == [[File:Mimar Sinan5.jpg|thumb|right|Sinanova osmougaona fontana na lijevoj strani pored njegove grobnice iza željeznih rešetaka na desnoj strani, četvrt Fatih u Istanbulu]] [[File:E7 10 000 TL arka yüz.jpg|thumb|right|Sinan i džamija Selimije na poleđini turske novčanice od 10.000 lira iz 1982-1995.]] Sinan je umro 1587–1588. i sahranjen je u grobnici u Istanbulu, turbetu po vlastitom dizajnu, sjeverno od džamije Sulejmanije, preko puta ulice nazvane ulica Mimar Sinana u njegovu čast. Sahranjen je u blizini grobova njegovih najvećih zaštitnika: sultana Sulejmana I i sultanije Haseki Hurem, Sulejmanove žene. Iznad molitvenog prozora njegovog groba sa gvozdenom rešetkom nalazi se epitaf koji je na osmanskom turskom napisao pjesnik Mustafa Sai. Navodi godinu njegove smrti i bilježi da je Sinan izgradio 400 mesdžida (malih džamija), 80 džamija i most Kanuni Sultana Sulejmana u Büyükçekmeceu.{{sfn|Necipoĝlu|2005|p=147}} Godine 1935., njegove posmrtne ostatke je ekshumirala grupa turskih naučnika. Zagovornici rasne nauke popularne u to vrijeme, tvrdili su da mjerenja Sinanove lobanje pokazuju da je on zapravo Turčin.<ref>{{Cite book|title = Atatürk: An Intellectual Biography|last = Hanioğlu|first = M. Şükrü|publisher = Princeton University Press|year = 2013|isbn = 9780691157948|location = Princeton, NJ|pages = 171}}</ref> Od 2016. lobanja je nestala.<ref>{{cite news |title=Turkey's PM orders hunt for Ottoman architect's skull |url=https://www.bbc.com/news/blogs-news-from-elsewhere-36015767 |access-date=29 July 2021 |work=BBC News |date=11 April 2016}}</ref> {{commons|Mimar Sinan}} == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === *{{cite book | last=Goodwin | first=Godfrey | year=2003 | orig-year=1971 | title=A History of Ottoman Architecture | publisher=Thames & Hudson | location=London |isbn=978-0-500-27429-3 }} *{{cite book | last=Necipoĝlu | first= Gülru | author-link=Gülru Necipoğlu | title=The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire | publisher=Reaktion Books | location=London | year=2005 | isbn = 978-1-86189-244-7 }} *{{ cite journal | last=Necipoğlu | first=Gülru | year=2007 | title=Creation of a national genius: Sinan and the historiography of "classical" Ottoman architecture | journal=Muqarnas | volume=24 | pages=141–183 | jstor=25482458 }} == Dodatna literatura == * Alboyachian, Arshag A. ''Patmutiwn Hay Kesarioy: teghagrakan, patmakan, ew azgagrakan usumnasirutiwn'' [History of Armenian Kayseri: A topographical, historical, and ethnographic study]. 2 vols. Cairo: H. Papazian, 1937. * Çelebi, Sai Mustafa (2004). Book of Buildings: Tezkiretü'l-Bünyan ve Tezkiretü'l-Ebniye (Memoirs of Sinan the Architect). Koç Kültür Sanat Tanıtım {{ISBN|975-296-017-0}} *{{ cite book | editor-last1=Crane | editor-first1=Howard | editor-last2=Akın | editor-first2=Esra | editor-last3=Necipoĝlu | editor-first3=Gülru | editor3-link=Gülru Necipoğlu | year=2006 | title=Sinan's Autobiographies: Five Sixteenth-century Texts | location=Leiden | publisher=Brill | isbn=978-90-04-14168-1 }} * De Osa, Veronica (1982). ''Sinan the Turkish Michelangelo''. New York: Vantage Press {{ISBN|0-533-04655-6}} * Egli, Ernst (1954). ''Sinan, der Baumeister osmanischer Glanzzeit'', Erlenbach-Zürich, Verlag für Architektur; {{ISBN|1-904772-26-9}} * {{cite book |last=Egli |first=Hans G. |date=1997 |title=Sinan: An Interpretation |location=Istanbul |publisher=Ege Yayınları |isbn=978-9758070121}} * [[Godfrey Goodwin|Goodwin, Godfrey]] (2001). ''The Janissaries''. London: Saqi Books. {{ISBN|978-0-86356-055-2}} * [[Ara Güler|Güler, Ara]]; Burelli, Augusto Romano; Freely, John (1992). ''Sinan: Architect of Suleyman the Magnificent and the Ottoman Golden Age''. WW Norton & Co. Inc. {{ISBN|0-500-34120-6}} * [[Patrick Kinross|Kinross, Patrick]] (1977). ''The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire'' London: Perennial. {{ISBN|978-0-688-08093-8}} * Kuran, Aptullah. (1987). ''Sinan: The Grand Old Master of Ottoman architecture'', Ada Press Publishers. {{ISBN|0-941469-00-X}} * Kuran, Aptullah; Ara Güler (Illustrator); Mustafa Niksarli (Illustrator). (1986) ''Mimar Sinan''. Istanbul: Hürriyet Vakfi. {{ISBN|3-89122-007-3}} * Rogers, J M. (2005). ''Sinan''. [[I.B. Tauris]] {{ISBN|1-84511-096-X}} * Saoud, Rabat (2007). ''[http://www.muslimheritage.com/uploads/Mimar_Sinan_Great_Ottoman_Architect.pdf Sinan: The Great Ottoman Architect and Urban Designer].'' Manchester: Foundation for Science, Technology and Civilisation. * [[Brian Sewell|Sewell, Brian]]. (1992) [http://www.cornucopia.net/highlights3full.html ''Sinan: A Forgotten Renaissance''] [[Cornucopia (magazine)|Cornucopia]], Issue 3, Volume 1. {{ISSN|1301-8175}} * Sezgin, A. 'Dramatizing an Architect Hero: Sinan in Fiction' in ''The Meeting Place of British Middle Eastern Studies: Emerging Scholars, Emergent Research & Approaches'' (2009), p.&nbsp;119-143. *{{cite book |title = Sinan | isbn =0-333-02901-1 | first = Arthur | last = Stratton | author-link= Arthur Stratton |publisher=[[Macmillan Publishers]]| year= 1972}} * Turner, J. (1996). ''[[Grove Dictionary of Art]]'', [[Oxford University Press]], USA; New Ed edition; {{ISBN|0-19-517068-7}} * Van Vynckt, Randall J. (editor). (1993) ''International Dictionary of Architects and Architecture'' Volume 1. Detroit: St James Press. {{ISBN|1-55862-089-3}} * [[Giorgio Vasari|Vasari, G.]] (1963). ''[[The Lives of Painters, Sculptors and Architects]]''. (Four volumes) Trans: A.B. Hinds, Editor: William Gaunt. London and New York: Everyman. * Wilkins, David G. ''Synan'' in Van Vynckt (1993), p.&nbsp;826. * A Guide to Ottoman Bulgaria" by Dimana Trankova, Anthony Georgieff and Professor Hristo Matanov; published by Vagabond Media, Sofia, 2011 [https://web.archive.org/web/20111115040440/http://www.vagabond.bg/ottomanbulgaria/] ;Tercijarni izvori * Zaryan, Armen. ''«Սինան»'' (Sinan). [[Armenian Soviet Encyclopedia]]. vol. x. Yerevan: [[Armenian Academy of Sciences]], 1984, pp.&nbsp;385–386. * [[Jean-Paul Roux|Roux, Jean-Paul]] (1988). "Les Mosquées de Sinan", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Stierlin, Henri (1988). "Sinan et Soliman le Magnifique", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988a) "Sinan et l'architecture civile", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. * Topçu, Ali (1988b)."Sinan et la modernité", ''Les Dossiers d'archéologie'', May 1988, number 127. [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Arhitekti]] [[Kategorija:Rođeni 1489.]] [[Kategorija:Umrli 1588.]] [[Kategorija:Biografije, Ağırnas]] lcdmyrv15fc35fagvt55ne0fbpb667k 0 7000 3665695 3642802 2024-11-12T15:25:23Z 2A00:1BB8:11C:8475:CCA4:315D:C94E:5629 /* Osobine */ 3665695 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Bakar | Simbol = Cu | Atomski broj = 29 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 11 | Perioda = 4 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Copper.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = crvenkastog metalnog sjaja | Zastupljenost = 0,01<ref name="binder" /> | Atomska masa = 63,546 | Atomski radijus = 135 | Atomski radijus izračunat = 145 | Kovalentni radijus = 138 | Van der Waalsov radijus = 140 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Argon|Ar]]&#x5D; 3d¹⁰4s¹ | Izlazna energija = 4,65<ref name="ludwig" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 1 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 3,0 | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana | Gustoća = 8920 | Magnetizam = dijamagnetičan | Energija ionizacije_1 = 745,5 | Energija ionizacije_2 = 1957,9 | Energija ionizacije_3 = 3555 | Tačka topljenja_K = 1357,77 | Tačka topljenja_C = 1084,62 | Tačka ključanja_K = 2868<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2595 | Molarni volumen = 7,11 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 305<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 13,1 | Pritisak pare = 0,0505 | Pritisak pare_K = 1358 | Brzina zvuka = 3810 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 385<ref name="binder" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 58,1 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 400 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''' | Oksidi = CuO, Cu₂O | Elektrodni potencijal = 0,340 [[Volt|V]] (Cu²⁺ + 2e^- → Cu) | Elektronegativnost = 1,9 | Oznaka upozorenja = ''prah''<br>{{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} (''prah'') | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16}} (''prah'') | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cu | Maseni broj = 61 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,333 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,237 | Tipraspada1ZP = [[Nikl|⁶¹Ni]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cu | Maseni broj = 62 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 9,74 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 3,948 | Tipraspada1ZP = [[Nikl|⁶²Ni]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cu | Maseni broj = 63 | Rasprostranjenost u prirodi = '''69,17''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Cu | Maseni broj = 64 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 12,7 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,675 | Tipraspada1ZP = [[Nikl|⁶⁴Ni]] | Tipraspada2ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada2ZE = 0,579 | Tipraspada2ZP = [[Cink|⁶⁴Zn]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cu | Maseni broj = 65 | Rasprostranjenost u prirodi = 30,83 }} |}} '''Bakar''' ({{la|cuprum}}) jeste hemijski element sa simbolom '''Cu''' i atomskim brojem 29. Spada u prijelazne metale, a u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] uvršten je u 4. periodi i [[11. grupa hemijskih elemenata|prvoj sporednoj]] grupi koja je po njemu i nazvana ''grupa bakra''. Latinsko ime ''cuprum'' izvedeno je iz pojma ''aes cyprium'' - ruda sa ostrva [[Kipar]], odakle se u antičko vrijeme dobijao. Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak [[bronza|bronze]]. Bakar je relativno mehak metal, može se dobro oblikovati i dosta je čvrst. Kao odličan provodnik toplote i [[električna struja|električne struje]] pronašao je mnoge primjene u tehnici. Osim toga ubraja se i u metale za izradu kovanica. Kao slabo reaktivan teški metal, bakar spada u poluplemenite metale. == Historija == [[Datoteka:Venus symbol.svg|thumb|lijevo|100px|[[Alhemija|Alhemijski]] simbol za bakar, simbol [[Venera|Venere]], stilizirano ogledalo simbolizira božicu i planetu Veneru]] Bakar, [[zlato]], srebro i [[kalaj]] bili su prvi metali koje je čovjek upoznao tokom svog razvitka. Osobinu bakra da se može lahko obrađivati, koristile su najstarije poznate civilizacije i kulture prije oko 10.000 godina. Period ljudske historije od 5. milenija do 3. milenija p.n.e. kada se bakar intenzivno koristi, u zavisnosti od područja i razvijenosti, naziva se [[bakarno doba]]. U [[jordan]]skoj dolini Hujayrat al-Ghuzlan već u 4. mileniju p.n.e. postojale su, za tadašnje prilike, brojne radionice i mjesta gdje se bakar masovno proizvodio. U alhemiji, bakar je bio povezan sa ženstvenošću koju je simbolizirala božica Venera a označavao se znakom ♀. Prva [[ogledalo|ogledala]] su izrađena upravo od bakra. Najveći [[Industrijska revolucija|predindustrijski]] proizvođač bakra bilo je [[Rimsko carstvo]] sa pretpostavljenom godišnjom proizvodnjom od 15.000 tona.<ref name="hong" /> Kasnije počelo se sa legiranjem bakra [[kalaj]]em i olovom i proizvodnje [[bronza|bronze]]. Ova čvršća i tehnički otpornija [[legura]] obilježila je također jedno doba, po njoj nazvano [[bronzano doba]]. Razlike između olova i cinka su uočene tek rastom ljudskog znanja o metalima, tako da se pojam ''bronza'' iz današnje perspekitive odnosi isključivo samo na legure kalaja i bakra sa visokim udjelom bakra. Zlatnožuta legura bakra i cinka poznata je pod imenom [[mesing]], a bila je poznata već u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. Dobijao se zajedničkom obradom ruda navedenih metala, koje su se zajedno topile, a tek Rimljani su ovaj postupak značajno izmijenili. U staroj Kolumbiji često se koristila legura bakra i zlata pod nazivom ''tumbaga''. == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Flammenf%C3%A4rbungCu.png|mini|lijevo|80px|Soli bakra boje plamen zeleno]] Sa gustoćom od 8920&nbsp;kg/m³, bakar spada u [[Teški metal|teške metale]], njegova tačka topljenja iznosi 1083,4&nbsp;°C. Kristalizira se u kubičnom-plošno centriranom [[kristalni sistem|kristalnom sistemu]], (''tip bakra''). Po [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali tvrdoće]] ima vrijednost između 2,5 i 3. Bakar izuzetno dobro provodi električnu struju (58 · 10⁶ S/m), neznatno slabije od [[srebro|srebra]] a mnogo bolje od zlata. Osim toga, bakar je vrlo dobar provodnik toplote. Pošto i najmanje primjese i nečistoće, poput [[fosfor]]a i željeza značajno smanjuju njegove provodničke mogućnosti, za potrebe izrade provodnika koristi se bakar izuzetno visokog stepena čistoće. Njegova čvrstoća se povećava hladnom obradom u livenom obliku sa 150-200 MPa na 450 MPa. Pri tome granica izvlačenja prije kidanja je na 4,5%, a vrijednost [[Tvrdoća prema Brinellu|tvrdoće prema Brinellu]] 100 HB. Oblikovani i mehko kaljeni bakar sa čvrstoćom od 200 do 240&nbsp;MPa ima granicu izvlačenja prije kidanja višu od 38 %, ali mu je tvdoća 50 HB. Po gramu težine, [[aluminij]] još bolje provodi električnu struju od bakra. Međutim on ima veću zapreminu, tako da bakar po jednom kvadratnom centrimetru poprečnog presjeka električnog provodnika bolje provodi struju. Iako je bakar reaktivniji od aluminija i njegova prerada je nešto teža od aluminija, za izradu električnih provodnika mnogo više se koristi bakar, dok se aluminij koristi samo gdje težina dolazi do izražaja ili bolje mehaničke osobine (npr. čvrstoća). Čisti bakar je crvenkasto-smeđe boje, Na zraku ne podliježe koroziji, ali dugim stajanjem na njemu bakar se prevlači zelenom patinom bazičnih soli bakra (hidroksi karbonata, hidroksi sulfata ili hidroksi hlorida). Ako se u zraku nalazi velika količina [[sumpor-dioksid]]a umjesto zelene [[patina|patine]] stvara se crni sloj [[bakar-sulfid]]a. === Hemijske === Bakar se javlja u nekoliko [[oksidacijsko stanje|oksidacijskih stanja]]: 0, +1, +2, +3 i +4, a najčešća stanja su +1 i +2, gdje mu je oksidacijsko stanje +2 najstabilnije u tekućim rastvorima; dok je stanje +4 najrjeđe (naprimjer u spoju Cs₂CuF₆). Soli bakra(II), kao što je [[bakar(II)-sulfat]] su uglavnom plave ili zelene boje. Hemijski, bakar ispoljava mnoge osobine slične kao i zlato i srebro, koji stoje u istoj grupi periodnog sistema elemenata sa bakrom. Tako naprimjer na željeznoj igli koja je uronjena u rastvor bakar sulfata, izdvaja se sloj metalnog bakra, a željezo ulazi u rastvor istiskujući bakar dajući [[željezo(II)-sulfat]], jer je željezo neplemenito u odnosu na bakar. [[Hlorovodična kiselina]] u normalnim uslovima ne napada bakar,<ref name="siegen" /> ali u prisustvu kisika napada ga vrlo agresivno, a vruća [[sumporna kiselina]] ga otapa.<ref name="fakten" /> Također ga otapaju [[dušična kiselina]]<ref name="siegen2" /> i [[aqua regia]]<ref name="elex" /> Mješavina dušične ili sumporne kiseline sa [[vodik-peroksid]]om otapa bakar izuzetno brzo. Metal napadaju čak i organske kiseline. U [[baza (hemija)|bazama]] bakar se ponaša stabilno. Kad se zagrije do crvenog usijanja, bakar reagira sa kisikom stvarajući debeli sloj sastavljen od bakar oksida. Kada se izloži [[fluor]]u i njegovim spojevima, bakar se pasivizira. Ne reagira sa (čistim) zrakom i vodom. U tečnom bakru rastvaraju se kisik i vodonik, a kada se takav tečni bakar stvrdne, gasovi se pretvaraju u vodenu paru, te mogu izazavati gasovitu poroznost u lijevanim bakarnim predmetima. === Izotopi === Poznato je 29 [[izotop]]a bakra. Stabilni su izotopi ⁶³Cu i ⁶⁵Cu, tako da se prirodni bakar sastoji od oko 69% izotopa ⁶³Cu. Oba prirodna izotopa imaju [[spin]] 3/2.<ref name="nubase" /> Ostali poznati izotopi bakra su [[radioaktivnost|radioaktivni]], od kojih je ⁶⁷Cu najstabilniji sa vremenom poluraspada od 61,83 sata.<ref name="nubase"/> Otkriveno je i sedam [[nuklearni izomer|nukearnih (metastabilnih) izomera]], među kojima je ''najdugovječniji'' ^68mCu sa vremenom poluraspada od 3,8 minuta. Izotopi sa masenim brojem iznad 64 raspadaju se [[beta-zraci|β^- raspadom]], dok oni sa masenim brojem ispod 64 raspadaju se [[emisija pozitrona|β⁺ raspadom]]. Bakar ⁶⁴Cu sa vremenom poluraspada od 12,7 sati se raspada na oba načina.<ref name="nndc" /> Izotopi ⁶²Cu i ⁶⁴Cu imaju značajnu primjenu. ⁶⁴Cu je radiokontrastno sredstvo za [[Rendgensko zračenje|rendgensko snimanje]] a u kompleksima sa [[helacija|helatima]] može se koristiti za radioaktivnu terapiju protiv raka. ⁶²Cu se koristi kao radioaktivni [[traser]] za [[tomografija emisijom pozitrona|tomografiju emisijom pozitrona]].<ref name="pet94" /> == Rasprostranjenost == [[Datoteka: Cuivre Michigan.jpg|mini|280px|lijevo|Bakar]] Bakar, koji se u prirodi vrlo rijetko može naći u [[samorodni elementi|samorodnom obliku]] (u elementarnom stanju), a Međunarodna mineraloška organizacija ga je priznala kao [[minerali|mineral]] i po njihovoj sistematici dodijelila mu oznaku „1.AA.05“ (po Sistematici minerala po Strunzu, 9. izdanje), u grupi ''elemenata, metala i međumetalnih spojeva - porodica bakra i kupalita''.<ref name="pubsites" /> Po starijoj sistematici (8. izdanje po Strunzu) imao je oznaku ''I/A.01-10''. Na engleskom govornom području koristi se Sistematika minerala po Danau, u kojoj je bakar označen sistemskim brojem „01.01.01.03“. Bakar se kristalizira u kubičnom [[Kristalni sistem|kristalnom sistemu]], a po Mohsovoj skali ima tvrdoću 2,5 do 3. Kristali bakra se najviše javljaju u [[bazalt]]noj [[lava|lavi]] bilo u obliku ''bakarnocrvenih'' zrna metalnog sjaja (koji su se stvrdnuli nakon hlađenja lave) ili u obliku takozvanih [[dendrit (kristalografija)|dendrita]]. Vrlo rijetki su pronalasci bakra u kristalnoj pojavi. Bakar se javlja u paragenezi sa raznim, uglavnom sekundarnim bakarnim mineralima poput [[bornit]]a, [[halkozin]]a, kornvalita, kuprita, [[azurit]]a i [[malahit]]a, kao i tenorita, a može se javiti povezan i sa mnogim drugim mineralima poput [[kalcit]]a, [[klinoklas]]a, prehnita, pumpeliita, [[kvarc]]a i srebra. U svijetu je do 2011. godine pronađeno oko 2900 mjesta gdje se mogao naći samorodni bakar.<ref name="mindat" /> Najveća nalazišta bakra nalaze se u [[Čile]]u ([[Chuquicamata]]), [[Peru]]u, [[SAD]]-u, [[Rusija|Rusiji]], [[Zambija|Zambiji]] ([[Copperbelt]]), [[Kanada|Kanadi]] i [[Mongolija|Mongoliji]]. Rude bakra su relativno česte. Tako se bakar dobija iz [[halkopirit]]a (''bakarni pijesak'', CuFeS₂), [[halkozin]]a (Cu₂S), a rjeđe iz [[bornit]]a (''šareni bakarni pijesak'', Cu₅FeS₄), [[atakamit]]a (CuCl₂&nbsp;·&nbsp;Cu(OH)₂), [[malahit]]a (Cu₂[(OH)₂<nowiki>|</nowiki>CO₃]) i drugih ruda. Do 2010. godine bilo je poznato 636 minerala koji sadrže bakar.<ref name="webmin" /> Na području Jugoistočne Evrope, najviše rezervi bakra nalazi se u istočnoj [[Srbija|Srbiji]], u području Bora i [[Majdanpek]]a.<ref name="srb1" /><ref name="srb2" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Kupfer - Trend Förderung.svg|thumb|200px|desno|Vremenski razvoj svjetske proizvodnje bakra]] {| class="wikitable" style="align:left" |+ Proizvodnja rude bakra u hiljadama tona (2013)<br /><small>Izvor: ''United States Geological Survey''</small><br /><ref>{{Cite web | url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/copper/mcs-2014-coppe.pdf | title=Mineral Commodity Summaries |publisher=United States Geological Survey|date=1. 2. 2014 | access-date=3. 8. 2014 | language=en | format=PDF}}</ref> |- ! pozicija ! država ! količina |- | align="center" | 1 || {{ZID|Čile}} ||align="right"| 5700 |- | align="center" | 2 || {{ZID|Kina}} ||align="right"| 1650 |- | align="center" | 3 || {{ZID|Peru}} ||align="right"| 1300 |- | align="center" | 4 || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} ||align="right"| 1200 |- | align="center" | 5 || {{ZID|Australija}} ||align="right"| 990 |} [[Datoteka:Intergovernmental Council of Copper Exporting Countries member states map.svg|thumb|desno|Zemlje članice CIPEC-a]] Najvažniji proizvođač bakra je [[Čile]], a slijede ga [[Peru]] i [[SAD]]. U Evropi, najveći proizvođači su [[Poljska]], [[Portugal]] i [[Švedska]]. Najveći izvoznici bakra su bili organizirani u svjetsku organizaciju [[CIPEC]] od 1967. do 1988. godine. Članovi CIPEC su bili Čile, Peru i [[Papua Nova Gvineja]], na čijem je ostrvu [[Bougainville]] bio najveći svjetski rudnik bakra, zbog kojeg je 1988. godine započeo i rat. Historijski važni rudnici bakra nalazili su se na poluostrvu Keweenaw na obali [[Gornje jezero (SAD)|Gornjeg jezera]] u SAD-u. Tamo se nalazilo najveće nalazište samorodnog bakra na svijetu. Eksploatacija tog bakra je počela davno prije Kolumbovog otkrića Novog Svijeta. U Njemačkoj do 1990. godine radio je rudnik u području Mansfelder Land na jugozapadu [[Saksonija-Anhalt|Saksonije-Anhalt]], a u engleskom [[Cornwall]]u su se nalazili dosta važni rudnici bakra u 18. i 19. vijeku.<ref name="corn" /> == Upotreba == [[Datoteka:Kupferlitze.jpg|thumb|120px|Električni provodnik (''licna'')]] [[Datoteka:Copper Roof Dresden 20070114.JPG|thumb|120px|Bakreni krov Drezdenskog dvorca prilikom rekonstrukcije (2007)]] Najmasovnija upotreba bakra je u elektroinstalacijama i općenito u [[inženjering]]u, koristi se za izradu dijelova za precizne alate, kovanica, pribora za jelo, umjetničkih predmeta, muzičkih instrumenata i slično. Poslije srebra, bakar ima najveći specifični električni i toplotni provodnički kapacitet, čak viši od zlata. Zbog toga je njegova primjena za izradu električnih provodnika gotovo nezamjenjiva. Osim provodnika, od bakra se izrađuju i provodničke trake, integrirani prekidački sklopovi kao i dijelovi za [[transformator]]e, anodna tijela [[magnetron]]a, elektrotehničke zavojnice i mnogi drugi tehnički proizvodi. Žice i licne od takozvanog ''OFC'' bakra ("bakra bez kisika", stepena čistoće preko 99,99%) imaju vrlo fino zrnatu kristalnu strukturu i posebno veliku otpornost na lom pri zamoru materijala. One se koriste za kablove i instalacije gdje postoje veliki mehanički zahtijevi. Za nadzemne vodove koriste se provodnici načinjeni od legure Cu i [[magnezij]]a<ref name="institut" /> Bakar ima veliku sposobnost odbijanja u infracrvenom dijelu spektra i zbog toga se koristi kao ogledalo u CO₂ laseru. Zbog svoje dobre toplotne provodljivosti idealan je materijal za izradu toplotnih provodnika. U zanatstvu limovi od bakra, koji su oblikovani kovanjem, su vrlo cijenjeni zbog mehkoće i lahke obrade. Često se bakreni limovi koriste za pokrivanje krovova i kupola, na koje se tokom vremena formira zelena [[patina]] koja je vrlo otporna, a sastoji se od različitih bazičnih [[bakar(II) hidroksid|bakar hidroksida]] odnosno karbonata bakra. Ona se često pogrešno opisuje kao ''parisko zeleno'' ([[bakar acetat]]), a zapravo patina štiti metal ispod sebe od daljnje korozije, tako da bakreni krovovi imaju vijek trajanja od nekoliko stotina godina. == Spojevi == [[Bakar (II) sulfat]] CuSO₄ ima baktericidne osobine, a bezvodni je jaka stipsa (upija vodu). Kompleksni spojevi bakra su stabilni, ipak dosta lahko se mijenja [[Oksidacijsko stanje|oksidacioni broj]] bakra u takvim spojevima i zato se oni često koriste kao [[katalizator]]i. Vodeni rastvori soli bakra(I) imaju intezivnu zelenu, a rastvori soli bakra(II) intenzivnu plavu boju. Bakar sa [[kalaj]]em, [[cink]]om, [[molibden]]om i drugim [[prelazni metal|prelaznim metalima]] čini grupu rastopa koji se uopćeno nazivaju bronziti. Od njih je najpoznatiji tombak koji podsjeća na [[zlato]] i koji ima veoma dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju. == Cijena == Bakar je relativno skup metal. Njegova cijena je uglavnom određena na svjetskim tržištima metala i sirovina. Vodeće tržište bakra je LME (''Londonska berza metala'').<ref name="lme13" /> Svjetska tržišna cijena podložna je velikim oscilacijama. Najveće oscilacije zabilježene su u posljednjih 10 godina; tako je naprimjer 2. jula 2008. godine na londonskoj berzi zabilježena cijena bakra od 8.940 američkih dolara po toni,<ref name="Kupferpreis 2008-2009" /> da bi se krajem iste godine, 23. decembra, njegova cijena spustila na 2.825 US$ po toni.<ref name="Kupferpreis 2008-2009" /> Nakon toga njegova cijena u naredna četiri mjeseca je ponovno porasla na 4.860 dolara po toni.<ref name="Kupferpreis 2008-2009" /> Najviša cijena bakra u posljednjih 10 godina zabilježena je 14. februara 2011. godine i iznosila je 10.180 američkih dolara po toni.<ref name="LME2011" /> == Biološki značaj == [[Datoteka:Kayser-Fleischer ring.jpg|desno|thumb|Taloženje bakra na [[rožnjača|rožnjači]], kao simptom Wilsonove bolesti]] Bakar je otrovan za mnoge mikroorganizme već u vrlo malehnim koncentracijama, dok na [[Sisari|sisare]] ne utiče. Pošto se danas bakar, između ostalog, koristi za završetke vodovodnih cijevi (bilo kao metal ili kao sastojak neke legure), dospijeva u vodu za piće. U mnogim zemljama EU i svijeta propisana je najveća dozvoljena količina bakra od 2&nbsp;mg/l koju može sadržavati voda za piće.<ref name="eurlex" /><ref name="baksrb" /><ref name="bakhrv" /><ref name="bakbos" /> Zbog svojih baktericidnih osobina, bakar je industrijski testiran za primjenu u bolničkim sobama za oblaganje predmeta koje bolesnici često dodiruju (poput kvake na vratima i slično) čime bi se smanjila mogućnost prenošenja mikroorganizama sa zaraženih bolesnika ili nakupljanje [[Patogene gljivice|gljivica]] na njima.<ref name="idwon" /> U poređenju sa mnogim drugim teškim metalima, bakar je relativno slabo otrovan za više organizme. Tako naprimjer [[čovjek]] može dnevno uzeti oko 0,04 grama bakra bez ikakvih posljedica za zdravlje.<ref name="holle" /> U slobodnom obliku, nevezanom za [[bjelančevine]], bakar djeluje antibakterijski; kao i kod srebra primijećen je oligodinamički efekat, zbog čega naprimjer rezano cvijeće u koje stoji u bakrenoj posudi ili u čiju je vodu stavljena bakrena kovanica, puno sporije uvene. Njegovo [[otrov]]no djelovanje nastaje kada se [[ion]]i bakra spajaju na tiolsku grupu na bjelančevinama i peroksidiraju [[Lipidi|masti]] u ćelijskoj membrani što dovodi do stvaranja slobodnih radikala, koji dalje oštećuju [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i ćelijsku membranu. Kod čovjeka to se može desiti u slučaju [[Wilsonova bolest|Wilsonove bolesti]] koja se javlja zbog akumuliranja bakra u organima.<ref name="alaaa" /> Legure bakra sa udjelom bakra od najmanje 60% također ispoljavaju otrovno djelovanje prema [[norovirusi]]ma.<ref name="warnes" /> Kod većine višećelijskih organizama bakar je sastavni dio mnogih [[enzim]]a (metalonezima) te je stoga neophodan za život (mikroelement). Bakar je i sastavni dio plavog [[hemocijanin]]a, koji kod [[mehkušci|mehkušaca]] i [[Zglavkari|zglavkara]] služi kao krvni pigment zadužen za transport kisika u organizmu. Dnevne potrebe za bakrom odraslog čovjeka iznose od 1 do 1,5&nbsp;mg.<ref name="medde" /> U ljudskom tijelu bakar se najvećim dijelom skladišti u [[jetra|jetri]]. Bakra ima u [[čokolada|čokoladi]], žitaricama, voću, [[orah|orasima]], lješnjacima i životinjskoj jetri. Nedostatak bakra kod čovjeka se javlja vrlo rijetko, najviše kod novorođenčadi, kod dugotrajnih [[dijareja]], kod neuhranjenih osoba zbog bolesti kao što su Crohnova bolest ili [[cistična fibroza|mukovicidoza]]. Uzimanje prevelikih doza [[cink]]a, željeza ili [[molibden]]a, također može dovesti do smanjenja količine bakra u tijelu.<ref name="merck" /> [[Menkesov sindrom]] je rijetka urođena bolest koja se manifestira poremećajem razmjene bakra u organizmu.<ref name="PMID9587146" /><ref name="PMID17615395" /> Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna količina bakra izaziva lošije "upijanje" [[željezo|željeza]] i smanjenje broja krvnih zrnaca. Pretpostavlja se da osim toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu [[srce|srca]] i usporava rad nervnog sistema (naprimjer slaba koncentracija). Nedostatak bakra također smanjuje i količinu [[Leukociti|bijelih krvnih zrnaca]], a samim tim i otpornost organizma na bolesti. Za onaj oras na kraju sela gde sam prohodaooo novaca nema ni suvog zlata da bi ga prodaoo novaca nema ni suvog zlata da bi ga prodaoo nek tamo lista nek mene čeka nek širi grane svojee jednog ću dana ponovno doći ući u selo mojee jednog ću dana ponovno doći ući u selo moojeeee. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="ludwig">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]|isbn=978-3-11-017485-4}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="hong">Hong, Sungmin; Candelone, Jean-Pierre; Patterson, Clair C.; Boutron, Claude F. (1996): "History of Ancient Copper Smelting Pollution During Roman and Medieval Times Recorded in Greenland Ice", ''Science'', Bd. 272, br. 5259, str.&nbsp;246–249 (247, Abb. 1 & 2; 248, Tab. 1) {{doi|10.1126/science.272.5259.246}}</ref> <ref name="siegen">Universität Siegen: [http://www2.uni-siegen.de/~pci/versuche/v44-24-1.html Reaktion von Metallen mit Salzsäure] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="fakten">[https://web.archive.org/web/20010308061218/http://www.br-online.de/bildung/databrd/chemie7.htm/chem7fk2.htm Fakten zum Thema - Schwefelsäure], na internet archive {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="siegen2">Universität Siegen: [http://www2.uni-siegen.de/~pci/versuche/v44-24-2.html Reaktion von Metallen mit Salpetersäure] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="elex">eLexikon Chemie: [http://www.peter-hug.ch/lexikon/kupferchlorid Kupferchlorid] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="nubase">{{cite journal|title=Nubase2003 Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|page=3|publisher=Atomic Mass Data Center|year=2003|author=Audi, G et al.}} {{doi|10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}</ref> <ref name="nndc">{{cite web |url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=29&n=35 |title=Interactive Chart of Nuclides |work=National Nuclear Data Center |access-date=8. 4. 2011 |archive-date=25. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130825141152/http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=29&n=35 |url-status=dead }}</ref> <ref name="pet94">{{Cite journal |author=Okazawa, Hidehiko ''et al.''|year=1994 |title=Clinical Application and Quantitative Evaluation of Generator-Produced Copper-62-PTSM as a Brain Perfusion Tracer for PET |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=35 |issue=12 |pages=1910–1915 |url=http://jnm.snmjournals.org/cgi/reprint/35/12/1910.pdf|format=PDF}}</ref> <ref name="pubsites">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names - Copper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} ({{Simboli jezika|en|engleski}}, PDF str. 64)</ref> <ref name="mindat">[http://www.mindat.org/min-1209.html Mindat - Localities for Copper]</ref> <ref name="webmin">[http://webmineral.com/chem/Chem-Cu.shtml Webmineral – Mineral Species sorted by the element Cu (Copper)] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="srb1">[http://rtb.rs/rtb-bor-doo/rudnik-bakra-majdanpek/povrsinski-kop-majdanpek/ Površinski kop Majdanpek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170127073820/http://rtb.rs/rtb-bor-doo/rudnik-bakra-majdanpek/povrsinski-kop-majdanpek/ |date=27. 1. 2017 }} {{Simboli jezika|sr|srpski}}</ref> <ref name="srb2">[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/394020/Novo-najbogatije-nalaziste-rude-bakra-u-Boru Novo najbogatije nalazište rude bakra u Boru] {{Simboli jezika|sr|srpski}}</ref> <ref name="corn">{{Cite web |url=http://www.cornish-mining.org.uk/story/history.htm |title=Weltkulturerbe Cornish Mining |access-date=27. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110217194802/http://www.cornish-mining.org.uk/story/history.htm |archive-date=17. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> <ref name="institut">[http://kupferinstitut.de/front_frame/frameset.php3?idcat=122&client=1&idside=548&idcatside=695&lang=1&parent=13 Deutsches Kupferinstitut - Kupfer und seine Anwendungen - Fachinformationen, Beratung, Verlag DKI] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120716005623/http://kupferinstitut.de/front_frame/frameset.php3?idcat=122&client=1&idside=548&idcatside=695&lang=1&parent=13 |date=16. 7. 2012 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="lme13">Führend im Handel mit Kupfer: [http://www.lme.com/en-gb/metals/non-ferrous/copper/ London Metal Exchange – LME Copper]. Pristupljeno 15. marta 2013.</ref> <ref name="Kupferpreis 2008-2009">[http://finanzen.handelsblatt.com/kurse_einzelkurs_boersen.htn?i=354331&&von=02.07.2008&bis=15.04.2009 Razvoj cijene bakra na Londonskoj berzi metala u periodu od 2. jula 2008. do 15. aprila 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812183734/http://finanzen.handelsblatt.com/kurse_einzelkurs_boersen.htn?i=354331&&von=02.07.2008&bis=15.04.2009 |date=12. 8. 2014 }} Handelsblatt-Datenbank. Pristupljeno 15. marta 2013.</ref> <ref name="LME2011">[http://finanzen.handelsblatt.com/kurse_einzelkurs_uebersicht.htn?chart_zeit=100000&i=354331 Najviša cijena bakra na Londonskoj berzi metala u posljednjih 10 godina dana 14. februara 2011]{{Mrtav link}} Handelsblatt. Pristupljeno 15. marta 2013.</ref> <ref name="eurlex">[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:1998:330:0032:0054:EN:PDF EU preporuka (Directive 98/83/EC)]</ref> <ref name="baksrb">{{Cite web |url=http://www.nmw.co.rs/nmw/index.php?page=78 |title=Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SRJ, 42/98) |access-date=30. 3. 2014 |archive-date=13. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313030108/http://nmw.co.rs/nmw/index.php?page=78 |url-status=dead }}</ref> <ref name="bakhrv">[http://hidra.srce.hr/arhiva/263/109346/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_125_2694.html Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju NN 141/2013]</ref> <ref name="bakbos">{{Cite web |url=http://www.sluzbenilist.ba/sluzbeni%20dio/sluzbeni%20glasnik%20bih/2010/broj40/broj.htm |title=Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće Službeni glasnik BiH br. 40/2010 |access-date=30. 3. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140330105257/http://www.sluzbenilist.ba/sluzbeni%20dio/sluzbeni%20glasnik%20bih/2010/broj40/broj.htm |archive-date=30. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> <ref name="idwon">[http://idw-online.de/pages/de/news320667 Kupfer gegen Keime: Erwartungen wurden übertroffen]</ref> <ref name="holle">Dnevni unos od 0,5&nbsp;mg/kg je neprihvatljiv po: Holleman-Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie.'' 102. izd. de Gruyter, Berlin, 2007, str.&nbsp;1434.</ref> <ref name="alaaa">A. Ala, A. P. Walker, K. Ashkan, J. S. Dooley, M. L. Schilsky: ''Wilson's disease.'' u: ''The Lancet.'' vol. 369, br. 9559, februar 2007, str. 397–408, {{doi|10.1016/S0140-6736(07)60196-2}}</ref> <ref name="warnes">Warnes, SL. i Keevil, CW. (2013): ''Inactivation of norovirus on dry copper alloy surfaces.'' u: PLoS One 8(9); e75017: [http://www.plosone.org/article/fetchObject.action;jsessionid=A98F412D9550EA7DACB4E838DDF13CA1?uri=info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0075017&representation=PDF PDF]</ref> <ref name="medde">med.de: Baza podataka [http://www.med.de/gesundheit/ernaehrung/mineralstoffe/spurenelemente/kupfer.html Bakar], pristupljeno 23. februara 2013.</ref> <ref name="merck">{{Cite web |url=http://www.merck.com/mmhe/sec12/ch155/ch155d.html |title=Merck Manual: Copper |access-date=30. 3. 2014 |archive-date=5. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101105085750/http://www.merck.com/mmhe/sec12/ch155/ch155d.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="PMID9587146">J. F. Mercer: ''Menkes syndrome and animal models.'' u: ''The American journal of clinical nutrition.'' vol 67, br. 5 Suppl, maj 1998, str.&nbsp;1022S–1028S,</ref> <ref name="PMID17615395">S. Lutsenko, N. L. Barnes et al.: ''Function and regulation of human copper-transporting ATPases.'' u: ''Physiological reviews.'' vol. 87, br. 3, juli 2007, str.&nbsp;1011–1046, {{doi|10.1152/physrev.00004.2006}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Copper}} * [https://web.archive.org/web/20140517060216/http://www.kupfer-institut.de/ Njemački institut za bakar (DKI)] * [http://www.lme.com/en-gb/metals/non-ferrous/copper/ Cijena bakra za Londonskoj berzi metala] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Bakar]] q28f5yc8y0jpm9hhtq60vtqimmfr877 3665702 3665695 2024-11-12T16:56:23Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A00:1BB8:11C:8475:CCA4:315D:C94E:5629|2A00:1BB8:11C:8475:CCA4:315D:C94E:5629]] ([[User talk:2A00:1BB8:11C:8475:CCA4:315D:C94E:5629|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] 3642802 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Infokutija hemijski element | Hemijski element = Bakar | Simbol = Cu | Atomski broj = 29 | Serija = [[Prelazni metal]]i | Grupa = 11 | Perioda = 4 | Blok = d | Slika = [[Datoteka:Copper.jpg|180px]] | Boja serije = LightCoral | Izgled = crvenkastog metalnog sjaja | Zastupljenost = 0,01<ref name="binder" /> | Atomska masa = 63,546 | Atomski radijus = 135 | Atomski radijus izračunat = 145 | Kovalentni radijus = 138 | Van der Waalsov radijus = 140 | Elektronska konfiguracija = &#x5B;[[Argon|Ar]]&#x5D; 3d¹⁰4s¹ | Izlazna energija = 4,65<ref name="ludwig" /> | Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 1 | Agregatno stanje = čvrsto | Mohsova skala tvrdoće = 3,0 | Struktura kristala = kubična prostorno centrirana | Gustoća = 8920 | Magnetizam = dijamagnetičan | Energija ionizacije_1 = 745,5 | Energija ionizacije_2 = 1957,9 | Energija ionizacije_3 = 3555 | Tačka topljenja_K = 1357,77 | Tačka topljenja_C = 1084,62 | Tačka ključanja_K = 2868<ref name="zhang" /> | Tačka ključanja_C = 2595 | Molarni volumen = 7,11 · 10^-6 | Toplota isparavanja = 305<ref name="zhang" /> | Toplota topljenja = 13,1 | Pritisak pare = 0,0505 | Pritisak pare_K = 1358 | Brzina zvuka = 3810 | Brzina zvuka_K = 293,15 | Specifična toplota = 385<ref name="binder" /> | Specifična toplota_K = | Specifična električna provodljivost = 58,1 · 10⁶ | Specifična električna provodljivost_K = | Toplotna provodljivost = 400 | Toplotna provodljivost_K = | Oksidacioni broj = 1, '''2''' | Oksidi = CuO, Cu₂O | Elektrodni potencijal = 0,340 [[Volt|V]] (Cu²⁺ + 2e^- → Cu) | Elektronegativnost = 1,9 | Oznaka upozorenja = ''prah''<br>{{Oznake upozorenja|F}} | Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11}} (''prah'') | Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|16}} (''prah'') | Radioaktivan = Ne | Izotopi = {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cu | Maseni broj = 61 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 3,333 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 2,237 | Tipraspada1ZP = [[Nikl|⁶¹Ni]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 1 | Simbol = Cu | Maseni broj = 62 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 9,74 [[minuta|min]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 3,948 | Tipraspada1ZP = [[Nikl|⁶²Ni]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cu | Maseni broj = 63 | Rasprostranjenost u prirodi = '''69,17''' }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 2 | Simbol = Cu | Maseni broj = 64 | Rasprostranjenost u prirodi = 0 | Vrijeme poluraspada = 12,7 [[Sat (jedinica)|h]] | Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]] | Tipraspada1ZE = 1,675 | Tipraspada1ZP = [[Nikl|⁶⁴Ni]] | Tipraspada2ZM = [[beta-zraci|β^-]] | Tipraspada2ZE = 0,579 | Tipraspada2ZP = [[Cink|⁶⁴Zn]] }} {{Infokutija Hemijski element/Izotop | Broj tipova raspada = 0 | Simbol = Cu | Maseni broj = 65 | Rasprostranjenost u prirodi = 30,83 }} |}} '''Bakar''' ({{la|cuprum}}) jeste hemijski element sa simbolom '''Cu''' i atomskim brojem 29. Spada u prijelazne metale, a u [[periodni sistem elemenata|periodnom sistemu elemenata]] uvršten je u 4. periodi i [[11. grupa hemijskih elemenata|prvoj sporednoj]] grupi koja je po njemu i nazvana ''grupa bakra''. Latinsko ime ''cuprum'' izvedeno je iz pojma ''aes cyprium'' - ruda sa ostrva [[Kipar]], odakle se u antičko vrijeme dobijao. Bakar je poznat od davnina, kao osnovni sastojak [[bronza|bronze]]. Bakar je relativno mehak metal, može se dobro oblikovati i dosta je čvrst. Kao odličan provodnik toplote i [[električna struja|električne struje]] pronašao je mnoge primjene u tehnici. Osim toga ubraja se i u metale za izradu kovanica. Kao slabo reaktivan teški metal, bakar spada u poluplemenite metale. == Historija == [[Datoteka:Venus symbol.svg|thumb|lijevo|100px|[[Alhemija|Alhemijski]] simbol za bakar, simbol [[Venera|Venere]], stilizirano ogledalo simbolizira božicu i planetu Veneru]] Bakar, [[zlato]], srebro i [[kalaj]] bili su prvi metali koje je čovjek upoznao tokom svog razvitka. Osobinu bakra da se može lahko obrađivati, koristile su najstarije poznate civilizacije i kulture prije oko 10.000 godina. Period ljudske historije od 5. milenija do 3. milenija p.n.e. kada se bakar intenzivno koristi, u zavisnosti od područja i razvijenosti, naziva se [[bakarno doba]]. U [[jordan]]skoj dolini Hujayrat al-Ghuzlan već u 4. mileniju p.n.e. postojale su, za tadašnje prilike, brojne radionice i mjesta gdje se bakar masovno proizvodio. U alhemiji, bakar je bio povezan sa ženstvenošću koju je simbolizirala božica Venera a označavao se znakom ♀. Prva [[ogledalo|ogledala]] su izrađena upravo od bakra. Najveći [[Industrijska revolucija|predindustrijski]] proizvođač bakra bilo je [[Rimsko carstvo]] sa pretpostavljenom godišnjom proizvodnjom od 15.000 tona.<ref name="hong" /> Kasnije počelo se sa legiranjem bakra [[kalaj]]em i olovom i proizvodnje [[bronza|bronze]]. Ova čvršća i tehnički otpornija [[legura]] obilježila je također jedno doba, po njoj nazvano [[bronzano doba]]. Razlike između olova i cinka su uočene tek rastom ljudskog znanja o metalima, tako da se pojam ''bronza'' iz današnje perspekitive odnosi isključivo samo na legure kalaja i bakra sa visokim udjelom bakra. Zlatnožuta legura bakra i cinka poznata je pod imenom [[mesing]], a bila je poznata već u [[Antička Grčka|antičkoj Grčkoj]]. Dobijao se zajedničkom obradom ruda navedenih metala, koje su se zajedno topile, a tek Rimljani su ovaj postupak značajno izmijenili. U staroj Kolumbiji često se koristila legura bakra i zlata pod nazivom ''tumbaga''. == Osobine == === Fizičke === [[Datoteka:Flammenf%C3%A4rbungCu.png|mini|lijevo|80px|Soli bakra boje plamen zeleno]] Sa gustoćom od 8920&nbsp;kg/m³, bakar spada u [[Teški metal|teške metale]], njegova tačka topljenja iznosi 1083,4&nbsp;°C. Kristalizira se u kubičnom-plošno centriranom [[kristalni sistem|kristalnom sistemu]], (''tip bakra''). Po [[Mohsova skala tvrdoće|Mohsovoj skali tvrdoće]] ima vrijednost između 2,5 i 3. Bakar izuzetno dobro provodi električnu struju (58 · 10⁶ S/m), neznatno slabije od [[srebro|srebra]] a mnogo bolje od zlata. Osim toga, bakar je vrlo dobar provodnik toplote. Pošto i najmanje primjese i nečistoće, poput [[fosfor]]a i željeza značajno smanjuju njegove provodničke mogućnosti, za potrebe izrade provodnika koristi se bakar izuzetno visokog stepena čistoće. Njegova čvrstoća se povećava hladnom obradom u livenom obliku sa 150-200 MPa na 450 MPa. Pri tome granica izvlačenja prije kidanja je na 4,5%, a vrijednost [[Tvrdoća prema Brinellu|tvrdoće prema Brinellu]] 100 HB. Oblikovani i mehko kaljeni bakar sa čvrstoćom od 200 do 240&nbsp;MPa ima granicu izvlačenja prije kidanja višu od 38 %, ali mu je tvdoća 50 HB. Po gramu težine, [[aluminij]] još bolje provodi električnu struju od bakra. Međutim on ima veću zapreminu, tako da bakar po jednom kvadratnom centrimetru poprečnog presjeka električnog provodnika bolje provodi struju. Iako je bakar reaktivniji od aluminija i njegova prerada je nešto teža od aluminija, za izradu električnih provodnika mnogo više se koristi bakar, dok se aluminij koristi samo gdje težina dolazi do izražaja ili bolje mehaničke osobine (npr. čvrstoća). Čisti bakar je crvenkasto-smeđe boje, Na zraku ne podliježe koroziji, ali dugim stajanjem na njemu bakar se prevlači zelenom patinom bazičnih soli bakra (hidroksi karbonata, hidroksi sulfata ili hidroksi hlorida). Ako se u zraku nalazi velika količina [[sumpor-dioksid]]a umjesto zelene [[patina|patine]] stvara se crni sloj [[bakar-sulfid]]a. === Hemijske === Bakar se javlja u nekoliko [[oksidacijsko stanje|oksidacijskih stanja]]: 0, +1, +2, +3 i +4, a najčešća stanja su +1 i +2, gdje mu je oksidacijsko stanje +2 najstabilnije u tekućim rastvorima; dok je stanje +4 najrjeđe (naprimjer u spoju Cs₂CuF₆). Soli bakra(II), kao što je [[bakar(II)-sulfat]] su uglavnom plave ili zelene boje. Hemijski, bakar ispoljava mnoge osobine slične kao i zlato i srebro, koji stoje u istoj grupi periodnog sistema elemenata sa bakrom. Tako naprimjer na željeznoj igli koja je uronjena u rastvor bakar sulfata, izdvaja se sloj metalnog bakra, a željezo ulazi u rastvor istiskujući bakar dajući [[željezo(II)-sulfat]], jer je željezo neplemenito u odnosu na bakar. [[Hlorovodična kiselina]] u normalnim uslovima ne napada bakar,<ref name="siegen" /> ali u prisustvu kisika napada ga vrlo agresivno, a vruća [[sumporna kiselina]] ga otapa.<ref name="fakten" /> Također ga otapaju [[dušična kiselina]]<ref name="siegen2" /> i [[aqua regia]]<ref name="elex" /> Mješavina dušične ili sumporne kiseline sa [[vodik-peroksid]]om otapa bakar izuzetno brzo. Metal napadaju čak i organske kiseline. U [[baza (hemija)|bazama]] bakar se ponaša stabilno. Kad se zagrije do crvenog usijanja, bakar reagira sa kisikom stvarajući debeli sloj sastavljen od bakar oksida. Kada se izloži [[fluor]]u i njegovim spojevima, bakar se pasivizira. Ne reagira sa (čistim) zrakom i vodom. U tečnom bakru rastvaraju se kisik i vodonik, a kada se takav tečni bakar stvrdne, gasovi se pretvaraju u vodenu paru, te mogu izazavati gasovitu poroznost u lijevanim bakarnim predmetima. === Izotopi === Poznato je 29 [[izotop]]a bakra. Stabilni su izotopi ⁶³Cu i ⁶⁵Cu, tako da se prirodni bakar sastoji od oko 69% izotopa ⁶³Cu. Oba prirodna izotopa imaju [[spin]] 3/2.<ref name="nubase" /> Ostali poznati izotopi bakra su [[radioaktivnost|radioaktivni]], od kojih je ⁶⁷Cu najstabilniji sa vremenom poluraspada od 61,83 sata.<ref name="nubase"/> Otkriveno je i sedam [[nuklearni izomer|nukearnih (metastabilnih) izomera]], među kojima je ''najdugovječniji'' ^68mCu sa vremenom poluraspada od 3,8 minuta. Izotopi sa masenim brojem iznad 64 raspadaju se [[beta-zraci|β^- raspadom]], dok oni sa masenim brojem ispod 64 raspadaju se [[emisija pozitrona|β⁺ raspadom]]. Bakar ⁶⁴Cu sa vremenom poluraspada od 12,7 sati se raspada na oba načina.<ref name="nndc" /> Izotopi ⁶²Cu i ⁶⁴Cu imaju značajnu primjenu. ⁶⁴Cu je radiokontrastno sredstvo za [[Rendgensko zračenje|rendgensko snimanje]] a u kompleksima sa [[helacija|helatima]] može se koristiti za radioaktivnu terapiju protiv raka. ⁶²Cu se koristi kao radioaktivni [[traser]] za [[tomografija emisijom pozitrona|tomografiju emisijom pozitrona]].<ref name="pet94" /> == Rasprostranjenost == [[Datoteka: Cuivre Michigan.jpg|mini|280px|lijevo|Bakar]] Bakar, koji se u prirodi vrlo rijetko može naći u [[samorodni elementi|samorodnom obliku]] (u elementarnom stanju), a Međunarodna mineraloška organizacija ga je priznala kao [[minerali|mineral]] i po njihovoj sistematici dodijelila mu oznaku „1.AA.05“ (po Sistematici minerala po Strunzu, 9. izdanje), u grupi ''elemenata, metala i međumetalnih spojeva - porodica bakra i kupalita''.<ref name="pubsites" /> Po starijoj sistematici (8. izdanje po Strunzu) imao je oznaku ''I/A.01-10''. Na engleskom govornom području koristi se Sistematika minerala po Danau, u kojoj je bakar označen sistemskim brojem „01.01.01.03“. Bakar se kristalizira u kubičnom [[Kristalni sistem|kristalnom sistemu]], a po Mohsovoj skali ima tvrdoću 2,5 do 3. Kristali bakra se najviše javljaju u [[bazalt]]noj [[lava|lavi]] bilo u obliku ''bakarnocrvenih'' zrna metalnog sjaja (koji su se stvrdnuli nakon hlađenja lave) ili u obliku takozvanih [[dendrit (kristalografija)|dendrita]]. Vrlo rijetki su pronalasci bakra u kristalnoj pojavi. Bakar se javlja u paragenezi sa raznim, uglavnom sekundarnim bakarnim mineralima poput [[bornit]]a, [[halkozin]]a, kornvalita, kuprita, [[azurit]]a i [[malahit]]a, kao i tenorita, a može se javiti povezan i sa mnogim drugim mineralima poput [[kalcit]]a, [[klinoklas]]a, prehnita, pumpeliita, [[kvarc]]a i srebra. U svijetu je do 2011. godine pronađeno oko 2900 mjesta gdje se mogao naći samorodni bakar.<ref name="mindat" /> Najveća nalazišta bakra nalaze se u [[Čile]]u ([[Chuquicamata]]), [[Peru]]u, [[SAD]]-u, [[Rusija|Rusiji]], [[Zambija|Zambiji]] ([[Copperbelt]]), [[Kanada|Kanadi]] i [[Mongolija|Mongoliji]]. Rude bakra su relativno česte. Tako se bakar dobija iz [[halkopirit]]a (''bakarni pijesak'', CuFeS₂), [[halkozin]]a (Cu₂S), a rjeđe iz [[bornit]]a (''šareni bakarni pijesak'', Cu₅FeS₄), [[atakamit]]a (CuCl₂&nbsp;·&nbsp;Cu(OH)₂), [[malahit]]a (Cu₂[(OH)₂<nowiki>|</nowiki>CO₃]) i drugih ruda. Do 2010. godine bilo je poznato 636 minerala koji sadrže bakar.<ref name="webmin" /> Na području Jugoistočne Evrope, najviše rezervi bakra nalazi se u istočnoj [[Srbija|Srbiji]], u području Bora i [[Majdanpek]]a.<ref name="srb1" /><ref name="srb2" /> == Dobijanje == [[Datoteka:Kupfer - Trend Förderung.svg|thumb|200px|desno|Vremenski razvoj svjetske proizvodnje bakra]] {| class="wikitable" style="align:left" |+ Proizvodnja rude bakra u hiljadama tona (2013)<br /><small>Izvor: ''United States Geological Survey''</small><br /><ref>{{Cite web | url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/commodity/copper/mcs-2014-coppe.pdf | title=Mineral Commodity Summaries |publisher=United States Geological Survey|date=1. 2. 2014 | access-date=3. 8. 2014 | language=en | format=PDF}}</ref> |- ! pozicija ! država ! količina |- | align="center" | 1 || {{ZID|Čile}} ||align="right"| 5700 |- | align="center" | 2 || {{ZID|Kina}} ||align="right"| 1650 |- | align="center" | 3 || {{ZID|Peru}} ||align="right"| 1300 |- | align="center" | 4 || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} ||align="right"| 1200 |- | align="center" | 5 || {{ZID|Australija}} ||align="right"| 990 |} [[Datoteka:Intergovernmental Council of Copper Exporting Countries member states map.svg|thumb|desno|Zemlje članice CIPEC-a]] Najvažniji proizvođač bakra je [[Čile]], a slijede ga [[Peru]] i [[SAD]]. U Evropi, najveći proizvođači su [[Poljska]], [[Portugal]] i [[Švedska]]. Najveći izvoznici bakra su bili organizirani u svjetsku organizaciju [[CIPEC]] od 1967. do 1988. godine. Članovi CIPEC su bili Čile, Peru i [[Papua Nova Gvineja]], na čijem je ostrvu [[Bougainville]] bio najveći svjetski rudnik bakra, zbog kojeg je 1988. godine započeo i rat. Historijski važni rudnici bakra nalazili su se na poluostrvu Keweenaw na obali [[Gornje jezero (SAD)|Gornjeg jezera]] u SAD-u. Tamo se nalazilo najveće nalazište samorodnog bakra na svijetu. Eksploatacija tog bakra je počela davno prije Kolumbovog otkrića Novog Svijeta. U Njemačkoj do 1990. godine radio je rudnik u području Mansfelder Land na jugozapadu [[Saksonija-Anhalt|Saksonije-Anhalt]], a u engleskom [[Cornwall]]u su se nalazili dosta važni rudnici bakra u 18. i 19. vijeku.<ref name="corn" /> == Upotreba == [[Datoteka:Kupferlitze.jpg|thumb|120px|Električni provodnik (''licna'')]] [[Datoteka:Copper Roof Dresden 20070114.JPG|thumb|120px|Bakreni krov Drezdenskog dvorca prilikom rekonstrukcije (2007)]] Najmasovnija upotreba bakra je u elektroinstalacijama i općenito u [[inženjering]]u, koristi se za izradu dijelova za precizne alate, kovanica, pribora za jelo, umjetničkih predmeta, muzičkih instrumenata i slično. Poslije srebra, bakar ima najveći specifični električni i toplotni provodnički kapacitet, čak viši od zlata. Zbog toga je njegova primjena za izradu električnih provodnika gotovo nezamjenjiva. Osim provodnika, od bakra se izrađuju i provodničke trake, integrirani prekidački sklopovi kao i dijelovi za [[transformator]]e, anodna tijela [[magnetron]]a, elektrotehničke zavojnice i mnogi drugi tehnički proizvodi. Žice i licne od takozvanog ''OFC'' bakra ("bakra bez kisika", stepena čistoće preko 99,99%) imaju vrlo fino zrnatu kristalnu strukturu i posebno veliku otpornost na lom pri zamoru materijala. One se koriste za kablove i instalacije gdje postoje veliki mehanički zahtijevi. Za nadzemne vodove koriste se provodnici načinjeni od legure Cu i [[magnezij]]a<ref name="institut" /> Bakar ima veliku sposobnost odbijanja u infracrvenom dijelu spektra i zbog toga se koristi kao ogledalo u CO₂ laseru. Zbog svoje dobre toplotne provodljivosti idealan je materijal za izradu toplotnih provodnika. U zanatstvu limovi od bakra, koji su oblikovani kovanjem, su vrlo cijenjeni zbog mehkoće i lahke obrade. Često se bakreni limovi koriste za pokrivanje krovova i kupola, na koje se tokom vremena formira zelena [[patina]] koja je vrlo otporna, a sastoji se od različitih bazičnih [[bakar(II) hidroksid|bakar hidroksida]] odnosno karbonata bakra. Ona se često pogrešno opisuje kao ''parisko zeleno'' ([[bakar acetat]]), a zapravo patina štiti metal ispod sebe od daljnje korozije, tako da bakreni krovovi imaju vijek trajanja od nekoliko stotina godina. == Spojevi == [[Bakar (II) sulfat]] CuSO₄ ima baktericidne osobine, a bezvodni je jaka stipsa (upija vodu). Kompleksni spojevi bakra su stabilni, ipak dosta lahko se mijenja [[Oksidacijsko stanje|oksidacioni broj]] bakra u takvim spojevima i zato se oni često koriste kao [[katalizator]]i. Vodeni rastvori soli bakra(I) imaju intezivnu zelenu, a rastvori soli bakra(II) intenzivnu plavu boju. Bakar sa [[kalaj]]em, [[cink]]om, [[molibden]]om i drugim [[prelazni metal|prelaznim metalima]] čini grupu rastopa koji se uopćeno nazivaju bronziti. Od njih je najpoznatiji tombak koji podsjeća na [[zlato]] i koji ima veoma dobre mehaničke osobine i otpornost na koroziju. == Cijena == Bakar je relativno skup metal. Njegova cijena je uglavnom određena na svjetskim tržištima metala i sirovina. Vodeće tržište bakra je LME (''Londonska berza metala'').<ref name="lme13" /> Svjetska tržišna cijena podložna je velikim oscilacijama. Najveće oscilacije zabilježene su u posljednjih 10 godina; tako je naprimjer 2. jula 2008. godine na londonskoj berzi zabilježena cijena bakra od 8.940 američkih dolara po toni,<ref name="Kupferpreis 2008-2009" /> da bi se krajem iste godine, 23. decembra, njegova cijena spustila na 2.825 US$ po toni.<ref name="Kupferpreis 2008-2009" /> Nakon toga njegova cijena u naredna četiri mjeseca je ponovno porasla na 4.860 dolara po toni.<ref name="Kupferpreis 2008-2009" /> Najviša cijena bakra u posljednjih 10 godina zabilježena je 14. februara 2011. godine i iznosila je 10.180 američkih dolara po toni.<ref name="LME2011" /> == Biološki značaj == [[Datoteka:Kayser-Fleischer ring.jpg|desno|thumb|Taloženje bakra na [[rožnjača|rožnjači]], kao simptom Wilsonove bolesti]] Bakar je otrovan za mnoge mikroorganizme već u vrlo malehnim koncentracijama, dok na [[Sisari|sisare]] ne utiče. Pošto se danas bakar, između ostalog, koristi za završetke vodovodnih cijevi (bilo kao metal ili kao sastojak neke legure), dospijeva u vodu za piće. U mnogim zemljama EU i svijeta propisana je najveća dozvoljena količina bakra od 2&nbsp;mg/l koju može sadržavati voda za piće.<ref name="eurlex" /><ref name="baksrb" /><ref name="bakhrv" /><ref name="bakbos" /> Zbog svojih baktericidnih osobina, bakar je industrijski testiran za primjenu u bolničkim sobama za oblaganje predmeta koje bolesnici često dodiruju (poput kvake na vratima i slično) čime bi se smanjila mogućnost prenošenja mikroorganizama sa zaraženih bolesnika ili nakupljanje [[Patogene gljivice|gljivica]] na njima.<ref name="idwon" /> U poređenju sa mnogim drugim teškim metalima, bakar je relativno slabo otrovan za više organizme. Tako naprimjer [[čovjek]] može dnevno uzeti oko 0,04 grama bakra bez ikakvih posljedica za zdravlje.<ref name="holle" /> U slobodnom obliku, nevezanom za [[bjelančevine]], bakar djeluje antibakterijski; kao i kod srebra primijećen je oligodinamički efekat, zbog čega naprimjer rezano cvijeće u koje stoji u bakrenoj posudi ili u čiju je vodu stavljena bakrena kovanica, puno sporije uvene. Njegovo [[otrov]]no djelovanje nastaje kada se [[ion]]i bakra spajaju na tiolsku grupu na bjelančevinama i peroksidiraju [[Lipidi|masti]] u ćelijskoj membrani što dovodi do stvaranja slobodnih radikala, koji dalje oštećuju [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i ćelijsku membranu. Kod čovjeka to se može desiti u slučaju [[Wilsonova bolest|Wilsonove bolesti]] koja se javlja zbog akumuliranja bakra u organima.<ref name="alaaa" /> Legure bakra sa udjelom bakra od najmanje 60% također ispoljavaju otrovno djelovanje prema [[norovirusi]]ma.<ref name="warnes" /> Kod većine višećelijskih organizama bakar je sastavni dio mnogih [[enzim]]a (metalonezima) te je stoga neophodan za život (mikroelement). Bakar je i sastavni dio plavog [[hemocijanin]]a, koji kod [[mehkušci|mehkušaca]] i [[Zglavkari|zglavkara]] služi kao krvni pigment zadužen za transport kisika u organizmu. Dnevne potrebe za bakrom odraslog čovjeka iznose od 1 do 1,5&nbsp;mg.<ref name="medde" /> U ljudskom tijelu bakar se najvećim dijelom skladišti u [[jetra|jetri]]. Bakra ima u [[čokolada|čokoladi]], žitaricama, voću, [[orah|orasima]], lješnjacima i životinjskoj jetri. Nedostatak bakra kod čovjeka se javlja vrlo rijetko, najviše kod novorođenčadi, kod dugotrajnih [[dijareja]], kod neuhranjenih osoba zbog bolesti kao što su Crohnova bolest ili [[cistična fibroza|mukovicidoza]]. Uzimanje prevelikih doza [[cink]]a, željeza ili [[molibden]]a, također može dovesti do smanjenja količine bakra u tijelu.<ref name="merck" /> [[Menkesov sindrom]] je rijetka urođena bolest koja se manifestira poremećajem razmjene bakra u organizmu.<ref name="PMID9587146" /><ref name="PMID17615395" /> Nedostatak bakra može da prouzrokuje i malokrvnost, jer nedovoljna količina bakra izaziva lošije "upijanje" [[željezo|željeza]] i smanjenje broja krvnih zrnaca. Pretpostavlja se da osim toga nedostatak bakra izaziva poremećaje u radu [[srce|srca]] i usporava rad nervnog sistema (naprimjer slaba koncentracija). Nedostatak bakra također smanjuje i količinu [[Leukociti|bijelih krvnih zrnaca]], a samim tim i otpornost organizma na bolesti. == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="binder">{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}</ref> <ref name="ludwig">{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, Band 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]|isbn=978-3-11-017485-4}}</ref> <ref name="zhang">Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang: ''Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks''. u: Journal of Chemical & Engineering Data. 56, 2011, str. 328–337, {{doi|10.1021/je1011086}}</ref> <ref name="hong">Hong, Sungmin; Candelone, Jean-Pierre; Patterson, Clair C.; Boutron, Claude F. (1996): "History of Ancient Copper Smelting Pollution During Roman and Medieval Times Recorded in Greenland Ice", ''Science'', Bd. 272, br. 5259, str.&nbsp;246–249 (247, Abb. 1 & 2; 248, Tab. 1) {{doi|10.1126/science.272.5259.246}}</ref> <ref name="siegen">Universität Siegen: [http://www2.uni-siegen.de/~pci/versuche/v44-24-1.html Reaktion von Metallen mit Salzsäure] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="fakten">[https://web.archive.org/web/20010308061218/http://www.br-online.de/bildung/databrd/chemie7.htm/chem7fk2.htm Fakten zum Thema - Schwefelsäure], na internet archive {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="siegen2">Universität Siegen: [http://www2.uni-siegen.de/~pci/versuche/v44-24-2.html Reaktion von Metallen mit Salpetersäure] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="elex">eLexikon Chemie: [http://www.peter-hug.ch/lexikon/kupferchlorid Kupferchlorid] {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="nubase">{{cite journal|title=Nubase2003 Evaluation of Nuclear and Decay Properties|journal=Nuclear Physics A|volume=729|page=3|publisher=Atomic Mass Data Center|year=2003|author=Audi, G et al.}} {{doi|10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}</ref> <ref name="nndc">{{cite web |url=http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=29&n=35 |title=Interactive Chart of Nuclides |work=National Nuclear Data Center |access-date=8. 4. 2011 |archive-date=25. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130825141152/http://www.nndc.bnl.gov/chart/reCenter.jsp?z=29&n=35 |url-status=dead }}</ref> <ref name="pet94">{{Cite journal |author=Okazawa, Hidehiko ''et al.''|year=1994 |title=Clinical Application and Quantitative Evaluation of Generator-Produced Copper-62-PTSM as a Brain Perfusion Tracer for PET |journal=Journal of Nuclear Medicine |volume=35 |issue=12 |pages=1910–1915 |url=http://jnm.snmjournals.org/cgi/reprint/35/12/1910.pdf|format=PDF}}</ref> <ref name="pubsites">[http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01%20UPDATE%20160309.pdf IMA/CNMNC List of Mineral Names - Copper] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130626060238/http://pubsites.uws.edu.au/ima-cnmnc/IMA2009-01 |date=26. 6. 2013 }} ({{Simboli jezika|en|engleski}}, PDF str. 64)</ref> <ref name="mindat">[http://www.mindat.org/min-1209.html Mindat - Localities for Copper]</ref> <ref name="webmin">[http://webmineral.com/chem/Chem-Cu.shtml Webmineral – Mineral Species sorted by the element Cu (Copper)] {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> <ref name="srb1">[http://rtb.rs/rtb-bor-doo/rudnik-bakra-majdanpek/povrsinski-kop-majdanpek/ Površinski kop Majdanpek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170127073820/http://rtb.rs/rtb-bor-doo/rudnik-bakra-majdanpek/povrsinski-kop-majdanpek/ |date=27. 1. 2017 }} {{Simboli jezika|sr|srpski}}</ref> <ref name="srb2">[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/394020/Novo-najbogatije-nalaziste-rude-bakra-u-Boru Novo najbogatije nalazište rude bakra u Boru] {{Simboli jezika|sr|srpski}}</ref> <ref name="corn">{{Cite web |url=http://www.cornish-mining.org.uk/story/history.htm |title=Weltkulturerbe Cornish Mining |access-date=27. 3. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110217194802/http://www.cornish-mining.org.uk/story/history.htm |archive-date=17. 2. 2011 |url-status=dead }}</ref> <ref name="institut">[http://kupferinstitut.de/front_frame/frameset.php3?idcat=122&client=1&idside=548&idcatside=695&lang=1&parent=13 Deutsches Kupferinstitut - Kupfer und seine Anwendungen - Fachinformationen, Beratung, Verlag DKI] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120716005623/http://kupferinstitut.de/front_frame/frameset.php3?idcat=122&client=1&idside=548&idcatside=695&lang=1&parent=13 |date=16. 7. 2012 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> <ref name="lme13">Führend im Handel mit Kupfer: [http://www.lme.com/en-gb/metals/non-ferrous/copper/ London Metal Exchange – LME Copper]. Pristupljeno 15. marta 2013.</ref> <ref name="Kupferpreis 2008-2009">[http://finanzen.handelsblatt.com/kurse_einzelkurs_boersen.htn?i=354331&&von=02.07.2008&bis=15.04.2009 Razvoj cijene bakra na Londonskoj berzi metala u periodu od 2. jula 2008. do 15. aprila 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812183734/http://finanzen.handelsblatt.com/kurse_einzelkurs_boersen.htn?i=354331&&von=02.07.2008&bis=15.04.2009 |date=12. 8. 2014 }} Handelsblatt-Datenbank. Pristupljeno 15. marta 2013.</ref> <ref name="LME2011">[http://finanzen.handelsblatt.com/kurse_einzelkurs_uebersicht.htn?chart_zeit=100000&i=354331 Najviša cijena bakra na Londonskoj berzi metala u posljednjih 10 godina dana 14. februara 2011]{{Mrtav link}} Handelsblatt. Pristupljeno 15. marta 2013.</ref> <ref name="eurlex">[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:1998:330:0032:0054:EN:PDF EU preporuka (Directive 98/83/EC)]</ref> <ref name="baksrb">{{Cite web |url=http://www.nmw.co.rs/nmw/index.php?page=78 |title=Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SRJ, 42/98) |access-date=30. 3. 2014 |archive-date=13. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313030108/http://nmw.co.rs/nmw/index.php?page=78 |url-status=dead }}</ref> <ref name="bakhrv">[http://hidra.srce.hr/arhiva/263/109346/narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_125_2694.html Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju NN 141/2013]</ref> <ref name="bakbos">{{Cite web |url=http://www.sluzbenilist.ba/sluzbeni%20dio/sluzbeni%20glasnik%20bih/2010/broj40/broj.htm |title=Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće Službeni glasnik BiH br. 40/2010 |access-date=30. 3. 2014 |archive-url=https://archive.today/20140330105257/http://www.sluzbenilist.ba/sluzbeni%20dio/sluzbeni%20glasnik%20bih/2010/broj40/broj.htm |archive-date=30. 3. 2014 |url-status=dead }}</ref> <ref name="idwon">[http://idw-online.de/pages/de/news320667 Kupfer gegen Keime: Erwartungen wurden übertroffen]</ref> <ref name="holle">Dnevni unos od 0,5&nbsp;mg/kg je neprihvatljiv po: Holleman-Wiberg: ''Lehrbuch der Anorganischen Chemie.'' 102. izd. de Gruyter, Berlin, 2007, str.&nbsp;1434.</ref> <ref name="alaaa">A. Ala, A. P. Walker, K. Ashkan, J. S. Dooley, M. L. Schilsky: ''Wilson's disease.'' u: ''The Lancet.'' vol. 369, br. 9559, februar 2007, str. 397–408, {{doi|10.1016/S0140-6736(07)60196-2}}</ref> <ref name="warnes">Warnes, SL. i Keevil, CW. (2013): ''Inactivation of norovirus on dry copper alloy surfaces.'' u: PLoS One 8(9); e75017: [http://www.plosone.org/article/fetchObject.action;jsessionid=A98F412D9550EA7DACB4E838DDF13CA1?uri=info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0075017&representation=PDF PDF]</ref> <ref name="medde">med.de: Baza podataka [http://www.med.de/gesundheit/ernaehrung/mineralstoffe/spurenelemente/kupfer.html Bakar], pristupljeno 23. februara 2013.</ref> <ref name="merck">{{Cite web |url=http://www.merck.com/mmhe/sec12/ch155/ch155d.html |title=Merck Manual: Copper |access-date=30. 3. 2014 |archive-date=5. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101105085750/http://www.merck.com/mmhe/sec12/ch155/ch155d.html |url-status=dead }}</ref> <ref name="PMID9587146">J. F. Mercer: ''Menkes syndrome and animal models.'' u: ''The American journal of clinical nutrition.'' vol 67, br. 5 Suppl, maj 1998, str.&nbsp;1022S–1028S,</ref> <ref name="PMID17615395">S. Lutsenko, N. L. Barnes et al.: ''Function and regulation of human copper-transporting ATPases.'' u: ''Physiological reviews.'' vol. 87, br. 3, juli 2007, str.&nbsp;1011–1046, {{doi|10.1152/physrev.00004.2006}}</ref> }} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Copper}} * [https://web.archive.org/web/20140517060216/http://www.kupfer-institut.de/ Njemački institut za bakar (DKI)] * [http://www.lme.com/en-gb/metals/non-ferrous/copper/ Cijena bakra za Londonskoj berzi metala] {{PSE}} [[Kategorija:Hemijski elementi]] [[Kategorija:Bakar]] ast32x2oggbfce4x75kv80yl30w0bdj 0 7049 3665697 3625467 2024-11-12T15:49:00Z 93.141.216.197 Jabuka 3665697 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Jabuka (čvor)}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Jabuka | slika = Red Apple.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = ''[[Rosaceae]]'' | genus = ''[[Malus]]'' | species = '''''M. domestica''''' | dvoimeno = ''Malus domestica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Moritz Balthasar Borkhausen|Borkh.]] 1803. | sinonimi = Malus communis <small>Desf.</small><br>Malus pumila <small>auct.</small><ref name="pumilam"/><br>''Pyrus malus'' <small>L.</small><ref name="pyrusl"/> }} Jabuka je jelo [[listopadne biljke|listopadno drvo]] iz porodice ''[[Rosaceae]]'', poznato po svojim slatkim, jabučastim plodovima istog naziva. Uzgaja se i udomaćena je širom svijeta, te je najviše uzgajana vrsta iz roda ''Malus''. Ovo drvo porijeklom je iz [[Srednja Azija|srednje Azije]], gdje se i danas mogu naći njeni divlji preci (''Malus sieversii''). Jabuke su uzgajane hiljadama godina u Aziji i Evropi, a u Sjevernu Ameriku donijeli su je evropski doseljenici. One imaju religijsku i mitološku važnost u mnogim kulturama, naročito nordijskoj i grčkoj, kao i u evropsko-kršćanskim tradicijama. Stablo jabuke obično izraste vrlo visoko ako se uzgoji iz sjemena, a znatno manje ako se kalemi na korijen. Postoji više od 7.500 [[Spisak sorti jabuka|poznatih sorti jabuka]], dajući vrlo široki raspon njenih željenih osobina. Različite sorte se uzgajaju zbog različitih ukusa i načina upotrebe, uključujući jabuke za kuhanje, spravljanje sokova i drugih prerađevina ili sirove za jelo. Domaće jabuke se obično razmnožavaju kalemljenjem, mada divlje vrlo lahko rastu i iz sjemena. Drvo i plod su vrlo otporni na brojne gljive, bakterije i plijesni, a koje se mogu obuzdavati brojnim organskim i neorganskim sredstvima. [[Genom]] jabuke je dekodiran 2010. kao dio istraživanja o kontroli bolesti i selektivnog uzgajanja u njihovoj proizvodnji. Prema podacima FAO iz 2013. u svijetu je proizvedeno oko 80 miliona tona jabuka, a sama [[Kina]] je proizvela gotovo polovinu.<ref name="faostat3"/> [[Sjedinjene Američke Države]] su drugi svjetski proizvođač jabuka, a više od 6% svjetske proizvodnje (preko četiri miliona tona), [[Turska]] treći, a slijede [[Italija]], [[Indija]] i [[Poljska]]. Prema istim podacima, [[Bosna i Hercegovina]] je u 2013. proizvela 85.117 tona jabuka.<ref name="faostat3"/> Jabuke se često jedu sirove, ali se mogu koristiti i za mnoge prerađevine (naročito deserte) kao i pića. Smatra se da ona pozitivno utječe na zdravlje ljudi, mada su otkrivene dvije vrste alergija povezane sa raznim bjelančevinama pronađenim u jabukama. ==Botanički podaci== [[Datoteka:Koeh-108.jpg|thumb|desno|180px|Cvijet, plod i listovi jabuke (''Malus domestica'')]] Jabuka je [[listopadne biljke|listopadno drvo]] visoko od 1,8 do 4,6 m (odomaćene sorte) odnosno do 12 m u divljini.<ref name="treenames"/> Kada se kultivira, veličina, oblik i gustoća grana se određuje odabirom kalema i načinom obrezivanja. Listovi su naizmjenični, tamno zelene boje, jednostavno ovalni sa djelimično nazubljenim ivicama, neznatno povijenim unutra.<ref name=app/> {{Hranjiva vrijednost | name=Jabuka, sirova, neoguljena | kJ=217,5 | protein=0.26 g | water=85.56 g | fat=0.17 g | carbs=13.81 g | fiber=2.4 g | | sugars=10.39 g | iron_mg=0.12 | calcium_mg=6 | magnesium_mg=5 | phosphorus_mg=11 | potassium_mg=107 | zinc_mg=0.04 | vitA_ug = 3 | vitC_mg=4.6 | pantothenic_mg=0.061 | vitB6_mg=0.041 | folate_ug=3 | thiamin_mg=0.017 | riboflavin_mg=0.026 | niacin_mg=0.091 | right=1 | source_usda=1 }} [[Cvijet|Cvjeta]] u proljeće a istovremeno iz pupoljaka izbijaju i listovi, koji rastu iz kraćih i nekih dužih izdanaka. Cvjetovi su veličine 3 do 5&nbsp;cm, bijeli s blagim ružičastim nijansama koje postepeno nestaju, imaju pet latica, a grupirani su [[cvast]]i od 4 do 6 cvjetova. Središnji cvijet u cvasti naziva se ''kraljevski cvijet'', on se otvara prvi i može se razviti u znatno veći plod.<ref name=app/><ref name ="nhmac"/> Plodovi sazrijevaju u kasno [[ljeto]] ili ranu [[jesen]], uz veliki broj sorti u širokom rasponu različitih veličina ploda. Komercijalni uzgajivači jabuka imaju za cilj proizvoditi jabuke prosječne veličine od 7 do 8,3&nbsp;cm u promjeru, zbog toga što su takve većinom tražene na tržištu. Neki potrošači, naročito u Japanu, preferiraju veće jabuke, dok se jabuke veličine manje od 5,7&nbsp;cm koriste za pravljenje sokova te imaju relativno nisku vrijednost na tržištu. Kora ploda jabuke je obično crvena, često i žuta, zelena, ružičasta ili smeđa, mada postoje i brojne sorte sa dvobojnim ili trobojnim plodovima.<ref name=Janick/> Koža ploda također može biti djelimično ili potpuno smežurana i tamna. Ona je pokrivena zaštitnim slojem epikutikularne smole.<ref name="posthar"/> Meso ploda dok je svježe obično je svijetlo žute ili bijele boje,<ref name=Janick/> a poznati su varijeteti sa ružičastom i žutim mesom. === Divlji preci === Prvobitni divlji predak današnje jabuke bila je divlja jabuka ''Malus sieversii'', koja raste divlje u planinama Centralne Azije, u južnom [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u, [[Tadžikistan]]u i [[Xinjiang]]u u [[Kina|Kini]].<ref name=app/><ref name="Architecturex"/> [[Pripitomljavanje]] vrste najvjerovatnije je započelo na šumovitim obroncima planina [[Tian Shan]], da bi tokom dugog perioda i dopuštenom sekundarnom [[introgresija|introgresijom]] [[gen]]a od drugih vrsta u slobodno oprašene sjemenke. Važna genska razmjena s ''Malus sylvestris'', evropskom divljom jabukom, dovela je do toga da je današnja populacija jabuka više u srodstvu s ''M. sylvestris'' nego s morfološki sličnijim pretkom ''M. sieversii''. U sojevima bez "novijeg" genskog dodatka doprinos kasnijeg pretka više dominira.<ref name="Amandine"/><ref name="ScienceShot"/><ref name="Coart"/> === Genom === Konzorcij pod italijanskim vodstvom je 2010. objavio da je dešifrirao cjelokupni [[genom]] jabuke u saradnji s hortikulturnim genetičarima s Univerziteta države Washington,<ref name="cahnrsnews"/> koristeći sortu ''zlatni delišes''.<ref name="ng.654"/> Jabuka ima približno 57.000 gena, što je najveći broj među svim biljnim genomima koji su dotad proučavani,<ref name="alphagalileo"/> te više gena nego što ih ima kod [[čovjek]]a (otprilike 30.000).<ref name="techresources"/> Novo razumijevanje genoma jabuke pomoći će naučnicima da identificiraju gene i njihove varijante koje doprinose povećanju otpornosti na sušu i bolesti, kao i druge poželjne osobine. Razumijevanje gena koji se kriju iza tih osobina dat će naučnicima mogućnost da provedu mnogo opsežnije selektivno uzgajanje. Dešifriranje genoma jabuke dalo je i konačni dokaz da je ''Malus sieversii'' stvarni divlji predak domaće jabuke, što je okončalo dugogodišnju debatu na tu temu u naučnoj zajednici.<ref name="cahnrsnews"/> === Oprašivanje === Jabuke ne mogu same sebe [[oprašivanje|oprašivati]], one se moraju međusobno oprašivati da bi se razvili plodovi. Tokom cvjetanja svake sezone uzgajivači jabuka često koriste oprašivače koji nose [[polen]]. Najčešće se koriste [[pčela|pčele]]. Kao dodatni oprašivači na plantažama koriste se i soliterne pčele (''Osmia lignaria''). Ponekad i ženke [[bumbar]]a oprašuju jabuku, ali njih nema u većim količinama da bi mogle biti važniji oprašivači.<ref name=app4/><ref name="Virginia"/> Postoji do četiri do sedam polinacijskih grupa među jabukama, u zavisnosti od klime: * grupa A – rano cvjetanje od 1. do 3. maja u Engleskoj (sorte [[Gravenstein]], Crveni Astrachan) * grupa B – od 4. do 7. maja ([[Idared]], McIntosh) * grupa C – srednjosezonske, od 8. do 11. maja ([[Granny Smith]], ''zvečarka'') * grupa D – od 12. do 15. maja ([[Zlatni delišes]], Calville blanc d'hiver) * grupa E – kasno cvjetanje, do 16. do 18. maja (Braeburn, Reinette d'Orléans) * grupa F – od 19. do 23. maja (Suntan) * grupa H – od 24. do 28. maja (Court-Pendu Gris) == Historija == Centar rasprostranjenja roda ''[[Malus]]'' nalazi se u istočnoj [[Turska|Turskoj]]. Drvo jabuke je možda jedno od najranijih kojeg je čovjek pripitomio,<ref name=app6/> a njegovi plodovi su se znatno poboljšali putem odabira tokom hiljada godina. [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]] se pripisuje pronalazak patuljastih vrsta jabuka u današnjem [[Kazahstan]]u oko 328. p. n. e.<ref name=app/> Donio ih je u nazad u Makedoniju, a za njih se smatra da su preci patuljastih sorti korištenih za kalemljenje. Zimske sorte jabuka, ubrane u kasnu jesen i uskladištene iznad tačke smrzavanja, milenijima su bile vrlo važan prehrambeni izvor u Aziji i Evropu.<ref name=app6/> U Sjevernu Ameriku jabuke su donijeli kolonisti u 17. vijeku,<ref name=app/> a smatra se da je prvu plantažu jabuka na sjeveroameričkom tlu zasadio svećenik William Blaxton 1625. u [[Boston]]u.<ref name="Archibald"/> Jedine vrste jabuka koje su do tada rasle u Sjevernoj Americi bile su divlje jabuke, a koje su domoroci nazivali ''obične jabuke''.<ref name="lawrence122"/> Sorte jabuka doneseni kao sjemenke iz Evrope raširile su se trgovinom među domorocima, a također su i sađene na kolonijalnim farmama. Prema katalogu mladica jabuke u SAD iz 1845. prodavano je 350 "najboljih" sorti, što ukazuje na snažan rast broja novih sjeveroameričkih sorti početkom 19. vijeka.<ref name="lawrence122"/> U 20. vijeku, počeli su projekti navodnjavanja u istočnom [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] i omogućili razvoj multimilijarderske industrije voća, u kojoj je jabuka predstavljala vodeći proizvod.<ref name=app/> Do 20. vijeka, uzgajivači su skladištili plodove jabuke u "trapovima" (rupama u zemlji) gdje su one bile zaštićene od mraza tokom zime, bilo da su ih čuvali za lične potrebe ili za prodaju. Poboljšanje u [[transport]]u svježih jabuka vozovima, brodovima ili kamionima zamijenilo je potrebu za njenim skladištenjem.<ref name="bookpofjk"/><ref name="ngAVBYuRyb"/> U 21. vijeku, dugoročno skladištenje je ponovno došlo do izražaja u objektima gdje se održava "kontrolirana atmosfera" da bi se jabuke održale svježim tokom cijele godine. U takvim objektima održava se velika vlažnost zraka, nizak udio [[kisik]]a u zraku i kontrolirani nivoi [[ugljik-dioksid]]a, čime se održava svježina jabuka.<ref name="bestapples"/><ref name="eugene"/> Kao [[Ljekovito bilje|ljekovita biljka]], jabuke se spominju već u starim [[babilon]]skim natpisima iz 8. vijeka p. n. e. u kojima se navode biljke u vrtovima ljekovitog bilja kralja [[Marduk-apla-iddina II]]. Također i srednjovjekovna medicina jabukama daje značajno ljekovito djelovanje. U to doba, većina plodova starih sorti jabuka trebali su biti, za tadašnje trendove, znatno više kiseli, bogati oporim sastojcima i nešto drvenastiji. Osim toga, nije se mnogo znalo kada, kako i koje dijelove jabuke se može koristiti. Jedenje neoguljenih jabuka općenito ima [[adstrigent]]no, [[laksativ]]no i baktericidno djelovanje.<ref name="Gotfredsen"/> Osim toga, jabuka je ima povoljan utjecaj i na [[želudac]].<ref name="Gotfredsen" /> Vlakna ploda jabuke su prehrambena vlakna, koja se dobijaju u industrijskom procesu iz iscijeđenih i suhih jabuka. Ona sadrže veoma visok udio [[pektin]]a. == Sorte == [[Datoteka:Red and Green apples in India.jpg|thumb|desno|Zelene i crvene jabuke u Indiji]] Smatra se da postoji više od 7.500 poznatih sorti jabuka.<ref name="Elzebroek"/> Sorte se mnogo međusobno razlikuju po količini prinosa te visine odraslog stabla, čak i kada rastu iz istog [[Kalemljenje|kalemljenog]] korijena.<ref name=England/> Za umjerena i suptropska klimatska područja dostupni su različite sorte. Nacionalna kolekcija voća u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], koja je u nadležnosti Ministarstva okoliša, hrane i ruralnih poslova, uključuje kolekciju od preko 2.000 sorti jabuka u [[Kent]]u.<ref name="nationalfruitcollection"/> Univerzitet u Readingu, koji je nadležan za razvoj nacionalne kolekcije baze podataka u UK, daje pristup pretraživanju nacionalne kolekcije. Za veliki broj starih sorti jabuka ne postoje jedinstveni nazivi, nego su najčešće lokalni. Imena sorti su davane po raznim osnovama: oblik ploda, boji, okusu, ili nekoj drugoj karakteristici.<ref name=":0">{{Cite book|last=Beširević|first=Vahid|title=Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine|publisher=Harfo-graf d.o.o. Tuzla|year=2009|isbn=978-9958-49-010-1|location=Tuzla}}</ref> Nacionalna baza podataka o kolekcijama voća u UK sadrži mnoštvo informacija o osobinama i porijeklu mnogi sorti jabuka, uključujući i alternativna imena za one koje su ''genetski'' ista sorta jabuke. Mnoge od tih sorti se uzgajaju radi svježih plodova (''stolna jabuka''), mada se neke sorte uzgajaju posebno za kuhanje ili pravljenje sokova. Jabuke iz kojih se cijedi sok su obično isuviše opore i gorke za jelo, ali soku od jabuke daju vrlo bogatu aromu koju ''stolne jabuke'' ne mogu.<ref name="apples1"/> Komercijalno popularne sorte jabuke su mehke, ali hrskave. Druge poželjne kvalitete u uzgoju današnjih komercijalnih jabuka su jasne i živopisne boje kože, odsustvo hrapavosti na koži (poput sorti renete), lahkoća transporta, mogućnosti dužeg čuvanja, veliki prinosi, otpornost na bolesti, savršen ''jabučast'' izgled i bogat okus.<ref name="England"/> Moderne sorte su prosječno nešto slađe od starijih sorti, jer se tokom vremena traženi okusi jabuka dosta promijenili. Većina građana u Evropi i Sjevernoj Americi favoriziraju slatke ili slabo kisele sorte, dok iza njih slijede opore sorte.<ref name=World/> Ekstremno slatke sorte sa gotovo nimalo kiselkastog okusa su popularne u [[Azija|Aziji]]<ref name=World/> a posebno na [[Indija|indijskom potkontinentu]].<ref name=apples1/> Starije sorte su često nepravilnog oblika, hrapave kože (reneta sorte) te imaju razne teksture i boje. Neki smatraju da te sorte imaju bolji okus od "modernih" sorti,<ref name="Antiquity"/> ali one često imaju druge probleme koje ih čine komercijalno neodrživim poput niskog prinosa, neotpornosti na bolesti, slabe tolerancije na transport i dugo skladištenje ili su jednostavno "pogrešne" veličine. Samo vrlo mali broj starih sorti se proizvodi u većem obimu, ali su mnoge takve sorte sačuvali privatni uzgajivači i farmeri koji svoje jabuke prodaju direktno na lokalnom tržištu. Postoje mnoge neobične ili lokalno važne sorte sa svojim jedinstvenim okusima i izgledima, a širom svijeta su se pojavile kampanje za očuvanje od izumiranja takvih lokalnih sorti. Naprimjer, stara sorta "[[Coxova reneta]]" je neobična po tome što su u zrelim plodovima sjemenke vrlo slabo pričvršćene za "meso" ploda, pa kada se jabuka protrese čuje se zvuk sličan ''zvečanju''. U BiH i okolnim zemljama ta sorta je poznata i kao ''jabuka zvečarka''. Prema podacima iz jula 2015. u Bosni i Hercegovini se najviše prodaje sorta "[[idared]]", zatim "granny smith", "zlatni delišes" i "jonagold", a povećanje prodaje i udjela na tržištu bilježi i sorta "gala".<ref name="instore"/> Neke od autohtonih sorti jabuka u Bosni i Hercegovini su: bjelina, limunka, prijedorska zelenika, senabija, tufekčićka, itd.<ref name=":0" /> <gallery> Datoteka:Aliceapple.JPG|'''Alice''' Datoteka:Malus-Ananasrenette.jpg|'''Ananas reneta''' Datoteka:Jabuka crveni boskoop.jpg|'''Crveni boskoop''' Datoteka:Fuji apple.jpg|'''Fudži''' Datoteka:Red Apple.jpg|'''Gala ''' Datoteka:Granny smith closeup.jpg|'''Granny Smith''' Datoteka:Jabuka idared.jpg|'''Idared (ajdared)''' Datoteka:Jonagold.jpg|'''Jonagold''' Datoteka:Summerred.jpg|'''Ljetna crvena''' Datoteka:Apple 03.jpg|'''Pacifička ruža''' Datoteka:Sampion cultivar.jpg|'''Šampion''' Datoteka:Malus Goldrenette F. v. Berlepsch.jpg|'''Zlatna reneta''' Datoteka:Golden delicious apple.jpg|'''Zlatni delišes''' Datoteka:Jabuka mutsu.jpg|'''Mutsu''' </gallery> ==Reference== {{refspisak|2|refs= <ref name="pumilam">[http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?410495 Malus pumila auct.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126234439/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?410495 |date=26. 11. 2015 }}, online baza podataka GRIN, pristupljeno 10. januara 2016.</ref> <ref name="pyrusl">[http://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?30530 Pyrus malus L.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311075924/https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?30530 |date=11. 3. 2016 }}, online baza podataka GRIN, pristupljeno 10. januara 2016.</ref> <ref name="faostat3">{{cite web|url=http://faostat3.fao.org/download/Q/QC/E|title=FAO production data|publisher=FAO|access-date=2. 7. 2015|archive-date=19. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019111658/http://faostat3.fao.org/download/Q/QC/E|url-status=dead}}</ref> <ref name="treenames">{{cite web |url=http://www.treenames.net/ti/malus/index_apple_tree.html |title=Types and names of Apple Trees, Species of the Malus Genus |publisher=Treenames.net |access-date=10. 1. 2016 }}</ref> <ref name=app>{{cite web |url= http://www.uga.edu/fruit/apple.html |title= Origin, History of cultivation |access-date= 22. 1. 2008 |publisher= Univerzitet Georgije |archive-url= https://web.archive.org/web/20080121045236/http://www.uga.edu/fruit/apple.html |archive-date= 21. 1. 2008 }}</ref> <ref name ="nhmac">{{cite web|url=http://www.nhm.ac.uk/nature-online/british-natural-history/urban-tree-survey/identify-trees/tree-factsheets/a-to-b/apple/|title=Apple|publisher=Natural History Museum|access-date=5. 9. 2013}}</ref> <ref name=Janick>{{cite book|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/pri/chapter.pdf|format=PDF|page=9|chapter=Poglavlje 1: "Apples"|author=Jules Janick, James N. Cummins, Susan K. Brown, Minou Hemmat|title=Fruit Breeding, Volume I: Tree and Tropical Fruits|editor=Jules Janick i James N. Moore|isbn=0-471-31014-X|year=1996|publisher=John Wiley & Sons, Inc.}}</ref> <ref name="posthar">{{cite web |url=http://postharvest.tfrec.wsu.edu/pages/N2I2A |title=Natural Waxes on Fruits |publisher=Postharvest.tfrec.wsu.edu |datum=29. 10. 2010 |access-date=14. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524130738/http://postharvest.tfrec.wsu.edu/pages/N2I2A |archive-date=24. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Architecturex">{{cite journal|author=Lauri Pierre-éric; Karen Maguylo; Catherine Trottier |year=2006 |title=Architecture and size relations: an essay on the apple (Malus x domestica, Rosaceae) tree |journal=American Journal of Botany |publisher=Botanical Society of America, Inc. |issue=93 |pages=357–368 |doi=10.3732/ajb.93.3.357 |volume=93}}</ref> <ref name="Amandine">{{cite journal |url=http://www.plosgenetics.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pgen.1002703 |title=New Insight into the History of Domesticated Apple: Secondary Contribution of the European Wild Apple to the Genome of Cultivated Varieties |journal=PLOS Genetics |doi=10.1371/journal.pgen.1002703 |year=2012 |editor=Mauricio Rodney |author=Amandine Cornille; Gladieux Pierre; Smulders Marinus J. M. |display-authors=etal |volume=8 |issue=5 |pages=e1002703 |pmid=22589740 |pmc=3349737 }}</ref> <ref name="ScienceShot">{{cite web|url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/05/scienceshot-the-secret-history-o.html|title=ScienceShot: The Secret History of the Domesticated Apple|author=Sam Kean|datum=17. 5. 2012|access-date=12. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130429200005/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/05/scienceshot-the-secret-history-o.html|archive-date=29. 4. 2013|url-status=dead}}</ref> <ref name=Coart>Coart, E., Van Glabeke, S., De Loose, M., Larsen, A.S., Roldán-Ruiz, I. 2006. ''Chloroplast diversity in the genus ''Malus'': new insights into the relationship between the European wild apple (''Malus sylvestris'' (L.) Mill.) and the domesticated apple (''Malus domestica'' Borkh.)''. ''Mol. Ecol.'' '''15(8)''': 2171–82. {{Cite pmid|16780433}}</ref> <ref name="cahnrsnews">{{cite web |url=http://cahnrsnews.wsu.edu/2010/08/29/apple-cup-rivals-contribute-to-apple-genome-sequencing/ |title=Apple Cup Rivals Contribute to Apple Genome Sequencing |publisher=Cahnrsnews.wsu.edu |datum=29. 8. 2010 |access-date=28. 12. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520105156/http://cahnrsnews.wsu.edu/2010/08/29/apple-cup-rivals-contribute-to-apple-genome-sequencing/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="ng.654">{{cite web |url=http://www.nature.com/ng/journal/v42/n10/full/ng.654.html |title=The genome of the domesticated apple (Malus × domestica Borkh.) |publisher=Nature.com |access-date=28. 12. 2012 }}</ref> <ref name="alphagalileo">[http://www.alphagalileo.org/ViewItem.aspx?ItemId=83717&CultureCode=en An Italian-led international research consortium decodes the apple genome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100905085301/http://www.alphagalileo.org/ViewItem.aspx?ItemId=83717&CultureCode=en |date=5. 9. 2010 }} AlphaGallileo, 29. august 2010, pristupljeno 19. oktobra 2011.</ref> <ref name="techresources">[http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/info.shtml The Science Behind the Human Genome Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130102065343/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/info.shtml |date=2. 1. 2013 }}, informacije o projektu ljudskog genoma, Američko ministarstvo energije, 26. mart 2008, pristupljeno 19. oktobra 2011.</ref> <ref name=app4>{{cite web|url= http://hgic.clemson.edu/factsheets/HGIC1350.htm|archive-url= https://web.archive.org/web/20080228131352/http://hgic.clemson.edu/factsheets/HGIC1350.htm|archive-date= 28. 2. 2008|title= Apple|access-date= 22. 1. 2008|author= Bob Polomski; Greg Reighard|publisher= Clemson University}}</ref> <ref name="Virginia">Adamson, Nancy Lee. [http://www.step-project.net/NPDOCS/Adamson_NL_D_2011.pdf An Assessment of Non-Apis Bees as Fruit and Vegetable Crop Pollinators in Southwest Virginia]. Diss. 2011. Web, 15. oktobar 2015.</ref> <ref name=app6>{{cite web |url= http://www.vegparadise.com/highestperch39.html |title= An apple a day keeps the doctor away |access-date= 27. 1. 2008 |publisher= vegparadise.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20080211100203/http://www.vegparadise.com/highestperch39.html |archive-date= 11. 2. 2008 }}</ref> <ref name="Archibald">{{cite book|author=Smith Archibald William|title=A Gardener's Handbook of Plant Names: Their Meanings and Origins|year=1997|publisher=Dover Publications|isbn=0-486-29715-2|page=39}}</ref> <ref name="lawrence122">{{cite book|last=Lawrence|first=James|title=The Harrowsmith Reader, Volume II|year=1980|publisher=Camden House Publishing Ltd.|isbn=0-920656-10-2|page=122}}</ref> <ref name="bookpofjk">{{cite book |url=https://books.google.com/?id=9KwPofkJTHYC&pg=PA33 |title=History of Bergen county, New Jersey |author=James M. Van Valen |publisher=Nabu Press |year=2010 |page=744 |isbn=1-177-72589-4 }}</ref> <ref name="ngAVBYuRyb">{{cite book |url=https://books.google.com/?id=ngAVBYuRyb8C&pg=PA150 |title=Five Thousand Days Like This One: An American Family History |author=Brox, Jane |publisher=Beacon Press |year=2000 |isbn=978-0-8070-2107-1 }}</ref> <ref name="bestapples">{{cite web|url=http://www.bestapples.com/facts/facts_controlled.aspx|title=Controlled Atmosphere Storage|publisher=Washington Apple Commission|access-date=3. 4. 2012|archive-date=14. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314160122/http://www.bestapples.com/facts/facts_controlled.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="eugene">Eugene Kupferman: [http://postharvest.tfrec.wsu.edu/EMK2001D.pdf Controlled atmosphere storage of apples and pears] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306153217/http://postharvest.tfrec.wsu.edu/EMK2001D.pdf |date=6. 3. 2016 }}, decembar 2001. Univerzitet države Washington - Centar za istraživanje voća</ref> <ref name="Gotfredsen">Članak o ''Malus domestica Borkh.'' u: ''[http://www.liberherbarum.com/Index.htm Liber herbarum II]'', 30. septembar 2006.</ref> <ref name="Elzebroek">{{cite book |author=Elzebroek A.T.G.; Wind, K. |title=Guide to Cultivated Plants |publisher=CAB International |location=Wallingford |year=2008 |page=27 |isbn=1-84593-356-7 |url=https://books.google.com/?id=YvU1XnUVxFQC&lpg=PT39 }}</ref> <ref name="England">{{cite web |url=http://www.plantpress.com/wildlife/o523-apple.php |title=Apple – Malus domestica |access-date=22. 1. 2008 |publisher=Natural England |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512000735/http://www.plantpress.com/wildlife/o523-apple.php |archive-date=12. 5. 2008 }}</ref> <ref name="nationalfruitcollection">{{cite web|url=http://www.nationalfruitcollection.org.uk/index.php|title="National Fruit Collections at Brogdale", ''Farm Advisory Services Team''|access-date=2. 12. 2012|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615145659/http://www.nationalfruitcollection.org.uk/index.php|url-status=dead}}</ref> <ref name="apples1">{{cite web |url= http://casfs.ucsc.edu/publications/news%20and%20notes/Fall_06_N&N.pdf |title= Autumn Apple Musings |access-date= 24. 1. 2008 |format= PDF |pages= 1–2 |author= Sue Tarjan |publisher= News & Notes of the UCSC Farm & Garden, Center for Agroecology & Sustainable Food Systems |datum= 1. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070811154017/http://casfs.ucsc.edu/publications/news+and+notes/Fall_06_N%26N.pdf |archive-date= 11. 8. 2007 |url-status= dead }}</ref> <ref name=World>{{cite web |url= http://www.fas.usda.gov/htp2/circular/1998/98-03/applefea.html |title= World apple situation |access-date= 24. 1. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080211120700/http://www.fas.usda.gov/htp2/circular/1998/98-03/applefea.html |archive-date= 11. 2. 2008 }}</ref> <ref name="Antiquity">{{cite journal|author=Weaver Sue|datum=1. 7. 2003|title=Crops & Gardening – Apples of Antiquity|journal=Hobby Farms magazine|publisher=BowTie, Inc|url=http://www.hobbyfarms.com/crops-and-gardening/fruit-crops-apples-14897.aspx|access-date=14. 1. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307101640/http://www.hobbyfarms.com/crops-and-gardening/fruit-crops-apples-14897.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="instore">Aleksandar Antić: [http://www.instore.ba/onlinemagazine/2015/07/files/assets/basic-html/page70.html Bez njih se ne može]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, instore magazin, str. 70.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Malus}} * [http://crrp.redah.ba/index.php?option=com_rokdownloads&view=file&Itemid=16&id=656:osnoviuzgojajabukekruskesljive Osnovi uzgoja jabuke, kruške i šljive]{{Mrtav link}}, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://sortnalistabih.uzzb.gov.ba/sorte.php?id=927 Sortna lista BiH], Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://www.bosper.ba/index.php/component/k2/item/35-izbori-sorte-jabuke-i-kruske Izbori sorte jabuke i kruške]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210612171148/https://www.bosper.ba/index.php/component/k2/item/35-izbori-sorte-jabuke-i-kruske |date=12. 6. 2021 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-454 Linkovi na baze koje sadrže više informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406182928/http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-454 |date=6. 4. 2019 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Malus]] [[Kategorija:Voće]] f3ry3g6kar9mq01o5ojzz7r3w78k80d 3665698 3665697 2024-11-12T15:51:18Z 93.141.216.197 Jako sam 3665698 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Jabuka (čvor)}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Jabuka | slika = Red Apple.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = ''[[Rosaceae]]'' | genus = ''[[Malus]]'' | species = '''''M. domestica''''' | dvoimeno = ''Malus domestica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Moritz Balthasar Borkhausen|Borkh.]] 1803. | sinonimi = Malus communis <small>Desf.</small><br>Malus pumila <small>auct.</small><ref name="pumilam"/><br>''Pyrus malus'' <small>L.</small><ref name="pyrusl"/> }} Jabuka nije jelo [[listopadne biljke|listopadno drvo]] iz porodice ''[[Rosaceae]]'', poznato po svojim slatkim, jabučastim plodovima istog naziva. Uzgaja se i udomaćena je širom svijeta, te je najviše uzgajana vrsta iz roda ''Malus''. Ovo drvo porijeklom je iz [[Srednja Azija|srednje Azije]], gdje se i danas mogu naći njeni divlji preci (''Malus sieversii''). Jabuke su uzgajane hiljadama godina u Aziji i Evropi, a u Sjevernu Ameriku donijeli su je evropski doseljenici. One imaju religijsku i mitološku važnost u mnogim kulturama, naročito nordijskoj i grčkoj, kao i u evropsko-kršćanskim tradicijama. Stablo jabuke obično izraste vrlo visoko ako se uzgoji iz sjemena, a znatno manje ako se kalemi na korijen. Postoji više od 7.500 [[Spisak sorti jabuka|poznatih sorti jabuka]], dajući vrlo široki raspon njenih željenih osobina. Različite sorte se uzgajaju zbog različitih ukusa i načina upotrebe, uključujući jabuke za kuhanje, spravljanje sokova i drugih prerađevina ili sirove za jelo. Domaće jabuke se obično razmnožavaju kalemljenjem, mada divlje vrlo lahko rastu i iz sjemena. Drvo i plod su vrlo otporni na brojne gljive, bakterije i plijesni, a koje se mogu obuzdavati brojnim organskim i neorganskim sredstvima. [[Genom]] jabuke je dekodiran 2010. kao dio istraživanja o kontroli bolesti i selektivnog uzgajanja u njihovoj proizvodnji. Prema podacima FAO iz 2013. u svijetu je proizvedeno oko 80 miliona tona jabuka, a sama [[Kina]] je proizvela gotovo polovinu.<ref name="faostat3"/> [[Sjedinjene Američke Države]] su drugi svjetski proizvođač jabuka, a više od 6% svjetske proizvodnje (preko četiri miliona tona), [[Turska]] treći, a slijede [[Italija]], [[Indija]] i [[Poljska]]. Prema istim podacima, [[Bosna i Hercegovina]] je u 2013. proizvela 85.117 tona jabuka.<ref name="faostat3"/> Jabuke se često jedu sirove, ali se mogu koristiti i za mnoge prerađevine (naročito deserte) kao i pića. Smatra se da ona pozitivno utječe na zdravlje ljudi, mada su otkrivene dvije vrste alergija povezane sa raznim bjelančevinama pronađenim u jabukama. ==Botanički podaci== [[Datoteka:Koeh-108.jpg|thumb|desno|180px|Cvijet, plod i listovi jabuke (''Malus domestica'')]] Jabuka je [[listopadne biljke|listopadno drvo]] visoko od 1,8 do 4,6 m (odomaćene sorte) odnosno do 12 m u divljini.<ref name="treenames"/> Kada se kultivira, veličina, oblik i gustoća grana se određuje odabirom kalema i načinom obrezivanja. Listovi su naizmjenični, tamno zelene boje, jednostavno ovalni sa djelimično nazubljenim ivicama, neznatno povijenim unutra.<ref name=app/> {{Hranjiva vrijednost | name=Jabuka, sirova, neoguljena | kJ=217,5 | protein=0.26 g | water=85.56 g | fat=0.17 g | carbs=13.81 g | fiber=2.4 g | | sugars=10.39 g | iron_mg=0.12 | calcium_mg=6 | magnesium_mg=5 | phosphorus_mg=11 | potassium_mg=107 | zinc_mg=0.04 | vitA_ug = 3 | vitC_mg=4.6 | pantothenic_mg=0.061 | vitB6_mg=0.041 | folate_ug=3 | thiamin_mg=0.017 | riboflavin_mg=0.026 | niacin_mg=0.091 | right=1 | source_usda=1 }} [[Cvijet|Cvjeta]] u proljeće a istovremeno iz pupoljaka izbijaju i listovi, koji rastu iz kraćih i nekih dužih izdanaka. Cvjetovi su veličine 3 do 5&nbsp;cm, bijeli s blagim ružičastim nijansama koje postepeno nestaju, imaju pet latica, a grupirani su [[cvast]]i od 4 do 6 cvjetova. Središnji cvijet u cvasti naziva se ''kraljevski cvijet'', on se otvara prvi i može se razviti u znatno veći plod.<ref name=app/><ref name ="nhmac"/> Plodovi sazrijevaju u kasno [[ljeto]] ili ranu [[jesen]], uz veliki broj sorti u širokom rasponu različitih veličina ploda. Komercijalni uzgajivači jabuka imaju za cilj proizvoditi jabuke prosječne veličine od 7 do 8,3&nbsp;cm u promjeru, zbog toga što su takve većinom tražene na tržištu. Neki potrošači, naročito u Japanu, preferiraju veće jabuke, dok se jabuke veličine manje od 5,7&nbsp;cm koriste za pravljenje sokova te imaju relativno nisku vrijednost na tržištu. Kora ploda jabuke je obično crvena, često i žuta, zelena, ružičasta ili smeđa, mada postoje i brojne sorte sa dvobojnim ili trobojnim plodovima.<ref name=Janick/> Koža ploda također može biti djelimično ili potpuno smežurana i tamna. Ona je pokrivena zaštitnim slojem epikutikularne smole.<ref name="posthar"/> Meso ploda dok je svježe obično je svijetlo žute ili bijele boje,<ref name=Janick/> a poznati su varijeteti sa ružičastom i žutim mesom. === Divlji preci === Prvobitni divlji predak današnje jabuke bila je divlja jabuka ''Malus sieversii'', koja raste divlje u planinama Centralne Azije, u južnom [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u, [[Tadžikistan]]u i [[Xinjiang]]u u [[Kina|Kini]].<ref name=app/><ref name="Architecturex"/> [[Pripitomljavanje]] vrste najvjerovatnije je započelo na šumovitim obroncima planina [[Tian Shan]], da bi tokom dugog perioda i dopuštenom sekundarnom [[introgresija|introgresijom]] [[gen]]a od drugih vrsta u slobodno oprašene sjemenke. Važna genska razmjena s ''Malus sylvestris'', evropskom divljom jabukom, dovela je do toga da je današnja populacija jabuka više u srodstvu s ''M. sylvestris'' nego s morfološki sličnijim pretkom ''M. sieversii''. U sojevima bez "novijeg" genskog dodatka doprinos kasnijeg pretka više dominira.<ref name="Amandine"/><ref name="ScienceShot"/><ref name="Coart"/> === Genom === Konzorcij pod italijanskim vodstvom je 2010. objavio da je dešifrirao cjelokupni [[genom]] jabuke u saradnji s hortikulturnim genetičarima s Univerziteta države Washington,<ref name="cahnrsnews"/> koristeći sortu ''zlatni delišes''.<ref name="ng.654"/> Jabuka ima približno 57.000 gena, što je najveći broj među svim biljnim genomima koji su dotad proučavani,<ref name="alphagalileo"/> te više gena nego što ih ima kod [[čovjek]]a (otprilike 30.000).<ref name="techresources"/> Novo razumijevanje genoma jabuke pomoći će naučnicima da identificiraju gene i njihove varijante koje doprinose povećanju otpornosti na sušu i bolesti, kao i druge poželjne osobine. Razumijevanje gena koji se kriju iza tih osobina dat će naučnicima mogućnost da provedu mnogo opsežnije selektivno uzgajanje. Dešifriranje genoma jabuke dalo je i konačni dokaz da je ''Malus sieversii'' stvarni divlji predak domaće jabuke, što je okončalo dugogodišnju debatu na tu temu u naučnoj zajednici.<ref name="cahnrsnews"/> === Oprašivanje === Jabuke ne mogu same sebe [[oprašivanje|oprašivati]], one se moraju međusobno oprašivati da bi se razvili plodovi. Tokom cvjetanja svake sezone uzgajivači jabuka često koriste oprašivače koji nose [[polen]]. Najčešće se koriste [[pčela|pčele]]. Kao dodatni oprašivači na plantažama koriste se i soliterne pčele (''Osmia lignaria''). Ponekad i ženke [[bumbar]]a oprašuju jabuku, ali njih nema u većim količinama da bi mogle biti važniji oprašivači.<ref name=app4/><ref name="Virginia"/> Postoji do četiri do sedam polinacijskih grupa među jabukama, u zavisnosti od klime: * grupa A – rano cvjetanje od 1. do 3. maja u Engleskoj (sorte [[Gravenstein]], Crveni Astrachan) * grupa B – od 4. do 7. maja ([[Idared]], McIntosh) * grupa C – srednjosezonske, od 8. do 11. maja ([[Granny Smith]], ''zvečarka'') * grupa D – od 12. do 15. maja ([[Zlatni delišes]], Calville blanc d'hiver) * grupa E – kasno cvjetanje, do 16. do 18. maja (Braeburn, Reinette d'Orléans) * grupa F – od 19. do 23. maja (Suntan) * grupa H – od 24. do 28. maja (Court-Pendu Gris) == Historija == Centar rasprostranjenja roda ''[[Malus]]'' nalazi se u istočnoj [[Turska|Turskoj]]. Drvo jabuke je možda jedno od najranijih kojeg je čovjek pripitomio,<ref name=app6/> a njegovi plodovi su se znatno poboljšali putem odabira tokom hiljada godina. [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]] se pripisuje pronalazak patuljastih vrsta jabuka u današnjem [[Kazahstan]]u oko 328. p. n. e.<ref name=app/> Donio ih je u nazad u Makedoniju, a za njih se smatra da su preci patuljastih sorti korištenih za kalemljenje. Zimske sorte jabuka, ubrane u kasnu jesen i uskladištene iznad tačke smrzavanja, milenijima su bile vrlo važan prehrambeni izvor u Aziji i Evropu.<ref name=app6/> U Sjevernu Ameriku jabuke su donijeli kolonisti u 17. vijeku,<ref name=app/> a smatra se da je prvu plantažu jabuka na sjeveroameričkom tlu zasadio svećenik William Blaxton 1625. u [[Boston]]u.<ref name="Archibald"/> Jedine vrste jabuka koje su do tada rasle u Sjevernoj Americi bile su divlje jabuke, a koje su domoroci nazivali ''obične jabuke''.<ref name="lawrence122"/> Sorte jabuka doneseni kao sjemenke iz Evrope raširile su se trgovinom među domorocima, a također su i sađene na kolonijalnim farmama. Prema katalogu mladica jabuke u SAD iz 1845. prodavano je 350 "najboljih" sorti, što ukazuje na snažan rast broja novih sjeveroameričkih sorti početkom 19. vijeka.<ref name="lawrence122"/> U 20. vijeku, počeli su projekti navodnjavanja u istočnom [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] i omogućili razvoj multimilijarderske industrije voća, u kojoj je jabuka predstavljala vodeći proizvod.<ref name=app/> Do 20. vijeka, uzgajivači su skladištili plodove jabuke u "trapovima" (rupama u zemlji) gdje su one bile zaštićene od mraza tokom zime, bilo da su ih čuvali za lične potrebe ili za prodaju. Poboljšanje u [[transport]]u svježih jabuka vozovima, brodovima ili kamionima zamijenilo je potrebu za njenim skladištenjem.<ref name="bookpofjk"/><ref name="ngAVBYuRyb"/> U 21. vijeku, dugoročno skladištenje je ponovno došlo do izražaja u objektima gdje se održava "kontrolirana atmosfera" da bi se jabuke održale svježim tokom cijele godine. U takvim objektima održava se velika vlažnost zraka, nizak udio [[kisik]]a u zraku i kontrolirani nivoi [[ugljik-dioksid]]a, čime se održava svježina jabuka.<ref name="bestapples"/><ref name="eugene"/> Kao [[Ljekovito bilje|ljekovita biljka]], jabuke se spominju već u starim [[babilon]]skim natpisima iz 8. vijeka p. n. e. u kojima se navode biljke u vrtovima ljekovitog bilja kralja [[Marduk-apla-iddina II]]. Također i srednjovjekovna medicina jabukama daje značajno ljekovito djelovanje. U to doba, većina plodova starih sorti jabuka trebali su biti, za tadašnje trendove, znatno više kiseli, bogati oporim sastojcima i nešto drvenastiji. Osim toga, nije se mnogo znalo kada, kako i koje dijelove jabuke se može koristiti. Jedenje neoguljenih jabuka općenito ima [[adstrigent]]no, [[laksativ]]no i baktericidno djelovanje.<ref name="Gotfredsen"/> Osim toga, jabuka je ima povoljan utjecaj i na [[želudac]].<ref name="Gotfredsen" /> Vlakna ploda jabuke su prehrambena vlakna, koja se dobijaju u industrijskom procesu iz iscijeđenih i suhih jabuka. Ona sadrže veoma visok udio [[pektin]]a. == Sorte == [[Datoteka:Red and Green apples in India.jpg|thumb|desno|Zelene i crvene jabuke u Indiji]] Smatra se da postoji više od 7.500 poznatih sorti jabuka.<ref name="Elzebroek"/> Sorte se mnogo međusobno razlikuju po količini prinosa te visine odraslog stabla, čak i kada rastu iz istog [[Kalemljenje|kalemljenog]] korijena.<ref name=England/> Za umjerena i suptropska klimatska područja dostupni su različite sorte. Nacionalna kolekcija voća u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], koja je u nadležnosti Ministarstva okoliša, hrane i ruralnih poslova, uključuje kolekciju od preko 2.000 sorti jabuka u [[Kent]]u.<ref name="nationalfruitcollection"/> Univerzitet u Readingu, koji je nadležan za razvoj nacionalne kolekcije baze podataka u UK, daje pristup pretraživanju nacionalne kolekcije. Za veliki broj starih sorti jabuka ne postoje jedinstveni nazivi, nego su najčešće lokalni. Imena sorti su davane po raznim osnovama: oblik ploda, boji, okusu, ili nekoj drugoj karakteristici.<ref name=":0">{{Cite book|last=Beširević|first=Vahid|title=Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine|publisher=Harfo-graf d.o.o. Tuzla|year=2009|isbn=978-9958-49-010-1|location=Tuzla}}</ref> Nacionalna baza podataka o kolekcijama voća u UK sadrži mnoštvo informacija o osobinama i porijeklu mnogi sorti jabuka, uključujući i alternativna imena za one koje su ''genetski'' ista sorta jabuke. Mnoge od tih sorti se uzgajaju radi svježih plodova (''stolna jabuka''), mada se neke sorte uzgajaju posebno za kuhanje ili pravljenje sokova. Jabuke iz kojih se cijedi sok su obično isuviše opore i gorke za jelo, ali soku od jabuke daju vrlo bogatu aromu koju ''stolne jabuke'' ne mogu.<ref name="apples1"/> Komercijalno popularne sorte jabuke su mehke, ali hrskave. Druge poželjne kvalitete u uzgoju današnjih komercijalnih jabuka su jasne i živopisne boje kože, odsustvo hrapavosti na koži (poput sorti renete), lahkoća transporta, mogućnosti dužeg čuvanja, veliki prinosi, otpornost na bolesti, savršen ''jabučast'' izgled i bogat okus.<ref name="England"/> Moderne sorte su prosječno nešto slađe od starijih sorti, jer se tokom vremena traženi okusi jabuka dosta promijenili. Većina građana u Evropi i Sjevernoj Americi favoriziraju slatke ili slabo kisele sorte, dok iza njih slijede opore sorte.<ref name=World/> Ekstremno slatke sorte sa gotovo nimalo kiselkastog okusa su popularne u [[Azija|Aziji]]<ref name=World/> a posebno na [[Indija|indijskom potkontinentu]].<ref name=apples1/> Starije sorte su često nepravilnog oblika, hrapave kože (reneta sorte) te imaju razne teksture i boje. Neki smatraju da te sorte imaju bolji okus od "modernih" sorti,<ref name="Antiquity"/> ali one često imaju druge probleme koje ih čine komercijalno neodrživim poput niskog prinosa, neotpornosti na bolesti, slabe tolerancije na transport i dugo skladištenje ili su jednostavno "pogrešne" veličine. Samo vrlo mali broj starih sorti se proizvodi u većem obimu, ali su mnoge takve sorte sačuvali privatni uzgajivači i farmeri koji svoje jabuke prodaju direktno na lokalnom tržištu. Postoje mnoge neobične ili lokalno važne sorte sa svojim jedinstvenim okusima i izgledima, a širom svijeta su se pojavile kampanje za očuvanje od izumiranja takvih lokalnih sorti. Naprimjer, stara sorta "[[Coxova reneta]]" je neobična po tome što su u zrelim plodovima sjemenke vrlo slabo pričvršćene za "meso" ploda, pa kada se jabuka protrese čuje se zvuk sličan ''zvečanju''. U BiH i okolnim zemljama ta sorta je poznata i kao ''jabuka zvečarka''. Prema podacima iz jula 2015. u Bosni i Hercegovini se najviše prodaje sorta "[[idared]]", zatim "granny smith", "zlatni delišes" i "jonagold", a povećanje prodaje i udjela na tržištu bilježi i sorta "gala".<ref name="instore"/> Neke od autohtonih sorti jabuka u Bosni i Hercegovini su: bjelina, limunka, prijedorska zelenika, senabija, tufekčićka, itd.<ref name=":0" /> <gallery> Datoteka:Aliceapple.JPG|'''Alice''' Datoteka:Malus-Ananasrenette.jpg|'''Ananas reneta''' Datoteka:Jabuka crveni boskoop.jpg|'''Crveni boskoop''' Datoteka:Fuji apple.jpg|'''Fudži''' Datoteka:Red Apple.jpg|'''Gala ''' Datoteka:Granny smith closeup.jpg|'''Granny Smith''' Datoteka:Jabuka idared.jpg|'''Idared (ajdared)''' Datoteka:Jonagold.jpg|'''Jonagold''' Datoteka:Summerred.jpg|'''Ljetna crvena''' Datoteka:Apple 03.jpg|'''Pacifička ruža''' Datoteka:Sampion cultivar.jpg|'''Šampion''' Datoteka:Malus Goldrenette F. v. Berlepsch.jpg|'''Zlatna reneta''' Datoteka:Golden delicious apple.jpg|'''Zlatni delišes''' Datoteka:Jabuka mutsu.jpg|'''Mutsu''' </gallery> ==Reference== {{refspisak|2|refs= <ref name="pumilam">[http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?410495 Malus pumila auct.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126234439/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?410495 |date=26. 11. 2015 }}, online baza podataka GRIN, pristupljeno 10. januara 2016.</ref> <ref name="pyrusl">[http://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?30530 Pyrus malus L.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311075924/https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?30530 |date=11. 3. 2016 }}, online baza podataka GRIN, pristupljeno 10. januara 2016.</ref> <ref name="faostat3">{{cite web|url=http://faostat3.fao.org/download/Q/QC/E|title=FAO production data|publisher=FAO|access-date=2. 7. 2015|archive-date=19. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019111658/http://faostat3.fao.org/download/Q/QC/E|url-status=dead}}</ref> <ref name="treenames">{{cite web |url=http://www.treenames.net/ti/malus/index_apple_tree.html |title=Types and names of Apple Trees, Species of the Malus Genus |publisher=Treenames.net |access-date=10. 1. 2016 }}</ref> <ref name=app>{{cite web |url= http://www.uga.edu/fruit/apple.html |title= Origin, History of cultivation |access-date= 22. 1. 2008 |publisher= Univerzitet Georgije |archive-url= https://web.archive.org/web/20080121045236/http://www.uga.edu/fruit/apple.html |archive-date= 21. 1. 2008 }}</ref> <ref name ="nhmac">{{cite web|url=http://www.nhm.ac.uk/nature-online/british-natural-history/urban-tree-survey/identify-trees/tree-factsheets/a-to-b/apple/|title=Apple|publisher=Natural History Museum|access-date=5. 9. 2013}}</ref> <ref name=Janick>{{cite book|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/pri/chapter.pdf|format=PDF|page=9|chapter=Poglavlje 1: "Apples"|author=Jules Janick, James N. Cummins, Susan K. Brown, Minou Hemmat|title=Fruit Breeding, Volume I: Tree and Tropical Fruits|editor=Jules Janick i James N. Moore|isbn=0-471-31014-X|year=1996|publisher=John Wiley & Sons, Inc.}}</ref> <ref name="posthar">{{cite web |url=http://postharvest.tfrec.wsu.edu/pages/N2I2A |title=Natural Waxes on Fruits |publisher=Postharvest.tfrec.wsu.edu |datum=29. 10. 2010 |access-date=14. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524130738/http://postharvest.tfrec.wsu.edu/pages/N2I2A |archive-date=24. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Architecturex">{{cite journal|author=Lauri Pierre-éric; Karen Maguylo; Catherine Trottier |year=2006 |title=Architecture and size relations: an essay on the apple (Malus x domestica, Rosaceae) tree |journal=American Journal of Botany |publisher=Botanical Society of America, Inc. |issue=93 |pages=357–368 |doi=10.3732/ajb.93.3.357 |volume=93}}</ref> <ref name="Amandine">{{cite journal |url=http://www.plosgenetics.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pgen.1002703 |title=New Insight into the History of Domesticated Apple: Secondary Contribution of the European Wild Apple to the Genome of Cultivated Varieties |journal=PLOS Genetics |doi=10.1371/journal.pgen.1002703 |year=2012 |editor=Mauricio Rodney |author=Amandine Cornille; Gladieux Pierre; Smulders Marinus J. M. |display-authors=etal |volume=8 |issue=5 |pages=e1002703 |pmid=22589740 |pmc=3349737 }}</ref> <ref name="ScienceShot">{{cite web|url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/05/scienceshot-the-secret-history-o.html|title=ScienceShot: The Secret History of the Domesticated Apple|author=Sam Kean|datum=17. 5. 2012|access-date=12. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130429200005/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/05/scienceshot-the-secret-history-o.html|archive-date=29. 4. 2013|url-status=dead}}</ref> <ref name=Coart>Coart, E., Van Glabeke, S., De Loose, M., Larsen, A.S., Roldán-Ruiz, I. 2006. ''Chloroplast diversity in the genus ''Malus'': new insights into the relationship between the European wild apple (''Malus sylvestris'' (L.) Mill.) and the domesticated apple (''Malus domestica'' Borkh.)''. ''Mol. Ecol.'' '''15(8)''': 2171–82. {{Cite pmid|16780433}}</ref> <ref name="cahnrsnews">{{cite web |url=http://cahnrsnews.wsu.edu/2010/08/29/apple-cup-rivals-contribute-to-apple-genome-sequencing/ |title=Apple Cup Rivals Contribute to Apple Genome Sequencing |publisher=Cahnrsnews.wsu.edu |datum=29. 8. 2010 |access-date=28. 12. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520105156/http://cahnrsnews.wsu.edu/2010/08/29/apple-cup-rivals-contribute-to-apple-genome-sequencing/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="ng.654">{{cite web |url=http://www.nature.com/ng/journal/v42/n10/full/ng.654.html |title=The genome of the domesticated apple (Malus × domestica Borkh.) |publisher=Nature.com |access-date=28. 12. 2012 }}</ref> <ref name="alphagalileo">[http://www.alphagalileo.org/ViewItem.aspx?ItemId=83717&CultureCode=en An Italian-led international research consortium decodes the apple genome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100905085301/http://www.alphagalileo.org/ViewItem.aspx?ItemId=83717&CultureCode=en |date=5. 9. 2010 }} AlphaGallileo, 29. august 2010, pristupljeno 19. oktobra 2011.</ref> <ref name="techresources">[http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/info.shtml The Science Behind the Human Genome Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130102065343/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/info.shtml |date=2. 1. 2013 }}, informacije o projektu ljudskog genoma, Američko ministarstvo energije, 26. mart 2008, pristupljeno 19. oktobra 2011.</ref> <ref name=app4>{{cite web|url= http://hgic.clemson.edu/factsheets/HGIC1350.htm|archive-url= https://web.archive.org/web/20080228131352/http://hgic.clemson.edu/factsheets/HGIC1350.htm|archive-date= 28. 2. 2008|title= Apple|access-date= 22. 1. 2008|author= Bob Polomski; Greg Reighard|publisher= Clemson University}}</ref> <ref name="Virginia">Adamson, Nancy Lee. [http://www.step-project.net/NPDOCS/Adamson_NL_D_2011.pdf An Assessment of Non-Apis Bees as Fruit and Vegetable Crop Pollinators in Southwest Virginia]. Diss. 2011. Web, 15. oktobar 2015.</ref> <ref name=app6>{{cite web |url= http://www.vegparadise.com/highestperch39.html |title= An apple a day keeps the doctor away |access-date= 27. 1. 2008 |publisher= vegparadise.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20080211100203/http://www.vegparadise.com/highestperch39.html |archive-date= 11. 2. 2008 }}</ref> <ref name="Archibald">{{cite book|author=Smith Archibald William|title=A Gardener's Handbook of Plant Names: Their Meanings and Origins|year=1997|publisher=Dover Publications|isbn=0-486-29715-2|page=39}}</ref> <ref name="lawrence122">{{cite book|last=Lawrence|first=James|title=The Harrowsmith Reader, Volume II|year=1980|publisher=Camden House Publishing Ltd.|isbn=0-920656-10-2|page=122}}</ref> <ref name="bookpofjk">{{cite book |url=https://books.google.com/?id=9KwPofkJTHYC&pg=PA33 |title=History of Bergen county, New Jersey |author=James M. Van Valen |publisher=Nabu Press |year=2010 |page=744 |isbn=1-177-72589-4 }}</ref> <ref name="ngAVBYuRyb">{{cite book |url=https://books.google.com/?id=ngAVBYuRyb8C&pg=PA150 |title=Five Thousand Days Like This One: An American Family History |author=Brox, Jane |publisher=Beacon Press |year=2000 |isbn=978-0-8070-2107-1 }}</ref> <ref name="bestapples">{{cite web|url=http://www.bestapples.com/facts/facts_controlled.aspx|title=Controlled Atmosphere Storage|publisher=Washington Apple Commission|access-date=3. 4. 2012|archive-date=14. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314160122/http://www.bestapples.com/facts/facts_controlled.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="eugene">Eugene Kupferman: [http://postharvest.tfrec.wsu.edu/EMK2001D.pdf Controlled atmosphere storage of apples and pears] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306153217/http://postharvest.tfrec.wsu.edu/EMK2001D.pdf |date=6. 3. 2016 }}, decembar 2001. Univerzitet države Washington - Centar za istraživanje voća</ref> <ref name="Gotfredsen">Članak o ''Malus domestica Borkh.'' u: ''[http://www.liberherbarum.com/Index.htm Liber herbarum II]'', 30. septembar 2006.</ref> <ref name="Elzebroek">{{cite book |author=Elzebroek A.T.G.; Wind, K. |title=Guide to Cultivated Plants |publisher=CAB International |location=Wallingford |year=2008 |page=27 |isbn=1-84593-356-7 |url=https://books.google.com/?id=YvU1XnUVxFQC&lpg=PT39 }}</ref> <ref name="England">{{cite web |url=http://www.plantpress.com/wildlife/o523-apple.php |title=Apple – Malus domestica |access-date=22. 1. 2008 |publisher=Natural England |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512000735/http://www.plantpress.com/wildlife/o523-apple.php |archive-date=12. 5. 2008 }}</ref> <ref name="nationalfruitcollection">{{cite web|url=http://www.nationalfruitcollection.org.uk/index.php|title="National Fruit Collections at Brogdale", ''Farm Advisory Services Team''|access-date=2. 12. 2012|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615145659/http://www.nationalfruitcollection.org.uk/index.php|url-status=dead}}</ref> <ref name="apples1">{{cite web |url= http://casfs.ucsc.edu/publications/news%20and%20notes/Fall_06_N&N.pdf |title= Autumn Apple Musings |access-date= 24. 1. 2008 |format= PDF |pages= 1–2 |author= Sue Tarjan |publisher= News & Notes of the UCSC Farm & Garden, Center for Agroecology & Sustainable Food Systems |datum= 1. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070811154017/http://casfs.ucsc.edu/publications/news+and+notes/Fall_06_N%26N.pdf |archive-date= 11. 8. 2007 |url-status= dead }}</ref> <ref name=World>{{cite web |url= http://www.fas.usda.gov/htp2/circular/1998/98-03/applefea.html |title= World apple situation |access-date= 24. 1. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080211120700/http://www.fas.usda.gov/htp2/circular/1998/98-03/applefea.html |archive-date= 11. 2. 2008 }}</ref> <ref name="Antiquity">{{cite journal|author=Weaver Sue|datum=1. 7. 2003|title=Crops & Gardening – Apples of Antiquity|journal=Hobby Farms magazine|publisher=BowTie, Inc|url=http://www.hobbyfarms.com/crops-and-gardening/fruit-crops-apples-14897.aspx|access-date=14. 1. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307101640/http://www.hobbyfarms.com/crops-and-gardening/fruit-crops-apples-14897.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="instore">Aleksandar Antić: [http://www.instore.ba/onlinemagazine/2015/07/files/assets/basic-html/page70.html Bez njih se ne može]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, instore magazin, str. 70.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Malus}} * [http://crrp.redah.ba/index.php?option=com_rokdownloads&view=file&Itemid=16&id=656:osnoviuzgojajabukekruskesljive Osnovi uzgoja jabuke, kruške i šljive]{{Mrtav link}}, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://sortnalistabih.uzzb.gov.ba/sorte.php?id=927 Sortna lista BiH], Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://www.bosper.ba/index.php/component/k2/item/35-izbori-sorte-jabuke-i-kruske Izbori sorte jabuke i kruške]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210612171148/https://www.bosper.ba/index.php/component/k2/item/35-izbori-sorte-jabuke-i-kruske |date=12. 6. 2021 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-454 Linkovi na baze koje sadrže više informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406182928/http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-454 |date=6. 4. 2019 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Malus]] [[Kategorija:Voće]] 093rtvbudxtt3t862gmabxi9508u51u 3665701 3665698 2024-11-12T16:55:56Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/93.141.216.197|93.141.216.197]] ([[User talk:93.141.216.197|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:KWiki|KWiki]] 3609351 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Jabuka (čvor)}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Jabuka | slika = Red Apple.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = ''[[Rosaceae]]'' | genus = ''[[Malus]]'' | species = '''''M. domestica''''' | dvoimeno = ''Malus domestica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Moritz Balthasar Borkhausen|Borkh.]] 1803. | sinonimi = Malus communis <small>Desf.</small><br>Malus pumila <small>auct.</small><ref name="pumilam"/><br>''Pyrus malus'' <small>L.</small><ref name="pyrusl"/> }} '''Jabuka''' je [[listopadne biljke|listopadno drvo]] iz porodice ''[[Rosaceae]]'', poznato po svojim slatkim, jabučastim plodovima istog naziva. Uzgaja se i udomaćena je širom svijeta, te je najviše uzgajana vrsta iz roda ''Malus''. Ovo drvo porijeklom je iz [[Srednja Azija|srednje Azije]], gdje se i danas mogu naći njeni divlji preci (''Malus sieversii''). Jabuke su uzgajane hiljadama godina u Aziji i Evropi, a u Sjevernu Ameriku donijeli su je evropski doseljenici. One imaju religijsku i mitološku važnost u mnogim kulturama, naročito nordijskoj i grčkoj, kao i u evropsko-kršćanskim tradicijama. Stablo jabuke obično izraste vrlo visoko ako se uzgoji iz sjemena, a znatno manje ako se kalemi na korijen. Postoji više od 7.500 [[Spisak sorti jabuka|poznatih sorti jabuka]], dajući vrlo široki raspon njenih željenih osobina. Različite sorte se uzgajaju zbog različitih ukusa i načina upotrebe, uključujući jabuke za kuhanje, spravljanje sokova i drugih prerađevina ili sirove za jelo. Domaće jabuke se obično razmnožavaju kalemljenjem, mada divlje vrlo lahko rastu i iz sjemena. Drvo i plod su vrlo otporni na brojne gljive, bakterije i plijesni, a koje se mogu obuzdavati brojnim organskim i neorganskim sredstvima. [[Genom]] jabuke je dekodiran 2010. kao dio istraživanja o kontroli bolesti i selektivnog uzgajanja u njihovoj proizvodnji. Prema podacima FAO iz 2013. u svijetu je proizvedeno oko 80 miliona tona jabuka, a sama [[Kina]] je proizvela gotovo polovinu.<ref name="faostat3"/> [[Sjedinjene Američke Države]] su drugi svjetski proizvođač jabuka, a više od 6% svjetske proizvodnje (preko četiri miliona tona), [[Turska]] treći, a slijede [[Italija]], [[Indija]] i [[Poljska]]. Prema istim podacima, [[Bosna i Hercegovina]] je u 2013. proizvela 85.117 tona jabuka.<ref name="faostat3"/> Jabuke se često jedu sirove, ali se mogu koristiti i za mnoge prerađevine (naročito deserte) kao i pića. Smatra se da ona pozitivno utječe na zdravlje ljudi, mada su otkrivene dvije vrste alergija povezane sa raznim bjelančevinama pronađenim u jabukama. ==Botanički podaci== [[Datoteka:Koeh-108.jpg|thumb|desno|180px|Cvijet, plod i listovi jabuke (''Malus domestica'')]] Jabuka je [[listopadne biljke|listopadno drvo]] visoko od 1,8 do 4,6 m (odomaćene sorte) odnosno do 12 m u divljini.<ref name="treenames"/> Kada se kultivira, veličina, oblik i gustoća grana se određuje odabirom kalema i načinom obrezivanja. Listovi su naizmjenični, tamno zelene boje, jednostavno ovalni sa djelimično nazubljenim ivicama, neznatno povijenim unutra.<ref name=app/> {{Hranjiva vrijednost | name=Jabuka, sirova, neoguljena | kJ=217,5 | protein=0.26 g | water=85.56 g | fat=0.17 g | carbs=13.81 g | fiber=2.4 g | | sugars=10.39 g | iron_mg=0.12 | calcium_mg=6 | magnesium_mg=5 | phosphorus_mg=11 | potassium_mg=107 | zinc_mg=0.04 | vitA_ug = 3 | vitC_mg=4.6 | pantothenic_mg=0.061 | vitB6_mg=0.041 | folate_ug=3 | thiamin_mg=0.017 | riboflavin_mg=0.026 | niacin_mg=0.091 | right=1 | source_usda=1 }} [[Cvijet|Cvjeta]] u proljeće a istovremeno iz pupoljaka izbijaju i listovi, koji rastu iz kraćih i nekih dužih izdanaka. Cvjetovi su veličine 3 do 5&nbsp;cm, bijeli s blagim ružičastim nijansama koje postepeno nestaju, imaju pet latica, a grupirani su [[cvast]]i od 4 do 6 cvjetova. Središnji cvijet u cvasti naziva se ''kraljevski cvijet'', on se otvara prvi i može se razviti u znatno veći plod.<ref name=app/><ref name ="nhmac"/> Plodovi sazrijevaju u kasno [[ljeto]] ili ranu [[jesen]], uz veliki broj sorti u širokom rasponu različitih veličina ploda. Komercijalni uzgajivači jabuka imaju za cilj proizvoditi jabuke prosječne veličine od 7 do 8,3&nbsp;cm u promjeru, zbog toga što su takve većinom tražene na tržištu. Neki potrošači, naročito u Japanu, preferiraju veće jabuke, dok se jabuke veličine manje od 5,7&nbsp;cm koriste za pravljenje sokova te imaju relativno nisku vrijednost na tržištu. Kora ploda jabuke je obično crvena, često i žuta, zelena, ružičasta ili smeđa, mada postoje i brojne sorte sa dvobojnim ili trobojnim plodovima.<ref name=Janick/> Koža ploda također može biti djelimično ili potpuno smežurana i tamna. Ona je pokrivena zaštitnim slojem epikutikularne smole.<ref name="posthar"/> Meso ploda dok je svježe obično je svijetlo žute ili bijele boje,<ref name=Janick/> a poznati su varijeteti sa ružičastom i žutim mesom. === Divlji preci === Prvobitni divlji predak današnje jabuke bila je divlja jabuka ''Malus sieversii'', koja raste divlje u planinama Centralne Azije, u južnom [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u, [[Tadžikistan]]u i [[Xinjiang]]u u [[Kina|Kini]].<ref name=app/><ref name="Architecturex"/> [[Pripitomljavanje]] vrste najvjerovatnije je započelo na šumovitim obroncima planina [[Tian Shan]], da bi tokom dugog perioda i dopuštenom sekundarnom [[introgresija|introgresijom]] [[gen]]a od drugih vrsta u slobodno oprašene sjemenke. Važna genska razmjena s ''Malus sylvestris'', evropskom divljom jabukom, dovela je do toga da je današnja populacija jabuka više u srodstvu s ''M. sylvestris'' nego s morfološki sličnijim pretkom ''M. sieversii''. U sojevima bez "novijeg" genskog dodatka doprinos kasnijeg pretka više dominira.<ref name="Amandine"/><ref name="ScienceShot"/><ref name="Coart"/> === Genom === Konzorcij pod italijanskim vodstvom je 2010. objavio da je dešifrirao cjelokupni [[genom]] jabuke u saradnji s hortikulturnim genetičarima s Univerziteta države Washington,<ref name="cahnrsnews"/> koristeći sortu ''zlatni delišes''.<ref name="ng.654"/> Jabuka ima približno 57.000 gena, što je najveći broj među svim biljnim genomima koji su dotad proučavani,<ref name="alphagalileo"/> te više gena nego što ih ima kod [[čovjek]]a (otprilike 30.000).<ref name="techresources"/> Novo razumijevanje genoma jabuke pomoći će naučnicima da identificiraju gene i njihove varijante koje doprinose povećanju otpornosti na sušu i bolesti, kao i druge poželjne osobine. Razumijevanje gena koji se kriju iza tih osobina dat će naučnicima mogućnost da provedu mnogo opsežnije selektivno uzgajanje. Dešifriranje genoma jabuke dalo je i konačni dokaz da je ''Malus sieversii'' stvarni divlji predak domaće jabuke, što je okončalo dugogodišnju debatu na tu temu u naučnoj zajednici.<ref name="cahnrsnews"/> === Oprašivanje === Jabuke ne mogu same sebe [[oprašivanje|oprašivati]], one se moraju međusobno oprašivati da bi se razvili plodovi. Tokom cvjetanja svake sezone uzgajivači jabuka često koriste oprašivače koji nose [[polen]]. Najčešće se koriste [[pčela|pčele]]. Kao dodatni oprašivači na plantažama koriste se i soliterne pčele (''Osmia lignaria''). Ponekad i ženke [[bumbar]]a oprašuju jabuku, ali njih nema u većim količinama da bi mogle biti važniji oprašivači.<ref name=app4/><ref name="Virginia"/> Postoji do četiri do sedam polinacijskih grupa među jabukama, u zavisnosti od klime: * grupa A – rano cvjetanje od 1. do 3. maja u Engleskoj (sorte [[Gravenstein]], Crveni Astrachan) * grupa B – od 4. do 7. maja ([[Idared]], McIntosh) * grupa C – srednjosezonske, od 8. do 11. maja ([[Granny Smith]], ''zvečarka'') * grupa D – od 12. do 15. maja ([[Zlatni delišes]], Calville blanc d'hiver) * grupa E – kasno cvjetanje, do 16. do 18. maja (Braeburn, Reinette d'Orléans) * grupa F – od 19. do 23. maja (Suntan) * grupa H – od 24. do 28. maja (Court-Pendu Gris) == Historija == Centar rasprostranjenja roda ''[[Malus]]'' nalazi se u istočnoj [[Turska|Turskoj]]. Drvo jabuke je možda jedno od najranijih kojeg je čovjek pripitomio,<ref name=app6/> a njegovi plodovi su se znatno poboljšali putem odabira tokom hiljada godina. [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]] se pripisuje pronalazak patuljastih vrsta jabuka u današnjem [[Kazahstan]]u oko 328. p. n. e.<ref name=app/> Donio ih je u nazad u Makedoniju, a za njih se smatra da su preci patuljastih sorti korištenih za kalemljenje. Zimske sorte jabuka, ubrane u kasnu jesen i uskladištene iznad tačke smrzavanja, milenijima su bile vrlo važan prehrambeni izvor u Aziji i Evropu.<ref name=app6/> U Sjevernu Ameriku jabuke su donijeli kolonisti u 17. vijeku,<ref name=app/> a smatra se da je prvu plantažu jabuka na sjeveroameričkom tlu zasadio svećenik William Blaxton 1625. u [[Boston]]u.<ref name="Archibald"/> Jedine vrste jabuka koje su do tada rasle u Sjevernoj Americi bile su divlje jabuke, a koje su domoroci nazivali ''obične jabuke''.<ref name="lawrence122"/> Sorte jabuka doneseni kao sjemenke iz Evrope raširile su se trgovinom među domorocima, a također su i sađene na kolonijalnim farmama. Prema katalogu mladica jabuke u SAD iz 1845. prodavano je 350 "najboljih" sorti, što ukazuje na snažan rast broja novih sjeveroameričkih sorti početkom 19. vijeka.<ref name="lawrence122"/> U 20. vijeku, počeli su projekti navodnjavanja u istočnom [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] i omogućili razvoj multimilijarderske industrije voća, u kojoj je jabuka predstavljala vodeći proizvod.<ref name=app/> Do 20. vijeka, uzgajivači su skladištili plodove jabuke u "trapovima" (rupama u zemlji) gdje su one bile zaštićene od mraza tokom zime, bilo da su ih čuvali za lične potrebe ili za prodaju. Poboljšanje u [[transport]]u svježih jabuka vozovima, brodovima ili kamionima zamijenilo je potrebu za njenim skladištenjem.<ref name="bookpofjk"/><ref name="ngAVBYuRyb"/> U 21. vijeku, dugoročno skladištenje je ponovno došlo do izražaja u objektima gdje se održava "kontrolirana atmosfera" da bi se jabuke održale svježim tokom cijele godine. U takvim objektima održava se velika vlažnost zraka, nizak udio [[kisik]]a u zraku i kontrolirani nivoi [[ugljik-dioksid]]a, čime se održava svježina jabuka.<ref name="bestapples"/><ref name="eugene"/> Kao [[Ljekovito bilje|ljekovita biljka]], jabuke se spominju već u starim [[babilon]]skim natpisima iz 8. vijeka p. n. e. u kojima se navode biljke u vrtovima ljekovitog bilja kralja [[Marduk-apla-iddina II]]. Također i srednjovjekovna medicina jabukama daje značajno ljekovito djelovanje. U to doba, većina plodova starih sorti jabuka trebali su biti, za tadašnje trendove, znatno više kiseli, bogati oporim sastojcima i nešto drvenastiji. Osim toga, nije se mnogo znalo kada, kako i koje dijelove jabuke se može koristiti. Jedenje neoguljenih jabuka općenito ima [[adstrigent]]no, [[laksativ]]no i baktericidno djelovanje.<ref name="Gotfredsen"/> Osim toga, jabuka je ima povoljan utjecaj i na [[želudac]].<ref name="Gotfredsen" /> Vlakna ploda jabuke su prehrambena vlakna, koja se dobijaju u industrijskom procesu iz iscijeđenih i suhih jabuka. Ona sadrže veoma visok udio [[pektin]]a. == Sorte == [[Datoteka:Red and Green apples in India.jpg|thumb|desno|Zelene i crvene jabuke u Indiji]] Smatra se da postoji više od 7.500 poznatih sorti jabuka.<ref name="Elzebroek"/> Sorte se mnogo međusobno razlikuju po količini prinosa te visine odraslog stabla, čak i kada rastu iz istog [[Kalemljenje|kalemljenog]] korijena.<ref name=England/> Za umjerena i suptropska klimatska područja dostupni su različite sorte. Nacionalna kolekcija voća u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], koja je u nadležnosti Ministarstva okoliša, hrane i ruralnih poslova, uključuje kolekciju od preko 2.000 sorti jabuka u [[Kent]]u.<ref name="nationalfruitcollection"/> Univerzitet u Readingu, koji je nadležan za razvoj nacionalne kolekcije baze podataka u UK, daje pristup pretraživanju nacionalne kolekcije. Za veliki broj starih sorti jabuka ne postoje jedinstveni nazivi, nego su najčešće lokalni. Imena sorti su davane po raznim osnovama: oblik ploda, boji, okusu, ili nekoj drugoj karakteristici.<ref name=":0">{{Cite book|last=Beširević|first=Vahid|title=Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine|publisher=Harfo-graf d.o.o. Tuzla|year=2009|isbn=978-9958-49-010-1|location=Tuzla}}</ref> Nacionalna baza podataka o kolekcijama voća u UK sadrži mnoštvo informacija o osobinama i porijeklu mnogi sorti jabuka, uključujući i alternativna imena za one koje su ''genetski'' ista sorta jabuke. Mnoge od tih sorti se uzgajaju radi svježih plodova (''stolna jabuka''), mada se neke sorte uzgajaju posebno za kuhanje ili pravljenje sokova. Jabuke iz kojih se cijedi sok su obično isuviše opore i gorke za jelo, ali soku od jabuke daju vrlo bogatu aromu koju ''stolne jabuke'' ne mogu.<ref name="apples1"/> Komercijalno popularne sorte jabuke su mehke, ali hrskave. Druge poželjne kvalitete u uzgoju današnjih komercijalnih jabuka su jasne i živopisne boje kože, odsustvo hrapavosti na koži (poput sorti renete), lahkoća transporta, mogućnosti dužeg čuvanja, veliki prinosi, otpornost na bolesti, savršen ''jabučast'' izgled i bogat okus.<ref name="England"/> Moderne sorte su prosječno nešto slađe od starijih sorti, jer se tokom vremena traženi okusi jabuka dosta promijenili. Većina građana u Evropi i Sjevernoj Americi favoriziraju slatke ili slabo kisele sorte, dok iza njih slijede opore sorte.<ref name=World/> Ekstremno slatke sorte sa gotovo nimalo kiselkastog okusa su popularne u [[Azija|Aziji]]<ref name=World/> a posebno na [[Indija|indijskom potkontinentu]].<ref name=apples1/> Starije sorte su često nepravilnog oblika, hrapave kože (reneta sorte) te imaju razne teksture i boje. Neki smatraju da te sorte imaju bolji okus od "modernih" sorti,<ref name="Antiquity"/> ali one često imaju druge probleme koje ih čine komercijalno neodrživim poput niskog prinosa, neotpornosti na bolesti, slabe tolerancije na transport i dugo skladištenje ili su jednostavno "pogrešne" veličine. Samo vrlo mali broj starih sorti se proizvodi u većem obimu, ali su mnoge takve sorte sačuvali privatni uzgajivači i farmeri koji svoje jabuke prodaju direktno na lokalnom tržištu. Postoje mnoge neobične ili lokalno važne sorte sa svojim jedinstvenim okusima i izgledima, a širom svijeta su se pojavile kampanje za očuvanje od izumiranja takvih lokalnih sorti. Naprimjer, stara sorta "[[Coxova reneta]]" je neobična po tome što su u zrelim plodovima sjemenke vrlo slabo pričvršćene za "meso" ploda, pa kada se jabuka protrese čuje se zvuk sličan ''zvečanju''. U BiH i okolnim zemljama ta sorta je poznata i kao ''jabuka zvečarka''. Prema podacima iz jula 2015. u Bosni i Hercegovini se najviše prodaje sorta "[[idared]]", zatim "granny smith", "zlatni delišes" i "jonagold", a povećanje prodaje i udjela na tržištu bilježi i sorta "gala".<ref name="instore"/> Neke od autohtonih sorti jabuka u Bosni i Hercegovini su: bjelina, limunka, prijedorska zelenika, senabija, tufekčićka, itd.<ref name=":0" /> <gallery> Datoteka:Aliceapple.JPG|'''Alice''' Datoteka:Malus-Ananasrenette.jpg|'''Ananas reneta''' Datoteka:Jabuka crveni boskoop.jpg|'''Crveni boskoop''' Datoteka:Fuji apple.jpg|'''Fudži''' Datoteka:Red Apple.jpg|'''Gala ''' Datoteka:Granny smith closeup.jpg|'''Granny Smith''' Datoteka:Jabuka idared.jpg|'''Idared (ajdared)''' Datoteka:Jonagold.jpg|'''Jonagold''' Datoteka:Summerred.jpg|'''Ljetna crvena''' Datoteka:Apple 03.jpg|'''Pacifička ruža''' Datoteka:Sampion cultivar.jpg|'''Šampion''' Datoteka:Malus Goldrenette F. v. Berlepsch.jpg|'''Zlatna reneta''' Datoteka:Golden delicious apple.jpg|'''Zlatni delišes''' Datoteka:Jabuka mutsu.jpg|'''Mutsu''' </gallery> ==Reference== {{refspisak|2|refs= <ref name="pumilam">[http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?410495 Malus pumila auct.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151126234439/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?410495 |date=26. 11. 2015 }}, online baza podataka GRIN, pristupljeno 10. januara 2016.</ref> <ref name="pyrusl">[http://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?30530 Pyrus malus L.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311075924/https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?30530 |date=11. 3. 2016 }}, online baza podataka GRIN, pristupljeno 10. januara 2016.</ref> <ref name="faostat3">{{cite web|url=http://faostat3.fao.org/download/Q/QC/E|title=FAO production data|publisher=FAO|access-date=2. 7. 2015|archive-date=19. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161019111658/http://faostat3.fao.org/download/Q/QC/E|url-status=dead}}</ref> <ref name="treenames">{{cite web |url=http://www.treenames.net/ti/malus/index_apple_tree.html |title=Types and names of Apple Trees, Species of the Malus Genus |publisher=Treenames.net |access-date=10. 1. 2016 }}</ref> <ref name=app>{{cite web |url= http://www.uga.edu/fruit/apple.html |title= Origin, History of cultivation |access-date= 22. 1. 2008 |publisher= Univerzitet Georgije |archive-url= https://web.archive.org/web/20080121045236/http://www.uga.edu/fruit/apple.html |archive-date= 21. 1. 2008 }}</ref> <ref name ="nhmac">{{cite web|url=http://www.nhm.ac.uk/nature-online/british-natural-history/urban-tree-survey/identify-trees/tree-factsheets/a-to-b/apple/|title=Apple|publisher=Natural History Museum|access-date=5. 9. 2013}}</ref> <ref name=Janick>{{cite book|url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/pri/chapter.pdf|format=PDF|page=9|chapter=Poglavlje 1: "Apples"|author=Jules Janick, James N. Cummins, Susan K. Brown, Minou Hemmat|title=Fruit Breeding, Volume I: Tree and Tropical Fruits|editor=Jules Janick i James N. Moore|isbn=0-471-31014-X|year=1996|publisher=John Wiley & Sons, Inc.}}</ref> <ref name="posthar">{{cite web |url=http://postharvest.tfrec.wsu.edu/pages/N2I2A |title=Natural Waxes on Fruits |publisher=Postharvest.tfrec.wsu.edu |datum=29. 10. 2010 |access-date=14. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524130738/http://postharvest.tfrec.wsu.edu/pages/N2I2A |archive-date=24. 5. 2013 |url-status=dead }}</ref> <ref name="Architecturex">{{cite journal|author=Lauri Pierre-éric; Karen Maguylo; Catherine Trottier |year=2006 |title=Architecture and size relations: an essay on the apple (Malus x domestica, Rosaceae) tree |journal=American Journal of Botany |publisher=Botanical Society of America, Inc. |issue=93 |pages=357–368 |doi=10.3732/ajb.93.3.357 |volume=93}}</ref> <ref name="Amandine">{{cite journal |url=http://www.plosgenetics.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pgen.1002703 |title=New Insight into the History of Domesticated Apple: Secondary Contribution of the European Wild Apple to the Genome of Cultivated Varieties |journal=PLOS Genetics |doi=10.1371/journal.pgen.1002703 |year=2012 |editor=Mauricio Rodney |author=Amandine Cornille; Gladieux Pierre; Smulders Marinus J. M. |display-authors=etal |volume=8 |issue=5 |pages=e1002703 |pmid=22589740 |pmc=3349737 }}</ref> <ref name="ScienceShot">{{cite web|url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/05/scienceshot-the-secret-history-o.html|title=ScienceShot: The Secret History of the Domesticated Apple|author=Sam Kean|datum=17. 5. 2012|access-date=12. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20130429200005/http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/05/scienceshot-the-secret-history-o.html|archive-date=29. 4. 2013|url-status=dead}}</ref> <ref name=Coart>Coart, E., Van Glabeke, S., De Loose, M., Larsen, A.S., Roldán-Ruiz, I. 2006. ''Chloroplast diversity in the genus ''Malus'': new insights into the relationship between the European wild apple (''Malus sylvestris'' (L.) Mill.) and the domesticated apple (''Malus domestica'' Borkh.)''. ''Mol. Ecol.'' '''15(8)''': 2171–82. {{Cite pmid|16780433}}</ref> <ref name="cahnrsnews">{{cite web |url=http://cahnrsnews.wsu.edu/2010/08/29/apple-cup-rivals-contribute-to-apple-genome-sequencing/ |title=Apple Cup Rivals Contribute to Apple Genome Sequencing |publisher=Cahnrsnews.wsu.edu |datum=29. 8. 2010 |access-date=28. 12. 2012 |archive-date=20. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520105156/http://cahnrsnews.wsu.edu/2010/08/29/apple-cup-rivals-contribute-to-apple-genome-sequencing/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="ng.654">{{cite web |url=http://www.nature.com/ng/journal/v42/n10/full/ng.654.html |title=The genome of the domesticated apple (Malus × domestica Borkh.) |publisher=Nature.com |access-date=28. 12. 2012 }}</ref> <ref name="alphagalileo">[http://www.alphagalileo.org/ViewItem.aspx?ItemId=83717&CultureCode=en An Italian-led international research consortium decodes the apple genome] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100905085301/http://www.alphagalileo.org/ViewItem.aspx?ItemId=83717&CultureCode=en |date=5. 9. 2010 }} AlphaGallileo, 29. august 2010, pristupljeno 19. oktobra 2011.</ref> <ref name="techresources">[http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/info.shtml The Science Behind the Human Genome Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130102065343/http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/info.shtml |date=2. 1. 2013 }}, informacije o projektu ljudskog genoma, Američko ministarstvo energije, 26. mart 2008, pristupljeno 19. oktobra 2011.</ref> <ref name=app4>{{cite web|url= http://hgic.clemson.edu/factsheets/HGIC1350.htm|archive-url= https://web.archive.org/web/20080228131352/http://hgic.clemson.edu/factsheets/HGIC1350.htm|archive-date= 28. 2. 2008|title= Apple|access-date= 22. 1. 2008|author= Bob Polomski; Greg Reighard|publisher= Clemson University}}</ref> <ref name="Virginia">Adamson, Nancy Lee. [http://www.step-project.net/NPDOCS/Adamson_NL_D_2011.pdf An Assessment of Non-Apis Bees as Fruit and Vegetable Crop Pollinators in Southwest Virginia]. Diss. 2011. Web, 15. oktobar 2015.</ref> <ref name=app6>{{cite web |url= http://www.vegparadise.com/highestperch39.html |title= An apple a day keeps the doctor away |access-date= 27. 1. 2008 |publisher= vegparadise.com |archive-url= https://web.archive.org/web/20080211100203/http://www.vegparadise.com/highestperch39.html |archive-date= 11. 2. 2008 }}</ref> <ref name="Archibald">{{cite book|author=Smith Archibald William|title=A Gardener's Handbook of Plant Names: Their Meanings and Origins|year=1997|publisher=Dover Publications|isbn=0-486-29715-2|page=39}}</ref> <ref name="lawrence122">{{cite book|last=Lawrence|first=James|title=The Harrowsmith Reader, Volume II|year=1980|publisher=Camden House Publishing Ltd.|isbn=0-920656-10-2|page=122}}</ref> <ref name="bookpofjk">{{cite book |url=https://books.google.com/?id=9KwPofkJTHYC&pg=PA33 |title=History of Bergen county, New Jersey |author=James M. Van Valen |publisher=Nabu Press |year=2010 |page=744 |isbn=1-177-72589-4 }}</ref> <ref name="ngAVBYuRyb">{{cite book |url=https://books.google.com/?id=ngAVBYuRyb8C&pg=PA150 |title=Five Thousand Days Like This One: An American Family History |author=Brox, Jane |publisher=Beacon Press |year=2000 |isbn=978-0-8070-2107-1 }}</ref> <ref name="bestapples">{{cite web|url=http://www.bestapples.com/facts/facts_controlled.aspx|title=Controlled Atmosphere Storage|publisher=Washington Apple Commission|access-date=3. 4. 2012|archive-date=14. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120314160122/http://www.bestapples.com/facts/facts_controlled.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="eugene">Eugene Kupferman: [http://postharvest.tfrec.wsu.edu/EMK2001D.pdf Controlled atmosphere storage of apples and pears] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306153217/http://postharvest.tfrec.wsu.edu/EMK2001D.pdf |date=6. 3. 2016 }}, decembar 2001. Univerzitet države Washington - Centar za istraživanje voća</ref> <ref name="Gotfredsen">Članak o ''Malus domestica Borkh.'' u: ''[http://www.liberherbarum.com/Index.htm Liber herbarum II]'', 30. septembar 2006.</ref> <ref name="Elzebroek">{{cite book |author=Elzebroek A.T.G.; Wind, K. |title=Guide to Cultivated Plants |publisher=CAB International |location=Wallingford |year=2008 |page=27 |isbn=1-84593-356-7 |url=https://books.google.com/?id=YvU1XnUVxFQC&lpg=PT39 }}</ref> <ref name="England">{{cite web |url=http://www.plantpress.com/wildlife/o523-apple.php |title=Apple – Malus domestica |access-date=22. 1. 2008 |publisher=Natural England |archive-url=https://web.archive.org/web/20080512000735/http://www.plantpress.com/wildlife/o523-apple.php |archive-date=12. 5. 2008 }}</ref> <ref name="nationalfruitcollection">{{cite web|url=http://www.nationalfruitcollection.org.uk/index.php|title="National Fruit Collections at Brogdale", ''Farm Advisory Services Team''|access-date=2. 12. 2012|archive-date=15. 6. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120615145659/http://www.nationalfruitcollection.org.uk/index.php|url-status=dead}}</ref> <ref name="apples1">{{cite web |url= http://casfs.ucsc.edu/publications/news%20and%20notes/Fall_06_N&N.pdf |title= Autumn Apple Musings |access-date= 24. 1. 2008 |format= PDF |pages= 1–2 |author= Sue Tarjan |publisher= News & Notes of the UCSC Farm & Garden, Center for Agroecology & Sustainable Food Systems |datum= 1. 9. 2006 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070811154017/http://casfs.ucsc.edu/publications/news+and+notes/Fall_06_N%26N.pdf |archive-date= 11. 8. 2007 |url-status= dead }}</ref> <ref name=World>{{cite web |url= http://www.fas.usda.gov/htp2/circular/1998/98-03/applefea.html |title= World apple situation |access-date= 24. 1. 2008 |archive-url= https://web.archive.org/web/20080211120700/http://www.fas.usda.gov/htp2/circular/1998/98-03/applefea.html |archive-date= 11. 2. 2008 }}</ref> <ref name="Antiquity">{{cite journal|author=Weaver Sue|datum=1. 7. 2003|title=Crops & Gardening – Apples of Antiquity|journal=Hobby Farms magazine|publisher=BowTie, Inc|url=http://www.hobbyfarms.com/crops-and-gardening/fruit-crops-apples-14897.aspx|access-date=14. 1. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307101640/http://www.hobbyfarms.com/crops-and-gardening/fruit-crops-apples-14897.aspx|url-status=dead}}</ref> <ref name="instore">Aleksandar Antić: [http://www.instore.ba/onlinemagazine/2015/07/files/assets/basic-html/page70.html Bez njih se ne može]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}, instore magazin, str. 70.</ref> }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Malus}} * [http://crrp.redah.ba/index.php?option=com_rokdownloads&view=file&Itemid=16&id=656:osnoviuzgojajabukekruskesljive Osnovi uzgoja jabuke, kruške i šljive]{{Mrtav link}}, Regionalna razvojna agencija za Hercegovinu {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://sortnalistabih.uzzb.gov.ba/sorte.php?id=927 Sortna lista BiH], Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://www.bosper.ba/index.php/component/k2/item/35-izbori-sorte-jabuke-i-kruske Izbori sorte jabuke i kruške]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210612171148/https://www.bosper.ba/index.php/component/k2/item/35-izbori-sorte-jabuke-i-kruske |date=12. 6. 2021 }} {{Simboli jezika|bs|bosanski}} * [http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-454 Linkovi na baze koje sadrže više informacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406182928/http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-454 |date=6. 4. 2019 }} {{Simboli jezika|en|engleski}} [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Malus]] [[Kategorija:Voće]] qtkmmzrh5zi0a4gfmzg4a5f742h4vlg 0 9270 3665738 3646519 2024-11-13T11:18:35Z Semso98 54573 3665738 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija most | ime_mosta = Most Mehmed-paše Sokolovića | alternativno_ime = | slika = Visegrad Drina Bridge 1.jpg | opis_slike = Most Mehmed-paše Sokolovića | premošćuje = [[Drina|Drinu]] | mjesto = [[Višegrad]], {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vrijeme_gradnje = 1571–1577. | otvorenje = | saniranje = | rušenje = | uprava_nad_mostom = | konstrukcija = | namjena = | arhitekta = [[Mimar Sinan]] | dizajner = | materijal = [[Krečnjak]] | graditelj = | podizvođači = | ukupna_dužina = 179,5 m | visina_mosta = | širina_mosta = | najveći_raspon = | koordinate = {{coord|43|46|56|N|19|17|16|E}} {{Infokutija Svjetska baština | dijete = yes | zvanični_naziv = Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu | lokacija = [[Spisak svjetske baštine u Evropi|Evropa i Sjeverna Amerika]] | kriterij = kulturni: ii, iv | ID = 1260 | godina = 2007 }} }} '''Most Mehmed-paše Sokolovića''' (Stari most u Višegradu) je most na rijeci [[Drina|Drini]]. Nalazi u [[Višegrad]]u, blizu granice između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15. do 19. vijeka u Bosni i Hercegovini. Most [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=769 |title=Most Mehmed-paše Sokolovića |work=kons.gov.ba |access-date=13. 3. 2016 |archive-date=22. 1. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200122205637/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=769 |url-status=dead }}</ref> Zajedno sa [[Stari most|Starim mostom]] u [[Mostar]]u, nalazi se na UNESCO-ovoj [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|listi mjesta svjetske baštine u Bosni i Hercegovini]]. == Historija == [[Datoteka:Mehmed Pasa Sokolovic Bridge Visegrad 1900.JPG|mini|lijevo|200p|Stari most u Višegradu oko 1890.]] [[Most]] izgrađen je u periodu od 1571. do 1577. godine<ref name="MMS"/>, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa [[Carigrad]]om iznad rijeke Drine. Izgradnja mosta povjerena je poznatom turskom graditelju, Kodža [[Mimar Sinan]]u<ref name="MMS">{{Cite web|url=https://structurae.net/structures/mehmed-pasa-sokolovic-bridge|title=Mehmed Paša Sokolović Bridge|work=structurae.net/|access-date=5. 9. 2018}}</ref>, dvorskom [[arhitekt]]i i vrhovnom graditelju Carstva, jednom od najvećih arhitekata svijeta. Zadužbina je [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]], velikog [[vezir]]a trojice [[sultan]]a (1565-79) – [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]] i [[Murat III|Murata III]]. Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875, 1911. i 1939. te 1940. godine. Pri povlačenju Austrijanaca iz Višegrada 1914. godine, razoreno je jedno okno, a slijedeće godine srpska vojska prilikom napuštanja Višegrada je razorila još jedno. Takvo stanje mosta se zadržalo do 1939. godine kada je doveden u ispravno stanje. Od 1915. do 1939. godine na porušenom dijelu mosta stajala je željezna konstrukcija preko koje se odvijao saobraćaj. Prilikom povlačenja Nijemaca u oktobru 1943. godine i taj je dio razoren. [[Datoteka:Razrušen most pri Višegradu.jpg|mini|Srušeni most između 1914. i 1916.]] Sredina mosta, nazvana kapija-sofa, je bila proširena i ubrzo je postala popularno sastajalište za ljude iz Višegrada i okoline. Roman [[Ivo Andrić|Ive Andrića]] "[[Na Drini ćuprija]]", za koji je pisac dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] i koji je preveden na mnoge svjetske jezike, je baziran na historiji ovog mosta. Roman je kroz historiju mosta prikazao i historiju cjelokupnog podneblja i mnoge značajne događaje u vezi sa mostom. == Karakteristike == Dio mosta preko rijeke čini jedanaest lučnih otvora, od kojih je krajnji otvor uz desnu obalu oslonjen na dva podzida sa najmanjim rasponom od 5,20 m. Ostalih deset lučnih otvora raspona su od 10,70-14,80 m. Most leži na devet velikih kamenih stubova širine 3,50-4,00 m i dužine oko 11,50 m. Na lijevoj obali krajnji otvor se oslanja na ugao mosta kojim prelazi u rampu. Širina kolovoza na mostu iznosi 6,00 m. Ogradni zidovi su debljine 60&nbsp;cm, i njihova dužina iznosi 179,44 m. Pristupna rampa je široka oko 6,60 m sa ogradama i dužine je oko 120,00 m. U rampi su četiri lučna otvora, jedan veći na uglu (širine 4,50 m) i tri manja iznad potoka koji se ulijeva u Drinu. Lukovi su klasični prelomljeni lukovi sa relativno malim ekscentricitetom centara (cca 1,0 m, a svoda debljine 85&nbsp;cm) čime se približuju polukrugu. [[Datoteka:Visegrad Most Capija.JPG|mini|180px|Kapija na sredini mosta]] [[Kamen]] za zidanje mosta sječen je u mjestu Banja, oko 5&nbsp;km niz desnu obalu rijeke [[Drina|Drine]]. Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula za koju se ne zna vrijeme nastanka, a koja je porušena 1886. godine. Kula je predstavljala stražarnicu ispod koje je bio prolaz, a koji se zatvarao jakim [[hrast]]ovim vratima sa obje strane. Na kuli se nalazilo nekoliko malih topova zvanih šibe. Na mostu su se nalazila dva [[tarih]]a u stihovima sa uklesanim godinama – na prvom 971.-/1571., a na drugom 985./1577. Most je izdržao nekoliko velikih poplava, od kojih je najveća ona iz [[1896]]. godine, kada je nivo rijeke Drine bio 1,60 m iznad mosta. Stubovi, svod i čeoni zidovi izvedeni od [[sedre]] sa lokaliteta majdan [[Višegrad]]ske banje. Pojedini kameni blokovi vezani su [[željezo|željeznim]] klamfama zalivenim olovom. Nad čeonim zidovima, u ravni nivelete kolovoza, je profilisani vijenac (od sedre visine 30&nbsp;cm) na kojem leži masivna kamena ograda. Šesti stub je sa plastičnom obradom. Na uzvodnoj strani, sa trokutaste osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje, koje nosi slijepi portal sa tarihom-natpisom. Na nizvodnoj strani su poligonalne osnove stepenasto prelaze u pravougaono proširenje na kojem je sofa za sjedenje. Služi namjenjenoj svrsi do danas. == Trenutno stanje == {{starost sekcija}} Most Mehmed-paše Sokolovića je trenutno najugroženiji nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Stabilnost mosta ugrožena je neispunjavanjem uvjeta sadržanih u zapisniku Komisije za tehnički prijem hidroelektrane [[Višegrad]] i nezakonitim radom [[Hidroelektrana|hidroelektrane]]. Rad hidroelektrane je izazvao rast nivoa vode rijeke [[Drina|Drine]] koja je povećala opterećenje na nosive stubove mosta dok [[erozija]] dijela mosta ispod vode prijeti rušenju cijelog mosta. Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije bilo redovnih opravki mosta u zadnjih nekoliko decenija. Most Mehmed-paše Sokolovića je također upisan i na listu 100 najugroženijih spomenika svjetske baštine od strane ''World Monuments Fund'' (Fond svjetskih spomenika) organizacije . == Bibliografija == * Styh, E., ''Bauwesen in B. Und H.'' , Wien 1887. * Bejtić, Alija, ''Sokolovićev most na Drini u Višegradu'', Sarajevo 1945. * Andrić, Ivo, ''Na Drini ćuprija'' == Literatura == * Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, Sarajevo 1969 -Stari mostovi u BiH == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mehmed Paša Sokolović Bridge in Višegrad}} * [https://web.archive.org/web/20070927005951/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=769 Aneks 8 komisija o mostu Mehmed-paše Sokolovića] * [https://web.archive.org/web/20071014105414/http://aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=163&lang=1 Upis mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu na World Monuments Watch List of 100 Most Endangered Sites] {{Svjetska baština u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Mostovi završeni u 1570-ima]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Višegradu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Bosni i Hercegovini]] c8yh14nvnbzkg6ey8te03c5afivf4bz 0 12519 3665719 3554410 2024-11-12T22:04:41Z Chenspec 65830 Hebrejski jezik 3665719 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Synagogues in Petah Tikva, May 2024 30.jpg|mini|Hebrejski jezik]] '''Hebrejski''' ili '''jevrejski jezik''' je dio porodice [[Semitski jezici|semitskih jezika]], kojim govori nekih 6 miliona ljudi, uglavnom u [[Izrael]]u, na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državavama]], te u drugim zemljama svijeta gdje postoje [[jevreji|jevrejske]] zajednice. Korijen mu dolazi od [[Klasični hebrejski|klasičnog hebrejskog]] jezika, koji je korišten pri pisanju [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] prije 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש ''Lashon ha-Qodesh'' ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige smatrane svetima. Većina naučnika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema od strane [[babilon]]skog kralja [[Nabukadnezar II|Nabukadnezara II]] godine 607. p. n. e. klasični hebrejski počeo nestajati u korist [[Mišnajski hebrejski|mišnajskog hebrejskog]] i lokalnih verzija [[Aramejski jezik|aramejskog jezika]]. Nakon što se jevrejsko stanovništvo [[Judeja|Judeje]] pod [[Rimski imperij|rimskom]] okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko godine 200. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, naučni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. vijeka kao '''moderni hebrejski jezik'''. To je bila posljedica nastojanja da se Jevreji profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - [[Arapski jezik|arapski]], judezmo ([[ladino]]), [[jidiš]], [[Ruski jezik|ruski]] i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je Ivrit (עברית). == Hebrejsko pismo == Hebrejski se piše posebnim [[Hebrejsko pismo|hebrejskim pismom]]. == Također pogledajte == * [[Hebrejsko pismo]] {{Stub-jezik}} {{Commonscat|Hebrew language}} [[Kategorija:Semitski jezici]] c9csngsmx4qjxgc4kqarcz6avf8501c 0 15968 3665735 3644949 2024-11-13T11:02:44Z Panasko 146730 3665735 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Akbar I | Slika = Posthumous portrait of Mughal Empreror Akbar.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak careva Mogulskog carstva|Mogulski car]] | Vladavina = 11. februar 1556 – 27. oktobar 1605. | Prethodnik = [[Humajun]] | Nasljednik = [[Jahangir]] | Datum rođenja = 15. oktobar 1542. | Datum smrti = 27. oktobar 1605. (u 63. godini) | Djeca = [[Hasan Akbar]]<br>[[Husein Akbar]]<br>[[Jahangir]]<br>[[Murat Mirza]]<br>[[Danijel Mirza]]<br>[[Aram Banu Begum]]<br>[[Shakr-un-Nisa Begum]]<br>[[Shahzadi Khanum]] | Supružnik = [[Merjem-uz-Zamani Begum]]<br>[[Rukaja Begum]]<br>[[Salima Begum]]<br>[[Raj Kanwari Bai Begum]]<br>[[Nathi Bai Bagum]]<br>[[Kismijah Banu Begum]]<br>[[Bibi Daulat Shad Begum]]<br>[[Razija Begum]] | Dinastija = [[Dinastija Timurid|Timurid]] | Otac = [[Humajun]] | Majka = [[Hamida Banu Begum]] }} '''Ebu'l-Feth Dželaluddin Muhammed Ekber''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Akbar|title=Akbar {{!}} Biography, History, & Achievements {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://iranicaonline.org/|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|website=iranicaonline.org|language=en-US|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Citation|title=Akbar I|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209|publisher=Philip's|access-date=27. 6. 2023|language=en}}</ref> poznatiji kao '''Akbar I'''<ref name=time /> i '''Akbar Veliki'''<ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> (15. oktobar 1542 – 27. oktobar 1605),<ref>{{harvnb|Beveridge Volume I|1907|pp=139–140}}</ref><ref name="Oxford University Press-2014">{{Cite encyclopedia |year=2014 |title=Akbar I |encyclopedia=World Encyclopedia |publisher=[[Oxford University Press]] |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |access-date=29 May 2023 |orig-date=2004 |edition=online |doi=10.1093/acref/9780199546091.001.0001 |isbn=978-0-19-954609-1 |oclc=150655825 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030109/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |archive-date=22 September 2023 |url-status=live}}</ref> popularly known as '''Akbar the Great''',<ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> bio je [[Spisak Mogulskih careva|car Mogulskog carstva]] od 1556. do smrti 1605.<ref>{{Cite web|url=https://www.indiatoday.in/education-today/gk-current-affairs/story/akbar-the-great-348793-2016-10-27|title=Remembering Akbar the Great: Facts about the most liberal Mughal emperor|website=India Today|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref> On je bio treći i jedan od najvećih vladara [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] u Indiji. Akbar je naslijedio svog oca [[Humayun, mogulski car|Humayuna]], sa regentom [[Bajram Khan]]om, koji je pomogao mladom caru da proširi i konsoliduje Mogulsko carstvo u Indiji. Općenito se smatra jednim od najvećih careva u indijskoj historiji i vodio je uspješnu kampanju za ujedinjenje različitih kraljevstava Hindustana ili same Indije.<ref name="Britanica">{{Citation |last=Britanica |first=Encyclopaedia |title=Akbar |url=https://www.britannica.com/biography/Akbar |page=2 |year=2024 |publisher=Encyclopaedia of britanica |isbn=978-0-521-56603-2 |access-date=9 August 2017 }} Quote: "Akbar, The greatest Mughal emperor of India."</ref><ref>{{cite book |url=https://archive.org/details/TheMughalThrone/page/n41/mode/1up?view=theater&q=Akbar |title=The Saga of the Great Mughals |isbn=9781932705546 |access-date=19 May 2024 |last1=Early |first1=Abraham |date=2000|publisher=Sterling Publishers Pvt. }}</ref> Akbar je bio jaka ličnost i uspješan general. Postepeno je povećao Mogulsko carstvo po [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], proširivši ga do rijeke [[Godavari (rijeka)|Godavari]]. Međutim, njegova moć i utjecaj se protezala kroz cijelu zemlju zbog njegove vojne, političke, kulturne i ekonomske dominacije. Da bi se ujedinila ogromna Mogulska država, Akbar je uspostavio centralizirani sistem administracije širom carstva i usvojio politiku pomirenja vladara kroz brak i diplomatiju. U cilju očuvanja reda i mira u vjerski i kulturno različitim carstvom, on je usvojio politiku koja je dobila podršku od nemuslimana. Izbjegavajući plemenske veze i identitet islamske države, Akbar je nastojao da ujedini daleke zemlje svog carstva kroz odanost, izraženu kroz [[perzijsko društvo|perzijsku kulturu]], tako da je car imao gotovo božanski status. Mogulsko carstvo je razvilo jaku i stabilnu ekomomiju, što je dovelo do komercijalne ekspanzije i većeg patronata kulture. Akbar je sam promovirao umjetnost i kulturu. On je volio i književnost, pa je napravio i biblioteku sa više od 24.000 knjiga napisanih na [[Sanskrt|sanskrtu]], [[Hindski jezik|hindskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Grčki jezik|grčkom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]. U biblioteci su također radili mnogi naučnici, prevodioci, umjetnici, [[Kaligrafija|kaligrafi]], arhitekti i zanatlije. Također su stvoreni i sudovi u [[Delhi]]ju, [[Agra|Agri]], [[Fatehpur Sikri]] koji su postali centri umjetnosti, pisma i učenja. Perzijsko-islamska kultura je počela da se spaja i stapa sa autohtonim indijskim elementima, a posebno je nastala [[indo-perzijska kultura]] koja se odlikovala mogulskim stilom umjetnosti, slikarstva i arhitekture. U nadi da će donijeti vjersko jedinstvo unutar carstva, Akbar je proglasio [[Din-i-llahi]], sinkretičku vjeru izvedenu iz islama, hinduizma, zoroastrizma i hrišćanstva. Jednostavan monoteistički kult je bio centriran na Akbara kao proroka, čime je privukao gnjev [[ulema]] i muslimana. Akbarova vladavina je značajno uticala na tok indijske historije. Za vrijeme njegove vladavine, Mogulsko carstvo se utrostručilo u veličini i bogatstvu. On je stvorio moćan vojni sistem i pokrenuo efikasne političke i socijalne reforme. Ukidanjem [[jizya|sektaškog poreza]] za nemuslimane i imenovanjima na visoke civilne i vojne dužnosti, postao je prvi Mogulski vladar koji je zadobio povjerenje i odanost. Učestvovao je na raznim festivalima, shvativši da je stabilno carstvo zavisilo od saradnje i dobre volje njegovih podanika. Dakle, temelji za multikulturalno Mogulsko carstvo je postavljeno za vrijeme njegove vladavine. Akbara je naslijedio njegov sin [[Jahangir]]. == Rane godine == Poražen u bitkama kod [[Bitka kod Čause|Čause]] i [[Bitka kod Kanaudža|Kanaudža]] od 1539. do 1540. od strane snaga [[Sher Shah Suri]]ja, mogulski car [[Humajun]] je pobjegao prema zapadu do [[Sindh]]a. Tamo je upoznao i oženio tada 14-godišnju [[Hamida Banu Begum|Hamidu Banu Begum]], kćerkom šeika Ali Akbara Jamija, učitelja njegovog mlađeg brata [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]]. Jalal ud-din Muhammad Akbar je rođen u narednih godinu dana, 15. oktobra 1542. (4. [[redžeb]]a 949. h.g.) u tvrđavi Rajput Umerkot u Sindhu (današnjem Pakistanu), gdje su njegovi roditelji pronašli utočište kod lokalnog hinduističkog vladara Rana Prasada. Tokom dužeg perioda Humayunovog izgnanstva, Akbar je odrastao u Kabulu kod očevih stričeva [[Kamran Mirza|Kamrana Mirze]] i [[Askari Mirza|Askari Mirze]]. On je tu proveo svoju mladost učeći loviti, trčati i boriti se, postavši odvažan, hrabar i snažan ratnik koji nikada nije naučio čitati i pisati. Ovo, međutim, nije spriječavalo njegovu potragu za znanjem, jer je uvijek nalazio nekog ko bi mu čitao. U novembru 1551, Akbar je oženio svoju [[Rodbina|prvu rodicu]] [[Ruqaiya Sultan Begum|Ruqaiyu Sultan Begum]]<ref>{{Cite book|last=Mehta|first=Jl|url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189|title=Advanced Study in the History of Medieval India|publisher=Sterling Publishers Pvt. Ltd|isbn=978-81-207-1015-3|language=en}}</ref> u Kabulu. Princeza Ruqaiya je bila jedina kćerka njegovog strica [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]] i bila je njegova prva i glavna supruga. Brak je bio dogovoren od strane Akbarovog oca i Ruqaiyinog strica, cara Humayuna, a svadba je održana nakon iznenadne smrti njegovog brata Hindal Mirze, koji je poginuo u borbi. Nakon haosa koji je izazvao sin Sher Shaha Surija [[Islam Shah]], Humayun ponovo osvaja Delhi 1555, tako što mu je saveznik postao pezijski šah [[Tahmasp I]]. Nakon nekoliko mjeseci, Humayun umire. Akbarov regent, [[Bajram Khan]], prikriva njegovu smrt, kako bi se pripremili za Akbarovo ustoličenje. Akbar je došao naslijedio Humayuna 14. februara 1556, dok je u toku bio rat protiv [[Sikandar Shah Suri|Sikandar Shaha]] za Mogulsko prijestolje. U Kalanauru, u Pandžabu, 13-godišnji Akbar je ustoličen od strane Bajrama Khana na novosagrađeno prijestolje. On je bio proglašen Shahanshahom ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Kralj kraljeva). Bajram Khan je vladao u njegovo ime sve dok nije postao punoljetan. == Vojne kampanje == [[File:India in 1605.jpg|thumb|upright=1.2|[[Mogulsko Carstvo]] pod Akbarovom vlašću (žuto) nakon završetka njegovih vojnih pohoda]] === Vojne inovacije === Akbarove vojne kampanje učvrstile su mogulsku vlast na indijskom potkontinentu.<ref name="India Today" /><ref name="Lal">{{harvnb|Lal|2005|p=140}}</ref> uveo je organizacione promjene u mansabdari sistem, uspostavljajući hijerarhijsku ljestvicu vojnih i civilnih činova.<ref name="Kulke">{{harvnb|Kulke|2004|p=205}}</ref> Organizacione reforme bile su praćene inovacijama u topovima, utvrđenjima i upotrebi slonova.<ref name="Lal" /> Akbar se takođe zainteresovao za oružje s [[Taban na fitilj|tabanom na fitilju]] efikasno ih je koristio tokom raznih sukoba. Tražio je pomoć od Osmanlija, kao i Evropljana, posebno Portugalaca i Italijana, u nabavci naprednog vatrenog oružja i artiljerije.<ref name="Schimmel">{{harvnb|Schimmel|2004|p=88}}</ref><ref name="Richards1">{{harvnb|Richards|1996|p=288}}</ref> Akbarov vezir Abul Fazl je jednom izjavio da "sa izuzetkom Turske, možda nema zemlje u kojoj njeno oružje ima više sredstava za osiguranje vlade od [Indije]."<ref name="Elgood">{{harvnb|Elgood|1995|p=135}}</ref> Učenjaci i historičari su koristili izraz "carstvo baruta" analizirajući uspjeh Mogula u Indiji.<ref name="Gommans">{{harvnb|Gommans|2002|p=134}}</ref> === Sjeverna Indija === [[File:Kaiser Akbar bändigt einen Elefanten.jpg|thumb|upright|Akbar trenira na slonu]] Akbarov otac Humajun povratio je kontrolu nad [[Pendžab]]om, [[Delhi]]jem i [[Agra|Agrom]] uz podršku [[Safavidska dinastija|Safavida]], ali je vladavina Mogula i dalje bila nesigurna kada je Akbar preuzeo prijestolje. Kada su Suri ponovo osvojili Agru i Delhi nakon Humajunove smrti, Akbarova mladost i nedostatak vojne pomoći iz mogulskog uporišta Kabula – koje je bilo usred invazije vladara Badakšana, princa Mirze Sulejmana – pogoršali su situaciju.<ref name="Eraly1">{{harvnb|Eraly|2000|pp=118–124}}</ref> Kada je njegov namjesnik, [[Bajram Kan]], sazvao ratno vijeće kako bi poveo mogulske snage, niko od Akbarovih starješina nije odobrio. Bajram Kan je na kraju uspio prevladati nad plemićima i odlučeno je da Moguli marširaju protiv najjačeg od vladara Sura, [[Sikandar Šah Suri|Sikandar Šah Surija]], u Pendžabu. Delhi je ostavljen pod regentstvom [[Tardi Beg|Tardija Beg Kana]].<ref name="Eraly1" /> Sikandar Šah Suris oslabljenom vojskom ranijim izgubljenim bitkama, povukao se kako bi izbjegao borbu kako se vojska Mogula približavala.<ref>{{Harvnb|Majumdar|1974|p=104|ps=: "But the arch-enemy was neither Sikandar, who had become a spent force after Māchīwārā and Sirhind"}}</ref><ref>{{harvnb|Muzaffar|Kumar|Usmani|Gupta|2022|p=119}}</ref> Akbar se također suočio s [[Hemu]]om, ministrom i generalom jednog od vladara Sura, koji se proglasio hinduističkim carem i protjerao Mogule iz Indo-Gangske ravnice.<ref name="Eraly1" /> Podstaknut od strane Bajrama Kana, koji je ponovo postrojio mogulsku vojsku prije nego što je Hemu uspio da konsoliduje svoju poziciju, Akbar je krenuo na Delhi da ga povrati.<ref>{{Harvnb|Chandra|2007|pp=226–227}}</ref> Njegova vojska, koju je predvodio Bajram Kan, porazila je Hemua i Sursku vojsku 5. novembra 1556. u [[Druga bitka kod Panipata|Drugoj bici kod Panipata]], 80 km sjeverno od Delhija.<ref name="Panipat">{{harvnb|Chandra|2007|p=227}}</ref> Ubrzo nakon bitke, mogulske snage zauzele su Delhi, a zatim i Agru. Akbar je trijumfalno ušao u Delhi, gdje je ostao mjesec dana. Zatim su se on i Bajram Kan vratili u Pendžab kako bi se pozabavili Sikandar Šah Surijem, koji je ponovo postao aktivan.<ref name="Richards2">{{harvnb|Richards|1996|pp=9–13}}</ref> U narednih šest mjeseci, Moguli su dobili još jednu veliku bitku protiv Sikandera, koji je pobjegao na istok u [[Bengal]]. Akbar i njegove snage zauzeli su [[Lahore]], a zatim zauzeli [[Multan|Multana]] u Pendžabu. Godine 1558. Akbar je preuzeo [[Adžmer]], ulaz za [[Rajputana|Rajputan]], nakon poraza i bijega njegovog muslimanskog vladara.<ref name="Richards2" /> Moguli su također opkolili i porazili snage Sura koje su kontrolisale tvrđavu Gvalior, uporište sjeverno od rijeke [[Narmada|Narmade]].<ref name="Richards2" /> Kraljevske begume (dame), zajedno sa porodicama mogulskih emira, dovedene su iz Kabula u Indiju u to vrijeme, "kako bi se muškarci nastanili i bili u određenoj mjeri sputani u odlasku u zemlju na koju su navikli", prema Fazlu.<ref name="Eraly1" /> Akbar je jasno stavio do znanja da će ostati u Indiji, ponovo uvodeći historijsko naslijeđe Timuridske renesanse, za razliku od njegovog djeda i oca, koji su vladali kao prolazni vladari.<ref name="Eraly1" /><ref name="Richards2" /><ref>{{New Cambridge History of Islam|volume=3}}</ref> === Izvori === * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last1=Blochmann |translator-first1=Heinrich |translator-link1=Heinrich Blochmann |year=1873 |title=The Ain i Akbari |url=https://archive.org/details/ainiakbari00jarrgoog/page/55/mode/1up |volume=I |location=Calcutta, India |publisher=[[The Asiatic Society]] of Bengal}} * {{Cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=I |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.189288 |edition=2000 reproduction |location=Calcutta, India |publisher=The Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume I|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=II |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55649/page/n3/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume II|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=III |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55650/page/n5/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume III|1907}}}} * {{Cite book |last=Ahloowalia |first=B. S. |year=2009 |title=Invasion of the Genes: Genetic Heritage of India |url=https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |publisher=Strategic Book Publishing |isbn=978-1-60860-691-7 |access-date=26 March 2023 |archive-date=8 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230408134733/https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ahsan |first1=Aitzaz |year=2005 |title=The Indus Saga |publisher=Roli Books Private Limited |isbn=978-9-351-94073-9}} * {{cite thesis |last=Akhtar |first=Muhammad Saleem |date=February 1983 |title=Sind under the Mughals: An Introduction to, translation of and commentary on the Mazhar-i Shahjahani of Yusuf Mirak (1044/1634) |url=https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |type=PhD |publisher=Australian National university |pages=78, 79, 81 |access-date=4 August 2023 |archive-date=31 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221031031903/https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last=Ali |first=M. Athar |author-link=M. Athar Ali |year=2006 |title=Mughal India: Studies in Polity, Ideas, Society and Culture |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-569661-5}} * {{cite journal |last=Ali |first=Mubarak |author-link=Mubarak Ali |date=September–October 1992 |title=Akbar in Pakistani Textbooks |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9/10 |pages=73–76 |jstor=3517719 |doi=10.2307/3517719 |issn=0970-0293}} * {{cite book |last1=Badayuni |first1=Abdul Qadir |author-link=Abdul Qadir Badayuni |translator-last=Lowe |translator-first=W. H. |year=1884 |title=Muntakhab-ut-Tawarikh |url=https://ia801500.us.archive.org/27/items/in.ernet.dli.2015.196147/2015.196147.Muntakhab---Ut---Tawarikh--Vol-2_text.pdf |volume=II |publisher=Asiatic Society of Bengal |location=Calcutta, India}} * {{cite book |last1=Banerji |first1=S. K. |year=1938 |title=Humāyun Bādshāh |url=https://archive.org/details/humayunbadshah035068mbp/mode/2up |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Calcutta, India |oclc=952877148}} * {{cite journal |last=Beveridge |first=H. |author-link=Henry Beveridge (orientalist) |title=The Garden of Climes |journal=The Imperial and Asiatic Quarterly Review and Oriental and Colonial Record |url=https://archive.org/details/imperialandasia00unkngoog |date=January–April 1900 |volume=IX |issue=17–18 |pages=145–162}} * {{cite book |last1=Black |first1=Antony |year=2011 |title=The History of Islamic Political Thought: From the Prophet to the Present |url=https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |publisher=Edinburgh University Press |isbn=978-0-7486-8878-4 |access-date=14 October 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |url-status=live}} * {{cite book |last1=Burke |first1=S. M. |year=1989 |title=Akbar: The Greatest Mogul |url=https://archive.org/details/akbargreatestmog0000smbu/page/143/mode/1up |publisher=Munshiram Manoharlal Publishers}} * {{cite book |last1=Busch |first1=Allison |year=2011 |title=Poetry of Kings: The Classical Hindi Literature of Mughal India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-976592-8}} * {{cite book |last=Chandra |first=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2007 |title=History of Medieval India |publisher=[[Orient Longman]] |place=New Delhi, India |isbn=978-81-250-3226-7}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |year=2001 |title=Medieval India: From Sultanat to the Mughals |volume=I |publisher=Har-Anand Publications |isbn=978-81-241-0522-1}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2005 |orig-year=First published 1999 |title=Medieval India: from Sultanat to the Mughals |url=https://books.google.com/books?id=0Rm9MC4DDrcC&pg=PA105 |edition=Revised |volume=II |publisher=Har-Anand Publications |location=New Delhi, India |isbn=978-81-241-1066-9}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=1993 |title=Mughal Religious Policies, the Rajputs & the Deccan |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.119462/page/n24/mode/1up |publisher=Vikas Publishing House |location=New Delhi, India |isbn=978-0-7069-6385-4}} * {{cite book |last1=Chaudhary |first1=S. N. Roy |year=2011 |title=Restoration of Split Milk |publisher=Gyan Publishing House |isbn=978-81-212-1046-1}} * {{cite book |last=Chua |first=Amy |date=2007 |title=Day of Empire: How Hyperpowers Rise to Global Dominance – and Why They Fall |publisher=Doubleday |isbn=978-0-385-51284-8 |url=https://archive.org/details/dayofempirehowhy00chua_0}} * {{cite journal |last1=Codrington |first1=K. de B. |date=March 1943 |title=Portraits of Akbar, the Great Mughal (1542–1605) |journal=[[The Burlington Magazine for Connoisseurs]] |volume=82 |issue=480 |pages=64–67 |jstor=868499}} * {{cite book |last=Collier |first=Dirk |year=2011 |title=The Emperor's writings: Memories of Akbar the great |publisher=Amaryllis |isbn=978-81-910673-6-1}} * {{cite book |last=Collingham |first=Lizzie |author-link=Lizzie Collingham |date=2006 |title=Curry: A Tale of Cooks and Conquerors |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-532001-5 |url=https://archive.org/details/curry00lizz}} * {{cite book |last1=Conder |first1=Josiah |year=1828 |title=The Modern Traveller: a popular description |url=https://archive.org/details/moderntraveller04unkngoog |publisher=R. H. Tims}} * {{cite encyclopedia |last=Crooke |first=W. |author-link=William Crooke |editor-last=Hastings |editor-first=James |editor-link=James Hastings |encyclopedia=Encyclopædia of Religion and Ethics |title=Fatehpur-Sīkrī |url=https://archive.org/details/dli.ernet.14940/page/796/mode/1up |year=1912 |publisher=Charles Scribner's Sons |volume=V}} * {{cite book |last1=Deefholts |first1=Margaret |last2=Deefholts |first2=Glenn |last3=Acharya |first3=Quentine |year=2006 |title=The Way We Were: Anglo-Indian Cronicles |publisher=Calcutta Tiljallah Relief Incorporated |isbn=0-9754639-3-4}} * {{cite book |last1=Durant |first1=Will |year=2011 |orig-year=First published 1935 |title=Our Oriental Heritage: The Story of Civilization |url=https://books.google.com/books?id=ru4LPyMAxxkC&pg=PT738 |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-4516-4668-9}} * {{Cite book |last1=Eaton |first1=Richard M. |author-link=Richard M. Eaton |year=2019 |title=India in the Persianate Age |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-97423-4}} * {{Cite book |last1=Elgood |first1=Robert |year=1995 |title=Firearms of the Islamic World |url=https://books.google.com/books?id=epaMx7jSZjIC&pg=PA135 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-85043-963-9}} * {{Cite book |last1=Eraly |first1=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2000 |orig-year=First published 1997 |title=Emperors of the Peacock Throne: The Saga of the Great Moghuls |url=https://archive.org/details/emperorsofpeacoc0000eral/page/171/mode/1up |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-100143-2}} * {{Cite book |last=Eraly |first=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2007 |orig-year=First published 1997 |title=The Mughal World: India's Tainted Paradise |publisher=Weidenfeld & Nicolson |isbn=978-0-297-85209-4}} * {{cite book |last1=Erskine |first1=William |year=1854 |title=A History of India Under the Two First Sovereigns of the House of Taimur, Báber and Humáyun |volume=II |url=https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |publisher=Longman, Brown, Green, and Longmans |access-date=9 August 2023 |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231854/https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Farooqi |first1=Naimur Rahman |year=1989 |title=Mughal-Ottoman relations: a study of political & diplomatic relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748 |url=https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |location=Delhi, India |publisher=Idarah-i Adabiyat-i Delli |oclc=20894584 |access-date=15 August 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |url-status=live}} * {{Cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=2017 |title=An Overview of Ottoman Archival Documents and Their Relevance for Medieval Indian History |journal=The Medieval History Journal |volume=20 |issue=1 |pages=192–229 |doi=10.1177/0971945816687687 |s2cid=164261762}} * {{cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=1996 |title=Six Ottoman Documents on Mughal-Ottoman Relations During The Reign of Akbar |url=http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |journal=Journal of Islamic Studies |volume=7 |issue=1 |pages=32–48 |doi=10.1093/jis/7.1.32 |jstor=26195476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=2 March 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302190606/http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |url-status=live}} * {{cite book |last=Faroqhi |first=Suraiya |author-link=Suraiya Faroqhi |year=2006 |title=The Ottoman Empire and the World Around It |url=https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-84511-122-9 |access-date=11 November 2019 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ferishta |first1=Mahomed Kasim |author-link=Firishta |translator-last=Briggs |translator-first=John |translator-link=John Briggs (East India Company officer) |year=1909 |orig-year=First published in 1829 |title=History of the Rise of the Mahomedan Power in India, Till the Year A.D. 1612 |url=https://archive.org/details/historyofriseofm02feri/page/169/mode/1up |volume=II |location=Calcutta, India |publisher=R. Cambrey & Company |page=169}} * {{cite book |last1=von Garbe |first1=Richard |translator-last1=Robinson |translator-first1=Lydia G. |year=1909 |title=Akbar, Emperor of India |url=https://archive.org/details/akbaremperorind00garbgoog |location=Chicago, Illinois |publisher=The Open Court Publishing Company}} * {{cite journal |last1=Gibbs |first1=J. |year=1883 |title=On two Enormous Gold Coins |journal=Proceedings of the Asiatic Society of Bengal |pages=4–5 |url=https://archive.org/details/proceedingsofasi1883asia/page/4/mode/2up}} * {{cite book |last1=Gómez |first1=Oscar R. |author-link=Oscar R. Gómez |year=2013 |title=Tantrism in the Society of Jesus – from Tibet to the Vaticcan today |url=https://www.academia.edu/19202701 |publisher=Editorial MenteClara |isbn=978-987-24510-3-5 |access-date=5 January 2016 |archive-date=28 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128153447/https://www.academia.edu/19202701 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Gommans |first1=Jos |author-link=Jos Gommans |year=2002 |title=Mughal Warfare: Indian Frontiers and High Roads to Empire, 1500–1700 |url=https://books.google.com/books?id=HSWlKB1nylkC&pg=PA134 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-23988-2}} * {{cite book |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |year=1997 |title=Akbar and His India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi |isbn=978-0-19-563791-5}} * {{cite journal |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |date=September–October 1992 |title=Akbar and Technology |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9–10 |pages=3–15 |doi=10.2307/3517712 |jstor=3517712}} * {{cite book |last1=Hasan |first1=Nurul |author-link=Saiyid Nurul Hasan |year=2007 |title=Religion, State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569660-8}} * {{cite book |last1=Hasan Siddiqi |first1=Mahmudul |year=1972 |title=History of the Arghuns and Tarkhans of Sindh, 1507–1593: An Annotated Translation of the Relevant Parts of Mir Ma'sums Ta'rikh-i-Sindh, with an Introduction & Appendices |publisher=Institute of Sindhology, University of Sind}} * {{cite book |last1=Hindu Shah |first1=Muhammad Qasim |title=Gulshan-I-Ibrahimi |volume=2 |date=1595–1612}} * {{Cite book |last1=Houtsma |first1=M. T. |year=1993 |title=E. J. Brill's First Encyclopaedia of Islam, 1913–1936, Volume 4 |url=https://books.google.com/books?id=7CP7fYghBFQC&pg=PA711 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-09796-4}} * {{cite book |last1=Ikram |first1=S. M. |author-link=S. M. Ikram |editor-last=Embree |editor-first=Ainslie T. |editor-link=Ainslie Embree |year=1964 |title=Muslim Civilization in India |url=https://archive.org/details/muslimcivilizati00ikra/page/160/mode/1up |publisher=Columbia University Press |lccn=64-14656}} * {{cite book |last1=Jahangir |translator-last=Thackston |translator-first=Wheeler M. |translator-link=Wheeler M. Thackston |year=1999 |title=The Jahangirnama : memoirs of Jahangir, Emperor of India |url=https://archive.org/details/jahangirnamamemo00jaha |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512718-8}} * {{cite book |last1=Jarric |first1=du Pierre |translator-last=Payne |translator-first=C. H. |year=1926 |title=Akbar and the Jesuits |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.75704 |series=Broadway Travellers |location=London, England |publisher=Harper & Brothers}} * {{cite book |last1=Keay |first1=F. E. |year=1920 |title=A History of Hindi Literature |url=https://archive.org/details/historyofhindili00keayrich/page/36/mode/1up |publisher=Association Press}} * {{cite book |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1999 |title=Akbar and his age |publisher=Northern Book Centre |isbn=978-81-7211-108-3}} * {{Cite journal |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1968 |title=The Nobility under Akbar and the Development of His Religious Policy, 1560–80. |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume=100 |issue=1/2 |pages=29–36 |doi=10.1017/S0035869X00126115 |jstor=25203020 |s2cid=159780897}} * {{Cite book |last1=Koch |first1=Ebba |author-link=Ebba Koch |year=1990 |title=Mughal architecture |url=http://archive.org/details/in.gov.ignca.79132 |publisher= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Kulke |first1=Hermann |author-link=Hermann Kulke |year=2004 |title=A history of India |url=https://books.google.com/books?id=V73N8js5ZgAC&pg=PA205 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-32920-0}} * {{cite book |last1=Lach |first1=Donald F. |author-link=Donald F. Lach |last2=Van Kley |first2=Edwin J. |year=1965 |title=Asia in the Making of Europe |url=https://books.google.com/books?id=PjVKjJ-WgOYC&pg=PA393 |volume=3 pt. 1 |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-46765-8 |oclc=295911}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=K. S. |author-link=K. S. Lal |year=1999 |title=Theory and Practice of Muslim State in India |url=https://books.google.com/books?id=HmBuAAAAMAAJ |publisher=Aditya Prakashan |isbn=978-81-86471-72-2}} * {{cite book |last1=Lal |first1=Muni |year=1980 |title=Akbar |url=https://archive.org/details/Akbar/page/n113/mode/2up?q=Jodha+bai |publisher=University of Michigan |isbn=978-0-7069-1076-6}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=Ruby |year=2005 |title=Domesticity and Power in the Early Mughal World |url=https://books.google.com/books?id=B8NJ41GiXvsC&pg=PA140 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85022-3}} * {{cite book |last1=Levi |first1=Scott Cameron |year=2002 |title=The Indian diaspora in Central Asia and its trade, 1550–1900 |url=https://books.google.com/books?id=9qVkNBge8mIC&pg=PA44 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-12320-5}} * {{cite book |editor-last=Majumdar |editor-first=R. C. |editor-link=R. C. Majumdar |year=1974 |title=The Mughul Empire |url=https://archive.org/details/mughulempire00bhar/page/n6/mode/2up |series=The History and Culture of the Indian People |volume=VII |location=Bombay, India |publisher=Bharatiya Vidya Bhavan}} * {{Cite book |last=Manchanda |first=Bindu |year=2001 |title=Jaisalmer: The City of Golden Sands and Strange Spirits |location=New Delhi, India |publisher=HarperCollins |isbn=978-81-7223-434-8}} * {{cite book |last1=Khanna |first1=Meenakshi |year=2007 |title=Cultural History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-81-87358-30-5 |access-date=30 June 2013 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030114/https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Mehta |first1=Jaswant Lal |year=1984 |orig-year=First published 1981 |title=Advanced Study in the History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |volume=II |edition=2nd |publisher=Sterling Publishers |isbn=978-81-207-1015-3 |oclc=1008395679 |access-date=3 January 2022 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030606/https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Moosvi |first1=Shireen |year=2008 |title=People, Taxation and Trade in Mughal India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569315-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Stuart |year=2009 |title=The library: an illustrated history |url=https://archive.org/details/libraryillustrat0000murr/page/104/mode/1up |location=Chicago, Illinois |publisher=ALA Editions |isbn=978-1-60239-706-4}} * {{Cite book |last1=Muzaffar |first1=H. Syed |last2=Kumar |first2=Anil |last3=Usmani |first3=B. D. |last4=Gupta |first4=Pramod |year=2022 |title=History of Indian Nation |volume=2 |url=https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |publisher=K. K. Publications |isbn=978-81-7844-129-0 |access-date=26 March 2023 |archive-date=27 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230627120340/https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |url-status=live}} * {{cite journal |title=Akbar, the Great Mughal |journal=Nature |date=21 November 1942 |volume=150 |issue=3812 |pages=600–601 |doi=10.1038/150600b0 |bibcode=1942Natur.150R.600. |s2cid=4084248 |doi-access=free |ref={{harvid|Nature|1942}}}} * {{Cite book |last1=Petersen |first1=Andrew |year=1996 |title=Dictionary of Islamic Architecture |url=https://archive.org/details/dictionaryofislamicarchitecture_201911/page/n92/mode/1up |publisher=Routledge |isbn=0-415-06084-2}} * {{Cite book |last1=Pletcher |first1=Kenneth |year=2010 |title=The History of India |url=https://books.google.com/books?id=1rk63MOPD6gC&pg=PA170 |publisher=Rosen Publishing Group |isbn=978-1-61530-201-7}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Beni |year=1930 |title=History of Jahangir |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.281009 |edition=2nd |publisher=The Indian Press}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Rajendra |author-link=Rajendra Prasad |year=2017 |orig-year=First published 1946 |title=India Divided |url=https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |publisher=Penguin |isbn=978-0-14-341415-5 |access-date=1 July 2023 |archive-date=1 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230701022126/https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Richards |first1=John F. |author-link=John F. Richards |year=1996 |title=The Mughal Empire |url=https://books.google.com/books?id=HHyVh29gy4QC&pg=PA288 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56603-2}} * {{cite journal |last1=Safdar |first1=Aiysha |last2=Khan |first2=Muhammad Azam |date=January–June 2021 |title=History of Indian Ocean – A South Indian perspective |url=http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |journal=Journal of Indian Studies |volume=7 |issue=1 |access-date=21 June 2022 |archive-date=18 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218121856/http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last1=Sangari |first1=Kumkum |editor-first=J. S. |editor-last=Grewal |title=The State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |year=2007 |chapter=Akbar: The Name of a Conjuncture |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-566720-2}} * {{cite book |last1=Sanghmitra |year= |title=Jain Dharma ke Prabhavak Acharya |language=hi |publisher=Jain Vishwa Bharati, Ladnu |edition= |page= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001a |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=I |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-939512-43-0}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001b |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=II |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-89148-085-3}} * {{cite book |last1=Sarkar |first1=Jadunath |author-link=Jadunath Sarkar |year=1984 |title=A History of Jaipur |publisher=Orient Longman |place=New Delhi, India |isbn=81-250-0333-9 |url=https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |access-date=15 November 2015 |archive-date=3 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230703063157/https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Schimmel |first1=Annemarie |author-link=Annemarie Schimmel |editor-last=Waghmar |editor-first=Burzine K. |translator-last=Attwood |translator-first=Corinne |year=2004 |title=The Empire of the Great Mughals: History, Art, and Culture |url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne |url-access=registration |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-86189-185-3}} * {{cite book |last1=Sen |first1=Amartya |author-link=Amartya Sen |year=2005 |title=The Argumentative Indian |publisher=[[Allen Lane (imprint)|Allen Lane]] |isbn=0-7139-9687-0}} * {{Cite book |last1=Sen |first1=Sailendra |year=2013 |title=A Textbook of Medieval Indian History |publisher=Primus Books |isbn=978-93-80607-34-4}} * {{cite book |last1=Sharma |first1=Parvati |year=2023 |title=A Lamp for the Dark World: Akbar, India's Greatest Mughal |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |isbn=978-1-5381-7790-7}}* {{cite book |last1=Sharma |first1=Sri Ram |year=1988 |title=The Religious Policy of the Mughal Emperors |publisher=[[Munshiram Manoharlal]] Publishers |isbn=81-215-0395-7}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent Arthur |author-link=Vincent Arthur Smith |year=1917 |title=Akbar the Great Mogul, 1542–1605 |url=https://archive.org/stream/cu31924024056503#page/n7/mode/2up |publisher=Oxford at The Clarendon Press}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent A. |author-link=Vincent Arthur Smith |year=2002 |orig-year=First published 1919 |title=The Oxford History of India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-561297-4 |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofi00smit}} * {{Cite book |last=Somani |first=Ramavallabha |year=1990 |title=History of Jaisalmer |publisher=Panchsheel Prakashan |isbn=978-81-7056-070-8}} * {{cite book |last1=Sreenivasan |first1=Ramya |authorlink=Ramya Sreenivasan |editor1=Indrani Chatterjee |editor2=Richard M. Eaton |editor-link2=Richard M. Eaton |year=2006 |chapter=Drudges, dancing girls, concubines: female slaves in the Rajput polity, 1500–1850 |title=Slavery and South Asian History |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-11671-6 |access-date=4 April 2021 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030621/https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Subrahmanyam |first1=Sanjay |date=June 1994 |title=Book Reviews: Naimur Rahman Farooqi, Mughal-Ottoman Relations: A Study of the Political and Diplomatic Relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748, Delhi |url=http://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |journal=The Indian Economic & Social History Review |volume=31 |issue=2 |doi=10.1177/001946469403100210 |s2cid=143346476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=29 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129120233/https://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Syed |first1=Jawad |title=Akbar's multiculturalism: lessons for diversity management in the 21st century |journal=Canadian Journal of Administrative Sciences |volume=28 |issue=4 |doi=10.1002/CJAS.185 |year=2011 |pages=402–412}} * {{cite book |last1=Thackeray |first1=Frank W. |last2=Findling |first2=John E. |year=2012 |title=Events That Formed the Modern World |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-59884-902-8}} * {{cite journal |last=Truschke |first=Audrey |year=2012 |title=Setting the Record Wrong: A Sanskrit Vision of Mughal Conquests |journal=South Asian History and Culture |volume=3 |issue=3 |pages=373–396 |doi=10.1080/19472498.2012.693710 |s2cid=145619920 |url=https://www.academia.edu/1239832 |access-date=1 November 2017 |archive-date=7 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220307012751/https://www.academia.edu/1239832 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Waseem |first1=Shah Mohammad |year=2003 |title=A Persian historiography in India |publisher=Kanishka Publishers |url=https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |isbn=978-81-7391-537-6 |access-date=18 February 2022 |archive-date=18 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318225245/https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |url-status=live}} * {{cite encyclopedia |title=India |encyclopedia=Encyclopedia of Library History |editor-first1=Wayne A. |editor-last1=Wiegand |editor-link1=Wayne A. Wiegand |editor-first2=Donald G. |editor-last2=Davis |publisher=Garland Publishing, Incorporated |year=1994 |isbn=0-8240-5787-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * [[Abu'l-Fazl ibn Mubarak]] ''Akbar-namah'' Edited with commentary by Muhammad [[Sadiq Ali]] (Kanpur-Lucknow: Nawal Kishore) 1881–83 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Abu al-Fazl ibn Mubarak ''Akbarnamah'' Edited by Maulavi [[Abd Al-Rahim]]. Bibliotheca Indica Series (Calcutta: Asiatic Society of Bengal) 1877–1887 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Haji Muhammad 'Arif Qandahari ''Tarikh-i-Akbari (Better known as Tarikh-i-Qandahari)'' edited & Annotated by Haji Mu'in'd-Din Nadwi, Dr. Azhar 'Ali Dihlawi & Imtiyaz 'Ali 'Arshi ([[Rampur Raza Library]]) 1962 ([[Persian Language|Persian]]) * Martí Escayol, Maria Antònia. "Antoni de Montserrat in the Mughal Garden of good government European construction of Indian nature", ''Word, Image, Text: Studies in Literary and Visual Culture'', ed. Shormistha Panja et al., Orient Blackswan, New Delhi, 2009. {{ISBN|978-81-250-3735-4}} * Satyananda Giri, ''Akbar'', Trafford Publishing, 2009, {{ISBN|978-1-4269-1561-1}} * John Correia-Afonso, ''Letters from the Mughal court'', Bombay, 1980. * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 1) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00buchgoog#page/n8/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |editor=Gustav von Buchwald |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 2) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00augugoog#page/n4/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Malleson |first=Colonel G. B. |title=Akbar and the Rise of the Mughal Empire |series=[[Rulers of India series]] |url=https://archive.org/stream/rulersofindiaakb009177mbp#page/n7/mode/2up |year=1899 |publisher=Oxford at the Clarendon Press}} * [https://www.gutenberg.org/ebooks/18307 ''The Adventures of Akbar'' by Flora Annie Steel, 1847–1929 (ebook)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902044145/http://www.gutenberg.org/ebooks/18307 |date=2 September 2020 }} * {{cite book |last=Havell |first=Ernest Binfield |author-link=Ernest Binfield Havell |title=The History of Aryan Rule in India from the earliest times to the death of Akbar |url=https://archive.org/stream/historyofaryanru00have#page/n9/mode/2up |year=1918 |location=New York |publisher=Frederick A. Stokes Company}} * {{cite book |last=Moreland |first=W. H. |title=India at the death of Akbar: An economic study |url=https://archive.org/stream/cu31924022895001#page/n5/mode/2up |year=1920 |location=London, England |publisher=Macmillan & Company}} * {{cite book |last=Monserrate |first=Father Antonio |title=The commentary of Father Monserrate, S. J., on his journey to the court of Akbar |url=https://archive.org/stream/commentaryoffath00monsuoft#page/n7/mode/2up |year=1922 |publisher=Oxford University Press}} * {{cite book |last=Shrivastava |first=A. L. |title=A short history of Akbar the Great. |year=1957 |publisher=Shiva Lal Agarwala |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.131063}} {{Refend}} == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Spisak osoba znanih kao Veliki]] {{Commonscat|Akbar I}} [[Kategorija:Rođeni 1542.]] [[Kategorija:Umrli 1605.]] [[Kategorija:Biografije, Umerkot]] [[Kategorija:Vladari]] [[Kategorija:Indija]] 0rmlngr652w0nc8sfix66mcp2ddgvpb 3665737 3665735 2024-11-13T11:17:10Z AnToni 2325 3665737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Akbar I | Slika = Posthumous portrait of Mughal Empreror Akbar.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak careva Mogulskog carstva|Mogulski car]] | Vladavina = 11. februar 1556 – 27. oktobar 1605. | Prethodnik = [[Humajun]] | Nasljednik = [[Jahangir]] | Datum rođenja = 15. oktobar 1542. | Datum smrti = 27. oktobar 1605. (u 63. godini) | Djeca = [[Hasan Akbar]]<br>[[Husein Akbar]]<br>[[Jahangir]]<br>[[Murat Mirza]]<br>[[Danijel Mirza]]<br>[[Aram Banu Begum]]<br>[[Shakr-un-Nisa Begum]]<br>[[Shahzadi Khanum]] | Supružnik = [[Merjem-uz-Zamani Begum]]<br>[[Rukaja Begum]]<br>[[Salima Begum]]<br>[[Raj Kanwari Bai Begum]]<br>[[Nathi Bai Bagum]]<br>[[Kismijah Banu Begum]]<br>[[Bibi Daulat Shad Begum]]<br>[[Razija Begum]] | Dinastija = [[Dinastija Timurid|Timurid]] | Otac = [[Humajun]] | Majka = [[Hamida Banu Begum]] }} '''Ebu'l-Feth Dželaluddin Muhammed Ekber''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Akbar|title=Akbar {{!}} Biography, History, & Achievements {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://iranicaonline.org/|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|website=iranicaonline.org|language=en-US|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Citation|title=Akbar I|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209|publisher=Philip's|access-date=27. 6. 2023|language=en}}</ref> poznatiji kao '''Akbar I'''<ref name=time /> i '''Akbar Veliki'''<ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> (15. oktobar 1542 – 27. oktobar 1605),<ref>{{harvnb|Beveridge Volume I|1907|pp=139–140}}</ref><ref name="Oxford University Press-2014">{{Cite encyclopedia |year=2014 |title=Akbar I |encyclopedia=World Encyclopedia |publisher=[[Oxford University Press]] |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |access-date=29 May 2023 |orig-date=2004 |edition=online |doi=10.1093/acref/9780199546091.001.0001 |isbn=978-0-19-954609-1 |oclc=150655825 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030109/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |archive-date=22 September 2023 |url-status=live}}</ref><ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> bio je [[Spisak Mogulskih careva|car Mogulskog carstva]] od 1556. do smrti 1605.<ref>{{Cite web|url=https://www.indiatoday.in/education-today/gk-current-affairs/story/akbar-the-great-348793-2016-10-27|title=Remembering Akbar the Great: Facts about the most liberal Mughal emperor|website=India Today|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref> On je bio treći i jedan od najvećih vladara [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] u Indiji. Akbar je naslijedio svog oca [[Humayun, mogulski car|Humayuna]], sa regentom [[Bajram Khan]]om, koji je pomogao mladom caru da proširi i konsoliduje Mogulsko carstvo u Indiji. Općenito se smatra jednim od najvećih careva u indijskoj historiji i vodio je uspješnu kampanju za ujedinjenje različitih kraljevstava Hindustana ili same Indije.<ref name="Britanica">{{Citation |last=Britanica |first=Encyclopaedia |title=Akbar |url=https://www.britannica.com/biography/Akbar |page=2 |year=2024 |publisher=Encyclopaedia of britanica |isbn=978-0-521-56603-2 |access-date=9 August 2017 }} Quote: "Akbar, The greatest Mughal emperor of India."</ref><ref>{{cite book |url=https://archive.org/details/TheMughalThrone/page/n41/mode/1up?view=theater&q=Akbar |title=The Saga of the Great Mughals |isbn=9781932705546 |access-date=19 May 2024 |last1=Early |first1=Abraham |date=2000|publisher=Sterling Publishers Pvt. }}</ref> Akbar je bio jaka ličnost i uspješan general. Postepeno je povećao Mogulsko carstvo po [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], proširivši ga do rijeke [[Godavari (rijeka)|Godavari]]. Međutim, njegova moć i utjecaj se protezala kroz cijelu zemlju zbog njegove vojne, političke, kulturne i ekonomske dominacije. Da bi se ujedinila ogromna Mogulska država, Akbar je uspostavio centralizirani sistem administracije širom carstva i usvojio politiku pomirenja vladara kroz brak i diplomatiju. U cilju očuvanja reda i mira u vjerski i kulturno različitim carstvom, on je usvojio politiku koja je dobila podršku od nemuslimana. Izbjegavajući plemenske veze i identitet islamske države, Akbar je nastojao da ujedini daleke zemlje svog carstva kroz odanost, izraženu kroz [[perzijsko društvo|perzijsku kulturu]], tako da je car imao gotovo božanski status. Mogulsko carstvo je razvilo jaku i stabilnu ekomomiju, što je dovelo do komercijalne ekspanzije i većeg patronata kulture. Akbar je sam promovirao umjetnost i kulturu. Volio je i književnost, pa je napravio i biblioteku sa više od 24.000 knjiga napisanih na [[Sanskrt|sanskrtu]], [[Hindski jezik|hindskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Grčki jezik|grčkom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]. U biblioteci su također radili mnogi naučnici, prevodioci, umjetnici, [[Kaligrafija|kaligrafi]], arhitekti i zanatlije. Također su stvoreni i sudovi u [[Delhi]]ju, [[Agra|Agri]], [[Fatehpur Sikri]] koji su postali centri umjetnosti, pisma i učenja. Perzijsko-islamska kultura je počela da se spaja i stapa sa autohtonim indijskim elementima, a posebno je nastala [[indo-perzijska kultura]] koja se odlikovala mogulskim stilom umjetnosti, slikarstva i arhitekture. U nadi da će donijeti vjersko jedinstvo unutar carstva, Akbar je proglasio [[Din-i-llahi]], sinkretičku vjeru izvedenu iz islama, hinduizma, zoroastrizma i hrišćanstva. Jednostavan monoteistički kult je bio centriran na Akbara kao proroka, čime je privukao gnjev [[ulema]] i muslimana. Akbarova vladavina je značajno uticala na tok indijske historije. Za vrijeme njegove vladavine, Mogulsko carstvo se utrostručilo u veličini i bogatstvu. On je stvorio moćan vojni sistem i pokrenuo efikasne političke i socijalne reforme. Ukidanjem [[jizya|sektaškog poreza]] za nemuslimane i imenovanjima na visoke civilne i vojne dužnosti, postao je prvi Mogulski vladar koji je zadobio povjerenje i odanost. Učestvovao je na raznim festivalima, shvativši da je stabilno carstvo zavisilo od saradnje i dobre volje njegovih podanika. Dakle, temelji za multikulturalno Mogulsko carstvo je postavljeno za vrijeme njegove vladavine. Akbara je naslijedio njegov sin [[Jahangir]]. == Rane godine == Poražen u bitkama kod [[Bitka kod Čause|Čause]] i [[Bitka kod Kanaudža|Kanaudža]] od 1539. do 1540. od strane snaga [[Sher Shah Suri]]ja, mogulski car [[Humajun]] je pobjegao prema zapadu do [[Sindh]]a. Tamo je upoznao i oženio tada 14-godišnju [[Hamida Banu Begum|Hamidu Banu Begum]], kćerku šeika Ali Akbara Jamija, učitelja njegovog mlađeg brata [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]]. Jalal ud-din Muhammad Akbar je rođen u narednih godinu dana, 15. oktobra 1542. (4. [[redžeb]]a 949. h.g.) u tvrđavi Rajput Umerkot u Sindhu (današnjem Pakistanu), gdje su njegovi roditelji pronašli utočište kod lokalnog hinduističkog vladara Rana Prasada. Tokom dužeg perioda Humayunovog izgnanstva, Akbar je odrastao u Kabulu kod očevih stričeva [[Kamran Mirza|Kamrana Mirze]] i [[Askari Mirza|Askari Mirze]]. On je tu proveo svoju mladost učeći loviti, trčati i boriti se, postavši odvažan, hrabar i snažan ratnik koji nikada nije naučio čitati i pisati. Ovo, međutim, nije spriječavalo njegovu potragu za znanjem, jer je uvijek nalazio nekog ko bi mu čitao. U novembru 1551, Akbar je oženio svoju [[Rodbina|prvu rodicu]] [[Ruqaiya Sultan Begum|Ruqaiyu Sultan Begum]]<ref>{{Cite book|last=Mehta|first=Jl|url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189|title=Advanced Study in the History of Medieval India|publisher=Sterling Publishers Pvt. Ltd|isbn=978-81-207-1015-3|language=en}}</ref> u Kabulu. Princeza Ruqaiya je bila jedina kćerka njegovog strica [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]] i bila je njegova prva i glavna supruga. Brak je bio dogovoren od strane Akbarovog oca i Ruqaiyinog strica, cara Humayuna, a svadba je održana nakon iznenadne smrti njegovog brata Hindal Mirze, koji je poginuo u borbi. Nakon haosa koji je izazvao sin Sher Shaha Surija [[Islam Shah]], Humayun ponovo osvaja Delhi 1555, tako što mu je saveznik postao pezijski šah [[Tahmasp I]]. Nakon nekoliko mjeseci, Humayun umire. Akbarov regent, [[Bajram Khan]], prikriva njegovu smrt, kako bi se pripremili za Akbarovo ustoličenje. Akbar je došao naslijedio Humayuna 14. februara 1556, dok je u toku bio rat protiv [[Sikandar Shah Suri|Sikandar Shaha]] za Mogulsko prijestolje. U Kalanauru, u Pandžabu, 13-godišnji Akbar je ustoličen od strane Bajrama Khana na novosagrađeno prijestolje. On je bio proglašen Shahanshahom ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Kralj kraljeva). Bajram Khan je vladao u njegovo ime sve dok nije postao punoljetan. == Vojne kampanje == [[File:India in 1605.jpg|thumb|upright=1.2|[[Mogulsko Carstvo]] pod Akbarovom vlašću (žuto) nakon završetka njegovih vojnih pohoda]] === Vojne inovacije === Akbarove vojne kampanje učvrstile su mogulsku vlast na indijskom potkontinentu.<ref name="India Today" /><ref name="Lal">{{harvnb|Lal|2005|p=140}}</ref> uveo je organizacione promjene u mansabdari sistem, uspostavljajući hijerarhijsku ljestvicu vojnih i civilnih činova.<ref name="Kulke">{{harvnb|Kulke|2004|p=205}}</ref> Organizacione reforme bile su praćene inovacijama u topovima, utvrđenjima i upotrebi slonova.<ref name="Lal" /> Akbar se takođe zainteresovao za oružje s [[Taban na fitilj|tabanom na fitilju]] efikasno ih je koristio tokom raznih sukoba. Tražio je pomoć od Osmanlija, kao i Evropljana, posebno Portugalaca i Italijana, u nabavci naprednog vatrenog oružja i artiljerije.<ref name="Schimmel">{{harvnb|Schimmel|2004|p=88}}</ref><ref name="Richards1">{{harvnb|Richards|1996|p=288}}</ref> Akbarov vezir Abul Fazl je jednom izjavio da "sa izuzetkom Turske, možda nema zemlje u kojoj njeno oružje ima više sredstava za osiguranje vlade od [Indije]."<ref name="Elgood">{{harvnb|Elgood|1995|p=135}}</ref> Učenjaci i historičari su koristili izraz "carstvo baruta" analizirajući uspjeh Mogula u Indiji.<ref name="Gommans">{{harvnb|Gommans|2002|p=134}}</ref> === Sjeverna Indija === [[File:Kaiser Akbar bändigt einen Elefanten.jpg|thumb|upright|Akbar trenira na slonu]] Akbarov otac Humajun povratio je kontrolu nad [[Pendžab]]om, [[Delhi]]jem i [[Agra|Agrom]] uz podršku [[Safavidska dinastija|Safavida]], ali je vladavina Mogula i dalje bila nesigurna kada je Akbar preuzeo prijestolje. Kada su Suri ponovo osvojili Agru i Delhi nakon Humajunove smrti, Akbarova mladost i nedostatak vojne pomoći iz mogulskog uporišta Kabula – koje je bilo usred invazije vladara Badakšana, princa Mirze Sulejmana – pogoršali su situaciju.<ref name="Eraly1">{{harvnb|Eraly|2000|pp=118–124}}</ref> Kada je njegov namjesnik, [[Bajram Kan]], sazvao ratno vijeće kako bi poveo mogulske snage, niko od Akbarovih starješina nije odobrio. Bajram Kan je na kraju uspio prevladati nad plemićima i odlučeno je da Moguli marširaju protiv najjačeg od vladara Sura, [[Sikandar Šah Suri|Sikandar Šah Surija]], u Pendžabu. Delhi je ostavljen pod regentstvom [[Tardi Beg|Tardija Beg Kana]].<ref name="Eraly1" /> Sikandar Šah Suris oslabljenom vojskom ranijim izgubljenim bitkama, povukao se kako bi izbjegao borbu kako se vojska Mogula približavala.<ref>{{Harvnb|Majumdar|1974|p=104|ps=: "But the arch-enemy was neither Sikandar, who had become a spent force after Māchīwārā and Sirhind"}}</ref><ref>{{harvnb|Muzaffar|Kumar|Usmani|Gupta|2022|p=119}}</ref> Akbar se također suočio s [[Hemu]]om, ministrom i generalom jednog od vladara Sura, koji se proglasio hinduističkim carem i protjerao Mogule iz Indo-Gangske ravnice.<ref name="Eraly1" /> Podstaknut od strane Bajrama Kana, koji je ponovo postrojio mogulsku vojsku prije nego što je Hemu uspio da konsoliduje svoju poziciju, Akbar je krenuo na Delhi da ga povrati.<ref>{{Harvnb|Chandra|2007|pp=226–227}}</ref> Njegova vojska, koju je predvodio Bajram Kan, porazila je Hemua i Sursku vojsku 5. novembra 1556. u [[Druga bitka kod Panipata|Drugoj bici kod Panipata]], 80 km sjeverno od Delhija.<ref name="Panipat">{{harvnb|Chandra|2007|p=227}}</ref> Ubrzo nakon bitke, mogulske snage zauzele su Delhi, a zatim i Agru. Akbar je trijumfalno ušao u Delhi, gdje je ostao mjesec dana. Zatim su se on i Bajram Kan vratili u Pendžab kako bi se pozabavili Sikandar Šah Surijem, koji je ponovo postao aktivan.<ref name="Richards2">{{harvnb|Richards|1996|pp=9–13}}</ref> U narednih šest mjeseci, Moguli su dobili još jednu veliku bitku protiv Sikandera, koji je pobjegao na istok u [[Bengal]]. Akbar i njegove snage zauzeli su [[Lahore]], a zatim zauzeli [[Multan|Multana]] u Pendžabu. Godine 1558. Akbar je preuzeo [[Adžmer]], ulaz za [[Rajputana|Rajputan]], nakon poraza i bijega njegovog muslimanskog vladara.<ref name="Richards2" /> Moguli su također opkolili i porazili snage Sura koje su kontrolisale tvrđavu Gvalior, uporište sjeverno od rijeke [[Narmada|Narmade]].<ref name="Richards2" /> Kraljevske begume (dame), zajedno sa porodicama mogulskih emira, dovedene su iz Kabula u Indiju u to vrijeme, "kako bi se muškarci nastanili i bili u određenoj mjeri sputani u odlasku u zemlju na koju su navikli", prema Fazlu.<ref name="Eraly1" /> Akbar je jasno stavio do znanja da će ostati u Indiji, ponovo uvodeći historijsko naslijeđe Timuridske renesanse, za razliku od njegovog djeda i oca, koji su vladali kao prolazni vladari.<ref name="Eraly1" /><ref name="Richards2" /><ref>{{New Cambridge History of Islam|volume=3}}</ref> === Izvori === * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last1=Blochmann |translator-first1=Heinrich |translator-link1=Heinrich Blochmann |year=1873 |title=The Ain i Akbari |url=https://archive.org/details/ainiakbari00jarrgoog/page/55/mode/1up |volume=I |location=Calcutta, India |publisher=[[The Asiatic Society]] of Bengal}} * {{Cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=I |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.189288 |edition=2000 reproduction |location=Calcutta, India |publisher=The Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume I|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=II |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55649/page/n3/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume II|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=III |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55650/page/n5/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume III|1907}}}} * {{Cite book |last=Ahloowalia |first=B. S. |year=2009 |title=Invasion of the Genes: Genetic Heritage of India |url=https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |publisher=Strategic Book Publishing |isbn=978-1-60860-691-7 |access-date=26 March 2023 |archive-date=8 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230408134733/https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ahsan |first1=Aitzaz |year=2005 |title=The Indus Saga |publisher=Roli Books Private Limited |isbn=978-9-351-94073-9}} * {{cite thesis |last=Akhtar |first=Muhammad Saleem |date=February 1983 |title=Sind under the Mughals: An Introduction to, translation of and commentary on the Mazhar-i Shahjahani of Yusuf Mirak (1044/1634) |url=https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |type=PhD |publisher=Australian National university |pages=78, 79, 81 |access-date=4 August 2023 |archive-date=31 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221031031903/https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last=Ali |first=M. Athar |author-link=M. Athar Ali |year=2006 |title=Mughal India: Studies in Polity, Ideas, Society and Culture |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-569661-5}} * {{cite journal |last=Ali |first=Mubarak |author-link=Mubarak Ali |date=September–October 1992 |title=Akbar in Pakistani Textbooks |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9/10 |pages=73–76 |jstor=3517719 |doi=10.2307/3517719 |issn=0970-0293}} * {{cite book |last1=Badayuni |first1=Abdul Qadir |author-link=Abdul Qadir Badayuni |translator-last=Lowe |translator-first=W. H. |year=1884 |title=Muntakhab-ut-Tawarikh |url=https://ia801500.us.archive.org/27/items/in.ernet.dli.2015.196147/2015.196147.Muntakhab---Ut---Tawarikh--Vol-2_text.pdf |volume=II |publisher=Asiatic Society of Bengal |location=Calcutta, India}} * {{cite book |last1=Banerji |first1=S. K. |year=1938 |title=Humāyun Bādshāh |url=https://archive.org/details/humayunbadshah035068mbp/mode/2up |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Calcutta, India |oclc=952877148}} * {{cite journal |last=Beveridge |first=H. |author-link=Henry Beveridge (orientalist) |title=The Garden of Climes |journal=The Imperial and Asiatic Quarterly Review and Oriental and Colonial Record |url=https://archive.org/details/imperialandasia00unkngoog |date=January–April 1900 |volume=IX |issue=17–18 |pages=145–162}} * {{cite book |last1=Black |first1=Antony |year=2011 |title=The History of Islamic Political Thought: From the Prophet to the Present |url=https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |publisher=Edinburgh University Press |isbn=978-0-7486-8878-4 |access-date=14 October 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |url-status=live}} * {{cite book |last1=Burke |first1=S. M. |year=1989 |title=Akbar: The Greatest Mogul |url=https://archive.org/details/akbargreatestmog0000smbu/page/143/mode/1up |publisher=Munshiram Manoharlal Publishers}} * {{cite book |last1=Busch |first1=Allison |year=2011 |title=Poetry of Kings: The Classical Hindi Literature of Mughal India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-976592-8}} * {{cite book |last=Chandra |first=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2007 |title=History of Medieval India |publisher=[[Orient Longman]] |place=New Delhi, India |isbn=978-81-250-3226-7}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |year=2001 |title=Medieval India: From Sultanat to the Mughals |volume=I |publisher=Har-Anand Publications |isbn=978-81-241-0522-1}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2005 |orig-year=First published 1999 |title=Medieval India: from Sultanat to the Mughals |url=https://books.google.com/books?id=0Rm9MC4DDrcC&pg=PA105 |edition=Revised |volume=II |publisher=Har-Anand Publications |location=New Delhi, India |isbn=978-81-241-1066-9}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=1993 |title=Mughal Religious Policies, the Rajputs & the Deccan |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.119462/page/n24/mode/1up |publisher=Vikas Publishing House |location=New Delhi, India |isbn=978-0-7069-6385-4}} * {{cite book |last1=Chaudhary |first1=S. N. Roy |year=2011 |title=Restoration of Split Milk |publisher=Gyan Publishing House |isbn=978-81-212-1046-1}} * {{cite book |last=Chua |first=Amy |date=2007 |title=Day of Empire: How Hyperpowers Rise to Global Dominance – and Why They Fall |publisher=Doubleday |isbn=978-0-385-51284-8 |url=https://archive.org/details/dayofempirehowhy00chua_0}} * {{cite journal |last1=Codrington |first1=K. de B. |date=March 1943 |title=Portraits of Akbar, the Great Mughal (1542–1605) |journal=[[The Burlington Magazine for Connoisseurs]] |volume=82 |issue=480 |pages=64–67 |jstor=868499}} * {{cite book |last=Collier |first=Dirk |year=2011 |title=The Emperor's writings: Memories of Akbar the great |publisher=Amaryllis |isbn=978-81-910673-6-1}} * {{cite book |last=Collingham |first=Lizzie |author-link=Lizzie Collingham |date=2006 |title=Curry: A Tale of Cooks and Conquerors |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-532001-5 |url=https://archive.org/details/curry00lizz}} * {{cite book |last1=Conder |first1=Josiah |year=1828 |title=The Modern Traveller: a popular description |url=https://archive.org/details/moderntraveller04unkngoog |publisher=R. H. Tims}} * {{cite encyclopedia |last=Crooke |first=W. |author-link=William Crooke |editor-last=Hastings |editor-first=James |editor-link=James Hastings |encyclopedia=Encyclopædia of Religion and Ethics |title=Fatehpur-Sīkrī |url=https://archive.org/details/dli.ernet.14940/page/796/mode/1up |year=1912 |publisher=Charles Scribner's Sons |volume=V}} * {{cite book |last1=Deefholts |first1=Margaret |last2=Deefholts |first2=Glenn |last3=Acharya |first3=Quentine |year=2006 |title=The Way We Were: Anglo-Indian Cronicles |publisher=Calcutta Tiljallah Relief Incorporated |isbn=0-9754639-3-4}} * {{cite book |last1=Durant |first1=Will |year=2011 |orig-year=First published 1935 |title=Our Oriental Heritage: The Story of Civilization |url=https://books.google.com/books?id=ru4LPyMAxxkC&pg=PT738 |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-4516-4668-9}} * {{Cite book |last1=Eaton |first1=Richard M. |author-link=Richard M. Eaton |year=2019 |title=India in the Persianate Age |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-97423-4}} * {{Cite book |last1=Elgood |first1=Robert |year=1995 |title=Firearms of the Islamic World |url=https://books.google.com/books?id=epaMx7jSZjIC&pg=PA135 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-85043-963-9}} * {{Cite book |last1=Eraly |first1=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2000 |orig-year=First published 1997 |title=Emperors of the Peacock Throne: The Saga of the Great Moghuls |url=https://archive.org/details/emperorsofpeacoc0000eral/page/171/mode/1up |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-100143-2}} * {{Cite book |last=Eraly |first=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2007 |orig-year=First published 1997 |title=The Mughal World: India's Tainted Paradise |publisher=Weidenfeld & Nicolson |isbn=978-0-297-85209-4}} * {{cite book |last1=Erskine |first1=William |year=1854 |title=A History of India Under the Two First Sovereigns of the House of Taimur, Báber and Humáyun |volume=II |url=https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |publisher=Longman, Brown, Green, and Longmans |access-date=9 August 2023 |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231854/https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Farooqi |first1=Naimur Rahman |year=1989 |title=Mughal-Ottoman relations: a study of political & diplomatic relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748 |url=https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |location=Delhi, India |publisher=Idarah-i Adabiyat-i Delli |oclc=20894584 |access-date=15 August 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |url-status=live}} * {{Cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=2017 |title=An Overview of Ottoman Archival Documents and Their Relevance for Medieval Indian History |journal=The Medieval History Journal |volume=20 |issue=1 |pages=192–229 |doi=10.1177/0971945816687687 |s2cid=164261762}} * {{cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=1996 |title=Six Ottoman Documents on Mughal-Ottoman Relations During The Reign of Akbar |url=http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |journal=Journal of Islamic Studies |volume=7 |issue=1 |pages=32–48 |doi=10.1093/jis/7.1.32 |jstor=26195476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=2 March 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302190606/http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |url-status=live}} * {{cite book |last=Faroqhi |first=Suraiya |author-link=Suraiya Faroqhi |year=2006 |title=The Ottoman Empire and the World Around It |url=https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-84511-122-9 |access-date=11 November 2019 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ferishta |first1=Mahomed Kasim |author-link=Firishta |translator-last=Briggs |translator-first=John |translator-link=John Briggs (East India Company officer) |year=1909 |orig-year=First published in 1829 |title=History of the Rise of the Mahomedan Power in India, Till the Year A.D. 1612 |url=https://archive.org/details/historyofriseofm02feri/page/169/mode/1up |volume=II |location=Calcutta, India |publisher=R. Cambrey & Company |page=169}} * {{cite book |last1=von Garbe |first1=Richard |translator-last1=Robinson |translator-first1=Lydia G. |year=1909 |title=Akbar, Emperor of India |url=https://archive.org/details/akbaremperorind00garbgoog |location=Chicago, Illinois |publisher=The Open Court Publishing Company}} * {{cite journal |last1=Gibbs |first1=J. |year=1883 |title=On two Enormous Gold Coins |journal=Proceedings of the Asiatic Society of Bengal |pages=4–5 |url=https://archive.org/details/proceedingsofasi1883asia/page/4/mode/2up}} * {{cite book |last1=Gómez |first1=Oscar R. |author-link=Oscar R. Gómez |year=2013 |title=Tantrism in the Society of Jesus – from Tibet to the Vaticcan today |url=https://www.academia.edu/19202701 |publisher=Editorial MenteClara |isbn=978-987-24510-3-5 |access-date=5 January 2016 |archive-date=28 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128153447/https://www.academia.edu/19202701 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Gommans |first1=Jos |author-link=Jos Gommans |year=2002 |title=Mughal Warfare: Indian Frontiers and High Roads to Empire, 1500–1700 |url=https://books.google.com/books?id=HSWlKB1nylkC&pg=PA134 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-23988-2}} * {{cite book |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |year=1997 |title=Akbar and His India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi |isbn=978-0-19-563791-5}} * {{cite journal |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |date=September–October 1992 |title=Akbar and Technology |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9–10 |pages=3–15 |doi=10.2307/3517712 |jstor=3517712}} * {{cite book |last1=Hasan |first1=Nurul |author-link=Saiyid Nurul Hasan |year=2007 |title=Religion, State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569660-8}} * {{cite book |last1=Hasan Siddiqi |first1=Mahmudul |year=1972 |title=History of the Arghuns and Tarkhans of Sindh, 1507–1593: An Annotated Translation of the Relevant Parts of Mir Ma'sums Ta'rikh-i-Sindh, with an Introduction & Appendices |publisher=Institute of Sindhology, University of Sind}} * {{cite book |last1=Hindu Shah |first1=Muhammad Qasim |title=Gulshan-I-Ibrahimi |volume=2 |date=1595–1612}} * {{Cite book |last1=Houtsma |first1=M. T. |year=1993 |title=E. J. Brill's First Encyclopaedia of Islam, 1913–1936, Volume 4 |url=https://books.google.com/books?id=7CP7fYghBFQC&pg=PA711 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-09796-4}} * {{cite book |last1=Ikram |first1=S. M. |author-link=S. M. Ikram |editor-last=Embree |editor-first=Ainslie T. |editor-link=Ainslie Embree |year=1964 |title=Muslim Civilization in India |url=https://archive.org/details/muslimcivilizati00ikra/page/160/mode/1up |publisher=Columbia University Press |lccn=64-14656}} * {{cite book |last1=Jahangir |translator-last=Thackston |translator-first=Wheeler M. |translator-link=Wheeler M. Thackston |year=1999 |title=The Jahangirnama : memoirs of Jahangir, Emperor of India |url=https://archive.org/details/jahangirnamamemo00jaha |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512718-8}} * {{cite book |last1=Jarric |first1=du Pierre |translator-last=Payne |translator-first=C. H. |year=1926 |title=Akbar and the Jesuits |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.75704 |series=Broadway Travellers |location=London, England |publisher=Harper & Brothers}} * {{cite book |last1=Keay |first1=F. E. |year=1920 |title=A History of Hindi Literature |url=https://archive.org/details/historyofhindili00keayrich/page/36/mode/1up |publisher=Association Press}} * {{cite book |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1999 |title=Akbar and his age |publisher=Northern Book Centre |isbn=978-81-7211-108-3}} * {{Cite journal |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1968 |title=The Nobility under Akbar and the Development of His Religious Policy, 1560–80. |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume=100 |issue=1/2 |pages=29–36 |doi=10.1017/S0035869X00126115 |jstor=25203020 |s2cid=159780897}} * {{Cite book |last1=Koch |first1=Ebba |author-link=Ebba Koch |year=1990 |title=Mughal architecture |url=http://archive.org/details/in.gov.ignca.79132 |publisher= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Kulke |first1=Hermann |author-link=Hermann Kulke |year=2004 |title=A history of India |url=https://books.google.com/books?id=V73N8js5ZgAC&pg=PA205 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-32920-0}} * {{cite book |last1=Lach |first1=Donald F. |author-link=Donald F. Lach |last2=Van Kley |first2=Edwin J. |year=1965 |title=Asia in the Making of Europe |url=https://books.google.com/books?id=PjVKjJ-WgOYC&pg=PA393 |volume=3 pt. 1 |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-46765-8 |oclc=295911}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=K. S. |author-link=K. S. Lal |year=1999 |title=Theory and Practice of Muslim State in India |url=https://books.google.com/books?id=HmBuAAAAMAAJ |publisher=Aditya Prakashan |isbn=978-81-86471-72-2}} * {{cite book |last1=Lal |first1=Muni |year=1980 |title=Akbar |url=https://archive.org/details/Akbar/page/n113/mode/2up?q=Jodha+bai |publisher=University of Michigan |isbn=978-0-7069-1076-6}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=Ruby |year=2005 |title=Domesticity and Power in the Early Mughal World |url=https://books.google.com/books?id=B8NJ41GiXvsC&pg=PA140 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85022-3}} * {{cite book |last1=Levi |first1=Scott Cameron |year=2002 |title=The Indian diaspora in Central Asia and its trade, 1550–1900 |url=https://books.google.com/books?id=9qVkNBge8mIC&pg=PA44 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-12320-5}} * {{cite book |editor-last=Majumdar |editor-first=R. C. |editor-link=R. C. Majumdar |year=1974 |title=The Mughul Empire |url=https://archive.org/details/mughulempire00bhar/page/n6/mode/2up |series=The History and Culture of the Indian People |volume=VII |location=Bombay, India |publisher=Bharatiya Vidya Bhavan}} * {{Cite book |last=Manchanda |first=Bindu |year=2001 |title=Jaisalmer: The City of Golden Sands and Strange Spirits |location=New Delhi, India |publisher=HarperCollins |isbn=978-81-7223-434-8}} * {{cite book |last1=Khanna |first1=Meenakshi |year=2007 |title=Cultural History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-81-87358-30-5 |access-date=30 June 2013 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030114/https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Mehta |first1=Jaswant Lal |year=1984 |orig-year=First published 1981 |title=Advanced Study in the History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |volume=II |edition=2nd |publisher=Sterling Publishers |isbn=978-81-207-1015-3 |oclc=1008395679 |access-date=3 January 2022 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030606/https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Moosvi |first1=Shireen |year=2008 |title=People, Taxation and Trade in Mughal India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569315-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Stuart |year=2009 |title=The library: an illustrated history |url=https://archive.org/details/libraryillustrat0000murr/page/104/mode/1up |location=Chicago, Illinois |publisher=ALA Editions |isbn=978-1-60239-706-4}} * {{Cite book |last1=Muzaffar |first1=H. Syed |last2=Kumar |first2=Anil |last3=Usmani |first3=B. D. |last4=Gupta |first4=Pramod |year=2022 |title=History of Indian Nation |volume=2 |url=https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |publisher=K. K. Publications |isbn=978-81-7844-129-0 |access-date=26 March 2023 |archive-date=27 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230627120340/https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |url-status=live}} * {{cite journal |title=Akbar, the Great Mughal |journal=Nature |date=21 November 1942 |volume=150 |issue=3812 |pages=600–601 |doi=10.1038/150600b0 |bibcode=1942Natur.150R.600. |s2cid=4084248 |doi-access=free |ref={{harvid|Nature|1942}}}} * {{Cite book |last1=Petersen |first1=Andrew |year=1996 |title=Dictionary of Islamic Architecture |url=https://archive.org/details/dictionaryofislamicarchitecture_201911/page/n92/mode/1up |publisher=Routledge |isbn=0-415-06084-2}} * {{Cite book |last1=Pletcher |first1=Kenneth |year=2010 |title=The History of India |url=https://books.google.com/books?id=1rk63MOPD6gC&pg=PA170 |publisher=Rosen Publishing Group |isbn=978-1-61530-201-7}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Beni |year=1930 |title=History of Jahangir |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.281009 |edition=2nd |publisher=The Indian Press}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Rajendra |author-link=Rajendra Prasad |year=2017 |orig-year=First published 1946 |title=India Divided |url=https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |publisher=Penguin |isbn=978-0-14-341415-5 |access-date=1 July 2023 |archive-date=1 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230701022126/https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Richards |first1=John F. |author-link=John F. Richards |year=1996 |title=The Mughal Empire |url=https://books.google.com/books?id=HHyVh29gy4QC&pg=PA288 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56603-2}} * {{cite journal |last1=Safdar |first1=Aiysha |last2=Khan |first2=Muhammad Azam |date=January–June 2021 |title=History of Indian Ocean – A South Indian perspective |url=http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |journal=Journal of Indian Studies |volume=7 |issue=1 |access-date=21 June 2022 |archive-date=18 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218121856/http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last1=Sangari |first1=Kumkum |editor-first=J. S. |editor-last=Grewal |title=The State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |year=2007 |chapter=Akbar: The Name of a Conjuncture |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-566720-2}} * {{cite book |last1=Sanghmitra |year= |title=Jain Dharma ke Prabhavak Acharya |language=hi |publisher=Jain Vishwa Bharati, Ladnu |edition= |page= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001a |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=I |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-939512-43-0}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001b |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=II |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-89148-085-3}} * {{cite book |last1=Sarkar |first1=Jadunath |author-link=Jadunath Sarkar |year=1984 |title=A History of Jaipur |publisher=Orient Longman |place=New Delhi, India |isbn=81-250-0333-9 |url=https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |access-date=15 November 2015 |archive-date=3 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230703063157/https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Schimmel |first1=Annemarie |author-link=Annemarie Schimmel |editor-last=Waghmar |editor-first=Burzine K. |translator-last=Attwood |translator-first=Corinne |year=2004 |title=The Empire of the Great Mughals: History, Art, and Culture |url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne |url-access=registration |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-86189-185-3}} * {{cite book |last1=Sen |first1=Amartya |author-link=Amartya Sen |year=2005 |title=The Argumentative Indian |publisher=[[Allen Lane (imprint)|Allen Lane]] |isbn=0-7139-9687-0}} * {{Cite book |last1=Sen |first1=Sailendra |year=2013 |title=A Textbook of Medieval Indian History |publisher=Primus Books |isbn=978-93-80607-34-4}} * {{cite book |last1=Sharma |first1=Parvati |year=2023 |title=A Lamp for the Dark World: Akbar, India's Greatest Mughal |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |isbn=978-1-5381-7790-7}}* {{cite book |last1=Sharma |first1=Sri Ram |year=1988 |title=The Religious Policy of the Mughal Emperors |publisher=[[Munshiram Manoharlal]] Publishers |isbn=81-215-0395-7}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent Arthur |author-link=Vincent Arthur Smith |year=1917 |title=Akbar the Great Mogul, 1542–1605 |url=https://archive.org/stream/cu31924024056503#page/n7/mode/2up |publisher=Oxford at The Clarendon Press}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent A. |author-link=Vincent Arthur Smith |year=2002 |orig-year=First published 1919 |title=The Oxford History of India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-561297-4 |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofi00smit}} * {{Cite book |last=Somani |first=Ramavallabha |year=1990 |title=History of Jaisalmer |publisher=Panchsheel Prakashan |isbn=978-81-7056-070-8}} * {{cite book |last1=Sreenivasan |first1=Ramya |authorlink=Ramya Sreenivasan |editor1=Indrani Chatterjee |editor2=Richard M. Eaton |editor-link2=Richard M. Eaton |year=2006 |chapter=Drudges, dancing girls, concubines: female slaves in the Rajput polity, 1500–1850 |title=Slavery and South Asian History |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-11671-6 |access-date=4 April 2021 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030621/https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Subrahmanyam |first1=Sanjay |date=June 1994 |title=Book Reviews: Naimur Rahman Farooqi, Mughal-Ottoman Relations: A Study of the Political and Diplomatic Relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748, Delhi |url=http://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |journal=The Indian Economic & Social History Review |volume=31 |issue=2 |doi=10.1177/001946469403100210 |s2cid=143346476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=29 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129120233/https://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Syed |first1=Jawad |title=Akbar's multiculturalism: lessons for diversity management in the 21st century |journal=Canadian Journal of Administrative Sciences |volume=28 |issue=4 |doi=10.1002/CJAS.185 |year=2011 |pages=402–412}} * {{cite book |last1=Thackeray |first1=Frank W. |last2=Findling |first2=John E. |year=2012 |title=Events That Formed the Modern World |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-59884-902-8}} * {{cite journal |last=Truschke |first=Audrey |year=2012 |title=Setting the Record Wrong: A Sanskrit Vision of Mughal Conquests |journal=South Asian History and Culture |volume=3 |issue=3 |pages=373–396 |doi=10.1080/19472498.2012.693710 |s2cid=145619920 |url=https://www.academia.edu/1239832 |access-date=1 November 2017 |archive-date=7 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220307012751/https://www.academia.edu/1239832 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Waseem |first1=Shah Mohammad |year=2003 |title=A Persian historiography in India |publisher=Kanishka Publishers |url=https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |isbn=978-81-7391-537-6 |access-date=18 February 2022 |archive-date=18 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318225245/https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |url-status=live}} * {{cite encyclopedia |title=India |encyclopedia=Encyclopedia of Library History |editor-first1=Wayne A. |editor-last1=Wiegand |editor-link1=Wayne A. Wiegand |editor-first2=Donald G. |editor-last2=Davis |publisher=Garland Publishing, Incorporated |year=1994 |isbn=0-8240-5787-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * [[Abu'l-Fazl ibn Mubarak]] ''Akbar-namah'' Edited with commentary by Muhammad [[Sadiq Ali]] (Kanpur-Lucknow: Nawal Kishore) 1881–83 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Abu al-Fazl ibn Mubarak ''Akbarnamah'' Edited by Maulavi [[Abd Al-Rahim]]. Bibliotheca Indica Series (Calcutta: Asiatic Society of Bengal) 1877–1887 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Haji Muhammad 'Arif Qandahari ''Tarikh-i-Akbari (Better known as Tarikh-i-Qandahari)'' edited & Annotated by Haji Mu'in'd-Din Nadwi, Dr. Azhar 'Ali Dihlawi & Imtiyaz 'Ali 'Arshi ([[Rampur Raza Library]]) 1962 ([[Persian Language|Persian]]) * Martí Escayol, Maria Antònia. "Antoni de Montserrat in the Mughal Garden of good government European construction of Indian nature", ''Word, Image, Text: Studies in Literary and Visual Culture'', ed. Shormistha Panja et al., Orient Blackswan, New Delhi, 2009. {{ISBN|978-81-250-3735-4}} * Satyananda Giri, ''Akbar'', Trafford Publishing, 2009, {{ISBN|978-1-4269-1561-1}} * John Correia-Afonso, ''Letters from the Mughal court'', Bombay, 1980. * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 1) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00buchgoog#page/n8/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |editor=Gustav von Buchwald |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 2) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00augugoog#page/n4/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Malleson |first=Colonel G. B. |title=Akbar and the Rise of the Mughal Empire |series=[[Rulers of India series]] |url=https://archive.org/stream/rulersofindiaakb009177mbp#page/n7/mode/2up |year=1899 |publisher=Oxford at the Clarendon Press}} * [https://www.gutenberg.org/ebooks/18307 ''The Adventures of Akbar'' by Flora Annie Steel, 1847–1929 (ebook)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902044145/http://www.gutenberg.org/ebooks/18307 |date=2 September 2020 }} * {{cite book |last=Havell |first=Ernest Binfield |author-link=Ernest Binfield Havell |title=The History of Aryan Rule in India from the earliest times to the death of Akbar |url=https://archive.org/stream/historyofaryanru00have#page/n9/mode/2up |year=1918 |location=New York |publisher=Frederick A. Stokes Company}} * {{cite book |last=Moreland |first=W. H. |title=India at the death of Akbar: An economic study |url=https://archive.org/stream/cu31924022895001#page/n5/mode/2up |year=1920 |location=London, England |publisher=Macmillan & Company}} * {{cite book |last=Monserrate |first=Father Antonio |title=The commentary of Father Monserrate, S. J., on his journey to the court of Akbar |url=https://archive.org/stream/commentaryoffath00monsuoft#page/n7/mode/2up |year=1922 |publisher=Oxford University Press}} * {{cite book |last=Shrivastava |first=A. L. |title=A short history of Akbar the Great. |year=1957 |publisher=Shiva Lal Agarwala |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.131063}} {{Refend}} == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Spisak osoba znanih kao Veliki]] {{Commonscat|Akbar I}} [[Kategorija:Rođeni 1542.]] [[Kategorija:Umrli 1605.]] [[Kategorija:Biografije, Umerkot]] [[Kategorija:Vladari]] [[Kategorija:Indija]] jsnsaki4ev1zhaay27ki6bw8ep15wxu 3665740 3665737 2024-11-13T11:19:14Z AnToni 2325 3665740 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Akbar I | Slika = Posthumous portrait of Mughal Empreror Akbar.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak careva Mogulskog carstva|Mogulski car]] | Vladavina = 11. februar 1556 – 27. oktobar 1605. | Prethodnik = [[Humajun]] | Nasljednik = [[Jahangir]] | Datum rođenja = 15. oktobar 1542. | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1605|10|27|1542|10|15}} | Djeca = [[Hasan Akbar]]<br>[[Husein Akbar]]<br>[[Jahangir]]<br>[[Murat Mirza]]<br>[[Danijel Mirza]]<br>[[Aram Banu Begum]]<br>[[Shakr-un-Nisa Begum]]<br>[[Shahzadi Khanum]] | Supružnik = [[Merjem-uz-Zamani Begum]]<br>[[Rukaja Begum]]<br>[[Salima Begum]]<br>[[Raj Kanwari Bai Begum]]<br>[[Nathi Bai Bagum]]<br>[[Kismijah Banu Begum]]<br>[[Bibi Daulat Shad Begum]]<br>[[Razija Begum]] | Dinastija = [[Dinastija Timurid|Timurid]] | Otac = [[Humajun]] | Majka = [[Hamida Banu Begum]] }} '''Ebu'l-Feth Dželaluddin Muhammed Ekber''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Akbar|title=Akbar {{!}} Biography, History, & Achievements {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://iranicaonline.org/|title=Welcome to Encyclopaedia Iranica|last=Foundation|first=Encyclopaedia Iranica|website=iranicaonline.org|language=en-US|access-date=27. 6. 2023}}</ref><ref>{{Citation|title=Akbar I|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209|publisher=Philip's|access-date=27. 6. 2023|language=en}}</ref> poznatiji kao '''Akbar I'''<ref name=time /> i '''Akbar Veliki'''<ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> (15. oktobar 1542 – 27. oktobar 1605),<ref>{{harvnb|Beveridge Volume I|1907|pp=139–140}}</ref><ref name="Oxford University Press-2014">{{Cite encyclopedia |year=2014 |title=Akbar I |encyclopedia=World Encyclopedia |publisher=[[Oxford University Press]] |url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |access-date=29 May 2023 |orig-date=2004 |edition=online |doi=10.1093/acref/9780199546091.001.0001 |isbn=978-0-19-954609-1 |oclc=150655825 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030109/https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780199546091.001.0001/acref-9780199546091-e-209 |archive-date=22 September 2023 |url-status=live}}</ref><ref>{{harvnb|Syed|2011|p=404}}</ref> bio je [[Spisak Mogulskih careva|car Mogulskog carstva]] od 1556. do smrti 1605.<ref>{{Cite web|url=https://www.indiatoday.in/education-today/gk-current-affairs/story/akbar-the-great-348793-2016-10-27|title=Remembering Akbar the Great: Facts about the most liberal Mughal emperor|website=India Today|language=en|access-date=27. 6. 2023}}</ref> On je bio treći i jedan od najvećih vladara [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog Carstva]] u Indiji. Akbar je naslijedio svog oca [[Humayun, mogulski car|Humayuna]], sa regentom [[Bajram Khan]]om, koji je pomogao mladom caru da proširi i konsoliduje Mogulsko carstvo u Indiji. Općenito se smatra jednim od najvećih careva u indijskoj historiji i vodio je uspješnu kampanju za ujedinjenje različitih kraljevstava Hindustana ili same Indije.<ref name="Britanica">{{Citation |last=Britanica |first=Encyclopaedia |title=Akbar |url=https://www.britannica.com/biography/Akbar |page=2 |year=2024 |publisher=Encyclopaedia of britanica |isbn=978-0-521-56603-2 |access-date=9 August 2017 }} Quote: "Akbar, The greatest Mughal emperor of India."</ref><ref>{{cite book |url=https://archive.org/details/TheMughalThrone/page/n41/mode/1up?view=theater&q=Akbar |title=The Saga of the Great Mughals |isbn=9781932705546 |access-date=19 May 2024 |last1=Early |first1=Abraham |date=2000|publisher=Sterling Publishers Pvt. }}</ref> Akbar je bio jaka ličnost i uspješan general. Postepeno je povećao Mogulsko carstvo po [[Indijski potkontinent|Indijskom potkontinentu]], proširivši ga do rijeke [[Godavari (rijeka)|Godavari]]. Međutim, njegova moć i utjecaj se protezala kroz cijelu zemlju zbog njegove vojne, političke, kulturne i ekonomske dominacije. Da bi se ujedinila ogromna Mogulska država, Akbar je uspostavio centralizirani sistem administracije širom carstva i usvojio politiku pomirenja vladara kroz brak i diplomatiju. U cilju očuvanja reda i mira u vjerski i kulturno različitim carstvom, on je usvojio politiku koja je dobila podršku od nemuslimana. Izbjegavajući plemenske veze i identitet islamske države, Akbar je nastojao da ujedini daleke zemlje svog carstva kroz odanost, izraženu kroz [[perzijsko društvo|perzijsku kulturu]], tako da je car imao gotovo božanski status. Mogulsko carstvo je razvilo jaku i stabilnu ekomomiju, što je dovelo do komercijalne ekspanzije i većeg patronata kulture. Akbar je sam promovirao umjetnost i kulturu. Volio je i književnost, pa je napravio i biblioteku sa više od 24.000 knjiga napisanih na [[Sanskrt|sanskrtu]], [[Hindski jezik|hindskom]], [[Perzijski jezik|perzijskom]], [[Grčki jezik|grčkom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]. U biblioteci su također radili mnogi naučnici, prevodioci, umjetnici, [[Kaligrafija|kaligrafi]], arhitekti i zanatlije. Također su stvoreni i sudovi u [[Delhi]]ju, [[Agra|Agri]], [[Fatehpur Sikri]] koji su postali centri umjetnosti, pisma i učenja. Perzijsko-islamska kultura je počela da se spaja i stapa sa autohtonim indijskim elementima, a posebno je nastala [[indo-perzijska kultura]] koja se odlikovala mogulskim stilom umjetnosti, slikarstva i arhitekture. U nadi da će donijeti vjersko jedinstvo unutar carstva, Akbar je proglasio [[Din-i-llahi]], sinkretičku vjeru izvedenu iz islama, hinduizma, zoroastrizma i hrišćanstva. Jednostavan monoteistički kult je bio centriran na Akbara kao proroka, čime je privukao gnjev [[ulema]] i muslimana. Akbarova vladavina je značajno uticala na tok indijske historije. Za vrijeme njegove vladavine, Mogulsko carstvo se utrostručilo u veličini i bogatstvu. On je stvorio moćan vojni sistem i pokrenuo efikasne političke i socijalne reforme. Ukidanjem [[jizya|sektaškog poreza]] za nemuslimane i imenovanjima na visoke civilne i vojne dužnosti, postao je prvi Mogulski vladar koji je zadobio povjerenje i odanost. Učestvovao je na raznim festivalima, shvativši da je stabilno carstvo zavisilo od saradnje i dobre volje njegovih podanika. Dakle, temelji za multikulturalno Mogulsko carstvo je postavljeno za vrijeme njegove vladavine. Akbara je naslijedio njegov sin [[Jahangir]]. == Rane godine == Poražen u bitkama kod [[Bitka kod Čause|Čause]] i [[Bitka kod Kanaudža|Kanaudža]] od 1539. do 1540. od strane snaga [[Sher Shah Suri]]ja, mogulski car [[Humajun]] je pobjegao prema zapadu do [[Sindh]]a. Tamo je upoznao i oženio tada 14-godišnju [[Hamida Banu Begum|Hamidu Banu Begum]], kćerku šeika Ali Akbara Jamija, učitelja njegovog mlađeg brata [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]]. Jalal ud-din Muhammad Akbar je rođen u narednih godinu dana, 15. oktobra 1542. (4. [[redžeb]]a 949. h.g.) u tvrđavi Rajput Umerkot u Sindhu (današnjem Pakistanu), gdje su njegovi roditelji pronašli utočište kod lokalnog hinduističkog vladara Rana Prasada. Tokom dužeg perioda Humayunovog izgnanstva, Akbar je odrastao u Kabulu kod očevih stričeva [[Kamran Mirza|Kamrana Mirze]] i [[Askari Mirza|Askari Mirze]]. On je tu proveo svoju mladost učeći loviti, trčati i boriti se, postavši odvažan, hrabar i snažan ratnik koji nikada nije naučio čitati i pisati. Ovo, međutim, nije spriječavalo njegovu potragu za znanjem, jer je uvijek nalazio nekog ko bi mu čitao. U novembru 1551, Akbar je oženio svoju [[Rodbina|prvu rodicu]] [[Ruqaiya Sultan Begum|Ruqaiyu Sultan Begum]]<ref>{{Cite book|last=Mehta|first=Jl|url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189|title=Advanced Study in the History of Medieval India|publisher=Sterling Publishers Pvt. Ltd|isbn=978-81-207-1015-3|language=en}}</ref> u Kabulu. Princeza Ruqaiya je bila jedina kćerka njegovog strica [[Hindal Mirza|Hindala Mirze]] i bila je njegova prva i glavna supruga. Brak je bio dogovoren od strane Akbarovog oca i Ruqaiyinog strica, cara Humayuna, a svadba je održana nakon iznenadne smrti njegovog brata Hindal Mirze, koji je poginuo u borbi. Nakon haosa koji je izazvao sin Sher Shaha Surija [[Islam Shah]], Humayun ponovo osvaja Delhi 1555, tako što mu je saveznik postao pezijski šah [[Tahmasp I]]. Nakon nekoliko mjeseci, Humayun umire. Akbarov regent, [[Bajram Khan]], prikriva njegovu smrt, kako bi se pripremili za Akbarovo ustoličenje. Akbar je došao naslijedio Humayuna 14. februara 1556, dok je u toku bio rat protiv [[Sikandar Shah Suri|Sikandar Shaha]] za Mogulsko prijestolje. U Kalanauru, u Pandžabu, 13-godišnji Akbar je ustoličen od strane Bajrama Khana na novosagrađeno prijestolje. On je bio proglašen Shahanshahom ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Kralj kraljeva). Bajram Khan je vladao u njegovo ime sve dok nije postao punoljetan. == Vojne kampanje == [[File:India in 1605.jpg|thumb|upright=1.2|[[Mogulsko Carstvo]] pod Akbarovom vlašću (žuto) nakon završetka njegovih vojnih pohoda]] === Vojne inovacije === Akbarove vojne kampanje učvrstile su mogulsku vlast na indijskom potkontinentu.<ref name="India Today" /><ref name="Lal">{{harvnb|Lal|2005|p=140}}</ref> uveo je organizacione promjene u mansabdari sistem, uspostavljajući hijerarhijsku ljestvicu vojnih i civilnih činova.<ref name="Kulke">{{harvnb|Kulke|2004|p=205}}</ref> Organizacione reforme bile su praćene inovacijama u topovima, utvrđenjima i upotrebi slonova.<ref name="Lal" /> Akbar se takođe zainteresovao za oružje s [[Taban na fitilj|tabanom na fitilju]] efikasno ih je koristio tokom raznih sukoba. Tražio je pomoć od Osmanlija, kao i Evropljana, posebno Portugalaca i Italijana, u nabavci naprednog vatrenog oružja i artiljerije.<ref name="Schimmel">{{harvnb|Schimmel|2004|p=88}}</ref><ref name="Richards1">{{harvnb|Richards|1996|p=288}}</ref> Akbarov vezir Abul Fazl je jednom izjavio da "sa izuzetkom Turske, možda nema zemlje u kojoj njeno oružje ima više sredstava za osiguranje vlade od [Indije]."<ref name="Elgood">{{harvnb|Elgood|1995|p=135}}</ref> Učenjaci i historičari su koristili izraz "carstvo baruta" analizirajući uspjeh Mogula u Indiji.<ref name="Gommans">{{harvnb|Gommans|2002|p=134}}</ref> === Sjeverna Indija === [[File:Kaiser Akbar bändigt einen Elefanten.jpg|thumb|upright|Akbar trenira na slonu]] Akbarov otac Humajun povratio je kontrolu nad [[Pendžab]]om, [[Delhi]]jem i [[Agra|Agrom]] uz podršku [[Safavidska dinastija|Safavida]], ali je vladavina Mogula i dalje bila nesigurna kada je Akbar preuzeo prijestolje. Kada su Suri ponovo osvojili Agru i Delhi nakon Humajunove smrti, Akbarova mladost i nedostatak vojne pomoći iz mogulskog uporišta Kabula – koje je bilo usred invazije vladara Badakšana, princa Mirze Sulejmana – pogoršali su situaciju.<ref name="Eraly1">{{harvnb|Eraly|2000|pp=118–124}}</ref> Kada je njegov namjesnik, [[Bajram Kan]], sazvao ratno vijeće kako bi poveo mogulske snage, niko od Akbarovih starješina nije odobrio. Bajram Kan je na kraju uspio prevladati nad plemićima i odlučeno je da Moguli marširaju protiv najjačeg od vladara Sura, [[Sikandar Šah Suri|Sikandar Šah Surija]], u Pendžabu. Delhi je ostavljen pod regentstvom [[Tardi Beg|Tardija Beg Kana]].<ref name="Eraly1" /> Sikandar Šah Suris oslabljenom vojskom ranijim izgubljenim bitkama, povukao se kako bi izbjegao borbu kako se vojska Mogula približavala.<ref>{{Harvnb|Majumdar|1974|p=104|ps=: "But the arch-enemy was neither Sikandar, who had become a spent force after Māchīwārā and Sirhind"}}</ref><ref>{{harvnb|Muzaffar|Kumar|Usmani|Gupta|2022|p=119}}</ref> Akbar se također suočio s [[Hemu]]om, ministrom i generalom jednog od vladara Sura, koji se proglasio hinduističkim carem i protjerao Mogule iz Indo-Gangske ravnice.<ref name="Eraly1" /> Podstaknut od strane Bajrama Kana, koji je ponovo postrojio mogulsku vojsku prije nego što je Hemu uspio da konsoliduje svoju poziciju, Akbar je krenuo na Delhi da ga povrati.<ref>{{Harvnb|Chandra|2007|pp=226–227}}</ref> Njegova vojska, koju je predvodio Bajram Kan, porazila je Hemua i Sursku vojsku 5. novembra 1556. u [[Druga bitka kod Panipata|Drugoj bici kod Panipata]], 80 km sjeverno od Delhija.<ref name="Panipat">{{harvnb|Chandra|2007|p=227}}</ref> Ubrzo nakon bitke, mogulske snage zauzele su Delhi, a zatim i Agru. Akbar je trijumfalno ušao u Delhi, gdje je ostao mjesec dana. Zatim su se on i Bajram Kan vratili u Pendžab kako bi se pozabavili Sikandar Šah Surijem, koji je ponovo postao aktivan.<ref name="Richards2">{{harvnb|Richards|1996|pp=9–13}}</ref> U narednih šest mjeseci, Moguli su dobili još jednu veliku bitku protiv Sikandera, koji je pobjegao na istok u [[Bengal]]. Akbar i njegove snage zauzeli su [[Lahore]], a zatim zauzeli [[Multan|Multana]] u Pendžabu. Godine 1558. Akbar je preuzeo [[Adžmer]], ulaz za [[Rajputana|Rajputan]], nakon poraza i bijega njegovog muslimanskog vladara.<ref name="Richards2" /> Moguli su također opkolili i porazili snage Sura koje su kontrolisale tvrđavu Gvalior, uporište sjeverno od rijeke [[Narmada|Narmade]].<ref name="Richards2" /> Kraljevske begume (dame), zajedno sa porodicama mogulskih emira, dovedene su iz Kabula u Indiju u to vrijeme, "kako bi se muškarci nastanili i bili u određenoj mjeri sputani u odlasku u zemlju na koju su navikli", prema Fazlu.<ref name="Eraly1" /> Akbar je jasno stavio do znanja da će ostati u Indiji, ponovo uvodeći historijsko naslijeđe Timuridske renesanse, za razliku od njegovog djeda i oca, koji su vladali kao prolazni vladari.<ref name="Eraly1" /><ref name="Richards2" /><ref>{{New Cambridge History of Islam|volume=3}}</ref> === Izvori === * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last1=Blochmann |translator-first1=Heinrich |translator-link1=Heinrich Blochmann |year=1873 |title=The Ain i Akbari |url=https://archive.org/details/ainiakbari00jarrgoog/page/55/mode/1up |volume=I |location=Calcutta, India |publisher=[[The Asiatic Society]] of Bengal}} * {{Cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=I |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.189288 |edition=2000 reproduction |location=Calcutta, India |publisher=The Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume I|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=II |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55649/page/n3/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume II|1907}}}} * {{cite book |last1=Abul Fazl 'Allami |author-link=Abu'l-Fazl ibn Mubarak |translator-last=Beveridge |translator-first=Henry |translator-link=Henry Beveridge (orientalist) |year=1907 |title=The Akbar Nama of Abu-l-Fazl |volume=III |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.55650/page/n5/mode/2up |location=Calcutta, India |publisher=Asiatic Society |ref={{harvid|Beveridge Volume III|1907}}}} * {{Cite book |last=Ahloowalia |first=B. S. |year=2009 |title=Invasion of the Genes: Genetic Heritage of India |url=https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |publisher=Strategic Book Publishing |isbn=978-1-60860-691-7 |access-date=26 March 2023 |archive-date=8 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230408134733/https://books.google.com/books?id=Vp_q_MjupOIC&dq=Akbar+1599+agra+capital&pg=PA129 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ahsan |first1=Aitzaz |year=2005 |title=The Indus Saga |publisher=Roli Books Private Limited |isbn=978-9-351-94073-9}} * {{cite thesis |last=Akhtar |first=Muhammad Saleem |date=February 1983 |title=Sind under the Mughals: An Introduction to, translation of and commentary on the Mazhar-i Shahjahani of Yusuf Mirak (1044/1634) |url=https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |type=PhD |publisher=Australian National university |pages=78, 79, 81 |access-date=4 August 2023 |archive-date=31 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221031031903/https://openresearch-repository.anu.edu.au/bitstream/1885/11279/1/Akhtar_M.S._1983.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last=Ali |first=M. Athar |author-link=M. Athar Ali |year=2006 |title=Mughal India: Studies in Polity, Ideas, Society and Culture |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-569661-5}} * {{cite journal |last=Ali |first=Mubarak |author-link=Mubarak Ali |date=September–October 1992 |title=Akbar in Pakistani Textbooks |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9/10 |pages=73–76 |jstor=3517719 |doi=10.2307/3517719 |issn=0970-0293}} * {{cite book |last1=Badayuni |first1=Abdul Qadir |author-link=Abdul Qadir Badayuni |translator-last=Lowe |translator-first=W. H. |year=1884 |title=Muntakhab-ut-Tawarikh |url=https://ia801500.us.archive.org/27/items/in.ernet.dli.2015.196147/2015.196147.Muntakhab---Ut---Tawarikh--Vol-2_text.pdf |volume=II |publisher=Asiatic Society of Bengal |location=Calcutta, India}} * {{cite book |last1=Banerji |first1=S. K. |year=1938 |title=Humāyun Bādshāh |url=https://archive.org/details/humayunbadshah035068mbp/mode/2up |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Calcutta, India |oclc=952877148}} * {{cite journal |last=Beveridge |first=H. |author-link=Henry Beveridge (orientalist) |title=The Garden of Climes |journal=The Imperial and Asiatic Quarterly Review and Oriental and Colonial Record |url=https://archive.org/details/imperialandasia00unkngoog |date=January–April 1900 |volume=IX |issue=17–18 |pages=145–162}} * {{cite book |last1=Black |first1=Antony |year=2011 |title=The History of Islamic Political Thought: From the Prophet to the Present |url=https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |publisher=Edinburgh University Press |isbn=978-0-7486-8878-4 |access-date=14 October 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Hd1vAAAAQBAJ&q=akbar+sunni+muslim |url-status=live}} * {{cite book |last1=Burke |first1=S. M. |year=1989 |title=Akbar: The Greatest Mogul |url=https://archive.org/details/akbargreatestmog0000smbu/page/143/mode/1up |publisher=Munshiram Manoharlal Publishers}} * {{cite book |last1=Busch |first1=Allison |year=2011 |title=Poetry of Kings: The Classical Hindi Literature of Mughal India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-976592-8}} * {{cite book |last=Chandra |first=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2007 |title=History of Medieval India |publisher=[[Orient Longman]] |place=New Delhi, India |isbn=978-81-250-3226-7}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |year=2001 |title=Medieval India: From Sultanat to the Mughals |volume=I |publisher=Har-Anand Publications |isbn=978-81-241-0522-1}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=2005 |orig-year=First published 1999 |title=Medieval India: from Sultanat to the Mughals |url=https://books.google.com/books?id=0Rm9MC4DDrcC&pg=PA105 |edition=Revised |volume=II |publisher=Har-Anand Publications |location=New Delhi, India |isbn=978-81-241-1066-9}} * {{cite book |last1=Chandra |first1=Satish |author-link=Satish Chandra (historian) |year=1993 |title=Mughal Religious Policies, the Rajputs & the Deccan |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.119462/page/n24/mode/1up |publisher=Vikas Publishing House |location=New Delhi, India |isbn=978-0-7069-6385-4}} * {{cite book |last1=Chaudhary |first1=S. N. Roy |year=2011 |title=Restoration of Split Milk |publisher=Gyan Publishing House |isbn=978-81-212-1046-1}} * {{cite book |last=Chua |first=Amy |date=2007 |title=Day of Empire: How Hyperpowers Rise to Global Dominance – and Why They Fall |publisher=Doubleday |isbn=978-0-385-51284-8 |url=https://archive.org/details/dayofempirehowhy00chua_0}} * {{cite journal |last1=Codrington |first1=K. de B. |date=March 1943 |title=Portraits of Akbar, the Great Mughal (1542–1605) |journal=[[The Burlington Magazine for Connoisseurs]] |volume=82 |issue=480 |pages=64–67 |jstor=868499}} * {{cite book |last=Collier |first=Dirk |year=2011 |title=The Emperor's writings: Memories of Akbar the great |publisher=Amaryllis |isbn=978-81-910673-6-1}} * {{cite book |last=Collingham |first=Lizzie |author-link=Lizzie Collingham |date=2006 |title=Curry: A Tale of Cooks and Conquerors |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-532001-5 |url=https://archive.org/details/curry00lizz}} * {{cite book |last1=Conder |first1=Josiah |year=1828 |title=The Modern Traveller: a popular description |url=https://archive.org/details/moderntraveller04unkngoog |publisher=R. H. Tims}} * {{cite encyclopedia |last=Crooke |first=W. |author-link=William Crooke |editor-last=Hastings |editor-first=James |editor-link=James Hastings |encyclopedia=Encyclopædia of Religion and Ethics |title=Fatehpur-Sīkrī |url=https://archive.org/details/dli.ernet.14940/page/796/mode/1up |year=1912 |publisher=Charles Scribner's Sons |volume=V}} * {{cite book |last1=Deefholts |first1=Margaret |last2=Deefholts |first2=Glenn |last3=Acharya |first3=Quentine |year=2006 |title=The Way We Were: Anglo-Indian Cronicles |publisher=Calcutta Tiljallah Relief Incorporated |isbn=0-9754639-3-4}} * {{cite book |last1=Durant |first1=Will |year=2011 |orig-year=First published 1935 |title=Our Oriental Heritage: The Story of Civilization |url=https://books.google.com/books?id=ru4LPyMAxxkC&pg=PT738 |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-4516-4668-9}} * {{Cite book |last1=Eaton |first1=Richard M. |author-link=Richard M. Eaton |year=2019 |title=India in the Persianate Age |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-97423-4}} * {{Cite book |last1=Elgood |first1=Robert |year=1995 |title=Firearms of the Islamic World |url=https://books.google.com/books?id=epaMx7jSZjIC&pg=PA135 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-85043-963-9}} * {{Cite book |last1=Eraly |first1=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2000 |orig-year=First published 1997 |title=Emperors of the Peacock Throne: The Saga of the Great Moghuls |url=https://archive.org/details/emperorsofpeacoc0000eral/page/171/mode/1up |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-14-100143-2}} * {{Cite book |last=Eraly |first=Abraham |author-link=Abraham Eraly |year=2007 |orig-year=First published 1997 |title=The Mughal World: India's Tainted Paradise |publisher=Weidenfeld & Nicolson |isbn=978-0-297-85209-4}} * {{cite book |last1=Erskine |first1=William |year=1854 |title=A History of India Under the Two First Sovereigns of the House of Taimur, Báber and Humáyun |volume=II |url=https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |publisher=Longman, Brown, Green, and Longmans |access-date=9 August 2023 |archive-date=10 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810231854/https://books.google.com/books?id=Vwnz0qmRkxcC&pg=PA403 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Farooqi |first1=Naimur Rahman |year=1989 |title=Mughal-Ottoman relations: a study of political & diplomatic relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748 |url=https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |location=Delhi, India |publisher=Idarah-i Adabiyat-i Delli |oclc=20894584 |access-date=15 August 2020 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=uB1uAAAAMAAJ&q=Jidda |url-status=live}} * {{Cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=2017 |title=An Overview of Ottoman Archival Documents and Their Relevance for Medieval Indian History |journal=The Medieval History Journal |volume=20 |issue=1 |pages=192–229 |doi=10.1177/0971945816687687 |s2cid=164261762}} * {{cite journal |last1=Farooqi |first1=N. R. |year=1996 |title=Six Ottoman Documents on Mughal-Ottoman Relations During The Reign of Akbar |url=http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |journal=Journal of Islamic Studies |volume=7 |issue=1 |pages=32–48 |doi=10.1093/jis/7.1.32 |jstor=26195476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=2 March 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302190606/http://jis.oxfordjournals.org/content/7/1/32.extract |url-status=live}} * {{cite book |last=Faroqhi |first=Suraiya |author-link=Suraiya Faroqhi |year=2006 |title=The Ottoman Empire and the World Around It |url=https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |publisher=I. B. Tauris |isbn=978-1-84511-122-9 |access-date=11 November 2019 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030104/https://books.google.com/books?id=Fy-C2gHkpecC&pg=PA88 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Ferishta |first1=Mahomed Kasim |author-link=Firishta |translator-last=Briggs |translator-first=John |translator-link=John Briggs (East India Company officer) |year=1909 |orig-year=First published in 1829 |title=History of the Rise of the Mahomedan Power in India, Till the Year A.D. 1612 |url=https://archive.org/details/historyofriseofm02feri/page/169/mode/1up |volume=II |location=Calcutta, India |publisher=R. Cambrey & Company |page=169}} * {{cite book |last1=von Garbe |first1=Richard |translator-last1=Robinson |translator-first1=Lydia G. |year=1909 |title=Akbar, Emperor of India |url=https://archive.org/details/akbaremperorind00garbgoog |location=Chicago, Illinois |publisher=The Open Court Publishing Company}} * {{cite journal |last1=Gibbs |first1=J. |year=1883 |title=On two Enormous Gold Coins |journal=Proceedings of the Asiatic Society of Bengal |pages=4–5 |url=https://archive.org/details/proceedingsofasi1883asia/page/4/mode/2up}} * {{cite book |last1=Gómez |first1=Oscar R. |author-link=Oscar R. Gómez |year=2013 |title=Tantrism in the Society of Jesus – from Tibet to the Vaticcan today |url=https://www.academia.edu/19202701 |publisher=Editorial MenteClara |isbn=978-987-24510-3-5 |access-date=5 January 2016 |archive-date=28 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221128153447/https://www.academia.edu/19202701 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Gommans |first1=Jos |author-link=Jos Gommans |year=2002 |title=Mughal Warfare: Indian Frontiers and High Roads to Empire, 1500–1700 |url=https://books.google.com/books?id=HSWlKB1nylkC&pg=PA134 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-23988-2}} * {{cite book |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |year=1997 |title=Akbar and His India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi |isbn=978-0-19-563791-5}} * {{cite journal |last1=Habib |first1=Irfan |author-link=Irfan Habib |date=September–October 1992 |title=Akbar and Technology |journal=Social Scientist |volume=20 |issue=9–10 |pages=3–15 |doi=10.2307/3517712 |jstor=3517712}} * {{cite book |last1=Hasan |first1=Nurul |author-link=Saiyid Nurul Hasan |year=2007 |title=Religion, State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569660-8}} * {{cite book |last1=Hasan Siddiqi |first1=Mahmudul |year=1972 |title=History of the Arghuns and Tarkhans of Sindh, 1507–1593: An Annotated Translation of the Relevant Parts of Mir Ma'sums Ta'rikh-i-Sindh, with an Introduction & Appendices |publisher=Institute of Sindhology, University of Sind}} * {{cite book |last1=Hindu Shah |first1=Muhammad Qasim |title=Gulshan-I-Ibrahimi |volume=2 |date=1595–1612}} * {{Cite book |last1=Houtsma |first1=M. T. |year=1993 |title=E. J. Brill's First Encyclopaedia of Islam, 1913–1936, Volume 4 |url=https://books.google.com/books?id=7CP7fYghBFQC&pg=PA711 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-09796-4}} * {{cite book |last1=Ikram |first1=S. M. |author-link=S. M. Ikram |editor-last=Embree |editor-first=Ainslie T. |editor-link=Ainslie Embree |year=1964 |title=Muslim Civilization in India |url=https://archive.org/details/muslimcivilizati00ikra/page/160/mode/1up |publisher=Columbia University Press |lccn=64-14656}} * {{cite book |last1=Jahangir |translator-last=Thackston |translator-first=Wheeler M. |translator-link=Wheeler M. Thackston |year=1999 |title=The Jahangirnama : memoirs of Jahangir, Emperor of India |url=https://archive.org/details/jahangirnamamemo00jaha |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512718-8}} * {{cite book |last1=Jarric |first1=du Pierre |translator-last=Payne |translator-first=C. H. |year=1926 |title=Akbar and the Jesuits |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.75704 |series=Broadway Travellers |location=London, England |publisher=Harper & Brothers}} * {{cite book |last1=Keay |first1=F. E. |year=1920 |title=A History of Hindi Literature |url=https://archive.org/details/historyofhindili00keayrich/page/36/mode/1up |publisher=Association Press}} * {{cite book |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1999 |title=Akbar and his age |publisher=Northern Book Centre |isbn=978-81-7211-108-3}} * {{Cite journal |last1=Khan |first1=Iqtidar Alam |year=1968 |title=The Nobility under Akbar and the Development of His Religious Policy, 1560–80. |journal=Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland |volume=100 |issue=1/2 |pages=29–36 |doi=10.1017/S0035869X00126115 |jstor=25203020 |s2cid=159780897}} * {{Cite book |last1=Koch |first1=Ebba |author-link=Ebba Koch |year=1990 |title=Mughal architecture |url=http://archive.org/details/in.gov.ignca.79132 |publisher= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Kulke |first1=Hermann |author-link=Hermann Kulke |year=2004 |title=A history of India |url=https://books.google.com/books?id=V73N8js5ZgAC&pg=PA205 |publisher=Routledge |isbn=978-0-415-32920-0}} * {{cite book |last1=Lach |first1=Donald F. |author-link=Donald F. Lach |last2=Van Kley |first2=Edwin J. |year=1965 |title=Asia in the Making of Europe |url=https://books.google.com/books?id=PjVKjJ-WgOYC&pg=PA393 |volume=3 pt. 1 |publisher=University of Chicago Press |isbn=978-0-226-46765-8 |oclc=295911}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=K. S. |author-link=K. S. Lal |year=1999 |title=Theory and Practice of Muslim State in India |url=https://books.google.com/books?id=HmBuAAAAMAAJ |publisher=Aditya Prakashan |isbn=978-81-86471-72-2}} * {{cite book |last1=Lal |first1=Muni |year=1980 |title=Akbar |url=https://archive.org/details/Akbar/page/n113/mode/2up?q=Jodha+bai |publisher=University of Michigan |isbn=978-0-7069-1076-6}} * {{Cite book |last1=Lal |first1=Ruby |year=2005 |title=Domesticity and Power in the Early Mughal World |url=https://books.google.com/books?id=B8NJ41GiXvsC&pg=PA140 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-85022-3}} * {{cite book |last1=Levi |first1=Scott Cameron |year=2002 |title=The Indian diaspora in Central Asia and its trade, 1550–1900 |url=https://books.google.com/books?id=9qVkNBge8mIC&pg=PA44 |publisher=Brill |isbn=978-90-04-12320-5}} * {{cite book |editor-last=Majumdar |editor-first=R. C. |editor-link=R. C. Majumdar |year=1974 |title=The Mughul Empire |url=https://archive.org/details/mughulempire00bhar/page/n6/mode/2up |series=The History and Culture of the Indian People |volume=VII |location=Bombay, India |publisher=Bharatiya Vidya Bhavan}} * {{Cite book |last=Manchanda |first=Bindu |year=2001 |title=Jaisalmer: The City of Golden Sands and Strange Spirits |location=New Delhi, India |publisher=HarperCollins |isbn=978-81-7223-434-8}} * {{cite book |last1=Khanna |first1=Meenakshi |year=2007 |title=Cultural History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |publisher=Berghahn Books |isbn=978-81-87358-30-5 |access-date=30 June 2013 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030114/https://books.google.com/books?id=ZbKv3zyIFD8C&pg=PA24 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Mehta |first1=Jaswant Lal |year=1984 |orig-year=First published 1981 |title=Advanced Study in the History of Medieval India |url=https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |volume=II |edition=2nd |publisher=Sterling Publishers |isbn=978-81-207-1015-3 |oclc=1008395679 |access-date=3 January 2022 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030606/https://books.google.com/books?id=-TsMl0vSc0gC&pg=PG189 |url-status=live}} * {{cite book |last1=Moosvi |first1=Shireen |year=2008 |title=People, Taxation and Trade in Mughal India |publisher=Oxford University Press |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-569315-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Stuart |year=2009 |title=The library: an illustrated history |url=https://archive.org/details/libraryillustrat0000murr/page/104/mode/1up |location=Chicago, Illinois |publisher=ALA Editions |isbn=978-1-60239-706-4}} * {{Cite book |last1=Muzaffar |first1=H. Syed |last2=Kumar |first2=Anil |last3=Usmani |first3=B. D. |last4=Gupta |first4=Pramod |year=2022 |title=History of Indian Nation |volume=2 |url=https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |publisher=K. K. Publications |isbn=978-81-7844-129-0 |access-date=26 March 2023 |archive-date=27 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230627120340/https://books.google.com/books?id=US5gEAAAQBAJ&dq=Sikandar+Shah+Suri+Mughal+Akbar&pg=PA119 |url-status=live}} * {{cite journal |title=Akbar, the Great Mughal |journal=Nature |date=21 November 1942 |volume=150 |issue=3812 |pages=600–601 |doi=10.1038/150600b0 |bibcode=1942Natur.150R.600. |s2cid=4084248 |doi-access=free |ref={{harvid|Nature|1942}}}} * {{Cite book |last1=Petersen |first1=Andrew |year=1996 |title=Dictionary of Islamic Architecture |url=https://archive.org/details/dictionaryofislamicarchitecture_201911/page/n92/mode/1up |publisher=Routledge |isbn=0-415-06084-2}} * {{Cite book |last1=Pletcher |first1=Kenneth |year=2010 |title=The History of India |url=https://books.google.com/books?id=1rk63MOPD6gC&pg=PA170 |publisher=Rosen Publishing Group |isbn=978-1-61530-201-7}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Beni |year=1930 |title=History of Jahangir |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.281009 |edition=2nd |publisher=The Indian Press}} * {{cite book |last1=Prasad |first1=Rajendra |author-link=Rajendra Prasad |year=2017 |orig-year=First published 1946 |title=India Divided |url=https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |publisher=Penguin |isbn=978-0-14-341415-5 |access-date=1 July 2023 |archive-date=1 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230701022126/https://books.google.com/books?id=D9FzePpOA60C&pg=PA80 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Richards |first1=John F. |author-link=John F. Richards |year=1996 |title=The Mughal Empire |url=https://books.google.com/books?id=HHyVh29gy4QC&pg=PA288 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-56603-2}} * {{cite journal |last1=Safdar |first1=Aiysha |last2=Khan |first2=Muhammad Azam |date=January–June 2021 |title=History of Indian Ocean – A South Indian perspective |url=http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |journal=Journal of Indian Studies |volume=7 |issue=1 |access-date=21 June 2022 |archive-date=18 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218121856/http://pu.edu.pk/images/journal/indianStudies/PDF/12_v7_1_21.pdf |url-status=live}} * {{cite book |last1=Sangari |first1=Kumkum |editor-first=J. S. |editor-last=Grewal |title=The State and Society in Medieval India |publisher=Oxford University Press |year=2007 |chapter=Akbar: The Name of a Conjuncture |place=New Delhi, India |isbn=978-0-19-566720-2}} * {{cite book |last1=Sanghmitra |year= |title=Jain Dharma ke Prabhavak Acharya |language=hi |publisher=Jain Vishwa Bharati, Ladnu |edition= |page= |isbn=}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001a |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=I |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-939512-43-0}} * {{Cite book |last1=Saran |first1=Richard |last2=Ziegler |first2=Norman P. |year=2001b |title=The Mertiyo Rathors of Merta, Rajasthan |volume=II |publisher=University of Michigan Press |isbn=978-0-89148-085-3}} * {{cite book |last1=Sarkar |first1=Jadunath |author-link=Jadunath Sarkar |year=1984 |title=A History of Jaipur |publisher=Orient Longman |place=New Delhi, India |isbn=81-250-0333-9 |url=https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |access-date=15 November 2015 |archive-date=3 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230703063157/https://books.google.com/books?id=O0oPIo9TXKcC |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Schimmel |first1=Annemarie |author-link=Annemarie Schimmel |editor-last=Waghmar |editor-first=Burzine K. |translator-last=Attwood |translator-first=Corinne |year=2004 |title=The Empire of the Great Mughals: History, Art, and Culture |url=https://archive.org/details/empireofgreatmug00anne |url-access=registration |publisher=Reaktion Books |isbn=978-1-86189-185-3}} * {{cite book |last1=Sen |first1=Amartya |author-link=Amartya Sen |year=2005 |title=The Argumentative Indian |publisher=[[Allen Lane (imprint)|Allen Lane]] |isbn=0-7139-9687-0}} * {{Cite book |last1=Sen |first1=Sailendra |year=2013 |title=A Textbook of Medieval Indian History |publisher=Primus Books |isbn=978-93-80607-34-4}} * {{cite book |last1=Sharma |first1=Parvati |year=2023 |title=A Lamp for the Dark World: Akbar, India's Greatest Mughal |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |isbn=978-1-5381-7790-7}}* {{cite book |last1=Sharma |first1=Sri Ram |year=1988 |title=The Religious Policy of the Mughal Emperors |publisher=[[Munshiram Manoharlal]] Publishers |isbn=81-215-0395-7}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent Arthur |author-link=Vincent Arthur Smith |year=1917 |title=Akbar the Great Mogul, 1542–1605 |url=https://archive.org/stream/cu31924024056503#page/n7/mode/2up |publisher=Oxford at The Clarendon Press}} * {{cite book |last1=Smith |first1=Vincent A. |author-link=Vincent Arthur Smith |year=2002 |orig-year=First published 1919 |title=The Oxford History of India |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-561297-4 |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofi00smit}} * {{Cite book |last=Somani |first=Ramavallabha |year=1990 |title=History of Jaisalmer |publisher=Panchsheel Prakashan |isbn=978-81-7056-070-8}} * {{cite book |last1=Sreenivasan |first1=Ramya |authorlink=Ramya Sreenivasan |editor1=Indrani Chatterjee |editor2=Richard M. Eaton |editor-link2=Richard M. Eaton |year=2006 |chapter=Drudges, dancing girls, concubines: female slaves in the Rajput polity, 1500–1850 |title=Slavery and South Asian History |chapter-url=https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |publisher=Indiana University Press |isbn=0-253-11671-6 |access-date=4 April 2021 |archive-date=22 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230922030621/https://books.google.com/books?id=Nsh8NHDQHlcC&pg=PA152 |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Subrahmanyam |first1=Sanjay |date=June 1994 |title=Book Reviews: Naimur Rahman Farooqi, Mughal-Ottoman Relations: A Study of the Political and Diplomatic Relations between Mughal India and the Ottoman Empire, 1556–1748, Delhi |url=http://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |journal=The Indian Economic & Social History Review |volume=31 |issue=2 |doi=10.1177/001946469403100210 |s2cid=143346476 |access-date=18 January 2014 |archive-date=29 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221129120233/https://ier.sagepub.com/content/31/2/249.extract |url-status=live}} * {{cite journal |last1=Syed |first1=Jawad |title=Akbar's multiculturalism: lessons for diversity management in the 21st century |journal=Canadian Journal of Administrative Sciences |volume=28 |issue=4 |doi=10.1002/CJAS.185 |year=2011 |pages=402–412}} * {{cite book |last1=Thackeray |first1=Frank W. |last2=Findling |first2=John E. |year=2012 |title=Events That Formed the Modern World |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-59884-902-8}} * {{cite journal |last=Truschke |first=Audrey |year=2012 |title=Setting the Record Wrong: A Sanskrit Vision of Mughal Conquests |journal=South Asian History and Culture |volume=3 |issue=3 |pages=373–396 |doi=10.1080/19472498.2012.693710 |s2cid=145619920 |url=https://www.academia.edu/1239832 |access-date=1 November 2017 |archive-date=7 March 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220307012751/https://www.academia.edu/1239832 |url-status=live}} * {{Cite book |last1=Waseem |first1=Shah Mohammad |year=2003 |title=A Persian historiography in India |publisher=Kanishka Publishers |url=https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |isbn=978-81-7391-537-6 |access-date=18 February 2022 |archive-date=18 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318225245/https://books.google.com/books?id=dShuAAAAMAAJ&q=%22Raj+kanwari%22+ |url-status=live}} * {{cite encyclopedia |title=India |encyclopedia=Encyclopedia of Library History |editor-first1=Wayne A. |editor-last1=Wiegand |editor-link1=Wayne A. Wiegand |editor-first2=Donald G. |editor-last2=Davis |publisher=Garland Publishing, Incorporated |year=1994 |isbn=0-8240-5787-2}} {{Refend}} == Dodatna literatura == {{Refbegin|30em}} * [[Abu'l-Fazl ibn Mubarak]] ''Akbar-namah'' Edited with commentary by Muhammad [[Sadiq Ali]] (Kanpur-Lucknow: Nawal Kishore) 1881–83 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Abu al-Fazl ibn Mubarak ''Akbarnamah'' Edited by Maulavi [[Abd Al-Rahim]]. Bibliotheca Indica Series (Calcutta: Asiatic Society of Bengal) 1877–1887 Three Vols. ([[Persian Language|Persian]]) * Haji Muhammad 'Arif Qandahari ''Tarikh-i-Akbari (Better known as Tarikh-i-Qandahari)'' edited & Annotated by Haji Mu'in'd-Din Nadwi, Dr. Azhar 'Ali Dihlawi & Imtiyaz 'Ali 'Arshi ([[Rampur Raza Library]]) 1962 ([[Persian Language|Persian]]) * Martí Escayol, Maria Antònia. "Antoni de Montserrat in the Mughal Garden of good government European construction of Indian nature", ''Word, Image, Text: Studies in Literary and Visual Culture'', ed. Shormistha Panja et al., Orient Blackswan, New Delhi, 2009. {{ISBN|978-81-250-3735-4}} * Satyananda Giri, ''Akbar'', Trafford Publishing, 2009, {{ISBN|978-1-4269-1561-1}} * John Correia-Afonso, ''Letters from the Mughal court'', Bombay, 1980. * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 1) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00buchgoog#page/n8/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Augustus |first=Frederick |location=Calcutta, India |translator=Annette Susannah Beveridge |editor=Gustav von Buchwald |title=The Emperor Akbar, a contribution towards the history of India in the 16th century (Vol. 2) |url=https://archive.org/stream/emperorakbaraco00augugoog#page/n4/mode/1up |year=1890 |publisher=Thacker, Spink and Company}} * {{cite book |last=Malleson |first=Colonel G. B. |title=Akbar and the Rise of the Mughal Empire |series=[[Rulers of India series]] |url=https://archive.org/stream/rulersofindiaakb009177mbp#page/n7/mode/2up |year=1899 |publisher=Oxford at the Clarendon Press}} * [https://www.gutenberg.org/ebooks/18307 ''The Adventures of Akbar'' by Flora Annie Steel, 1847–1929 (ebook)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200902044145/http://www.gutenberg.org/ebooks/18307 |date=2 September 2020 }} * {{cite book |last=Havell |first=Ernest Binfield |author-link=Ernest Binfield Havell |title=The History of Aryan Rule in India from the earliest times to the death of Akbar |url=https://archive.org/stream/historyofaryanru00have#page/n9/mode/2up |year=1918 |location=New York |publisher=Frederick A. Stokes Company}} * {{cite book |last=Moreland |first=W. H. |title=India at the death of Akbar: An economic study |url=https://archive.org/stream/cu31924022895001#page/n5/mode/2up |year=1920 |location=London, England |publisher=Macmillan & Company}} * {{cite book |last=Monserrate |first=Father Antonio |title=The commentary of Father Monserrate, S. J., on his journey to the court of Akbar |url=https://archive.org/stream/commentaryoffath00monsuoft#page/n7/mode/2up |year=1922 |publisher=Oxford University Press}} * {{cite book |last=Shrivastava |first=A. L. |title=A short history of Akbar the Great. |year=1957 |publisher=Shiva Lal Agarwala |url=https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.131063}} {{Refend}} == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Spisak osoba znanih kao Veliki]] {{Commonscat|Akbar I}} [[Kategorija:Rođeni 1542.]] [[Kategorija:Umrli 1605.]] [[Kategorija:Biografije, Umerkot]] [[Kategorija:Vladari]] [[Kategorija:Indija]] 1j874zxg35vpb9w40glderaqukmcvps 0 17918 3665734 3558119 2024-11-13T10:32:30Z 87.116.135.103 3665734 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Ribe (čvor)}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ribe | slika = Aulopyge huegelii.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = Vrsta ''[[Aulopyge huegelii]]'', [[endem]] u [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | subphylum = [[Vertebrata]] | classis = [[Pisces]] | subclassis = [[Theria]] | ordo = [[Actinopterygii]]<br/>[[Elasmobranchii]]<br/>[[Holocephali]]<br/>[[Sarcopterygii]] }} '''Ribe''' su životinje iz grupe [[kičmenjaci|kičmenjaka]] koje žive gotovo isključivo u [[voda|vodi]] i dišu uz pomoć [[škrge|škrga]]. Oko polovina svih kičmenjaka su ribe, a najstariji poznati [[fosil]]i su stari oko 450 miliona godina. Ribe ne postoje kao taksonomska skupina, već se njihovom mjestu nalaze: *[[hrskavičave ribe|hrskavičave]] (''Chondrichthyes''), u koje se između ostalih ubrajaju [[morski psi]] i [[raže]], i *[[koštunjače]] (''Osteichthyes'') koje obuhvataju sve ostale ribe. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (''Placodermi'') i bodljikavi morski psi (''Acanthodii''), ali su izumrli.<ref>{{cite journal |last=Goldman |first=K.J. |title=Regulation of body temperature in the white shark, Carcharodon carcharias |journal=Journal of Comparative Physiology |year=1997 |volume=167 |series=B Biochemical Systemic and Environmental Physiology |issue=6 |pages=423–429 |doi=10.1007/s003600050092 |url=http://www.mendeley.com/research/temperature-and-activities-of-a-white-shark-carcharodon-carcharias/ |access-date=12. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120406114844/http://www.mendeley.com/research/temperature-and-activities-of-a-white-shark-carcharodon-carcharias/ |archive-date=6. 4. 2012}}</ref><ref>{{cite journal |last=Carey |first=F.G. |author2=Lawson, K.D. |title=Temperature regulation in free-swimming bluefin tuna |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |date=februar 1973 |volume=44 |issue=2 |pages=375–392 |doi=10.1016/0300-9629(73)90490-8}}</ref><ref name="Bioacoustics">{{cite journal|last1=Weinmann|first1=S.R.|last2=Black|first2=A.N.|last3=Richter|first3=M. L.|last4=Itzkowitz|first4=M|last5=Burger|first5=R.M|title=Territorial vocalization in sympatric damselfish: acoustic characteristics and intruder discrimination|journal=Bioacoustics|date=februar 2017|volume=27|issue=1|pages=87–102|doi=10.1080/09524622.2017.1286263}}</ref> Ribe se općenito dijele na morske i slatkovodne. Nauka koja se bavi ribama je [[ihtiologija]]. [[Datoteka:Gacka - ribogojilište Sinac (Croatia) - konzumne pastrve.jpg|mini|230px|desno|Konzumne pastrmke u ribogojilištu u [[Sinac|Sincu]], [[Gacko polje]], [[Hrvatska]]]] Ribe su vrlo stara i velika grupa kičmenjaka, koja se odlikuje znatnom raznolikošću. One su široko rasprostranjene u skoro svim vodama na zemlji: susrećemo ih od visokoplaninskih potoka i jezera (jezero [[Titicaca]], 4.572 m) do najvećih morskih dubina (Marijanska brazda, 10.912 m), te od voda koje su blizu tačke zamrzavanja do toplih izvora. U savremenoj fauni postoji oko 28 000 vrsta riba. U tom mnoštvu susrećemo i prave divove duge do 20 metara i teške 15 - 20 tona, kao što je morski pas ''[[Rhincodon typus]]'', kao i patuljke koji ne narastu više od jednog centimetra. Po broju vrsta ribe su najveća grupa kičmenjaka jer ih ima približno koliko i svih ostalih uzetih zajedno ([[kolouste]], [[vodozemci]], [[gmizavci]], [[ptice]] i [[sisari]]). Zato ni danas ne postoji jedinstvena sistematska podjela riba i u tom pogledu u različitim izvorima nalazimo veliku raznolikost. Ribe pripadaju dvama nadrazredima: Chondrichthyes (hrskavičnjače) koji obuhvata morske pse, raže i himere, te Osteichthyes (koštunjače) koji obuhvata ribe s potpunim koštanim skeletom. Nadrazred ''Osteichthyes'' dijeli se na razrede. *''Actinopterygii'' (zrakoperke) i *''Sarcopterygii'' (mnogoperke i dvodihalice iz Afrike i Australije).<ref name="Journal">{{cite journal|last1=Bertucci|first1=F.|last2=Ruppé|first2=L.|last3=Wassenbergh|first3=S.V.|last4=Compère|first4=P.|last5=Parmentier|first5=E.|title=New Insights into the Role of the Pharyngeal Jaw Apparatus in the Sound-Producing Mechanism of Haemulon Flavolineatum (Haemulidae).|journal=Journal of Experimental Biology|date=29. 10. 2014|volume=217|issue=21|pages=3862–3869|doi=10.1242/jeb.109025|pmid=25355850}}</ref><ref>{{cite web |publisher=FishBase|url=http://www.fishbase.org/search.php |title=FishBase |date=august 2017 |access-date=31. 8. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823230232/http://www.fishbase.org/search.php |archive-date=23. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite journal| pmc=3970477 | pmid=24591588 | doi=10.1073/pnas.1322003111 | volume=111 | issue=12 | title=Marine fish may be biochemically constrained from inhabiting the deepest ocean depths | year=2014 | journal=Proc Natl Acad Sci U S A | pages=4461–4465 | last1 = Yancey | first1 = PH | last2 = Gerringer | first2 = ME | last3 = Drazen | first3 = JC | last4 = Rowden | first4 = AA | last5 = Jamieson | first5 = A| bibcode=2014PNAS..111.4461Y }}</ref> Od morskih riba u Jadranskom moru je do sada zabilježeno oko 400 vrsta: oko 350 iz razreda Osteichthyes (koštunjače) i 50 vrsta iz razreda [[Chondrichthyes]] ([[hrskavičave ribe|hrskavičarke]]), što iznosi oko 70% poznatih vrsta riba u [[mediteran|Sredozemnom moru]] (ukupno 579 vrsta i podvrsta). Iako slatke vode predstavljaju tek mali dio ukupne vodene površine, jedna trećina svih riba primarno su slatkovodne. Do danas je opisano oko 10.000 slatkovodnih riba, a svake godine otkrije se još po oko 200 novih vrsta. Evropska ihtiofauna uključuje oko 316 vrsta slatkovodnih riba, a smanjenje njene raznolikosti posljedica je djelovanja ledenih doba. ==Evolucija== Ribe su se kao [[kičmenjaci]] razvile kao sestrinska grupa tunikata. Kako su se tetrapodi pojavili duboko u grupi riba, kao sestrinska grupa, karakteristike riba obično dijele tetrapodi, uključujući i kičmene pršljenove i [[lobanja|kranij]]. [[Datoteka:Dunkleosteus BW.jpg|thumb|''[[Dunkleosteus]]'' bio je gigantska prahistorijska riba iz razreda Placodermi, dužine oko 10 m<br> Imala je velika usta, dug rep, veoma malo leđno peraje i spojena grudna peraja, koji se nalaze prema dnu tijela, pa nalikuju nogama guštera po razmjeru i razvijenosti.<ref>{{cite web |url=http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html |title=Monster fish crushed opposition with strongest bite ever |publisher=Smh.com.au |date=30. 11. 2006 |access-date=26. 2. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130402143409/http://www.smh.com.au/news/science/jaws-of-steel-on-this-fish-tank/2006/11/29/1164777657728.html |archive-date=2. 4. 2013}}</ref>]] [[Datoteka:Eastmanosteus pustulosus.jpg|thumb|Donje vilica plakodermne vrste ''[[Eastmanosteus]] pustulosus'', sa strukturama koje podsjećaju na „zube“ na oralnoj površini; iz [[devon]]a]] Rane ribe iz fosilnih zapisa predstavljene su skupinom malih oklopnih riba, bez vilica poznatih kao [[ostrakoderme]]. Ribe bez čeljusti uglavnom izumiru. Postojeći [[kladus]], [[lampetra]] može biti priblizak drevnim ribama koja su bile predvilične. Prve vilice nalaze se u fosilima [[Placodermi]]. Nedostajali su im diferencirani zubi, pa su umesto njih oralne površine pločaste vilice izmijenjene kako bi služile različitim zubnim namjenama. Raznolikost viličastih [[kičmenjak]]a može ukazivati na evolucijsku prednost usta sa vilicama. Nejasno je da li je prednost zglobne vilice veća snaga ugriza, poboljšano disanje ili kombinacija oba faktora. Ribe su možda evoluirali iz stvorenja sličnog koralu, [[Ascidija|ascidiji]], čije larve jako podsjećaju na primitivne ribe. Prvi preci riba možda su imali [[Neotenija|oblik larve u odrasloj dobi]] (kao što to imaju neke morske špricaljke danas), mada je možda obrnuto. == Građa == Tijelo je vretenasto i bočno spljošteno, hidrodinamičnog oblika. Na tijelu razlikujemo # glavu # trup # rep. === Glava === Tu se nalaze parni nosni otvori i velike oči bez očnih kapaka. Sa strane glave su veliki škržni poklopci ispod kojih su škrge. Neke vrste (grabljivice) u usnoj šupljini imaju zube. === Trup i rep === [[Datoteka:Lampanyctodes hectoris (Hector's lanternfish).svg|thumb|350px|Anatomija ''Lampanyctodes hectoris''<br/> (1) – Operkulum (škržni poklopac), (2) – bočna linija, (3) – leđno peraje fin, (4) – masno peraje, (5) – repno stablo, (6) – repno peraje, (7) – analno peraje, (8) – otfofore, (9) – karlična peraja fins (parna), (10) – grudna peraja (parna)]] Od početka trupa do repa proteže se bočna linija. Na granici trupnog i repnog dijela tijela nalazi se analni otvor, a iza njega na mokracno-spolnoj kvržici najprije je spolni, a zatim mokraćni otvor. Ribe imaju parne i neparne peraje. Parne peraje postavljene su usporedno s tijelom. Parne peraje su prsne i trbušne. Prsne peraje ucvršcuju se na oplečje iza škržnog otvora. Trbušne peraje nisu fiksirane za osni skelet, pa mogu biti smještene na razlicitim dijelovima tijela. Neparne peraje su leđna, repna i podrepna. Repna peraja kod koštunjača je homocerkalna (rep je izvana simetričan ali iznutra kičma završava u gornjem kraku). Vrste repnih peraja: # Protocerkna peraja # Heterocerkna peraja # Dificerkna peraja # Homocerkna peraja # Protocerkna # Heterocerkna # Dificerkna # Homocerkna Repna peraja je glavni organ za pokretanje. Postoji jedna ili dvije leđnih peraja i jedna podrepna. Postoji još i masno peraje (kod por. Salmonidae, Ameiuridae i dr.) koje je smješteno s leđne strane, a ne sadrži nikakve koštane potpore. == Koža == Sastoji se od dva sloja, tanke pousmine i deblje usmine. Pousmina sadrži dvije vrste sluznih žlijezda koje luče sluz, smanjujući tako trenje pri plivanju. U vrijeme mrijesta na površini se javljaju biserni organi, orožnali dio pousmine. Usminu grade stratum spongiosum i stratum compactum. Tu je vezivno tkivo, živci, pigmentne ćelije i ljuske (koje se preklapaju). Pigmentne ćelije su melanofori, guanofori i ksantofori. Ljuske koje nastaju iz osteoblasta građene su od od dva sloja, gornjeg koštanog i donjeg koji čini vezivno tkivo prožeto vapnencem. Takve ljuske nazivamo elasmoidnima (koštanim). U šaranki ljuske su okruglog oblika – cikloidne, a u grgečki češljastog oblika – ktenoidne. Na ljuskama se uočavaju zone prirasta. Zimi je metabolizam ribe sporiji, a ljeti brži. U skladu s tim ide i rast ribe pa se zimi javljaju na ljuskama tamnije, a ljeti svjetlije zone. Mogu se nalaziti i višećelijske žlijezde koje su postale organi koji emitiraju [[svjetlost]] – fotofori. U usmini se nalaze dva snopa kolagenih vlakana u suprotnim spiralama, tako da se riba može pregibati bez da joj se koža nabora. == Kostur == Mozak i kičmena moždina su zaštićeni lubanjom i kralježnicom. Skeletni sistem građen je od koštanog tkiva koje grade dva tipa kostiju: kožne ili pokrovne i hrskavične ili zamjenske kosti. ===Lobanja === [[Lobanja]] je tropibazalnog tipa (očne orbite blizu, tj. odvojene samo tankim septumom). Donja čeljust je za lobanju pričvršćena hiostilički. Hrskavične kosti nastaju zamjenom hrskavice koštanim tkivom. Kožne kosti nastaju iz usmine. Lobanja se može podijeliti na živčani i škržni dio. Živčanu lobanju – Neurocranium – čine zatiljna (occipitale), tjemena (parietale), čeona (frontale) i nosna (nasale) regija. Škržnu lobanju - Splanchocranium – čini pet pari škržnih lukova i čeljusne luk. Čeljusni luk čine gornja i donja čeljust. Peti škržni luk je jako reduciran i tu se mogu nalaziti ždrijelni zubi, dopunski uredaj za žvakanje. Škržne lukove pokrivaju škržni poklopci – operculumi. ===Kičma === {{Glavni|Kičma}} Funkcija kičme je sprečavanje skraćivanja tijela prilikom mišićnih kontrakcija. Građena je od koštanog tkiva (kod koštunjača), te se na njoj razlikuju trupna i repna regija. Čine je prsljenovi koji se sastoje od tijela (centrum), živčanih lukova koji završavaju leđnim trnastim nastavkom, a u repnih prsljenova krvni lukovi završavaju trbušnim trnastim nastavkom. Trupni kralješci nemaju donjih lukova već nastavke parapofize na koje se nastavljaju rebra. Tijelo kralješka je udubljeno s obje strane – amfičelni ili dvočaškasti prsljenovi. U prostorima između pojedinih kralješaka je ostatak svitka, koji daje veću izdržljivost i gibljivost kralješnice. Dva su tipa rebara, pluralna koja idu između mišića i dorzalna koja su intramuskularna i to su međumišićne košćice koje nastaju od vezivnog tkiva. Oba tipa su pričvršćena na tijelo kralješaka. Neke ribe imaju i gornja rebra (srdela i losos). ===Udovi === Neparne leđne peraje (pinnae dorsalis - D) sastoje se od unutarnjih koštanih šipćica – radialia i od vanjskih perajnih šipćica – lepidotrichia. Peraje su pomoću perajnih potpora povezane s kosturom. Parne prsne peraje (pterygia pectoralia - P) sastoje se od radialia i lepidotrichia. Preko oplečja su pričvršćene na slušni dio lubanje. Oplečje je čvrsto vezano na osni kostur tako da su peraje nepokretne. Oplečje čine – lopatica (scapula), vranjača (coracoideim), dovranjača (masocoracoideum) te kožna kost grlenjača (cleithrum). Parne trbušne peraje (pterygia ventralia - V) iste su građe, ali vezane su na kukovlje, koje je građeno od jedne trouglaste kosti – basopetrygium. Kukovlje nije vezano na osni kostur. Peraje služe kao organi za dizanje i spuštanje. Prsne peraje služe za okretanje i održavanje u određenom položaju. Leđne i trbušne peraje ne učestvuju kod aktivnog pokretanja, ali daju tijelu pokretljivost. Repna peraja služi kao kormilo. == Mišićni sistem == Pravilna segmentacija mišića s dvostrukim W rasporedom miomera i miosepti. Razlikujemo bijele i crvene mišiće. Bijeli mišići se kontrahiraju anaerobno pa za energiju koriste glukozu pri čemu nastaje laktat – mliječna kiselina. Crveni se mišići kontrahiraju aerobno, za energiju koriste masti, a nastaje [[ugljik dioksid]] == Sistem za disanje == Ribe imaju četiri para škrga na četiri škržna luka. Međuškržne pregrade su reducirane. Sa svake strane škrge pokriva škržni poklopac – ''operculum''. Na unutrašnjoj strani operculuma se nalazi lažna škrga, pseudobranchia, koja se sastoji od samo jednog reda škržnih listića i ne učestvuje u disanju, ali se na njoj nalaze receptori koji pomažu u kontroli disanja. Na svakoj škrgi je dvostruki red škržnih listića. Voda ulazi kroz usta i izlazi kroz operculum van. U škržnim resicama krv teče u suprotnom smjeru od prolaza vode. Put [[voda|vode]]– usta otvorena, a poklopac zatvoren pa voda ulazi u ždrijelo preko škrga u škržnu pukotinu koju zatvara operculum. Usta se zatvaraju, a voda izlazi kroz operculum. Ribe koje se povremeno zadržavaju izvan vode jer žive u plitkim i muljevitim vodama mogu udisati zrak kojeg apsorbiraju preko crijevnog epitela, sluznice, škržne šupljine ili preko kože. Operculum je koštani poklopac. == Sistem za varenje == [[Varenje]] započinje ustima. Jezik je slabo pokretan i on je sluzavi tuljac bez mišića. Kod šaranki na zadnjem dijelu škržnog kostura nalaze se ždrijelni zubi. Ribe većinom usisavaju svoju hranu. Ždrijelo izlučuje sluz pa kad se naglo otvore usta, prouzroče usis plijena. Pomoću mukozne sekrecije hrana prolazi kroz ždrijelo. Jednjak je kratak. Želudac nije jasno odijeljen na kardijačni i pilorićki dio. Oko duodenuma se nalaze vratarnićki (pilorićki) privjesci koji povećavaju prehrambenu sposobnost crijeva. Ima ih 2-200. Crijevo je dugačko i bez tiflozolisa. Javlja se čeljust sa zubima. Zubi su okrenuti prema natrag i uglavnom služe za pridržavanje hrane. Većina riba je karnivorna. Ribe ne mogu žvakati hranu jer bi im to blokiralo protok vode kroz škrge. Zubi na čeljusti i na nepcu služe za pridržavanje pljena.Za mehaničku razgradnju hrane služe ždrijelni zubi. Ima i malo herbivornih riba, ribe koje se hrane detritusom, omnivorne, koje se hrane suspenzijom pa i paraziti koji sišu tjelesnu tekućinu drugih riba. Crijevo koje se nastavlja na želudac je u karnivora kratko a u herbivora dugo. U većini slučajava hrana se ne razgrađuje u želucu pomoću enzima nego se razgradnja i apsorpcija događa u crijevu. U pilorićkim nastavcima se nalaze enzimi i oni imaju glavnu ulogu u apsorpciji masti. Tiflozolis povećava površinu crijevnog epitela kako bi se povećala površina apsorpcije hrane. == Jetra == [[Jetra]] je nepotpuno podijeljena na desni i lijevi režanj, a ima žučni mjehur. Gušterača je podijeljena na endokrini i egzokrini dio. U većine riba postoji žučni mjehur gdje se pohranjuju sekreti jetre. Uloga jetre je još i pohrana glikogena. Gušterača je mala i povezana sa žučnim kanalom. Gušterača i jetra mogu biti spojene u hepatopankreas. Slezena se nalazi u zavoju duodenuma. Slezena je tamnocrvena piramidalna struktura koja se nalazi iza želuca ili je s njim povezana. Nema digestivnu ulogu već učestvuje u stvaranju krvnih ćelija ili u razgradnji [[krv]]nih ćelija. Plivaći mjehur nastaje kao leđna izbočina jednjaka. Proteže se između probavila i bubrega duž cijele leđne strane trbušne šupljine. Ispunjen je plinom i bogat krvnim žilama. Plivači mjehur i jednjak kod zrakovodnica (physostoma) ostaju povezani pomoću zrakovoda Ductus pneumaticus te se taj kanal otvara u ždrijelo te se kroz njega mjehur napuni zrakom (one gutaju zrak). Ako mjehur nije povezan s jednjakom, kao kod bezzrakovodnica (physochlista) one ne gutaju zrak jer imaju crvenu plinsku žlijezdu koja iz krvi preuzima plinove kojima puni mjehur. Stjenka plivaćeg mjehura ima kapilarna razgranjenja, rete mirabile, u kojima krv teče u suprotnom smjeru od smjera u arterijama i venama. Plinove u plivaćem mjehuru čine 83% [[dušik]], 15% [[kisik]] i 21% [[ugljik-dioksid]]. Položaj plivaćeg mjehura zavisi od a) bez zračnih kanala, b) sa zračnim kanalima == Uloge ribljeg mjehura == * hidrostatski organ, pa služi za održavanje ravnoteže, * širenjem mjehura riba se diže a skupljanjem se spušta, jer je specifična težina ribe jednaka specifičnoj težini okolne vode, * respiratorni organ, * organ za produkciju zvuka - prolazak plina između dijelova mjehura i kroz zrakovod proizvodi zvuk, * organ za primanje zvuka - plivaći mjehur je u šaranki povezan s unutrašnjim uhom preko Weberovog organa (4 koštice, ''schapium'', ''claustrum'', ''intercalarum'', ''tripus''). Zid plivaćeg mjehura sastoji se od Tunica externa - kompaktno vezivno tkivo; submucosa- rastresita vezivna tkiva, krvne žile i živci. plivaći mjehur je homologan plućima jer omogućuje korištenje atmosferskog kisika za disanje. Ribe su teže od vode pa bi bez plivaćeg mjehura tonule. == [[Krvotok]] == [[Srce]] je vensko. Sastoji se od venskog zatona, pretklijetke i klijetke. Iz srca izlazi trbušna aorta. Započinje proširenjem, aortinom glavicom, a kasnije se iz trbušne aorte odvajaju 4 dovodne škržne arterije koje vode vensku krv u škrge. 4 odvodne škržne arterije nose arterijsku krv u glaveni krug, ''circus cephalicus'', te u parne korijene leđne aorte. Iz glavenog kruga izlaze glavine arterije koje nose arterijsku krv u mozak. Venski sistem čine portalni optok bubrega i jetre, dva prednje i dvije stražnje glavne vene koje vode krv u srce preko Cuvierovih protoka. U krvi se nalaze eritrociti s jezgrom, leukociti, granulociti, monociti i limfociti. Limfni sistem dobro je razvijen ispod kože u mišićima i mezenterama. == Nervni sistem == [[Prednji mozak]] je malen i ima parne hemisfere. Iz ventralne regije idu vlakna za mirisne režnjeve. Osnovna mu je uloga organizacija i koordinacija mehanizama koji nastaju u drugim dijelovima mozga. Ima važnu ulogu u ponašanju prilikom razmnožavanja. [[Međumozak]] sadrži [[epifiza|epifizu]] sa fotoreceptorima i [[hipotalamus]] na koji se s donje strane nastavlja lijevak na koji priliježe [[hipofiza]], krvožilni mješčić i donji režnjevi. Srednji mozak -Najveći je dio mozga kod riba. Sastoji se od krova, tectum opticum u koji ulaze optička vlakna, vlakna iz bočne pruge, dišnih organa i stražnjeg mozga. Kontrolira ponašanje, učenje i ostale oblike kompleksnog ponašanja. Tu se nalaze i motorički centri. Najviše se ističu vidni režnjevi. Stražnji mozak =Velik je kod dobrih plivaća. Kontrolira precizne i tempirane pokrete. Primozak =iz njega izlazi 10 pari lubanjskih živaca i na njega se nastavlja leđna moždina. Autonomni živčani sistem sastoji se od 11 pari moždanih živaca. == Čula == '''Oči''': Najosjetljivije na žutozelenu boju, a to je ona valna dužina koja najdublje prodire u vodu. Sastoji se od spljoštene rožnice čiji vanjski sloj zamjenjuje očne kapke, velike leće, hrskavične bjeloočnice i 6 mišića za pokretanje očne jabučice. Musculus retractor lentis povlaći leću prema mrežnici (fokusiranje) iza koje se nalazi žilnica iz koje izlazi srpasti izdanak processus falciformis koji probija mrežnicu. U žilnici se nalazi i rete mirabile (čudesna mrežica) te ona ima hranjivu ulogu. Oko sadrži zrcalo, to je poseban sloj krvnih žila bogat kristalićima koji reflektiraju svijetlo. Ima još i šarenicu. Batipelagijske ribe (koje žive na dubinama od >1000m) nemaju funkcionalne oči, a mezopelagijske 200–1000 m, imaju vrlo velike oči sa specijalnim prilagodbama na slabi intenzitet svijetla - teleskopske oči (velika leća, tanka [[rožnjača]], dodatna [[šarenica|retina]]). Indeks loma svjetlosti zraka iznosi 1,00. [[Rožnjača]] ima indeks loma svjetlosti oko 1,37. Indeks loma vode iznosi 1,33. Zrake svijetlosti se lome na granici vode i rožnice, puno manje nego na granici zraka i rožnice. Kod riba se cijela leća pomiče od ili ka mrežnici (m. ''retractor lentis''), da bi se fokusirao objekt. '''Organ sluha''': Služi za osjet ravnoteže, ubrzanaja i za sluh. Unutrašnje uho sastoji se od vanjskog, koštanog i unutrašnjeg opnenog lavirinta. Gornji dio labirinta čine 3 polukružna kanalića i utrikulus, jajasta kesica, a donji dio sacculus, kuglasta vrećica i lagena. '''Čulna mjesta''' su čekić, nakovanj i uzengija (''utriculus'', ''sacculus'' i ''lagena''), koji sadrže slušne kamenčiće otolite (''lapillus'', ''sagitta'', ''asteriscus''). Kod riba koje čuju unutarnje uho je u kontaktu sa plivaćim mjehurom. Ribe mogu proizvoditi zvuk, za stvaranje jata, dozivanje partnera, plašenje ili upozoravanje neprijatelja. '''Mehanizmi proizvodnje zvuka'''; stimulacija trenjem kralješaka, operkuluma, kostiju oplećja, zubiju, ispuštanjem plina iz plivaćeg mjehura. Bočna pruga: čine je osjetne ćelije neuromasti s osjetnim dlačicama, koje strše u želatinoznu kupolu, koja se pomiće pokretima vode. Pomoču njih se registrira strujanje vode uzrokovano drugim organizmima. Uloga- procjena snage i pravca vodenog toka,-izbjegavanje zapreka,-hvatanje plijena. '''Hemoreceptori:''' Osjetila za okus, nalaze se na ustima i ždrijelu, na brčićima a mogu biti i na cijelom tijelu. Osjetila za miris su također kemoreceptori. Nalaze se sa svake strane iza nosnog otvora. Postoje prednji i stražnji nosni otvori, tako da na prednje voda ulazi a na stražnje izlazi. '''[[Čulo mirisa]]''' ribe koriste za traženje hrane i prepoznavanje spola svoje vrste. == Zračni mjehur == Bubrezi - opistonephros, smješteni su na leđnoj strani tijela iznad plivaćeg mjehura. Gornji dio bubrega pronephros je limfoidni organ a donji dio opistonephros je funkcionalan. Mokraćovodi se straga proširuju u mokraćni mjehur. Otvaraju se iza analnog otvora, pa ne postoji nečisnica. Otvaraju se na mokraćnospolnoj papili, prvo spolni pa mokraćni otvor. Amonijak i urea, tj. dušični ostaci izlučuju se 6 puta više preko škrga nego preko bubrega. Morske ribe imaju manju količinu soli u krvi, nego što je u morskoj vodi zahvaljujući osmoregulatornim procesima. U slatkovodnih riba količina soli u krvi je veća nego u okolnoj vodi pa H2O radi osmoze ulazi u tijelo, te je moraju pojačano izbacivati. == Spolni sistem == Spolni i mokraćni sistem su odvojeni. Kod mužjaka postoje parni sjemenici, a sjemenovodi se spajaju u zajednički sjemenovod i otvaraju se na mokraćnospolnoj papili. Kod ženki se nalaze parni jajnici produljena oblika, te jajovodi koji se otvaraju posebnim spolnim otvorom iza analnog a ispred mokraćnog otvora. Ako jajovodi ne postoje (Perca fluviatilis - grgeč) jaja se izbacuju u utrobnu šupljinu. Oplodnja je vanjska. Ženka polaže ikru koju mužjak prelije sjemenom. Brazdanje jajeta je parcijalno jer su jaja bogata žumanjkom. Iz jaja se izvali ličinka koja se neko vrijeme hrani žumanjčanom vrećom koju nosi sa sobom. Tek nakon resorpcije žumanjčane vreće ličinka dobije izgled male ribe. == Posebni organ == '''Električni organi''': Jaka polja za napad ili odbranu, slaba za primanje električnih osjeta ili za komunikaciju, u muljevitim vodama. Nastaju preobrazbom mišića u ćelije koje se nazivaju elektrociti. To su mišićne ćelije koje su izgubile sposobnost kontrakcije, a specijalizirale su se za stvaranje ionizacijskog toka..Morske ribe su bolji vodiči električne struje od slatkovodnih. Elektroreceptori: Nastaju iz neuromasta bočne pruge. U riba koje mogu postići jaku struju električni su organi smješteni u prednjem dijelu tijela, a u ostalih u repnom dijelu. Služe za detekciju električnog polja. '''Svjetleći organi''': nalazimo ih kod riba koje žive na velikim dubinama i 95 % riba koje žive ispod 50 metara dubine. Većinom je to plavo zelena svjetlost koju proizvode fotofore nastale iz preobraženih sluznih žlijezda. U mnogih vrsta svjetlost stvaraju svjetleće bakterije smještene u pojedinim organima. Svjetlosni organi služe za prepoznavanje spolova ili za plašenje, te osvajanje žrtve. Takvi svjetleći organi se vide i do 15 metara daleko. Ribe mogu imati i otrovne žlijezde te pomoću posebnih organa uštrcavati otrov u plijen. <gallery> Datoteka:Georgia_Aquarium_-_Giant_Grouper_edit.jpg|Epinephelus lanceolatus Datoteka:Pterois_volitans_Manado-e_edit.jpg|Pterois volitans Datoteka:Leafydragon.jpg|Morski zmaj </gallery> ==Taksonomija== Riboliki organizmi su [[parafiletska evolucija|parafiletska]] grupa [[kičmenjak]]a: to je grana ([[kladus]]) koji obuhvata sve ribe, a također sadrži i [[tetrapode]], koji nisu ribe. Iz tog razloga, takve grupe kao što su "klasa ribe" koja se opisuje u starijim referentnim radovima više se ne koriste u formalnoj klasifikaciji. Tradiciijska podjela, ribe svrstava u tri postojeće [[klasa (biologija)|klase]] (razreda); sa izumrlim oblicima se ponekad svrstavaju u stablo, a ponekad kao posebnu klasu:<ref name="Romer, A 1977">Romer A.S. & T.S. Parsons. 1977. ''The Vertebrate Body.'' 5th ed. Saunders, Philadelphia. (6th ed. 1985)</ref><ref>Benton, M. J. (1998) The quality of the fossil record of vertebrates. Pp. 269–303, in Donovan, S. K. and Paul, C. R. C. (eds), The adequacy of the fossil record, Fig. 2. Wiley, New York, 312 pp.</ref> * Razred (klasa) [[Agnatha]] (bezvilične ribe); ** Podrazred [[Cyclostomata]] ([[kolouste]] [[lampetre]]); ** Podrazred [[Ostracodermi]] (oklopljene bezviličnjače) †; * Razred [[Chondrichthyes]] (hrskavičave ribe); ** Podrazred [[Elasmobranchii]] ([[ajkula|ajkule]] i [[raža|raže]]); ** Podrazred [[Holocephali]] ([[himaera|himere]] i izumrli srodnici); * Razred [[Placodermi]] (oklopnjače) †; * Razred [[Acanthodii]] (bodljikave ajkule ", ponekad svrstavane u koščljoribe)†; * Razred [[Osteichthyes]] (košljoribe); ** Podrazred [[Actinopterygii]] (zrakoperke); ** Podrazren [[Sarcopterygii]] (ribe mesnatih peraja, preci tetrapoda). Gornja podjela je jedna od onih koje se najčešće susreću u nespecijalističkim i generalnim radovima. Mnogieod navedenih grupa su parafiletični, po tome što su dovele do pojave uzastopnih grupa: bezvilične su preci hrskavičavih riba (''Chondrichthyes''), koji su dovele do pojave hrskavičavih akantoida, predaka košljoriba (''Osteichthyes''). Nakon [[filogenetska nomenklatura|filogenetske nomenklture]], riba su podijeljene po detaljnijijim shemama, sa sljedećim glavnim grupama: * Razred Myxini ([[kolouste]]) * Razred [[Pteraspidomorphi]] † (rane viličnjače) * Razred [[Thelodonti]] † * Razred [[Anaspida]] † * Razred [[Hyperoartia|Petromyzontida ili Hyperoartia]] ** Petromyzontidae ([[lampetra|lampetre]]) * Razred [[Conodonta]] (konodonti, konusnjače) † * Razred [[Cephalaspidomorphi]] † (rane bezviličnjače) ** (Nerangirane) [[Galeaspida]] † ** (Nerangirane) [[Pituriaspida]] † ** (Nerangirane) [[Osteostraci]] † * Podstablo [[Gnathostomata]] (vilični kičmenjaci) ** Razred [[Placodermi]] † (oklopnjače) ** Razred [[Chondrichthyes]] (hrskavičave ribe) ** Razred [[Acanthodii]] † (bodljikave ajkule) ** Nadrazred [[Osteichthyes]] (košljoribe) *** Class [[Actinopterygii]] (zrakoperke) **** Podrazred [[Chondrostei]] ***** Red [[Acipenseriformes]] ([[jesetra|jesetres]] i [[kečiga|kečige]]) ***** Red [[Polypteriformes]] ([[reedfish]]es and [[bichir]]s). **** Podred [[Neopterygii]] ***** Infrared [[Holostei]] ([[gar]]s and [[bowfin]]s) ***** Infrarazred [[Teleostei]] (mnogi redovi uobičajenih riba) *** Razred [[Sarcopterygii]] (resoperke) **** Podrazred [[Actinistia]] ([[celakant]]i) **** Podrazred Dipnoi ([[dvodihalice]]) † - izumrli takson <br> Neki paleontolozi smatraju da su [[Conodonta]] su [[hordati]], a oni su primitivne ribe. Za potpunije razumijevanje ove taksonomije, pogledajte članak [[kičmenjaci]]. Položaj u koljena Chordata još nije riješen. Filogenetska istraživanja u [[1998]]. i [[1999]]. godine podržala su ideju da zmijuljice i paklare formiraju prirodnu grupu, u [[Cyclostomata]] (kolouste), kojoj je sestrinska grupa Gnathostomata.<ref>Kuraku S., Hoshiyama D., Kazutaka K., Hiroshi S., Takashi M. (1999): 'Monophyly of lampreys and hagfishes supported by nuclear DNA–coded genes. J. Mol. Evol ., 49: 729–735</ref><ref>Sullivan M. J. (1998): 28S and 18S rDNA sequences support the monophyly of lampreys and hagfishes. Molecular Biology and Evolution, 15 (12): 1706–1718.</ref> Različite skupine riba čine više od polovine kičmenjaka. Postoji gotovo 28.000 poznatih postojećih vrsta, od kojih su gotovo 27.000 košljoribe, a 970 [[Chondrichthyes|ajkule, zrakoperke i himere]] i oko 108 zmijuljica i paklara. Trećina tih vrsta spada u devet najvećih porodica; od najvećeg do najmanjeg, ove porodice su ''[[Cyprinidae]]'', ''[[Gobiidae]]'', ''[[Cichlidae]]'', ''[[Characidae]]'', ''[[Loricariidae]]'', ''[[Balitoridae]]'', ''[[Serranidae]]'', ''[[Labridae]]'' i ''[[Scorpaenidae]]''. Oko 64 porodica su monotipske, tj. sadrže samo po jednnu vrstu. Konačni ukupni broj postojećih vrsta može rasti do preko 32.500.<ref>{{harvnb|Nelson|2006|pp=4–5}}</ref><ref>{{harvnb|Nelson|2006|p=3}}</ref> ==Odabrani predstavnici košljoriba== {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;"align="center" | '''Red''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Porodica''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''Predstavnici''' |- | style="background:#f3fff3;" |Haringolike ribe – [[Clupeiformes]] | align="left" |Haringe i Pastrmke | *Haringe: [[Haringa]], [[Srdela]], [[Zlatva]] *Pastrmke: :[[Potočna pastrmka]], [[Losos]], [[Mladica]], [[Ozimica]], [[Lipljan]]i |- | style="background:#f3fff3;" |[[Šaran]]olike ribe – [[Cypriniformes]] | align="left" |[[Šaran]]i i [[Vijuni]] | align="leftt" | *Šarani: [[Šaran]], [[Mrena]], [[Škobalj]], [[Deverika]], [[Ukljeva]], [[Krkuša]], [[Crvenperka]], [[Klijen]] *Vijuni: [[Čikov]], [[Brkica]], [[Vijun]] |- | style="background:#f3fff3;" |Jeguljolike ribe – [[Anguilliformes]] |Jegulje i Grgeči | *Jegulje: [[Jegulja]], [[Ugor]], [[Murina]], [[Balavac]] *Grgeči: [[Grgeč]], [[Smuđ]] |- | style="background:#f3fff3;" |Grgečolike ribe – [[Perciformes]] |Babuni, Komarče i Seranidae | *Barbuni: [[Barbun]], [[Komarča]], [[Špar]], [[Zubatac]], [[Arbun]] *Morski pauci: [[Pauk bijelac]] *Inčuni: Obični [[inčun]] *Seranide: [[Pirka]], [[Kanjac]] |- | style="background:#f3fff3;" |Štukolike ribe – [[Esociformes]] |Štuke (''[[Esocidae]]'') |Evropska [[štuka]] |- | style="background:#f3fff3;" |Skušolike ribe – [[Scombriformes]] |Skuše (''[[Scombridae]]'') |[[Skuša]], [[Palamida]], [[Sabljan]], [[Tuna]] |- | style="background:#f3fff3;" |Pljosnatice – [[Pleuronectiformes]] |Listovi, iverci i oblići | [[List (riba)|List]], [[Oblić]], [[Iverak]] |- | style="background:#f3fff3;" |Bakalarolike ribe – [[Gadiformes]] |Bakalari (''[[Gadidae]]'') |[[Bakalar]], [[Manić]], [[Oslić]] |- | style="background:#f3fff3;" |Skočci – [[Mugiliformes]] |Cipoli (''[[Mugelidae]]'' |[[Cipol]] |- | style="background:#f3fff3;" |Resnjače – [[Lophobranchii]] |''[[Lophobranchidae]]'' |[[Morski konjić]], [[Morsko šilo]] |- |} == Također pogledajte == * [[Slingurke]] * [[Ancistrus]] * [[Lactoria cornuta]] * [[Himere]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Fish}} * http://www.fishbase.org/ * http://www.fao.org/fi/website/FIRetrieveAction.do?dom=topic&fid=2888 * [http://content.lib.washington.edu/cgi-bin/queryresults.exe?CISOOP=adv&CISORESTMP=%2Fsite-templates%2Fsearch_results-sub.html&CISOVIEWTMP=%2Fsite-templates%2Fitem_viewer.html&CISOMODE=thumb&CISOGRID=thumbnail%2CA%2C1%3Btitle%2CA%2C1%3Bsubjec%2CA%2C0%3Bdescri%2C200%2C0%3B0%2CA%2C0%3B10&CISOBIB=title%2CA%2C1%2CN%3Bsubjec%2CA%2C0%2CN%3Bdescri%2CK%2C0%2CN%3B0%2CA%2C0%2CN%3B0%2CA%2C0%2CN%3B10&CISOTHUMB=3%2C5&CISOTITLE=10&CISOPARM=%2Ffishimages%3Asubjec%3Afish&x=20&y=1 http://content.lib.washington.edu]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija:Taksonomija]] [[Kategorija:Ribe]] 2yr0r3em09ys2xbvdj32xnyhbxz90dc 0 22532 3665744 3665562 2024-11-13T11:56:39Z KWiki 9400 3665744 wikitext text/x-wiki {{Infokutija aerodrom | ime = Međunarodni aerodrom Sarajevo | izvorno ime = | izvorno ime-a = | izvorno ime-r = | slika = Sarajevo Airport 1 2024.jpg | slika-širina = | opis = | IATA = SJJ | ICAO = LQSA | vrsta = | vlasnik-operator = Uprava za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine | vlasnik = [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] | operator = | grad = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | lokacija = [[Butmir]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | izgrađen = | upotreba = | visina-m = 521 m | koordinate = {{coor dms|43|49|29|N|018|19|53|E|type:airport}} | website = [http://www.sarajevo-airport.ba/ Službena stranica] | metar-visina = | metar-r = | r1-broj = 12/30 | r1-dužina-m = 2.700 | r1-površina = Asfalt | r2-broj = | r2-dužina-m = | r2-površina = | h1-broj = | h1-dužina-m = | h1-površina = | h2-broj = | h2-dužina-m = | h2-površina = | stat-god = | stat1-naziv = Br. putnika u 2023. | stat1-podatak = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>1.362.007<ref name="statistika">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124142/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=94&kat=2&sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> | stat2-naziv = Br. putnika u 2022. | stat2-podatak = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>1.377.349 | stat3-naziv = Br. putnika u 2021. | stat3-podatak = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>767.133 | fusnota = }} '''Međunarodni aerodrom Sarajevo''' ({{jez-en|Sarajevo International Airport}}) {{aerodrom kodovi|SJJ|LQSA}}, sa sjedištem u [[Butmir]]u, [[Sarajevo]], glavni je i najveći [[aerodrom]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Po osnivanju aerodrom se zvao ''Aerodrom Sarajevo-Ilidža''.<ref name="historija">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma|url=https://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=6&kat=2&sub_kat=0|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506124216/http://www.sarajevo-airport.ba/tekst.php?lang=bos&id=6&kat=2&sub_kat=0|archive-date=6. 5. 2018|url-status=dead}}</ref> [[Ujedinjeni narodi]] su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata. Sa 957.969<ref name="statistika"/> prevezenih putnika i 2.956.988&nbsp;kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini,<ref name="statistika"/> Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini. Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.<ref>{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika|url=https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180906054030/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=620|archive-date=6. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> == Historija == === Početak === Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik [[Aeroput]] otvara redovnu liniju povezujući [[Beograd]] i [[Podgorica|Podgoricu]] preko Sarajeva.<ref name="aeroput">{{cite web|url=http://www.europeanairlines.no/drustvo-za-vazdusni-saobracaj-a-d-aeroput-1927-1948/|title=Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927–1948)|publisher= European Airlines|access-date=24. 1. 2019}}</ref> Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i [[Zagreb]] preko Sarajeva, [[Split]]a i [[Rijeka (grad)|Rijeke]]. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na [[Dubrovnik]]. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na [[Beč]], [[Brno]] i [[Prag]].<ref name="aeroput"/> Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu sa asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da [[Sokolac]] (35&nbsp;km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma. Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa [[Frankfurt]]om postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su putovali za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60.000 na 700.000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred [[Zimske olimpijske igre 1984.]] godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje. Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuirala oko 30.000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge i djeca JNA oficira, sklanjajući ih tako iz [[Opsada Sarajeva|opkoljenog Sarajeva]]. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale [[SAD]] i [[Francuska]], također su stigle u tom periodu.<ref name="Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story">{{Cite web |url=http://twodaystillpeace.com/book.html |title=Arhivirana kopija |access-date=2. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110831162049/http://twodaystillpeace.com/book.html |archive-date=31. 8. 2011 |url-status=dead }}</ref> Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom [[UN]]-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13.000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160.000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,<ref name="Two Days Till Peace - A Sarajevo Airport Story"/> što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon Drugog svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali [[Zapadni Berlin]].<ref name="historija"/> Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine i tada je renoviran. Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Air Serbia]], [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]], [[Germanwings]] i drugim. === Razvoj u 2000-im === 2004. godine, 397.000 putnika prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo, a 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 putnika. Dana 18. oktobra 2005. godine, [[Paddy Ashdown]], [[visoki predstavnik Bosne i Hercegovine]], suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u ''[[Alija Izetbegović]] International Airport'' po Aliji Izetbegoviću, [[Predsjednici Bosne i Hercegovine|prvom predsjedniku Republike Bosne i Hercegovine]]. Visoki predstavnik podvukao je da takvo preimenovanje aerodroma može podrivati proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|title=High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport|date=26. 9. 2007|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=26. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926234242/http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id=35695|url-status=bot: unknown}}</ref> 2005. godine, Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.<ref>{{cite web|url=http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|format=PDF|title=Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards|website=Web.archive.org|access-date=24. 1. 2019|archive-date=7. 7. 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100707024229/http://www.aci-europe.org/upload/Excellence%20in%20airport%20operations%20-%201st%20ACI%20EUROPE%20Best%20Airport%20Awards.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko [[Austrian Airlines]]a, let broj OS758.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=330|website=Sarajevo-Airport.ba |title=Međunarodni aerodrom Sarajevo|access-date=6. 6. 2015}}</ref> U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio [[papa Franjo]] došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa [[rim]]skog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu. Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika [[B&H Airlines]] do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.<ref>{{cite web|url=https://www.ch-aviation.com/portal/news/38492-sarajevo-to-shut-down-bh-airlines-citing-mounting-debts|title=Sarajevo to shut down B&H Airlines citing mounting debts|website=Ch-aviation.com|access-date=24. 1. 2019}}</ref> Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta [[smog]]a i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50.000 planiranih. Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BH ANSA), istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181014165007/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=426&lang=eng|archive-date=14. 10. 2018|url-status=dead}}</ref> U 2016-oj godini [[Qatar Airways]] je najavio novu liniju koja će povezivati [[Doha|Dohu]] i [[Sarajevo]]. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. godine sa četiri leta sedmično.<ref name="qatarairways.com">{{Cite web |url=http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160824125732/http://www.qatarairways.com/us/en/destinations.page |archive-date=24. 8. 2016 |url-status=dead }}</ref> U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 sa avioprijevoznikom [[Air Serbia]].<ref>{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174800/https://www.sarajevo-airport.ba/vijest.php?id=487|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}</ref> Trećeg maja 2017. godine aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog projekta je bila 20 miliona KM i kraj realizacije je zakazan za 2018-tu godinu. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m² i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena s postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/biznis/privreda/pogledajte-kako-ce-izgledati-novi-terminal-sarajevskog-aerodroma-vrijedan-38-miliona-km/170503033|title=Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)|website=Klix.ba}}</ref> U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global ([[Istanbul]]), [[Wizz Air]] ([[Budimpešta]]), [[Wataniya Airways]] ([[Kuvajt]]), [[Nesma Airlines]] ([[Rijad]]), TUI fly Belgium ([[Brisel]]), Flydubai ([[Podgorica]]), Qatar Airways ([[Doha]]).<ref name="sarajevo-airport.ba1">{{cite web|url=http://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|title=Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo|website=Sarajevo-airport.ba|access-date=8. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215174834/https://www.sarajevo-airport.ba/timetable.php?lang=eng|archive-date=15. 12. 2018|url-status=dead}}</ref> Godine 2017-e, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000-og putnika te godine, što je bio rekordan broj do tad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je po prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.<ref>{{cite news |title=Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO) |url=https://www.klix.ba/biznis/sarajevski-aerodrom-ispratio-milionitog-putnika-u-ovoj-godini/181205030 |website=Klix.ba}}</ref> == Kompanije i destinacije == [[Datoteka:SJJ-CTW.jpg|thumb|Kontrolni toranj aerodroma]] Od [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], Sarajevski aerodrom je postao međunarodni aerodrom. Današnje avio-kompanije, koje lete za Sarajevo, su: [[Austrian Airlines]], [[Lufthansa]], [[Jat Airways]] (danas [[Air Serbia]]), [[Croatia Airlines]], [[Turkish Airlines]] i ostali. == Stalni letovi == {| class="wikitable" |- ! Avio-kompanija ! Destinacije |- | [[Air Arabia]] | {{ZD|UAE}} [[Šardža]] (sezonski let) |- | [[Air Serbia]] | {{ZD|SRB}} [[Beograd]] |- | [[AnadoluJet]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen"|Sabiha Gökçen]]<br>{{ZD|TUR}} [[Antalya]] (sezonski let)<br>{{ZD|TUR}} [[Bodrum]] (sezonski let) |- | [[Austrian Airlines]] | {{ZD|AUT}} [[Beč]] |- | [[Croatia Airlines]] | {{ZD|HRV}} [[Zagreb]] |- | [[Eurowings]] | {{ZD|NJE}} [[Stuttgart]]<br>{{ZD|NJE}} [[Köln]] {{ZD|NJE}} [[Berlin]], 12. 12. 2024. {{ZD|NJE}} [[Hamburg]] |- | [[FlyDubai]] | {{ZD|UAE}} [[Dubai]] |- | [[FlyNas]] | {{ZD|SAU}} [[Rijad]] (sezonski let)<br>{{ZD|SAU}} [[Džida]] (sezonski let) |- | [[Gulf Air]] | {{ZD|BHR}} [[Manama]] |- | [[Jezzera Airways]] | {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski let) |- | [[Kuwait Airways]] | {{ZD|KUV}} [[Kuvajt (grad)|Kuvajt]] (sezonski let) |- | [[Lufthansa]] | {{ZD|NJE}} [[Frankfurt na Majni]] |- | [[Norwegian Air Shuttle]] | {{ZD|ŠVE}} [[Stockholm]]<br>{{ZD|ŠVE}} [[Gothenburg]] (sezonski let)<br>{{ZD|NOR}} [[Oslo]] (sezonski let)<br>{{ZD|DAN}} [[Kopenhagen]] (sezonski let) |- | [[Nouvelair]] | {{ZD|TUN}} [[Monastir (grad)|Monastir]] (sezonski let) |- | [[Pegasus Airlines]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] – [[Međunarodni aerodrom "Sabiha Gökçen"|Sabiha Gökçen]] |- | [[Swiss International Air Lines]] | {{ZD|ŠVI}} [[Zürich]] (sezonski let) |- | [[Turkish Airlines]] | {{ZD|TUR}} [[Istanbul]] |- | [[Wizz Air Abu dabi]] | {{ZD|UAE}} [[Abu Dhabi]] |- | [[Wizzair]] | {{ZD|UK}} [[London]]<br> {{ZD|ITA}} [[Rim]] |- | [[Ryanair]] | {{ZD|BEL}} [[Bruxelles]] – [[Aerodrom Bruxelles-jug Charleroi|Charleroi]]<br>{{ZD|ŠVE}} [[Göteborg]] – [[Aerodrom Göteborg Landvetter|Landvetter]]<br>{{ZD|ITA}} [[Milano]] – [[Međunarodni aerodrom Orio al Serio|Bergamo]]<br>{{ZD|NJE}} [[Memmingen]]<br>{{ZD|UK}} [[London]] – [[Aerodrom Stansted|Stansted]]<br> {{ZD|ŠVE}}[[Stockholm Arlanda]]<br>01.04.2025 {{ZD|GRČ}} [[Solun]] |- | [[Flydeal]] | {{ZD|SAU}} [[Rijad]]<br> {{ZD|SAU}} [[JEDDAH]] |- | [[Qatar Airways]] | {{ZD|KAT}} [[Doha]] |- | [[Air Cairo]] | {{ZD|EGI}} [[Hurgada]] (sezonski let) |- | [[LOT]] | {{ZD|POLJ}} [[Varšava]] (sezonski let) |- | [[Air Aegean]] | {{ZD|MAK}} [[Skoplje]]<br>{{ZD|GRČ}} [[Atina]] (sezonski let) |- | [[Sunnexpres]] | {{ZD|TUR}} [[Antalya]]<br>{{ZD|TUR}} [[Izmir]] |- | [[Iberia (avio-kompanija)|Iberia]] | {{ZD|ŠPA}} [[Madrid]] (sezonski let: 25. maj – 8. juni 2024) |} == Cargo letovi == {| class="wikitable" |- ! Avio-kompanija ! Destinacije |- | [[Icar air]] | Ancona |- | [[Solinair]] | Beograd, Ljubljana |- | [[Air Trade]] | Zagreb |} == Statistike broja putnika == Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:<ref name="statistika"/> {| class="wikitable" |- ! '''Godina/Mjesec''' ! Januar ! Februar ! Mart ! April ! Maj ! Juni ! Juli ! August ! Septembar ! Oktobar ! Novembar ! Decembar ! Ukupno godišnje ! Promjena % |- |2024. |77.454 |75.112 |82.926 |133.822 |151.252 |202.515 |269.161 |259.017 |188.040 |148.402 | | |'''1.587.583''' | +32,1% |- |2023. |61.068 |56.979 |76.193 |89.580 |115.976 |133.945 |196.195 |208.570 |144.013 |119.458 |83.139 |76.891 |{{rast}}'''1.362.007''' | {{smanjenje}}'''3,2%''' |- |2022. |56.521 |50.475 |70.292 |94.690 |132.590 |154.887 |210.954 |217.253 |143.824 |110.580 |68.243 |67.039 |{{rast}}'''1.377.349''' | +88,01% |- |2021. |13.229 |10.836 |18.115 |17.106 |31.925 |71.985 |136.017 |151.309 |99.950 |84.462 |61.989 |70.200 |{{rast}}'''767.133''' |<nowiki>+207,2%</nowiki> |- |2020. |58.397 |51.969 |28.249 |929 |367 |3.629 |13.345 | 22.014 | 21.011 | 21.416 | 14.949 |13.367 |{{Smanjenje}}'''249.642''' |<nowiki>-78,2%</nowiki> |- |2019. |53,485 |53,130 |67,893 |89,843 |74,178 |119,205 |180,929 |178,943 |105,370 |95,628 |67,358 |57.718 |{{rast}}'''1,143,680''' |<nowiki>+9,27%</nowiki> |- |2018. |54.147 |48.986 |65.991 |86.995 |81.026 |92.997 |159.380 |159,506 |98,227 |83,660 |62,253 |53,417 |{{rast}}'''1,046,635''' | + 9,2% |- |2017. |43.377 |41.122 |57.381 |79.796 |84.137 |78.170 |140.025 |144.166 |100.923 |80.769 |57.887 |50.218 |{{rast}}'''957.969'''<ref name="statistika" /> | + 34,94% |- |2016. |41,208 |42,567 |53,438 |68,085 |85,738 |66,429 |109,141 |118,350 |91,123 |71,360 |47,352 |44,183 |{{rast}}'''838,968''' | + 8,5% |- |2015. |43,700 |39,908 |50,273 |63,064 |80,143 |74,855 |89,319 |101,307 |79,120 |71,255 |51,793 |28,167 |{{rast}}'''772,904''' |<nowiki>+ 8,8%</nowiki> |- |2014. | 36.114 | 35.435 | 45.789 | 56.611 | 71.513 | 74.976 | 74.948 | 88.591 | 71.168 | 64.844 | 46.833 | 43.079 |{{rast}}'''709.901''' | + 7,36% |- |2013. | 33.437 | 30.399 | 44.631 | 56.918 | 65.495 | 72.949 | 69.699 | 79.796 | 66.721 | 64.387 | 44.446 | 36.760 |{{rast}}'''665.638''' | + 14,75% |- |2012. | 33.247 | 26.278 | 36.765 | 49.709 | 55.107 | 62.491 | 69.346 | 60.787 | 60.323 | 52.115 | 38.612 | 35.278 |{{smanjenje}}'''580.058''' | – 3,32% |- |2011. | 30.484 | 34.148 | 40.803 | 49.489 | 56.812 | 62.994 | 81.042 | 59.042 | 59.074 | 52.957 | 39.785 | 33.348 |{{rast}}'''599,978''' | + 6,5% |- |2010. | 31.746 | 28.850 | 37.657 | 39.907 | 51.398 | 59.636 | 72.615 | 60.475 | 54.753 | 51.137 | 40.912 | 34.180 |{{rast}}'''563.266''' | + 6,2% |- | 2009. | 28.117 | 27.266 | 33.909 | 41.390 | 45.921 | 57.588 | 67.930 | 60.746 | 48.802 | 46.773 | 39.494 | 35.979 |{{rast}}'''533.915<ref name="statistika arhiva">{{cite web|title=Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva|url=https://www.sarajevo-airport.ba/statistika/statistika_arhiva.pdf?rnd=1231256|publisher=http://www.sarajevo-airport.ba|access-date=14. 8. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ''' | + 4,7% |- | 2008. | 23.909 | 27.121 | 34.896 | 38.052 | 46.974 | 55.391 | 62.524 | 61.560 | 42.752 | 46.094 | 34.089 | 32.913 |{{rast}}'''506.398''' | + 0,2% |- | 2007. | 32.235 | 28.028 | 35.168 | 42.297 | 43.633 | 53.281 | 59.436 | 57.381 | 45.113 | 43.980 | 31.952 | 32.735 |{{rast}}'''505.269''' | + 8,4% |- | 2006. | 26.743 | 24.292 | 30.484 | 37.380 | 44.290 | 49.987 | 56.504 | 54.811 | 45.394 | 38.690 | 28.166 | 29.287 | '''466.186''' | - |- |} == Također pogledajte == * [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] * [[Međunarodni aerodrom Mostar]] * [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] * [[B&H Airlines]] * [[Spisak aerodroma u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Sarajevo International Airport}} * [http://www.sarajevo-airport.ba Službena web stranica] {{bs simbol}} {{en simbol}} {{Aerodromi u Bosni i Hercegovini}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Aerodromi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] [[Kategorija:Aerodromi osnovani 1930.]] jbppmnlx9iy4ke5wr3txo7vcinfdrmk 0 27138 3665716 3644063 2024-11-12T21:24:19Z Panasko 146730 3665716 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Mahmud I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanlijskog Carstva|Sultan Osmanlijskog Carstva]] | Slika =Mahmud1.jpg | Opis slike = | Vladavina =1730 - 1754 | Krunidba =1730 | Prethodnik =[[Ahmed III]] | Nasljednik =[[Osman III]] | Supružnik =Hace Ayşe Sultan, Hace Verd-i Naz Sultan | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Mustafa II]] | Majka =[[Saliha Sultanija]] | Datum rođenja ={{Datum rođenja|1696|8|2}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1754|12|13|1696|8|2}} |}} '''Mahmud I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: محمود اول‎; 2. august 1696 – 13. decembar 1754) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mahmud-I|title = Mahmud I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/24index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - MAHMUD I|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> od 1730. do 1754. == Vladavina == Mahmud I postaje sultan u septembru 1730. nakon svrgavanja [[Ahmed III|Ahmeda III]] izazvanog neuspješnim ratom protiv [[Perzija|Perzije]]. Sve ono što je bilo ostvareno u prvom desetljeću vladavine Ahmeda III sada se gubi tokom duge nesposobne vladavine Mahmuda I. Tursko carstvo svoje ratove protiv [[Rusija|Rusije]] i Perzije gubi uz velike teritorijalne gubitke. Jedini kakav takav plus su uspjesi protiv [[Austrija|Austrije]] koja je zauzeta ratom nasljeđivanja [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]]. Ovaj sultan koji je bio prije pjesnik nego političar ostaje na vlasti do svoje smrti 1754. nakon čega je naslijeđen od brata [[Osman III|Osmana III]]. == Također pogledajte == * [[Ahmed Hatem Bjelopoljak]] == Reference == {{Refspisak|}} {{Redoslijed| |prethodnik =[[Ahmed III]] |gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1730. - 1754.) |nasljednik= [[Osman III]] }} {{sultani}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1696.]] [[Kategorija:Umrli 1754.]] r39cgtj0hjo4fgvebkl50wntvobyfxp 3665717 3665716 2024-11-12T21:24:41Z Panasko 146730 3665717 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Mahmud I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Mahmud1.jpg | Opis slike = | Vladavina =1730 - 1754 | Krunidba =1730 | Prethodnik =[[Ahmed III]] | Nasljednik =[[Osman III]] | Supružnik =Hace Ayşe Sultan, Hace Verd-i Naz Sultan | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Mustafa II]] | Majka =[[Saliha Sultanija]] | Datum rođenja ={{Datum rođenja|1696|8|2}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1754|12|13|1696|8|2}} |}} '''Mahmud I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: محمود اول‎; 2. august 1696 – 13. decembar 1754) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mahmud-I|title = Mahmud I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/24index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - MAHMUD I|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> od 1730. do 1754. == Vladavina == Mahmud I postaje sultan u septembru 1730. nakon svrgavanja [[Ahmed III|Ahmeda III]] izazvanog neuspješnim ratom protiv [[Perzija|Perzije]]. Sve ono što je bilo ostvareno u prvom desetljeću vladavine Ahmeda III sada se gubi tokom duge nesposobne vladavine Mahmuda I. Tursko carstvo svoje ratove protiv [[Rusija|Rusije]] i Perzije gubi uz velike teritorijalne gubitke. Jedini kakav takav plus su uspjesi protiv [[Austrija|Austrije]] koja je zauzeta ratom nasljeđivanja [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]]. Ovaj sultan koji je bio prije pjesnik nego političar ostaje na vlasti do svoje smrti 1754. nakon čega je naslijeđen od brata [[Osman III|Osmana III]]. == Također pogledajte == * [[Ahmed Hatem Bjelopoljak]] == Reference == {{Refspisak|}} {{Redoslijed| |prethodnik =[[Ahmed III]] |gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1730. - 1754.) |nasljednik= [[Osman III]] }} {{sultani}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1696.]] [[Kategorija:Umrli 1754.]] 0s8bu4ainqxqfn6lfmzfa03pbfd35fw 3665741 3665717 2024-11-13T11:22:36Z AnToni 2325 3665741 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Mahmud I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Mahmud1.jpg | Opis slike = | Vladavina =1730 - 1754 | Krunidba =1730 | Prethodnik =[[Ahmed III]] | Nasljednik =[[Osman III]] | Supružnik =Hace Ayşe Sultan, Hace Verd-i Naz Sultan | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Mustafa II]] | Majka =[[Saliha Sultanija]] | Datum rođenja ={{Datum rođenja|1696|8|2}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1754|12|13|1696|8|2}} |}} '''Mahmud I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: محمود اول‎; 2. august 1696 – 13. decembar 1754) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mahmud-I|title = Mahmud I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/24index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - MAHMUD I|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> od 1730. do 1754. == Vladavina == Mahmud I postaje sultan u septembru 1730. nakon svrgavanja [[Ahmed III|Ahmeda III]] izazvanog neuspješnim ratom protiv [[Perzija|Perzije]]. Sve ono što je bilo ostvareno u prvom desetljeću vladavine Ahmeda III sada se gubi tokom duge nesposobne vladavine Mahmuda I. Tursko carstvo svoje ratove protiv [[Rusija|Rusije]] i Perzije gubi uz velike teritorijalne gubitke. Jedini uspjeh je protiv [[Austrija|Austrije]] koja je zauzeta ratom nasljeđivanja [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]]. Ovaj sultan koji je bio prije pjesnik nego političar ostaje na vlasti do svoje smrti 1754. nakon čega je naslijeđen od brata [[Osman III|Osmana III]]. == Također pogledajte == * [[Ahmed Hatem Bjelopoljak]] == Reference == {{Refspisak|}} {{Redoslijed| |prethodnik =[[Ahmed III]] |gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1730. - 1754.) |nasljednik= [[Osman III]] }} {{sultani}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1696.]] [[Kategorija:Umrli 1754.]] dik4l8tin5livyae6zfq6i6bvxt9szl 0 27146 3665714 3644058 2024-11-12T21:19:43Z Panasko 146730 3665714 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Abdul Hamid II | Slika = Ahamid.jpg | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanlijskog Carstva|Sultan Osmanlijskog Carstva]] | Vladavina = 31. august 1876. - 27. april 1909. | Prethodnik = [[Murat V]] | Nasljednik = [[Mehmed V]] | Datum rođenja = 21. septembar 1842. | Mjesto rođenja = [[Topkapi saraj|Topkapi palata]], [[Istanbul]] | Datum smrti = 10. februar 1918. (u 75. godini) | Mjesto smrti = [[Bejlerbeji palata]], [[Istanbul]] | Supružnik = [[Nazikeda Kadinefendi]]<br>[[Safinaz Nurefzun Kadinefendi]]<br>[[Bedrifelek Kadinefendi]]<br>[[Bijdar Kadinefendi]] }} '''Abdul Hamid II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: عبد الحميد ثانی‎, `Abdü’l-Ḥamīd-i sânî; {{Jez-tr|İkinci Abdülhamit}}; 21. septembar 1842 – 10. februar 1918) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1876. do 1909.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/34index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - ABDULHAMID II|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abdulhamid-II|title = Abdulhamid II {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> Bio je posljednji sultan koji je imao [[Autokratija|autokratsku kontrolu]] nad carstvom. Tokom njegove vladavine došlo je do pada moći i obima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kako bi zaštitio državu proglasio je [[Osmanski ustav iz 1876.|prvi osmanski ustav]] 1876, što je bio znak progresivnog razmišljanja koji je obilježio njegovu ranu vladavinu. Nakon pritiskanja parlamenta na rat sa Rusijom kojem se protivio, Abdul Hamid II je suspendovao osmanlski ustav i parlament 1878. i započeo apsolutnu vlast, završavajući time [[Prvo ustavno doba Osmanskog Carstva|prvo ustavno doba Osmanlijskog Carstva]]. Nakon uklanjanja Abdul Hamida II sa prijestolja 1909. godine tokom [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], većina osmanlijskih građana je podržala povratak ustavne vladavine nakon tri desetljeća. Uprkos svom konzervativizmu i despotskoj vladavini, tokom njegove vladavine došlo je do modernizacije Osmanskog Carstva. To uključuje reformu birokratije, proširenje [[Orijentalna željeznica|željeznice u Rumeliji]] i [[Anadolijska željeznica|Anadoliji]] te izgradnja željeznice do [[Bagdadska željeznica|Bagdada]] i [[Hedžaska željeznica|Hedžaza]], osnivanje sistema registracije stanovništva, osnivanje prvih modernih škola 1898, reorganizovanje Ministarstva pravde i razvijanje telegrafskih sistema. == Vladavina == Abdul Hamid II sultanom postaje [[31. august]]a [[1876]]. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V|Murata V]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunija]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobija [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobija [[Kipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobija i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od [[1882]]. godine pod Britanskom okupacijom. Zanimljiv događaj na [[Balkan]]u se dešava [[1885]]. godine kada [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug [[1899]]. godine kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]]. Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i [[Francuska]] rezultira odlukom Abdul Hamida II da veže sudbinu svoje države s [[Njemačka|Njemačkom]], a takvu politiku neće napuštati sve do kraja [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Gledajući razdoblje [[19. vijek|XIX. vijeka]] odluka ovog sultana da odbije oprost polovine državnog duga u zamjenu za dopuštenje [[Židovi]]ma da se nasele u [[Palestina|Palestini]] zvuči nevažno, ali gledajući tu odluku sto godina kasnije svima je jasna. Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja [[27. april]]a [[1909]]. godine. Naslijedio ga je brat [[Mehmed V]] koji će državu uvesti u [[Prvi svjetski rat]]. Nakon svrgavanja do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] on živi u [[Solun]]u nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u [[Istanbul]]. Za vrijeme vladavine Abdul Hamida II usvojen je [[grb Osmanlijskog Carstva]]. == Također pogledajte == * [[Sultani Osmanlijskog Carstva]] == Reference == {{Refspisak|}}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Murat V]] |gl_članak_funkcija=[[Osmanlijsko Carstvo|Vladar Osmanlijskog Carstva]] ([[1876]]. - [[1909]].) |nasljednik= [[Mehmed V]] }} {{sultani}} {{Commonscat|Abdül Hamid II}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1842.]] [[Kategorija:Umrli 1918.]] luc7jv5zsg019fdewqf8wpw6tzixkna 3665715 3665714 2024-11-12T21:20:08Z Panasko 146730 3665715 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Abdul Hamid II | Slika = Ahamid.jpg | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanlijskog Carstva|Sultan Osmanlijskog Carstva]] | Vladavina = 31. august 1876. - 27. april 1909. | Prethodnik = [[Murat V]] | Nasljednik = [[Mehmed V]] | Datum rođenja = 21. septembar 1842. | Mjesto rođenja = [[Topkapi saraj|Topkapi palata]], [[Istanbul]] | Datum smrti = 10. februar 1918. (u 75. godini) | Mjesto smrti = [[Bejlerbeji palata]], [[Istanbul]] | Supružnik = [[Nazikeda Kadinefendi]]<br>[[Safinaz Nurefzun Kadinefendi]]<br>[[Bedrifelek Kadinefendi]]<br>[[Bijdar Kadinefendi]] }} '''Abdul Hamid II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: عبد الحميد ثانی‎, `Abdü’l-Ḥamīd-i sânî; {{Jez-tr|İkinci Abdülhamit}}; 21. septembar 1842 – 10. februar 1918) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1876. do 1909.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/34index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - ABDULHAMID II|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abdulhamid-II|title = Abdulhamid II {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> Bio je posljednji sultan koji je imao [[Autokratija|autokratsku kontrolu]] nad carstvom. Tokom njegove vladavine došlo je do pada moći i obima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kako bi zaštitio državu proglasio je [[Osmanski ustav iz 1876.|prvi osmanski ustav]] 1876, što je bio znak progresivnog razmišljanja koji je obilježio njegovu ranu vladavinu. Nakon pritiskanja parlamenta na rat sa Rusijom kojem se protivio, Abdul Hamid II je suspendovao osmanlski ustav i parlament 1878. i započeo apsolutnu vlast, završavajući time [[prvo ustavno doba Osmanskog Carstva]]. Nakon uklanjanja Abdul Hamida II sa prijestolja 1909. godine tokom [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], većina osmanlijskih građana je podržala povratak ustavne vladavine nakon tri desetljeća. Uprkos svom konzervativizmu i despotskoj vladavini, tokom njegove vladavine došlo je do modernizacije Osmanskog Carstva. To uključuje reformu birokratije, proširenje [[Orijentalna željeznica|željeznice u Rumeliji]] i [[Anadolijska željeznica|Anadoliji]] te izgradnja željeznice do [[Bagdadska željeznica|Bagdada]] i [[Hedžaska željeznica|Hedžaza]], osnivanje sistema registracije stanovništva, osnivanje prvih modernih škola 1898, reorganizovanje Ministarstva pravde i razvijanje telegrafskih sistema. == Vladavina == Abdul Hamid II sultanom postaje [[31. august]]a [[1876]]. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V|Murata V]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunija]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobija [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobija [[Kipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobija i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od [[1882]]. godine pod Britanskom okupacijom. Zanimljiv događaj na [[Balkan]]u se dešava [[1885]]. godine kada [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug [[1899]]. godine kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]]. Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i [[Francuska]] rezultira odlukom Abdul Hamida II da veže sudbinu svoje države s [[Njemačka|Njemačkom]], a takvu politiku neće napuštati sve do kraja [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Gledajući razdoblje [[19. vijek|XIX. vijeka]] odluka ovog sultana da odbije oprost polovine državnog duga u zamjenu za dopuštenje [[Židovi]]ma da se nasele u [[Palestina|Palestini]] zvuči nevažno, ali gledajući tu odluku sto godina kasnije svima je jasna. Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja [[27. april]]a [[1909]]. godine. Naslijedio ga je brat [[Mehmed V]] koji će državu uvesti u [[Prvi svjetski rat]]. Nakon svrgavanja do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] on živi u [[Solun]]u nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u [[Istanbul]]. Za vrijeme vladavine Abdul Hamida II usvojen je [[grb Osmanlijskog Carstva]]. == Također pogledajte == * [[Sultani Osmanlijskog Carstva]] == Reference == {{Refspisak|}}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Murat V]] |gl_članak_funkcija=[[Osmanlijsko Carstvo|Vladar Osmanlijskog Carstva]] ([[1876]]. - [[1909]].) |nasljednik= [[Mehmed V]] }} {{sultani}} {{Commonscat|Abdül Hamid II}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1842.]] [[Kategorija:Umrli 1918.]] h2s7p671dqg18e86n14jfok1byhfufi 3665742 3665715 2024-11-13T11:29:27Z AnToni 2325 /* Vladavina */ 3665742 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Abdul Hamid II | Slika = Ahamid.jpg | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanlijskog Carstva|Sultan Osmanlijskog Carstva]] | Vladavina = 31. august 1876. - 27. april 1909. | Prethodnik = [[Murat V]] | Nasljednik = [[Mehmed V]] | Datum rođenja = 21. septembar 1842. | Mjesto rođenja = [[Topkapi saraj|Topkapi palata]], [[Istanbul]] | Datum smrti = 10. februar 1918. (u 75. godini) | Mjesto smrti = [[Bejlerbeji palata]], [[Istanbul]] | Supružnik = [[Nazikeda Kadinefendi]]<br>[[Safinaz Nurefzun Kadinefendi]]<br>[[Bedrifelek Kadinefendi]]<br>[[Bijdar Kadinefendi]] }} '''Abdul Hamid II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: عبد الحميد ثانی‎, `Abdü’l-Ḥamīd-i sânî; {{Jez-tr|İkinci Abdülhamit}}; 21. septembar 1842 – 10. februar 1918) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1876. do 1909.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/34index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - ABDULHAMID II|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abdulhamid-II|title = Abdulhamid II {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> Bio je posljednji sultan koji je imao [[Autokratija|autokratsku kontrolu]] nad carstvom. Tokom njegove vladavine došlo je do pada moći i obima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kako bi zaštitio državu proglasio je [[Osmanski ustav iz 1876.|prvi osmanski ustav]] 1876, što je bio znak progresivnog razmišljanja koji je obilježio njegovu ranu vladavinu. Nakon pritiskanja parlamenta na rat sa Rusijom kojem se protivio, Abdul Hamid II je suspendovao osmanlski ustav i parlament 1878. i započeo apsolutnu vlast, završavajući time [[prvo ustavno doba Osmanskog Carstva]]. Nakon uklanjanja Abdul Hamida II sa prijestolja 1909. godine tokom [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], većina osmanlijskih građana je podržala povratak ustavne vladavine nakon tri desetljeća. Uprkos svom konzervativizmu i despotskoj vladavini, tokom njegove vladavine došlo je do modernizacije Osmanskog Carstva. To uključuje reformu birokratije, proširenje [[Orijentalna željeznica|željeznice u Rumeliji]] i [[Anadolijska željeznica|Anadoliji]] te izgradnja željeznice do [[Bagdadska željeznica|Bagdada]] i [[Hedžaska željeznica|Hedžaza]], osnivanje sistema registracije stanovništva, osnivanje prvih modernih škola 1898, reorganizovanje Ministarstva pravde i razvijanje telegrafskih sistema. == Vladavina == Abdul Hamid II sultanom postaje 31. augusta 1876. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V|Murata V]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u današnjim [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunija]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobija [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobija [[Kipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobija i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od 1882. godine pod Britanskom okupacijom. Godine 1885. [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug 1899. kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]]. Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i [[Francuska]] rezultira odlukom Abdul Hamida II da veže sudbinu svoje države s [[Njemačka|Njemačkom]], a takvu politiku neće napuštati sve do kraja [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Negova odluka je da odbije oprost polovine državnog duga u zamjenu za dopuštenje [[Židovi]]ma da se nasele u [[Palestina|Palestini]]. Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja 27. aprila 1909. Naslijedio ga je brat [[Mehmed V]] koji će državu uvesti u [[Prvi svjetski rat]]. Nakon svrgavanja do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] živi u [[Solun]]u nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u [[Istanbul]]. Za vrijeme vladavine Abdul Hamida II usvojen je [[grb Osmanlijskog Carstva]]. == Također pogledajte == * [[Sultani Osmanlijskog Carstva]] == Reference == {{Refspisak|}}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Murat V]] |gl_članak_funkcija=[[Osmanlijsko Carstvo|Vladar Osmanlijskog Carstva]] ([[1876]]. - [[1909]].) |nasljednik= [[Mehmed V]] }} {{sultani}} {{Commonscat|Abdül Hamid II}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1842.]] [[Kategorija:Umrli 1918.]] 2u7pim0jblk5ynwiivmdbcojyduag3h 3665743 3665742 2024-11-13T11:31:16Z AnToni 2325 3665743 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Abdul Hamid II | Slika = Ahamid.jpg | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanlijskog Carstva|Sultan Osmanlijskog Carstva]] | Vladavina = 31. august 1876 - 27. april 1909. | Prethodnik = [[Murat V]] | Nasljednik = [[Mehmed V]] | Datum rođenja = 21. septembar 1842. | Mjesto rođenja = [[Topkapi saraj|Topkapi palata]], [[Istanbul]] | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1918|02|10|1842|09|21}} | Mjesto smrti = [[Bejlerbeji palata]], [[Istanbul]] | Supružnik = [[Nazikeda Kadinefendi]]<br>[[Safinaz Nurefzun Kadinefendi]]<br>[[Bedrifelek Kadinefendi]]<br>[[Bijdar Kadinefendi]] }} '''Abdul Hamid II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: عبد الحميد ثانی‎, `Abdü’l-Ḥamīd-i sânî; {{Jez-tr|İkinci Abdülhamit}}; 21. septembar 1842 – 10. februar 1918) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1876. do 1909.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/34index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - ABDULHAMID II|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abdulhamid-II|title = Abdulhamid II {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> Bio je posljednji sultan koji je imao [[Autokratija|autokratsku kontrolu]] nad carstvom. Tokom njegove vladavine došlo je do pada moći i obima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kako bi zaštitio državu proglasio je [[Osmanski ustav iz 1876.|prvi osmanski ustav]] 1876, što je bio znak progresivnog razmišljanja koji je obilježio njegovu ranu vladavinu. Nakon pritiskanja parlamenta na rat sa Rusijom kojem se protivio, Abdul Hamid II je suspendovao osmanlski ustav i parlament 1878. i započeo apsolutnu vlast, završavajući time [[prvo ustavno doba Osmanskog Carstva]]. Nakon uklanjanja Abdul Hamida II sa prijestolja 1909. godine tokom [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], većina osmanlijskih građana je podržala povratak ustavne vladavine nakon tri desetljeća. Uprkos svom konzervativizmu i despotskoj vladavini, tokom njegove vladavine došlo je do modernizacije Osmanskog Carstva. To uključuje reformu birokratije, proširenje [[Orijentalna željeznica|željeznice u Rumeliji]] i [[Anadolijska željeznica|Anadoliji]] te izgradnja željeznice do [[Bagdadska željeznica|Bagdada]] i [[Hedžaska željeznica|Hedžaza]], osnivanje sistema registracije stanovništva, osnivanje prvih modernih škola 1898, reorganizovanje Ministarstva pravde i razvijanje telegrafskih sistema. == Vladavina == Abdul Hamid II sultanom postaje 31. augusta 1876. godine poslije smjene mentalno nesposobnog brata [[Murat V|Murata V]], a naslijedio je financijski bankrotiranu državu kojoj prijeti pobuna u današnjim [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] potpomognuta od [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Rusija|Rusije]]. Rat koji počinje sljedeću godinu je totalna katastrofa. Mirovnim sporazumom koji je dogovoren na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]], [[Rumunija]] postaje u stvarnosti nezavisna. Srbija dobija [[Niš]] i potvrdu nezavisnosti, a slično prolazi i Crna Gora. Bosna i Hercegovina postaje [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijski]] teritorij pod okupacijom [[Austro-Ugarska|Austrije]]. Za poslove posredovanja pri sklapanju ovog sporazuma [[Velika Britanija]] zahtjeva i dobija [[Kipar]]. Sudbinu sličnu Bosni uskoro dobija i [[Egipat]] koji je također još uvijek formalno teritorij Turske, ali od 1882. godine pod Britanskom okupacijom. Godine 1885. [[Bugarska]] i formalno proglašava nezavisnost. Turska u nemogućnosti reagiranja ništa ne poduzima dok Srbija objavljuje rat novonastaloj državnoj tvorevini. Posljedica tog [[rat]]a je totalni srpski poraz. Samo strah od nastanka [[Slaveni|slavenskog]] carstva spašava Srbiju kada Austrija uputi [[ultimatum]] [[Bugarska|Bugarskoj]]. Nemogućnost proširenja na zapad rezultira Bugarskim širenjem na jug 1899. kada joj se priključuje istočna Rumelija. Dvije godine ranije [[Grčka]] uz podršku zapadnih sila vrši aneksiju turske [[Kreta|Krete]]. Ti stalni gubici teritorija koju su podržavale Rusija, Velika Britanija i [[Francuska]] rezultira odlukom Abdul Hamida II da veže sudbinu svoje države s [[Njemačka|Njemačkom]], a takvu politiku neće napuštati sve do kraja [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Negova odluka je da odbije oprost polovine državnog duga u zamjenu za dopuštenje [[Židovi]]ma da se nasele u [[Palestina|Palestini]]. Nezadovoljstvo općom državnom situacijom dovodi do njegovog svrgavanja 27. aprila 1909. Naslijedio ga je brat [[Mehmed V]] koji će državu uvesti u [[Prvi svjetski rat]]. Nakon svrgavanja do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] živi u [[Solun]]u nakon čega se zbog straha od neprijateljskog zarobljavanja preseljava u [[Istanbul]]. Za vrijeme vladavine Abdul Hamida II usvojen je [[grb Osmanlijskog Carstva]]. == Također pogledajte == * [[Sultani Osmanlijskog Carstva]] == Reference == {{Refspisak|}}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Murat V]] |gl_članak_funkcija=[[Osmanlijsko Carstvo|Vladar Osmanlijskog Carstva]] ([[1876]]. - [[1909]].) |nasljednik= [[Mehmed V]] }} {{sultani}} {{Commonscat|Abdül Hamid II}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1842.]] [[Kategorija:Umrli 1918.]] 7z6cbh2u2sbxbzm0jcmb8fsncd1wx0t 0 28794 3665723 3623284 2024-11-13T07:43:10Z Panasko 146730 3665723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | počasni_prefiks = [[Pravedne halife|Pravedni halifa]] | ime = Omer ibnul-Hattab | počasni_sufiks = | slika = | veličina_slike = | alt = | opis = | izvorno_ime = عمر بن الخطاب | izvorni_jezik = ar | izgovor = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 584. | mjesto_rođenja = [[Mekka]], [[Arabija]] | datum_smrti = 3. 11. 644. | mjesto_smrti = [[Medina]], [[Arabija]] | uzrok_smrti = [[Ubistvo]] | mjesto_počivanja = [[Poslanikova džamija]], [[Medina]], [[Saudijska Arabija]] | spomenici = | nacionalnost = | druga_imena = | etnicitet = [[Arapi|Arap]] | državljanstvo = [[Arabija]] | zanimanje = [[Ashab]], [[Pravedne halife|pravedni halifa]] | godine_aktivnosti = 634–644. kao drugi od pravednih halifa | era = | poslodavac = | organizacija = | agent = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | poznat_po = | značajni_radovi = Uvođenje [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]]<br>Unapređenje organizacija islamske države | stil = | rodni_grad = | plaća = | bogatstvo = <!-- Mora biti podržano pouzdanim izvorom --> | visina = | težina = | titula = | vrijeme_držanja_titule = | prethodnik = | nasljednik = | pokret = | opozicija = | odbori = | religija = [[Islam]] | sudski_status = | supružnik = | djeca = | roditelji = El-Hattab<br>Hantama bint Hašim | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | web-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | modul = | modul2 = | modul3 = | modul4 = | modul5 = | modul6 = | potpis = | veličina_potpisa = | alt_potpisa = | fusnote = }} '''Omer ibnul-Hattab''' ({{jez-ar|عُمَرْ بِنْ ٱلْخَطَّابْ}}) je jedan od [[Ashabi|ashaba]] i drugi po redoslijedu od četvorice [[Pravedne halife|pravednih halifa]], izabran preporukom svog prethodnika [[Ebu-Bekr]]a. Bio je jedan od najprominentnijih i najutjecajnijih [[Pravedni halifat|muslimanskih vladara]] u historiji a tokom perioda od 634. do 644. obnašao je funkciju halife. Jedan je od desetorice poslanikovih [[Ashabi|ashaba]] kojima je još za života obećan [[džennet]]. Kao drugi halifa Pravednog halifata 23. augusta 634. Omer je bio stariji pratilac i punac islamskog poslanika Muhammeda. Bio je i stručan muslimanski pravnik poznat po svojoj pobožnoj i pravednoj prirodi, koja mu je donijela epitet Al-Fārūq ("onaj koji razlikuje (između ispravnog i pogrešnog)"). Omer je prvi kome je dodijeljena titula Emir ul-Mu'minin. Omer se u početku suprotstavljao Muhammedu, njegovom dalekom kurejšitskom rođaku i kasnijem zetu. Nakon prelaska na islam 616, postao je prvi musliman koji se otvoreno molio u Kabi. Omer je učestvovao u gotovo svim bitkama i pohodima pod Muhamedom, koji mu je dao titulu al-Fārūq za njegove presude. Nakon Muhamedove smrti u junu 632, Omer se zakleo na vjernost Ebu-Bekru (r. 632–634) kao prvom halifi i služio je kao njegov najbliži savjetnik do augusta 634, kada je umirući Ebu-Bekr imenovao Omera za svog nasljednika. Pod Omerom, halifat se širio brzinom bez presedana, vladajući [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskim Carstvom]] i više od dvije trećine [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]].{{sfnp|Hourani|1991|p=23}} Njegovi napadi na Sasanidsko Carstvo rezultirali su osvajanjem Perzije za manje od dvije godine (642-644). Prema jevrejskoj tradiciji, Omer je ukinuo kršćansku zabranu Jevreja i dopustio im ulazak u [[Jerusalem]] i bogosluženje.<ref>{{cite book|last=Dubnow|first=Simon|title=History of the Jews: From the Roman Empire to the Early Medieval Period|year=1968|publisher=Cornwall Books|url=https://books.google.com/books?id=MZ2MwNzB69IC&pg=PA326|volume=2|page=326|isbn=978-0-8453-6659-2}}</ref> Omera je ubio perzijski rob Abu Lu'lu'a Firuz 644. Historičari općenito smatraju da je Omer jedan od najmoćnijih i najutjecajnijih muslimanskih halifa u historiji.<ref>Ahmed, Nazeer, ''Islam in Global History: From the Death of Prophet Muhammad to the First World War'', American Institute of Islamic History and Cul, 2001, str. 34. {{ISBN|0-7388-5963-X}}.</ref> On je cijenjen u sunitskoj islamskoj tradiciji kao veliki pravedni vladar i uzor islamskih vrlina,<ref name=EI2>{{Cite encyclopedia|author=Bonner, M. |author2=Levi Della Vida, G.| title=Umar (I) b. al-K̲h̲aṭṭāb|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam| edition=Second |publisher=Brill |editor=P. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=C.E. Bosworth |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs|volume=10|page=820}}</ref> a neki hadisi ga identificiraju kao drugog najvećeg ashaba nakon Ebu-Bekra.<ref>{{cite web|url=http://sunnah.com/bukhari/62/21|title=Hadith – Book of Companions of the Prophet – Sahih al-Bukhari – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|work=Sunnah.com}}</ref><ref>{{cite web|url=http://sunnah.com/bukhari/62/14|title=Hadith – Book of Companions of the Prophet – Sahih al-Bukhari – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|work=Sunnah.com}}</ref> Na njega se gleda negativno u tradiciji [[Dvanaestorica|dvanaestorice]] šiita.<ref>{{Cite encyclopedia|author=Bonner, M. |author2=Levi Della Vida, G.| title=Umar (I) b. al-K̲h̲aṭṭāb|encyclopedia=Encyclopaedia of Islam| edition=Second |publisher=Brill |editor=P. Bearman |editor2=Th. Bianquis |editor3=C.E. Bosworth |editor4=E. van Donzel |editor5=W.P. Heinrichs|volume=10|page=820|quote=Shi'i tradition has never concealed its antipathy to Umar for having thwarted the claims of Ali and the House of the Prophet.}}</ref> == Karakter i izgled == Smatra se da je bio visok čovjek, obdaren izuzetnom fizičkom snagom, izrazito svijetle puti i crvenkaste kose.<ref>{{cite web |title=Omer b. Hattab – život i djelo drugog pravednog halife |url=http://islamske-knjige.com/image/data/Knjige%20PDF/Omer,%201-50.pdf |access-date=8. 7. 2019}}</ref> Bio je poznat među ashabima kao najučeniji u [[Kur'an]]u, kao osoba koja najdosljednije radi po propisima knjige i onaj koji najviše razumije [[islam]]. Dok je još bio nevjernik, poželio je ubiti [[Muhammed]]a, no nedugo nakon toga je prihvatio islam. Bio je poznat po pravednosti i istinoljubivosti, zbog čega ga je Muhammed prozvao ''El-Faruk'', tj. onaj koji razdvaja istinu od neistine. == Biografija == Omer, sin El-Hattaba i majke Hantame bint Hašima b. Mugira, rođen je u [[Mekka|Mekki]]. Ne postoje pouzdani podaci o vremenu njegovog rođenja. Neki autori navode da je to 581. godina a neki da je rođen 13. godine od godine slona (584. godine). Bio je Muhammedov rođak a loze im se spajaju nekoliko generacija unazad. Omer potiče iz plemena Adijj ibn Ka'b, koji su ogranak [[Kurejšije|kurejšijskog]] plemena Adnan. Pleme Adijj ibn Ka'b je bilo malobrojno i siromašno. I sam Omer ibnul-Hattab je bio odgajan u siromaštvu i u teškim životnim prilikama. Njegov je otac bio strog i grub prema njemu, što je uticalo na njegovu strogost, disciplinu i stav. === Predislamski period === Po dolasku objave Muhammedu, Omer je bio na strani većine Kurejšija. Štaviše, on je od svih Kurejšija najviše zlostavljao i kažnjavao muslimane.<ref name="haykal-p51">Haykal, 1944. Chapter 1, str. 51.</ref> Tako je odlučio i ubiti Muhammeda,<ref>Haykal, 1944. Chapter 1, str. 53.</ref> ali tad je čuo da su njegova sestra i zet primili islam, pa se zaputio da se prvo s njima obračuna. U to vrijeme kod njih je bio [[Habbab ibn el-Erett]] i učio [[Sura|suru]] "[[Ta-ha]]".<ref>as-Suyuti, ''The History of Khalifahs Who Took The Right Way'' (London, 1995), str. 107–108.</ref> Kada je došao ispred kuće, začuo je učenje te je nakon prvobitnog bijesa zatražio da pročita ono što su učili. Kada je pročitao, rekao je: "Kako je divan i častan ovaj govor!" Tada mu [[Habbab ibn el-Erett]] reče: "Omere, tako mi Allaha, nadam se da te je Allah odabrao dovom Njegova Poslanika koju sam jučer čuo da uči: '[[Allah]]u, osnaži islam Ebul-Hakemom ibn Hišamom ili Omerom ibnul-Hattabom'."<ref>{{cite book|last=Al Mubarakpury|first=Safi ur Rahman|title=Ar-Raheeq Al-Makhtum (The Sealed Nectar)|year=2002|publisher=Darussalam|isbn=9960-899-55-1|pages=130–131|url=https://books.google.com/books?id=r_80rJHIaOMC&pg=PA130}}</ref> Omer je tada otišao do kuće u kojoj je bio Muhammed s istim mačem s kojim je namjeravao ubiti Muhammeda i pred njim izgovorio [[šehadet]]. Imao je 39. godina kada je primio Islam.<ref name="Tahthib 2002 page 170">Tartib wa Tahthib Kitab [[Al-Bidayah wa al-Nihayah|al-Bidayah wan-Nihayah]] by [[ibn Kathir]], published by Dar al-Wathan publications, Riyadh Kingdom of Saudi Arabia, 1422 [[Islamic calendar|Anno hegiræ]] (2002), compiled by Muhammad ibn Shamil as-Sulami, str. 170, {{ISBN|978-9960-28-117-9}}</ref> === Život u islamu === Čim je Omer primio islam, odmah je to javno obznanio i počeo se boriti protiv nevjernika. Do tog vremena muslimani nisu smjeli javno izjavljivati da su muslimani. Omer je bio prvi koji je to učinio. Borio se sa nevjernicima sve dok oni nisu popuštali i ostavljali muslimane na miru. O njegovoj hrabrosti se govori da je u vrijeme [[Hidžra|hidžre]], dok su ostali muslimani krišom izašli iz Mekke, Omer je sa još dvojicom ashaba javno učinio [[Hidžra|hidžru]]. Učestvovao je u svim velikim bitkama, kao što su: [[Bitka na Bedru]], [[Bitka kod Uhuda]], [[Bitka na Hendeku]] i bio uvijek u žaru borbe. Takav je bio i na Hudejbiji. Toga dana je Muhammed odlučio posjetiti Harem, obaviti tavaf oko Kabe i zaklati [[kurban]]. Kurejšije su se usprotivile njegovom ulasku u Mekku. Slali su svoje izaslanike na pregovore, pokušavajući postići primirje, a Omer ibnul-Hattab je sve to pratio. Bilo mu je teško u duši zbog onoga što se dešava te je otišao [[Ebu-Bekr]]u i rekao mu: <blockquote> "Ebu-Bekre... zar on nije Allahov Poslanik?"<br />Ebu-Bekr odgovori: "Jeste"<br />Omer ponovo upita: "Zar mi nismo muslimani?"<br />-"Jesmo", odgovori Ebu-Bekr<br />-"Pa zašto se ponižavamo!?"<br />-"O Omere... pokori mu se, jer ja svjedočim da je on Allahov Poslanik."<br />-"I ja svjedočim da je on Allahov Poslanik", reče Omer </blockquote> No, razgovor sa [[Ebu-Bekr]]om Omera nije zadovoljio, pa odlazi Muhammedu, te ga upita: <blockquote> "O, Allahov Poslaniče, zar ti nisi Allahov Poslanik!?"<br />-"Jesam", reče Resulullah<br />-"A zar mi nismo muslimani?", ponovo će Omer<br />-"Jesmo"<br />-"Zar oni nisu mušrici!?", upita ponovo Omer<br />-"Jesu"<br />-"Pa zašto se onda ponižavamo?"<br />Allahov poslanik reče mu: "Ja sam Allahov rob i Njegov Poslanik, neću Mu se suprostaviti, niti će me On iznevjeriti" </blockquote> Omer zašuti poslije ovakvog odgovora. Kasnije je često govorio: "Neprestano dijelim sadaku, postim, klanjam i oslobađam robove, zbog onoga što sam tada uradio. Strah me zbog onoga što sam tada rekao, smatrajući da je ispravno." U stalnom druženju sa Muhammedom, Omer je stekao mnogo znanja i bio je poznat kao jedan od najučenijih muslimana toga doba. Tako [[Abdullah ibn Mesud]] za njega kaže: "Kada bi se Omerovo znanje stavilo na jedan tas vage, a znanje svih ljudi na drugi tas, prevagnuo bi Omerov tas" == Osnivanje kalifata == Omerov politički kapacitet se prvi put manifestirao kao arhitekta kalifata nakon Muhammedove smrti 8. juna 632.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Dok se dogovarala sahrana Muhammeda, grupa Muhammedovih sljedbenika koji su bili porijeklom iz Medine, [[Ensarije]] (pomagači) su organizovali sastanak na periferiji grada, efektivno blokirajući one drugove poznate kao [[Muhadžir|Muhadžiri]] (Emigranti), uključujući Omera.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Omer je saznao za ovaj sastanak u Sakifah Beni Saadah, i, povevši sa sobom još dvojicu muhadžira, [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekra]] i [[Ebu-Ubejde Amir ibnul-Džerrah|Ebu-Ubejda Amir ibnul-Džerrah]], otišao je na sastanak, vjerovatno da bi spriječio planove Ensarija za političko odvajanje. Stigavši ​​na sastanak, Omer je bio suočen sa ujedinjenom zajednicom plemena iz ensarija koji su odbili da prihvate vodstvo muhadžira.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Međutim, Omer je bio nepokolebljiv u svom uvjerenju da hilafet treba biti pod kontrolom muhadžira.<ref name="history">{{cite book|title=The History of al-Tabari|publisher=State University of New York Press|year=1990}}</ref> Iako se [[Benu Hazredž]] nisu slagali, Omer je, nakon napetih pregovora koji su trajali jedan ili dva dana, briljantno podijelio Ensarije na njihove stare zaraćene frakcije plemena Benu Evs ii Hazaredž. Omer je razriješio podjele tako što je stavio ruku na Ebu-Bekra kao kandidata za jedinstvo za one okupljene u Sakifi. Drugi na Sakifi su slijedili njihov primjer, s izuzetkom plemena Hazaredž i njihovog vođe, Sada ibn Ubejde, koji su zbog toga bili izopćeni. Za pleme Khazredž se kaže da nije predstavljalo značajnu prijetnju jer je bilo dovoljno ratnika iz medinskih plemena kao što su Benu Avs da ih odmah organizizuu u kao zaštitu za Ebu-Bekra.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} [[Wilferd Madelung]] sažima Omerov doprinos:{{sfnp|Madelung|1997|p=33}} {{Citat|Omer je ocijenio da je ishod skupa na Sakifi [preveden od Madelunga kao 'prebrzi i nepromišljeni dogovor'{{sfnp|Madelung|1997|p=22}} zbog odsustva većine istaknutih muhadžira, uključujući i Poslanikovu vlastitu porodicu i klan, čije učešće je smatrao bitnim za bilo koje legitimne konsultacije (šura, mašvara). To je upozorilo zajednicu, da to ne bude presedan za budućnost. Ipak, on je također branio ishod, tvrdeći da muslimani žude za Ebu-Bekrom kao ni za kim drugim. Osim toga, izvinio se da su prisutni muhadžiri bili primorani da traže hitnu zakletvu vjernosti jer se nije moglo vjerovati da će ensarije čekati legitimne konsultacije i da su mogli izabrati nekog od svojih nakon odlaska Mekanaca. Još jedan razlog zbog kojeg je Omer osudio sastanak kod Sakife kao faltu bio je bez sumnje njegov turbulentan i nedostojanstven kraj, jer su on i njegovi sljedbenici skočili na bolesnog vođu Hazaredžija Sada bin Ubadu kako bi ga naučili lekciju, ako ne i ubili, jer se usudio osporiti jedino pravo [[Kurejš]]ija da vladaju. Ovaj nasilni prekid sastanka ukazuje, osim toga, da Ensarije nisu svi bili pokolebani mudrošću i elokvencijom Ebu-Bekrovog govora i da su ga prihvatili kao najbolji izbor za nasljedstvo, kao što je predložio Caetani. Ne bi bilo smisla premlaćivati ​​poglavicu Hazaredžija da su se svi zakleli na vjernost Omerovom kandidatu. Znatan broj Ensarija, vjerovatno Hazradžije posebno, mora da je odbio slijediti vođstvo muhadžira.{{sfnp|Madelung|1997|p=33}}}} Prema raznim šiitskim izvorima [[Dvanaestoimamizam|dvanaestoimamaca]] i Madelungu,<ref name="iis.ac.uk">{{cite web |url=http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=106316 |title=Institute of Ismaili Studies |access-date=2023-04-07 |archive-date=3 July 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150703110811/http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=106316 |url-status=dead |author=Dr Paul E Walker}} <!-- It is unclear what article is being referenced or what it is being referenced for--></ref><ref name="us.macmillan.com">{{cite web |url=http://us.macmillan.com/author/wilfredmadelung |title=Wilfred Madelung |work=macmillan.com |access-date=2023-04-07 |archive-date=26 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130626141253/http://us.macmillan.com/author/wilfredmadelung|url-status=dead}} <!-- It is unclear what article is being referenced or what it is being referenced for--></ref> Omer i Ebu-Bekr su zapravo napravili politički udar protiv [[Ali ibn Ebu-Talib|Alija]] na Sakifi.{{sfnp|Madelung|1997|p={{pn|date=June 2022}}}} Prema jednoj verziji predaja u primarnim izvorima, Omer i Ebu-Bekr su također koristili silu kako bi pokušali osigurati odanost Alija i njegove frakcije. U uglavnom perzijskim historijskim izvorima pisanim 300 godina kasnije, kao što je Historija el-Tabarija, navodi se da je nakon Alijevog odbijanja da oda počast, Ebu-Bekr poslao Omera sa naoružanim kontingentom u [[Fatima bint Muhammed|Fatiminu]] kuću gde su se Alija i njegove pristalice okupili. Izvještava se da je Omer upozorio one u Domu da će, osim ako Alija ne prihvati Ebu-Bekra, zapaliti kuću<ref name="history"/> i pod tim okolnostima Alija je bio prisiljen da kapitulira. Ovu verziju događaja, koju su u potpunosti prihvatili [[Šiizam|šiitski]] učenjaci, općenito odbacuju [[Sunitski islam|sunitski]] učenjaci koji, s obzirom na druge izvještaje u njihovoj literaturi, vjeruju da je Alija dao zakletvu na savez Ebu-Bekru bez ikakvih pritužbi. Ali drugi sunitski i šiitski izvori kažu da se Alija nije zakleo na vjernost Ebu-Bekru nakon njegovog izbora, već šest mjeseci kasnije nakon smrti njegove supruge Fatime, dovodeći u pitanje el-Tabarijevu priču. U svakom slučaju i sunitski i šiitski izvještaji prihvataju da je Alija smatrao da ga je Ebu-Bekr trebao obavijestiti prije nego što je otišao na sastanak sa ensarijama i da se Alija zakleo na vjernost Ebu-Bakru. Zapadni učenjaci se obično slažu da je Alija vjerovao da ima jasan mandat da naslijedi Muhammeda, ali nude različite stavove o obimu upotrebe sile od strane Omera u pokušaju da zastraši Aliju i njegove pristalice. Na primjer, Madelung odbacuje mogućnost upotrebe sile i tvrdi da: {{Citat|Izolovani izvještaji o upotrebi sile protiv Alije i [[Benu Hašim|Benu Hašima]] koji su jednoglasno odbili da se zakunu na vjernost šest mjeseci vjerovatno će biti odbačeni. Ebu-Bekr je bez sumnje bio dovoljno mudar da obuzda Omera od bilo kakvog nasilja nad njima, dobro shvaćajući da bi to neizbježno izazvalo osjećaj solidarnosti većine Abdul Mannafa čiji mu je pristanak bio potreban.{{sfnp|Madelung|1997|p=43}} Njegova politika nije bila izolacija Benu Hašima što je više moguće.}} Prema [[Tom Holland|Tomu Hollandu]], Omerova historičnost je neosporna.<ref name=holland>{{cite book |title=In the shadow of the sword, The Battle for Global Empire and the End of the Ancient World |first=Tom |last=Holland |year=2013 |isbn=978-0-349-12235-9 |publisher=Abacus |pages=381–382}}</ref> Armenski biskup koji piše desetak godina nakon Kadisije opisuje Omera kao "moćnog i potentnog koji koordinira napredovanje Ismailovih sinova iz dubina pustinje".<ref name=holland /><ref>Sebeos 139</ref> Tom Holland piše "Ono što je neuporedivo dodavalo njegovom prestižu je to što su njegove potresne kvalitete kao generalisimusa bile kombinovane s najizrazitijim vrlinama. Umjesto da bude majmunskih manira kao [[Cezar]], kao što su to činili kraljevi [[Gasanidi|Gasanida]], on se oslanjao na primjer sasvim druge vrste Omerovih iznošenih haljina, njegove ishrane od hljeba, soli i vode, i njegovo odbacivanje ovozemaljskih bogatstava, podsjetili bi svakoga iz pustinjskih krajeva izvan Palestine na veoma posebnu vrstu osobe. Monasi u judejskoj pustinji dugo su se predstavljali kao Božji ratnici. Omerovo postignuće bilo je da takav jezik dovede do doslovnog i prije nezamislivog ekstrema."<ref name=holland /> === Ebu-Bekrova era === Zbog delikatne političke situacije u Arabiji, Omer se u početku protivio vojnim operacijama protiv tamošnjih pobunjeničkih plemena, nadajući se da će dobiti njihovu podršku u slučaju invazije [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] ili [[Perzijsko Carstvo|Perzijanaca]]. Kasnije se, međutim, složio sa Ebu-Bekrovom strategijom da silom uguši pobunu. Do kraja 632, [[Halid ibn Velid]] je uspješno ujedinio Arabiju nakon uzastopnih pobjeda protiv pobunjenika. Tokom svoje vlastite vladavine kasnije, Omer će uglavnom usvojiti politiku izbjegavanja ratova i konsolidacije svoje moći u inkorporiranim zemljama, umjesto da širi svoje carstvo kroz kontinuirano ratovanje.<ref>''Medieval Islamic political thought'', Patricia Crone, p. 18</ref> Omer je savjetovao Ebu-Bekra da sastavi [[Kur'an]] u obliku knjige nakon što je 300 [[Hafiz]]a (pamtitelja) Kur'ana poginulo u [[Bitka kod Jamame|bici kod Jamame]].<ref name="sunnah.com">{{cite web|url=http://sunnah.com/bukhari/93/53|title=Hadith – Book of Judgments (Ahkaam) – Sahih al-Bukhari – Sayings and Teachings of Prophet Muhammad (صلى الله عليه و سلم)|work=Sunnah.com}}</ref> ==== Drugi halifa ==== {| class="wikitable" align="right" |- ! scope="col" colspan="3" | [[Halifa|Halife]] |- ! scope="col" | Prije ! scope="col" | Omer ! scope="col" | Poslije |- | style="text-align:center;" | [[Ebu-Bekr]] | style="text-align:center;" | [[634]]–[[644]]. | style="text-align:center;" | [[Osman ibn Affan|Osman]] |} Još nakon što je [[Ebu-Bekr]] odlučio da izabere Omera da ga naslijedi, neki su se uplašili da će Omer biti još oštriji kada preuzme [[hilafet]]. Takvo mišljenje se samo povećalo nakon smrti [[Ebu-Bekr]]a. No, prije zakletve, Omer se pred prisutnim obratio Bogu dovom: "Allahu moj, ja sam grub, pa me učini blagim. Allahu moj, ja sam slab, pa me ojačaj. Allahu moj, ja sam škrt, pa me učini darežljivim", i nastavio dalje riječima: <blockquote> "Allah vas je, uistinu, iskušao sa mnom, a mene je iskušao sa vama i ostavio me među vama poslije moga prijatelja [Muhammeda]. Tako mi Allaha, svako vaše pitanje koje mi dođe, ja ću lično preuzeti. Neću ga drugom povjeravati i neću žaliti uloženog truda. Bit ću odlučan i povjerljiv. A ko bude loš, sigurno ću ga kazniti." </blockquote> Omer je dobio nadimak "Vođa pravovjernih" ''Emirul-u'minin''. Po preuzimanju halifata, Omer je smijenio [[Halid ibn Velid|Halida ibn Velida]] sa mjesta glavnokomandujućeg muslimanske vojske. Na njegovo mjesto postavio je [[Ebu-Ubejde Amir ibn El-Džerrah]]a. Nastavio je sa osvajanjima. Veoma lako je uspjevao potaknuti veliki broj muslimana na [[Džihad]]. Tome su uveliko doprinosili i uspjesi na bojnom polju. Posebno se trebaju spomenuti [[Irak]], [[Šam]], [[Kuds]] te [[Egipat]] koji su muslimani za vrijeme vladavine Vođe pravovjernih uspjeli u potpunosti ostvojiti. Za vrijeme svoga [[Pravedni halifat|halifata]], Emirul-u'minin je učinio [[Medina|Medinu]] muslimanskom prijestolnicom, [[džamija|džamiju]] je učinio mjestom gdje se raspravlja o općim muslimanskim problemima. [[Džamija]] je u Omerovo vrijeme bila mjesto odakle se upravlja državom. Prvi je postavio sudije i zahtijevao od njih da se drže pravde u svojim presudama. A sam je on bio primjer za pravednost. Nazvan je Farukom jer je rastavljao istinu od laži. Jednom prilikom, kada je došao u [[Medina|Medinu]] izaslanik Kisre htio je pitati o muslimanskom kralju, pa su ga obavijestili da kod njih nema kralja, nego da imaju [[halifa|halifu]]. Potom ih je pitao gdje on boravi, pa su ga uputili prema džamiji. Potražio ga je u džamiji, ali ga nije našao. Rečeno mu je da ode na jedno mjesto nedaleko od džamije. Kada je perzijski izaslanik došao na mjesto gdje su ga uputili, našao je čovjeka kako spava u hladovini voćnjaka. Sam, sakriven od sunca, sa svojim štapom pod glavom, siguran i bezbrižan spavao je prvi čovjek najveće države tog doba. Ta slika je nagnala Perzijanca da kaže poznatu rečenicu: "Pravdu si uspostavio, pa mirno zaspao". Prvi je uveo poštu, plate i protokole. Uveo je mjesečevo računanje vremena za muslimane. == Smrt == U ranu zoru, u srijedu, četvrtoga [[zul-hidždže]]ta dvadeset i treće godine po Hidžri izašao je Emirul-mu'minin u džamiju da predvodi muslimane na [[sabah-namaz]]u. Kada je izgovorio početni [[tekbir]] za pristup [[namaz]]u, priđe mu čovjek i udari ga nožem nekoliko puta u prsa i u stomak. Omer je osjetio hladnoću oružja, i okrenuvši se prema muslimanima išareteći progovori: "Božija je odredba neprikosnovena." Ubica je bio Ebu-Lu'lu Fejruz el-Farisi, rob El-Mugire ibn Šu'bea. Dok su ga muslimani pokušali uhvatiti, on je počinio samoubistvo i tako nije mogao ništa otkriti o zavjeri. Ostavio je [[hilafet]] jednom od šest ljudi koje je izabrao, a to su: [[Osman ibn Affan]], [[Alija ibn Ebu-Talib]], [[Zubejr ibn Avvam]], [[Talha ibn Ubejdullah]], [[Abdurrahman ibn Avf]] i [[Sa'd ibn Ebu-Vekkas]]. Oporučio je skromnu [[Dženaza-namaz|dženazu]] i tražio od [[Aiša|Aiše]] da bude ukopan pored Muhammeda i [[Ebu-Bekr]]a, što mu je dozvolila. Na samrti je tražio od sina da ga mu spusti obraz na zemlju i počeo je govoriti: "Teško meni ako mi [[Allah]] ne oprosti...Teško meni ako mi [[Allah]] ne oprosti...". To je ponavljao dok mu duša nije izašla. == Također pogledajte == * [[Deseterica ashaba kojima je obećan džennet]] * [[Ebu-Bekr|Ebu-Bekr es-Siddik]] * [[Osman ibn Affan]] * [[Alija ibn Ebu-Talib]] * [[Pravedni halifat]] == Reference == {{reference}} == Bibliografija == {{refbegin|33em}} * {{cite book |author=Ibn Sa'ad |title=The Book of the Major Classes (Tabaqat al-Kubra) |title-link=The Book of the Major Classes}} *{{cite book|last1=Caetani|first1=Leone|author1-link=Leone Caetani|date=1905–1926|title=Annali dell'Islam|series=10 vols.|location=Milan|publisher=Ulrico Hoepli|oclc=3423680|url=https://archive.org/details/annalidellislam05caetuoft}} * Guillaume, A., ''The Life of Muhammad'', Oxford University Press, 1955. * Previte-Orton, C. W. (1971). ''The Shorter Cambridge Medieval History''. Cambridge: Cambridge University Press. * Donner, Fred, ''The Early Islamic Conquests'', Princeton University Press, 1981. *{{cite book|last1=El-Hibri|first1=Tayeb|date=2010|title=Parable and Politics in Early Islamic History: The Rashidun Caliphs|location=New York|publisher=Columbia University Press|isbn=978-0-231-15082-8|url=https://books.google.com/books?id=ouwL4dGrTN8C&pg=PA108}} * {{cite book |last=Hourani |first=Albert |author-link=Albert Hourani |title-link=History of the Arab Peoples |title=A History of the Arab Peoples |publisher=Faber and Faber |year=1991}} * {{cite book|last=Madelung |first=Wilferd |title=The Succession to Muhammad |title-link=The Succession to Muhammad (book) |publisher=Cambridge University Press|year=1997}} * {{cite book|last=Madelung |first=Wilferd |url=https://books.google.com/books?id=2QKBUwBUWWkC |title=The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate |date=15. 10. 1998 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-52-164696-3}} * {{cite book |title=Conquerors of Palestine Through Forty Centuries |first=Henry Osmond |last=Lock |others=Introduction by [[Edmund Allenby, 1st Viscount Allenby]] |publisher=[[Kessinger Publishing]] |orig-date=First published 1920 |year=2003 |isbn=0-7661-3984-0}} * {{Cite book |last=Hart |first=Michael H. |url=https://books.google.com/books?id=jvbNRbDKY1wC |title=The 100: A Ranking of the Most Influential Persons in History |publisher=Carol Publishing Group |year=1978 |isbn=9780806513508 |author-link=Michael H. Hart}} * {{Encyclopaedia Islamica|last1=Ishkevari|first1=Hasan Yusofi|last2=Nejad|first2=Saleh|title=Abū Luʾluʾ|year=2008|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-islamica/*-SIM_0169}} * {{cite book |last1=Fayda |first1=Mustafa |last2=Koçak |first2=Muhşin |title=ÖMER b. el-Hattâb – An article published in 34th volume of Turkish Encyclopedia of Islam |date=2007 |publisher=[[TDV İslâm Ansiklopedisi]] |location=Istanbul |isbn=978-97-53-89456-2 |pages=44–53 |volume=34 |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/omer#2-fikih |lang=tr}} * {{citation |author=Barnaby Rogerson |url=https://books.google.com/books?id=qzyBPwAACAAJ |title=The Heirs of Muhammad: Islam's First Century and the Origins of the Sunni-Shia Split |year=2008 |publisher=Overlook |isbn=978-1-59-020022-3}} * {{citation |author=Barnaby Rogerson |url=https://books.google.com/books?id=ExbdVf5fFmUC |title=The Heirs Of The Prophet Muhammad: And the Roots of the Sunni-Shia Schism |date=4. 11. 2010 |publisher=Little, Brown Book Group |isbn=978-0-74-812470-1 |author-link=Barnaby Rogerson}} * {{cite encyclopedia |last1=Pellat |first1=Charles |author1-link=Charles Pellat |year=2011 |title=Abū Loʾloʾa |encyclopedia=Encyclopaedia Iranica |editor1-last=Yarshater |editor1-first=Ehsan |editor1-link=Ehsan Yarshater |url=https://iranicaonline.org/articles/abu-loloa-a-persian-slave-of-mogira-b}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Umar}} * [http://www.koforkefia.jeeran.com/ Porodično stablo Omera ibnul-Hattaba]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.returntoislam.com/wiki/index.php/Al-Farooq Život Omera Velikog] {{Desetorica ashaba kojima je obećan Džennet}} {{Muhammed}} {{Pravedne halife}} [[Kategorija:Ashabi]] [[Kategorija:Desetorica ashaba kojima je obećan Džennet]] [[Kategorija:Pravedne halife]] hz9gal5x6kkmnblap1k6owo8zw0jphs 0 59438 3665745 3665554 2024-11-13T11:57:24Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/212.39.99.138|212.39.99.138]] ([[User talk:212.39.99.138|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semso98|Semso98]] 3603873 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Infokutija vojno lice | ime = Ismail-aga Čengić | slika = Smail-aga Cengic.jpg | opis = | datum rođenja = 1780. | mjesto rođenja = [[Jelašca]], [[Kalinovik]], [[Osmansko Carstvo]] | datum smrti = {{Datum smrti i godine |1840|9|23|1780||}} | mjesto smrti = Mljetičak, [[Nikšić]], Osmansko Carstvo | nacionalnost = | puno ime = | nadimak = | supruga = | suprug = | titule = | knjige = | pripadnost = | služba = 1809–1840. | čin = | ratovi = | bitke = [[Prvi srpski ustanak]], [[Pokret za autonomiju Bosne]] | vojska = | rod = | jedinice = | zapovijedao = | nagrade = }} '''Ismail-aga Čengić''' (Jelašca, 1780 – Mljetičak, 23. septembar 1840), poznatiji kao '''Smail-aga''', bio je [[Bošnjaci|bošnjački]] [[Plemstvo|plemić]], [[ajan]], [[muteselim]] i [[general]] [[Osmanlijsko Carstvo|osmanske vojske]]. == Biografija == Rođen je 1780. u naselju [[Jelašca]], udaljenom 3,5&nbsp;km od [[Kalinovik]]a. Pripadnik je moćne [[Hercegovina|hercegovačke]] porodice [[Čengići (porodica)|Čengić]]. Sin je Ibrahim-age i otac proslavljenog osmanskog generala Salih Derviš-paše (poznatijeg kao [[Dedaga Čengić)]]. Smail-aga Čengić se istakao junaštvom i borbama od 1809-1810. protiv [[Srbi|srpskih]] ustanaka. Kao mlad general, na poziv sultana, ugušio je ustanke u [[Srbija|Srbiji]] i [[Egipat|Egiptu]]. Za ove zasluge proglašen je carskim zlatnim binjižem i imenovan kapidžibašom.<ref>{{Cite web|url=https://stav.ba/vijest/junacka-smrt-smail-age-cengica/4865|title=Junačka smrt Smail-age Čengića|website=stav.ba|language=en|access-date=2024-05-02}}</ref> Kada je Smail-aga došao u [[Gacko]] 1814. nastanio se u Cernici, a zatim u [[Kula (Gacko)|Kuli Fazlagića]] i konačno u [[Lipnik (Gacko)|Lipniku]] kod [[Avtovac|Havtovca]]. U Lipniku je sagradio čifluk sa velikom kulom, malom [[Džamija|džamijom]] i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Cernici. Smail-aga Čengić je poznat i po svojoj ulozi u slamanju [[Husein-kapetan Gradaščević|Gradaščevićevog]] [[Pokret za autonomiju Bosne|pokreta za autonomiju Bosne]]. Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio je veliko junaštvo. U tom boju je poginulo devet članova vladarske kuće Petrovića. To mu Petrovići nikad nisu mogli oprostiti. Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Čengić 1840. na Mletičaku (istočno od Drobnjaka) sa još 70 Gačana, među kojima su bile poznate ličnosti kraja: Bešo Tanović i Ferhat Krvavac - bajraktar. U prevari i izdaji istakli su se [[Petar II Petrović Njegoš]], Đoko Malović, Šujo Karadžić i Novica Cerović. Pokopan je u svom turbetu u Lipniku. Bio je oženjen Čelebijom Hasanbegović i iza sebe je ostavio sedam sinova. == Naslijeđe == Od [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]], opisan je kao glavna ličnost u epu "Smrt Smail-age Čengića" vrlo pristrasno i licemjerno.<ref>{{Cite web|url=https://www.lektire.hr/smrt-smail-age-cengica/|title=Smrt Smail-age Čengića lektira, Ivan Mažuranić {{!}} Lektire.hr|website=www.lektire.hr|access-date=2024-05-02}}</ref> Taj Mažuranićev spjev objavljen je u "Iskri" 1846, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: "''Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra.''"<ref>Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106.</ref> Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi: "Ceroviću u z´o čas ti bilo!<br />Što izdade svoga gospodara?<br />Izdalo te ljeto i godina.<br />Za rukom ti ništa ne nicalo<br />A, na kuli čedo ne plakalo..."<ref>Osman Nuri Hadžic, Pogibija Smail-age Čengića, Sarajevo, str.16</ref> O njegovom životu pisao je i [[Osman Nuri Hadžić]] u djelu ''Pogibija Smail-age Čengića''. Poznata sevdalinka ''Kliknu vila sa vrha Porima'' pjeva o Smail-agi Čengiću. U toj pjesmi Smail-aga je prozvan nadimkom ''Ljuta Guja''. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.camo.ch/smailagacengic.htm Smail-aga Čengić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171022035240/http://www.camo.ch/smailagacengic.htm |date=22. 10. 2017 }} na camo.ch {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Smail-aga Čengić}} [[Kategorija:Rođeni 1788.]] [[Kategorija:Umrli 1840.]] [[Kategorija:Biografije, Kalinovik]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu]] c3jydym1mekqpvbotm7zpiatje9z73i 0 76235 3665703 3665122 2024-11-12T17:07:19Z Nerko65 55647 3665703 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Emblem of the Byelorussian SSR (1981-1991).svg|mini|desno|250px|Grb Bjeloruske SSR]] '''Grb [[Bjeloruska SSR|Bjeloruske SSR]]''' zasnovan je na [[grb Sovjetskog Saveza|grbu Sovjetskog Saveza]]. U središnjem dijelu grba nalazi se [[srp i čekić]], simbol [[komunizam|komunizma]]. Ispod njega se nalazi [[globus]] i izlazeće [[sunce]]. Oko grba nalazi se vijenac od cvijeća [[lan]]a i [[djetelina|djeteline]], kao i [[pšenica]]. Grb velikim dijelom uokviruje traka s motom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] "''Proleteri svih zemalja, ujedinite se''" napisanim na [[bjeloruski jezik|bjeloruskom]] i [[ruski jezik|ruskom jeziku]]. Ispod trake je [[ćirilica|ćirilična]] skraćenica za "Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika" (''БССР''), na čijem vrhu je [[crvena zvijezda]]. Grb iz 1950-ih dizajnirao je [[Ivan Dubasov]], narodni umjetnik SSSR-a. Bio je zvanični simbol Bjeloruske SSR od 1926 - 1990, do [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], kada je zamijenjen tradicionalnim grbom ''[[Pahonia]]'', koji je potom zamijenjen današnjim [[grb Bjelorusije|grbom Bjelorusije]] 1995. <ref name="bssr">Heraldicum [http://www.heraldicum.narod.ru/belarus/sovet2.htm History of the Byelorussian SSR emblem] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310231212/http://www.heraldicum.narod.ru/belarus/sovet2.htm |date=2007-03-10 }}. Retrieved Mar. 01, 2006. {{in lang|ru}}</ref> == Galerija == <gallery> File:‎Герб Социалистической Советской Республики Белоруссии.svg|1919 — 1927 File:Emblem of the Byelorussian SSR (1927).svg‎|1927 — 1937 File:Emblem of the Byelorussian SSR (1926-1937).svg|1937 — 1938 File:Emblem of the Byelorussian SSR (1938-1949).svg|1938 — 1949 File:Emblem of the Byelorussian SSR (1958-1981).svg|1958 — 1981 File:Emblem of the Byelorussian SSR (1981-1991).svg|1981 — 1991 </gallery> == Također pogledajte == * [[Grb Bjelorusije]] * [[Zastava Bjeloruske SSR]] == Reference == {{Refspisak}} {{Grbovi Sovjetskih republika}} {{Commonscat|Coats of arms of Byelorussian Soviet Socialist Republic}} [[Kategorija:Grbovi Sovjetskog Saveza|B]] [[Kategorija:Historija Bjelorusije]] 8lhh5ewhctz579eoqmevb0zqn4bx3k7 0 76605 3665722 3266015 2024-11-13T01:10:39Z Nerko65 55647 3665722 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Byelorussian SSR.svg|mini|desno|300px|Zastava Bjeloruske SSR]] '''Zastava [[Bjeloruska SSR|Bjeloruske SSR]]''' bio je zvanični simbol koji je usvojila socijalistička vlada te zemlje 25. decembra 1951. Prije toga, između 1919 - 1937 zastava je bila potpuna [[crvena]] za vrijeme postojanja [[Litvansko-Bjeloruska SSR|Litvansko-Bjeloruske SSR]]). Kasnije joj je dodata [[Ćirilica|ćirilična]] skraćenica ''ССРБ'' sa zlatnim slovima u lijevom uglu okruženim zlatnim obrubom (1919-1937), a poslije i [[srp i čekić]] i [[petokraka]] (1937-1951). Zastava je bila u upotrebi do 1991. kada je zamijenjena današnjom [[Zastava Bjelorusije|zastavom Bjelorusije]] koja nije puno promijenila izgled. <ref name='stb911-2008'>{{cite web|title=STB 911–2008: National Flag of the Republic of Belarus. Technical Specifications.|accessdate=2010-08-05|year=2008|url=http://www.tnpa.by/ViewFileText.php?UrlRid=52178&UrlOnd=%D1%D2%C1%20911-2008|publisher=State Committee for Standardization of the Republic of Belarus|language=Russian|archive-url=https://archive.today/20121205153542/http://www.tnpa.by/ViewFileText.php?UrlRid=52178&UrlOnd=%D1%D2%C1%20911-2008|archive-date=2012-12-05|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://www.britannica.com/topic/flag-of-Belarus|title= ''Flag of Belarus''|website= britannica.com|access-date= 12. 11. 2024}}</ref> == Historijske zastave == <gallery> Datoteka:Flag of the Lithuanian-Byelorussian SSR.svg|1919 Datoteka:Flag of the Byelorussian SSR (1919).svg|1919-1937 Datoteka:Flag of the Byelorussian SSR (1937).svg|1937-1940 Datoteka:Flag of the Byelorussian SSR (1940).svg|1940-1951 </gallery> == Također pogledajte == * [[Zastava Bjelorusije]] * [[Grb Bjeloruske SSR]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://flagspot.net {{Zastave Sovjetskih republika}} [[Kategorija:Historija Bjelorusije]] [[Kategorija:Zastave Sovjetskog Saveza|B]] 6zc2rq1qetwxzahstvhd5uiwq7k5wmx 0 97114 3665728 3544764 2024-11-13T08:21:21Z Panasko 146730 /* Reference */ 3665728 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Abu Nuwas | slika = Abu Nuwas.jpg | opis_slike = Crtež Abu Nuwasa ([[Khalil Gibran]], 1916) | puno_ime = Abū Nuwās al-Ḥasan ibn Hānī al-Ḥakamī | rođen_kao = | datum_rođenja = {{circa}}{{nbsp}}756 | mjesto_rođenja = [[Ahvaz]], [[Abasidski halifat]] | datum_smrti = {{circa}} {{Datum smrti i godine|814|756}} | mjesto_smrti = [[Bagdad]], [[Abasidski halifat]] | zanimanje = Pjesnik | jezik = Arapski | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Abu Nuvas al-Hasan ibn Hani al-Hakami ( Al-Ḥasan ibn Hānī 'Abd al-Awal al-Ṣabāḥ, Abū 'Alī (<span lang="ar" dir="rtl">أَبُو عَلِي اَلْحَسَنْ بْنْ هَانِئْ بْنْ عَبْدِ اَلْأَوَّلْ بْنْ اَلصَّبَاحِ اَلْحُكْمِيِّ اَلْمِذْحَجِي</span>),''' poznat i kao '''Abū Nuwās al-Salamī (<span lang="ar" dir="ltr">أبو نواس السلمي</span>)''' (756–814), poznatiji kao '''Abu Nuvas''',<ref name="Gp2">[[#GA|Garzanti]]</ref> bio je jedan od najvećih klasičnih [[Arapska književnost|arapskih]] pjesnika, koji je pisao na arapskom i [[Perzijska književnost|perzijskom]] jeziku.<ref>Esat Ayyıldız. [https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1312336 "Ebû Nuvâs’ın Şarap (Hamriyyât) Şiirleri"]. Bozok Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi 18 / 18 (2020): 147-173.</ref> Rođen je u gradu [[Ahvaz]] u današnjem [[Iran]]u, kao sin arapa i perzijanke, i postao je majstor svih savremenih žanrova arapske poezije. Abu Nuvas je također ušao u [[folklor]]nu tradiciju i pojavljuje se nekoliko puta u knjizi "[[Hiljadu i jedna noć]]". == Rani život == Rođen je u provinciji Ahvaz (moderna provincija [[Khuzestan]]) [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]], bilo u gradu [[Ahvaz]]u ili nekom od susjednih okruga. Njegov datum rođenja je nesiguran, rođen je između 756. i 758. godine. Otac mu je bio Hani, arapski Sirijac koji je služio u vojsci posljednjeg omejadskog halife [[Marvan II|Marvana II]] (r. 744–750). Njegova majka je bila arapska Iranka iz Ahvaza po imenu Gulban, koju je Hani upoznao dok je služila u policiji Ahvaza. Kada je Abu Nuvas imao 10 godina, izgubio je oca.<ref>Wagner, Ewald (2007). "Abū Nuwās". In Fleet, Kate; Krämer, Gudrun; Matringe, Denis; Nawas, John; Rowson, Everett (eds.). ''Encyclopaedia of Islam'' (3rd ed.). Brill Online. ISSN 1873-9830</ref><ref>{{harvnb|Fatehi-Nezhad|Azarnoosh|Negahban|2008}}; His mother was a Persian seamstress from Ahwāz, called Gulbān or Gulnāz (Abū Hiffān, 108; Ibn al-Muʿtazz, 194; Ibn Qutayba, al-Shiʿr, 2/692; Ibn ʿAsākir, 4/279). His father Hānī was either Persian (according to al-Aṣmaʿī) or from al-Shām, and had served in the army of the last Umayyad caliph, Marwān II</ref> U svom ranom djetinjstvu Abu Nuvas je pratio svoju majku u [[Basra|Basru]] u donjem [[Irak]]u gdje je pohađao školu [[Kur'an]]a i postao [[hafiz]]. Njegov mladalački izgled i urođena harizma privukli su pažnju kufanskog pjesnika, Abu Usame Walibe ibn al-Hubab al-Asadija, koji ga je odveo u Kufu kao mladog šegrta. Waliba je u njemu prepoznao njegov talent pjesnika i ohrabrio ga prema ovom pozivu, ali ga je mladić i seksualno privukao i možda je imao erotske odnose s njim. Njegovi odnosi sa dečacima adolescentima kada je sazreo kao muškarac izgleda da odražavaju njegovo sopstveno iskustvo sa Walibom.<ref name=":1">{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|url=https://www.worldcat.org/oclc/890932769|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|date=2009|isbn=978-1-78074-188-8|edition=First South Asian paperback|location=New Delhi|oclc=890932769}}</ref> == Djela == Pisao je poeziju u više žanrova; njegov veliki talenat najviše je prepoznat u njegovim vinskim pjesmama i u lovačkim pjesmama.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=10|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Njegov divan, njegova zbirka poezije, podijeljena je po žanrovima: panegiričke pjesme, elegije, invektivne, dvorske ljubavne pjesme o muškarcima i ženama, pjesme pokajanja, pjesme o lovu i vinske pjesme.<ref name=":13">{{Cite web |title=The Diwan of Abu Nuwas {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/arts/culture-magazines/diwan-abu-nuwas |access-date=22. 11. 2022 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Njegova erotska lirika, koja je često homoerotska, poznata je iz preko 500 pjesama i fragmenata.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=58|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Također je učestvovao u dobro uspostavljenoj arapskoj tradiciji satirične poezije, koja je uključivala duele između pjesnika koji su uključivali zlobne razmjene pjesničkih smicalica i uvreda.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=150|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Ismail bin Nubakht, jedan od Nuvasovih savremenika, rekao je:<blockquote>"Nikada nisam vidio čovjeka s većim obrazovanjem od Abu Nuwasa, niti onoga koji je, s tako bogatim pamćenjem, posjedovao tako malo knjiga. Nakon njegove smrti pretražili smo njegovu kuću i mogli smo pronaći samo jednu koricu knjige koja je sadržavala dvadesetak stranica, u kojem je bila zbirka rijetkih izraza i gramatičkih zapažanja."<ref>Arbuthnot, F.F. (1890). ''Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature''. W. Heinemann. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-1-4655-1080-8|978-1-4655-1080-8]]</bdi>. LCCN [https://lccn.loc.gov/43050203 43050203].</ref>{{Rp|81}}</blockquote> == Zatvor i smrt == Umro je tokom [[Velik abasidski građanski rat|Velikog abasidskog građanskog rata]] prije nego što je [[al-Ma'mūn]] napredovao iz Khurāsāna 199. ili 200. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (814.–816. godine).<ref>Ibn al-Nadīm, Muḥammad ibn Isḥāq (1970). Dodge, Bayard (ed.). ''The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture''. Columbia University Press. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/0-231-02925-X|0-231-02925-X]]</bdi>. OCLC [https://www.worldcat.org/oclc/298105272 298105272]</ref> Budući da se često upuštao u pijane podvige, Nuvas je bio zatvoren za vrijeme vladavine [[Al-Amina]], neposredno prije njegove smrti.<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas |url=https://rainbowsudan.wordpress.com/2012/10/16/abu-nuwas/ |date=16. 10. 2012 |access-date=27. 5. 2020}}</ref> Uzrok njegove smrti je sporan:<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas Biography |url=https://www.poemhunter.com/abu-nuwas/biography/ |publisher=Poemhunter |access-date=27. 5. 2020}}</ref> sačuvana su četiri različita izvještaja o njegovoj smrti: 1. Otrovala ga je porodica Nawbakht, nakon što mu je podmetnuta satirična pjesma o njima; 2. Umro je u kafani pijući sve do smrti; 3. Nawbakht ga je pretukao zbog satire koja mu se lažno pripisuje; čini se da je vino imalo ulogu u naletima emocija njegovih poslednjih sati – čini se da je ovo kombinacija izveštaja jedan i dva; 4. Umro je u zatvoru, verzija koja je u suprotnosti sa brojnim anegdotama u kojima se navodi da se nakon smrti razbolio i da su ga posjećivali prijatelji (iako ne u zatvoru). Najvjerovatnije je umro od lošeg zdravlja, a isto tako vjerovatno u kući porodice Nawbakht, odakle potiče mit da su ga oni otrovali.<ref name=":1" /> Sahranjen je na groblju Shunizi u [[Bagdad]]u.<ref>{{Cite book |last=Khallikān |first=Ibn |url=https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ |title=Ibn Khallikan's biographical dictionary – Internet Archive |publisher=Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland |year=1842 |page=[https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ/page/n410 394] |quote=Abu Nuwas buried cemetery. |access-date=12. 9. 2010}}</ref> == Naslijeđe == [[File:Verses of Abu Nawas, copied by Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, 10 May 1824.jpg|thumb|right|Rukopis Abu Nauvsovih stihova. Prepisao Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, od 10. maja 1824.]] === Utjecaji === Jedan je od brojnih pisaca zaslužnih za izmišljanje književne forme mu'ammā (doslovno "zaslijepljen" ili "zatamnjen"), zagonetke koja se rješava "kombiniranjem sastavnih slova riječi ili imena koje treba pronaći".<ref>{{Cite encyclopedia |year=1998 |title=mu'ammā |encyclopedia=Encyclopedia of Arabic Literature}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Lu<u>gh</u>z |encyclopedia=Encyclopedia of Islam}}</ref> Usavršio je i dva arapska žanra: Khamriyya (vinska poezija) i Tardiyya (lovačka poezija). [[Ibn Kuzman]], koji je pisao u [[El-Endelus]]u u 12. vijeku, divio mu se i uspoređivan je s njim.<ref>{{cite book |title=La Corónica |volume=24 |url=https://books.google.com/books?id=5ipfAAAAMAAJ |page=242 |year=1995}}</ref><ref>{{cite journal |last=Monroe |first=James T. |title=Why was Ibn Quzmān Not Awarded the Title of "Abū Nuwās of the West?" ('Zajal 96', the Poet, and His Critics) |journal=Journal of Arabic Literature |year=2013 |volume=44 |issue=3 |pages=293–334 |doi=10.1163/1570064x-12341271 |url=https://brill.com/view/journals/jal/44/3/article-p293_2.xml}}</ref> === Komemoracija === [[Bagdad]] ima nekoliko mjesta nazvanih po pjesniku. Ulica Abu Nuvas se proteže duž istočne obale rijeke [[Tigris]], u četvrti koja je nekada bila eksponat grada. Abu Nuvas Park se nalazi na potezu od 2,5 kilometra između mosta Jumhouriya i parka koji se proteže do rijeke u Karadi u blizini mosta 14. jula.<ref>{{Cite web|title=DVIDS – News – A Walk in the Park|url=http://www.dvidshub.net/news/221/walk-park|access-date=12. 9. 2010|publisher=Dvidshub.net}}</ref> Godine 1976. krater na planeti [[Merkur]] dobio je ime u čast Abu Nuvasa. Udruženje Abu Nawas, osnovano 2007. godine u [[Alžir]]u, dobilo je ime po pjesniku. Primarni cilj organizacije je dekriminalizacija homoseksualizma u Alžiru, tražeći ukidanje članova 333. i 338. Alžirskog krivičnog zakona koji i dalje smatra homoseksualnost zločinom za koji se kažnjava zatvorska kazna i novčana kazna.<ref>{{Cite news|date=27. 5. 2021|title=Gay people are reclaiming an Islamic heritage|newspaper=The Economist|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2021/05/27/gay-people-are-reclaiming-an-islamic-heritage|access-date=31. 5. 2021|issn=0013-0613}}</ref><ref>{{Cite web|last=TCHUISSEU|first=Divine-Léna|date=28. 11. 2020|title=LGBTQIA+ activism in Middle Eastern and North African (MENA) countries: between repression and determination|url=https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en|url-status=live|website=Institut du Genre en Géopolitique|archive-url=https://web.archive.org/web/20210602215815/https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en |archive-date=2. 6. 2021 }}</ref> == Cenzura == Dok su njegova dJela bila u slobodnom opticaju do ranih godina dvadesetog vIJeka, prvo moderno cenzurisano izdanje njegovih dJela objavljeno je u [[Kairo|Kairu]] 1932. U januaru 2001. egipatsko ministarstvo kulture naredilo je spaljivanje oko 6.000 primeraka knjiga homoerotske poezije.<ref>''Al-Hayat'', 13. 1. 2001</ref><ref>''Middle East Report'', 219 Summer 2001</ref> U Saudijskoj globalnoj arapskoj enciklopediji u unosu za Abu Nuwasa, svi spomeni homoseksualizma su izostavljeni.<ref name="bearman">{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Global Arabic Encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedias about Muslim Civilisations |last=Bearman |first=Peri |editor-last=Khanbaghi |editor-first=Aptin |pages=16–17}}</ref> == U popularnoj kulturi == Pojavljuje se kao lik u brojnim pričama u Hiljadu i jednoj noći, gdje je izabran za dobrog pratioca [[Haruna al-Rašida]]. Jako fikcionalizirani Abu Nuvas je protagonist romana "The Father of Locks" (Dedalus Books, 2009)<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/260209089|title=The father of locks|date=2009|publisher=Dedalus|isbn=978-1-903517-76-5|location=Sawtry|oclc=260209089}}</ref> i "The Khalifa's Mirror" (2012) [[Andrew Killeen|Andrewa Killeena]],<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/815389625|title=The Khalifah's mirror|date=2012|publisher=Dedalus|isbn=978-1-909232-35-8|location=New York|oclc=815389625}}</ref> u kojima je prikazan kao špijun koji radi za [[Ja'far ibn Yahya|Ja' far al-Barmaki]]. U sudanskom romanu ''Sezona migracije na sjever'' (1966.) [[Tayeb Salih|Tayeba Saliha]], Abu Nuvasovu ljubavnu poeziju opširno citira jedan od protagonista romana, Sudanac [[Mustafa Sa'eed]], kao sredstvo za zavođenje mlade Engleskinje u [[London]]u: "Zar ti nije drago što se zemlja budi,/ To staro djevičansko vino je tu za uzimanje?" Tanzanijski umjetnik [[Godfrey Mwampembwa]] (Gado) kreirao je [[strip]] na [[Svahili (jezik)|svahili]] pod nazivom "Abunuwasi" koji je objavljen 1996. godine.<ref>{{Cite book|last=Gado|url=https://www.worldcat.org/oclc/43496228|title=Abu nuwasi : kimefasiriwa na kimechorwa|date=1996|publisher=Sasa Sema Publications|isbn=9966-9609-0-2|location=Nairobi, Kenya|oclc=43496228}}</ref> Sadrži figuru trikstera po imenu Abunuwasi koji kao protagonista u tri priče crpi inspiraciju iz istočnoafričkog folklora, kao i iz izmišljenog Abu Nuvasa iz Hiljadu i jedne noći. U Pasolinijevim Arapskim noćima, priča o Siumu zasnovana je na Abu Nuvasovoj erotskoj poeziji. Originalne pjesme se koriste u cijeloj sceni. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Arbuthnot |first=F.F. |title=Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature |publisher=W. Heinemann |year=1890 |isbn=978-1-4655-1080-8 |lccn=43050203}} * {{Encyclopaedia Islamica|last1=Fatehi-Nezhad|first1=Enayatollah|last2=Azarnoosh|first2=Azartash|last3=Negahban|first3=Farzin|title=Abū Nuwās|year=2008|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-islamica/abu-nuwas-COM_0121}} * {{Cite book |last=Flügel |first=Gustav |author-link=Gustav Leberecht Flügel |title=Die grammatischen Schulen der Araber |publisher=Brockhaus |year=1862 |location=Leipzig |language=German |trans-title=The Grammatical Schools of the Arabs |oclc=1042925515}} * {{Cite book |last=Gado |title=Abunuwasi |date=1998 |publisher=Sasa Sema Publications |isbn=9966-9609-0-2 |oclc=475143542}} * {{Cite book |last=Ibn-Hallikān |first=Aḥmad Ibn-Muḥammad |title=Wafayat al-a'yan wa anbã' abna' al-zamãn |date=1961 |publisher=Pakistan Historical Society |language=Arabic |trans-title=The Obituaries of Eminent Men |oclc=633767474 |author-link=Ibn Khallikan}} * {{Cite book |last=Ibn al-Nadīm |first=Muḥammad ibn Isḥāq |title=The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture |date=1970 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-02925-X |editor-last=Dodge |editor-first=Bayard |editor-link=Bayard Dodge |oclc=298105272 |ref={{sfnref|Ibn al-Nadīm|1970}} |author-link=Ibn al-Nadim}} * {{Cite book |last=Killeen |first=Andrew |title=The Father of Locks |publisher=Dedalus |year=2009 |isbn=978-1-903517-76-5}} * {{Cite book |last=Mahoney |first=T.J. |title=Mercury |publisher=Springer New York |year=2013 |isbn=978-1-4614-7951-2 |url=https://books.google.com/books?id=iC65BAAAQBAJ&pg=PA49 |access-date=June 17, 2020}} * {{Cite book |last=Pilcher |first=Tim |title=The Essential Guide to World Comics |date=2005 |publisher=Collins & Brown |isbn=1-84340-300-5 |oclc=61302672}} * {{Cite book |last=Ṣāliḥ |first=al-Ṭayyib |title=Season of Migration to the North |publisher=Heinemann |others=Translated by Denys Johnson-Davies |year=1991 |isbn=978-0-435-90974-1}} * {{Cite book |last=Straley |first=Dona S. |title=The undergraduate's companion to Arab writers and their web sites |publisher=Libraries Unlimited |year=2004 |isbn=978-1-59158-118-5 |page=30 |ref=GA}} * {{EI3|last=Wagner|first=Ewald|year=2007|title=Abū Nuwās|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/abu-nuwas-SIM_0085}} == Dodatna literatura == * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=The Wine Song in Classical Arabic Poetry: Abu Nuwas and the Literary Tradition |publisher=[[Open University Press]] |year=1997 |isbn=0-19-826392-9}} * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=Abu Nuwas: A Genius of Poetry |publisher=OneWorld Press |year=2005 |isbn=1-85168-360-7}} * {{Cite book |last=Lacy |first=Norris J. |title=Poetics of Love in the Middle Ages |url=https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse |publisher=[[George Mason University Press]] |year=1989 |isbn=0-913969-25-7 |editor-last=[[Moshe Lazar]] |pages=[https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse/page/95 95]–118 |chapter=The Care and Feeding of Gazelles – Medieval Arabic and Hebrew love poetry}} * {{Cite book |last=Frye |first=Richard N. |title=The Golden Age of Persia |url=https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7 |year=1975 |isbn=0-06-492288-X |page=[https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7/page/123 123] |publisher=Barnes & Noble Books |author-link=Richard Nelson Frye}} * {{Cite book |last=Rowell |first=Alex |title=Vintage Humour: The Islamic Wine Poetry of Abu Nawas |publisher=[[C. Hurst & Co.]] |year=2017 |isbn=978-1-84904-897-2}} * {{Cite book |last=Khallikān (Ibn) |author-link=Ibn Khallikan |first=Aḥmad ibn Muḥammad |url=https://archive.org/stream/WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan/Vol1Of4WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan#page/n429/mode/2up |title=Ibn Khallikan's Biographical Dictionary (tr. Wafayāt al-A'yān wa-al-Anbā Abnā' al-Zamān) |publisher=W.H. Allen |year=1843 |volume=i |location=London |pages=391–395 |language=English |translator-last=[[William McGuckin de Slane|McGuckin de Slane]] |translator-first=William}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20010620031029/http://www.sbu.ac.uk/~stafflag/abunuwas.html The Knitting Circle – Abu Nuwas] * [https://web.archive.org/web/20130731180006/http://www.al-funun.org/al-funun/images/abu_nuwas.html Al-Funu.Org: Abu Nuwas] * [http://cordite.org.au/translations/montgomery-nuwas/ Horse, Hawk, and Cheetah: Three Arabic Hunting Poems of Abū Nuwās] ''Cordite Poetry Review''{{Commonscat|Abu Nuwas}} {{Commons category|Abu Nuwas}} {{Wikiquote|Abu Nuwas}} [[Kategorija:Arapski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 756.]] [[Kategorija:Umrli 814.]] [[Kategorija:Biografije, Ahvaz]] r0djgl37fbggv0gbkhngariay4x85y4 3665729 3665728 2024-11-13T08:22:09Z Panasko 146730 /* Izvori */ 3665729 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Abu Nuwas | slika = Abu Nuwas.jpg | opis_slike = Crtež Abu Nuwasa ([[Khalil Gibran]], 1916) | puno_ime = Abū Nuwās al-Ḥasan ibn Hānī al-Ḥakamī | rođen_kao = | datum_rođenja = {{circa}}{{nbsp}}756 | mjesto_rođenja = [[Ahvaz]], [[Abasidski halifat]] | datum_smrti = {{circa}} {{Datum smrti i godine|814|756}} | mjesto_smrti = [[Bagdad]], [[Abasidski halifat]] | zanimanje = Pjesnik | jezik = Arapski | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Abu Nuvas al-Hasan ibn Hani al-Hakami ( Al-Ḥasan ibn Hānī 'Abd al-Awal al-Ṣabāḥ, Abū 'Alī (<span lang="ar" dir="rtl">أَبُو عَلِي اَلْحَسَنْ بْنْ هَانِئْ بْنْ عَبْدِ اَلْأَوَّلْ بْنْ اَلصَّبَاحِ اَلْحُكْمِيِّ اَلْمِذْحَجِي</span>),''' poznat i kao '''Abū Nuwās al-Salamī (<span lang="ar" dir="ltr">أبو نواس السلمي</span>)''' (756–814), poznatiji kao '''Abu Nuvas''',<ref name="Gp2">[[#GA|Garzanti]]</ref> bio je jedan od najvećih klasičnih [[Arapska književnost|arapskih]] pjesnika, koji je pisao na arapskom i [[Perzijska književnost|perzijskom]] jeziku.<ref>Esat Ayyıldız. [https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1312336 "Ebû Nuvâs’ın Şarap (Hamriyyât) Şiirleri"]. Bozok Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi 18 / 18 (2020): 147-173.</ref> Rođen je u gradu [[Ahvaz]] u današnjem [[Iran]]u, kao sin arapa i perzijanke, i postao je majstor svih savremenih žanrova arapske poezije. Abu Nuvas je također ušao u [[folklor]]nu tradiciju i pojavljuje se nekoliko puta u knjizi "[[Hiljadu i jedna noć]]". == Rani život == Rođen je u provinciji Ahvaz (moderna provincija [[Khuzestan]]) [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]], bilo u gradu [[Ahvaz]]u ili nekom od susjednih okruga. Njegov datum rođenja je nesiguran, rođen je između 756. i 758. godine. Otac mu je bio Hani, arapski Sirijac koji je služio u vojsci posljednjeg omejadskog halife [[Marvan II|Marvana II]] (r. 744–750). Njegova majka je bila arapska Iranka iz Ahvaza po imenu Gulban, koju je Hani upoznao dok je služila u policiji Ahvaza. Kada je Abu Nuvas imao 10 godina, izgubio je oca.<ref>Wagner, Ewald (2007). "Abū Nuwās". In Fleet, Kate; Krämer, Gudrun; Matringe, Denis; Nawas, John; Rowson, Everett (eds.). ''Encyclopaedia of Islam'' (3rd ed.). Brill Online. ISSN 1873-9830</ref><ref>{{harvnb|Fatehi-Nezhad|Azarnoosh|Negahban|2008}}; His mother was a Persian seamstress from Ahwāz, called Gulbān or Gulnāz (Abū Hiffān, 108; Ibn al-Muʿtazz, 194; Ibn Qutayba, al-Shiʿr, 2/692; Ibn ʿAsākir, 4/279). His father Hānī was either Persian (according to al-Aṣmaʿī) or from al-Shām, and had served in the army of the last Umayyad caliph, Marwān II</ref> U svom ranom djetinjstvu Abu Nuvas je pratio svoju majku u [[Basra|Basru]] u donjem [[Irak]]u gdje je pohađao školu [[Kur'an]]a i postao [[hafiz]]. Njegov mladalački izgled i urođena harizma privukli su pažnju kufanskog pjesnika, Abu Usame Walibe ibn al-Hubab al-Asadija, koji ga je odveo u Kufu kao mladog šegrta. Waliba je u njemu prepoznao njegov talent pjesnika i ohrabrio ga prema ovom pozivu, ali ga je mladić i seksualno privukao i možda je imao erotske odnose s njim. Njegovi odnosi sa dečacima adolescentima kada je sazreo kao muškarac izgleda da odražavaju njegovo sopstveno iskustvo sa Walibom.<ref name=":1">{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|url=https://www.worldcat.org/oclc/890932769|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|date=2009|isbn=978-1-78074-188-8|edition=First South Asian paperback|location=New Delhi|oclc=890932769}}</ref> == Djela == Pisao je poeziju u više žanrova; njegov veliki talenat najviše je prepoznat u njegovim vinskim pjesmama i u lovačkim pjesmama.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=10|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Njegov divan, njegova zbirka poezije, podijeljena je po žanrovima: panegiričke pjesme, elegije, invektivne, dvorske ljubavne pjesme o muškarcima i ženama, pjesme pokajanja, pjesme o lovu i vinske pjesme.<ref name=":13">{{Cite web |title=The Diwan of Abu Nuwas {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/arts/culture-magazines/diwan-abu-nuwas |access-date=22. 11. 2022 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Njegova erotska lirika, koja je često homoerotska, poznata je iz preko 500 pjesama i fragmenata.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=58|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Također je učestvovao u dobro uspostavljenoj arapskoj tradiciji satirične poezije, koja je uključivala duele između pjesnika koji su uključivali zlobne razmjene pjesničkih smicalica i uvreda.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=150|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Ismail bin Nubakht, jedan od Nuvasovih savremenika, rekao je:<blockquote>"Nikada nisam vidio čovjeka s većim obrazovanjem od Abu Nuwasa, niti onoga koji je, s tako bogatim pamćenjem, posjedovao tako malo knjiga. Nakon njegove smrti pretražili smo njegovu kuću i mogli smo pronaći samo jednu koricu knjige koja je sadržavala dvadesetak stranica, u kojem je bila zbirka rijetkih izraza i gramatičkih zapažanja."<ref>Arbuthnot, F.F. (1890). ''Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature''. W. Heinemann. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-1-4655-1080-8|978-1-4655-1080-8]]</bdi>. LCCN [https://lccn.loc.gov/43050203 43050203].</ref>{{Rp|81}}</blockquote> == Zatvor i smrt == Umro je tokom [[Velik abasidski građanski rat|Velikog abasidskog građanskog rata]] prije nego što je [[al-Ma'mūn]] napredovao iz Khurāsāna 199. ili 200. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (814.–816. godine).<ref>Ibn al-Nadīm, Muḥammad ibn Isḥāq (1970). Dodge, Bayard (ed.). ''The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture''. Columbia University Press. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/0-231-02925-X|0-231-02925-X]]</bdi>. OCLC [https://www.worldcat.org/oclc/298105272 298105272]</ref> Budući da se često upuštao u pijane podvige, Nuvas je bio zatvoren za vrijeme vladavine [[Al-Amina]], neposredno prije njegove smrti.<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas |url=https://rainbowsudan.wordpress.com/2012/10/16/abu-nuwas/ |date=16. 10. 2012 |access-date=27. 5. 2020}}</ref> Uzrok njegove smrti je sporan:<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas Biography |url=https://www.poemhunter.com/abu-nuwas/biography/ |publisher=Poemhunter |access-date=27. 5. 2020}}</ref> sačuvana su četiri različita izvještaja o njegovoj smrti: 1. Otrovala ga je porodica Nawbakht, nakon što mu je podmetnuta satirična pjesma o njima; 2. Umro je u kafani pijući sve do smrti; 3. Nawbakht ga je pretukao zbog satire koja mu se lažno pripisuje; čini se da je vino imalo ulogu u naletima emocija njegovih poslednjih sati – čini se da je ovo kombinacija izveštaja jedan i dva; 4. Umro je u zatvoru, verzija koja je u suprotnosti sa brojnim anegdotama u kojima se navodi da se nakon smrti razbolio i da su ga posjećivali prijatelji (iako ne u zatvoru). Najvjerovatnije je umro od lošeg zdravlja, a isto tako vjerovatno u kući porodice Nawbakht, odakle potiče mit da su ga oni otrovali.<ref name=":1" /> Sahranjen je na groblju Shunizi u [[Bagdad]]u.<ref>{{Cite book |last=Khallikān |first=Ibn |url=https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ |title=Ibn Khallikan's biographical dictionary – Internet Archive |publisher=Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland |year=1842 |page=[https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ/page/n410 394] |quote=Abu Nuwas buried cemetery. |access-date=12. 9. 2010}}</ref> == Naslijeđe == [[File:Verses of Abu Nawas, copied by Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, 10 May 1824.jpg|thumb|right|Rukopis Abu Nauvsovih stihova. Prepisao Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, od 10. maja 1824.]] === Utjecaji === Jedan je od brojnih pisaca zaslužnih za izmišljanje književne forme mu'ammā (doslovno "zaslijepljen" ili "zatamnjen"), zagonetke koja se rješava "kombiniranjem sastavnih slova riječi ili imena koje treba pronaći".<ref>{{Cite encyclopedia |year=1998 |title=mu'ammā |encyclopedia=Encyclopedia of Arabic Literature}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Lu<u>gh</u>z |encyclopedia=Encyclopedia of Islam}}</ref> Usavršio je i dva arapska žanra: Khamriyya (vinska poezija) i Tardiyya (lovačka poezija). [[Ibn Kuzman]], koji je pisao u [[El-Endelus]]u u 12. vijeku, divio mu se i uspoređivan je s njim.<ref>{{cite book |title=La Corónica |volume=24 |url=https://books.google.com/books?id=5ipfAAAAMAAJ |page=242 |year=1995}}</ref><ref>{{cite journal |last=Monroe |first=James T. |title=Why was Ibn Quzmān Not Awarded the Title of "Abū Nuwās of the West?" ('Zajal 96', the Poet, and His Critics) |journal=Journal of Arabic Literature |year=2013 |volume=44 |issue=3 |pages=293–334 |doi=10.1163/1570064x-12341271 |url=https://brill.com/view/journals/jal/44/3/article-p293_2.xml}}</ref> === Komemoracija === [[Bagdad]] ima nekoliko mjesta nazvanih po pjesniku. Ulica Abu Nuvas se proteže duž istočne obale rijeke [[Tigris]], u četvrti koja je nekada bila eksponat grada. Abu Nuvas Park se nalazi na potezu od 2,5 kilometra između mosta Jumhouriya i parka koji se proteže do rijeke u Karadi u blizini mosta 14. jula.<ref>{{Cite web|title=DVIDS – News – A Walk in the Park|url=http://www.dvidshub.net/news/221/walk-park|access-date=12. 9. 2010|publisher=Dvidshub.net}}</ref> Godine 1976. krater na planeti [[Merkur]] dobio je ime u čast Abu Nuvasa. Udruženje Abu Nawas, osnovano 2007. godine u [[Alžir]]u, dobilo je ime po pjesniku. Primarni cilj organizacije je dekriminalizacija homoseksualizma u Alžiru, tražeći ukidanje članova 333. i 338. Alžirskog krivičnog zakona koji i dalje smatra homoseksualnost zločinom za koji se kažnjava zatvorska kazna i novčana kazna.<ref>{{Cite news|date=27. 5. 2021|title=Gay people are reclaiming an Islamic heritage|newspaper=The Economist|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2021/05/27/gay-people-are-reclaiming-an-islamic-heritage|access-date=31. 5. 2021|issn=0013-0613}}</ref><ref>{{Cite web|last=TCHUISSEU|first=Divine-Léna|date=28. 11. 2020|title=LGBTQIA+ activism in Middle Eastern and North African (MENA) countries: between repression and determination|url=https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en|url-status=live|website=Institut du Genre en Géopolitique|archive-url=https://web.archive.org/web/20210602215815/https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en |archive-date=2. 6. 2021 }}</ref> == Cenzura == Dok su njegova dJela bila u slobodnom opticaju do ranih godina dvadesetog vIJeka, prvo moderno cenzurisano izdanje njegovih dJela objavljeno je u [[Kairo|Kairu]] 1932. U januaru 2001. egipatsko ministarstvo kulture naredilo je spaljivanje oko 6.000 primeraka knjiga homoerotske poezije.<ref>''Al-Hayat'', 13. 1. 2001</ref><ref>''Middle East Report'', 219 Summer 2001</ref> U Saudijskoj globalnoj arapskoj enciklopediji u unosu za Abu Nuwasa, svi spomeni homoseksualizma su izostavljeni.<ref name="bearman">{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Global Arabic Encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedias about Muslim Civilisations |last=Bearman |first=Peri |editor-last=Khanbaghi |editor-first=Aptin |pages=16–17}}</ref> == U popularnoj kulturi == Pojavljuje se kao lik u brojnim pričama u Hiljadu i jednoj noći, gdje je izabran za dobrog pratioca [[Haruna al-Rašida]]. Jako fikcionalizirani Abu Nuvas je protagonist romana "The Father of Locks" (Dedalus Books, 2009)<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/260209089|title=The father of locks|date=2009|publisher=Dedalus|isbn=978-1-903517-76-5|location=Sawtry|oclc=260209089}}</ref> i "The Khalifa's Mirror" (2012) [[Andrew Killeen|Andrewa Killeena]],<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/815389625|title=The Khalifah's mirror|date=2012|publisher=Dedalus|isbn=978-1-909232-35-8|location=New York|oclc=815389625}}</ref> u kojima je prikazan kao špijun koji radi za [[Ja'far ibn Yahya|Ja' far al-Barmaki]]. U sudanskom romanu ''Sezona migracije na sjever'' (1966.) [[Tayeb Salih|Tayeba Saliha]], Abu Nuvasovu ljubavnu poeziju opširno citira jedan od protagonista romana, Sudanac [[Mustafa Sa'eed]], kao sredstvo za zavođenje mlade Engleskinje u [[London]]u: "Zar ti nije drago što se zemlja budi,/ To staro djevičansko vino je tu za uzimanje?" Tanzanijski umjetnik [[Godfrey Mwampembwa]] (Gado) kreirao je [[strip]] na [[Svahili (jezik)|svahili]] pod nazivom "Abunuwasi" koji je objavljen 1996. godine.<ref>{{Cite book|last=Gado|url=https://www.worldcat.org/oclc/43496228|title=Abu nuwasi : kimefasiriwa na kimechorwa|date=1996|publisher=Sasa Sema Publications|isbn=9966-9609-0-2|location=Nairobi, Kenya|oclc=43496228}}</ref> Sadrži figuru trikstera po imenu Abunuwasi koji kao protagonista u tri priče crpi inspiraciju iz istočnoafričkog folklora, kao i iz izmišljenog Abu Nuvasa iz Hiljadu i jedne noći. U Pasolinijevim Arapskim noćima, priča o Siumu zasnovana je na Abu Nuvasovoj erotskoj poeziji. Originalne pjesme se koriste u cijeloj sceni. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Arbuthnot |first=F.F. |title=Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature |publisher=W. Heinemann |year=1890 |isbn=978-1-4655-1080-8 |lccn=43050203}} * {{Cite book|last=Flügel|first=Gustav|author-link=Gustav Leberecht Flügel|title=Die grammatischen Schulen der Araber|publisher=Brockhaus|year=1862|location=Leipzig|language=German|trans-title=The Grammatical Schools of the Arabs|oclc=1042925515}} * {{Cite book |last=Gado |title=Abunuwasi |date=1998 |publisher=Sasa Sema Publications |isbn=9966-9609-0-2 |oclc=475143542}} * {{Cite book |last=Ibn-Hallikān |first=Aḥmad Ibn-Muḥammad |title=Wafayat al-a'yan wa anbã' abna' al-zamãn |date=1961 |publisher=Pakistan Historical Society |language=Arabic |trans-title=The Obituaries of Eminent Men |oclc=633767474 |author-link=Ibn Khallikan}} * {{Cite book |last=Ibn al-Nadīm |first=Muḥammad ibn Isḥāq |title=The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture |date=1970 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-02925-X |editor-last=Dodge |editor-first=Bayard |editor-link=Bayard Dodge |oclc=298105272 |ref={{sfnref|Ibn al-Nadīm|1970}} |author-link=Ibn al-Nadim}} * {{Cite book |last=Killeen |first=Andrew |title=The Father of Locks |publisher=Dedalus |year=2009 |isbn=978-1-903517-76-5}} * {{Cite book |last=Mahoney |first=T.J. |title=Mercury |publisher=Springer New York |year=2013 |isbn=978-1-4614-7951-2 |url=https://books.google.com/books?id=iC65BAAAQBAJ&pg=PA49 |access-date=June 17, 2020}} * {{Cite book |last=Pilcher |first=Tim |title=The Essential Guide to World Comics |date=2005 |publisher=Collins & Brown |isbn=1-84340-300-5 |oclc=61302672}} * {{Cite book |last=Ṣāliḥ |first=al-Ṭayyib |title=Season of Migration to the North |publisher=Heinemann |others=Translated by Denys Johnson-Davies |year=1991 |isbn=978-0-435-90974-1}} * {{Cite book |last=Straley |first=Dona S. |title=The undergraduate's companion to Arab writers and their web sites |publisher=Libraries Unlimited |year=2004 |isbn=978-1-59158-118-5 |page=30 |ref=GA}} == Dodatna literatura == * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=The Wine Song in Classical Arabic Poetry: Abu Nuwas and the Literary Tradition |publisher=[[Open University Press]] |year=1997 |isbn=0-19-826392-9}} * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=Abu Nuwas: A Genius of Poetry |publisher=OneWorld Press |year=2005 |isbn=1-85168-360-7}} * {{Cite book |last=Lacy |first=Norris J. |title=Poetics of Love in the Middle Ages |url=https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse |publisher=[[George Mason University Press]] |year=1989 |isbn=0-913969-25-7 |editor-last=[[Moshe Lazar]] |pages=[https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse/page/95 95]–118 |chapter=The Care and Feeding of Gazelles – Medieval Arabic and Hebrew love poetry}} * {{Cite book |last=Frye |first=Richard N. |title=The Golden Age of Persia |url=https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7 |year=1975 |isbn=0-06-492288-X |page=[https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7/page/123 123] |publisher=Barnes & Noble Books |author-link=Richard Nelson Frye}} * {{Cite book |last=Rowell |first=Alex |title=Vintage Humour: The Islamic Wine Poetry of Abu Nawas |publisher=[[C. Hurst & Co.]] |year=2017 |isbn=978-1-84904-897-2}} * {{Cite book |last=Khallikān (Ibn) |author-link=Ibn Khallikan |first=Aḥmad ibn Muḥammad |url=https://archive.org/stream/WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan/Vol1Of4WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan#page/n429/mode/2up |title=Ibn Khallikan's Biographical Dictionary (tr. Wafayāt al-A'yān wa-al-Anbā Abnā' al-Zamān) |publisher=W.H. Allen |year=1843 |volume=i |location=London |pages=391–395 |language=English |translator-last=[[William McGuckin de Slane|McGuckin de Slane]] |translator-first=William}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20010620031029/http://www.sbu.ac.uk/~stafflag/abunuwas.html The Knitting Circle – Abu Nuwas] * [https://web.archive.org/web/20130731180006/http://www.al-funun.org/al-funun/images/abu_nuwas.html Al-Funu.Org: Abu Nuwas] * [http://cordite.org.au/translations/montgomery-nuwas/ Horse, Hawk, and Cheetah: Three Arabic Hunting Poems of Abū Nuwās] ''Cordite Poetry Review''{{Commonscat|Abu Nuwas}} {{Commons category|Abu Nuwas}} {{Wikiquote|Abu Nuwas}} [[Kategorija:Arapski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 756.]] [[Kategorija:Umrli 814.]] [[Kategorija:Biografije, Ahvaz]] 7kjglbulw70mpbe8ymsoboam7h4seub 3665731 3665729 2024-11-13T08:56:42Z Panasko 146730 3665731 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Abu Nuwas | slika = Abu Nuwas.jpg | opis_slike = Crtež Abu Nuwasa ([[Khalil Gibran]], 1916) | puno_ime = Abū Nuwās al-Ḥasan ibn Hānī al-Ḥakamī | rođen_kao = | datum_rođenja = {{circa}}{{nbsp}}756 | mjesto_rođenja = [[Ahvaz]], [[Abasidski halifat]] | datum_smrti = {{circa}} {{Datum smrti i godine|814|756}} | mjesto_smrti = [[Bagdad]], [[Abasidski halifat]] | zanimanje = Pjesnik | jezik = Arapski | nacionalnost = | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = | djeca = | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Abu Nuvas al-Hasan ibn Hani al-Hakami ( Al-Ḥasan ibn Hānī 'Abd al-Awal al-Ṣabāḥ, Abū 'Alī (<span lang="ar" dir="rtl">أَبُو عَلِي اَلْحَسَنْ بْنْ هَانِئْ بْنْ عَبْدِ اَلْأَوَّلْ بْنْ اَلصَّبَاحِ اَلْحُكْمِيِّ اَلْمِذْحَجِي</span>),''' poznat i kao '''Abū Nuwās al-Salamī (<span lang="ar" dir="ltr">أبو نواس السلمي</span>)''' (756–814), poznatiji kao '''Abu Nuvas''',<ref name="Gp2">[[#GA|Garzanti]]</ref> bio je jedan od najvećih klasičnih [[Arapska književnost|arapskih]] pjesnika, koji je pisao na arapskom i [[Perzijska književnost|perzijskom]] jeziku.<ref>Esat Ayyıldız. [https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1312336 "Ebû Nuvâs’ın Şarap (Hamriyyât) Şiirleri"]. Bozok Üniversitesi İlahiyat Fakültesi Dergisi 18 / 18 (2020): 147-173.</ref> Rođen je u gradu [[Ahvaz]] u današnjem [[Iran]]u, kao sin arapa i perzijanke, i postao je majstor svih savremenih žanrova arapske poezije. Abu Nuvas je također ušao u [[folklor]]nu tradiciju i pojavljuje se nekoliko puta u knjizi "[[Hiljadu i jedna noć]]". == Rani život == Rođen je u provinciji Ahvaz (moderna provincija [[Khuzestan]]) [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]], bilo u gradu [[Ahvaz]]u ili nekom od susjednih okruga. Njegov datum rođenja je nesiguran, rođen je između 756. i 758. godine. Otac mu je bio Hani, arapski Sirijac koji je služio u vojsci posljednjeg omejadskog halife [[Marvan II|Marvana II]] (r. 744–750). Njegova majka je bila arapska Iranka iz Ahvaza po imenu Gulban, koju je Hani upoznao dok je služila u policiji Ahvaza. Kada je Abu Nuvas imao 10 godina, izgubio je oca.<ref>Wagner, Ewald (2007). "Abū Nuwās". In Fleet, Kate; Krämer, Gudrun; Matringe, Denis; Nawas, John; Rowson, Everett (eds.). ''Encyclopaedia of Islam'' (3rd ed.). Brill Online. ISSN 1873-9830</ref><ref>{{harvnb|Fatehi-Nezhad|Azarnoosh|Negahban|2008}}; His mother was a Persian seamstress from Ahwāz, called Gulbān or Gulnāz (Abū Hiffān, 108; Ibn al-Muʿtazz, 194; Ibn Qutayba, al-Shiʿr, 2/692; Ibn ʿAsākir, 4/279). His father Hānī was either Persian (according to al-Aṣmaʿī) or from al-Shām, and had served in the army of the last Umayyad caliph, Marwān II</ref> U svom ranom djetinjstvu Abu Nuvas je pratio svoju majku u [[Basra|Basru]] u donjem [[Irak]]u gdje je pohađao školu [[Kur'an]]a i postao [[hafiz]]. Njegov mladalački izgled i urođena harizma privukli su pažnju kufanskog pjesnika, Abu Usame Walibe ibn al-Hubab al-Asadija, koji ga je odveo u Kufu kao mladog šegrta. Waliba je u njemu prepoznao njegov talent pjesnika i ohrabrio ga prema ovom pozivu, ali ga je mladić i seksualno privukao i možda je imao erotske odnose s njim. Njegovi odnosi sa dečacima adolescentima kada je sazreo kao muškarac izgleda da odražavaju njegovo sopstveno iskustvo sa Walibom.<ref name=":1">{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|url=https://www.worldcat.org/oclc/890932769|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|date=2009|isbn=978-1-78074-188-8|edition=First South Asian paperback|location=New Delhi|oclc=890932769}}</ref> == Djela == Pisao je poeziju u više žanrova; njegov veliki talenat najviše je prepoznat u njegovim vinskim pjesmama i u lovačkim pjesmama.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=10|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Njegov divan, njegova zbirka poezije, podijeljena je po žanrovima: panegiričke pjesme, elegije, invektivne, dvorske ljubavne pjesme o muškarcima i ženama, pjesme pokajanja, pjesme o lovu i vinske pjesme.<ref name=":13">{{Cite web |title=The Diwan of Abu Nuwas {{!}} Encyclopedia.com |url=https://www.encyclopedia.com/arts/culture-magazines/diwan-abu-nuwas |access-date=22. 11. 2022 |website=www.encyclopedia.com}}</ref> Njegova erotska lirika, koja je često homoerotska, poznata je iz preko 500 pjesama i fragmenata.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=58|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Također je učestvovao u dobro uspostavljenoj arapskoj tradiciji satirične poezije, koja je uključivala duele između pjesnika koji su uključivali zlobne razmjene pjesničkih smicalica i uvreda.<ref>{{Cite book|last=Kennedy|first=Philip F.|title=Abu Nuwas : a genius of poetry|page=150|date=2012|edition=Oneworld Publications ebook|location=London}}</ref> Ismail bin Nubakht, jedan od Nuvasovih savremenika, rekao je:<blockquote>"Nikada nisam vidio čovjeka s većim obrazovanjem od Abu Nuvasa, niti onoga koji je, s tako bogatim pamćenjem, posjedovao tako malo knjiga. Nakon njegove smrti pretražili smo njegovu kuću i mogli smo pronaći samo jednu koricu knjige koja je sadržavala dvadesetak stranica, u kojem je bila zbirka rijetkih izraza i gramatičkih zapažanja."<ref>Arbuthnot, F.F. (1890). ''Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature''. W. Heinemann. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/978-1-4655-1080-8|978-1-4655-1080-8]]</bdi>. LCCN [https://lccn.loc.gov/43050203 43050203].</ref>{{Rp|81}}</blockquote> === Hamirijat === Duh novog doba odrazio se u Hamirijatu, vinskoj poeziji nakon promjene dinastija u [[Abasidski halifat|Abaside]].<ref name=":02">{{Cite book |last=scientifique. |first=Ashtiany, Julia (19..-....). Éditeur |url=http://worldcat.org/oclc/819159055 |title=ʻAbbasid belles lettres |isbn=978-1-139-42490-5 |oclc=819159055}}</ref> Abu Nuvas je imao veliki utjecaj na razvoj vinske poezije. Njegove pjesme su vjerovatno pisane da zabavljaju bagdadsku elitu.<ref name=":13"/> U središtu vinske poezije nalazi se živopisan opis vina, uzvišeni opisi njegovog okusa, izgleda, mirisa i djelovanja na tijelo i um.<ref name=":3">{{Cite book |first=Alex |last=Rowell |url=http://worldcat.org/oclc/1032725647 |title=Vintage Humour : the Islamic Wine Poetry of Abu Nuwas. |date=2018 |publisher=Hurst |isbn=978-1-84904-992-4 |oclc=1032725647}}</ref> U svojoj poeziji oslanja se na mnoge filozofske ideje i slike koje veličaju Perzijance i rugaju se arapskom klasicizmu.<ref name=":02" /> Koristio je vinsku poeziju kao medij za odjek tema o abasidskoj važnosti u islamskom svijetu. Primjer za to je prikazan kroz djelo koje je napisao u svom Khamriyyat-u: <blockquote>"Vino se prenosi među nama u srebrnom bokalu, ukrašenom perzijskim majstorom sa raznim dezenima, Čosroes na njegovom dnu, a oko njegovih bočnih oriksa koje konjanici love lukovima. Mjesto vina je tamo gde se tunike zakopčavaju; mjesto vode je gdje se nosi perzijska kapa.<ref name=":02" /></blockquote> Ovaj odlomak ima prevagu perzijskih slika koje odgovaraju perzijskom jeziku koji se koristio u ovom periodu. Poznato je da je Abu Nuvas imao i poetski i politički ton u svojoj poeziji. Zajedno s drugim abasidskim pjesnicima, Nuvas se iskupljuje za svoju otvorenost za ispijanje vina i zanemarivanje religije.<ref name=":02" /> Napisao je satirične udare na islam koristeći vino i kao izgovor i kao oslobodilac.<ref name=":3" /> Specifična linija poezije u njegovom Hamirijatu oslikava njegov šaljivi odnos s religijom; ovaj stih upoređuje vjersku zabranu vina s Božjim oproštenjem.<ref name=":4">{{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=The Wine Song in Classical Arabic Poetry: Abu Nuwas and the Literary Tradition |publisher=Clarendon Press |year=1997 |isbn=9780198263920 |location=Oxford, England, UK |page=70}}</ref> Nuvas je pisao svoju literaturu kao da su njegovi grijesi opravdani u religioznom okviru. Abu Nuvasova poezija je također odražavala njegovu ljubav prema vinu i seksualnosti. Pjesme su napisane kako bi proslavile i fizičko i metafizičko iskustvo ispijanja vina koje nije bilo u skladu s normama poezije u islamskom svijetu.<ref name=":13" /> Kontinuirana tema u abasidskoj vinskoj poeziji bila je njena povezanost s homoseksualizmom zbog činjenice da su vinoteke obično zapošljavale dječake kao poslužitelje.<ref name=":02" /> Ove pjesme su često bile opasne i buntovne. U erotskom dijelu njegovog Divana, pjesme opisuju mlade sluškinje obučene u mladiće koji piju vino.<ref name=":22">{{Cite book |author=Kennedy, Philip F. |url=http://worldcat.org/oclc/898753712 |title=Abu Nuwas a genius of poetry |isbn=1-322-52649-4 |oclc=898753712}}</ref> Njegova naklonost prema mladićima ispoljavala se kroz njegovu poeziju i društveni život. Nuvas istražuje intrigantnu predrasudu: da je homoseksualnost uvezena u Abasidski Irak iz provincije u kojoj je revolucija nastala.<ref name=":22" /> On u svom pisanju navodi da su se za vrijeme [[Emevijski halifat|Emevijskog halifata]] pjesnici upuštali samo u ženske ljubavnice.<ref name=":22" /> Nuvasove zavodljive pjesme koriste vino kao centralnu temu okrivljavanja i žrtvenog jarca.<ref name=":02" /> == Zatvor i smrt == Umro je tokom [[Velik abasidski građanski rat|Velikog abasidskog građanskog rata]] prije nego što je [[al-Ma'mūn]] napredovao iz Khurāsāna 199. ili 200. godine po [[Hidžra|Hidžri]] (814.–816. godine).<ref>Ibn al-Nadīm, Muḥammad ibn Isḥāq (1970). Dodge, Bayard (ed.). ''The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture''. Columbia University Press. ISBN <bdi>[[:en:Special:BookSources/0-231-02925-X|0-231-02925-X]]</bdi>. OCLC [https://www.worldcat.org/oclc/298105272 298105272]</ref> Budući da se često upuštao u pijane podvige, Nuvas je bio zatvoren za vrijeme vladavine [[Al-Amina]], neposredno prije njegove smrti.<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas |url=https://rainbowsudan.wordpress.com/2012/10/16/abu-nuwas/ |date=16. 10. 2012 |access-date=27. 5. 2020}}</ref> Uzrok njegove smrti je sporan:<ref>{{Cite web |title=Abu Nuwas Biography |url=https://www.poemhunter.com/abu-nuwas/biography/ |publisher=Poemhunter |access-date=27. 5. 2020}}</ref> sačuvana su četiri različita izvještaja o njegovoj smrti: # Otrovala ga je porodica Nawbakht, nakon što mu je podmetnuta satirična pjesma o njima; # Umro je u kafani pijući sve do smrti; # Nawbakht ga je pretukao zbog satire koja mu se lažno pripisuje; čini se da je vino imalo ulogu u naletima emocija njegovih poslednjih sati – čini se da je ovo kombinacija izveštaja jedan i dva; # Umro je u zatvoru, verzija koja je u suprotnosti sa brojnim anegdotama u kojima se navodi da se nakon smrti razbolio i da su ga posjećivali prijatelji (iako ne u zatvoru). Najvjerovatnije je umro od lošeg zdravlja, a isto tako vjerovatno u kući porodice Nawbakht, odakle potiče mit da su ga oni otrovali.<ref name=":1" /> Sahranjen je na groblju Shunizi u [[Bagdad]]u.<ref>{{Cite book |last=Khallikān |first=Ibn |url=https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ |title=Ibn Khallikan's biographical dictionary – Internet Archive |publisher=Oriental Translation Fund of Great Britain and Ireland |year=1842 |page=[https://archive.org/details/bub_gb_CLpmAAAAMAAJ/page/n410 394] |quote=Abu Nuwas buried cemetery. |access-date=12. 9. 2010}}</ref> == Naslijeđe == [[File:Verses of Abu Nawas, copied by Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, 10 May 1824.jpg|thumb|right|Rukopis Abu Nauvsovih stihova. Prepisao Mirza Kuchik Visal, Qajar Iran, od 10. maja 1824.]] === Utjecaji === Jedan je od brojnih pisaca zaslužnih za izmišljanje književne forme mu'ammā (doslovno "zaslijepljen" ili "zatamnjen"), zagonetke koja se rješava "kombiniranjem sastavnih slova riječi ili imena koje treba pronaći".<ref>{{Cite encyclopedia |year=1998 |title=mu'ammā |encyclopedia=Encyclopedia of Arabic Literature}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Lu<u>gh</u>z |encyclopedia=Encyclopedia of Islam}}</ref> Usavršio je i dva arapska žanra: Khamriyya (vinska poezija) i Tardiyya (lovačka poezija). [[Ibn Kuzman]], koji je pisao u [[El-Endelus]]u u 12. vijeku, divio mu se i uspoređivan je s njim.<ref>{{cite book |title=La Corónica |volume=24 |url=https://books.google.com/books?id=5ipfAAAAMAAJ |page=242 |year=1995}}</ref><ref>{{cite journal |last=Monroe |first=James T. |title=Why was Ibn Quzmān Not Awarded the Title of "Abū Nuwās of the West?" ('Zajal 96', the Poet, and His Critics) |journal=Journal of Arabic Literature |year=2013 |volume=44 |issue=3 |pages=293–334 |doi=10.1163/1570064x-12341271 |url=https://brill.com/view/journals/jal/44/3/article-p293_2.xml}}</ref> === Komemoracija === [[Bagdad]] ima nekoliko mjesta nazvanih po pjesniku. Ulica Abu Nuvas se proteže duž istočne obale rijeke [[Tigris]], u četvrti koja je nekada bila eksponat grada. Abu Nuvas Park se nalazi na potezu od 2,5 kilometra između mosta Jumhouriya i parka koji se proteže do rijeke u Karadi u blizini mosta 14. jula.<ref>{{Cite web|title=DVIDS – News – A Walk in the Park|url=http://www.dvidshub.net/news/221/walk-park|access-date=12. 9. 2010|publisher=Dvidshub.net}}</ref> Godine 1976. krater na planeti [[Merkur]] dobio je ime u čast Abu Nuvasa. Udruženje Abu Nawas, osnovano 2007. godine u [[Alžir]]u, dobilo je ime po pjesniku. Primarni cilj organizacije je dekriminalizacija homoseksualizma u Alžiru, tražeći ukidanje članova 333. i 338. Alžirskog krivičnog zakona koji i dalje smatra homoseksualnost zločinom za koji se kažnjava zatvorska kazna i novčana kazna.<ref>{{Cite news|date=27. 5. 2021|title=Gay people are reclaiming an Islamic heritage|newspaper=The Economist|url=https://www.economist.com/middle-east-and-africa/2021/05/27/gay-people-are-reclaiming-an-islamic-heritage|access-date=31. 5. 2021|issn=0013-0613}}</ref><ref>{{Cite web|last=TCHUISSEU|first=Divine-Léna|date=28. 11. 2020|title=LGBTQIA+ activism in Middle Eastern and North African (MENA) countries: between repression and determination|url=https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en|url-status=live|website=Institut du Genre en Géopolitique|archive-url=https://web.archive.org/web/20210602215815/https://igg-geo.org/?p=2741&lang=en |archive-date=2. 6. 2021 }}</ref> == Cenzura == Dok su njegova dJela bila u slobodnom opticaju do ranih godina dvadesetog vIJeka, prvo moderno cenzurisano izdanje njegovih dJela objavljeno je u [[Kairo|Kairu]] 1932. U januaru 2001. egipatsko ministarstvo kulture naredilo je spaljivanje oko 6.000 primeraka knjiga homoerotske poezije.<ref>''Al-Hayat'', 13. 1. 2001</ref><ref>''Middle East Report'', 219 Summer 2001</ref> U Saudijskoj globalnoj arapskoj enciklopediji u unosu za Abu Nuvasa, svi spomeni homoseksualizma su izostavljeni.<ref name="bearman">{{Cite encyclopedia |year=2009 |title=Global Arabic Encyclopedia |encyclopedia=Encyclopedias about Muslim Civilisations |last=Bearman |first=Peri |editor-last=Khanbaghi |editor-first=Aptin |pages=16–17}}</ref> == U popularnoj kulturi == Pojavljuje se kao lik u brojnim pričama u Hiljadu i jednoj noći, gdje je izabran za dobrog pratioca [[Haruna al-Rašida]]. Jako fikcionalizirani Abu Nuvas je protagonist romana "The Father of Locks" (Dedalus Books, 2009)<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/260209089|title=The father of locks|date=2009|publisher=Dedalus|isbn=978-1-903517-76-5|location=Sawtry|oclc=260209089}}</ref> i "The Khalifa's Mirror" (2012) [[Andrew Killeen|Andrewa Killeena]],<ref>{{Cite book|last=Killeen, Andrew.|url=https://www.worldcat.org/oclc/815389625|title=The Khalifah's mirror|date=2012|publisher=Dedalus|isbn=978-1-909232-35-8|location=New York|oclc=815389625}}</ref> u kojima je prikazan kao špijun koji radi za [[Ja'far ibn Yahya|Ja' far al-Barmaki]]. U sudanskom romanu ''Sezona migracije na sjever'' (1966.) [[Tayeb Salih|Tayeba Saliha]], Abu Nuvasovu ljubavnu poeziju opširno citira jedan od protagonista romana, Sudanac [[Mustafa Sa'eed]], kao sredstvo za zavođenje mlade Engleskinje u [[London]]u: "Zar ti nije drago što se zemlja budi,/ To staro djevičansko vino je tu za uzimanje?" Tanzanijski umjetnik [[Godfrey Mwampembwa]] (Gado) kreirao je [[strip]] na [[Svahili (jezik)|svahili]] pod nazivom "Abu Nuvasi" koji je objavljen 1996. godine.<ref>{{Cite book|last=Gado|url=https://www.worldcat.org/oclc/43496228|title=Abu nuwasi : kimefasiriwa na kimechorwa|date=1996|publisher=Sasa Sema Publications|isbn=9966-9609-0-2|location=Nairobi, Kenya|oclc=43496228}}</ref> Sadrži figuru trikstera po imenu Abunuvasi koji kao protagonista u tri priče crpi inspiraciju iz istočnoafričkog folklora, kao i iz izmišljenog Abu Nuvasa iz Hiljadu i jedne noći. U Pasolinijevim Arapskim noćima, priča o Siumu zasnovana je na Abu Nuvasovoj erotskoj poeziji. Originalne pjesme se koriste u cijeloj sceni. == Reference == {{Refspisak}} === Izvori === * {{Cite book |last=Arbuthnot |first=F.F. |title=Arabic Authors: A Manual of Arabian History and Literature |publisher=W. Heinemann |year=1890 |isbn=978-1-4655-1080-8 |lccn=43050203}} * {{Cite book|last=Flügel|first=Gustav|author-link=Gustav Leberecht Flügel|title=Die grammatischen Schulen der Araber|publisher=Brockhaus|year=1862|location=Leipzig|language=German|trans-title=The Grammatical Schools of the Arabs|oclc=1042925515}} * {{Cite book |last=Gado |title=Abunuwasi |date=1998 |publisher=Sasa Sema Publications |isbn=9966-9609-0-2 |oclc=475143542}} * {{Cite book |last=Ibn-Hallikān |first=Aḥmad Ibn-Muḥammad |title=Wafayat al-a'yan wa anbã' abna' al-zamãn |date=1961 |publisher=Pakistan Historical Society |language=Arabic |trans-title=The Obituaries of Eminent Men |oclc=633767474 |author-link=Ibn Khallikan}} * {{Cite book |last=Ibn al-Nadīm |first=Muḥammad ibn Isḥāq |title=The Fihrist of al-Nadīm : a tenth-century survey of Muslim culture |date=1970 |publisher=Columbia University Press |isbn=0-231-02925-X |editor-last=Dodge |editor-first=Bayard |editor-link=Bayard Dodge |oclc=298105272 |ref={{sfnref|Ibn al-Nadīm|1970}} |author-link=Ibn al-Nadim}} * {{Cite book |last=Killeen |first=Andrew |title=The Father of Locks |publisher=Dedalus |year=2009 |isbn=978-1-903517-76-5}} * {{Cite book |last=Mahoney |first=T.J. |title=Mercury |publisher=Springer New York |year=2013 |isbn=978-1-4614-7951-2 |url=https://books.google.com/books?id=iC65BAAAQBAJ&pg=PA49 |access-date=June 17, 2020}} * {{Cite book |last=Pilcher |first=Tim |title=The Essential Guide to World Comics |date=2005 |publisher=Collins & Brown |isbn=1-84340-300-5 |oclc=61302672}} * {{Cite book |last=Ṣāliḥ |first=al-Ṭayyib |title=Season of Migration to the North |publisher=Heinemann |others=Translated by Denys Johnson-Davies |year=1991 |isbn=978-0-435-90974-1}} * {{Cite book |last=Straley |first=Dona S. |title=The undergraduate's companion to Arab writers and their web sites |publisher=Libraries Unlimited |year=2004 |isbn=978-1-59158-118-5 |page=30 |ref=GA}} == Dodatna literatura == * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=The Wine Song in Classical Arabic Poetry: Abu Nuwas and the Literary Tradition |publisher=[[Open University Press]] |year=1997 |isbn=0-19-826392-9}} * {{Cite book |last=Kennedy |first=Philip F. |title=Abu Nuwas: A Genius of Poetry |publisher=OneWorld Press |year=2005 |isbn=1-85168-360-7}} * {{Cite book |last=Lacy |first=Norris J. |title=Poetics of Love in the Middle Ages |url=https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse |publisher=[[George Mason University Press]] |year=1989 |isbn=0-913969-25-7 |editor-last=[[Moshe Lazar]] |pages=[https://archive.org/details/poeticsofloveinm0000unse/page/95 95]–118 |chapter=The Care and Feeding of Gazelles – Medieval Arabic and Hebrew love poetry}} * {{Cite book |last=Frye |first=Richard N. |title=The Golden Age of Persia |url=https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7 |year=1975 |isbn=0-06-492288-X |page=[https://archive.org/details/goldenageofpersi0000frye_f4r7/page/123 123] |publisher=Barnes & Noble Books |author-link=Richard Nelson Frye}} * {{Cite book |last=Rowell |first=Alex |title=Vintage Humour: The Islamic Wine Poetry of Abu Nawas |publisher=[[C. Hurst & Co.]] |year=2017 |isbn=978-1-84904-897-2}} * {{Cite book |last=Khallikān (Ibn) |author-link=Ibn Khallikan |first=Aḥmad ibn Muḥammad |url=https://archive.org/stream/WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan/Vol1Of4WafayatAl-ayantheObituariesOfEminentMenByIbnKhallikan#page/n429/mode/2up |title=Ibn Khallikan's Biographical Dictionary (tr. Wafayāt al-A'yān wa-al-Anbā Abnā' al-Zamān) |publisher=W.H. Allen |year=1843 |volume=i |location=London |pages=391–395 |language=English |translator-last=[[William McGuckin de Slane|McGuckin de Slane]] |translator-first=William}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20010620031029/http://www.sbu.ac.uk/~stafflag/abunuwas.html The Knitting Circle – Abu Nuwas] * [https://web.archive.org/web/20130731180006/http://www.al-funun.org/al-funun/images/abu_nuwas.html Al-Funu.Org: Abu Nuwas] * [http://cordite.org.au/translations/montgomery-nuwas/ Horse, Hawk, and Cheetah: Three Arabic Hunting Poems of Abū Nuwās] ''Cordite Poetry Review''{{Commonscat|Abu Nuwas}} {{Commons category|Abu Nuwas}} {{Wikiquote|Abu Nuwas}} [[Kategorija:Arapski pjesnici]] [[Kategorija:Rođeni 756.]] [[Kategorija:Umrli 814.]] [[Kategorija:Biografije, Ahvaz]] izx9we8qact568dvu9cp3ur9pzaua5h 1 107073 3665732 1166584 2024-11-13T08:57:17Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3665732 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} {{Stranica_za_razgovor}} q0cqhnicf7qswnj1fpxpe4apiqpqfpk 1 107095 3665736 3548615 2024-11-13T11:03:41Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3665736 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} {{Stranica_za_razgovor}} == Promjena imena članka == Potrebno je promijeniti ime članka u Ekber Veliki kako bi odgovaralo bosanskom pravopisu. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:33, 25 oktobar 2023 (CEST) :U pravu si čisto s jezičke strane, ali treba prvo provjeriti je li u historijskoj literaturi na našem govornom području ustaljena ova verzija imena. Ako jest, ne mijenjati, ako nije, može se korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:16, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Što se tiče autora bošnjačkog porijekla, pogotovo iz vjerskih krugova, dosljedno se upotrebljavaju ovakvi oblici, pogotovo ako je ime poznato na našim prostorima. Međutim, u knjigama beogradskog i zagrebačkog izdanja, uključujući i one koje su prevedene sa stranih jezika, suprotan je slučaj. Donedavno se moglo pročitati npr. hadit, vahabiti itd. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:25, 25 oktobar 2023 (CEST) :::Znači li to da su samo izvori autora "bošnjačkog porijekla" i iz "vjerskih krugova" relevantni? Ukoliko postoje nekolike transkripcije, onda ih se treba navesti, a ne selektivno upućivati koje autore treba koristiti! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:38, 25 oktobar 2023 (CEST) ::::Dotični arapski vokal u srpskom i hrvatskom jeziku najčešće se transkribira kao A, a u bosanskom kao E jer se tako i izgovara u arapskom (a Bošnjaci, zbog pretežne pripadnosti islamu, više koriste arapski). Odatle razlika u različitim izvorima. Ovo je zaista "Ekber" (kao u "Allahu ekber"), ali historijska imena mogu odstupati ako su rano usvojena i ustalila se u odgovarajućoj historijskoj literaturi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:41, 25 oktobar 2023 (CEST) b6we6ynsxv1757kebm4werylk535ph1 1 108185 3665726 1168959 2024-11-13T08:10:48Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3665726 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} {{Stranica_za_razgovor}} q0cqhnicf7qswnj1fpxpe4apiqpqfpk 1 123014 3665724 3553615 2024-11-13T07:43:59Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3665724 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} {{Azijski mjesec 2023 - članak}} {{Stranica_za_razgovor}} == Slike == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Omer_ibn_el-Hattab&curid=28794&diff=2874635&oldid=2874632 Vis a vis] ovee izmjene, to nema veze sa "islamskom" Wikipedijom, nego jednostavnom činjenicom da ne postoji niti jedan autentični portret a kamoli slika koja bi iole mogla prikazati kako je osoba izgledala. Očuvani portreti ne postoje između ostalog, jer je takva bila tradicija islamskog društva koja zabranjuje prikazivanje ličnosti iz historije islama (naročito Poslanika (s.a.w.s)). Posljedica toga je da danas nemamo nijedan autentičan portret tih ličnosti. -- [[Korisnik:C3r4|CH₃OHCl₃Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|^{dodaj H₂O}]] 18:30, 12 novembar 2017 (CET) : Postoje vrlo detaljni opisi izgleda Poslanika s. a. w. s. i nekih ashaba, ali islam zabranjuje da se ti opisi "pretvore" u sliku, pa zato nema nijedne prave. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 12 novembar 2017 (CET) : Da je napisano da je uklonjeno zbog nedostatka autentičnih prikaza, to bi bilo nešto drugo; ovako je stvoren sasvim drugi utisak (namjerno ili nenamjerno, ishod je isti). Međutim, kad već kritikuješ termin koji sam upotrijebio, upotreba "s.w.t.", "s.a.w.s.", "r.a." i drugih sufiksa karakteristična je za islamske tekstove, nije li? (Ne mislim na tekstove o islamu, već s njihove tačke gledišta.) Ne primjećujem ih kraj imena osoba u tekstovima napisanim enciklopedijskim stilom na [[:de:ʿUmar ibn al-Chattāb|de]], [[:fr:Omar ibn al-Khattâb|fr]], [[:es:Umar ibn al-Jattab|es]], [[:en:Umar|en]], [[:cs:Umar ibn al-Chattáb|cs]], [[:it:ʿUmar ibn al-Khaṭṭāb|it]], [[:sv:Umar ibn al-Khattab|sv]] i drugim projektima, osim ako mi nije promaklo (arapski ne znam, tako da ne znam šta piše na ar.wiki). Ne shvataj(te) ovo lično, samo pokušavam vidjeti čemu potreba za tim u tekstu u općoj mrežnoj enciklopediji. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:01, 12 novembar 2017 (CET) :: Tek sad pogledah ovu izmjenu na vrhu; mislio sam da je C3r4 pisao vezano za moju, pa sam tako i odgovorio. :) Moja greška. A mogu se složiti da si s enciklopedijske tačke gledišta u pravu s ovom napomenom za skraćenice (muslimani ih upotrebljavaju iz poštovanja, inače, jer tako islam preporučuje), kao i da sam kiksao s objašnjenjem u sažetku (nisam napisao sve što je trebalo ili kako je trebalo; poenta je bila da ih niko nije ni pokušavao naslikati zbog spomenute zabrane, a oni koji je se nisu držali nisu radili po opisima iz hadisa, tako da nisu realne). Što se mene tiče, skraćenice se mogu ukloniti jer je ovo, kao što reče, '''opća''' enciklopedija. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:33, 12 novembar 2017 (CET) ::: Ukoliko se radi o pouzdanom citatu. te bi skraćenice mogle ostati, ali u tekstu bi, kao što je već rečeno ne treba navoditi. Ionako mislim da je tekst doslovce prepisan odnekud, te stilski ne odgovara wikipediji. No, to ostavljam kolegama, koji imaju više predznanja iz ove oblast, da ovaj članak dotjeraju. Inače mislim, da bi ovakve tekstove, posebno što vjerovatno imamo kolege, koji mogu napisati tematski dobre članke, koji će onda svaka slična wiki od nas moći prebaciti na drugi projeka, ozbiljnije trebalo pisati. Slično je i sa svim drugim člancima, koji neozbiljno obrađuju neku temu, jer time dovodimo ovaj projekat, na granicu neozbiljnosti, te se ni drugi članci neće prihvatiti ozbiljno. Problem je sa novim člancima, kao i sa jednim dijelom starih, koje više niko ne obrađuje i koji su napisani lošim stilom, političkim floskulama, ofucanim frazama, nekakvim kvazi-patriotizmom, lokalnim dijalektima i pokušajima da se tema obradi na neki način propisan određenim socijalnim, kulturnim, ekonomskim ili političkom strukturama lokalnog i marginalnog značaja. Primer su članci o gradonačelnicima nekih općina, beznačajnim publicistima i predsjednicima mjesnih zajednica, malehnim selcima, kojima se dodjeljuju epiteti centra svijeta, opisujući njihovu historiju od prahistorije i sl. (Njih bi generalno komplet pobrisao!) O tome, da li se u govornom jeziku, ove napomene koriste ili ne, ne bi da diskutujem, jer svaki govornik zna šta treba reći i kako se izraziti, ali time i razgraničiti pisanu formu, koja zahtjeva drugačiji pristup.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 12:10, 13 novembar 2017 (CET) :::: Da, za citate se podrazumijeva da se generalno ne smije ništa mijenjati. [[:en:Wikipedia:Manual_of_Style/Islam-related_articles#Islamic_honorifics|Ovdje]] ima više detalja o tome šta bi trebalo uklanjati da tekst bude neutralan, tj. napisan enciklopedijskim stilom (ne dâ mi se ponavljati). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:11, 24 novembar 2017 (CET) sfwoq94wye3ck75xkks68e5rf8d1smv 0 137736 3665683 3554253 2024-11-12T14:51:24Z Makenzis 98619 3665683 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #339933 | Boja2 = #FFFF00 | Ime kluba = '''FK Tobol''' | Puno ime = Fudbalski klub Tobol | Grb = | Nadimak = | Osnovan = [[1967.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|KAZ}} [[Kustanaj]], [[Kazahstan]] | Boje = {{colorbox|green}} {{colorbox|yellow}} | Federacija = [[Nogometni savez Kazahstana|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]] | Stadion = [[Centralni stadion (Kustanaj)|Centralni stadion]] <ref>* http://virtualglobetrotting.com/map/kostanay-central-stadium/view/google/</ref> | Kapacitet = 8.323 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Nikolay Panin | Menadžer = [[Vladimir Gazzajev]] | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 5. mjesto | Prethodna sezona = 2024. | Webstranica = [http://www.fc-tobol.kz/ fc-tobol.kz] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 339933 | tijelo1 = FFFF00 | desna ruka1 = 339933 | šorc1 = FFFF00 | čarape1 = FFFF00 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorakš2 = | uzorakč2 = | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | }} '''Fudbalski klub Tobol''' je profesionalni nogometni klub iz [[Kustanaj]], [[Kazahstan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Kazahstana|Premijer ligi Kazahstana]]. Klub je osnovan 1967. godine. Premijer ligu Kazahstana je osvojio 2010. godine, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio 2007. godine. Tradicionalne boje su žuta i zelena. Domaće utakmice igra na [[Centralni stadion (Kustanaj)|Centralnom stadionu]] u Kustanaj. == Naziv kluba == *1967 : ''Avtomobilist'' *1982 : ''Energetik'' *1990 : ''Kustanayets'' *1992 : ''Khimik'' *1995 : ''Tobol'' ==Uspjesi== *'''[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2010 **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': 2003, 2005, 2007, 2008 *'''[[Kup Kazahstana u Nogometu|Nacionalni kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2007 *'''[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2007 ==Ligaški rezultati== <timeline> ImageSize = width:700 height:60 PlotArea = left:10 right:10 bottom:30 top:10 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1991 till:01/07/2013 ScaleMajor = unit:year increment:1 start:1992 Colors = id:bl1 value:rgb(0.5,0.8,0.5) id:bl2 value:rgb(0.9,0.9,0.3) id:rs value:rgb(0.8,0.6,0.6) id:rn value:rgb(0.9,0.1,0.1) PlotData= bar:Position width:15 color:white align:center from:01/07/1991 till:01/07/1992 shift:(0,-4) text:13 from:01/07/1992 till:01/07/1993 shift:(0,-4) text:8 from:01/07/1993 till:01/07/1994 shift:(0,-4) text:10 from:01/07/1994 till:01/07/1995 shift:(0,-4) text:12 from:01/07/1995 till:01/07/1996 shift:(0,-4) text:11 from:01/07/1996 till:01/07/1997 shift:(0,-4) text: from:01/07/1997 till:01/07/1998 shift:(0,-4) text: from:01/07/1998 till:01/07/1999 shift:(0,-4) text:8 from:01/07/1999 till:01/07/2000 shift:(0,-4) text:7 from:01/07/2000 till:01/07/2001 shift:(0,-4) text:6 from:01/07/2001 till:01/07/2002 shift:(0,-4) text:3 from:01/07/2002 till:01/07/2003 shift:(0,-4) text:2 from:01/07/2003 till:01/07/2004 shift:(0,-4) text:3 from:01/07/2004 till:01/07/2005 shift:(0,-4) text:2 from:01/07/2005 till:01/07/2006 shift:(0,-4) text:3 from:01/07/2006 till:01/07/2007 shift:(0,-4) text:2 from:01/07/2007 till:01/07/2008 shift:(0,-4) text:2 from:01/07/2008 till:01/07/2009 shift:(0,-4) text:4 from:01/07/2009 till:01/07/2010 shift:(0,-4) text:1 from:01/07/2010 till:01/07/2011 shift:(0,-4) text:7 from:01/07/2011 till:01/07/2012 shift:(0,-4) text:6 from:01/07/2012 till:01/07/2013 shift:(0,-4) text:7 from:01/07/1991 till:01/07/1996 color:bl1 shift:(0,13) text:"[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]" from:01/07/1996 till:01/07/1998 color:rs shift:(0,13) text: from:01/07/1998 till:01/07/2013 color:bl1 shift:(0,13) text:"[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]" </timeline> ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! ! Klub ! Rezultat |- |[[UEFA Intertoto kup 2003.|2003]] |[[Intertoto kup]] |1R |{{ZD|POLJ}} |[[Polonia Warszawa]] |3–0, '''2–1''' |- | | |2R |{{ZD|BEL}} |[[Sint-Truidense VV]] |2–0, '''1–0''' |- | | |3R |{{ZD|AUT}} |[[SV Pasching]] |'''0–1''', 0–3 |- |[[Kup UEFA 2006/2007.|2006-07]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|ŠVI}} |[[FC Basel]] |1–3, '''0–0''' |- |[[UEFA Intertoto kup 2007.|2007]] |[[Intertoto kup]] |1R |{{ZD|GRU}} |[[FC Zestaponi]] |'''3–0''', 0–2 |- | | |2R |{{ZD|ČEŠ}} |[[Slovan Liberec]] |'''1–1''', 2–0 |- | | |3R |{{ZD|GRČ}} |[[OFI Crete]] |'''1–0''', 1–0 |- |[[Kup UEFA 2007/2008.|2007-08]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |2Q |{{ZD|POLJ}} |[[Dyskobolia Grodzisk Wielkopolski|Dyskobolia Grodzisk]] |'''0–1''', 0–2 |- |[[Kup UEFA 2008/2009.|2008-09]] |[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] |1Q |{{ZD|AUT}} |[[FK Austria Beč|Austria Beč]] |'''1–0''', 0–2 |- |[[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009-10]] |[[UEFA Evropska liga]] |2Q |{{ZD|TUR}} |[[Galatasaray]] |'''1–1''', 0–2 |- |[[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010-11]] |[[UEFA Evropska liga]] |1Q |{{ZD|BIH}} |[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] |'''1–2''', 1–2 |- |[[UEFA Liga prvaka 2011/2012.|2011–12]] |[[UEFA Liga prvaka]] |2Q |{{ZD|SLK}} |[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] |0–2, '''1–1''' |- |} ==Bivši igrači== *{{ZD|KAZ}} [[Sergei Ostapenko]] *{{ZD|RUS}} [[Aleksei Kosolapov]] *{{ZD|TKM}} [[Didargylyç Urazow]] *{{ZD|BUG}} [[Stanimir Dimitrov]] ==Treneri== *{{ZD|UKR}} [[Mykhaylo Olefirenko]] (2002) *{{ZD|RUS}} [[Vladimir Mukhanov]] (2003–04) *{{ZD|KAZ}} [[Dmitriy Ogai]] (2005–2009) *{{ZD|RUS}} [[Ravil Sabitov]] (2009–2011) *{{ZD|RUS}} [[Sergei Petrenko]] (2011) *{{ZD|UKR}} [[Vyacheslav Hroznyi]] (2011–2012) *{{ZD|KAZ}} [[Timur Urazov]] (2013) *{{ZD|KAZ}} [[Sergei Maslenov]] (2014) *{{ZD|ARM}} [[Vardan Minasyan]] (2014–) == References == {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20100130095409/http://www.fc-tobol.kz/ Official site] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=4025 Tobol na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/tobol-kostanay/startseite/verein/10481 Tobol na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=79969/profile/index.html Tobol na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1967.]] a9bj6zolccnwdqn6j1v0zciqvund8gb 0 361313 3665694 3627372 2024-11-12T15:24:19Z Makenzis 98619 3665694 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #FF0000 | Ime kluba = '''FC Aktobe''' | Puno ime = FC Aktobe | Grb = | Nadimak = ''Crveno-Bijeli'' | Osnovan = [[1967.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|KAZ}} [[Aktobe]], [[Kazahstan]] | Boje = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Kazahstana|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]] | Stadion = [[Centralni stadion (Aktobe)|Centralni stadion]] | Kapacitet = 12.805 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Bikhambetova Sharipa | Menadžer = {{ZD|KAZ}} [[Vladimir Nikitenko]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 3. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Kazahstana 2024.|2024.]] | Webstranica = [http://www.fc-aktobe.kz/ fc-aktobe.kz] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _fcaktobe14h | uzorak_t1 = _fcaktobe14h | uzorak_dr1 = _fcaktobe14h | uzorak_š1 = _fcaktobe14h | uzorak_č1 = _fcaktobe14h | lijeva ruka1 = 000000 | tijelo1 = 000000 | desna ruka1 = 000000 | šorc1 = 000000 | čarape1 = 000000 | uzorak_lr2 = _fcaktobe14a | uzorak_t2 = _fcaktobe14a | uzorak_dr2 = _fcaktobe14a | uzorak_š2 = _fcaktobe14a | uzorak_č12 = _fcaktobe14a | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | }} '''FC Aktobe''' ({{jez-kk|Aқtөbe Futbol Klubы}}) jest profesionalni nogometni klub iz smješten u gradu [[Aktobe]], [[Kazahstan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Kazahstana|Premijer ligi Kazahstana]]. Klub je osnovan 1967. godine. Ima pet titula prvaka države, dok je prvu titulu osvojio tek 2005. godine. Također je 2008. osvojio nacionalni kup, te je tri puta osvojio superkup. Nadimak kluba je ''Crveno-Bijeli''. Tradicionalne boje su bordo i bijela. Domaće utakmice igra na [[Centralni stadion (Aktobe)|Centralnom stadionu]] u Aktobeu. ==Historija== ===SSSR period=== 1936. godine Dynamo Aktyubinsk je uzeo učešće u Sovjetskom kupu. Plasirali su se među 64 najbolje ekipe gdje su dočekali [[CDKA Moscow]], poraženi su sa 4-0. Nakon toga grad [[Aktobe]] nije imao veći fudbalski klub punih 30 godina. Službena historija kluba počinje 1967. godine, kada ''Aktyubinets'' dobija status profesionalnog kluba. Kao profesionalni klub je odigrao 3 sezone, međutim narednih sedam sezona sa nastupali u nižim ligama SSSR-a. U tom periodu osvojili su tri naslova prvaka Sovjetske treće lige. ===Kazahstan=== Nakon nezavisnosti [[Kazahstan]]a klub nastupa u prvom rangu kazahstanskog nogometa. U prvim sezona je ostvario veoma slabe rezultate. Konstantno je završavao u donjem dijelu tabele. Jedini uspjeh iz tog perioda je bilo osvojeno četvrto mjesto i plasman u finale kupa. U finalu je igrao protiv [[FC Vostok|Vostoka]], meč su izgubili sa 1-0. Sredinom 90-ih mnogi gradovi u [[Kazahstan]]u su vratila prethodna imena. 1996. godine klub je preimnovan u ''Aktobemunai'', ali godinu dana kasnije klub još jednom mijenja ime u ''Aktobe''. 1997. godine klub je ispao iz prve lige u koju se vratio tek u novom stoljeću. Povratak je donio još jednu promjenu imena ovaj put u ''Aktobe-Lento''. Pod ovim nazivom klub osvaja ligu 2001. godine. U naredne tri sezone zauzima četvrto i peto mjesto. 2005. godine osvaja prvenstvo Kazahstana, a 2006. godine učestvuje u 14. po redu kupu Komonvelta, a u sezoni 2006-07. nastupa u kvalifikacijama za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Ponovo osvajaju ligu Kazahstana 2007. godine. 2009. godine osvaja drugo mjesto u CIS kupu. U sezoni 2009-10. nastupa u trećem kolu kvalifikacija za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. Aktobe je jedini klub u [[Kazahstan]]u koji je tri puta zaredom osvojio nacionalno prvenstvo. Aktobe važi za najveći kazahstanski klub i predstavlja ponos [[Kazahstan]]a. 2013. godine Aktobe postaje prvak [[Kazahstan]]a po 5 put. ==Naziv kluba== *[[1967.]]–[[1995.]] Aktyubinets *[[1996.]]–[[1997.]] Aktobemunai *[[1997.]]–[[2000.]] Aktobe *[[2000.]]–[[2005.]] Aktobe-Lento *[[2005.]] Aktobe ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (5)''': 2005, 2007, 2008, 2009, 2013 **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2006, 2010 * '''[[Druga nogometna liga Kazahstana|Druga liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2000 * '''[[Kup Kazahstana u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2008 **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 1994 * '''[[Superkup Kazahstana u nogometu|Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 2008, 2010, 2014 * '''[[Komonvelt kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 2010 ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Država ! Ekipa ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[UEFA Liga prvaka 2006/2007.|2006–07]] | <center>[[UEFA Liga prvaka]] | <center>1Q |{{ZD|LAT}} | [[FK Liepājas Metalurgs|Liepājas Metalurgs]] | <center>1–1 | <center>0–1 | <center>1–2 |- | [[Kup UEFA 2007/2008.|2007–08]] | <center>[[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | <center>1Q |{{ZD|AUT}} | [[SV Mattersburg|Mattersburg]] | <center>1–0 | <center>2–4 | <center>3–4 |- | [[UEFA Liga prvaka 2008/2009.|2008–09]] | <center>[[UEFA Liga prvaka]] | <center>1Q |{{ZD|MOL}} | [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | <center>1–0 | <center>0–4 | <center>1–4 |- | rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2009/2010.|2009–10]] | rowspan=2|<center>[[UEFA Liga prvaka]] | <center>2Q |{{ZD|ISL}} | [[Fimleikafélag Hafnarfjarðar|FH]] | <center>2–0 | <center>4–0 | <center>6–0 |- | <center>3Q |{{ZD|IZR}} | [[Maccabi Haifa FC|Maccabi Haifa]] | <center>0–0 | <center>3–4 | <center>3–4 |- | [[UEFA Evropska liga 2009/2010.|2009–10]] | <center>[[UEFA Evropska liga]] | <center>Play-off |{{ZD|NJE}} | [[SV Werder Bremen|Werder Bremen]] | <center>0–2 | <center>3–6 | <center>3–8 |- | rowspan=2|[[UEFA Liga prvaka 2010/2011.|2010–11]] | rowspan=2|<center>[[UEFA Liga prvaka]] | <center>2Q |{{ZD|GRU}} | [[FC Metalurgi Rustavi|Olimpi Rustavi]] | <center>2–0 | <center>1–1 | <center>3–1 |- | <center>3Q |{{ZD|IZR}} | [[Hapoel Tel Aviv FC|Hapoel Tel Aviv]] | <center>1–0 | <center>1–3 | <center>2–3 |- | [[UEFA Evropska liga 2010/2011.|2010–11]] | <center>[[UEFA Evropska liga]] | <center>Play-off |{{ZD|HOL}} | [[AZ (football club)|AZ]] | <center>2–1 | <center>0–2 | <center>2–3 |- | rowspan=2|[[UEFA Evropska liga 2011/2012.|2011–12]] | rowspan=2|<center>[[UEFA Evropska liga]] | <center>2Q |{{ZD|MAĐ}} | [[Kecskeméti TE|Kecskeméti]] | <center>0–0 | <center>1–1 | <center>1–1 (a) |- | <center>3Q |{{ZD|RUS}} | [[FC Alania Vladikavkaz|Alania Vladikavkaz]] | <center>1–1 | <center>1–1 | <center>2–2 (2–4) (p) |- | rowspan=3|[[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] | rowspan=3|<center>[[UEFA Evropska liga]] | <center>1Q |{{ZD|GRU}} | [[FC Torpedo Kutaisi|Torpedo Kutaisi]] | <center>1–0 | <center>1–1 | <center>2–1 |- | <center>2Q |{{ZD|MOL}} | [[FC Milsami|Milsami]] | <center>3–0 | <center>2–4 | <center>5–4 |- | <center>3Q |{{ZD|BEL}} | [[KRC Genk]] | <center>1–2 | <center>1–2 | <center>2–4 |- | rowspan=4 | [[UEFA Evropska liga 2013/2014.|2013–14]] | rowspan=4 | <center>[[UEFA Evropska liga]] | <center>1Q |{{ZD|ARM}} | [[Gandzasar FC|Gandzasar]] | <center>2–1 | <center>2–1 | <center>4–2 |- | <center>2Q |{{ZD|NOR}} | [[IL Hødd|Hødd]] | <center>2–0 | <center>0–1 | <center>2–1 |- | <center>3Q |{{ZD|ISL}} | [[Breiðablik UBK|Breiðablik]] | <center>1–0 | <center>0–1 | <center>1–1 (2–1) (p) |- | <center>Play-off |{{ZD|UKR}} | [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | <center>2–3 | <center>1–5 | <center>3–8 |- | rowspan=2 | [[UEFA Liga prvaka 2014/2015.|2014–15]] | rowspan=2 | <center>[[UEFA Liga prvaka]] | <center>2Q |{{ZD|GRU}} | [[Dinamo Tbilisi]] | <center>3-0 | <center>1-0 | <center>4-0 |- | <center>3Q |{{ZD|RUM}} | [[FC Steaua Bukurešt|Steaua Bukurešt]] | <center>2-2 | <center>1-2 | <center>3-4 |- | [[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014-15.]] | <center>[[UEFA Evropska liga]] | <center>Play-off |{{ZD|POLJ}} | [[Legia Varšava]] | <center>0-1 | <center>0-2 | <center>0-3 |- |} ==Rekordi u prvoj ligi Kazahstana== {| width="100%" |- | style="vertical-align:top;" width="50%" | <div align="left"> {| id="toc" width="90%" style="margin: 0 2em 0 2em;" ! align="center" style="background:white" width="100%" | <div style="float:right;width:30px;"> </div><center>{{color|#2a52be|Rekorderi kluba po broju odigranih utakmica}}</center> |- |- bgcolor="white" ! width="65" % |<center>{{color|#2a52be|Igrači}}</center> ! width="35" % |<center>{{color|#2a52be|Utakmice}}</center> |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Samat Smakov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''172''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Yuriy Logvinenko]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''157''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|RUS}} [[Marat Khairullin]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''157''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Dmitri Yurist]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''155''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Mitrofanov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''149''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Igor Kister]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''149''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Erlan Tahžarikov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''148''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Aleksandr Savčenko]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''143''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Kairat Ashirbekov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''141''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|UKR}} [[Petro Badło]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''140''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Bahyerut Kyeruzyerlaev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''133''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Emil Kenzhesariev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''129''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|RUS}} [[Andrei Gennadyevich]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''125''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|RUS}} [[Konstantin Golovskoy]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''118''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Andrei Nesmeyanov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''118''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Andrei Gusev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''116''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|UKR}} [[Vitali Kicak]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''115''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Vladimir Loginov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''113''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Andrei Miroshnichenko]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''110''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Valeri Labunec]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''105''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Maksim Samčenko]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''104''' |} | style="vertical-align:top;" width="50%" | <div align="left"> {| id="toc" width="90%" style="margin: 0 2em 0 2em;" ! align="center" style="background:white" width="100%" | <div style="float:right;width:30px;"> </div><center>{{color|#2a52be|Rekorderi kluba po broju postignutih golova}}</center> |- |- bgcolor="white" ! width="65" % |<center>{{color|#2a52be|Igrači}}</center> ! width="35" % |<center>{{color|#2a52be|Golovi}}</center> |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Marat Khairullin]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''55''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Andrei Miroshnichenko]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''53''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Dmitri Yurist]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''44''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Kairat Ashirbekov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''37''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|RUS}} [[Konstantin Golovskoy]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''36''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|MOL}} [[Sergei Rogačev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''32''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Samat Smakov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''31''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Murat Tlešev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''30''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Mitrofanov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''26''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Vladimir Loginov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''26''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|RUS}} [[Sergei Strukov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''21''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Emil Kenzhesariev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''21''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|RUS}} [[Vladimir Korolev]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''17''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Urazbaev Rinat]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''14''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Sergei Ditkovski]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''14''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Sergei Lisenkov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''13''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Vitali Kicak]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''12''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|SEN}} [[Malick Mané]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''12''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Vitali Macheryakov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''10''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Andrei Vogomolov]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''10''' |- style="vertical-align: top;" | bgcolor="#ffffff" |{{ZD|KAZ}} [[Rafael Urazbakhtin]] | align="center" bgcolor="#ffffff" |'''9''' |} |} ==Poznati igrači== <div class="references-small" style="-moz-column-count:4; column-count:4; -webkit-column-count:4;"> * {{ZD|SSSR}} [[Genadi Šapkin]] * {{ZD|SSSR}} [[Vagif Kzliev]] * {{ZD|SSSR}} [[Andrzej Michalczuk]] * {{ZD|SSSR}} [[Valeri Šušljakov]] * {{ZD|SSSR}} [[Aleksandr Valentinovich]] * {{ZD|SSSR}} [[Igor Kriushenko]] * {{ZD|SSSR}} [[Fyodor Gagloyev]] * {{ZD|KAZ}} [[Andrei Karpovich]] * {{ZD|KAZ}} [[Andrei Miroshnichenko]] * {{ZD|KAZ}} [[Samat Smakov]] * {{ZD|KAZ}} [[Murat Tleshev]] * {{ZD|KAZ}} [[Dmitriy Ogai]] * {{ZD|KAZ}} [[Emil Kenzhesariev]] * {{ZD|RUS}}* {{ZD|KAZ}} [[Konstantin Golovskoy]] * {{ZD|RUS}}{{ZD|KAZ}} [[Alexei Kosolapov]] * {{ZD|RUS}}{{ZD|KAZ}} [[Andrei Gennadyevich]] * {{ZD|RUS}}{{ZD|KAZ}} [[Aleksei Muldarov]] * {{ZD|RUS}}{{ZD|KAZ}} [[Marat Khairullin]] * {{ZD|RUS}}{{ZD|KAZ}} [[Taras Tsarikayev]] * {{ZD|RUS}} [[Andrei Pahtusov]] * {{ZD|RUS}} [[Andrei Rumyantsev]] * {{ZD|RUS}} [[Sergei Strukov]] * {{ZD|RUS}} [[Sergei Sergeyevich]] * {{ZD|UZB}} [[Timur Kapadze]] * {{ZD|UZB}} [[Alexander Geynrikh]] * {{ZD|UZB}} [[Marat Bikmaev]] * {{ZD|UZB}} [[Jafar Irismetov]] * {{ZD|UKR}} [[Valeriy Kriventsov]] * {{ZD|BJE}} [[Andrei Lavrik]] * {{ZD|MOL}} [[Serghei Rogaciov]] * {{ZD|MOL}} [[Serghei Covalciuc]] * {{ZD|LIT}} [[Arūnas Klimavičius]] * {{ZD|BIH}} [[Darko Maletić]] * {{ZD|SRB}} [[Zoran Kostić]] * {{ZD|KAM}} [[Titi Essomba]] * {{ZD|SEN}} [[Malick Mané]] * {{ZD|TRI}} [[Robert Primus]] * {{ZD|ARM}} [[Robert Arzumanjan]] * {{ZD|ARM}} [[Markos Pizzelli]] * {{ZD|BRA}} [[Danilo Neko]] </div> == Tehnički sponzori == Trenutno, tehnički sponzor kluba je Njemačka firma [[Addidas]]. {| id="toc" style="width:35%; margin:0 2em;" |- style="background:#CC0000; text-align:center;" |<span style="color:#fff;">'''Godina'''</span> |<span style="color:#fff;">'''Tehnički sponzor'''</span> |- |1974-2007|| {{ZD|ITA}} [[Lotto]] |- |2007-2008|| {{ZD|SAD}} [[Nike]] |- |2008|| {{ZD|NJE}} [[Adidas]] |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140704102733/http://www.fc-aktobe.kz/ Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=4625 Aktobe na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/fk-aktobe/startseite/verein/10157/saison_id/2014 Aktobe na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=79973/domestic/ Aktobe na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1967.]] 8s92xxeuctoey5xdfvopeol3n9djrqr 0 381239 3665696 3552520 2024-11-12T15:43:11Z Makenzis 98619 3665696 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #00AAFF | Ime kluba = '''FK Astana''' | Puno ime = Fudbalski klub Astana | Grb = FK Astana (grb).png | Nadimak = | Osnovan = [[2009.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|KAZ}} [[Astana]] | Boje = {{colorbox|#00AAFF}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Kazahstana|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]] | Stadion = [[Astana Arena]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/astana-arena/ |title=Astana Arena|work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref> | Kapacitet = 30.254 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = | Menadžer = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 2. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Kazahstana 2024.|2024.]] | Webstranica = [http://www.fca.kz/rus/ fca.kz] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _astana1819h | uzorak_t1 = _astana1819h | uzorak_dr1 = _astana1819h | uzorak_š1 = _astana1819h | uzorak_č1 = _astana1819h | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = FFFFFF | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = ffff00 | uzorak_lr2 = _astana1819a | uzorak_t2 = _astana1819a | uzorak_dr2 = _astana1819a | uzorak_š2 = _astana1819a | uzorak_č2 = _astana1819a | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = 00AAFF | }} '''FK Astana''' ({{jez-kk|Астана Футбол Клубы}}) [[nogomet]]ni je klub iz [[Astana|Astane]]. Takmiči se u [[Premijer liga Kazahstana|Premijer ligi Kazahstana]]. == Historija == Osnovan je 1. januara 2009. kao ''FK Lokomotiv Astana'' spajanjem klubova ''Megasport'' i ''Alma-Ata''. Sadašnje ime usvaja 2011. Ubrzo postaje jedan od najboljih klubova u Kazahstanu. Domaće prvenstvo je osvojio šest puta, dok je nacionalni kup osvajao 2010, 2012. i 2016. U evropskim takmičenjima debitovao je u sezoni 2013/14, kada je u okviru kvalifikacija za Evropsku ligu igrao protiv bugarskog [[PFK Botev Plovdiv|Boteva]] iz [[Plovdiv]]a. Tradicionalne boje su plava i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Astana Arena]]. ==Uspjesi== *'''[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (7)''': 2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2022. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2009, 2013. *'''[[Kup Kazahstana u nogometu|Kup Kazahstana]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 2010, 2012, 2016. *'''[[Superkup Kazahstana u nogometu|Superkup Kazahstana]]:''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (6)''': 2011, 2015, 2018, 2019, 2020, 2023. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (4)''': 2013, 2016, 2017, 2021. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fca.kz/rus/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421075308/http://fca.kz/rus/ |date=21. 4. 2014 }} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=2600605/profile/index.html Astana] na zvaničnoj stranici UEFA-e [[Kategorija:FK Astana]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 2009.]] etrq37sk2q1gc5fhp8kxc5jzrvftrer 0 381710 3665699 3552515 2024-11-12T16:11:40Z Makenzis 98619 3665699 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #0062c4 | Boja2 = #FFD700 | Ime kluba = '''FK Kairat''' | Puno ime = Fudbalski klub Kairat | Grb = | Nadimak = ''Narodni klub'' | Osnovan = [[1954.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|KAZ}} [[Almati]], [[Kazahstan]] | Boje = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}} | Federacija = [[Nogometni savez Kazahstana|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]] | Stadion = [[Centralni stadion (Aktobe)|Centralni stadion]] <ref>* http://www.dessosports.com/sports/football/football-projects/almaty-central-stadium-kazakhstan</ref> | Kapacitet = 23.804 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Kairat Boranbayev | Menadžer = {{ZD|SLK}} Aliaksej Šipleuski | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Kazahstana 2024.|2024.]] | Webstranica = [http://www.fckairat.kz/ fckairat.kz] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _kairat14yellow | uzorak_t1 = _kairat14yellow | uzorak_dr1 = _kairat14yellow | uzorak_š1 = _kairat14yellow | uzorak_č1 = _kairat14yellow | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = _thinwhiteborder | uzorak_t2 = _kairat14blue | uzorak_dr2 = _thinwhiteborder | uzorakš2 = _kairat14blue | uzorakč2 = _kairat14blue | lijeva ruka2 = 0062c4 | tijelo2 = | desna ruka2 = 0062c4 | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = _black_stripes | uzorak_t3 = _kairat14stripes | uzorak_dr3 = _black_stripes | uzorakš3 = _kairat14yellow | uzorakč3 = _kairat14black | lijeva ruka3 = FFD700 | tijelo3 = | desna ruka3 = FFD700 | šorc3 = | čarape3 = | }} '''Fudbalski klub Kairat''' je profesionalni nogometni klub koji je smješten u gradu [[Almati]], [[Kazahstan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Kazahstana|Premijer ligi Kazahstana]]. Klub je osnovan 1954. godine kao ''Dinamo Alma-Ata'' da bi godinu dana kasnije promijenio ime ''Urozhai''. Pod sadašnjim imenom nastupa od 1956. godine. Bio je najuspješniji kazahstanski klub u vrijeme [[SSSR]]-a. Prvenstvo Kazahstana je osvojio dva puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio šest puta. Nadimak kluba je ''Narodni klub''. Tradicionalne boje su žuta i plava. Od 1957. godine domaće utakmice igra na [[Centralni stadion (Aktobe)|Centralnom stadionu]] u Almatiju. ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (3)''': 1992, 2004, 2020 * '''[[Druga nogometna liga Kazahstana|Druga liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2009 * '''[[Kup Kazahstana u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1992, 1996, 1999, 2001, 2003, 2014, 2015, 2017, 2018 * '''[[Superkup Kazahstana u nogometu|Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2016, 2017 **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 2015, 2018, 2019 == Evropski nastupi == {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | QR | {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | 0–2 | 0–3 | '''0–5''' |- | [[UEFA Liga prvaka 2005-2006.|2005–06]] | [[UEFA Liga prvaka]] | 1Q | {{flagicon|SLK}} [[FC Petržalka akadémia|Artmedia Bratislava]] | 2–0 | 1–4 | '''3–4''' |- | [[Kup UEFA 2006/2007.|2006–07]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1Q | {{flagicon|MAĐ}} [[Videoton FC|Fehérvár]] | 2–1 | 0–1 | '''2–2''' |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] | 1–0 | 0–0 | '''1–0''' |- | 2Q | {{flagicon|DAN}} [[Esbjerg fB]] | 1–1 | 0–1 | '''1–2''' |- |} ==Poznati igrači== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{flagicon|BJE}} [[Yuri Shukanov]] *{{flagicon|BUG}} [[Petar Shopov]] *{{flagicon|KIN}} [[Parhat Azimat]] *{{flagicon|EST}} [[Mark Švets]] *{{flagicon|GRČ}} [[Evstaphiy Pechlevanidis]] *{{flagicon|KAZ}} [[Ali Aliyev (nogometaš)|Ali Aliyev]] *{{flagicon|KAZ}} [[Ruslan Baltiev]] *{{flagicon|KAZ}} [[Andrei Karpovich]] *{{flagicon|KAZ}} [[Vakhid Masudov]] *{{flagicon|KAZ}} [[Samat Smakov]] {{col-3}} *{{flagicon|KAZ}} [[Sergey Timofeev]] *{{flagicon|KAZ}} [[Sergei Volgin]] *{{flagicon|KAZ}} [[Valeriy Yablochkin]] *{{flagicon|MAK}} [[Vlado Danilov]] *{{flagicon|RUM}} [[Ion Lutu]] *{{flagicon|SLK}} [[Ľubomír Michalík]] *{{flagicon|SSSR}} [[Oleg Dolmatov]] *{{flagicon|SSSR}} [[Aleksandr Khapsalis]] *{{flagicon|SSSR}} [[Sergei Kvochkin]] *{{flagicon|SSSR}} [[Vladimir Niederhaus]] {{col-3}} *{{flagicon|SSSR}} [[Leonid Ostroushko]] *{{flagicon|SSSR}} [[Timur Segizbayev]] *{{flagicon|SSSR}} [[Yuri Semin]] *{{flagicon|SSSR}} [[Sergei Stukashov]] *{{flagicon|SSSR}} [[Voit Talgaev]] *{{flagicon|SSSR}} [[Evgeni Yarovenko]] *{{flagicon|Turkmenistan}} [[Gurban Berdiýew]] *{{flagicon|UZB}} [[Jafar Irismetov]] {{col-end}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fckairat.kz/ Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=3826 Kairat na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/kairat-almaty/startseite/verein/10482 Kairat na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=87652/profile/index.html Kairat na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1954.]] 4opyydjwdz1q76h6lbqvbxx00xy5er1 3665700 3665699 2024-11-12T16:12:33Z Makenzis 98619 /* Uspjesi */ 3665700 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #0062c4 | Boja2 = #FFD700 | Ime kluba = '''FK Kairat''' | Puno ime = Fudbalski klub Kairat | Grb = | Nadimak = ''Narodni klub'' | Osnovan = [[1954.]] | Raspušten = | Lokacija = {{ZD|KAZ}} [[Almati]], [[Kazahstan]] | Boje = {{colorbox|yellow}} {{colorbox|blue}} | Federacija = [[Nogometni savez Kazahstana|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]] | Stadion = [[Centralni stadion (Aktobe)|Centralni stadion]] <ref>* http://www.dessosports.com/sports/football/football-projects/almaty-central-stadium-kazakhstan</ref> | Kapacitet = 23.804 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Kairat Boranbayev | Menadžer = {{ZD|SLK}} Aliaksej Šipleuski | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Kazahstana 2024.|2024.]] | Webstranica = [http://www.fckairat.kz/ fckairat.kz] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _kairat14yellow | uzorak_t1 = _kairat14yellow | uzorak_dr1 = _kairat14yellow | uzorak_š1 = _kairat14yellow | uzorak_č1 = _kairat14yellow | lijeva ruka1 = | tijelo1 = | desna ruka1 = | šorc1 = | čarape1 = | uzorak_lr2 = _thinwhiteborder | uzorak_t2 = _kairat14blue | uzorak_dr2 = _thinwhiteborder | uzorakš2 = _kairat14blue | uzorakč2 = _kairat14blue | lijeva ruka2 = 0062c4 | tijelo2 = | desna ruka2 = 0062c4 | šorc2 = | čarape2 = | uzorak_lr3 = _black_stripes | uzorak_t3 = _kairat14stripes | uzorak_dr3 = _black_stripes | uzorakš3 = _kairat14yellow | uzorakč3 = _kairat14black | lijeva ruka3 = FFD700 | tijelo3 = | desna ruka3 = FFD700 | šorc3 = | čarape3 = | }} '''Fudbalski klub Kairat''' je profesionalni nogometni klub koji je smješten u gradu [[Almati]], [[Kazahstan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Kazahstana|Premijer ligi Kazahstana]]. Klub je osnovan 1954. godine kao ''Dinamo Alma-Ata'' da bi godinu dana kasnije promijenio ime ''Urozhai''. Pod sadašnjim imenom nastupa od 1956. godine. Bio je najuspješniji kazahstanski klub u vrijeme [[SSSR]]-a. Prvenstvo Kazahstana je osvojio dva puta, dok je pobjednik nacionalnog kupa bio šest puta. Nadimak kluba je ''Narodni klub''. Tradicionalne boje su žuta i plava. Od 1957. godine domaće utakmice igra na [[Centralni stadion (Aktobe)|Centralnom stadionu]] u Almatiju. ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1992, 2004, 2020, 2024 * '''[[Druga nogometna liga Kazahstana|Druga liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2009 * '''[[Kup Kazahstana u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (9)''': 1992, 1996, 1999, 2001, 2003, 2014, 2015, 2017, 2018 * '''[[Superkup Kazahstana u nogometu|Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2016, 2017 **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (3)''': 2015, 2018, 2019 == Evropski nastupi == {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[Kup UEFA 2002/2003.|2002–03]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | QR | {{flagicon|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | 0–2 | 0–3 | '''0–5''' |- | [[UEFA Liga prvaka 2005-2006.|2005–06]] | [[UEFA Liga prvaka]] | 1Q | {{flagicon|SLK}} [[FC Petržalka akadémia|Artmedia Bratislava]] | 2–0 | 1–4 | '''3–4''' |- | [[Kup UEFA 2006/2007.|2006–07]] | [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]] | 1Q | {{flagicon|MAĐ}} [[Videoton FC|Fehérvár]] | 2–1 | 0–1 | '''2–2''' |- |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga 2014/2015.|2014–15]] |rowspan="2"|[[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|ALB}} [[FK Kukësi|Kukësi]] | 1–0 | 0–0 | '''1–0''' |- | 2Q | {{flagicon|DAN}} [[Esbjerg fB]] | 1–1 | 0–1 | '''1–2''' |- |} ==Poznati igrači== {{col-begin-small}} {{col-3}} *{{flagicon|BJE}} [[Yuri Shukanov]] *{{flagicon|BUG}} [[Petar Shopov]] *{{flagicon|KIN}} [[Parhat Azimat]] *{{flagicon|EST}} [[Mark Švets]] *{{flagicon|GRČ}} [[Evstaphiy Pechlevanidis]] *{{flagicon|KAZ}} [[Ali Aliyev (nogometaš)|Ali Aliyev]] *{{flagicon|KAZ}} [[Ruslan Baltiev]] *{{flagicon|KAZ}} [[Andrei Karpovich]] *{{flagicon|KAZ}} [[Vakhid Masudov]] *{{flagicon|KAZ}} [[Samat Smakov]] {{col-3}} *{{flagicon|KAZ}} [[Sergey Timofeev]] *{{flagicon|KAZ}} [[Sergei Volgin]] *{{flagicon|KAZ}} [[Valeriy Yablochkin]] *{{flagicon|MAK}} [[Vlado Danilov]] *{{flagicon|RUM}} [[Ion Lutu]] *{{flagicon|SLK}} [[Ľubomír Michalík]] *{{flagicon|SSSR}} [[Oleg Dolmatov]] *{{flagicon|SSSR}} [[Aleksandr Khapsalis]] *{{flagicon|SSSR}} [[Sergei Kvochkin]] *{{flagicon|SSSR}} [[Vladimir Niederhaus]] {{col-3}} *{{flagicon|SSSR}} [[Leonid Ostroushko]] *{{flagicon|SSSR}} [[Timur Segizbayev]] *{{flagicon|SSSR}} [[Yuri Semin]] *{{flagicon|SSSR}} [[Sergei Stukashov]] *{{flagicon|SSSR}} [[Voit Talgaev]] *{{flagicon|SSSR}} [[Evgeni Yarovenko]] *{{flagicon|Turkmenistan}} [[Gurban Berdiýew]] *{{flagicon|UZB}} [[Jafar Irismetov]] {{col-end}} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fckairat.kz/ Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=3826 Kairat na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/kairat-almaty/startseite/verein/10482 Kairat na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=87652/profile/index.html Kairat na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1954.]] 87yfumk0eun7jqyrdhdmlcvzbs3h9cq 0 381757 3665686 3463961 2024-11-12T14:59:53Z Makenzis 98619 3665686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #000037 | Ime kluba = '''FK Ordabasy''' | Puno ime = Fudbalski klub Ordabasi | Grb = FK Ordabasi (grb).png | Nadimak = | Osnovan = [[1998.]] | Raspušten = | Lokacija = [[Šimkent]]<br/>[[Kazahstan]] | Boje = {{colorbox|blue}} {{colorbox|white}} | Federacija = [[Nogometni savez Kazahstana|FFK]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]] | Stadion = [[Stadion Kazhimukan Munaitpasov (Šimkent)|Kazhimukan Munaitpasov]] <ref>* http://rs.soccerfame.com/team/ordabasi/stadium</ref> | Kapacitet = 20.000 | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = Kaysar Abdraymov | Menadžer = Kakhaber Tskhadadze | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 4. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Kazahstana 2024.|2024.]] | Webstranica = [http://www.fcordabasy.com/ fcordabasy.com] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = _whiteshoulders | uzorak_t1 = _navyshoulders | uzorak_dr1 = _whiteshoulders | uzorak_š1 = _adidasstripeswhite2 | uzorak_č1 = _HSV | lijeva ruka1 = 000066 | tijelo1 = wwwwww | desna ruka1 = 000066 | šorc1 = wwwwww | čarape1 = FFFFFF | uzorak_lr2 = _HSV_1213a | uzorak_t2 = _HSV_1213a | uzorak_dr2 = _HSV_1213a | uzorakš2 = _HSV_1213a | uzorakč2 = _HSV | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = 000037 | }} '''Fudbalski klub Ordabasy''' je profesionalni nogometni klub koji je smješten u gradu [[Šimkent]], [[Kazahstan]]. Takmiči se u [[Premijer liga Kazahstana|Premijer ligi Kazahstana]]. Klub je osnovan 1998. godine. Prethodnik je nogometnog kluba ''Dinamo Šimkent'' koji je osnovan 1949. godine. Prvi nastup u evropskim takmičenjima ostvaruje u sezoni 2012-13. kada je u okviru [[UEFA Evropska liga|Evropske lige]] igrao protiv [[FK Jagodina|Jagodine]]. Tradicionalne boje kluba su plava i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Kazhimukan Munaitpasov (Šimkent)|Kazhimukan Munaitpasov]]. ==Uspjesi== * '''[[Premijer liga Kazahstana|Premijer liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 1992 (Arsenal-SKIF) * '''[[Druga nogometna liga Kazahstana|Druga liga]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 1998 (Tomiris), 2001 (Dostyk) * '''[[Kup Kazahstana u nogometu|Nacionalni kup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (2)''': 2011, 2022 * '''[[Superkup Kazahstana u nogometu|Superkup]]''' **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (1)''': 2012 == Evropski nastupi == {| class="wikitable" ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Klub ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | rowspan="3"| [[Kup pobjendika kupova (Azija) 1996/1997. 1996-97.|1996–97]] | rowspan="3"| [[Kup pobjednika kupova (Azija)]] | 1R | {{flagicon|TKM}} [[Turan FK|Turan Daşoguz]] | style="text-align:center;"| 5–1 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| '''5–1''' |- | 2R | {{flagicon|KIR}} [[FC Shakhtyor Kyzyl-Kiya|Semetei Kyzyl-Kiya]] | style="text-align:center;"| 7–2 | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| '''7–3''' |- | 1/4 finala | {{flagicon|IRN}} [[Esteghlal FC|Esteghlal]] | style="text-align:center;"| 0–1 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| '''0–1''' |- | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga 2012/2013.|2012–13]] | rowspan="2"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|SRB}} [[FK Jagodina]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–0 | style="text-align:center;"| '''1–0''' |- | 2Q | {{flagicon|NOR}} [[Rosenborg BK|Rosenborg]] | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| 2–2 | style="text-align:center;"| '''3–4''' |- | rowspan="1"| [[UEFA Evropska liga 2015/2016.|2015–16]] | rowspan="1"| [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|IZR}} [[Beitar Jerusalem FC|Beitar Jerusalem]] | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| 1–2 | style="text-align:center;"| '''1–2''' |- | [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016–17]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|SRB}} [[FK Čukarički|Čukarički]] | style="text-align:center;"| 3–3 | style="text-align:center;"| 0–3 | style="text-align:center;"| '''3–6''' |- | [[UEFA Evropska liga 2017/2018.|2017–18]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|BIH}} [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | style="text-align:center;"|0-0 | style="text-align:center;"|0-2 | style="text-align:center;"|0-2 |- |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20170516183004/http://www.fcordabasy.com/ Službena stranica] * [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=5391 Ordabasy na Soccerbase] * [http://www.transfermarkt.com/ordabasy-shymkent/startseite/verein/16779/saison_id/2014 Ordabasy na Transfermarkt] * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=82825/profile/index.html Ordabasy na zvaničnoj stranici UEFA-e] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Kazahstanu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1998.]] 2svggagtcuoimyde2ju3jyqpsk2lodv 0 388153 3665711 3167495 2024-11-12T21:07:03Z Panasko 146730 3665711 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Pokrajina <!-- *** Gornji dio *** --> | ime =Pokrajina Ankara | izvorno_ime =Ankara ili | drugo_ime = | kategorija = [[Turske pokrajine|pokrajina]] <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Turska | zastava_države = da <!-- *** Granice, objekti što pripadaju ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = [[Ankara]] <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 25.706 <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 4 771 716<ref>[http://www.turkstat.gov.tr/PreHaberBultenleri.do?id=8428&tb_id=1 Turski zavod za statistiku]</ref> | stanovništvo_datum = 31.12.2010. | stanovništvo_gustoća = 190 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = | datum = | vlada = | lider =| lider_vrsta = | partija_lidera = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = 0312 | kod = | kod_vrsta = <!-- *** Slobodni polji *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = Ankara_in_Turkey.svg <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Pokrajina Ankara''' ([[Turski jezik|tur.]]: ''Ankara ili'') je [[Turske pokrajine|pokrajina]] koja se nalazio u [[Turska|turskoj]] geografskoj regiji [[Centralna Anadolija]]. [[Glavni grad]] pokrajine [[Ankara]] je ujedno i glavni grad [[Turska|Turske]]. == Historija == Područje današnje Ankare je kroz historiju bilo dom različitim narodima i ličnostima uključujući Frigijce, Lidijce, Perzijance, Rimljane Galaćane kao i [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Grad Ankara je svojevremeno postao utvrđeno uporište [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijaca]], poslije su ga osvojili Seldžuci a potom i [[Osmansko Carstvo]]. [[Mustafa Kemal Atatürk]] je 1920. Ankaru izabrao za sjedište turskog Parlamenta a 1923. je proglašena za glavni grad novouspostavljene Republike Turske. == Administrativna podjela == Pokrajina Ankara se dijeli na 25 distrikta a to su: {{columns-list|3| * Akyurt * Altındağ * Ayaş * Bala * Beypazarı * Çamlıdere * Çankaya * Çubuk * Elmadağ * Etimesgut * Evren * Gölbaşı * Güdül * Haymana * Kalecik * Kazan * Keçiören * Kızılcahamam * Mamak * Nallıhan * Polatlı * Pursaklar * Sincan * Yenimahalle * Şereflikoçhisar }} == Reference == {{Refspisak}} {{pokrajine u Turskoj}} [[Kategorija:Pokrajine u Turskoj|Ankara]] [[Kategorija:Pokrajina Ankara]] pahdqenuhcn5pua34ssw98zmhmr07z7 9 399112 3665721 2647527 2024-11-12T23:06:21Z Matma Rex 16276 Matma Rex premjestio/-la je stranicu [[Razgovor o MediaWikiju:Cx-descriptionpagelink]] na [[Razgovor o MediaWikiju:Tag-contenttranslation-helppage]] bez ostavljanja preusmjerenja: Localisation message was renamed ([[phab:T372175]]) 2647527 wikitext text/x-wiki {{stranica za razgovor}} == Izmjena == Zamijeniti sadržaj sa <code>Wikipedia:Prijevod sadržaja</code>‎. --<span style="background:#1034A6;">&nbsp;[[User:Srdjan m|<span style="color:#FFF;">Srđan</span>]]&nbsp;<font face="Segoe UI Symbol">[[User_talk:Srdjan m|<span style="color:#FFF;">📣</span>]]&nbsp;</font></span> 18:57, 7 novembar 2015 (CET) jb2qrtseigunpjbsupksyjlichdcq86 8 399114 3665720 2647533 2024-11-12T23:06:21Z Matma Rex 16276 Matma Rex premjestio/-la je stranicu [[MediaWiki:Cx-descriptionpagelink]] na [[MediaWiki:Tag-contenttranslation-helppage]] bez ostavljanja preusmjerenja: Localisation message was renamed ([[phab:T372175]]) 2647533 wikitext text/x-wiki Wikipedia:Prijevod sadržaja p7he5uzsh7nctjqbuxofmgjt4j4lx2e 0 472673 3665713 3617102 2024-11-12T21:16:37Z Panasko 146730 3665713 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} '''Hum''' ili '''Zahumlje''' bila je srednjovjekovna oblast. U periodima bila je samostalna ili polusamostalna kneževina te je do 1326. godine bilo u sastavu: [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog kraljevstva]], [[Raška|Raške]], [[Duklja|Duklje]], [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] i [[Kraljevina Ugarska|Ugarsko kraljevstvo]],<ref>John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 19), The University of Michigan Press, 2009.</ref> a nakon 1326. ulazi u sastav [[Bosanska Banovina|Bosanske banovine]] i kasnije [[Bosansko Kraljevstvo|kraljevstva]]. Osmanskim osvajanjem Huma, ulazi u sastav [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkog sandžaka]], koje je dobilo ime po hercegu [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanu Vukčiću Kosači]], gospodaru [[Humska zemlja|Humske zemlje]]. == Geografija == Prvi spomen Zahumlja je kod [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]]. Obuhvatala je [[Župa (srednji vijek)|župe]] u donjem toku sliva rijeke Neretve: [[Popovo]], [[Luka (župa)|Luka]], [[Dubrave (župa)|Dubrave]], [[Dabar (župa)|Dabar]], [[Žaba (župa)|Žaba]], [[Velika (Veljaci)]], [[Primorje (župa)|Primorje]] i [[Gorska]]. == Historija == === Doseljenje Slavena === {{Proširiti sekciju}} === Zahumlje kao kneževina === Najstariji poznati vladar Huma bio je [[Mihajlo Višević]] (910-950). Bio je protivnik [[Petar Gojniković|Petra Gojnikovića]], koji ga je protjerao na ostrva, a saveznik bugarskog cara Simeona. Poslije Petrovog pada dobio je natrag svoju humsku oblast. O njegovom držanju za vrijeme teškog ratovanja između Srba i Hrvata s jedne i Bugara s druge strane nema nikakvog spomena. Spominje se 925. godine, uz hrvatskog kralja [[Tomislav I Trpimirović|Tomislava]], kao učesnik na [[split]]skom crkvenom saboru, na kom se raspravljalo o slavenskom bogosluženju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i susjedstvu. Po svemu se čini, da je Mihajlo bio zavisan od Tomislava, a Split crkvena metropola ne samo hrvatske, nego i humske države. Mihajlo je uzeo italijanski grad Sipont. Nedugo iza toga ušao je u veze s [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijom]] i dobio je otud plemstvo i titulu "antipata", tj. namjesnika. === Priključenje Bosni === {{Dodatne informacije|Humska zemlja}}Ban [[Stjepan II Kotromanić]] pripojio je Hum [[Bosna (regija)|Bosni]] 1326, koristeći sukobe vlastele u Hrvatskoj ([[Bribirski (Šubići)|Šubići]], [[Babonići]], Nelipići) i dinastičke sukobe u Srbiji poslije smrti kralja [[Stefan Uroš II, kralj Srbije|Milutina]]. Od tada Hum nalazio se u sastavu bosanske banovine i kraljevstva, i u titulaturi [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih vladara]] do pada pod Osmansko Carstvo. Djelimično je i prošireno [[Neretva (župa)|župama Neretva]] i [[Župa Komska|Kom]] === Dolazak Osmanlija === {{Proširiti sekciju}} == Referemce == {{Refspisak}} === Izvori === * [[Vladimir Ćorović]], Beograd, novembar 2001 - Istorija srpskog naroda * [[Pavao Anđelić]], Svjetlost, Sarajevo, 1982 – Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne * [[Nada Klaić]], Zagreb: Eminex, 1994. -Srednjovjekovna Bosna [[Kategorija:Hum| ]] [[Kategorija:Hercegovina]] [[Kategorija:Bivše slavenske države]] ocptwtu6nhnvt2eqii0sqojzuua6ol2 0 477556 3665709 3641338 2024-11-12T18:14:27Z AnToni 2325 /* Olimpijske igre */ 3665709 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Ljubov Aleksandrovna Filimonova | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1988|08|31}} | mjesto_rođenja = [[Uner]], [[Krasnojarski kraj]] [[Ruska Sovjetska Socijalistička Republika|Ruska SSR]] | država rođenja = {{ZID|SSSR}} | država = {{ZID|Kazahstan}}<br> {{ZID|Rusija}} | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''0''' | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) | pobjede SK = | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''95.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''82.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]]) }} | pobjede u dis = '''0''' | kraj karijere = 2010. <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''159''' ([[IBU kup 2009/2010.|2009/10.]]) | status = neaktivna | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|[[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstvo]]}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Juniorsko svjetsko prvenstvo u biatlonu|Juniorska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Evropsko prvenstvo u biatlonu|Evropsko prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} }} '''Ljubov Filimonova''' ({{jez-ru|Любовь Александровна Филимонова|kurziv=da}}) rođena 31. augusta 1988. je nekadašnja kazahstanska i ruska [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|57]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|66]] | | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|13]] |} Ljubov Filimonova je samo jednom nastupila na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] === Svjetski kup === ==== Ukupni plasman ==== U [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] samo je jednom osvojila bodove zauzevši 35-o mjesto 19. decembra 2009. godine u utrci na 7,56&nbsp;km u [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]]. == Napomene == {{napspisak}} ==Reference== {{Commons category|Krista Lepik}} {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Biatlon portal}} * {{Sport365|131}} {{DEFAULTSORT:Filimonova, Ljubov}} [[Kategorija:Rođeni 1988.]] [[Kategorija:Biografije, Uner]] [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] 1qg2whtho49k8ctd5lqz739t6j9qy48 0 484056 3665710 3641353 2024-11-12T18:15:57Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3665710 wikitext text/x-wiki {{Kinesko ime|Wang}} {{Infokutija biatlonac | ime = Wang Chunli | slika = | puno ime = | država = {{ZID|Kina}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1983|08|10}} | mjesto rođenja = [[Jilin City]] | država rođenja = Kina | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI ='''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI ='''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP ='''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]]) | medalje SP ='''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK =[[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] | pobjede SK ='''1''' | pobjede SK štafeta= 0 | plasman SK = {{plainlist| * '''21.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''39.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''25.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''26.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]]) }} | pobjede u dis = '''1''' – sprint <!-- IBU kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2011/2012.|2011/12]] | pobjede EK = 0 | plasman EK ='''103.''' ([[IBU kup 2011/2012.|2011/12]]) <!-- N O R D I J S K O S K I J A NJ E --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]]) | medalje OI NS = | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP NS = | medalje SP NS = | zlato SP NS = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK NS = | pobjede SK NS = | plasman SK NS = | pobjede u dis NS = <!-- Aktivnost --> | kraj karijere = 2012. <!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|AI 2011. (biatlon)]]|[[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 7,5 km|7,5 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|AI 2011. (biatlon)]]|[[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007.|AI 2007. (skijaško trčanje)]]|[[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007 – sprint|sprint]]}} {{MedaljaSrebro|[[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007.|AI 2007. (skijaško trčanje)]]|[[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007.|AI 2007. (skijaško trčanje)]]|[[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007 – 5 km|5 km]]}} {{MedaljaBrojač | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 1 | 1 | - | [[Skijaško trčanje na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 1 | 1 | 1 | }} |ažurirano = 1. 11. 2021. }} '''Wang Chunli''', ({{zh|c=王春丽|t=王春麗|p=Wáng Chūnlì}}) rođena 10. augusta 1983. u [[Jilin City]]ju u [[Kineska provincina|provinciji]] [[Jilin]], je nekadašnja [[Kina|kineska]] [[biatlon]]ka i [[Nordijsko skijanje|nordijska skijašica-trkačica]]. == Biografija == === Karijera === {{sekcija}} === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|33]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|49]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|34]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|8]] |} Wang Chunli je u biatlonu nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]]. Nije osvojila ni jednu medalju, a najbolji plasman u [[Kanada|kanadskom]] [[Vancouver]]u, bilo je bilo 33-e mjesto [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|u utrci na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i sa zaostatkom od 3:25.2 &nbsp;min bila sporija od Norvežanke [[Tora Berger|Tore Berger]]. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 - štafeta (žene)|štafeti]], sa [[Song Chaoqing]], [[Kong Yingchao]] i [[Liu Xianying]] zauzela je osmo mjesto sa zaostatkom od 2:40.6&nbsp;min iza ruske štafete. ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! 10&nbsp;km !! 15&nbsp;km !! 30&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- | align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Skijaško trčanje]]) | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|18]] | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|21]] | | [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 4 × 5 km|16]] |} U skijaškom trčanju Wang je na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]] i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]]. Nije osvojila ni jednu medalju, a najbolji plasman u [[italija]]nskom [[Torino|Torinu]], bilo je bilo 18-o mjesto [[Skijaško trčanje na ZOI 2006 - 10 km klasično (žene)|u utrci na 10&nbsp;km]] klasičnim stilom, a u [[Skijaško trčanje na ZOI 2018 - ženska štafeta|štafeta]] s [[Li Hongxue]], [[Liu Yuanyuan]] i [[Song Bo]] je osvojila 16-o mjesto, od ukupno 17 štafeta. {{clear}} === Svjetska prvenstva === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|64]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 12,5 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 4 × 6 km|14]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|49]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|31]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|41]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 4 × 6 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – mješovita štafeta|14]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 15 km|81]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|38]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (žene) – 10 km|40]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 4 × 6 km|16]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 7,5 km|76]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 4 × 6 km|25]] | |} Nastupila na četiri Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] i nije osvojila ni jednu medalju. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bio na SP 2018. u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|potjere]], 13-o mjesto s 4 promašaja i zaostatkom od 1:31.1&nbsp;min u odnosu na pobjednicu Njemicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|slijedećem prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 4 × 6 km|štafeti]] s [[Xianying Liu]], [[Xue Dong]] i [[Song Chaoqing]] osvojila je sedmo mjesto. {{raščistiti}} === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="6" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12]] |- |42||37||21||38||75|| |} {{raščistiti}} Prvi nastup u takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]] Wang je imala u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|SK 2006/07.]] u švedskom [[Östersund]]u 29. novembra 2006. kada je u utrci na 15&nbsp;km osvojila 18-o mjesto s tri promašaja i zaostatkom 2:20.3&nbsp;min u odnosu na pobjednicu Ruskinju [[Irina Malgina|Irinu Malginu]]. U [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|SK 2008/09.]] ponovo u u švedskom [[Östersund]]u 6. decembra 2008. pobijedila je u utrci na 7,5&nbsp;km bez promašaja i s 1.4&nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu Norvežanku [[Tora Berger]] i 4.8&nbsp;s u odnosu na trećeplasiranu Njemicu [[Magdalena Neuner|Magdalenu Neuner]]. U utrkama štafeta najbolji joj je rezultat bilo drugo mjesto u SK 2008/09. u [[Kanada|kanadskom]] [[Whistler]]u s [[Xianying Liu]], [[Xue Dong]] i [[Yuan-Yuan Liu]]. === Azijske igre === ==== Biatlon ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2011}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 15 km|5]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – sprint (ž)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – štafeta (žene)|2]] |} Na [[Azijske igre|Azijskim igrama]] [[Azijske igre 2011.|2011.]] održanim u [[Almati]]ju u [[Kazahstanu]] nastupila je u takmičenjima u [[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|biatlonu]] i osvojila zlatnu medalju u [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – sprint (ž)|sprintu]],<ref>[https://web.archive.org/web/20120315164636/http://docs.biathlonresults.com/1011/BT/SCAS/CH__/SWSP/BT_C73A_1.0.pdf Rezultati sprinta u ženskoj konkurenciji]</ref> a s [[Tang Jialin]], [[Xu Yinghui]] i [[Liu Yuanyuan]] srebrnu u [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – štafeta (žene)|štafeti]].<ref>[https://web.archive.org/web/20120315164654/http://docs.biathlonresults.com/1011/BT/SCAS/CH__/SWRL/BT_C73A_1.0.pdf Rezultati štafete u ženskoj konkurenciji]</ref> {{clear}} ==== Skijaško trčanje ==== {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! Sprint !! 5&nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007|Skijaško trčanje]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007 – sprint|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007 – 5 km|3]] | style="background:#dce5e5;"| [[Skijaško trčanje na Azijskim igrama 2007 – štafeta (žene)|2]] |} {{clear}} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukla se 2012. godine. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365|75}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Wang, Chunli}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Biografije, Jilin City]] [[Kategorija:Kineski biatlonci]] [[Kategorija:Kineski skijaši-trkači]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2011.]] [[Kategorija:Kineski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Azijskim igrama 2007.]] afwrgpvtslxl6xgdaeyp95bo7d272ua 0 499204 3665718 3635508 2024-11-12T21:28:42Z Panasko 146730 3665718 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Ahmet-pašin sporazum | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1732|1|10}} | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = {{Početni datum|1732|1|10}} | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Safavidsko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Ahmet-pašin sporazum''' ({{jez-fa|عهدنامه احمد پاشا}}; {{jez-tr|Ahmet Paşa Antlaşması}}) bio je mirovni ugovor potpisan 10. januara 1732. između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Safavidsko Carstvo|Safavidske]] Perzije. == Historijska pozadina == U 17. vijeku, zastoj između Osmanskog i Safavidskog Carstva postignut je [[Serapski mir|Serapskim]] i [[Zuhapski mir|Zuhapskim]] mirovnim sporazumima. Međutim, tokom kratke vladavine [[afganistan]]ske dinastije [[Hotakijsko Carstvo]], haos u [[Iran]]u rezultirao je sukobima duž granica, posebno na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]]u. U međuvremenu, ruski car [[Petar I, car Rusije|Petar I]] počeo je da okupira iranske teritorije na Sjevernom Kavkazu i [[Zakavkazje|Zakavkazju]], što je potvrđeno [[Petrogradski sporazum (1723.)|Petrogradskim sporazumom]]. Bojeći se da će područje Kavkaza pasti pod pod kontrolom [[Rusko Carstvo|Rusije]], Osmanlije su odlučile zauzeti [[Tbilisi]] kako bi uravnotežili rusko napredovanje. Ali, ova operacija je rezultirala dugim Osmansko-Safavidskim ratom.<ref>{{cite book|last1=Somel|first1=Selcuk Aksin|title=Historical Dictionary of the Ottoman Empire|date=2003|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0810866065|page=xlvi|url=https://books.google.com/books?id=jGZQL41tg_oC&q=ottomans+khoy&pg=RA1-PR46}}</ref> == Rat == Između 1723. i 1730, Osmanlije su uspjele kontrolirati Južni Kavkaz tako što su uz Tbilisi zauzeli [[Jerevan]] i [[Gandža, Azerbejdžan|Gandžu]]. Na južnim frontovima (tj. Zapadni Iran), Osmanlije su zauzele [[Tabriz]], [[Urmija|Urmiju]], [[Horamabad]], [[Kermanšah]] i [[Hamadan]]. Godine 1724, Osmanlije i Rusi su se [[Carigradski sporazum (1724)|Carigradskim sporazumom]] dogovorili da dalje međusobno podijele pomenute iranske teritorije. Ali, nakon što je Safavidski vladar [[Tahmasp II]] počeo kontrolisati Iran, osmanlijsko napredovanje je zaustavljeno. Umorni od rata, obje strane su odlučile prekinuti rat, a [[Ahmet-paša]] (Osmanlija) i [[Mehmet Riza Kulu]] (Perzijanac) potpisali su sporazum.<ref>Prof.Yaşar Yücel-Prof Ali Sevim:''Türkiye tarihi vol.III'', AKDTYKTTK Yayınları, 1991, pp. 282–290.</ref><ref>Prof.Yaşar Yücel-Prof Ali Sevim:''Türkiye tarihi vol.IV'', AKDTYKTTK Yayınları, 1991, pp. 3-4.</ref> == Uslovi ugovora == Uslovi ugovora bili su: * Osmansko Carstvo je zadržalo svoje dobitke na Kavkazu,<ref>[https://archive.today/20120728224848/http://www.egitimvadisi.net/forum/index.php/topic,66.0/prev_next,next.html%23new#new On line document (in Turkish)]</ref> * Osmanski dobici u zapadnom Iranu (osim Hamadana,<ref>{{cite book|last1=Erewantsʻi|first1=Abraham|last2=Bournoutian|first2=George|title=History of the wars: (1721-1736)|date=1999|publisher=Mazda Publishers|isbn=978-1568590851|page=2|url=https://books.google.com/books?id=FpugAAAAMAAJ&q=tahmasp+1731+lost+war|quote=(...) against Nader's advice, Shah Tahmasp marched against the Turks to force their withdrawal from Transcaucasia. The Ottomans routed the Persian forces in 1731, and in January 1732, the Shah concluded an agreement that left eastern Armenia, eastern Georgia, Shirvan, and Hamadan in Turkish hands.}}</ref><ref name="Encyclopedia of the Ottoman Empire">{{cite book|last1=A ́goston|first1=Ga ́bor|last2=Masters|first2=Bruce Alan|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|date=2010|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-1438110257|pages=415–416|quote=But while Nadir pursued conquests in the east, Shah Tahmasp reopened hostilities with the Ottomans in an effort to regain his lost territories. He was defeated and agreed to a treaty that restored Tabriz but left Kermanshah and Hamadan in Ottoman hands. Nadir was incensed at the treaty (...)}}</ref> i Kermanšaha) su ustupljeni [[Perzija|Perziji]], i * Rijeka [[Araks]] postala je nova granična linija na Južnom Kavkazu.<ref name="Encyclopedia of the Ottoman Empire"/> == Posljedice == Pokazalo se kasnije da je ovaj mirovni ugovor prije bio primirje nego trajni sporazum. Jer, ni osmanski sultan [[Mahmut I]] nije odobrio gubitak Tabriza niti perzijski [[Nadir Šah]] (tada glavnokomandujući perzijske vojske), gubitke na Kavkazu. Za vrijeme vladavine Nadir Šaha, [[Afšaridska Monarhija|Afšaridska Perzija]] je uspjela povratiti svoje teritorijalne gubitke. == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * Somel, Selcuk Aksin (2010). The A to Z of the Ottoman Empire. Rowman & Littlefield. p. liii. {{ISBN| 978-0810875791}}. {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Sporazumi Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1732.]] j0xo03c31u9y1cpq5r6mzw43yni4org 0 499964 3665712 3656989 2024-11-12T21:11:49Z Panasko 146730 3665712 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski sporazum | slika = {{multiple image|width=150|image1=Banner_of_the_Holy_Roman_Emperor_(after_1400).svg|image2=Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg}} | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1562|6|1}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Sveto Rimsko Carstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski sporazum 1562.''' potpisali su 1. juna car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] i [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[sultan]] [[Sulejman I]], čime je formalizirano primirje sklopljeno 1547.<ref name=":0"/> Sporazum je potvrdio da Osmansko Carstvo zadržava osvojene teritorije u centralnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], dok su zapadna i sjeverna Mađarska ostale pod vlašću [[Habsburg (dinastija)|Habsburga]].<ref name=":0">{{Cite book|last=Mikaberidze|first=Alexander|title=Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia. Vol. I: A-K. ABC-CLIO. Treaty of Constantinople (1562)|publisher=Mikaberidze|year=2011}}</ref> Također sporazumom je potvrđeno da je [[Transilvanija]] ostaje pod osmanlijskom kontrolom.<ref name=":0"/> == Pozadina == Nakon smrti [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] 22. jula 1540, njegova supruga [[Izabela Jagelonska]] dobila je odobrenje od osmanskog sultana [[Sulejman I|Sulejmana I,]] kome je Ugarska bila vazal, da postane poglavar Ugarske u ime njenog sina [[Ivan Žigmund Zapolja|Ivana Zapolje]], koji je rođen nekoliko dana prije Ivanove smrti. Nakon ovog razvoja događaja, austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]] je opsjedao Budim u oktobru 1540.<ref>{{Cite book|last=Halecki|first=Oskar|title=The Cambridge History of Poland|last2=Reddaway|first2=W. F.|last3=Penson|first3=J. H.|isbn=9781001288024|pages=317}}</ref>, ali nije mogao dobiti pobijediti mađarske snage u gradu.<ref name=":1">{{Cite book|last=Györkös|first=Attila|title=1533-1540-ig tartó korszak eseményei Magyarországon}}</ref> Sljedeće godine, vojska lojalna Ferdinandu krenula je na Budim. Vojska, koja je došla u grad 3. maja 1541, opsjedala je grad 4. maja.<ref name=":1" /> Sulejman, koji je prvo poslao snage pod komandom [[Deli Husrev paša|Deli Husrev paše]], a zatim trećeg vezira [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]] na Budim, krenuo je u pohod sa vojskom 23. juna 1541. Prve osmanske snage stigle su u Budim 10. jula 1541. Opsada je okončana 21. augusta i Ferdinandove snage su počele da se povlače.<ref name=":1" /> Ekspedicija je završena kada se vojska vratila u Istanbul 27. novembra 1541. Nakon Ferdinandove opsade Budima i Pešte 1542, Sulejman je odlučio da još jednom krene u pohod na Ugarsku.<ref>{{Cite book|last=Sandler|first=Stanley|title=Ground Warfare: An International Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|isbn=1-57607-733-0|pages=387}}</ref> Nakon što su njegove pripreme u Istanbulu bile završene, Sulejman je 17. decembra 1542. krenuo u [[Edirne]]. Nakon što je ovdje proveo zimu, krenuo je u [[Sofija|Sofiju]] 23. aprila 1543. Ova ekspedicija, koja je rezultirala osvajanjem nekih gradova, završila se Sulejmanovim povratkom u Istanbul 16. novembra. Nakon pregovora delegacije ambasade koju je Ferdinand poslao u Istanbul u novembru 1545, došlo je do primirja između dvije države koje je trajalo 18 mjeseci. Dana 19. juna 1547. potpisan je [[Jedrenski mir (1547)|sporazum]] sa [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstvom Austrije]], koji je važio pet godina. U sporazum je uključeno i [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Sporazumom, koji je prvi pisani sporazum između dvije države, austrijski nadvojvoda Ferdinand I i car Svetog Rimskog Carstva [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] priznali su dominaciju Osmanskog Carstva nad Mađarskom i godišnje plaćali danak od 30.000 zlatnika Osmanskom Carstvu za ugarske zemlje koje su držale dinastija Habsburg. Također, prema sporazumu, obavezali su se da nijedna strana neće napadati drugu.<ref>{{Cite book|last=Emecen|first=Feridun|title=TDV İslâm Ansiklopedisi: I. Süleyman|pages=68}}</ref> S druge strane, [[Izabela Jagelonska]] je sa sinom poslana u Lipovu i njoj je data uprava nad Erdelom. [[György Martinuzzi]], staratelj ugarskog kralja Ivana Zapolje, izabran je za regenta od strane skupštine, sklopio je tajni sporazum između Ferdinanda i Izabelinih ljudi 1549. Sporazumom kojim je priznat za vladara Erdela počeo je raditi prema austrijskom protektoratu Erdel.<ref name=":2">{{Cite book|last=Leeb, (2013)|first=Josef|title=Der Reichstag zu Regensburg 1556/57 (Almanca). Oldenbourg Verlag|isbn=3486717081|pages=310}}</ref><ref name=":2" /> Sporazum je prekršen kada su austrijski vojnici napali Erdel, dio Osmanskog Carstva. Sulejman je naredio beglerbegovima Budima i vojvodama Vlaške i Moldavije da se odupru napadu na Erdel. [[Mehmed-paša Sokolović]], je nakon ovoga poslan u Erdel; Beče (današnji [[Bečej]]), Bečkerek (današnji [[Zrenjanin]]), zauzeli su dvanaest dvoraca pored [[Čanad]]a, ponovo zauzeli Lipovu i vratili se nakon što je opsada [[Temišvar]]a propala. S druge strane, Lipova, koja je bila okružena austrijskim snagama, je nakon nekog vremena došla pod suverenitet ove države, Napad na [[Segedin]], koji je bio pod kontrolom Osmanskog Carstva, nije uspio. Drugi vezir Kara Ahmed-paša, koga je Sulejman poslao u tu oblast, opsjeo je Temišvar u junu 1552, zajedno sa [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-pašom Sokolovićem]], s kojim se sreo u [[Beograd]]u. Nakon zauzimanja Temišvara i malih zamkova oko njega, u regiji je uspostavljena provincija Temišvar. S druge strane, Budimski beglerbeg [[Hadim Ali-paša]] je zauzeo Dregely i [[Sečen]], porazio austrijske snage u [[Bitka kod Palasta|bici kod Palasta]], pridružio se Kara Ahmed-paši nakon što je zauzeo [[Filjakovo]] i [[Solnok]] nakon opsade, a naknadna opsada [[Eger (grad u Mađarskoj)|Egera]] je bila neuspješna. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1562.]] [[Kategorija:Istanbul]] cutka2c0q37a40h5o8zgbu5rmyse3ux 4 512848 3665739 3665501 2024-11-13T11:18:53Z Panasko 146730 3665739 wikitext text/x-wiki Koristite ovaj format da se prijavite i učestvujete u Wikipedijinom Azijskom mjesecu: <code><nowiki>#{{WAM user 2024|KORISNIČKO IME}}</nowiki></code>. Možete se prijaviti bilo kada. Dodajte svoje ime ako želite da učestvujete u tabelu zajedno s brojem napisanih članaka. Boje prvih trojice korisnika odgovaraju bojama medalja. Prijaviti se može, kao i dodati članke na listu i preko [https://tools.wmflabs.org/fountain/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 Fountain tool]. == Učesnici == {{Stubičasti dijagram | naslov = Azijski mjesec 2024. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 35 |ime_stuba1=[[User:Panasko|Panasko]]|boja_stuba1=gold|cifra_stuba1=33 |ime_stuba2=[[User:AnToni|AnToni]]|boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=16 |ime_stuba3=[[User:KWiki|KWiki]]|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=1 |ime_stuba4=[[User:Z1KA|Z1KA]]|boja_stuba4=#4169E1|cifra_stuba4=0 }} == Članci == === Države === {{Stubičasti dijagram | naslov = Azijski mjesec 2024. | širina = 300px | širina_stubovima = 40% | lijevo1 = Država | desno1 = Broj članaka | maks = 15 |ime_stuba1={{flagcountry|JAP}}|boja_stuba1=gold|cifra_stuba1=10 |ime_stuba2={{flagcountry|IZR}}|boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=1 |ime_stuba3={{flagcountry|MALE}}|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=1 |ime_stuba4={{flagcountry|INDN}}|boja_stuba4=#4169E1|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5={{flagcountry|KMB}}|boja_stuba5=#A020F0|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6={{flagcountry|KAZ}}|boja_stuba6=#00FF00|cifra_stuba6=1 |ime_stuba7={{flagcountry|BAN}}|boja_stuba7=#B03060|cifra_stuba7=1 |ime_stuba8={{flagcountry|IND}}|boja_stuba8=#B3B7FF|cifra_stuba8=4 |ime_stuba9={{flagcountry|INDN}}|boja_stuba9=#118855|cifra_stuba9=1 |ime_stuba10={{flagcountry|KIN}}|boja_stuba10=#FF3344|cifra_stuba10=4 |ime_stuba11={{flagcountry|NEP}}|boja_stuba11=#EBB99F|cifra_stuba11=1 |ime_stuba12=[[Datoteka:No_flag.svg|20px]] Azija|boja_stuba12=#800000|cifra_stuba12=12 |ime_stuba13={{flagcountry|JKO}}|boja_stuba13=#00EEAA|cifra_stuba13=6 |ime_stuba14={{flagcountry|TAJ}}|boja_stuba14=#661144|cifra_stuba14=1 }} od99hyfemvcvklm0bcbvohh4oibec3p 0 514047 3665730 3664977 2024-11-13T08:27:43Z ForzaHexagone1993 165652 3665730 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Alpine | slika = Alpine logo.png | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = Manufacture Alpine (1).jpg | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = Autokompanija | berzni_naziv = | ISIN = | industrija = automobilska | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = 1955 | osnivač = [[Jean Redélé]] | sjedište = {{flagicon|FRA}} [[Dieppe]], [[Francuska]] | broj_lokacija = | poslužuje = | ključne_osobe = | proizvodi = | zaštitni_znak = | produkcija = | servisi = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = [[Renault]] | članovi = | zaposleni = | matična = | divizije = {{unbulleted list | [[Alpine F1 Team]] <ref>{{cite web|url=https://www.alpine-cars.co.uk/formula-1.html|title=Keep up with the 2024 Season}}</ref> }} | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|https://www.alpinecars.com/}} | dodatak = }} '''Alpine''' je francuski proizvođač sportskih automobila sa sjedištem u Dieppe u Francuskoj. Osnovana 1955. godine. od 1973. godine su u vlasništvu [[Renault]] grupacije.<ref>{{cite web|url=https://www.renaultgroup.com/en/our-brands/alpine/|title=Alpine, a brand at the forefront of innovation}}</ref> == Modeli == === Trenutni modeli === * [[Alpine A110]] (2017-) * [[Alpine A290]] (2024-) * [[Alpine A390]] (2025) <gallery widths="150"> Image:2023 Renault Alpine A110 S.jpg|Alpine A110 Image:Alpine A290 - 11.jpg|Alpine A290 </gallery> === Zgodovinski modeli === * [[Alpine A106]] (1955-1961) * [[Alpine A108]] (1958-1965) * [[Alpine A110]] (1962-1977) * [[Alpine A310]] (1971-1984) * [[Renault Alpine GTA|Alpine GTA]] (1984-1991) * [[Renault Alpine A610|Alpine A610]] (1991-1995) <gallery widths="150"> Image:Alpine A106.jpeg|Alpine A106 Image:Renault Alpine.jpg|Alpine A108 Image:1971 Alpine A110 Berlinette 1.3 Front.jpg|Alpine A110 Image:2015-08-30 10-50-34 fete-cabriolet-belfort.jpg|Alpine A310 Image:Alpine GTA Le Mans rouge impérial.jpg|Alpine GTA Image:Alpine A610..0.jpg|Alpine A610 </gallery> ===Koncepti=== * [[Renault Alpine A110-50]] (2012) * [[Alpine Vision Gran Turismo]] (2015) * [[Alpine Vision]] (2016) * [[Alpine Alpenglow]] (2022) * [[Alpine A290 β]] (2023) * [[Alpine A390 β]] (2024) <gallery widths="150"> Festival automobile international 2013 - Concept Renault Alpine A110 50 - 003.jpg|Renault Alpine A110-50 Festival automobile international 2015 - Alpine Vision Gran Turismo - 013.jpg|Alpine Vision Gran Turismo Alpine Vision Geneva Motor Show 2016.jpg|Alpine Vision Mondial de l'auto Paris 2022 01.png|Alpine Alpenglow Concept car Alpine A290 mod.jpg|Alpine A290_β Alpine A390 β Concept - 02.jpg|Alpine A390_β </gallery> [[Kategorija:Francuski proizvođači automobila]] [[Kategorija:Proizvođači automobila]] ehvwmbd82p5rgm4iy57swr141p7633f 5 514073 3665733 3664530 2024-11-13T09:17:23Z Panasko 146730 3665733 wikitext text/x-wiki U nastavku je prijedlog članaka koji se mogu dopuniti u sklopu Azijskog mjeseca 2024 a koji se nalaze na spisku [[Korisnik:Semso98/1000 članaka po veličini - 1. dio|1000 članaka koje bi svaka Wikipedija trebala imati]] i koji se koristi za rangiranje Wikipedija. == Kina == * [[Lao Tse]] - [{{PAGESIZE:Lao Tse}}] * [[Qin Shi Huang]] - [{{PAGESIZE:Qin Shi Huang}}] * [[Li Po]] - [{{PAGESIZE:Li Po}}] * [[Mao Zedong]] - [{{PAGESIZE:Mao Zedong}}] * [[Konfucije]] - [{{PAGESIZE:Konfucije}}] * [[Dinastija Ming]] - [{{PAGESIZE:Dinastija Ming}}] * [[Dinastija Tang]] - [{{PAGESIZE:Dinastija Tang}}] * [[Umijeće ratovanja (knjiga)]] - [{{PAGESIZE:Umijeće ratovanja (knjiga)}}] * [[Peking]] - [{{PAGESIZE:Peking}}] * [[Mount Everest]] - [{{PAGESIZE:Mount Everest}}] * [[Si Ču]] - [{{PAGESIZE:Si Ču}}] * [[Sun Yat-sen]] - [{{PAGESIZE:Sun Yat-sen}}] * [[Žuta rijeka]] - [{{PAGESIZE:Žuta rijeka}}] * [[Zheng He]] - [{{PAGESIZE:Zheng He}}] == Indija == * [[Brahmagupta]] - [{{PAGESIZE:Brahmagupta}}] * [[Čanakja]] - [{{PAGESIZE:Tanzanija}}] * [[Gupta Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Gupta Carstvo}}] * [[Delhi]] - [{{PAGESIZE:Delhi}}] * [[Ašoka Veliki]] - [{{PAGESIZE:Ašoka Veliki}}] * [[Indijski okean]] - [{{PAGESIZE:Indijski okean}}] * [[Jawaharlal Nehru]] - [{{PAGESIZE:Jawaharlal Nehru}}] * [[Ganges]] - [{{PAGESIZE:Ganges}}] * [[Mahatma Gandhi]] - [{{PAGESIZE:Mahatma Gandhi}}] * [[Sanskrt]] - [{{PAGESIZE:Sanskrt}}] == Japan == * [[Revolucija Meiji]] - [{{PAGESIZE:Revolucija Meiji}}] * [[Japanski jezik]] - [{{PAGESIZE:Japanski jezik}}] * [[Matsuo Basho]] - [{{PAGESIZE:Matsuo Basho}}] == Države == * [[Mongolsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Mongolsko Carstvo}}] * [[Filipini]] - [{{PAGESIZE:Filipini}}] * [[Izrael]] - [{{PAGESIZE:Izrael}}] * [[Japan]] - [{{PAGESIZE:Japan}}] * [[Rimsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Rimsko Carstvo}}] * [[Sveto Rimsko Carstvo]] - [{{PAGESIZE:Sveto Rimsko Carstvo}}] * [[Mezopotamija]] - [{{PAGESIZE:Mezopotamija}}] * [[Tajland]] - [{{PAGESIZE:Tajland}}] * [[Indonezija]] - [{{PAGESIZE:Indonezija}}] * [[ASEAN]] - [{{PAGESIZE:ASEAN}}] * [[Južna Koreja]] - [{{PAGESIZE:Južna Koreja}}] * [[Bangladeš]] - [{{PAGESIZE:Bangladeš}}] * [[Indija]] - [{{PAGESIZE:Indija}}] == Religija == * [[Šintoizam]] - [{{PAGESIZE:Šintoizam}}] * [[Budizam]] - [{{PAGESIZE:Budizam}}] * [[Judaizam]] - [{{PAGESIZE:Judaizam}}] * [[Sikizam]] - [{{PAGESIZE:Sikizam}}] * [[Taoizam]] - [{{PAGESIZE:Taoizam}}] * [[Džainizam]] - [{{PAGESIZE:Džainizam}}] * [[Zoroastrizam]] - [{{PAGESIZE:Zoroastrizam}}] * [[Konfucijanizam]] - [{{PAGESIZE:Konfucijanizam}}] * [[Reinkarnacija]] - [{{PAGESIZE:Reinkarnacija}}] * [[Hinduizam]] - [{{PAGESIZE:Hinduizam}}] * [[Šiizam]] - [{{PAGESIZE:Šiizam}}] * [[Sunitski islam]] - [{{PAGESIZE:Sunitski islam}}] * [[Abraham]] - [{{PAGESIZE:Abraham}}] * [[Aja Sofija]] - [{{PAGESIZE:Aja Sofija}}] == Islamske zemlje == * [[Šahname]] - [{{PAGESIZE:Šahname}}] * [[Nagib Mahfuz]] - [{{PAGESIZE:Nagib Mahfuz}}] * [[Arapski alfabet]] - [{{PAGESIZE:Arapski alfabet}}] * [[Ibn-Sina]] - [{{PAGESIZE:Ibn-Sina}}] * [[Hafiz (pjesnik)]] - [{{PAGESIZE:Hafiz (pjesnik)}}] * [[Ibn-Batuta]] - [{{PAGESIZE:Ibn-Batuta}}] * [[Arapski jezik]] - [{{PAGESIZE:Arapski jezik}}] * [[Sulejman I]] - [{{PAGESIZE:Sulejman I}}] * [[Akbar Veliki]] - [{{PAGESIZE:Akbar Veliki}}] * [[Abu Nuvas]] - [{{PAGESIZE:Abu Nuvas}}] * [[Mimar Sinan]] - [{{PAGESIZE:Mimar Sinan}}] * [[Omer ibnul-Hattab]] - [{{PAGESIZE:Omer ibnul-Hattab}}] * [[Jakarta]] - [{{PAGESIZE:Jakarta}}] 4or4u417drq8nuf6vmpx9sq2jxdzmp9 0 514154 3665707 3664959 2024-11-12T18:09:53Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3665707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Shin Byung-kook | slika = | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|12|19}} | mjesto rođenja = [[Gangwon-do]] | država rođenja = Južna Koreja | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 8. 11. 2024. }} '''Shin Byung-kook''', rođen 19. decembra 1978, u [[Korejske provincije|provinciji]] [[Gangwon-do]] je nekadašnji [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/shin-byung-kook-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/shin-byung-kook-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Shin Byung-kook Olympic Results|access-date=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|75]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|80]] | |} Shin je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 2002.|ZOI 2002.]] u [[Salt Lake City]]ju u [[SAD]]-u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead|language=en}}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 75-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je od 87 takmičara sa četiri promašaja i zaostatkom od 9:54.8&nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|77]] | | |} Shin Byung-kook je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 77-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] 3. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 00 km|utrci na 10&nbsp;km]], od ukupno 97 takmičara s jednim promašajem i zaostatkom od 4:18.7&nbsp;min iza pobjednika [[Rusija|ruskog]] biatlonca [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetski kup === Prvi nastup Shina u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] u [[Holmenkollen]]u 16. decembra 1995. u utrci na 10&nbsp;km, kada je s pet promašaja i zaostatkom od 7:48.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]] i osvojio 109-o mjesto. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] u [[Brezno-Osrblie|Breznom]] 19. decembra 2001. kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:18.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Luck|Franka Lucka]] i osvojio 81-o mjesto. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Azijske igre === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2010. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Shin Byung-kook}} * {{Sport365-m|2005}} {{DEFAULTSORT:Shin Byung-kook}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Gangwon-do]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] bojwzntdom9b0ukyris3o7jvq3satis 3665708 3665707 2024-11-12T18:11:58Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3665708 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Shin Byung-kook | slika = | država = {{ZID|Južna Koreja}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1978|12|19}} | mjesto rođenja = [[Gangwon-do]] | država rođenja = Južna Koreja | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''1''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001.]]) | medalje SP = | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = | pobjede EK = | plasman EK = <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre (biatlon)]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 8. 11. 2024. }} '''Shin Byung-kook''', rođen 19. decembra 1978, u [[Korejske provincije|provinciji]] [[Gangwon-do]] je nekadašnji [[Južna Koreja|južnokorejski]] olimpijski [[biatlon]]ac.<ref name="SportsRef">{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/shin-byung-kook-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200417192218/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/sh/shin-byung-kook-1.html |url-status=dead |archive-date=17. 4. 2020 |title=Shin Byung-kook Olympic Results|access-date=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|75]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|80]] | |} Shin je nastupio samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama u biatlonu]] i to na [[Zimske olimpijske igre 2002.|ZOI 2002.]] u [[Salt Lake City]]ju u [[SAD]]-u.<ref>{{Cite web |url=http://sports123.com/bia/index.html |title=Sports 123 biathlon results |access-date=15. 11. 2015 |archive-date=25. 12. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171225065511/http://sports123.com/bia/index.html |url-status=dead|language=en}}</ref> U pojedinačnoj konkurenciji najbolji plasman bilo mu je 75-o mjesto u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|utrci na 20&nbsp;km]], kada je od 87 takmičara sa četiri promašaja i zaostatkom od 9:54.8&nbsp;min bio iza pobjednika [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 20 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 10 km|77]] | | |} Shin Byung-kook je nastupio samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji mu je rezultat bilo 77-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] 3. februara u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 00 km|utrci na 10&nbsp;km]], od ukupno 97 takmičara s jednim promašajem i zaostatkom od 4:18.7&nbsp;min iza pobjednika [[Rusija|ruskog]] biatlonca [[Pavel Rostovcev|Pavela Rostovceva]]. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Svjetski kup === Prvi nastup Shina u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|1995/96.]] u [[Holmenkollen]]u 16. decembra 1995. u utrci na 10&nbsp;km, kada je s pet promašaja i zaostatkom od 7:48.0&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Sven Fischer|Svena Fischera]] i osvojio 109-o mjesto. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkurenciji ostvario je u [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02.]] u [[Brezno-Osrblie|Breznom]] 19. decembra 2001. kada je s dva promašaja i zaostatkom od 6:18.4&nbsp;min bio sporiji od pobjednika [[Frank Luck|Franka Lucka]] i osvojio 60-o mjesto. U štafetnim utrkama nije nastupao. === Azijske igre === {{sekcija}} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2010. godine. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Shin Byung-kook}} * {{Sport365-m|2005}} {{DEFAULTSORT:Shin Byung-kook}} [[Kategorija:Rođeni 1978.]] [[Kategorija:Biografije, Gangwon-do]] [[Kategorija:Južnokorejski biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Južnokorejski olimpijci u biatlonu]] 2b4db3h3p7jn9naub1u7d48knaprjrl 0 514182 3665746 3665551 2024-11-13T11:58:02Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Stadion Major Antônio Couto Pereira]] na [[Stadion "Major Antônio Couto Pereira"]] 3665551 wikitext text/x-wiki {{Infokutija stadion | naziv_stadiona = Couto Pereira | nadimak = ''Couto''<br/>''Alto da Glória''<br/>''Gigante de Concreto''<br/>''Armado'' | slika = [[Datoteka:EstadioCoutoPereira.jpg|300px]] | puni_naziv = Estádio Major Antônio Couto Pereira | bivši_nazivi = | lokacija = [[Curitiba]], [[Paraná]], [[Brazil]] | koordinate = {{coord|25|25|17|S|49|15|34|W}} | početak_izgradnje = 1927. | izgrađen = 1927-1932. | otvoren = 15. novembar 1932. | renoviran = 2005, 2014. | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = [[Coritiba Foot Ball Club]] | operator = | površina = | semafor = | cijena_izgradnje = | arhitekta = | projektni_menadžer = | građevinski_inženjer = | servisni_inženjer = | glavni_poduzetnik = | glavni_poduzetnici = | kapacitet = 40.502 | rekordna_posjećenost = 67.391 | dimenzije = 105m x 68m | korisnici = [[Coritiba Foot Ball Club]] }} '''Stadion Major Antônio Couto Pereira''', poznat jednostavno kao '''Couto Pereira''', brazilski je nogometni stadion u vlasništvu [[Coritiba Foot Ball Club]]. Nalazi se u četvrti Alto da Glória u [[Curitiba]], glavnom gradu države [[Paraná (savezna država)|Paraná]]. Navijači ga od milja zovu "''Couto''" ili "''Alto da Glória''". Otvoren je 15. novembara 1932, nogometnom utakmicom između Coritiba i [[America-RJ]], kada je domaći tim pobijedio rezultatom 4:2.<ref>{{Cite web | url = https://archive.coritiba.com.br/arq/sanfonas/lt/couto.html | title = Couto Pereira | access-date = 2020-09-21 | website = archive.coritiba.com.br | language = pt-BR}}</ref> == Ime == Stadion Major Antônio Couto Pereira, poznatiji kao Couto Pereira, dobio je ime u čast '''Major Antônio Couto Pereira''', bivšeg predsednika kluba Coritiba. Promena imena stadiona, koji se prvobitno zvao '''Stadion Belfort Duarte''', dogodila se 1977, godinu dana nakon smrti Antônio Couto Pereira.<ref name="mudança de nome">{{Cite web | url = https://www.umdoisesportes.com.br/coritiba/de-belfort-duarte-a-couto-antes-da-baixada-estadio-do-coritiba-tambem-mudou-nome/ | title = De Belfort Duarte a Couto: Antes da Baixada, estádio do Coritiba também mudou nome | author = Rafaela Rasera | publisher = UmDoisEsportes | website = umdoisesportes.com.br/ | date = 2024-02-29 | access-date = 2024-10-10 | language = pt-BR}}</ref> Prvi mandat predsedništva '''Major Couto Pereira''' (1928–1934) bio je obilježen historijskim događajem: izgradnjom stadiona Coritiba. Godine 1928, Pereira je kupio zemljište u Alto da Glória za izgradnju stadiona, koji je svečano otvoren 1932.<ref name="mudança de nome"></ref> Stadion je otvoren 1932. pod imenom Stadion Belfort Duarte, u čast jednog od osnivača kluba Associação Atlética Mackenzie College, prvog fudbalskog kluba sastavljenog od Brazilaca 1895<ref name="Major Antônio Couto Pereira">{{cite web |url = https://www.bandab.com.br/esporte/times/coritiba/saiba-quem-foi-major-antonio-couto-pereira-que-da-nome-ao-estadio-do-coritiba/ |title = Saiba quem foi Major Antônio Couto Pereira |publisher = Banda B |date = 2020-04-11 |author = Pedro Melo |access-date = 2024-02-26 |language = pt-BR }} </ref>. [[Belfort Duarte]], pionir sporta u zemlji, imao je ključnu ulogu u uvođenju i popularizaciji fudbala u Brazilu. U znak priznanja za njegovu posvećenost i važnost za Coritiba, ime stadiona je 1977. promenjeno u Stadion Major Antônio Couto Pereira. Ova počast je ovjekovječila naslijeđe Major Antônio Couto Pereira, koji je preminuo 12. novembra 1976, u 80. godini života.<ref name="Major Antônio Couto Pereira"></ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|Estádio Major Antônio Couto Pereira}} [[Kategorija:Nogometni stadioni u Brazilu]] [[Kategorija:Paraná]] pp8l0wwkghy4pk89vtr6jtkpx28x6n4 14 514185 3665584 2024-11-12T12:16:31Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1640-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 3665584 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1640-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 2qc1gub1j41fbpi94w838uuguz6ullv 14 514186 3665585 2024-11-12T12:16:37Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1650-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 3665585 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1650-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 8jx6lbwgpd00tvq7z2yt7t7kopbzijv 14 514187 3665586 2024-11-12T12:16:50Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1660-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 3665586 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1660-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 7ao56in5p0esijvbjvkmb9tdiyz4ksw 14 514188 3665587 2024-11-12T12:17:00Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1670-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 3665587 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1670-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] q9l7glq3g0e6jnh3zngfpf5700p27lz 14 514189 3665588 2024-11-12T12:17:06Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1690-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] 3665588 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1690-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:17. vijek po kontinentima|+]] bw5rzs6f2py3kl1q12ni3cm2jigv13w 14 514190 3665589 2024-11-12T12:17:17Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1700-te]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 3665589 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1700-te]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] ant94xeyis59fvcgt1x8b8rb2q4gzji 14 514191 3665590 2024-11-12T12:17:24Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1710-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 3665590 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1710-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] srz4p7y4zcin5mzmht60n2td7wqyzox 14 514192 3665591 2024-11-12T12:17:31Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1730-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 3665591 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1730-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] gxd4u2ahz0eo8vq5bekvspd78wlz2li 14 514193 3665592 2024-11-12T12:17:35Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1740-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 3665592 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1740-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 62kgd62wnul9of5vlusrgqdlad2xdg8 14 514194 3665593 2024-11-12T12:22:59Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1770-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 3665593 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1770-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] mlbf3lfzvn1bon8mfmvdn2s5u8sl1cb 14 514195 3665594 2024-11-12T12:23:04Z Panasko 146730 Nova stranica: [[Kategorija:1780-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 3665594 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:1780-e]] [[Kategorija:Decenije po kontinentima]] [[Kategorija:18. vijek po kontinentima|+]] 5aamfq45yki6knmiq8n4annxa2sr0s1 14 514196 3665595 2024-11-12T12:25:27Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Finskoj|Finland|Evropi}} 3665595 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Finskoj|Finland|Evropi}} n350cc68u0i5sxv10bdfg8r6g07wi59 14 514197 3665596 2024-11-12T12:25:36Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Francuskoj|France|Evropi}} 3665596 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Francuskoj|France|Evropi}} 9q9z468x3r4wv8zqgymrf2g6gh7gsxa 14 514198 3665597 2024-11-12T12:26:05Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Gani|Ghana|Africi}} 3665597 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Gani|Ghana|Africi}} 3w7a0qn7oxan3086khk8u2edc5xsy6y 14 514199 3665598 2024-11-12T12:26:16Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Grčkoj|Greece|Evropi}} 3665598 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Grčkoj|Greece|Evropi}} ed7vb27g5ughs6uvsfto3wf548x1ghe 14 514200 3665599 2024-11-12T12:28:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Italiji|Italy|Evropi}} 3665599 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Italiji|Italy|Evropi}} kcer7me1aykxr4qb99epjlxivuwmntu 14 514201 3665600 2024-11-12T12:28:38Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Nizozemskoj|Netherlands|Evropi}} 3665600 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Nizozemskoj|Netherlands|Evropi}} l6lohbt4rcfmm300pa3e22jcgn1822a 14 514202 3665601 2024-11-12T12:28:47Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Njemačkoj|Germany|Evropi}} 3665601 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Njemačkoj|Germany|Evropi}} pw5tkvdve7kqjtmwhw9dajke0b8ylbu 14 514203 3665602 2024-11-12T12:28:58Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Norveškoj|Norway|Evropi}} 3665602 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Norveškoj|Norway|Evropi}} 5q99ljy1chbfngbp01xibiqepfos4r1 14 514204 3665603 2024-11-12T12:29:08Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Poljskoj|Poland|Evropi}} 3665603 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Poljskoj|Poland|Evropi}} 3q51e7vvdiun557aqiqkx16mh9qav27 14 514205 3665605 2024-11-12T12:42:04Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Portugalu|Portugal|Evropi}} 3665605 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Portugalu|Portugal|Evropi}} 3yzg60g9kc84cpz7kxrsp4gwtq9mgsl 14 514206 3665606 2024-11-12T12:42:13Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Rusiji|Russia|Evropi}} 3665606 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Rusiji|Russia|Evropi}} 1evzqs7j0eyny4h1dipwry5jls4zatv 3665607 3665606 2024-11-12T12:42:27Z Panasko 146730 [[Kategorija:2000-te u Aziji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3665607 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Rusiji|Russia|Evropi}} [[Kategorija:2000-te u Aziji]] pjha3y83t5co0ilsrq3lwjlkp0sdaqh 14 514207 3665608 2024-11-12T12:42:42Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Sjevernoj Makedoniji|North Macedonia|Evropi}} 3665608 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Sjevernoj Makedoniji|North Macedonia|Evropi}} j8obx3s4anmamedahosago79hw634er 14 514208 3665609 2024-11-12T12:42:55Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Sloveniji|Slovenia|Evropi}} 3665609 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Sloveniji|Slovenia|Evropi}} fbf7g3xjjvepzx4cukwcumz0vdy3uct 14 514209 3665610 2024-11-12T12:49:24Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ujedinjenom Kraljevstvu|United Kingdom|Evropi}} 3665610 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ujedinjenom Kraljevstvu|United Kingdom|Evropi}} 9y71wudijyiyu1trlsme40nbkm69usp 14 514210 3665611 2024-11-12T12:49:41Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ukrajini|Ukraine|Evropi}} 3665611 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ukrajini|Ukraine|Evropi}} gc1kv1lk6zizgf8o455q61hqhn3hjgt 14 514211 3665612 2024-11-12T12:49:55Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Indiji|India|Aziji}} 3665612 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Indiji|India|Aziji}} c0u73ze19axbyb1vfvoa1axwikur1xi 14 514212 3665613 2024-11-12T12:50:11Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Izraelu|Israel|Aziji}} 3665613 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Izraelu|Israel|Aziji}} 004bm1zg0h396ic1sfqsdqbwqdygf7r 14 514213 3665614 2024-11-12T12:50:26Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Japanu|Japan|Aziji}} 3665614 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Japanu|Japan|Aziji}} bz38byuy3j5iw3v6gee9ml5x3o2utts 14 514214 3665615 2024-11-12T12:50:42Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Južnoj Koreji|South Korea|Aziji}} 3665615 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Južnoj Koreji|South Korea|Aziji}} sa4a7a7qhccx9r0c8hujo9m9t2938bp 14 514215 3665616 2024-11-12T12:50:52Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Kini|China|Aziji}} 3665616 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Kini|China|Aziji}} fkpgswqeiofbxwxp7rxryy6sfhxdp7w 14 514216 3665617 2024-11-12T12:51:09Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Libanu|Lebanon|Aziji}} 3665617 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Libanu|Lebanon|Aziji}} gicau44gsv8r719wxzzip8jy0ixffar 14 514217 3665618 2024-11-12T12:51:20Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Maleziji|Malaysia|Aziji}} 3665618 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Maleziji|Malaysia|Aziji}} hr4iojqdxb4nd74wrwezsw1uqxdkf7e 14 514218 3665619 2024-11-12T12:51:48Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Nepalu|Nepal|Aziji}} 3665619 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Nepalu|Nepal|Aziji}} fwcedphiyi5plxslsvl8pweny8l0pr7 14 514219 3665620 2024-11-12T12:51:58Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Pakistanu|Pakistan|Aziji}} 3665620 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Pakistanu|Pakistan|Aziji}} cwjv2rfokslb0utb9md5pnpvzww3a89 14 514220 3665621 2024-11-12T12:56:46Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ujedinjenim Arapskim Emiratima|United Arab Emirates|Aziji}} 3665621 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ujedinjenim Arapskim Emiratima|United Arab Emirates|Aziji}} n4j35xjaw4t9f414tipgw29t07qu3rh 14 514221 3665622 2024-11-12T12:57:13Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Kanadi|Canada|Sjevernoj Americi}} 3665622 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Kanadi|Canada|Sjevernoj Americi}} 45fmyzsnsb2e68p0jd082g5aruxhurl 14 514222 3665623 2024-11-12T12:57:47Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Kolumbiji|Colombia|Južnoj Americi}} 3665623 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Kolumbiji|Colombia|Južnoj Americi}} 1q7h321lzhf7kmrvr81upf59xemqit6 14 514223 3665624 2024-11-12T12:58:06Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Maliju|Mali|Africi}} 3665624 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Maliju|Mali|Africi}} 2dmlck1rffcb6c24ms1cefi4d7m3k82 14 514224 3665625 2024-11-12T12:58:17Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|nigeriji|Nigeria|Africi}} 3665625 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|nigeriji|Nigeria|Africi}} t6cktkko1bv2pmyavfq3zwphli5r30z 14 514225 3665626 2024-11-12T12:58:38Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Peruu|Peru|Južnoj Americi}} 3665626 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Peruu|Peru|Južnoj Americi}} hkk0skhuhxw0dd1bd7yg7kk8bnb5aua 14 514226 3665627 2024-11-12T12:59:17Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ruandi|Rwanda|Africi}} 3665627 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Ruandi|Rwanda|Africi}} ltpo28ejw8mcxqwotjxrrpvddai60f6 14 514227 3665628 2024-11-12T13:02:53Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Singapuru|Singapore|Aziji}} 3665628 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Singapuru|Singapore|Aziji}} 8fm6xg2p3scmsmn0guifwmu7pbvj8aa 14 514228 3665629 2024-11-12T13:03:05Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Somaliji|Somalia|Africi}} 3665629 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Somaliji|Somalia|Africi}} a4nrxwcrlxvajrbpwxpo8q4itfw7xjh 14 514229 3665630 2024-11-12T13:03:38Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Tunisu|Tunisia|Africi}} 3665630 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Tunisu|Tunisia|Africi}} 5z8ic1rcj278igfd89ruezj5lgo81p4 14 514230 3665631 2024-11-12T13:03:59Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Venecueli|Venezuela|Južnoj Americi}} 3665631 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|0|Venecueli|Venezuela|Južnoj Americi}} ihlgiqnx6i07p0wx5307ekd3bimnixb 14 514231 3665632 2024-11-12T13:07:38Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Albaniji|Albania|Evropi}} 3665632 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Albaniji|Albania|Evropi}} 94thqjn8la2cr7nzdza9lk6k0sg5cyu 14 514232 3665633 2024-11-12T13:08:10Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Andori|Andorra|Evropi}} 3665633 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Andori|Andorra|Evropi}} tdg7bx6vwzs1fzqmk0um1m15jm4yeec 14 514233 3665634 2024-11-12T13:08:24Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Crnoj Gori|Montenegro|Evropi}} 3665634 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Crnoj Gori|Montenegro|Evropi}} 0ktfbud458kkuuujdt8a9nmviahsqnb 14 514234 3665635 2024-11-12T13:08:34Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Danskoj|Denmark|Evropi}} 3665635 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Danskoj|Denmark|Evropi}} i4hm5gkvy7wtue2vwynhj21a7vx599q 14 514235 3665636 2024-11-12T13:08:46Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Finskoj|Finland|Evropi}} 3665636 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Finskoj|Finland|Evropi}} 6n6x3e82fzfym9jyh7h8bjtm8n5u7ub 14 514236 3665637 2024-11-12T13:08:56Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Francuskoj|France|Evropi}} 3665637 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Francuskoj|France|Evropi}} oo6wwkf2yzwdfxb16qda8j9od8p5gt8 14 514237 3665638 2024-11-12T13:09:06Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Hrvatskoj|Croatia|Evropi}} 3665638 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Hrvatskoj|Croatia|Evropi}} trm0xkos8d43vqzgspare0qx9wflm4k 14 514238 3665639 2024-11-12T13:09:17Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Latviji|Latvia|Evropi}} 3665639 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Latviji|Latvia|Evropi}} aoxi412fgim9muwzg8l3v6n648r76wg 14 514239 3665640 2024-11-12T13:09:53Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Krigistanu|Kyrgyzstan|Aziji}} 3665640 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Krigistanu|Kyrgyzstan|Aziji}} qc2c46k8xmjljs0n3rldad4l8s1gsan 14 514240 3665641 2024-11-12T13:10:08Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Litvaniji|Lithuania|Evropi}} 3665641 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Litvaniji|Lithuania|Evropi}} i646fwlt3deczut8qn4cabsla3vkfd9 14 514241 3665642 2024-11-12T13:10:27Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Nizozemskoj|Netherlands|Evropi}} 3665642 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Nizozemskoj|Netherlands|Evropi}} d2147ab9dgxqfnql125zkb2qu6txlqq 14 514242 3665643 2024-11-12T13:10:39Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Njemačkoj|Germany|Evropi}} 3665643 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Njemačkoj|Germany|Evropi}} rw8i8k0s7hb0155gwjrvq7t189zlgp3 14 514243 3665644 2024-11-12T13:10:49Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Poljskoj|Poland|Evropi}} 3665644 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Poljskoj|Poland|Evropi}} 5mqnogb3nnsagajdtdglmw7l7v4dx41 14 514244 3665645 2024-11-12T13:11:00Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Protugalu|Portugal|Evropi}} 3665645 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Protugalu|Portugal|Evropi}} 7ei7wmwzjetjq92np0gpj2zq711fz9e 14 514245 3665646 2024-11-12T13:11:11Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Rumuniji|Romania|Evropi}} 3665646 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Rumuniji|Romania|Evropi}} 4hy5piwil7h4q5cmsbps9uk19h5co9l 14 514246 3665647 2024-11-12T13:11:20Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Rusiji|Russia|Evropi}} 3665647 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Rusiji|Russia|Evropi}} 4adx4b9jhedq08a9o6z781d4to5dh9b 3665648 3665647 2024-11-12T13:11:29Z Panasko 146730 [[Kategorija:2010-e u Aziji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3665648 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Rusiji|Russia|Evropi}} [[Kategorija:2010-e u Aziji]] sbw10eh9ma7sxorw545iiazuznel1aj 14 514247 3665649 2024-11-12T13:18:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Belgiji|Belgium|Evropi}} 3665649 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Belgiji|Belgium|Evropi}} eambku7mjb3shx9ll2etqdrco4bk1h1 14 514248 3665650 2024-11-12T13:18:39Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Bangladešu|Bangladesh|Aziji}} 3665650 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Bangladešu|Bangladesh|Aziji}} 7dwlyoptt1bzrra60ni08nuyymbryr1 14 514249 3665651 2024-11-12T13:19:13Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Bahreinu|Bahrain|Aziji}} 3665651 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Bahreinu|Bahrain|Aziji}} mc7bdahl3opz6jekyzt2e3w0ccjhpx6 14 514250 3665652 2024-11-12T13:20:02Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Azerbejdžanu|Azerbaijan|Aziji}} 3665652 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Azerbejdžanu|Azerbaijan|Aziji}} b2xyw5ifq1dt0awzvl02qf2kk1hf05i 3665653 3665652 2024-11-12T13:20:12Z Panasko 146730 [[Kategorija:2010-e u Evropi]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3665653 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Azerbejdžanu|Azerbaijan|Aziji}} [[Kategorija:2010-e u Evropi]] qbw1xp2jfzv130r70sc8q2dpkdcwweu 14 514251 3665654 2024-11-12T13:20:36Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Australiji|Australia|Okeaniji}} 3665654 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Australiji|Australia|Okeaniji}} o3db9y7igumi6z35wlcv0q1elao3x0b 14 514252 3665655 2024-11-12T13:21:16Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Argentini|Argentina|Južnoj Americi}} 3665655 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Argentini|Argentina|Južnoj Americi}} n47qx99t8iner4jc3haka5xr9jt55hg 14 514253 3665656 2024-11-12T13:21:40Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Angoli|Angola|Africi}} 3665656 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Angoli|Angola|Africi}} pyfgn6vviox3vknh4zd8oaey2fkye0z 14 514254 3665657 2024-11-12T13:22:02Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Alžiru|Algeria|Africi}} 3665657 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Alžiru|Algeria|Africi}} 6e11rhwhyd9rgot2dljidykptr5zbbe 14 514255 3665658 2024-11-12T13:22:43Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Afganistanu|Afghanistan|Aziji}} 3665658 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Afganistanu|Afghanistan|Aziji}} rlyeo0w3ir7wg14qhgmj2n2ydcxzozu 14 514256 3665659 2024-11-12T13:32:24Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Gabonu|Gabon|Africi}} 3665659 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Gabonu|Gabon|Africi}} kv1i49y7337rwwmevpf6x2h95osvvl0 14 514257 3665660 2024-11-12T13:32:41Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Engleskoj|England|Evropi}} 3665660 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Engleskoj|England|Evropi}} jcrvvktlnv3qh5ychftv6hryhbkivoj 14 514258 3665661 2024-11-12T13:46:44Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Ekvatorskoj Gvineji|Equatorial Guinea|Africi}} 3665661 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Ekvatorskoj Gvineji|Equatorial Guinea|Africi}} ctopj4m8vf48dvw3hmo58dfoic4cfyv 14 514259 3665662 2024-11-12T13:47:57Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Ekvadoru|Ecuador|Južne Amerike}} 3665662 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Ekvadoru|Ecuador|Južne Amerike}} 9y0i8m3u0qz4rqpbp68ubvv5b52mixa 14 514260 3665663 2024-11-12T13:48:12Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Egiptu|Egypt|Africi}} 3665663 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Egiptu|Egypt|Africi}} e2vqndt4p7chrf70qtsq31du78dnt8a 14 514261 3665664 2024-11-12T13:51:47Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Butanu|Bhutan|Južnoj Americi}} 3665664 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Butanu|Bhutan|Južnoj Americi}} aqf6ka5g5d2ich908u1bilp5pezjvk2 14 514262 3665665 2024-11-12T13:52:44Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Indiji|India|Aziji}} 3665665 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Indiji|India|Aziji}} lrr2zgqgwq8p1hfa7fp0irv64i4l78q 14 514263 3665666 2024-11-12T13:52:55Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Izraelu|Israel|Aziji}} 3665666 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Izraelu|Israel|Aziji}} 3arq071q1kiukbyui0jivv0coxbg8pm 14 514264 3665667 2024-11-12T13:53:04Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Japanu|Japan|Aziji}} 3665667 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Japanu|Japan|Aziji}} n39dog6d1utbdh82ccgvcuj7rgyhsd4 14 514265 3665668 2024-11-12T13:53:31Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Južnoafričkoj Republici|South Africa|Africi}} 3665668 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Južnoafričkoj Republici|South Africa|Africi}} 58w0flh0qpe2kfntph7vez9vwjcymd0 14 514266 3665669 2024-11-12T13:53:56Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Južnoj Koreji|South Korea|Aziji}} 3665669 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Južnoj Koreji|South Korea|Aziji}} 3tzh2wtruqhhvbvu709v4mr122c2lq6 14 514267 3665670 2024-11-12T13:54:16Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kanadi|Canada|Sjevernoj Americi}} 3665670 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kanadi|Canada|Sjevernoj Americi}} bg9dagk426xlcernd954xa4ujds6x39 14 514268 3665671 2024-11-12T13:54:26Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kataru|Qatar|Aziji}} 3665671 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kataru|Qatar|Aziji}} qvj9lni2emixew3yyqnn1rwec0df8iq 14 514269 3665672 2024-11-12T13:54:54Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kazahstanu|Kazakhstan|Aziji}} 3665672 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kazahstanu|Kazakhstan|Aziji}} oaho46h05jiqjzcupsjsr62rr0ahpfv 14 514270 3665673 2024-11-12T13:55:14Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kini|China|Aziji}} 3665673 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Kini|China|Aziji}} 1zj4vqa1qde7nt0au9guah3vrz7duen 14 514271 3665674 2024-11-12T13:55:31Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Libiji|Libya|Africi}} 3665674 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Libiji|Libya|Africi}} 7zjwsw8iptqb555r6nw0xm79cdpcqzb 14 514272 3665675 2024-11-12T13:55:42Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Maleziji|Malaysia|Aziji}} 3665675 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Maleziji|Malaysia|Aziji}} fqufqtwdteouipxh7zwusm2pujafmhv 14 514273 3665676 2024-11-12T14:01:32Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Srbiji|Serbia|Evropi}} 3665676 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Srbiji|Serbia|Evropi}} 8lemasr0crek1fxiu6vsffqc4bn2aa8 14 514274 3665677 2024-11-12T14:01:43Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Sloveniji|Slovenia|Evropi}} 3665677 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Sloveniji|Slovenia|Evropi}} swoa9d5xosuqni1xfjsj4wfjvpazbf8 14 514275 3665678 2024-11-12T14:01:55Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Slovačkoj|Slovakia|Evropi}} 3665678 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Slovačkoj|Slovakia|Evropi}} r6gg9zuqbqkzrrea7ycyf02ejo5pq1p 14 514276 3665679 2024-11-12T14:02:17Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Singapuru|Singapore|Aziji}} 3665679 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Singapuru|Singapore|Aziji}} rmrgz3np1ydhm3mp1zu6mx8ht1ep79n 14 514277 3665680 2024-11-12T14:02:37Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Saudijskoj Arabiji|Saudi Arabia|Aziji}} 3665680 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Saudijskoj Arabiji|Saudi Arabia|Aziji}} rnm9ypangz3l5hm32zp9oxoxzopflyc 14 514278 3665681 2024-11-12T14:02:49Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|San Marinu|San Marino|Evropi}} 3665681 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|San Marinu|San Marino|Evropi}} ca17colnk7y5p7oshrq3i08qwnga7ej 14 514279 3665682 2024-11-12T14:03:09Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Norveškoj|Norway|Evropi}} 3665682 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Norveškoj|Norway|Evropi}} m123lmjojanxp9hc8c57ka4kmxqtbr6 14 514280 3665684 2024-11-12T14:58:55Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Maliju|Mali|Africi}} 3665684 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Maliju|Mali|Africi}} t4md7t77m84ek9p8wqo2luvhrl4q5m8 14 514281 3665685 2024-11-12T14:59:53Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Maroku|Morocco|Africi}} 3665685 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Maroku|Morocco|Africi}} t5hcd7zlmq5cm82vo4cq5mpcn0zu8p7 14 514282 3665687 2024-11-12T15:00:21Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Meksiku|Mexico|Južnoj Americi}} 3665687 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Meksiku|Mexico|Južnoj Americi}} cniuzshotgek2mu7ngfcmvbpxexq4c7 14 514283 3665688 2024-11-12T15:00:44Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Monaku|Monaco|Evropi}} 3665688 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Monaku|Monaco|Evropi}} 8mr01edfly625kwqnpu4gfr87bmkk5x 14 514284 3665689 2024-11-12T15:00:57Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Pakistanu|Pakistan|Aziji}} 3665689 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Pakistanu|Pakistan|Aziji}} 0gjyxmjgj1ds3unlzsu9p2zjhhzfdlh 14 514285 3665690 2024-11-12T15:01:45Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Palestini|Palestine|Aziji}} 3665690 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Palestini|Palestine|Aziji}} o0invx768q99qzb89rt7ssuo3gii6vk 14 514286 3665691 2024-11-12T15:02:26Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Tadžikistanu|Tajikistan|Aziji}} 3665691 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Tadžikistanu|Tajikistan|Aziji}} 9eys66c1wwcsze12pkqroxg95r2q32y 14 514287 3665692 2024-11-12T15:02:52Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Peruu|Peru|Južnoj Americi}} 3665692 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Peruu|Peru|Južnoj Americi}} iyn5zfwbg9h35utaq52ycoaezh0saoo 14 514288 3665693 2024-11-12T15:03:05Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Nepalu|Nepal|Aziji}} 3665693 wikitext text/x-wiki {{Države po decenijama|19|20|21|22|1|Nepalu|Nepal|Aziji}} f4xjvvsdbjau6ant4hf9odwlfjvt5ir 0 514289 3665747 2024-11-13T11:58:02Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Stadion Major Antônio Couto Pereira]] na [[Stadion "Major Antônio Couto Pereira"]] 3665747 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Stadion "Major Antônio Couto Pereira"]] lt0dak175o23f75ngihfpyd745f2o2k