Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.44.0-wmf.4 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Topic 0 815 3668397 3608827 2024-11-21T14:26:24Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668397 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| |izvorno_ime = افغانستان اسلامي امارت<br /><small>(Də Afġānistān Islāmī Imārat)</small><br />امارت اسلامی افغانستان <br /><small>(Emārat-e Eslāmi-ye Afghānestān)</small> |zvanično_ime = Islamski Emirat Afganistan |ime_genitiv = Afganistana |zastava = Flag of Taliban.svg |grb = |mapa = Afghanistan in its region.svg |službeni_jezik = [[Paštu jezik|Paštu]], [[Dari jezik|Dari]] |glavni_grad = [[Kabul]] |državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Predsjednički sistem|predsjednička]] [[Republika|islamska republika]] |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Afganistana|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Muhammed Ashraf Ghani]] |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak potpredsjednika Afganistana|Potpredsjednik]] |vladar_druga_vlast = [[Yunus Qanuni]],<br />[[Karim Khalili]] |po_površini_na_svijetu = 41 |površina = 652.864 |procenat_vode = |po_broju_stanovnika_na_svijetu = |stanovnika = 38.934.848<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/af.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 9. 2014 |archive-date=20. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920072213/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/af.html |url-status=dead |archive-date=20. 9. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920072213/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/af.html }}</ref> <small>(2014.)</small> |gustoća = 43,5 |nezavisnost = [[19. august]] [[1919]]. od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] |valuta = [[Afgani]] (AFN) |vremenska_zona = [[UTC]]+4:30 |himna = "[[Mili Tarana]]"<br />("Državna himna") |internetski_nastavak = [[.af]] |pozivni_broj = +93 |}} '''Afganistan''' ([[Dari jezik|dari]]: ''Afqânestân''; [[paštu jezik|paštu]]: ''Afganistan''), zvanično '''Islamski Emirat Afganistan''', jest [[Suverena država|suverena]] [[Kontinentalna država|kontinentalna]] država koja se nalazi u [[Srednja Azija|srednjoj Aziji]]. Ima populaciju od oko 39 miliona stanovnika, što je čini 42. najnaseljenijom državom svijeta. Graniči se sa [[Pakistan]]om na jugu i istoku, [[Iran]]om na zapadu, [[Turkmenistan]]om, [[Uzbekistan]]om i [[Tadžikistan]]om na sjeveru i [[Kina|Kinom]] na dalekom sjeveroistoku. Sa površinom od 652.864 kvadratnih kilometara, Afganistan je 41. najveća zemlja na svijetu. Prvi tragovi života u Afganistanu datiraju iz [[Srednji paleolit|srednjeg paleolita]]. Kroz vijekove Afganistan je bio dom različitih naroda i svjedok mnogih vojnih pohoda, od [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]], [[Maurijsko carstvo|Maurijskog carstva]], [[Muslimansko osvajanje Afganistana|Arapa]], [[Mongolsko osvajanje Horezma|Mongola]], [[Prvi Anglo-afganistanski rat|Britanaca]] i [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetskog saveza]] do današnjih [[Rat u Afganistanu (2001–2014)|zapadnih sila]]. Teritorija današnjeg Afganistana je također služila kao mjesto u kojem su [[Kušansko carstvo|Kušani]], [[Heftalitsko carstvo|Heftaliti]], [[Samanidsko carstvo|Samanidi]], [[Safaridsko carstvo|Safaridi]], [[Gaznavidsko carstvo|Gaznavidi]], [[Guridski sultanat|Guridi]], [[Hiljitski sultanat|Hilji]], [[Mogulsko carstvo|Moguli]], [[Hotakijsko carstvo|Hotaki]] i [[Duransko carstvo|Durani]] formirali velika carstva. Historija modernog Afganistana počinje padom Duranskog carstva u 19. stoljeću. Krajem 19. stoljeća, Afganistan je postao [[tampon država]] u "[[Velika igra|Velikoj igri]]" između [[Britanska Indija|Britanske Indije]] i [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]]. Nakon [[Treći Anglo-afganistanski rat|Trećeg Anglo-afganistanskog rata]] 1919. godine, kralj [[Amanulah Kan|Amanulah]] je bezuspješno pokušao modernizaciju zemlje. Tokom četrdesetogodišnje vladavine [[Muhamed Zahir Šah|Zahira Šaha]] došlo je do perioda mira. Nakon državnog udara 1973. godine, došlo je do [[Afganistanski građanski rat|niza građanskih ratova]] koji su devastirali zemlju i koji traju i dan danas. Afganistan je jedna od najsiromašnijih država u svijetu. Član je [[UN|Ujedinjenih nacija]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] i [[Svjetska banka|Svjetske banke]]. Afganistan je i partner za saradnju sa Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju. Također radi i na pristupanju u [[Svjetska trgovačka organizacija|Svjetsku trgovinsku organizaciju]] i trenutno ima status zemlje posmatrača. ==Historija== {{Glavni|Historija Afganistana}}[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja tokom 20. stoljeća ukazuju na to da je teritorija Afganistana bila usko povezana kulturom i trgovinom sa susjedima. U Afganistanu su pronađeni artefakti tipični za period [[paleolit]]a, [[mezolit]]a, [[neolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]]. Vjeruje se da je urbana civilizacija započela 3000. godine p.n.e. kada je grad [[Mundigak]] (u blizini [[Kandahar]]a) bio kolonija obližnje [[Civilizacija doline Inda|civilizacije doline Inda]]. Novija otkrića na rijeci [[Amu Darja]] kod [[Šortugaj]]a su potvrdila da se civilizacija doline Inda prostirala od sjeveroistočnog Afganistana do sjeverozapadne Indije. Nakon 2000. godine p.n.e. došlo je do seobe polunomadskog stanovništva iz srednje Azije koji su migrirali u južnu i zapadnu Aziju preko [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]] pa se cijela regija nazivala [[Arijana]]. Neki vjeruju da je [[zoroastrizam]] nastao na teritoriji današnjeg Afganistana između 1800. i 800. godine p.n.e., jer je njegov osnivač [[Zaratustra]] živio i umro u gradu [[Belh]]u. Sredinom 6. stoljeća p.n.e., [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidi]] su svrgnuli [[Medijci|Medijce]] i zauzeli [[Arahozija|Arahoziju]], [[Arija|Ariju]] i [[Baktrija|Baktriju]]. [[Aleksandar Veliki]] i njegova vojska su stigli na teritoriju današnjeg Afganistana 330. godine p.n.e. nakon pobjede nad perzijskim kraljem [[Darije III|Darijem III]] u [[Bitka kod Gaugamele|bici kod Gaugamele]]. Nakon Aleksandrove smrti, [[Seleučko carstvo]] je kontrolisalo ovaj region do 305. godine p.n.e. kada su ga predali [[Maurijsko carstvo|Maurijskom carstvu]] kao dio savezničkog sporazuma. Oni su kontrolirali područje južno od [[Hindukuš]]a do 185. godine p.n.e. kada ga osvaja helenističko [[Grčko-Baktrijsko kraljevstvo]]. Veliki dio ovog regiona se kasnije odvojio i postao [[Indo-grčko kraljevstvo]]. Oni su poraženi i uništeni od strane [[Indo-Skiti|Indo-Skita]] krajem 2. stoljeća p.n.e. Tokom 1. stoljeća p.n.e., [[Partsko carstvo]] je pokorilo ovaj region ali ga je kasnije izgubilo od [[Indo-partsko kraljevstvo|Indo-partskog kraljevstva]]. Sredinom 1. stoljeća p.n.e., ogromno [[Kušansko carstvo]] je postalo veliki zaštitnik budističke kulture. Kušani su svrgnuti od strane [[Sasanidsko Carstvo|Sasanida]] u 3. stoljeću p.n.e. kada su ih naslijedili [[Kidariti]] i [[Heftalitsko carstvo|Heftaliti]]. === Islamizacija i mongolska invazija === {{Glavni|Muslimansko osvajanje Afganistana|Mongolska invazija u Srednju Aziju}}[[Arapi|Arapski]] [[musliman]]i su 642. godine prenijeli islam u [[Herat]] i [[Zaranj]], da bi kasnije [[Safaridsko carstvo|Safaridsko]] i [[Samanidsko carstvo]] proširilo islam južno od [[Hindukuš]]a. Do 11. stoljeća, [[Mahmud Gazni]] je pobjedio preostale hinduističke vladare i islamizirao cijelu regiju osim [[Kafiristan]]a. [[Gaznavidsko carstvo]] su srušili [[Guridski sultanat|Guridi]] koji su kontrolirali Afganistan manje od jednog stoljeća prije nego što ga je 1215. godine osvojilo [[Horezmijsko carstvo]]. [[Džingis-kan]] i njegova vojska su 1219. godine pregazili ovu regiju i uništili horasanske gradove [[Herat]], [[Belh]] i [[Bamijan]]. Mongolsko razaranje je prisililo mnoge mještane da se vrate u agrarno ruralno društvo. Oni su stvorili [[Ilhanidsko carstvo]] koje je upravljalo afganistanskim plemenima južno od Hindukuša sve do invazije [[Timuridsko carstvo|Timuridskog carstva]] 1370. godine. Početkom 16. stoljeća, mongolski car [[Babur]] je zauzeo Kabul od [[Arhunsko carstvo|Arhunskog carstva]] i uništio [[Delhi sultanat]] u Indiji. Između 16. i 18. stoljeća, teritorija Afganistana je bila podijeljena između [[Buharski kanat|Buharskog kanata]] na sjeveru, [[Safavidsko carstvo|Safavidskog carstva]] na zapadu i [[Mogulsko Carstvo|Mogulskog carstva]] na istoku. ===Marksistička revolucija i Sovjetski rat=== [[Datoteka:Day after Saur revolution.JPG|mini|desno|320px|Dan nakon [[Saur revolucija|Saur revolucije]]]] U aprilu [[1978.]] godine, komunistička [[Narodna demokratska partija Afganistana]] (NDPA) je preuzela vlast u Afganistanu putem [[Saur revolucija|Saur revolucije]]. U roku od par mjeseci, protivnici komunističke vlade su pokrenuli ustanak u istočnom Afganistanu, koji je veoma brzo prerastao u građanski rat vođen između gerilaca mudžahedina i vladinih snaga širom zemlje. Pakistanska vlada je ovim pobunjenicima pružila obuku u tajnim centrima, dok je [[Sovjetski Savez]] poslao na hiljade vojnih savjetnika u znak podrške vladi NDPA-a.<ref name="Husejn, Rizvan 2005">Husejn, Rizvan (2005). Pakistan i važnost islamskog militantizma u Afganistanu. Ashgate Publishing. str. 108–109.</ref> U međuvremenu, sve veća netrpeljivost između dvije frakcije NDPA-a i ''Parčam'' franckije, rezultirala je raspuštanjem ''parčamskih'' članova kabineta i hapšenjem njihovih oficira pod izgovorom prijetnje od ''parčamskog'' ustanka. U septembru [[1979.]] godine, izvršen je atentan na halkskog predsjednika ''Nur Muhameda Tarakija'' tokom ustanka u okviru NDPA-a, pod vodstvom ''Hafizulaha Amina'', koji je zatim preuzeo predsjedništvo. S obzirom da nije ulijevao povjerenje Sovjetima, na Amina je izvršen atentat od strane sovjetskih specijalnih jedinica u decembru [[1979]]. Vlada organizovana od strane Sovjeta, pod vođstvom ''parčami'' člana ''Barbaka Karmala'', mada je uključivala obje frakcije, popunila je prazninu. Sovjetske trupe su u velikom broju bile raspoređene da bi stabilizovale Afganistan pod Karmalom, mada se od njih nije očekivalo da vode sve bitke vođene u to vrijeme u Afganistanu. Međutim, kao rezultat toga, Sovjeti su sada bili direktno uključeni u ono što je postalo građanski rat u Afganistanu.<ref name="Husejn, Rizvan 2005"/> NDPA je zabranila [[lihvarstvo]], i dala izjave o ženskim pravima proglasivši jednakost polova, te je uključila žene u politički život.<ref>Coll, Ghost Wars (New York: Penguin, 2005), 14.</ref> Desetogodišnji Sovjetski rat u Afganistanu je rezultirao smrću preko milion Afganistanaca, većinom civila,<ref>https://web.archive.org/web/20070614032620/http://physiciansforhumanrights.org/library/documents/reports/talibans-war-on-women.pdf</ref> kao i stvaranjem više od šest miliona izbjeglica koje su napustile Afganistan i u većini slučajeva otišle u [[Pakistan]] ili [[Iran]]. Suočeni sa sve većim međunarodnim pritiskom i velikim brojem žrtava, Sovjeti su se povukli iz Afganistana [[1989.]] godine, mada su nastavile da podržavaju afganistanskog predsjednika Muhameda Nadžibulaha sve do [[1992]].<ref>{{Cite web |url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,IRBC,,AFG,,3ae6aab050,0.html |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130120032353/http://www.unhcr.org/refworld/country,,IRBC,,AFG,,3ae6aab050,0.html |archive-date=20. 1. 2013 |url-status=live }}</ref> Međutim i nakon povlačenja Sovjeta borbe se nastavljaju, ovaj put među mudžahedinskim fakcijama. Tako dolazi do podjeljenja teritorije među različitim grupama i nastaju [[Talibani]]. Najkrvavija svih borbi je [[1994.]] kada u [[Kabul]]u umire 40.000 ljudi. Uz pomoć [[Pakistan]]a Talibani preuzimaju vlast [[1996]]. ===Moderno doba=== [[Datoteka:Osama bin Laden portrait.jpg|mini|lijevo|200px|[[Osama bin Laden]], bivši vođa Talibana]] Vojna intervencija [[SAD]]-a, zvanično kao reakcija na terorističke napade [[11. septembar|11. septembra]], ruši talibanski režim. Na kraju [[2001.]] godine najvažnije vođe talibanskih neprijatelja i dijaspore se sastaju u [[Bonn]]u da urede buduću strukturu države i nominiraju [[Hamid Karzai|Hamida Karzaia]] kao predsjednika u decembru [[2001.]] Talibani su počeli da se regrupišu u [[Pakistan]]u, dok je sve više koalicionih snaga ulazilo u Afganistan i počelo obnovu ratom razorene zemlje.<ref>Fosler, Džuli. "USAID Afghanistan". Afghanistan.usaid.gov. Pregledani original: 17. oktobar 2010. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> Ubrzo nakon njihovog pada sa vlasti, Talibani su započeli pobunu da bi povratili kontrolu nad Afganistanom. Tokom naredne decenije, Međunarodne snage za bezbjednosnu pomoć i afganistanske trupe vodile su mnoge ofanzive protiv Talibana, ali nisu uspeli da ih u potpunosti poraze. Afganistan je ostao jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, zbog nedostatka stranih investicija, korumpirane vlade i pobune Talibana. U međuvremenu, afganistanska vlada je uspjela da izgradi određene demokratske strukture, te je [[7. decembar|7. decembra]] [[2004.]] zemlja promijenila ime u "Islamska Republika Afganistan". Pokušano je, često uz podršku stranih zemalja-donatora, da se poboljša privreda, zdravstvo, obrazovanje, transport i poljoprivreda. Međunarodne snage za bezbjednosnu pomoć su započele obuku afganistanskih oružanih snaga i policije. Naredne decenije je preko pet miliona afganistanskih izbjeglica vraćeno u zemlju, uključujući i mnoge koji su nasilno deportovani sa Zapada. Do [[2009.]] godine, pod vodstvom Talibana je počela da se formira tajna vlada u mnogim dijelovima zemlje.<ref>Vajte, Grif (8. decembar 2009). "Zvaničnici koje nadgledaju Talibani nude konkretnu alternativu". The Washington Post. Pristupljeno: 30. mart 2010.</ref> Američki predsjednik [[Barack Obama]] je najavio da će SAD razmjestiti još 30.000 američkih vojnika u zemlju [[2010.]] na period od dvije godine. [[2010.]] Karzai je pokušao da održi mirovne pregovore sa Talibanima i drugim grupama, ali ove grupe su odbile da prisustvuju, te su se bombaški napadi, ubistva i zasjede pojačale. Nakon smrti [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]] u maju [[2011.]] godine u Pakistanu, na mnoge istaknute ličnosti Afganistana su izvršeni atentati, i afganistansko-pakistanski pogranični okršaji su učestali, a mnogi napadi velikih razmjera od strane pakistanske ''Hakani'' mreže su počele da se događaju širom Afganistana. [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] su upozorile pakistansku vladu na moguću vojnu akciju u slučaju da vlada odbije da napadne ove snage koje se nalaze u plemenskim oblastima pod federalnom upravom, s obzirom da su SAD okrivile pobunjenike u okviru pakistanske vlade za pojačane napade. Pakistanska vojska je počela da pojačava svoje napade na ove grupe u okviru rata na sjeverozapadu Pakistana. U očekivanju povlačenja [[NATO]] trupa [[2014.]] godine, i kasnijeg pokušaja Talibana da se vrate na vlast, grupe anti-talibanskog ''Ujedinjenog fronta'' (Južna alijansa) su počele da se regrupišu pod pokroviteljstvom ''Nacionalne koalicije Afganistana'' i ''Nacionalnog fronta Afganistana''. Rat dug 21 godinu između vlade i Talibana je završen talibanskom ofanzivom 2021. i padom Kabula, što je na kraju rezultiralo dolaskom Talibana na vlast. Kao posljedica svih ratova, Afganistan je danas zemlja prepuna socijalnih i ekonomskih problema, ipak zemlja se nada da je našla dugo traženu političku stabilizaciju. ==Zastava i grb== Zastava Afganistana sastoji se od tri vertikalne pruge koje su [[crna|crne]], [[crvena|crvene]] i [[zelena|zelene]] boje. U centru se nalazi stari amblem Afganistana sa [[džamija|džamijom]] i [[mihrab]]om okrenutim prema [[Mekka|Mekki]]. Ova zastava usvojena je u periodu od [[2002.]] do [[2004.]] za vrijeme Prelazne Islamske Države Afganistana. Slična je zastavi iz perioda od [[1930.]] do [[1973]], s razlikom da na novoj zastavi na grbu ima još i [[šehadet]] (u centru zlatne/zelene boje). Nova zastava usvojena je [[4. januar]]a [[2004]]. Grb Afganistana sastoji se od šehadeta ispisanog na arapskom jeziku na vrhu, ispod kojeg se nalazi džamija s mihrabom. Sa džamije se viore dvije zastave koje predstavljaju zastave Afganistana. Ispod džamije je napisan naziv nacije. Cijeli grb je bijele boje na crvenoj pozadini. ==Geografija== [[Datoteka:Afghan topo en.jpg|mini|lijevo|350px|Topografija Afganistana]] Afganistan se nalazi u jugo-centralnom dijelu [[Azija|Azije]] i geografske koordinate Afganistana su: 33 º N (sjever) i 65º E (istok). Površina Afganistana iznosi oko 652.000&nbsp;km². Afganistan se graniči sa [[Turkmenistan]]om, [[Uzbekistan]]om i [[Tadžikistan]]om na sjeveru, [[Iran]]om na zapadu, [[Kina|Kinom]] na sjeveroistoku i sa [[Pakistan]]om na istoku i jugu. ===Reljef=== Planinski lanac [[Hindukuš]] dominira Afganistanom i diktira osnovne geografske karakteristike, dijeleći zemlju na tri geografske oblasti: centralna visija, jugozapadni plato i sjeverne ravnice. Upravo najveći dio zemlje zauzima Hindukuš i gotovo 50% teritorije Afganistana se nalazi iznad 2.000 m nadmorske visine. Najvećí dio centralnih visoravni predstavlja produžetak [[Himalaji|Himalajskih]] planina, tj. Hindukuš planina i ova regija je obilježena dubokim dolinama i visokim planinama. Značajan dio planina centralne visoravni Afganistana prelazi visinu od 6.000 m nadmorske visine. U ovom dijelu Afganistana se nalazi nekoliko značajnih prevoja poput ''Kajber'' prelaza koji predstavlja historijski značajan put prema indijskom podkontinentu. Južni plato je dio Afganistana obilježen visokim platoima i pješčanim pustinjama. Zemljište u ovom dijelu zemlje je izrazito neplodno, izuzev duž obala rijeka poput rijeke [[Helmand]]. Prosječna nadmorska visina u ovom dijelu Afganistana je oko 900 m nadmorske visine. Sjeverne ravnice se prostiru sjeverno od centralnih visoravni i ovu regiju karakterišu plodne ravnice, a najveći dio poljoprivredne proizvodnje u Afganistanu se obavlja upravo u ovom dijelu zemlje. Rijeka [[Amu Darija]] teče kroz ovaj dio zemlje duž oboda granice sa visijama Centralne visoravni. Pored poljoprivrednog bogatstva ova regija je bogata i mineralnim rezervama i izvorima prirodnog gasa. ===Klima=== Afganistan spada u zemlje sa suhom i polusuhom stepskom klimom, sa hladnim zimama i toplim ljetima. Planinski lanci na sjeveru i sjevero-istoku imaju podartičke zimske uslove, dok su južni dijelovi Afganistana prema pakistanskoj granici, pod uticajem [[monsun]]a sa indijskog podkontinenta i imaju tokom godine više padavina i više temperature. Temperaturne razlike su izrazite i u planinskim lancima [[Hindukuš]]a se kreću od prosječnih – 15&nbsp;°C, dok temperature ljeti u nekim gradovima Afganistana dostižu i 49&nbsp;°C. ==Politika== [[Datoteka:Hamid Karzai in August 2009 cropped.jpg|mini|desno|220px|[[Hamid Karzai]], bivši predsjednik Afganistana]] Prema Ustavu, Afganistan je unitarna, nezavisna i nedjeljiva republika. Ustav Afganistana definiše Afganistan kao islamsku republiku, a islam ima položaj zvanične religije države, sa tim da pripadnici ostalih religija imaju slobodu da ispovjedaju svoju vjeru. U Afganistanu je uspostavljena trodijelna podjela vlasti. Na čelu [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] nalazi se predsjednik zemlje. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] vrši dvodomni Parlament, koji se sastoji od ''Doma Naroda'' (Wolesi Jirge) - Donji dom, i ''Doma Starješina'' (Mesherano Jirga) koji predstavlja Gornji dom. [[Sudska vlast]] čini treću granu vlasti. Oblik vladavine po Ustavu Afganistana je predsjednički sistem, po kome je predsjednik šef države, a njemu u obavljanju funkcije pomažu dva potpredsjednika. Predsjednik se bira na slobodnim i neposrednim izborima na petogodišnji mandat i isto lice može obavljati dužnost predsjednika najviše dva mandata. Predsjednik Afganistana ima široka ovlaštenja. On je vrhovni zapovjednik oružanih snaga zemlje. Uz odobrenje nacionalnog parlamenta, predsjednik određuje pravac opće politike zemlje, predlaže vladu imenujući ministre u svoj kabinet i sam predstavlja ujedno i premijera, a izbor ministara potvrđuje Donji dom parlamenta - Dom Naroda. Vlada je za svoj rad odgovorna predsjedniku i parlamentu. Također uz potvrdu Donjeg doma parlamenta, predsjednik imenuje Republičkog javnog tužioca, sudije Vrhovnog Suda, guvernera Narodne banke. Predsjednik ima ovlaštenje da raspiše referendum o važnim nacionalnim, političkim, socijalnim ili ekonomskim pitanjima. Također, predsjednik imenuje potpredsjednike koji u slučaju smrti ili druge spriječenosti obavljaju dužnosti predsjednika.<ref name="apc-cza.org">http://www.apc-cza.org/fr/avganistan-pozadina-zemlje.html</ref> ===Pravosudni sistem=== Pravosudni sistem u Afganistanu se sastoji od ''Osnovnih sudova'', ''Apelacionih sudova'' i ''Vrhovnog suda''. Također na preporuku Vrhovnog suda i uz odobrenje predsjednika, moguće je formiranje ''Putujućih sudova''. Sudske odluke moraju biti zasnovane na zakonu i ustavu, a u slučaju da postoji pravna praznina (situacija kada ne postoji konkretan propis koji rješava spor koji se našao pred sudom) sud će spor riješiti na najpravedniji način tumačenjem ostalih pravnih pravila, a u skladu s [[šerijat]]skim pravom. U slučajevima da se radi o privatno pravnom sporu između lica koja pripadaju šiitskom ogranku islama, tada će se spor riješiti u duhu [[šiitski islam|šiitskih]] pravnih škola islamskog prava. Vrhovni sud je najviši organ sudske vlasti, koji broji devet sudija koje imenuje predsjednik uz odobrenje Donjeg doma parlamenta. Sudije se biraju na period od 10 godina, s tim da je dozvoljen izbor samo za jedan mandat. U svakoj provinciji u Afganistanu postoji po jedan Apelacioni sud, koji je nadležan da ispituje pravilnost prvostepene sudske odluke. Apelacioni sudovi mogu da potvrde, isprave, dopune, odbace ili da vrate na ponovno suđenje odluku prvostepenog suda. Ovi sudovi su organizirani u sljedeća vijeća: Opće krivično vijeće, Vijeće javne bezbjednosti, Građansko-porodično vijeće, Javno-pravno vijeće, Privredno vijeće i Vijeće za maloljetnike. Apelacioni sudovi su nadležni za rješavanje sukoba nadležnosti među dva osnovna suda u krivičnom slučaju, kada su oba ova suda nadležna. Sistem Osnovnih sudova u Afganistanu se sastoji od sudova posebne nadležnosti: suda za maloljetnike, Privrednog suda, i Porodičnog suda, i sudova opće nadležnosti: Centralnog provincijskog suda i Okružnog suda. ===Administrativna podjela=== Afganistan je administrativno podijeljen na 34 provincije ([[vilajet]]a), a svaka provincija ima svoj glavni grad i pokrajinsku administraciju. Pokrajine su dalje podijeljene na oko 398 manjih pokrajinskih okruga, od kojih svaki obično pokriva grad ili više sela. Svaki okrug predstavlja guverner okruga. Pokrajinske guvernere imenuje predsjednik Afganistana, a okružni guverneri su izabrani od strane pokrajinskih guvernera. Pokrajinski guverneri su predstavnici centralne vlade u [[Kabul]]u, i odgovorni su za sva administrativna i formalna pitanja u okviru svojih pokrajina. {| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" | # [[Badakhshan (provincija)|Badakhshan]] # [[Badghis (provincija)|Badghis]] # [[Baghlan (provincija)|Baghlan]] # [[Belh (provincija)|Belh]] # [[Bamyan (provincija)|Bamyan]] # [[Daykundi (provincija)|Daykundi]] # [[Farah (provincija)|Farah]] # [[Faryab (provincija)|Faryab]] # [[Ghazni (provincija)|Ghazni]] # [[Ghor (provincija)|Ghor]] # [[Helmand (provincija)|Helmand]] # [[Herat (provincija)|Herat]] || <ol start="13"> <li>[[Jowzjan (provincija)|Jowzjan]] <li>[[Kabul (provincija)|Kabul]] <li>[[Kandahar (provincija)|Kandahar]] <li>[[Kapisa (provincija)|Kapisa]] <li>[[Khost (provincija)|Khost]] <li>[[Kunar (provincija)|Kunar]] <li>[[Kunduz (provincija)|Kunduz]] <li>[[Laghman (provincija)|Laghman]] <li>[[Logar (provincija)|Logar]] <li>[[Nangarhar (provincija)|Nangarhar]] <li>[[Nimruz (provincija)|Nimruz]] ||| <ol start="24"> <li>[[Nurestan (provincija)|Nurestan]] <li>[[Oruzgan (provincija)|Oruzgan]] <li>[[Paktia (provincija)|Paktia]] <li>[[Paktia (provincija)|Paktia]] <li>[[Panjshir (provincija)|Panjshir]] <li>[[Parvan (provincija)|Parvan]] <li>[[Samangan (provincija)|Samangan]] <li>[[Sare Pol (provincija)|Sare Pol]] <li>[[Takhar (provincija)|Takhar]] <li>[[Wardak (provincija)|Wardak]] <li>[[Zabul (provincija)|Zabul]] ||[[Datoteka:Afghanistan provinces numbered.png|250px|right|Pokrajine Afganistana]] |} == Gradovi == {{Center|{{Najveći gradovi | ime = Najveći gradovi u Afganistanu | ime_države_u_lokativu = Afganistanu | drž_ref = | list_by_pop = Najveći gradovi u Afganistanu | class = nav | int_ime = Provincija | int_link = Provincije u Afganistanu | grad_1 = Kabul | int_1 = Kabul (provincija){{!}}Kabul | stan_1 = 3.289.000 | img_1 = Wazir_Akbar_Khan_neighborhood.jpg | grad_2 = Kandahar | int_2 = Kandahar (provincija){{!}}Kandahar | stan_2 = 491.500 | img_2 = Aerial_photograph_of_Kandahar_Province_in_2011.jpg | grad_3 = Herat | int_3 = Herat (provincija){{!}}Herat | stan_3 = 436.300 | img_3 = Friday_Mosque_in_Herat,_Afghanistan.jpg | grad_4 = Mazar-i-Sharif | int_4 = Belh (provincija){{!}}Belh | stan_4 = 368.100 | img_4 = | grad_5 = Kunduz | int_5 = Kunduz (provincija){{!}}Kunduz | stan_5 = 304.600 | grad_6 = Taloqan | int_6 = Takhar (provincija){{!}}Takhar | stan_6 = 219.000 | grad_7 = Jalalabad | int_7 = Nangarhar (provincija){{!}}Nangarhar | stan_7 = 206.500 | grad_8 = Puli Khumri | int_8 = Baghlan (provincija){{!}}Baghlan | stan_8 = 203.600 | grad_9 = Charikar | int_9 = Parvan (provincija){{!}}Parvan | stan_9 = 171.200 | grad_10 = Sheberghan | int_10 = Jowzjan (provincija){{!}}Jowzjan | stan_10 = 161.700 }}}} ==Privreda== [[Datoteka:Afghan women at a textile factory in Kabul.jpg|mini|desno|200px|Tekstilna proizvodnja, [[Kabul]]]] Afganistanska privreda se polahko oporavlja od štete nanijete usljed decenija sukoba. Ekonomija Afganistana se znatno oporavila od pada talibanskog režima [[2001.]] godine, uglavnom zbog obimnog priliva međunarodne pomoći, oporavka poljoprivrednog sektora i rasta sektora usluga. Uprkos napretku u posljednjih nekoliko godina, Afganistan je i dalje veoma siromašan i visoko zavisan od inostrane pomoći. Afganistanski životni standard je među najnižima u svijetu. Procijenjeni nacionalni bruto domaći proizvod (BDP) za [[2011.]] iznosi oko 30 milijardi dolara, a BDP po glavi stanovnika je do 1.000 dolara. Oko 35% stanovništva Afganistana je nezaposleno i živi ispod granice siromaštva. Veliki dio stanovništva i dalje pati od nestašice čiste vode, struje, medicinske njege, kao i nedostatka stambenog prostora i radnih mjesta.<ref name="apc-cza.org"/> ===Ekonomija=== [[Datoteka:2006Afghan exports.PNG|mini|lijevo|250px|Izvoz u [[2006.]] godini]] Bankarski sistem Afganistana je propao tokom građanskog rata početkom 1990-ih. Od [[2002.]] Vlada Afganistana otpočinje oporavak formalnog bankarskog sistema. Novi bankarski zakoni usvojeni su [[2003.]] godine, a banke iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]], [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a otvorile su svoje filijale u [[Kabul]]u. Sredinom [[2004.]] [[Afganistanska Internacionalna Banka]] (AIB) počela je sa radom uz podršku [[Azijska Razvojna Banka|Azijske Razvojne Banke]] i 75% vlasništva od strane afganistanskih biznismena. Međutim, ogroman skandal koji je nastao oko prevare Kabulske banke [[2010.]] doveo je do gubitka povjerenja međunarodne zajednice u afganistanske finansijske institucije. Velika kabulska banka skoro je propala, usljed gubitaka zbog prevara sa kreditima njenih najvećih akcionara. Međunarodni monetarni fond je krajem [[2010.]] suspendovao kreditni program Afganistanu. Tek krajem naredne godine [[MMF]] je priznao dovoljan napredak u otklanjanju štete nastale bankarskim skandalom i odobrio novi dogovor sa Vladom Afganistana. Vlada Afganistana sprovela je [[30. juni|30. juna]] [[2011.]] godine hapšenje dva bivša rukovodioca kabulske banke – Šerhan Farhud-a i Kalilulah Frouzi-a, koji su navodno odobravali koncesione zajmove uticajnim ljudima Afganistana i njihovim rođacima. Procjenjena stopa inflacije za [[2011.]] iznosila je 7,7%. ===Poljoprivreda=== Glavna privredna aktivnost stanovništva je poljoprivreda, kojom se bavi oko 80% ljudi, kako za sopstvene potrebe tako i u komercijalne svrhe. Od ukupne površine Afganistana, samo je oko 12% zemlje obradivo. Od toga je tek polovina, tj. 6% obradive zemlje zasijano. Poljoprivredna proizvodnja je ograničena skoro potpunom zavisnošću od otapanja snjegova i proljećnih kiša. Sistemi navodnjavanja su primitivni i poljoprivredna mehanizacija, đubrivo i pesticidi se rijetko koriste. Glavni tradicionalni legalni usjevi su [[žitarice]], [[riža]], [[voće]] i [[povrće]]. Od industrijskog bilja gaje se: [[pamuk]], [[duhan]] i [[šećerna repa]]. Afganistan je vodeći proizvođač opijumskog maka u svijetu. Prema podacima [[EU]], Afganistan je i glavni evropski snabdjevač [[heroin]]a već više od 10 godina. Manje od 0,2 % od ukupnog obradivog zemljišta u Afganistanu se koristi za uzgoj opijumskog maka. Međutim, potencijalna vrijednost prihoda od izvoza opijata iznosila je 700 miliona dolara, tj. 4% BDP-a ove zemlje za [[2012.]] godinu. Proizvodnja opijuma je [[2012.]] godine u Afganistanu porasla za 18% u odnosu na [[2011.]] godinu, ali je usljed biljne bolesti ukupna količina proizvodenog opijuma opala za 38% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 3.600 tona. ===Industrija i rudarstvo=== Industrijska proizvodnja je malog obima i obuhvata ručni rad, izdradu tekstila, tepiha i u malom obimu preradu hrane. U okviru stočarstva, gaje se goveda, ovce i koze. A ovčija i jagnjeća koža predstavljaju poljoprivredni proizvod. Od rudno-mineralnog bogatstva Afganistan posjeduje rezerve prirodnog gasa, [[ugalj|uglja]], [[željezo|željeza]], [[bakar|bakra]], [[cink]]a, rude soli i u malim količinama dijamanata i poludragog kamenja. ==Stanovništvo== [[Datoteka:Afghan musicians in Farah.jpg|mini|lijevo|250px|Afganistanski muzičari, [[Farah]]]] Prema procjenama za [[2012.]] godinu, ukupan broj stanovnika Afganistana iznosi oko 30 miliona. Međutim, potpuni popis stranovništva nije izvršen decenijama unazad. Prvi djelimični popis stanovništva je obavljen [[1979.]] godine, ali nije okončan. Drugi popis je obavljen tokom [[2010.]] godine, ali njime nisu bili obuhvaćeni dijelovi zemlje koji su bili zahvaćeni intenzivnim sukobima. Etnička struktura Afganistana je izrazito raznovrsna i nekoliko naroda čine afganistansku naciju. Najbrojnija etnička grupa su [[Paštuni]] koji čine 42% stanovništva, zatim slijede [[Tadžici]] 27%, [[Hazare]] 9%, [[Uzbeci]] 9%, [[Aimaci]] 4%, [[Turkmeni]] 3%, [[Balohi]] 2% i drugi narodi čine 4% stanovništva, među koje spadaju [[Arapi]], [[Mongoli]], [[Hindusi]], [[Kohistani]], [[Gujarsi]] i [[Siki]]. Paštuni uglavnom naseljavaju dio Afganistana južno od planine [[Hindukuš]]. Tadžici naseljavaju sjevero-istočni dio – sjeverno od [[Kabula]] i provinciju Badakhshan. Hazari uglavnom žive u centralnom dijelu Afganistana, a Uzbeci i Turkmeni sjeverno od Hindukuša, u okolini rijeke [[Amu Darja]]. ===Religija=== [[Datoteka:Abdul Rahman Mosque in March 2010.jpg|mini|desno|250px|Džamija Abdul Rahman, [[Kabul]]]] Prema Ustavu Afganistana zvanična državna religija je [[islam]]. Također, Ustavom Afganistana je predviđeno da "nijedan zakon ne može biti u suprotnosti sa uvjerenjima i odredbama svete religije islama". Pripadnicima drugih religija Ustav Afganistana proklamuje slobodu da "sprovode svoju vjeru i vrše vjerske obrede, u granicama odredaba zakona". Islam je preovladavajuća religija kojoj pripada 99% stanovništva, od čega približno 80% pripada [[sunitski islam|sunitskom]] ogranku islama, a oko 19% pripada [[šiitski islam|šiitskom]] ogranku islama. Druge religije kao što su [[sikizam]], [[hinduizam]] i [[kršćanstvo]] čine manje od 1%. Pripadnici tih religija broje se u stotinama ili nekoliko hiljada. Registrovan je samo jedan afganistanski [[Jevrej]]. ===Jezik=== Ustav Afganistana određuje da su [[paštu jezik|paštu]] i [[dari jezik|dari]] (farsi, tj. [[perzijski jezik]]) zvanični jezici u Afganistanu.<ref>{{Cite web |url=http://www.afghan-web.com/politics/current_constitution.html |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131028065437/http://www.afghan-web.com/politics/current_constitution.html |archive-date=28. 10. 2013 |url-status=dead |archive-date=28. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131028065437/http://www.afghan-web.com/politics/current_constitution.html }}</ref> Oba jezika pripadaju indoevropskoj grupi jezika. Procjena je da približno 35% stanovništva Afganistana govori paštu jezik, oko 50% govori dari jezik, dok turske jezike (najčešće [[uzbečki jezik|uzbečki]] i [[turkmenski jezik|turkmenski]]) govori približno 11% stanovništva. S obzirom na veliku etničku raznovrsnost Afganistana, u upotrebi su još brojni manje zastupljeni jezici kao što su baluči, pašai i nuristani. Dvojezičnost je vrlo rasprostranjena u Afganistanu. I paštu i dari primarno se pišu arapskim pismom. Brojni Afganistanci govore i razumiju i [[urdu jezik]]. ==Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://president.gov.af/en Ured predsjednika] {{Države Azije}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Afganistan]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1709.]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1747.]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1919.]] [[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Islamske republike]] bcg9kn95z1bgxihjblgjutfvmil6ebl 0 4710 3668367 3592349 2024-11-21T13:19:47Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3668367 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''13. mart / ožujak (13. 3)''' jest 72. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (73. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 293 dana. == Događaji == * [[624.|624]] – [[Bitka na Bedru]] * [[874.|874]] – Kosti [[Sveti Nicefor|svetog Nicefora]] pokopane u [[Konstantinopolj]]u. * [[1325.|1325]] – [[Asteci]] su osnovali svoju naseobinu [[Tenočtitlan]], kasnije prestonicu [[Asteško carstvo|Asteškog carstva]], na mjestu gde je današnji grad [[Ciudad de México|Ciuadad de Mexico]] u [[Meksiko|Meksiku]] * [[1639.|1639]] – [[Univerzitet Harvard]] u [[Cambridge]]u, [[Massachusetts]] nazvan je prema svom prvom upraviteljskom darovatelju, teologu [[John Harvard|Johnu Harvardu]]. * [[1781.|1781]] – Engleski astronom njemačkog porijekla [[William Herschel]] otkrio je sedmu [[Planeta|planetu]] [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]], koja je kasnije nazvana [[Uran]]. * [[1912.|1912]] – Formirana [[Balkanska liga]]''',''' savez istočno-pravoslavnih kraljevina [[Kraljevina Grčka|Grčke]], [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]], [[Kraljevina Srbija|Srbije]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]], usmjerenih protiv [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. * [[1918.|1918]] – Početak [[Trabzonska mirovna konferencija|Trabzonske mirovne konferencije]] između [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]] i delegacije Transkavkaske skupštine. * [[1933.|1933]] – U [[Njemačka|Njemačkoj]] otvoreno [[Treći rajh|nacističko minstarstvo propagande]] čiji je prvi ministar postao [[Joseph Goebbels]]. * [[1992.|1992]] – U [[zemljotres]]u na istoku [[Turska|Turske]] je poginulo najmanje 570 ljudi. * [[2013.|2013]] – Nakon dvodnevne [[konklava 2013.|konklave]] u [[Vatikan]]u [[Argentina|argentinski]] [[kardinal]] [[Jorge Mario Bergoglio]], papinskim imenom [[Papa Franjo|Franjo]], izabran za novog [[Papa|papu]]. * [[2015.|2015]] – [[Tropski ciklon]] [[Ciklon Pam|Pam]] pogodio glavni grad [[Vanuatu]]a [[Port Vila|Port Vilu]]. Poginulo je više od 10 osoba, a oko 250.000 osoba je ugroženo. Vjetar je dosezao brzinu od 280&nbsp;km/h. == Rođeni == === 18. vijek === * [[1720.|1720]] – [[Charles Bonnet]], švicarski filozof i prirodnjak * [[1781.|1781]] – [[Karl Friedrich Schinkel]], pruski arhitekt i slikar === 19. vijek === * [[1864.|1864]] – [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla * [[1883.|1883]] – [[Mehmed Spaho]], jugoslavenski političar i vođa [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] * [[1888.|1888]] – [[Anton Semjonovič Makarenko]], sovjetski pedagog i književnik * [[1900.|1900]] – [[Giorgos Seferis]], grčki književnik i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za književnost|za književnost]] === 20. vijek === * [[1915]] – [[Melih Cevdet]], turski književnik * [[1922]] – [[Herta Kuna]], [[hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[filologija|filologinja]] i [[historičar]]ka * [[1939]] – [[Neil Sedaka]], američki kantautor * [[1945]] – [[Anatolij Timofejevič Fomenko]], ukrajinski matematičar * [[1953]] – [[Franjo Topić]], hrvatski i bosanskohercegovački rimokatolički teolog * [[1986]] – [[Aleksandar Trifonov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[1988]] – [[Dominik Landertinger]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[1989]] – [[Nemanja Košarac]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] biatlonac == Umrli == * [[1901.|1901]] – [[Benjamin Harrison]], američki političar i predsjednik * [[1975.|1975]] – [[Ivo Andrić]], bosanski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost * [[2023]] – [[Marija Ujević-Galetović]], hrvatska kiparica i slikarica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|13 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/13/ Na današnji dan (13. mart), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226115025/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/13/ |date=26. 12. 2022 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-13/ Na današnji dan (13. mart), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-13]] 2ezc08n2ye45bsxvmh3c6f76afqwx28 0 5041 3668442 3546832 2024-11-21T21:04:00Z MirsadKri 166119 Dodao slavnu ličnost 3668442 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''21. novembar / studeni (21. 11)''' jest 325. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (326. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 40 dana. == Događaji == * [[1783]] – U [[Pariz]]u [[Jean-François Pilâtre de Rozier]] i [[François Laurent d'Arlandes]] izveli prvi uspješan let [[balon na vrući zrak|balonom]] napunjenim toplim [[zrak]]om; preletjeli su iznad grada razdaljinu od 8&nbsp;km za 25 minuta dosegnuvši [[visina|visinu]] od gotovo 1.000 m. * [[1789]] – [[Sjeverna Karolina]] postala [[Političke podjele SAD-a|12. država]] [[SAD]]-a. * [[1803]] – U [[Mainz]]u [[giljotina|giljotinirani]] [[Johann Bückler]], vođa razbojnika, i 19 njegovih pratilaca. Bückler je bio veoma popularan kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate [[trgovina|trgovce]] i priređivala veselja za obični narod. * [[1806]] – [[Napoleon Bonaparte]] objavio Berlinski dekret o blokadi [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih [[brod]]ova u sve [[Evropa|evropske]] [[luka|luke]]. * [[1871]] – [[Moses Gale]] [[patent]]irao [[upaljač]]. * [[1877]] – [[Thomas Edison]] objavio pronalazak [[fonograf]]a, mašine za bilježenje i reprodukciju [[zvuk]]a. * [[1898]] – [[Pierre Curie|Pierre]] i [[Marie Curie]] u saradnji sa [[Gustave Bémont|Gustaveom Bémontom]] otkrili [[radij]]. * [[1980]] – [[John Lennon]] i [[Yoko Ono]] izazvali skandal pozirajući nagi [[fotograf]]u Allanu Tannenbaumu. * [[1995]] – Nakon trosedmičnih pregovora [[Alija Izetbegović]], [[Franjo Tuđman]] i [[Slobodan Milošević]], lideri [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], parafirali [[Dejtonski mirovni sporazum]], po kojem se BiH dijeli na dva entiteta: [[Federacija BiH|Federaciju BiH]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (49%); ovim sporazumom okončan je [[rat u BiH]]. * [[2008]] – [[Zastava Automobili|Zastava]] prekida sa proizvodnjom automobila. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Voltaire]], [[Francuska|francuski]] [[književnik]], [[historičar]] i [[filozof]] === 20. vijek === * [[1925]] – [[Veljko Kadijević|Kadijević]], [[general]] [[JNA]] i posljednji ministar odbrane [[SFRJ]] * [[1935]] – [[Fairuz]], [[liban]]ska [[pjevanje|pjevačica]] * [[1939]] – [[Aleksa Buha]] jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANURS]], [[političar]]. * [[1945]] – [[Goldie Hawn]], američka [[glumica]] * [[1965]] – [[Björk]], [[island]]ska pjevačica * [[1972]] – [[Galina Kukleva]] [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja. * [[1983]] – [[Daniela Iraschko-Stolz]], [[Austrija|austrijska]] [[skijašica-skakačica]] * 1988 - Denis Zuberi, snimatelj == Umrli == * [[1811]] – [[Heinrich von Kleist]], [[Njemačka|njemački]] književnik == Praznici == * [[Svjetski dan televizije]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21 Na današnji dan (21. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-21 Na današnji dan (21. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-21]] g3he1nysx7e3szi1ad1aiwa0tci9qym 3668443 3668442 2024-11-21T21:06:46Z MirsadKri 166119 /* 20. vijek */ 3668443 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''21. novembar / studeni (21. 11)''' jest 325. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (326. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 40 dana. == Događaji == * [[1783]] – U [[Pariz]]u [[Jean-François Pilâtre de Rozier]] i [[François Laurent d'Arlandes]] izveli prvi uspješan let [[balon na vrući zrak|balonom]] napunjenim toplim [[zrak]]om; preletjeli su iznad grada razdaljinu od 8&nbsp;km za 25 minuta dosegnuvši [[visina|visinu]] od gotovo 1.000 m. * [[1789]] – [[Sjeverna Karolina]] postala [[Političke podjele SAD-a|12. država]] [[SAD]]-a. * [[1803]] – U [[Mainz]]u [[giljotina|giljotinirani]] [[Johann Bückler]], vođa razbojnika, i 19 njegovih pratilaca. Bückler je bio veoma popularan kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate [[trgovina|trgovce]] i priređivala veselja za obični narod. * [[1806]] – [[Napoleon Bonaparte]] objavio Berlinski dekret o blokadi [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih [[brod]]ova u sve [[Evropa|evropske]] [[luka|luke]]. * [[1871]] – [[Moses Gale]] [[patent]]irao [[upaljač]]. * [[1877]] – [[Thomas Edison]] objavio pronalazak [[fonograf]]a, mašine za bilježenje i reprodukciju [[zvuk]]a. * [[1898]] – [[Pierre Curie|Pierre]] i [[Marie Curie]] u saradnji sa [[Gustave Bémont|Gustaveom Bémontom]] otkrili [[radij]]. * [[1980]] – [[John Lennon]] i [[Yoko Ono]] izazvali skandal pozirajući nagi [[fotograf]]u Allanu Tannenbaumu. * [[1995]] – Nakon trosedmičnih pregovora [[Alija Izetbegović]], [[Franjo Tuđman]] i [[Slobodan Milošević]], lideri [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], parafirali [[Dejtonski mirovni sporazum]], po kojem se BiH dijeli na dva entiteta: [[Federacija BiH|Federaciju BiH]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (49%); ovim sporazumom okončan je [[rat u BiH]]. * [[2008]] – [[Zastava Automobili|Zastava]] prekida sa proizvodnjom automobila. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Voltaire]], [[Francuska|francuski]] [[književnik]], [[historičar]] i [[filozof]] === 20. vijek === * [[1925]] – [[Veljko Kadijević|Kadijević]], [[general]] [[JNA]] i posljednji ministar odbrane [[SFRJ]] * [[1935]] – [[Fairuz]], [[liban]]ska [[pjevanje|pjevačica]] * [[1939]] – [[Aleksa Buha]] jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANURS]], [[političar]]. * [[1945]] – [[Goldie Hawn]], američka [[glumica]] * [[1965]] – [[Björk]], [[island]]ska pjevačica * [[1972]] – [[Galina Kukleva]] [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja. * [[1983]] – [[Daniela Iraschko-Stolz]], [[Austrija|austrijska]] [[skijašica-skakačica]] * [[1988]] – [[Denis Zuberi]] == Umrli == * [[1811]] – [[Heinrich von Kleist]], [[Njemačka|njemački]] književnik == Praznici == * [[Svjetski dan televizije]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21 Na današnji dan (21. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-21 Na današnji dan (21. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-21]] 3yh7l8zwq8q1vbzpouardj66sip367x 3668444 3668443 2024-11-21T21:08:53Z MirsadKri 166119 /* 20. vijek */ 3668444 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''21. novembar / studeni (21. 11)''' jest 325. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (326. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 40 dana. == Događaji == * [[1783]] – U [[Pariz]]u [[Jean-François Pilâtre de Rozier]] i [[François Laurent d'Arlandes]] izveli prvi uspješan let [[balon na vrući zrak|balonom]] napunjenim toplim [[zrak]]om; preletjeli su iznad grada razdaljinu od 8&nbsp;km za 25 minuta dosegnuvši [[visina|visinu]] od gotovo 1.000 m. * [[1789]] – [[Sjeverna Karolina]] postala [[Političke podjele SAD-a|12. država]] [[SAD]]-a. * [[1803]] – U [[Mainz]]u [[giljotina|giljotinirani]] [[Johann Bückler]], vođa razbojnika, i 19 njegovih pratilaca. Bückler je bio veoma popularan kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate [[trgovina|trgovce]] i priređivala veselja za obični narod. * [[1806]] – [[Napoleon Bonaparte]] objavio Berlinski dekret o blokadi [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih [[brod]]ova u sve [[Evropa|evropske]] [[luka|luke]]. * [[1871]] – [[Moses Gale]] [[patent]]irao [[upaljač]]. * [[1877]] – [[Thomas Edison]] objavio pronalazak [[fonograf]]a, mašine za bilježenje i reprodukciju [[zvuk]]a. * [[1898]] – [[Pierre Curie|Pierre]] i [[Marie Curie]] u saradnji sa [[Gustave Bémont|Gustaveom Bémontom]] otkrili [[radij]]. * [[1980]] – [[John Lennon]] i [[Yoko Ono]] izazvali skandal pozirajući nagi [[fotograf]]u Allanu Tannenbaumu. * [[1995]] – Nakon trosedmičnih pregovora [[Alija Izetbegović]], [[Franjo Tuđman]] i [[Slobodan Milošević]], lideri [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], parafirali [[Dejtonski mirovni sporazum]], po kojem se BiH dijeli na dva entiteta: [[Federacija BiH|Federaciju BiH]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (49%); ovim sporazumom okončan je [[rat u BiH]]. * [[2008]] – [[Zastava Automobili|Zastava]] prekida sa proizvodnjom automobila. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Voltaire]], [[Francuska|francuski]] [[književnik]], [[historičar]] i [[filozof]] === 20. vijek === * [[1925]] – [[Veljko Kadijević|Kadijević]], [[general]] [[JNA]] i posljednji ministar odbrane [[SFRJ]] * [[1935]] – [[Fairuz]], [[liban]]ska [[pjevanje|pjevačica]] * [[1939]] – [[Aleksa Buha]] jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANURS]], [[političar]]. * [[1945]] – [[Goldie Hawn]], američka [[glumica]] * [[1965]] – [[Björk]], [[island]]ska pjevačica * [[1972]] – [[Galina Kukleva]] [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja. * [[1983]] – [[Daniela Iraschko-Stolz]], [[Austrija|austrijska]] [[skijašica-skakačica]] * [[1988]] – [[Denis Zuberi]], [[albanski snimatelj]] == Umrli == * [[1811]] – [[Heinrich von Kleist]], [[Njemačka|njemački]] književnik == Praznici == * [[Svjetski dan televizije]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21 Na današnji dan (21. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-21 Na današnji dan (21. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-21]] lwpb92ltdgzytj47yrkk0xb1t3201wl 3668448 3668444 2024-11-21T21:29:59Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/MirsadKri|MirsadKri]] ([[User talk:MirsadKri|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3546832 wikitext text/x-wiki {{NovembarKalendar}} '''21. novembar / studeni (21. 11)''' jest 325. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (326. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 40 dana. == Događaji == * [[1783]] – U [[Pariz]]u [[Jean-François Pilâtre de Rozier]] i [[François Laurent d'Arlandes]] izveli prvi uspješan let [[balon na vrući zrak|balonom]] napunjenim toplim [[zrak]]om; preletjeli su iznad grada razdaljinu od 8&nbsp;km za 25 minuta dosegnuvši [[visina|visinu]] od gotovo 1.000 m. * [[1789]] – [[Sjeverna Karolina]] postala [[Političke podjele SAD-a|12. država]] [[SAD]]-a. * [[1803]] – U [[Mainz]]u [[giljotina|giljotinirani]] [[Johann Bückler]], vođa razbojnika, i 19 njegovih pratilaca. Bückler je bio veoma popularan kod siromašnih seljaka jer je njegova banda pljačkala bogate [[trgovina|trgovce]] i priređivala veselja za obični narod. * [[1806]] – [[Napoleon Bonaparte]] objavio Berlinski dekret o blokadi [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih [[brod]]ova u sve [[Evropa|evropske]] [[luka|luke]]. * [[1871]] – [[Moses Gale]] [[patent]]irao [[upaljač]]. * [[1877]] – [[Thomas Edison]] objavio pronalazak [[fonograf]]a, mašine za bilježenje i reprodukciju [[zvuk]]a. * [[1898]] – [[Pierre Curie|Pierre]] i [[Marie Curie]] u saradnji sa [[Gustave Bémont|Gustaveom Bémontom]] otkrili [[radij]]. * [[1980]] – [[John Lennon]] i [[Yoko Ono]] izazvali skandal pozirajući nagi [[fotograf]]u Allanu Tannenbaumu. * [[1995]] – Nakon trosedmičnih pregovora [[Alija Izetbegović]], [[Franjo Tuđman]] i [[Slobodan Milošević]], lideri [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], parafirali [[Dejtonski mirovni sporazum]], po kojem se BiH dijeli na dva entiteta: [[Federacija BiH|Federaciju BiH]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] (49%); ovim sporazumom okončan je [[rat u BiH]]. * [[2008]] – [[Zastava Automobili|Zastava]] prekida sa proizvodnjom automobila. == Rođeni == === 17. vijek === * [[1694]] – [[Voltaire]], [[Francuska|francuski]] [[književnik]], [[historičar]] i [[filozof]] === 20. vijek === * [[1925]] – [[Veljko Kadijević|Kadijević]], [[general]] [[JNA]] i posljednji ministar odbrane [[SFRJ]] * [[1935]] – [[Fairuz]], [[liban]]ska [[pjevanje|pjevačica]] * [[1939]] – [[Aleksa Buha]] jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANURS]], [[političar]]. * [[1945]] – [[Goldie Hawn]], američka [[glumica]] * [[1965]] – [[Björk]], [[island]]ska pjevačica * [[1972]] – [[Galina Kukleva]] [[SSSR|sovjetska]] i [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja. * [[1983]] – [[Daniela Iraschko-Stolz]], [[Austrija|austrijska]] [[skijašica-skakačica]] == Umrli == * [[1811]] – [[Heinrich von Kleist]], [[Njemačka|njemački]] književnik == Praznici == * [[Svjetski dan televizije]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|21 November}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21 Na današnji dan (21. novembar), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/november-21 Na današnji dan (21. novembar), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Novembar|*-21]] 0ys4f5uf04f6j88oo10531dr35nskcb 0 5215 3668368 3662255 2024-11-21T13:20:04Z AnToni 2325 /* Mart */ 3668368 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1986''' (MCMLXXXVI) je bila uobičajena godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1986. godina Common Ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 986. godina 2. milenija, 86. godina 20. stoljeća, i 7. godina decenije 1980-ih. 1986. godinu su Ujedinjene nacije proglasile Međunarodnom godinom mira. == Događaji == * Izgrađene [[UNITIC poslovno upravne zgrade]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. * [[Memorandum SANU]] objavljen u [[beograd]]skim "Večernjim novostima" kao svojevrsni projekat za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] i osvajanje na [[Balkan]]u. * Izložba “Jugoslavenski strip 1935-1985” u Salonu Muzeja savremene umetnosti, [[Beograd]]. * [[1. januar]] – [[Španija]] i [[Portugal]] primljeni u [[Evropska ekonomska zajednica|Evropsku ekonomsku zajednicu]]. * [[13. februar]] – Počelo 3. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u ženskoj konkurenciji, u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Falun]]u; * [[1. mart]] – U [[Sapporo|Sapporu]] otvorene [[Zimske azijske igre 1986.|prve Zimske Azijske igre]]; * [[18. februar]] – Počelo 21. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji, u [[Norveška|norveškom]] gradu [[Oslo|Oslu]]; * [[17. mart]] – osnovana navijačka grupa [[Bad Blue Boys]] koja podržava nogometni klub [[Dinamo Zagreb]] * [[3. april]] – [[IBM]] predstavio [[PC Convertible]], prvi [[prijenosni računar]]. * [[26. april]] – Nuklearna katastrofa u [[Černobil]]u * [[25. maj]] – Počeo [[Šahovski turnir u Bugojnu#1986|peti šahovski turnir u Bugojnu]], koji je bio prvi šahovski turnir [[Kategorije šahovskih turnira|16. kategorije]] u historiji šaha sa prosječnim rejtingom od 2628, a na njemu su učestvovali osam igrača. To je bio do tada najjači turnir u historiji šaha.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.endgame.nl/bugojno.htm|title=Bugojno chess tournaments|date=12. 5. 2013|website=web.archive.org|access-date=12. 2. 2024|archive-date=12. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130512180445/http://www.endgame.nl/bugojno.htm|url-status=dead}}</ref> * [[14. juni]] – Završen [[Šahovski turnir u Bugojnu#1986|peti šahovski turnir u Bugojnu]], koji je bio prvi šahovski turnir [[Kategorije šahovskih turnira|16. kategorije]] u historiji šaha sa prosječnim rejtingom od 2628, a na njemu su učestvovali osam igrača. To je bio do tada najjači turnir u historiji šaha. Pobjednik je bio [[SSSR|sovjetski]] [[velemajstor]] [[Anatolij Karpov]], sa ukupno 8,5 osvojenih bodova.<ref name=":0" /> * [[28. novembar]] – Održana zvanična proslava otvorenja [[visoko|visočke]] dvorane utakmicom između [[RK Bosna (Visoko)]] i [[RK Borac Banja Luka]]. == 1986. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Admir Džanko]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac * [[13. januar]] – [[Joannie Rochette]], kanadska klizačica na ledu * [[18. januar]] ** [[Valentina Semerenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka, ** [[Vita Semerenko]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka, === Februar === * [[11. februar]] – [[Gabriel Boric]], čileanski političar * [[13. februar]] – [[Susan Dunklee]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka. * [[14. februar]] – [[Megan Imrie]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. === Mart === * [[13. mart]] – [[Aleksandar Trifonov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac * [[17. mart]] – [[Edin Džeko]], bosanskohercegovački nogometaš * [[28. mart]] – [[Lady Gaga]], američka pjevačica === April === === Maj === === Juni === * [[3. juni]] – [[Rafael Nadal]], španski teniser * [[21. juni]] – [[Lana Del Rey]], američka pjevačica * [[24. juni]] – [[Miroslav Antić]], srpski i jugoslavenski pjesnik === Juli === * [[1. juli]] – [[Admir Džanko]] === August === * [[10. august]] – [[Aleksandra Vasiljević]], [[BiH|bosanskohercegovačka]] [[biatlon]]ka i članica olimpijske reprezentacije [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama|Bosne i Hercegovine]]; * [[21. august]] – [[Usain Bolt]], [[Jamajka|jamajčanski]] [[atletika|atletičar]] * [[27. august]] – [[Albulena Kryeziu]], [[Albanci|albanska]] glumica sa [[Kosovo|Kosova]] === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Gaël Monfils]], francuski teniser * [[12. septembar]] – [[Emmy Rossum]], američka [[glumica]] * [[30. septembar]] – [[Olivier Giroud]], francuski nogometaš === Oktobar === * [[18. oktobar]] – [[Wilma Elles]], njemačka glumica === Novembar === * [[3. novembar]] – [[Ólafur Arnalds]], [[island]]ski [[multiinstrumentalist]] i [[muzički producent]] * [[8. novembar]] – [[Tatjana Woollaston]], bjelorusko-britanska snukerska sutkinja * [[24. novembar]] – [[Mirza Čardaklija]], bosanskohercegovački pjesnik === Decembar === * [[2. desembar]] – [[Hannah Dreissigacker]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]]. == Umrli == === Januar=== * [[4. januar]] – [[Christopher Isherwood]], britanski pisac * [[12. januar]] – [[Marcel Arland]], francuski romanopisac === Februar === === Mart === === April === === Maj === * [[4. maj]] – [[Branko Belan]], hrvatski filmski režiser, teoretičar filma, filmski i televizijski kritičar, romanopisac i novelist * [[9. maj]] – [[Tenzing Norgay]], nepalski planinar i alpinista === Juni === * [[7. juni]] – [[Sara Sadikova]], tatarska glumica, operna pjevačica i kompozitorica * [[14. juni]] – [[Jorge Luis Borges]], argentinski pisac === Juli === === August === === Septembar === * [[18. septembar]] – [[Aljoša Buha]], basista grupe Crvena Jabuka * [[27. septembar]] – [[Cliff Burton|Clifford Lee Burton]], basista grupe Metallica === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Dražen Ričl]], gitarista, vokal i osnivač [[Crvena jabuka]] * [[19. oktobar]] – [[Karlo Bulić]], hrvatski glumac * [[21. oktobar]] – [[Lionel Murphy]], australijski političar === Novembar === * [[18. novembar]] – [[Ljupčo Arsov]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === Decembar === * [[8. novembar]] – [[Vječeslav Molotov]], sovjetski političar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Ernst Ruska]], [[Njemačka]] ** [[Gerd Binnig]], [[Njemačka]] ** [[Heinrich Rohrer]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Dudley Herschbach]], [[SAD]] ** [[Yuan T. Lee]], [[SAD]] ** [[John Polanyi]], [[Kanada]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Stanley Cohen]], [[SAD]] ** [[Rita Levi-Montalcini]], [[SAD]] / [[Italija]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wole Soyinka]], [[Nigerija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Elie Wiesel]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James M Buchanan]], [[SAD]] == Reference == {{reference}} {{Commonscat|1986|1986.}} ssdfvsbj0ph6iik7kmw8byu5iskbpl2 0 10291 3668416 3528457 2024-11-21T16:26:32Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668416 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Trst | izvorno_ime = Trieste | izvorno_ime_jez = | službeno_ime = | naselje_vrsta = Grad | slika = Trieste_collage.jpg | slika_opis = | slika_zastava = Free Territory Trieste Flag.svg | slika_grb = Trieste-Stemma.svg | slika_karta = | karta_opis = | pushpin_karta = Italija | pushpin_karta_opis = | koordinate = {{coord|45|38|10|N|13|48|15|E|type:city|display=inline,title}} | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = [[Italija]] | podjela_vrsta1 = Regija | podjela_ime1 = [[Furlanija-Julijska krajina]] | vođa_titula = Gradonačelnik | vođa_ime = Roberto Dipiazza | vođa_partija = [[Forza Italia (2013)|FI]] | površina_ukupno = 85.11 | nadmorska_visina = 2–410 | stanovništvo_datum = 31. decembar 2019 | stanovništvo_ukupno = 203234 | stanovništvo_gustoća = auto | vremenska_zona1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_ofset1 = +1 | vremenska_zona1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_ofset1_DST = +2 | poštanski_broj = 34100 | pozivni_broj = 040 | veb-sajt = {{URL|www.comune.trieste.it}} }} '''Trst''' ({{it|Trieste}}) grad je u [[Italija|Italiji]], u [[Tršćanski zaljev|Tršćanskom zaljevu]], na sjeveroistočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Glavni je grad italijanske autonomnne regije [[Furlanija-Julijska krajina]] i pokrajine Trieste. Prema podacima iz 2019, ima 203.234 stanovnika. == Historija == Prvo gradsko naselje na području današnjeg Trsta bila je ''Tergesta'', koja je 177. p. n. e. došla pod [[Rimski imperij|rimsku]] vlast, a 51. p. n. e. spominje se kao rimska kolonija u knjizi ''Galski rat'' [[Julije Cezar|Julija Cezara]]. Nakon toga su Trstom vladali [[Bizantijsko carstvo|Bizantinci]], od godine 788. [[Franačka|Franci]], da bi 1081. došao pod vlast akvilejskog patrijarha. Krajem 12. stoljeća postepeno je postao slobodan grad. Dugo je bio u sukobu sa susjednom [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] da bi se u 15. stoljeću stavio pod zaštitu [[Dinastija|dinastije]] [[Habsburg (dinastija)|Habsburg]]. Habsburgovci se nisu previše zanimali za pomorstvo, ali se Trst zbog svog geostrateškog položaja razvijao u jednu od najvažnijih jadranskih luka. Od 18. stoljeća Habsburgovcima je postao važan kao baza austrijske ratne mornarice. Nakon što je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] srušio Mletačku Republiku, Trst je djelomično nazadovao zbog stavljanja [[Venecija|Venecije]] pod austrijsku vlast, ali je u drugoj polovini 19. stoljeća Venecija postala dio ujedinjene Italije, pa je Trst opet dobio važnost. Otad počinje zlatno doba Trsta, koji se počeo brzo razvijati kao saobraćajni, industrijski, ali i kulturni centar. Grad je bio poznat po svom kosmopolitizmu, srednjoevropskom duhu i multietničnosti. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i propasti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Trst je dopao pod italijansku vlast. Ona je, pogotovo nakon dolaska [[Benito Mussolini|Mussolinijevih]] fašista na vlast, počela provoditi etničko čišćenje na račun [[Nijemci|njemačke]], [[Slovenci|slovenske]] i [[Hrvati|hrvatske]] manjine, koja je podvrgnuta progonima i nasilnoj italijanizaciji. Nakon što je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kapitulirala Italija, Trst je potpao pod vlast fašističke [[Italijanska socijalna republika|Italijanske socijalne republike]], a u blizini su Nijemci osnovali logor smrti. U maju 1945. Trst su zauzeli jugoslavenski partizani, nastojeći osigurati da Trst postane dijelom Jugoslavije. Tome se suprotstavilo lokalno italijansko stanovništvo, koje je na svoju stranu nastojalo staviti zapadne saveznike. U junu su se jugoslavenske jedinice, pod zapadnim diplomatskim i vojnim pritiskom, povukle, a njihov boravak se često povezuje uz kontroverzne [[fojbe]]. [[Staljin]]ovo odbijanje da [[Josip Broz Tito|Titu]] u tom sporu, kao i u sporu o [[Koruška|Koruškoj]], pruži podršku, često se tumači kao jedan od katalizatora budućeg raskida Jugoslavije sa [[SSSR]]-om. Kao privremeno rješenje za jugoslavensko-italijanski spor je mirovnim ugovorom 1947. osnovana tzv. [[Slobodna Teritorija Trsta]] (STT), grad-država koji je trebao služiti kao tampon-zona između dviju država. Iako je imala vlastitu valutu i poštanske marke, STT nikad nije funkcionirala. Bila je podijeljena na zonu A, koju su držale angloameričke snage, te zonu B, koju su držale jugoslavenske snage. Zahvaljujući [[hladni rat|hladnom ratu]], STT je bila predmet stalne napetosti, a iz zone B u zonu A izbjegao je veliki broj Italijana, poremetivši etničku strukturu u Trstu na račun Slovenaca. Godine 1954. posebnim ugovorom priznat je ''status quo'', ukinuta STT, granice između zona postale granice Jugoslavije i Italije, a Trst tako konačno završio u Italiji. Smirivanje napetosti među dvjema državama – formalizirano [[Osimski sporazumi|Osimskim sporazumima]] iz 1975 – postepeno je dovelo do ekonomskog procvata Trsta, prvenstveno zahvaljujući građanima Jugoslavije koji su tamo odlazili na ritualnu potragu za zapadnom robom. Kada se 1991. Jugoslavija raspala, to je Trst teško pogodilo. Teška ekonomska situacija odrazila se na porast ekstremne desnice u gradu, pa je Trst jedno od središta iredentističkog pokreta, koji zahtijeva reviziju mirovnih ugovora i povratak Istre, Dalmacije i Slovenskog primorja pod italijansku vlast. == Privreda == Važno je saobraćajno središte i jedna od najvažnijih luka u [[Južna Evropa|južnoj Evropi]].<ref>{{cite web|url=http://www.corriere.it/economia/14_febbraio_10/trieste-primo-porto-italiano-supera-genova-2013-volume-merci-aumentato-15percento-a4906fe2-927e-11e3-b1fa-414d85bd308d.shtml |website= corriere.it |title= Trieste è il primo porto italiano e supera Genova |access-date= 29. 5. 2016}} {{it simbol}}</ref><ref>{{Cite news |url= https://www.travel365.it/porti-piu-grandi-Italia.htm |title= I 10 Porti più grandi d'Italia |website= travel365.it |access-date= 5. 1. 2017}} {{it simbol}}</ref> == Poznate osobe == * [[Mitja Ribičič]], jugoslavenski političar, komunist i bivši premijer SFRJ == Galerija == <gallery> Datoteka:CastelloMiramare.jpg Datoteka:Trieste Canal-Grande.jpg Datoteka:San Giusto 09.jpg Datoteka:PiazzaUnità 1.jpg Datoteka:Trst, Ponterosso.jpg|Trg Ponterosso u centru grada </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Trieste}} * [http://www.comune.trieste.it/ Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061006172701/http://www.comune.trieste.it/ |date=6. 10. 2006 }} * [https://sites.google.com/view/triestepratica/trieste-guida-pratica-trieste-practical-guide Trst – fotovodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120420045003/http://sites.google.com/site/triestepratica/ |date=20. 4. 2012 }} {{it simbol}} {{Glavni gradovi italijanskih regija}} [[Kategorija:Trst]] [[Kategorija:Gradovi u Italiji]] 6t27ogvb5pchlu80h1h1bt70f9utw6a 0 11255 3668481 3659007 2024-11-22T08:55:02Z AdnanSa 226 3668481 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''738.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCXXXVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 738. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * [[Karlo Martel]], merovinški gradonačelnik palate, započinje kampanju protiv Saksonaca (u današnjoj Vestfaliji) na franačkoj sjeveroistočnoj granici. Saksonci su pokoreni i moraju mu odati počast <ref>David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 19). ISBN 978-184603-230-1.</ref>. === Britanija === * Kralj Swæfberht od Essexa umire nakon 23-godišnje vladavine. Naslijedio ga je Saelred, maloljetni član kraljevske porodice Essex. === Srednja Amerika === * Majanski grad-država Xukpi (Copán) poražen je od rivalskog grada-države, Kuiriguá. Vođa Xukpija Uaxaclajuun Ub'aah K'aviil ("Osamnaest zečeva") je nakon toga svrgnut. == 738. u temama == === Religija === * Bonifacije posjećuje Rim i postaje papin legat Franačkog kraljevstva. On osniva mnoge [[Biskupija|biskupije]] u [[Bavarska|Bavarskoj]]. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Abu Yusuf, arapski pravnik i glavni savjetnik (približan datum) * Chengguan, kineski budistički monah (um. 839.) == [[Smrt|Umrli]] == * 26. januara – Ivan od Dailama, sirijski monah (r. 660.) * 3. maj – Uaxaclajuun Ub'aah K'aviil, vladar [[Maje|Maja]] (ajaw) * Áed mac Colggen, kralj Uí Cheinnselaiga (Irska) * Asad ibn Abdullah al-Kasri, arapski guverner * Dluthach mac Fithcheallach, kralj Uí Mainea (Irska) * Fáelán mac Murchado, kralj Leinstera * Maslama ibn Abd al-Malik, arapski general * Suluk, turski vladar (kagan) Turgeša * Swæfberht, kralj Essexa == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} pwsj1juw9pe5t5tinuy0ozhg1qjz6au 3668483 3668481 2024-11-22T09:03:14Z AdnanSa 226 3668483 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''738.''' ('''[[Rimski brojevi|DCCXXXVIII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 738. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina. == Događaji == === Evropa === * [[Karlo Martel]], merovinški gradonačelnik palate, započinje kampanju protiv Saksonaca (u današnjoj Vestfaliji) na franačkoj sjeveroistočnoj granici. Saksonci su pokoreni i moraju mu odati počast <ref>David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 19). ISBN 978-184603-230-1.</ref>. * Mauri pod Ukbom ibn Al-Hadždžadžem prelaze Pirineje i ulaze u Franačku. Uqba učvršćuje Narbonne i ponovno osvaja Avignon, Arles i Nimes. Zatim napreduje u Provansu i prodire do Pijemonta; potom kreće na sjever i osvaja Dauphiné, uništavajući grad Saint-Paul, zauzimajući Valence, Vienne i Lyon, koje koristi kao bazu za napad na Bourgogne. * Kormesij, vladar (kagan) Bugarskog carstva, svrgnut je od strane plemstva. Na prijestolju ga zamjenjuje njegov sin Ševar, koji je potomak kraljevskog klana Dulo. * Felice Cornicola je imenovan kao hypatos (bizantijski konzul) i magister militum Venecije. * Thrasamund II od Spoleta zauzima zamak Gallese (737. ili 738.), prekidajući komunikaciju između Rima i Ravene. Papa Grgur III nudi veliku sumu vojvodi od Spoleta da povrati mjesto. Vojvoda od Beneventa, koji je također nastojao da se osamostali od Lombardskog kraljevstva, pridružio se savezu. Luitprand, kralj Langobarda, reagovao je i proglasio Thrasamunda buntovnikom i izdajnikom <ref>Paul the Deacon, History of the Lombards, University of Pennsylvania Press, 1974 (ISBN 978-0-8122-1079-8).</ref>. === Britanija === * Kralj Swæfberht od Essexa umire nakon 23-godišnje vladavine. Naslijedio ga je Saelred, maloljetni član kraljevske porodice Essex. === Srednja Amerika === * Majanski grad-država Xukpi (Copán) poražen je od rivalskog grada-države, Kuiriguá. Vođa Xukpija Uaxaclajuun Ub'aah K'aviil ("Osamnaest zečeva") je nakon toga svrgnut. == 738. u temama == === Religija === * Bonifacije posjećuje Rim i postaje papin legat Franačkog kraljevstva <ref>Théodore François X. Hunkler, Histoire des saints d'Alsace, 1837.</ref>. On osniva mnoge [[Biskupija|biskupije]] u [[Bavarska|Bavarskoj]]. == U fikciji == * U djelu H. P. Lovecrafta, Abd ul Azred, muslimanski učenjak i naučnik (kojeg muslimani smatraju za [[kafir]]a), ubijen je na gradskoj pijaci u Damasku. Njegova rasprava o religiji, Al-Azif, objavljena je ubrzo nakon toga. == [[Porođaj|Rođeni]] == * Abu Yusuf, arapski pravnik i glavni savjetnik (približan datum) * Chengguan, kineski budistički monah (um. 839.) == [[Smrt|Umrli]] == * 26. januara – Ivan od Dailama, sirijski monah (r. 660.) * 3. maj – Uaxaclajuun Ub'aah K'aviil, vladar [[Maje|Maja]] (ajaw) * Áed mac Colggen, kralj Uí Cheinnselaiga (Irska) * Asad ibn Abdullah al-Kasri, arapski guverner * Dluthach mac Fithcheallach, kralj Uí Mainea (Irska) * Fáelán mac Murchado, kralj Leinstera * Maslama ibn Abd al-Malik, arapski general * Suluk, turski vladar (kagan) Turgeša * Swæfberht, kralj Essexa == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} dlvo42zkar1pa2ssj5f5w2arjgdda8h 0 12449 3668398 3571760 2024-11-21T14:26:25Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668398 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država |izvorno_ime=[[Datoteka:Monggol ulus.svg|50px]]<br />Монгол Улс<br />Mongol Uls |zvanično_ime=Mongolija |ime_genitiv=Mongolije |zastava=Flag of Mongolia.svg |grb=Coat of Arms of Mongolia.svg |mapa=Mongolia (orthographic projection).svg |službeni_jezik=[[Mongolski jezik|mongolski]] |glavni_grad=[[Ulaanbaatar]]<br />{{coord|47|55|N|106|53|E}} |vrsta_prve_vlasti=Predsjednik |vladar_prva_vlast=[[Ukhnaagiin Khürelsükh]] |vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade |vladar_druga_vlast= [[Luvsannamsrain Oyun-Erdene]] |po_površini_na_svijetu=18. |površina=1.564.116 |procenat_vode=0,6 |po_broju_stanovnika_na_svijetu=104. |stanovnika=3.041.142 |stanovnika_godina = 2009 |gustoća=1,94 |nezavisnost=11. juli 1921. |valuta=[[Tugrug]] | bdp_ukupno = $9.414 biliona | bdp_godina = 2008 | po_broju_bdp_na_svijetu = - | bdp_per_capita = $3,549 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.727 | hdi_godina = 2007 | hdi_nivo = {{color|#FFA500|srednji}} | po_broju_hdi_na_svijetu = 76. na svijetu | gini = 32,8 | gini_godina = 2002. | po_broju_gini_na_svijetu = - |vremenska_zona=+7, ljeti +8 |himna="[[Bügd Nairamdakh Mongol]]"{{Center| }} |internetski_nastavak=[[.mn]] |pozivni_broj=976 |}} '''Mongolija''' (na [[mongolski jezik|mongolskom]], ''Монгол Улс'', "zemlja Mongola") je [[Kontinentalna klima|kontinentalna država]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]]. Graniči se sa [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru i [[Kina|Kinom]] na jugu gde je smještena [[Unutrašnja Mongolija|Autonomna regija Unutrašnja Mongolija]]. Sa površinom od 1.564.116 km2 (603.909 kvadratnih milja), Mongolija je [[Spisak država po površini|18. najveća država svijeta]] na kojoj živi preko 3,3 miliona stanovnika. Mongolija ima vrlo malo [[Obradivo zemljište|obradivog zemljišta]] jer je veći dio njene površine prekriven [[Stepa|stepom]] sa planinama na sjeveru zemlje i [[Pustinja Gobi|pustinjom Gobi]] na jugu. Glavni i najveći grad je [[Ulan Bator|Ulanbator]] koji je zajedno sa [[Moskva|Moskvom]], [[Otava|Otavom]] i [[Nur-Sultan]]om najhladniji glavni grad na svijetu. Teritorija današnje Mongolije je bila dom različitim nomadskim carstvima kao što su [[Sjungnu]], [[Sjanbei]], [[Rouranski kaganat]], [[Prvi Turkijski kaganat]] i drugi. [[Džingis-kan]] je 1206. godine osnovao [[Mongolsko carstvo]] koje je postalo [[Najveća carstva svijeta|najveća kopnena imperija u historiji]]. Njegov unuk [[Kublaj-kan]] je osvojio Kinu i uspostavio [[Dinastija Yuan|dinastiju Yuan]]. Nakon propasti dinastije Yuan, Mongoli su se povukli u Mongoliju i nastavili da njome samostalno vladaju. Sredinom 17. stoljeća, Mongoliju je zauzela kineska [[dinastija Qing]] što je dovelo do širenja [[Budizam u Mongoliji|tibetanskog budizma]]. Do 1900. godine skoro trećina odraslih muškaraca su bili budistički monasi. Nakon propasti dinastije Qing 1911. godine, Mongolija je proglasila [[Mongolska revolucija 1921|nezavisnost od republike Kine]] 1921. godine. Ubrzo nakon toga je došla pod kontrolu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koji je osnovao [[Narodna Republika Mongolija|Narodnu Republiku Mongoliju]] kao [[Socijalistička država|socijalističku državu]]. Nakon [[Pad komunizma|pada komunizma]] 1989. godine, Mongolija je provela vlastitu [[Mongolska revolucija 1990|demokratsku revoluciju]] koja je dovela do [[Višepartijski sistem|višepartijskog sistema]], [[Ustav Mongolije|novog ustava]] i prelaska na [[Tržišna ekonomija|tržišnu ekonomiju]]. Mongolija je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Azijski dijalog o saradnji|Azijskog dijaloga o saradnji]], [[G77]], [[Azijska infrastrukturna investiciona banka|Azijske infrastrukturne investicione banke]] i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. == Historija == {{Glavni|Historija Mongolije}} Još u antičko vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo nomadska plemena stočara. U to doba, u ovoj velikoj državi postojala su tek sporadično manja naselja Samojedi i Ujgura, kao i neka pod kineskim utjecajem. Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na putu svile koji je prolazio zapadnom i središnjom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je [[Džingis Kan]]u (1155-1227) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko vijekova vladala svjetskim carstvom, koje je [[1240]]. dosezalo čak do srednje Evrope. Njegov unuk Kublaj Kan (†1294 u Pekingu) osnovao je u Kini dinastiju Yuan i budističkim svećenicima prenio pravo upravljanja Tibetom. Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400-te je pod Timur Lenkom opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju između [[1690]] i [[1757]] prešlo na kinesku dinastiju Qving. Nakon njenog sloma 1911. godine, Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (uprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921. da su kineske snage (sjeverni militaristi) konačno istjerane iz zemlje. 1924. godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit SSSRa. U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike privredne probleme. Za vrijeme staljinističkih čistki ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo sva inteligencija zemlje i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama bespovratno su uništeni. Na krilima promjena u istočnoj Evropi pojavio se [[1990]]. i u Mongoliji demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su [[1992]]. Danas je demokratija u Mongoliji stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi centralne Azije. Na predsjedničke izbore u maju 2005. izašla su po dva prijašnja predsjednika vlade i dva industrijalca, dakle četiri ugledna kandidata. Glavne predizborne teme bile su tržišna privreda i borba protiv nezaposlenosti i korupcije; ovo zadnje pripisivalo se obojici kandidata koji su ušli u drugi krug. Od 1990. do 1996. vladali su reformirani komunisti, a onda do 2000. Demokratska stranka. Od 2004. na vlasti je velika koalicija reformiranih komunista i demokratskih stranaka. == Geografija == {{Glavni|Geografija Mongolije}} Mongolija je vrlo rijetko naseljena zemlja stepa, [[planina]] i [[pustinja]]. Sa 1,565.501&nbsp;km² ona je 18. država po veličini od ukupno 194 države, tek nešto malo manja od [[Iran]]a. Ali za razliku od Irana, sa svojih 2,66 milijuna stanovnika ima samo 4 posto njegovog stanovništva - isto koliko i 140 puta površinom manji otok [[Jamajka]]. Takva rijetka naseljenost neće se, vjerovatno, u ovom stoljeću ozbiljnije mijenjati, iako je istina da se stanovništvo Mongolije u zadnjih 30 godina udvostručilo. == Politika == <gallery> Tsakhiagiin_Elbegdor.jpg|Tsakhiagiin Elbegdor, predsjednik Mongolije od 2009. godine<ref name="predsjednik">{{Cite web |url=http://www.president.mn/eng/president/biography.php |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140805052247/http://www.president.mn/eng/president/biography.php |archive-date=5. 8. 2014 |url-status=dead }}</ref> </gallery> {{Proširiti sekciju}} == Administrativna podjela == {{Glavni|Provincije Mongolije}} [[Datoteka:Mongolia CIA map.png|mini|300p|Karta Mongolije.]] {{kolone |col1 = *[[Arkhangai provincija|Arkhangai]] *[[Bayan-Ölgii provincija|Bayan-Ölgii]] *[[Bayankhongor provincija|Bayankhongor]] *[[Bulgan provincija|Bulgan]] *[[Darkhan-Uul provincija|Darkhan-Uul]] *[[Dornod provincija|Dornod]] *[[Dornogovi provincija|Dornogovi]] *[[Dundgovi provincija|Dundgovi]] *[[Govi-Altai provincija|Govi-Altai]] *[[Govisümber provincija|Govisümber]] *[[Khentii provincija|Khentii]] |col2 = *[[Khovd provincija|Khovd]] *[[Khövsgöl provincija|Khövsgöl]] *[[Ömnögovi provincija|Ömnögovi]] *[[Orkhon provincija|Orkhon]] *[[Övörkhangai provincija|Övörkhangai]] *[[Selenge provincija|Selenge]] *[[Sükhbaatar provincija|Sükhbaatar]] *[[Töv provincija|Töv]] *[[Uvs provincija|Uvs]] *[[Zavkhan provincija|Zavkhan]] }} == Privreda == Mongolska privreda je pretežno agrarna; tradicionalni proizvodi su [[meso]], [[mlijeko]] i [[vuna]]. Osim toga, proizvodi se nešto [[žitarice|žitarica]] (na samo par promila površine), [[krompir]] i [[povrće]]. U ukupnom društvenom bruto proizvodu [[poljoprivreda]] - jednako kao i [[industrija]] - učestvuje s nepunih 30 posto. Rudno bogatstvo Mongolije se sastoji uglavnom od [[ugalj|uglja]], nekih [[mineral]]a, [[bakar (element)|bakra]], [[nafta|nafte]] , [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]]. Godine 2010. je počela konstrukcija rudnika zlata i bakra Oyou Tolgoi, koji će biti najveća investicija u historiji Mongolije, u iznosu od 10 milijardi američkih dolara.<ref>{{Cite web|url=http://www.radioaustralia.net.au/connectasia/stories/201001/s2793142.htm|title=Concern over giant Mongolian mine {{!}} Connect Asia|website=www.radioaustralia.net.au|access-date=5. 12. 2016}}</ref> Kada bude kompletiran, rudnik će proizvoditi 450 000 tona bakra godišnje. Svjetske potrebe za bakrom su 19 miliona tona.<ref>{{Cite web|url=http://www.riotinto.com/copperanddiamonds/copper-and-diamonds-in-depth-1539.aspx|title=Copper & Diamonds in-depth|date=28. 6. 2016|website=www.riotinto.com|access-date=5. 12. 2016}}</ref> Pretpostavljene zalihe na lokaciji su: bakar 2,7 miliona tona, zlato 48 miliona grama, srebro 1,9 hiljada tona, i molibden 205 hiljada tona. Ovaj posao vodi kompanija Rio Tinto. Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990.-2002.) u zadnjih par godina privreda se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva većim dijelom na uslužnim djelatnostima čiji je udio u ukupnoj privredi narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod granica siromaštva i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom o oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini. == Demografija == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Spisak država po datumu državnosti]] * [[Spisak država po površini]] == Vanjski linkovi == == Reference == {{reference}} {{Države Azije}} {{Commonscat|Mongolia}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Mongolija|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1911.]] aoxg6ir77ztwi2gq8xq6aq2wccrwo8x 0 13432 3668402 3482877 2024-11-21T14:26:27Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668402 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | izvorno_ime = Ҷумҳурии Тоҷикистон<br />Jumhurii Tojikiston | zvanično_ime = Republika Tadžikistan | ime_genitiv = Tadžikistana | zastava = Flag of Tajikistan.svg | grb = Coat of arms of Tajikistan.svg | mapa = Tajikistan (orthographic projection).svg | službeni_jezik = [[Tadžik jezik|tadžički]] | glavni_grad = [[Dushanbe]] | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Tadžikistana|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Emomali Rahmon]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Tadžikistana|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Oqil Oqilov]] | po_površini_na_svijetu = 95. | površina = 143.100 | procenat_vode = 0,3 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = 100. | stanovnika = 8.734.951<ref>{{cite web|title=Ujedinjeni narodi - svjetska populacija 2017.|url=https://esa.un.org/unpd/wpp/DataQuery/|publisher=esa.un.org/|access-date=31. 10. 2017}}</ref> | gustoća = 45 | nezavisnost = od [[SSSR]]-a, [[9. septembar]], [[1991]] | valuta = [[Tadžikistanski somoni]] | vremenska_zona = [[UTC]] +5 | himna = "''[[Surudi Milli]]''"<center>[[Datoteka:Tajikistan anthem.ogg]]</center> | internetski_nastavak = [[.tj]] | pozivni_broj = +992 | komentar = |}} '''Tadžikistan''' ([[Tadžički jezik|tadžički]]: Ҷумҳурии Тоҷикистон, Çumhuriji Toçikiston), službeno '''Republika Tadžikistan''', ranije poznata i kao ''Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika'') je [[zemlja (država)|država]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]]. Planinska je zemlja, bez izlaza na more, sa procjenjenih 8,7 miliona stanovnika (2016) i površinom od 143.100&nbsp;km². Graniči sa [[Afganistan]]om na jugu, [[Uzbekistan]]om na zapadu, [[Kirgistan]]om na sjeveru i [[Kina|Kinom]] na istoku. Tradicionalna je domovina [[Tadžici|tadžikistanskog naroda]]. Teritorija koja danas sačinjava Tadžikistan je nekada kroz historiju bila dom nekim starim kulturama, uključujući grad Sarazm<ref>{{cite web|title=Proto-urban Site of Sarazm|url=http://whc.unesco.org/en/list/1141|publisher=http://whc.unesco.org|access-date=31. 10. 2017}}</ref> iz perioda [[Mlađe kameno doba|neolita]] i [[Bronzano doba|bronzanog doba]], a poslije i dom kraljevstvima kojima su vladali narodi različitih vjera i kultura, uključujući i [[Baktrijsko–margijanski archeološki kompleks|oksusovu civilizaciju]], [[Andronovska kultura|Andronovsku kulturu]], [[budizam]], [[nestorijanstvo]], [[kršćanstvo]], [[zoroastrizam]], [[manihejstvo]] i [[islam]]. Područjem su vladala brojna carstva i dinastije, uključujući prvo, [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidsko]] perzijsko carstvo, [[Sasanidsko carstvo]], [[Heftalitsko carstvo]], [[Samanidsko carstvo]], [[Mongolsko carstvo]], Timuridsko carstvo, [[Rusko carstvo]] a potom i [[Sovjetski Savez]], čijim raspadom 1991. godine Tadžikistan proglašava nezavisnost i postaje nezavisna nacija. [[Građanski rat u Tadžikistanu|Građanski rat]] se vodio skoro odmah nakon nezavisnosti, u periodu od 1992. do 1997. godine. Od kraja rata, novonastala politička stabilnost i strana pomoć omogućili su rast ekonomije države. Tadžikistan je predsednička republika koja se sastoji od četiri provincije. Većina tadžikistanskog stanovništva pripada tadžikistanskoj etničkoj grupi koja govori [[tadžički jezik]] (dijalekat [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]]). Mnogi Tadžici takođe govore ruski kao svoj drugi jezik. Gorno-Badahšanska oblasta Tadžikistana uprkos svojoj rijetkoj naseljenosti dom je neverovatnoj jezičkoj raznolikosti koju između ostalog sačinjavaju Rušani, Šugnijski, Iškašimski, Vahanski i tadžički jezik. Planine pokrivaju više od 90% zemlje. Privreda Tadžikistana je u tranziciji iz nekadašnjeg socijalističkog u kapitalistički sistem i u velikoj mjeri zavisi od tranzicionu ekonomiju koja je veoma zavisna od doznaka, proizvodnje aluminija i pamuka. == Etimologija == Termin ''Tadžikistan'' znači "zemlja [[Tadžik]]a". Sufiks "stan" je perzijskog porijekla i označava ''mjesto''<ref>{{cite web|title=Značenje nastavka ''Stan'' u nazivima pojedinih država|url=https://www.thoughtco.com/official-listing-of-countries-world-region-1435153|publisher=About.com|access-date=1. 11. 2017}}</ref> ili ''zemlju''<ref>{{cite web|title=Etimologija nastavka ''Stan''|url=https://www.etymonline.com/word/-stan|publisher=Online Etymology Dictionary.|access-date=1. 11. 2017}}</ref> a Tadžikistan je, najverovatnije, ime predislamskog plemena.<ref name ="studija">{{cite web|title=Studija o državama:Tadžikistan|url=https://catalog.loc.gov/vwebv/search?searchCode=LCCN&searchArg=97005110&searchType=1&permalink=y|publisher=catalog.loc.gov/|access-date=1. 11. 2017}}</ref> Prema studiji [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] o Tadžikistanu iz 1997. godine, teško je definitivno navesti porijeklo naziva ''Tadžikistan'' jer je termin ''upleten u političke sporove 20. vijeka o tome da li su turkijski ili iranski narodi bili izvorni stanovnici Srednje Azije''.<ref name="studija"/> == Historija == {{Glavni|Historija Tadžikistana}} Područje današnjeg Tadžikistana bilo je dio [[Perzijsko carstvo|Perzijskog carstva]] kao i carstva [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. [[Arapi]] su osvojili ovo područje u [[7. vijek|7.]] i [[8. vijek]]u i donijeli [[Islam]]. Domaća dinastija Samanida vladala je zemljom i okolnim područjima u [[10. vijek]]u i današnji Tadžikistan smatra je svojim pretkom začetnikom. [[Datoteka:MansurISamanidPaintingHistoryofIran.jpg|250px|lijevo|Samanidski vladar Mensur I (961–976)]] U sljedećih 500 godina Tadžikistanom su vladali turkijski Gaznavidi, Mongoli i Timuridi, nasljednici Timur Lenka. Od početka [[16. vijek]]a Tadžikistan je bio dio Buharskog kanata koji je [[1868]]. postao vazalna država Ruskog Carstva. Nakon dolaska boljševika na vlast Tadžici su isprva dobili autonomnu republiku u okviru Uzbekistana, a od [[1929]]. svoju vlastitu saveznu republiku. Područja u kojima su živjeli Tadžici nije bilo lako razgraničiti od uzbečkih, pa su dva velika središta tadžičke kulture, Buhara i Samarkand, kao i oko milion etničkih Tadžika ostali unutar Uzbekistana. Nakon nezavisnosti u zemlji je izbio [[Građanski rat u Tadžikistanu|građanski rat]] između plemenskih frakcija s navodnom podrškom Rusije i Irana. Mnogi Rusi napustili su Tadžikistan tokom godina rata, koji je okončan potpisivanjem prekida vatre [[1997]]. Slično drugim zemljama Središnje Azije, predsjednik Emomali Rahmonov je na vlasti praktički od nezavisnosti zahvaljujući ustavnim promjenama koje su mu omogućile ponavljanu kandidaturu na izborima na kojima obično pobjeđuje s velikim postotkom osvojenih glasova. == Geografija == {{Glavni|Geografija Tadžikistana}} [[Datoteka:Tajik mountains edit.jpg|thumb|Planine Tadžikistana]] Tadžikistan je kontinentalna država, bez izlaza na more. Po površini je najmanja država Srednje Azije. Nalazi se uglavnom između 36. i 41. stepena sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]] i 67. i 75. stepena istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. Pokrivena je planinama [[Pamirske planine|pamirskog]] planinskog masiva, a više od pedeset % teritorije Tadžikistana nalazi se na nadmorskoj visini iznad 3.000 metara. Jedina veća područja niže nadmorske visine su [[Ferganska dolina]] na sjeveru države i doline rijeka Kofarnihon i Vakš na jugu, koje čine rijeku [[Amu Darja]]. Glavni grad Dušanbe se nalazi na južnim padinama, iznad doline Kofarnihon. Rijeke Amu Darja i Panj formiraju granicu sa Afganistanom, a glečeri koji se nalaze u tadžikistanskim planinama su glavni izvori vode [[Aralsko more]]. U Tadžikistanu postoji preko 900 rijeka dužine iznad 10 kilometara. Najviši vrhovi u državi dati su u sljedećoj tabeli. {| style="border:1px solid #8888aa; background:#f7f8ff; padding:5px; font-size:85%; margin:auto;" |- |style="text-align: center;" |Planina/vrh |style="text-align:center; background:rgb(204, 153, 51); text-align:center;"|Visina | colspan="2" style="text-align:center; background:rgb(204, 153, 51); text-align:center;"|Lokacija |- | [[Ismoil Somoni]] (najviši vrh) | style="text-align:center; background:rgb(143, 177, 172);"|7.495&nbsp;m | style="text-align:center; background:rgb(143, 177, 172);"|{{nbsp|4}} Na sjeverozapadnoj ivici [[Gorno-Badakšan]]a (GBAO), južno od granice sa [[Kirgistan]]om |- | [[Vrh Ibn Sina]] |style="text-align: center;" |7.134&nbsp;m |style="text-align: center;" |{{nbsp|4}} Sjeverna granica [[Trans-Alay]] planinskog masiva, sjeveroistočni dio [[Ismoil Somoni]]ja |- |[[Korzhenevskaya]] | style="text-align:center; background:rgb(201, 185, 116);"|7.105&nbsp;m | style="text-align:center; background:rgb(201, 185, 116);"|{{nbsp|4}} Sjeverno od vrha [[Ismoil Somoni]], na južnoj obali rijeke [[Muksu]] |- |[[Vrh nezavisnosti]] |style="text-align: center;" |6.974&nbsp;m |style="text-align: center;" |{{nbsp|4}} Centralni dio [[Gorno-Badakšan]]a, jugoistočno od Ismoil Somonija |- |[[Academy of Sciences Range]] | style="text-align:center; background:rgb(151, 199, 137);"|6.785&nbsp;m | style="text-align:center; background:rgb(151, 199, 137);"|{{nbsp|4}} Sjeverozapadni Gorno-Badakšan, pruža se u pravcu sjever-jug |- |[[Vrh Karl Marx]] |style="text-align: center;" |6.726&nbsp;m |style="text-align: center;" |{{nbsp|4}}[[GBAO]], u blizini granice sa [[Afganistan]]om, na sjevernom grebenu [[Karakoram]] planinskog masiva |- |Vrh [[Garmo]] | style="text-align:center; background:rgb(151, 199, 137);"|6.595&nbsp;m | style="text-align:center; background:rgb(151, 199, 137);"|{{nbsp|4}} Sjeverozapadni Gorno-Badakšan |- |Vrh [[Mayakovskiy]] | style="text-align:center; background:rgb(208, 172, 132);"|6.096&nbsp;m | style="text-align:center; background:rgb(208, 172, 132);"|{{nbsp|4}} Krajnji jugozapadni dio Gorno-Badakšana, u blizini granice sa [[Afganistan]]om, |- |Vrh [[Concord]] |style="text-align: center;" |5.469&nbsp;m |style="text-align: center;" |{{nbsp|4}} Južna granica sjevernog dijela Karakoram planinskog masiva |- |Vrh [[Kyzylart]] | style="text-align:center; background:rgb(208, 172, 132);"|4.280&nbsp;m | style="text-align:center; background:rgb(208, 172, 132);"|{{nbsp|4}} Sjeverna granica [[Trans-Alay]] planinskog masiva |} == Politika == [[Datoteka:Dushanbe Presidential Palace 01.jpg|thumb|Palata nacije Dushanbe]] Nedugo nakon što je stekao nezavisnost, Tadžikistan je zapao u građanski rat u kome su učestvovale razne frakcije, navodno podržavane od strane [[Rusija|Rusije]] i [[Iran]]a. Od 400.000 Rusa, koji su uglavnom bili zaposleni u industriji samo je 25.000 ostalo u Tadžikistanu. Ostali su prebjegli u Rusiju. Do [[1997]]. rat se smirio, a centralna vlast je počela da se formira prema rezultatima izbora održanih [[1999]]. godine, u mirnodobskim uslovima. Tadžikistan je zvanično republika gdje se održavaju izbori za predsjednika (mandat od sedam godina) i parlament (mandat od pet godina). [[Datoteka:Tajikistan-map.gif|mini|300p|Karta Tadžikistana]] U parlamentu, opozicione grupe su se često sukobljavale sa vladajućom partijom, ali ovo nije dovelo do većih nestabilnosti. Najvažnije političke partije u Tadžikistanu su: Narodna demokratska partija Tadžikistana, Tadžikistanska komunistička partija, Tadžikistanska partija islamskog povratka, Demokratska partija Tadžikistana (dvije frakcije), Socijalistička partija Tadžikistana (dvije frakcije), Tadžikistanska socijaldemokratska partija, Partija ekonomske reforme Tadžikistana, Tadžikistanska agrarna partija. == Administrativne podjele == [[Datoteka:Tajikistan provinces.png|mini|300p|Provincije Tadžikistana]] {{glavni|Regije Tadžikistana|Distrikti Tadžikistana}} U Tadžikistanu postoji 4 nivoa administrativnih podjela. To su: provincije (''viloyat'') [[Sogd]] i [[Katlon]], autonomne provincije [[Gorno-Badašan]] i provincija [[Region administrativno podređen državi]]. Svaka od ovih administrativnih jedinica je podijeljena na okruge ('' Ноҳия''), koji su zatim podijeljeni na džemate (samoupravne jedinice na nivou sela) i sela (qyshloqs). Od 2006. godine u Tadžikistanu je postojalo 58 okruga i 367 džemata.<ref name=pop2008>''Population of the Republic of Tajikistan as of 1 January 2008'', State Statistical Committee, Dushanbe, 2008</ref> [[Glavni grad]] Dušanbe je zasebna administrativna jedinica. {| class="wikitable" |- style="background:#efefef;" ! Division !! [[ISO 3166-2]] !! Mapa !! Glavni grad !! Površina (km²)<ref>Population of the Republic of Tajikistan as of 1 January 2008, State Statistical Committee, Dushanbe, 2008</ref>!! stanovništvo (2010) |- ! [[Sogd]] | |TJ-SU || 1 || [[Kujand]] ||align="right"| 25.400 ||align="right"| 2.233.500 |- ! [[Region administrativno podređen državi]] | TJ-RR || 2 || [[Dušanbe]] ||align="right"| 28.600 ||align="right"| 1.722.900 |- ! [[Katlon]] | TJ-KT|| 3 || [[Kurgontepa]]　||align="right"| 24.800 ||align="right"| 2.677.300 |- ! [[Gorno-Badašan]] | TJ-BG|| 4 || [[Horog]] ||align="right"| 64.200 ||align="right"| 206.000 |- ! [[Dušanbe]] | || || [[Dušanbe]] ||align="right"| 124,6 ||align="right"| 778.500 |} == Privreda == Privreda Tadžikistana je bila nerazvijena i u sklopu [[SSSR]]-a, a nakon otcjepljenja situacija se još i pogoršala pa većina stanovnika živi u oskudici, a Tadžikistan je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. == Stanovništvo == Veći dio stanovništva (preko 95%) čine muslimani, koji su se smjestili u Ferganskoj zavali i u dolinama na jugozapadu. Ostatak zemlje vrlo je rijetko naseljen. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Karakul (Tadžikistan)]] * [[Zorkul]] == Literatura == * ''Historical Dictionary of Tajikistan'' by Kamoludin Abdullaev and Shahram Akbarzadeh * ''Land Beyond the River: The Untold Story of Central Asia'' by Monica Whitlock * ''Lonely Planet Guide: Central Asia'' by Paul Clammer, Michael Kohn and Bradley Mayhew * ''Tajikistan: Disintegration or Reconciliation'' by Shirin Akiner * ''Tajikistan: The Trials of Independence'' by Shirin Akiner, Mohammad-Reza Djalili and Frederic Grare == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.somon.tj/ Tadžikistan online] * [https://web.archive.org/web/20050930194410/http://tajikistan.tajnet.com/ Tadžikistan portal] * [https://web.archive.org/web/20051023102950/http://www.khovar.tj/ Tadžikistanska novinska agencija] {{Commonscat|Tajikistan}} {{Države Azije}} {{CIS}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Tadžikistan]] 9n87g4l5f6r0ro55742ksjoju2q4h4r 0 13490 3668400 3405200 2024-11-21T14:26:26Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668400 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država| |izvorno_ime = '''Türkmenistan Jumhuriyäti''' |zvanično_ime = Republika Turkmenistan |ime_genitiv = Turkmenistana |zastava = Flag of Turkmenistan.svg |grb = Coat of Arms of Turkmenistan.svg |mapa = LocationTurkmenistan.svg |službeni_jezik = [[turkmenski jezik|turkmenski]] |glavni_grad = [[Ašgabat]] |vrsta_prve_vlasti = [[Spisak predsjednika Turkmenistana|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Serdar Berdimuhamedow]] |vrsta_druge_vlasti = |vladar_druga_vlast = |po_površini_na_svijetu = 52 |površina = 488.100 |procenat_vode = - |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 112 |stanovnika_godina = 2009 |stanovnika = 5.110.000 |gustoća = 9,4 |nezavisnost = [[27. oktobar]], [[1991]] <br />od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] |valuta = Turkmenski [[Manat (Turkmenistan)|manat]] |vremenska_zona = [[UTC]]+5 |himna = Nezavisna, neutralna, turkmenistanska državna himna<center>[[Datoteka:National anthem of Turkmenistan, performed by the United States Navy Band.oga]]</center> |internetski_nastavak = [[.tm]] |pozivni_broj = +993 |}} '''Turkmenistan''' je [[suverena država]] u [[srednja Azija|srednjoj Aziji]] koja se graniči sa [[Kazahstan|Kazahstanom]] na sjeverozapadu, [[Uzbekistan|Uzbekistanom]] na sjeveru i istoku, [[Afganistan|Afganistanom]] na jugoistoku i [[Iran|Iranom]] na jugu i jugozapadu dok na zapadu izlazi na [[Kaspijsko more|Kaspijskim morem]]. [[Aşgabat|Asgabat]] je glavni i najveći grad države. Sa 6 miliona stanovnika, Turkmenistan je jedna od najgušće naseljenih država Azije. Turkmenistan je bio na raskršću civilizacija stoljećima. U srednjem vijeku [[Merv]] je bio jedan od najvećih gradova islamskog svijeta i važna stanica na [[Put svile|Putu svile]], karavanske rute koja se koristila za trgovinu sa [[Kina|Kinom]] do sredine 15. stoljeća. Nakon anektiranja od strane [[Rusko carstvo|Ruskog carstva]] 1881. godine, Turkmenistan se istakao kao sjedište [[Ruski građanski rat|anti-boljševičkog pokreta]] u centralnoj Aziji. Turkmenistan je 1925. godine postao konstitutivna republika [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]], kao [[Turkmenistanska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Turkmenistan je postao nezavisan nakon [[Raspad Sovjetskog saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine. Turkmenistan je četvrta zemlja na svijetu po rezervama prirodnog plina. Većina zemlje je pokrivena [[pustinja Karakum|pustinjom Karakum]]. Od 1993. godine, vlada građanima daje besplatno struju, vodu i plin. Turkmenistanom je vladao [[doživotni predsjednik]] [[Saparmurat Nijazov]] do svoje smrti 2006. godine. [[Gurbangulija Berdimuhamedov]] je izabran za predsjednika 2007. godine. Prema navodima [[Human Rights Watch]], "Turkmenistan je jedna od najvećih svjetskih represivnih zemalja. Ova zemlja je praktično zatvorena za nezavisna ispitivanja, mediji i vjerske slobode podliježu drakonskom ograničenju, a branioci ljudskih prava i drugi aktivisti suočavaju se sa stalnom prijetnjom odmazde vlasti".{{izvor}} Predsjednik Berdimuhamedov promovira [[kult ličnosti]] u kojem njegovi rođaci i saradnici imaju neograničenu vlast i potpunu kontrolu nad svim aspektima javnog života. == Historija == Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], a kasnije i [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]]. U 7. vijeku osvojili su ga [[Arapi]] i donijeli [[Islam]]. Kasnije su ovim prostorom vladali [[Seldžuci]], a u početku 13. vijeka postao je dio države [[Džingis Kan]]a. U sljedećih nekoliko vijekova područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena. [[Rusko Carstvo]] osvajalo je Turkmenistan krajem 19. vijeka i konačno zavladalo njime [[1894]]. U [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] Turkmenistan je [[1924]]. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sistem navodnjavanja i proširene su obradive površine. Historija Turkmenistana nakon nezavisnosti donekle nalikuje drugim zemljama [[Srednja Azija|Srednje Azije]], vlast su zadržali komunistički funkcioneri na čelu sa [[Saparmurat Nijazov|Saparmuratom Nijazovom]] koji je [[1999]]. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere [[Staljin]]ovog. == Politika == === Ljudska prava === {{Proširiti sekciju}} == Administrativna podjela == [[Datoteka:TurkmenistanNumbered.png|200p|desno|Položaj regija na karti Turkmenistana]] {{Glavni|Regije Turkmenistana}} Turkmenistan je administrativno podijeljen na 5 regija (''welayatlar'') i regiju glavnog grada. Regije se dalje dijele na distrikte (mn. ''etraplar'', jedn. ''etrap''), koji mogu biti okruzi ili gradovi. Prema Ustavu Turkmenistana (član 16. ustava iz 2008. i član 47. Ustava iz 1992. godine), gradovi mogu imati status egije ili distrikta. {| class="wikitable" |- bgcolor="#efefef" ! Podjela !! [[ISO 3166-2]] !! Glavni grad!! Površina (km²)!! Stanovništvo (1995) !! Oznaka |- ! [[Ašgabat]] | || [[Ašgabat]] || || 604.000 || |- ! [[Regija Ahal]] | TM-A || [[Ašgabat]] || 95.000 || 722.800 || 1 |- ! [[Regija Balkan]] | TM-B || [[Balkanabat]]　|| 138.000 || 424.700 || 2 |- ! [[Regija Dašhovuz]] | TM-D || [[Daşoguz]] || 74.000 ||1.059.800 ||3 |- ! [[Regija Lebap]] | TM-L || [[Turkmenabat]] || 94.000　|| 1.034.700 || 4 |- ! [[Regija Mary]] | TM-M || [[Mary, Turkmenistan|Mary]] ||87.000 || 1.146.800 || 5 |} == Geografija == [[Datoteka:Turkmenistan-map.png|mini|300p|Karta Turkmenistana.]] == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Demografija == [[Datoteka:Turkmen man with camel.jpg|mini||250p|[[Turkmen]] u tradicionalnoj nošnji, oko 1905–1915.]] == Kultura == * [[Akhal-Teke]] [[konjska rasa]] * [[Ćilimi]] * [[Geok-Tepe]] * [[Islam u Turkmenistanu]] * [[Merv]] * [[Muzika Turkmenistana]] == Daljnje štivo == * ''Bradt Travel Guide: Turkmenistan'', Paul Brummell * ''Historical Dictionary of Turkmenistan'', Rafis Abazov * ''Lonely Planet Guide: Central Asia'', Paul Clammer, Michael Kohn i Bradley Mayhew * ''Tradition and Society in Turkmenistan: Gender, Oral Culture and Song'', Carole Blackwell * ''Tribal Nation: The Making of Soviet Turkmenistan'', Adrienne Lynn Edgar {{Commonscat}} {{Države Azije}} {{CIS}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Turkmenistan|*]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]] dfpfhd0rclgb22hgv8j6ez3hqglzx2w 0 13504 3668401 3558841 2024-11-21T14:26:26Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668401 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Kina (čvor)}} {{Infokutija država |izvorno_ime = 中华人民共和国<br>中華人民共和國<br>Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó |zvanično_ime = Narodna Republika Kina |ime_genitiv = Kine |zastava = Flag of the People's Republic of China.svg |grb = National Emblem of the People's Republic of China.svg |mapa = LocationPRChina.png |službeni_jezik = [[Mandarinski kineski jezik|mandarinski kineski]] |glavni_grad = [[Peking]] |najveći_grad = [[Šangaj]]<ref>{{cite journal |author=Chan, Kam Wing |title=Misconceptions and Complexities in the Study of China's Cities: Definitions, Statistics, and Implications |journal=Eurasian Geography and Economics |year=2007 |volume=48 |issue=4 |pages=383–412 |url=http://courses.washington.edu/chinageo/ChanCityDefinitionsEGE2007.pdf |format=PDF |access-date=7. 8. 2011 |doi=10.2747/1538-7216.48.4.383 |archive-date=15. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130115173048/http://courses.washington.edu/chinageo/ChanCityDefinitionsEGE2007.pdf |url-status=bot: unknown }} str. 395</ref> |vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Narodne Republike Kine|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Xi Jinping]] |vrsta_druge_vlasti= [[Premijer Narodne Republike Kine|Premijer]] |vladar_druga_vlast= [[Li Qiang]] |po_površini_na_svijetu = 4. |površina = 9.596.960¹ |procenat_vode = 2,8 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 1. |stanovnika = 1.321.851.888 <small>(procjena 2007)</small> |gustoća = 140 |nezavisnost = [[1. oktobar|1. oktobra]] [[1949.]] |valuta = [[renminbi]] ili [[yuan]] <br> 1 Yuan se sastoji od 10 jiao |vremenska_zona = [[UTC]] +8, ljeti UTC +9 |himna = "[[Marš dobrovoljaca]]"{{Center|[[Datoteka:March of the Volunteers instrumental.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.cn]]¹ |pozivni_broj = 86¹ |komentar= ¹ Vrijedi samo za Kinu bez teritorija Macao, Hong Kong i ostrva Taiwan, Kinmen i Matsu. |}} [[Datoteka:Mao proclaiming the establishment of the PRC in 1949.jpg|mini|desno|230p|[[Mao Ce Tung]] proglašava nezavisnost Narodne Republike Kine [[1949]].]] '''Kina ''' (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: ''Zhōngguó''), službeno '''Narodna Republika Kina''' (pojednostavljeno kinesko pismo: 中华人民共和国; pinyin: ''Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó''), jest [[suverena država]] koja se nalazi u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]]. Smještena je na istoku [[Azija|Azije]], zauzevši gotovo četvrtinu azijskog kopna. Ima morsku obalu od 14.500&nbsp;km i graniči sa četrnaest država: [[Vijetnam]], [[Laos]], [[Mjanmar]], [[Butan (država)|Butan]], [[Nepal]], [[Indija]], [[Pakistan]], [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Kirgistan]], [[Kazahstan]], [[Rusija]], [[Mongolija]] i [[Sjeverna Koreja]]. Sa površinom od 9,6 miliona km² Kina je [[Spisak država po površini|četvrta najveća država na svijetu]] kao i [[Spisak država po stanovništvu|najmnogoljudnija država]], s populacijom od preko 1,35 milijardi stanovnika. Narodna Republika Kina je [[jednopartijska država]] kojom upravlja [[Komunistička partija Kine|Komunistička partija]]. Administrativno je podijeljena na 22 [[Administrativna podjela NR Kine|provincije]], pet [[Autonomni regioni Kine|autonomnih regiona]], četiri samoupravna grada ([[Peking]], [[Tianjin]], [[Šangaj]] i [[Chongqing]]) i dva regiona sa specijalnim statusom ([[Hong Kong]] i [[Makao]]). Kina tvrdi da je [[Tajvan]] njena 23. provincija. [[Glavni grad]] je [[Peking]] dok je najmnogoljudniji grad [[Šangaj]], ujedno i jedan od najmnogoljudnijih gradova svijeta. == Ime == Ime ''Kina'' (engleski: ''China'') je izvedena iz perzijske riječi "''Chin" ''(چین), koja je izvedena iz sanskrita, to jeste riječi "''Cīna" ''(चीन). Ovo je zabilježio portugalski istraživač Duarte Barbosa u svom dnevniku, 1519. godine. Dnevnik je preveden i objavljen u Engleskoj, 1555. godine, za kratko vrijeme je objavljen i u mnogim drugim evropskim zemljama. To je motivisalo mnoge istraživače, pisce i trgovce da istraže porijeklo imena te (u to vrijeme) mistične i daleke zemlje. Najpoznatija teorija o porijeklu imena Kine je to, da je riječ "''Kina''" (China) izvedena iz imena dinastije "''Qin''" (秦), dinastije koja je ujedinila Kinu u 3. vijeku p.n.e. Tu teoriju je u 17. vijeku predstavio Martino Martini. Ipak, niti jedan značajan pisani dokaz o porijeklu imena Kine nije pronađen. Kineski naziv za Kinu je ''Zhōngguó ''(中国), a u prijevodu to znači "''centralna nacija''" ili "''ujedinjena nacija''". == Historija == {{Glavni|Historija Kine}} Kineska civilizacija je jedna od najstarijih na svijetu, te seže 5000 godina u prošlost; kroz vladavine dinastija [[Shang]], zatim [[Zhou]], sve do dinastije [[Qing]] koja je vladala od početka 17. vijeka do [[1912]]. godine kada se posljednji car iz te dinastije, tada šestogodišnji [[Pu-yi]] odrekao prijestolja, a predsjednik republike postao [[Yuan Shih-kai]]. Kinesku historiju obilježili su ratovi i revolucije, spomenimo samo [[Prvi opijumski rat|prvi]] i [[drugi opijumski rat]] protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]], a poslije i [[Francuska|Francuske]]. [[Građanski rat]] [[1927]]. - [[1945]]. godine dio su novije kineske historije. Dug proces društvenih i političkih previranja svoj vrhunac je doživio [[1949]]. godine uspostavljanjem [[Komunizam|komunističke]] republike, dok je druga poražena strana na čelu sa [[Kuomintang]] strankom se povukla na [[Tajvan]]. == Vlada == Na čelu kineske države je [[Komunistička partija Kine]]. == Političke podjele == Kina objedinjuje dva sistema: tržišno komunistički i tržišno kapitalistički. === Politička podjela === {{glavni|Administrativna podjela NR Kine}} Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (省), vlada NR Kine smatra [[Tajvan]] (台湾) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (自治区) u kojima se nalaze manjine, te na 4 općine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (特别行政区) koje uživaju poveću autonomiju. 22 provincije, autonomne regije i općine se obično nazivaju [[Kontinentalna Kina|kontinentalnom Kinom]], taj izraz isključuje Makao, [[Hong Kong]] i Tajvan. '''Spisak administrativnih tijela pod upravom NR Kine:'''{{clear}} [[Datoteka:China_administrative.png|353x353px|mini|Politička podjela NR Kine|centre]] {| border="0" | '''[[Kineske provincije|Pokrajine]]''' * [[Anhui]] Anhuej (Ānhuī, 安徽) * [[Fujian]] Fuđjen (Fújiàn, 福建) * [[Gansu]] Gansu (Gānsù, 甘肃) * [[Guangdong]] Guangdung (Guǎngdōng, 广东) * [[Guizhou]] Guejdžou (Guìzhōu, 贵州) * [[Hainan]] Hajnan (Hǎinán, 海南), otok, “S južne strane mora” * [[Hebei]] Hebej (Héběi, 河北), “Sjeverno od rijeke” * [[Heilongjiang]] Hejlungđjang (Hēilóngjiāng, 黑龙江), “Rijeka crnog zmaja” * [[Henan]] Henan (Hénán, 河南), “Južno od rijeke” * [[Hubei]] Hubej (Húběi, 湖北), “Sjeverno od jezera” * [[Hunan]] Hunan (Húnán, 湖南), “Južno od jezera” * [[Jiangsu]] Đjangsu (Jiāngsū, 江苏) * [[Jiangxi]] Đjansji (Jiāngxī, 江西), “Zapadno od rijeke” * [[Jilin]] Jilin /Kirin/ (Jílín, 吉林) * [[Liaoning]] Ljaoning (Liáoníng, 辽宁) * [[Qinghai]] Ćinghaj (Qīnghǎi, 青海), “Modro/Tamnozeleno more (jezero)”, Kokonur * [[Shaanxi]] Šaansji (Shǎnxī, 陕西) > dva “a” radi razlikovanja od Shanxi * [[Shandong]] Šandung (Shāndōng, 山东), “Istočno od planine” * [[Shanxi]] Šansji (Shānxī, 山西), “Zapadno od planine” * [[Sečuan|Sichuan]] Sičuan /Sečuan/ (Sìchuān, 四川), “Četiri rijeke” * [[Yunnan]] Junnan (Yúnnán, 云南), ili “Južno od oblaka” * [[Zhejiang]] Džeđjang (Zhèjiāng, 浙江) | valign="top" | '''Autonomna područja''' * [[Guangxi-Zhuang]] [[Guangxi|Guangsji-Džuang]] (Guǎngxī Zhuàng Zìzhìqū, 广西壮族自治区), za manjinu [[Zhuang|Džuang]] * [[Nei Menggu]] [[Unutrašnja Mongolija]] (Nèi Měnggǔ Zìzhìqū, 内蒙古自治区), za [[Mongoli|mongolsku]] manjinu * [[Ningxia-Hui]] [[Ningxia|Ningsja-Huej]] (Níngxià Huízú Zìzhìqū, 宁夏回族自治区), za manjinu [[Hui]] * [[Xinjiang Weiwuerzu]] [[Xinjiang|Sjinđjang-Ujgur]] (Xīnjiāng Wéiwú'ěrzú Zìzhìqū, 新疆维吾尔自治区), ''Kineski [[Turkestan]]'', za [[Ujguri|ujgursku]] manjinu * [[Xizang]] [[Tibet]] (Xīzàng Zìzhìqū, 西藏自治区) “Zapadna riznica” <br /> '''Gradovi u rangu pokrajina''' * [[Peking|Beijing]] (Peking, Běijīng, 北京), “Sjeverna prijestolnica” * [[Chongqing]] [[Čungćing]] (Chóngqìng, 重庆) * [[Šangaj|Shanghai]] Šanghaj /Šangaj/ (Shànghǎi, 上海), “Na moru” * [[Tianjin]] Tjenđin /Tjencin/ (Tiānjīn, 天津) <br /> '''[[Posebne administrativne regije]]''' * [[Hong Kong]] (Xiānggǎng, 香港), “Mirisna luka” * [[Aomen]] [[Makao]] (Àomén, 澳门) ([[portugalski]]: ''Macau'') |} == Geografija == === Reljef === [[Datoteka:West Tian Shan mountains.jpg|thumb|[[Tian Šan|Tien Šan]]]] Kina se po građi i postanku sastoji od triju golemih područja: stare sinijske mase na istoku, paleozojskih planina na sjeverozapadu i od mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (čak 26 % površine je više od 3000 m), na visoravni 26%, zavale i bazene 19%, nizine 12% i pobrđa 10% površine Kine. Sinijska masa građena je od starih stijena, koje su se nabrale već u arhaiku, a paleozojske naslage koje leže na arhajskim nisu nabrane. Sjeverni dio sinijske mase razlomljen je rasjedima pa su neki dijelovi spušteni i pokriveni mladim naplavima. Na reljef Kine velik je uticaj imalo poniranje indijske litosferne ploče pod euroazijsku, što je dovelo do izdizanja [[Tibet]]a i nastanka mlađega nabranog gorja [[Himalaja|Himalaje]]. S prosječnom visinom od 4000 m Tibet je najviša visoravan na Zemlji. Zbog njegova izdizanja nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spušta s jugozapada prema sjeveru i istoku. Između sinijske mase i sibirskoga prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni dio Kine s visokim gorskim masivima: [[Tien Šan]] (7439 m), Džungarski [[Alatau]] (4463 m) i Mongolski [[Altaj]]. Ta gorja, građena od kristaličnih i metamorfnih škriljevaca, bila su u toku duge geološke prošlosti poravnana i u tercijaru, odnosno na početku kvarara izdignuta. Tien Šan je u mlađem tercijaru bio izdignut i rasjedima izlomljen u više planinskih lanaca. [[File:Everest North Face toward Base Camp Tibet Luca Galuzzi 2006.jpg|thumb|[[Mount Everest|Mt.Everest]]]] Tibet okružuju sa juga Himalaja ([[Mount Everest|Mt. Everest]], 8850 m, najviši vrh na Zemlji), a sa sjevera gorje [[Kunlun]] (7723 m), na istoku je ograđen strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja poprimaju meridijalni smjer pružanja. Između gorja [[Tien Shan]]a na sjeveru i Kunluna na jugu nalazi se izolirana [[Tarimska zavala]] koja je nastala duž rasjeda u mlađem tercijaru i kvartaru. Pretežno je ispunjena naslagama šljunka, prapora i gline. Najveći dio Tarimske zavale je pješčana pustinja. Kroz sjeverni dio zavale protječe rijeka Tarim. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (–154 m), a sjeverno od Tien Shana Džungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je [[Gobi]], koja se prema istoku pruža do gorja Velikog Hingana (2034 m). To je pretežito valoviti kraj s malim isponima, a južni je dio prava pustinja. Područje između gorja Qiliana na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora. Tibetska visoravan prema jugoistoku se stepenasto spušta preko ravnjaka Yunnan-Guizhou i [[Sečuan|Sichuanskog]] bazena. U nizinskom području najveći su Istočnokineska nizina u [[Mandžurija|Mandžuriji]], Velika nizina u donjem toku [[Huang He]]a te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku [[Yangtze]]a, koje su međusobno odvojene niskim gorjem. S najvećih planinskih dijelova, koji su pod vječnim snijegom, spuštaju se golemi ledenjaci. Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 ostrva. === Klima === Osim geografskog položaja i reljefa na klimu Kine veliki uticaj imaju i [[monsun]]i. Dolinama velikih rijeka prodire uticaj okeana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000&nbsp;mm padavina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina padavina ne prelazi 1000&nbsp;mm. Suša je u sjevernom dijelu Kine vrlo česta. Znatnu količinu padavina dobija ciklonalnim kišama istočni dio Kine. Najmanje padavina dobijaju zatvorena područja Tarimske zavale i [[Gobi]], a najviše južni krajevi Tibeta, zbog ljetnog monsuna. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna [[tajfun]]i često pustoše jugoistočno primorje Kine. === [[Hidrografija]] === [[File:Ships on the Yangtze at dawn.JPG|thumb|Brodovi na rijeci [[Yangtze]]]] Golema riječna mreža Kine pripada porječju [[Yangtze]]a (18,9%, treća rijeka po dužini na svijetu, 6300&nbsp;km), [[Huang He]]a – Žute rijeke (7,9%), [[Xi Jiang]]a, [[Songhua]], [[Jiang]]a, [[Liao]]a i [[Amur]]a. Čak 35,7% površine Kine otpada na endoreična područja: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastrošenim materijalom, koji se taloži u nizini, a naročito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio taloži i u koritu rijeke, riječna korita se povisuju, pa se rijeke često izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He više je puta promijenila smijer donjeg toka i ušće. U sjevernom dijelu Kine riječna mreža je dobro razvedena, ali se rijeke zimi zaleđuju. Glavna rijeka južne je Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Južnokinesko more. Južni dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka se odvodnjava u [[Indijski okean]]. Plovne su uglavnom veće rijeke u južnom i srednjem dijelu Kine, naročito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpoznatiji Veliki kanal, dug oko 1800&nbsp;km, služe i za natapanje. Mreža kanala za natapanje omogućuje natapanje od 49,8 miliona ha poljoprivrednog područja. Kanali često nadomještaju ceste. Najviše jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutrašnosti Kine. === Biljni pokrov === Južna Kina pretežno je prekrivena vlažnim suptropskim zimzelenim šumama, srednje bjelogoričnim, a sjeverna crnogoričnim šumama. Sečuanski kraj se odlikuje velikim brojem endemskih vrsta, a Mandžurija endemičnim vrstama četinjača. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokog planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na svijetu. Šuma je jače razvijena na pristrancima koji su izloženi vlažnim vjetrovima. Na šumsko područje otpada oko 13,9% površine Kine. Najveći šumski kompleksi su u Mandžuriji i na planinama [[Sečuan|Sichuana]]. U Kini raste oko 3000 vrsta biljaka koje se koriste u medicinske svrhe. Suhe zavale u unutrašnjosti Kine i na sjeveru obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, posebno za poljoprivredu, vrlo je značajno područje prapora oko srednjeg toka rijeke Huang He, koje je nastalo u pleistocensko ledeno doba eolskim nanosima prašine iz pustinjskih krajeva srednje Azije. == Privreda == [[Datoteka:Shanghai Skyline 2009.jpg|thumb|Neboderi [[Pudong]]a- [[Šangaj]] je glavni i najveći finansijski centar Kine]] Od [[1978]]. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tržišnu privredu. Tokom [[1978]].–[[2002]]. godišnje je uvećavala [[BDP]] po prosječnoj stopi od 8,5%. Godine [[2001]]. imala je BDP od 5500 milijardi [[američki dolar|USD]], tj. BDP po stanovniku je iznosio 4.330 USD. Uprkos snažnom industrijskom razvoju Kina je ostala pretežno siromašna zemlja sa velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije područje je u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u [[Gansu]]u i [[Guizhou]]u, 24.000 USD u Hong Kongu). U privrednoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vodeća je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom području nezaposlenost puno veća. Strana ulaganja u Kinu tokom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (treća u svijetu po veličini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori [[ugalj|uglja]], [[željezo|željezne rude]], [[nafta|nafte]], [[zemni plin|zemnog plina]], [[živa|žive]], [[kalaj]]a, [[mangan]]a, [[aluminij]]a, [[cink]]a, uz najveći hidropotencijal u svijetu. [[Datoteka:Seagate Wuxi China Factory Tour.jpg|thumb|209x209px|Industrija čini 48% kineskog BDP-a]] Glavni poljoprivredni proizvodi su: [[riža]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[soja]], [[krompir]], [[sezam]], [[uljana repica]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna trska]], [[duhan (proizvod)|duhan]]. Uzgajaju se [[goveda]], [[svinja|svinje]], [[ovca|ovce]], [[bivol]]i, [[jak]]ovi i [[perad]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. Glavni industrijski proizvodi su: [[željezo]], [[čelik]], [[cement (materijal)|cement]], [[brod]]ovi, građevinski materijal, hemikalije, [[obuća]], [[porculan]], [[hrana]], igračke, namještaj, [[papir]]. Uglavnom se izvoze mašine, elektrooprema, [[tekstil]] i konfekcija, [[oružje]], obuća, igračke, [[računar]]i, [[ugalj]]. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, [[vozilo|vozila]], [[nafta]] i [[naftni derivati|derivati]], [[plastika]] i [[roba široke potrošnje]]. Kina najviše trguje sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]], [[Japan]]om, [[Evropska unija|Evropskom unijom]], [[Tajvan]]om, [[Rusija|Rusijom]], [[Singapur]]om, [[Malezija|Malezijom]] i [[Južna Koreja|Republikom Korejom]]. Novčana je jedinica [[yuan]] (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena) == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva Kina je [[1953]]. imala 590.194.715 stanovnika, a 2000. godine 1.265.830.000 stanovnika (bez Hong Konga i Macaa). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u svijetu. Prosječni godišnji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Po mjerenjima iz 2001. natalitet je 13,4‰, mortalitet 6,4‰, a smrtnost dojenčadi 39‰. Stanovništva u dobi do 14 godina ima 22,9%, od 15 do 64 god. 70,1%, a starijih od 64 god. 7%. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 45,2% radne snage, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 17,3%, a u uslužnim djelatnostima 37,5% stanovništva. Nepismeno je 6,7% stanovništva. Kina ima 204 univerziteta i 1225 visokih škola. Čak 40 gradova ima više od 1 milion stanovnika. Uz [[Peking]] (Beijing) najveći gradovi su: [[Šangaj|Shanghai]], [[Tianjin]], [[Wuhan]], [[Harbin]], [[Shenyang]], [[Dalian]]. U gradovima živi 36,1% stanovništva. Gustoća prosječno iznosi 132,2 st/km². Najrjeđe naseljen prostori su zapadni dio Tibeta sa 1 st/km², Unutrašnja Mongolija s 20 st/km², i Xinjiang-Uygur s 11 st/km². U području srednjeg i donjeg toka rijeka Yangtze i Huang He gustoća je 200 do 600 st/km². Delta Yangtzea, okolina [[Guangzhou]]a i neki dijelovi pokrajine Sichuana imaju više od 1000 st/km². Neravnomjerna gustoća stanovništva se pokušala riješiti već početkom 20. vijeka kada je 1910. oko 10.000.000 osoba preseljeno u Mandžuriju. Seobe su se ponavljale 1960-ih i 1970-ih naseljavanjem gotovo pustih sjevernih i zapadnih krajeva. Znatan broj Kineza se iselio u velegradove jugoistočne Azije, u Ameriku i Australiju. Procjenjuje se da izvan Kine živi oko 50 miliona Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na Tajvanu najviše u [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Tajland]]u, te u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]]. === Jezik i religija === Službeni jezik je [[kineski jezik|kineski]]. Tradicionalna kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika su: [[daoizam]] (taoizam), [[konfucijanizam]] i [[budizam]]. Ta tri filozofsko-religijska sistema su se kroz historiju međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam. Procjene o religijskoj pripadnosti građana Kine su veoma nesigurne, jer nema zvaničnih podataka. Tako prema izvještaju CIA World Factbook iz 2010. u Kini su u većini ateisti 52,2%, zatim slijede pripadnici [[budizam|budizma]], kršćanstva 5,1; islama 1,8%, te tradicionalnih narodnih vjerovanja 21,9%. Prema istim izvorima, ima i vrlo mali broj hinduista (manje 0,1%) i jevreja te drugih (poput daoista i taoista) oko 0,7%.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151112210954/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html |date=12. 11. 2015 }}, 2010. pristupljeno 10. jula 2017.</ref> Prema istraživanjima panel studije o kineskim porodicama (CFPS) iz 2010. Kinezi su većinom pripadnici narodnih vjerovanja ili se deklariraju ateistima (73,56%), dok ih se mnogo manje izjašnjava budistima (15,87%), drugih religijskih grupa poput taoista (7,6%), kršćanima (2,53%) i muslimanima (2-3%).<ref>[http://www.isss.edu.cn/cfps/EN/enNews/CFPSNews/2016news/2016-12-30/307.html CFPS 2014 Data] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170225211353/http://www.isss.edu.cn/cfps/EN/enNews/CFPSNews/2016news/2016-12-30/307.html |date=25 Februar 2017 }}, 30. decembar 2016.</ref> === Manjinski narodi === Osim Kineza, koji čine oko 91,9% stanovništva, u Kini živi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi: * iz tibetsko-burmanske grupe: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), [[Tujia]] (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000) * iz tajske grupe Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000) * iz grupe Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000) * iz turkijske grupe: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000) * iz mongolske grupe: Mongoli (5.350.000) * iz mandžursko-tunguske grupe: Mandžurci (10.930.000) * iz mon-kmerske grupe: Va (390.000). Posebne grupe čine kineski muslimani Hui (9.570.000) i Korejci (2.140.000). == Također pogledajte == * [[Žuana]] (narod) * [[Xu (Cheng)]] * [[Jin od Xije]] * [[Tajvan|Republika Kina]] * [[Kineski Taipei]] * [[Politika jedne Kine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|China}} {{Wikiatlas|the People's Republic of China}} ;Pregled * [http://english.peopledaily.com.cn/china/home.html Kina, brzi pogled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301175432/http://english.peopledaily.com.cn/china/home.html |date=1. 3. 2012 }} iz ''[[People's Daily]]'' * [http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-pacific-13017877 BBC News – profil Kine] * {{CIA World Factbook link|ch|Kina}} * [https://web.archive.org/web/20120609183901/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/china.htm Narodna Republika Kina] iz ''UCB Libraries GovPubs'' * {{Dmoz|Regional/Asia/China}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/111803/China Kina] u ''[[Encyclopædia Britannica]]'' * [http://www.monthlyreview.org/1105wu.htm "Rethinking 'Capitalist Restoration' in China"] autor Yiching Wu * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=CN Ključne razvojne prognoze za Kinu] iz [[International Futures]] * [http://www.pbs.org/newshour/bb/asia/china/ "China on the Rise"]. PBS Online NewsHour. October 2005. * [https://web.archive.org/web/20131201183549/http://www.chinatoday.com/ ChinaToday.com] ;Uprava * [http://english.gov.cn/ Centralna narodna vlada Narodne Republike Kine] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.china.org.cn/ China Internet Information Center] {{Simboli jezika|en|engleski}} – ovlašteni vladin portal o Kini ;Školovanje * [https://web.archive.org/web/20130725084630/http://ifri.org/files/Securite_defense/Prolif_Paper_Minxin_Pei.pdf "Assertive Pragmatism: China's Economic Rise and Its Impact on Chinese Foreign Policy"]. Minxin Pei (2006). IFRI Proliferation Papers. No. 15. ;Putovanje * [http://www.cnto.org/ China National Tourist Office] (CNTO) ;Karte * [http://maps.google.com/maps?q=China&ll=30.600094,103.710938&spn=64.10009,177.1875&om=1 Google Maps – Kina] * {{osmrelation-inline|270056}} {{Države Azije}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Komunističke države]] [[Kategorija:Kina| ]] 0nd40sf1lu3r6ge5tgxkwb3hpomt4h0 0 13698 3668399 3657336 2024-11-21T14:26:25Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668399 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} {{Infokutija država | zvanično_ime = Republika Kazahstan | izvorno_ime = Қазақстан Республикасы<br/>Республика Казахстан | ime_genitiv = Kazahstana | zastava = Flag of Kazakhstan.svg | grb = Emblem of Kazakhstan latin.svg | uzrečica = nema | himna = [[Менің Қазақстаным]] {{Center|[[Datoteka:Kazakhstan National Anthem 2012.ogg]]}} | mapa = Kazakhstan (orthographic projection).svg | glavni_grad = [[Astana]] | glavni_grad_kordinati = {{coord|51|10|N|71|30|E|region:Kazakshan_type:city|title=Nur-Sultan}} | najveći_grad = [[Almati]] | službeni_jezik = [[Kazaški jezik|kazaški]], [[ruski jezik|ruski]] | državno_uređenje = [[Republika]] | vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Kazahstana|Predsjednik]] | vladar_prva_vlast = [[Kasim-Žomart Tokajev]] | vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Kazahstana|Premijer]] | vladar_druga_vlast = [[Oljas Bektenov]] | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | nezavisnost = od [[SSSR]]-a | nezavisnost_priznato = 25. decembar 1991. | površina = 2.724.900 | po_površini_na_svijetu = 9. na svijetu | procenat_vode = 1,7% | stanovnika = 16.600.000 | stanovnika_godina = 2011 | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | gustoća = 6 | po_broju_gustoće_na_svijetu = 226. na svijetu | bdp_ukupno = $ 177.545 milijarda | bdp_godina = 2008 | po_broju_bdp_na_svijetu = - | bdp_per_capita = $11.416 | hdi = <span style="color: #0c0; font-size: larger;">▲</span>0.807 | hdi_godina = 2006 | hdi_nivo = {{color|#009900|visok}} | po_broju_hdi_na_svijetu = 71. na svijetu | gini = 30,4 | gini_godina = 2005 | po_broju_gini_na_svijetu = - | valuta = [[Kazahstanski tenge]] ([[KZT]]) | vremenska_zona = [[UTC]]+5<ref>{{Cite web|url=https://www.zakon.kz/obshestvo/6425975-kazakhstan-perekhodit-na-edinyy-chasovoy-poyas-chto-nuzhno-znat.html|title=Казахстан переходит на единый часовой пояс: что нужно знать|lang=ru|first=|last=|website=[[zakon.kz]]|date=2024-02-29|access-date=}}</ref> | najveća_tačka_ime = [[Khan Tangiri Shyngy]] | najveća_tačka_metara = 7010 | najveće_jezero_ime = [[Kaspijsko jezero]] | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = [[Sir Darja]] | najveća_rijeka_dužina = 2212 | nacionalni_dan = [[25. oktobar]] | internetski_nastavak = [[.kz]] | pozivni_broj = +7 | komentar = | }} '''Kazahstan''' ({{jez-kk|Қазақстан}}), službeno '''Republika Kazahstan''', država je smještena na području [[Evroazija|Evroazije]]. S površinom 2.727.300&nbsp;km² po veličini je deveta u svijetu (i veća je od zapadne Evrope), dok je najveća od svih zemalja koje nemaju izlaz na [[more]]<ref>{{cite web|url=http://www.stat.kz |title=Agency of Statistics of the Republic of Kazakhstan (ASRK). 2005. Main Demographic Indicators |publisher=Stat.kz |date= |access-date=1. 6. 2010}}</ref><ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kz.html Kazakhstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226010136/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kz.html%20 |date=26. 12. 2018 }} United States Central Intelligence Agency (CIA). 2007. "Kazakhstan" in The World Factbook.</ref>. Graniči sa [[Rusija|Rusijom]], [[Kina|Kinom]], [[Kirgistan]]om, [[Uzbekistan]]om i [[Turkmenistan]]om, a na zapadu izlazi na [[Kaspijsko jezero]]. Glavni grad je [[Astana]], koji je to postao 1997, dokad je glavni grad bio [[Almati]], koji je inače najveći kazahstanski grad. S obzirom na svoju veličinu, Kazahstan ima vrlo različite tipove terena, od prostranih nizija, preko visoravni, stepa, tajgi, stjenovitih kanjona, brda, delti do pustinja i visokih planina čiji su vrhovi stalno pod snijegom. Sa 18,4 miliona stanovnika (procjena iz 2017. godine)<ref>{{cite web |author=&nbsp; |url=http://www.eng.stat.kz/news/Pages/n1_12_11_10.aspx |title=Census2010 |publisher=Stat.kz |date= |access-date=1. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722142449/http://www.eng.stat.kz/news/Pages/n1_12_11_10.aspx |archive-date=22. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref>, ova zemlja je 62. u svijetu u toj kategoriji, a sa gustinom od 6 stanovnika po kilometru kvadratnom, spada u najrjeđe naseljene zemlje svijeta. == Historija == Veći dio historije prostor današnjeg Kazahstana su naseljavala nomadska plemena. Do 16. vijeka su se formirali [[Kazasi]] kao zasebna grupa, sastavljena od tri horde. [[Rusi]] na ovaj prostor prvi put dolaze u 18. vijeku, a do sredine 19. vijeka već je cijeli Kazahstan postao dijelom [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917. i Ruskog građanskog rata, koji je uslijedio, teritorij Kazahstana nekoliko puta biva reorganiziran da bi 1936. bila osnovana [[Kazaška SSR]] u okviru [[SSSR]]-a. Tokom 20. vijek]a Kazahstan je bio mjesto mnogih sovjetskih projekata, kao što su Hruščovljeva "[[Djevičanska polja]]", zatim [[Kosmodrom u Bajkonuru|kosmodrom]] u [[Bajkonur]]u, te "Poligon" u [[Semipalatinsk]]u, primarna sovjetska lokacija za testiranje [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Kazahstan je proglasio nezavisnost 16. decembra 1991, kao posljednja sovjetska republika koja je to uradila. Dotadašnji komunistički čelnik [[Nursultan Nazarbajev]] postao je prvi predsjednik Kazahstana. Nakon stjecanja nezavisnosti ova država vodi umjerenu vanjsku politiku, te pokušava razviti svoju ekonomiju, posebno hemijsku industriju. Dok se privredni imidž zemlje u svijetu poboljšava, predsjednik Nazarbajev ima jaku kontrolu nad državnom politikom. Ipak, međunarodni ugled se polako gradi. Kazahstan se već sada smatra za vodeću zemlju [[Centralna Azija|centralne Azije]]. Ova država je član mnogih međunarodnih organizacija uključujući: [[UN]], [[Partnerstvo za Mir]], [[ZND]] i Šangajsku Organizaciju za Saradnju. 2010. godine je Kazahstan predsjedavao [[OSCE]]-om. Kazahstan je etnički i kulturno vrlo raznolik, što je dobrim dijelom posljedica masovnih deportacija u SSSR-u za vrijeme [[Staljin]]ove vladavine. Kazasi su najbrojniji narod. Dozvoljene su vjerske slobode, pa postoji nekoliko različitih religija koje se praktikuju ovdje. Po broju vjernika najzastupljeniji je [[Islam]]. Kazaški je državni jezik, ali se uz njega i [[ruski jezik|ruski]] koristi kao službeni u državnim institucijama. === Kazaški Kanat === Kazahstan je bio naseljen još od [[kameno doba|kamenog doba]]. Klima i reljef ove oblast su bili pogodni za [[stočarstvo]]. Historičari vjeruju da je [[konj]] prvi put pripitomljen upravo u stepama Evroazije. Kako su gradovi [[Taraz]] i [[Hazrat-e Turkestan]] služili kao važne stanice na [[Put svile|Putu svile]], koji je povezivao istok i zapad, ovo područje dobija veliki strateški značaj, kada ga u 13. vijeku osvajaju [[Mongoli]]. Pod [[Mongolsko Carstvo|Mongolskim Carstvom]], ovo područje je podjeljeno na pokrajine, koje su poslije postale dio Kazaškog Kanata. U ovom periodu je nomadski način života usko povezan sa stočarstvom nastavio da preovladava među stanovništvom u stepama. U 15. vijeku se počinje izdvajati zaseban kazaški identitet među turskim plemenima ovog područja, a sredinom 16. vijeka je ovaj proces i završio stvaranjem posebnog [[kazaški jezik|kazaškog jezika]], kulture i privrede. Ipak, ovo područje je bilo poprište čestih sukoba između kazaških emira i [[perzijanci|perzijskih]] naroda sa juga. Početkom 17. vijeka Kazaški Kanat se suočio sa velikim rivalstvom među njegovim plemenima, koje je rezultiralo podjelom njegovog stanovništva u 3 horde: Veliku, Srednju i Malu. Politička razjedinjenost, rivalstvo među plemenima i važan položaj između istoka i zapada su faktori koji su slabili Kazaški Kanat. Tokom 17. vijeka česti su sukobi Kazaha sa [[Ojrati]]ma, savezom zapadnih Mongolskih plemena, među kojima su [[Džungari]] bili najagresivniji. Početak 18. vijeka je period kada je Kazaški Kanat doživio svoj vrhunac. U ovom periodu je Mala horda učestvovala u ratu protiv Džungara od 1723. do 1730. godine, koji je popraćen velikom invazijom ovog plemena na kazaške teritorije. Pod vodstvom [[Abul Kair Kan]]a Kazasi pobjeđuju u ovom ratu. Ključne su bitke bile na rijeci [[Bulanti]] 1927. godine i bitka kod [[Anrakaj]]a 1929. godine. Ablaj Kan je također učestvovao u mnogim bitkama protiv Džungara, te je proglašen za narodnog heroja. Kazasi su također bili žrtve čestih napada Kalmika sa [[Volga|Volge]]. === Rusko Carstvo === U 19. vijeku Ruska imperija se širi, između ostalog i u centralnoj Aziji. To je bio period "Velike igre" koji je trajao skoro punih 100 godina, od 1813. do 1907. godine kada je potpisan [[Anglo-ruski sporazum]]. Ruski carevi su tada vladali većim dijelom teritorija današnjeg Kazahstana. [[Rusko Carstvo]] je uspostavilo novi sistem administracije i povećavalo broj svojih vojnih trupa i kasarni u centralnoj Aziji u tzv. "Velikoj igri" između njih i [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]]. Ruski jezik je bio forsiran u svim školama i u administraciji. Ove mjere su dovele do jakog otpora među kazaškim stanovništvom, prvenstveno zbog narušavanja tradicionalnog nomadskog načina života i pojave gladi među ovdašnjim plemenima. Tako se razvio Kazaški nacionalni pokret u kasnim 1800-tim, koji je imao za svoj primarni cilj očuvanje kazaškog jezika i identiteta nasuprot pokušajima Rusije da ih asimilira. Od 90-tih godina 19. vijeka pa nadalje teče intenzivnije naseljavanje ruskog stanovništva na teritorij današnjeg Kazahstana, posebno u provinciju [[Semirečje]]. Taj trend se još i povećao nakon izgradnje željeznice [[Orenburg]]-[[Taškent]], koja je završena 1906. godine. Ova doseljavanja su nadzirana od strane Preseljeničke Uprave, sa sjedištem u [[Sankt Petersburg]]u. Rivalstvo u borbi za zemlju i vodu između Kazaha i novopridošlog stanovništva se sve više zaoštravalo u posljednjim godinama carske Rusije, što je kulminiralo ustankom iz 1916. godine. Kazasi su napali ruske i kozačke doseljenike i vojne trupe. Ustanak je rezultirao velikim brojem žrtava i masakara sa obje strane. Ruska osveta je bila nemilosrdna. 300.000 Kazaha je moralo izjeći u planine ili susjednu [[Kina|Kinu]]. Kada se sljedeće godine oko 80.000 njih vratilo, većina ih je bila pobijena od strane carske vojske. Za vrijeme 1921. i 1922. godine od gladi je umrlo oko milion Kazaha. === Kazaška SSR === [[Datoteka:Soviet Union - Kazakh SSR.svg|mini|lijevo|250px|Položaj Kazačke SSR unutar SSSR-a]] Iako je za kratko vrijeme uspostavljena Alaška autonomija (1917-1920), ovo je bio veoma buran period praćen mnogim ustancima i pobunama, koje su brutalno ugušene, te su Kazasi ipak došli pod sovjetsku upravu. Prostor današnjeg Kazahstana je 1920. godine postao autonomna republika unutar [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]]. Sovjetska represija nad tradicionalnom elitom zajedno s forsiranjem kolektivizacije u kasnim 1930-im dovela je do velike gladi. Između 1926. i 1939. broj stanovnika Kazahstana opao je za 22% uslijed gladi, nasilja i emigracije. Procjene su da bi danas Kazahstan brojao blizu 20 miliona stanovnika da u tom periodu nije bilo gladi i masakra nad kazaškom populacijom. Tokom 1930-ih mnogi vodeći kazaški pisci, mislioci, pjesnici, političari i historičari su likvidirani po Staljinovoj naredbi, a sve u cilju suzbijanja kazaškog identiteta i kulture. [[Komunizam|Komunistički]] sistem je činio velik napor da integrira Kazahstan u sovjetski sistem. Kazahstan je postao sovjetska republika 1936. U ovom periodu na njegovu teritoriju se prisilno doseljava veliki broj ljudi iz drugih djelova Sovjetskog Saveza. Većina deportacija u SSSR-u su vršene u pravcu [[Sibir]]a i Kazahstana, a one su često vršene samo na osnovu etničke ili religijske pripadnosti tih ljudi. Nerijetko su oni dospijevali u velike sovjetske radne logore, kao što je ''Alžir'' u okolini Nur-Sultana, koji je bio rezervisan za žene ljudi koji su smatrani narodnim neprijateljima. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[Kazaška SSR|Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] je dala 5 nacionalnih divizija [[Crvena Armija|Crvenoj Armiji]], vojsci SSSR-a. Dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovana je glavna sovjetska lokacija za testiranje nuklearnog oružja, Poligon u Semipalatinsku. U periodu Drugog svjetskog rata se forsira industrija i rudarstvo, a sve zbog ratnih potreba. No, u vrijeme Staljinove smrti ekonomija ove republike je i dalje bila bazirana na poljoprivredi. [[Nikita Hruščov]] je 1953. godine pokrenuo ambiciozni program "Djevičanska polja", koji je imao za cilj da prostrane stepe, koje su uglavnom koristile za ispašu stoke, pretvori u žitorodne oranice. Ovaj projekat je donio polovične rezultate. Međutim, zajedno sa kasnijom modernizacijom koju je uveo sljedeći sovjetski lider [[Leonid Brežnjev]], doveo je do razvoja poljoprivrednog sektora, od koga je direktno zavisio veliki broj stanovnika. Kazasi su 1959. godine činili tek 30% stanovništva, dok su etnički Rusi bili najbrojniji sa 43% stanovništva Kazaške SSR. Rastuće napetosti u sovjetskom društvu rezultirale su sve češćim zahtjevima za političkim i privrednim reformama. Glavni uzrok toga je svakako odluka [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]] da testira [[atomska bomba|atomsku bombu]] na teritoriju Kazaške SSR u Semipalatinsku 1949. godine. Ovo je imalo za posljedicu ekološku katastrofu i biološki uticaj na naredne generacije, što je svakako pojačalo bijes Kazaha protiv sovjetskog režima. U decembru 1986. godine izbile su masovne demonstracije kazaške omladine na ulicama Alma Ate, nazvane još i ''Želtoksan'', koje su imale za cilj smjenu Prvog sekretara Kazaške SSR [[Dinmuhamed Konajev|Dinmuhameda Konajeva]] i Ruske SFSR [[Genadij Kolbin|Genadija Kolbina]]. Vladine snage su suzbile nemire. Nekoliko ljudi je smrtno stradalo, a mnogi od demonstranata su uhapšeni. Za vrijeme sovjetske vladavine nezadovoljstvo je stalno raslo, te je napokon potpuno došlo do izražaja u vrijeme politike [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]], koja se nazivala ''Glasnost''. === Nezavisnost === U periodu kada su sve sovjetske republike tražile veći stepen autonomije, Kazahstan proglašava suverenitet kao republika u okviru Sovjetskog Saveza u oktobru 1990. godine. Nakon propalog pokušaja državnog udara u Moskvi u augustu 1991, te raspada Sovjetskog Saveza nakon toga, Kazahstan proglašava nezavisnost 16. decembra 1991. godine, kao posljednja sovjetska republika koja je to učinila. Sljedeće godine su bile obilježene značajnim reformama vezanim za tranziciju socijalističke ekonomije u novi kapitalistički sistem. Pod vodstvom Nursultana Nazarbajeva, koji se 1989. pojavio kao čelnik Komunističke Partije Kazahstana, te koji je dvije godine kasnije pobijedio na izborima za predsjednika Kazahstana, ova država je ostvarila značajan napredak u razvoju tržišne ekonomije. Od 2000. godine usljeđuje još brži privredni rast, prvenstveno zahvaljujući velikim rezervama nafte, plina i mineralnih ruda. Demokratija, međutim, nije ostvarila veliki zamah. U junu 2007. godine, parlament je izglasao zakon koji predsjedniku Nazarbajevu omogućuje doživotnu političku moć i privilegije, kao što je mogućnost ponovnog izbora za predsjednički mandat, pravosudni imunitet i veliki uticaj na unutrašnju i vanjsku politiku. Kritičari tvrde da je time on postao de facto doživotni predsjednik. Nazarbajev je u proteklih 10 godina svoje vladavine učinio nekoliko kontraverznih poteza, kao npr. cenzura medijske rasprave o nekim spornim zakonima, blokiranje opozicionih web stranica, zabrana vehabijskog pokreta i odbijanje zahtjeva da se guverneri 14 provincija biraju direktno na izborima, umjesto da ih postavlja predsjednik. == Vlada i politika == === Politički sistem === Kazahstan je predsjednička republika. Predsjednik je šef države. On je također vrhovni komadant oružanih snaga i ima pravo veta na zakone koje donese Parlament. Premijer predsjedava Kabinetom ministara, ali je podređen šefu države. Postoje tri zamjenika premijera i 16 ministara u Kabinetu. Karim Masimov je sadašnji premijer, imenovan 10. januara 2007. godine. Parlament je dvodomni, sastavljen iz donjeg doma (Medžlis) i gornjeg doma (Senat). Za Medžlis se bira 67 pojedinačnih poslanika, te još 10 poslanika sa stranačke liste. Senat ima 39 mjesta. Iz svake administrativne jedinice (14 povincija + gradovi Nur-Sultan i Almati) biraju se po dva senatora. Predsjednik imenuje preostalih sedam članova Senata. Medžlis i vlada imaju pravo predlagati zakone. === Izbori === Parlamentarni izbori 2004. dali su većinu provladinoj stranci Otan predsjednika Nazarbajeva. Većinu preostalih mjesta dobile su dvije stranke naklonjene predsjedniku, poljoprivredno-industrijski blok AIST i stranka Asar, čija je osnivačica Nazarbajevljeva kćerka. Opozicija je osvojila jedno jedino mjesto na tim izborima, za koje je OSCE kazao da nisu zadovoljili međunarodne standarde. Kazahstan je aplicirao za status posmatrača u Vijeću Evrope 1999. Službeni odgovor je glasio da bi Kazahstan mogao postati i punopravni član jer je manjim svojim dijelom ipak teritorijalno dio Evrope, ali da neće moći dobiti nikakav status dok se demokratija i ljudska prava u ovoj zemlji ne unaprijede. Na izborima 2005. predsjednik Nazarbajev je ponovno izabran glatkom pobjedom. Izborna komisija objavila je da je osvojio više od 90% glasova. OSCE je iznio zaključak da ni ti izbori nisu odgovarali međunarodnim standardima, usprkos nekim unapređenjima. Novinska agencija [[Xinhua]] objavila je da su kineski posmatrači, zaduženi za 25 izbornih mjesta u glavnom gradu Nur-Sultanu, utvrdili da je glasanje prošlo u poštenom i transparentnom ozračju. Na izborima za donji dom Parlamenta 17. augusta 2007. vladajuća stranka Otan odnijela je suverenu pobjedu s 88% glasova. Nijedna od opozicijskih stranaka nije prešla izborni prag od 7%. U lokalnim medijima to je okarakterisano kao nemoć i nesposobnost opozicijskih čelnika. S druge strane, opozicija je iznijela nekoliko optužbi zbog neregularnosti izbora. === Obavještajne službe === Kazahstanski Komitet nacionalne sigurnosti (KNB) formiran je 23. juna 1992. U njega su uključene služba unutrašnje sigurnosti, vojna kontraobavještajna služba, granična služba, nekoliko jedinica komandosa i strana obavještajna služba. Ova posljednja smatra se jednim od najbitnijih dijelova KNB-a. == Geografija == S površinom 2,7 miliona km² Kazahstan je deveta država u svijetu po veličini i najveća od svih koje nemaju izlaz na more. Površinski je približno jednaka zapadnoj Evropi. Ukupna dužina granice iznosi 12.012 kilometara, od čega na granicu s Rusijom otpada 6.846&nbsp;km, s Uzbekistanom 2.203&nbsp;km, 1.533&nbsp;km s Kinom, 1.051&nbsp;km s Kirgistanom i 379&nbsp;km s Turkmenistanom. Najveći gradovi su [[Almati]], [[Nur-Sultan]], [[Karaganda]], [[Šimkent]], [[Atirau]], [[Oskemen]]. Iako je najvećim dijelom smješten u Aziji, njegova teritorija zapadno od rijeke Ural pripada Evropi. Kazahstan je pretežno nizijska zemlja, ugrubo nagnuta od istoka ka zapadu. Na zapadu mu pripadaju dijelovi Prikaspijske i Turanske nizije. Veliki dio središnjeg prostora čine razbijena pobrđa Kazaške visije visoka između 300 i 900 metara nadmorske visine. Pobrđa i veliki dio zapada zemlje izgrađeni su od starih kristalastih stijena. Kristalaste stijene su u nizijama prekrivene debelim nanosom koji je nastao mehaničkim trošenjem stijena. Uz samu jugoistočnu granicu se prostiru visoki predjeli u kojima dominiraju planinski vijenci Tjan Šana, [[Altaj]]a, Alataua, Karataua i dr. Najviši vrh Kazahstana, Kan Tengri (7.010 metara), se nalazi upravo na Tjan Šanu, na granici sa Kirgistanom. Planina Tjan-Šan obiluje i drugim impozantnim reljefnim oblicima. Jedan od takvih je i kanjon Čarin u dolini istoimene rijeke, dubok između 150 i 300 metara. Ove planine su dobrim dijelom građene od vulkanskih stijena, što znači da su vrlo rudonosne. Kazahstan je izrazito kontinentalna zemlja koja je udaljena od mora više od 2.000&nbsp;km, tako da čitav ovaj prostor ima izrazito kontinentalnu klimu. Dnevna i godišnja kolebanja temperature su velika, a prelazna godišnja doba (proljeće i jesen) nisu posebno izražena. Prelazi iz hladnijeg u topliji dio godine i obrnuto su dosta nagli. Zime su surove i veoma hladne. Temperature u januaru padaju i ispod -20&nbsp;°C. Ljeta su dosta topla. Temperature u ovom periodu dosežu i 30&nbsp;°C, ali su noći i u ovo ljetno doba dosta hladne. Kako je Kazahstan dobro ograđen visokim planinama sa istoka i juga, zračne mase do njega dospijevaju kao suhe. Zbog toga veliki dio zemlje ima malo padavina. Ravničarski predjeli nemaju nigdje više od 300&nbsp;mm padavina, dok u pustinjama količina padavina ne premašuje 200&nbsp;mm. Samo planinske oblasti imaju godišnje više od 1.000&nbsp;mm padavina. U Kepenovoj klasifikaciji klimata dominira suhi stepski klimat (BS), a posebno na jugu zemlje je prisutan i pustinjski klimat (BW). Sa povećanjem nadmorske visine javlja se i borealna (Df), te klima tundre (ET). S obzirom na veoma male količine padavina, u zemlji nema veliki broj rijeka. Najveća je Sir Darja, koja se ulijeva u Aralsko jezero. Kazahstanu pripada i gornji tok Irtiša, te donji tok Urala. Jezera su većinom slana, te im je ekonomski značaj mali. Najveća jezera su Balhaško i Aralsko, kojeg Kazahstan dijeli sa Uzbekistanom, a također mu pripada i dio Kaspijskog, najvećeg jezera na svijetu. Osim ovih postoji velik broj površinski manjih jezera poput Zajsanskog, Tengiškog, Alakolskog i dr. Vode svih većih rijeka se koriste za natapanje zasijanih površina. Bez navodnjavanja ne bi bilo intenzivne poljoprivrede. Obilje podzemnih arteških voda veoma se koristi za sve vidove vodosnabdijevanja. Pedološka karta Kazahstana je jednostavna. Sjeverni dio zemlje prekriva plodni černozem, središnji smeđa, dosta neplodna polupustinjska tla, dok su na jugu tipične pustinje. Upravo ovakvi pedološki uslovi i oskudica u vodi učinili su da je u zemlji razvijen vrlo oskudan biljni svijet. U planinskim prostorima su zastupljene šume, ali one obuhvataju manje od 5% površine. Svi ostali dijelovi Kazahstana su travnate stepe i pustinje. === Oblasti === {{Glavni|Oblasti Kazahstana}} Kazahstan je podijeljen na 14 oblasti, dok četiri grada imaju specijalni status: [[Nur-Sultan]] (glavni grad), [[Almati]] (najveći grad), [[Bajkonur]] (iznajmljen Rusiji zajedno s kosmodromom) i [[Šimkent]]. Pokrajinama vladaju guverneri (''akimi''). == Stanovništvo == Prema posljednjem popisu stanovništva, održanom od 28. februara do 6. marta 2017, Kazahstan ima 18.004.860 stanovnika. Najbrojniji su etnički [[Kazasi]], koji čine 67% stanovništva, te [[Rusi]] s 21%. Postoji i znatan broj drugih etničkih grupa, kao što su [[Tatari]], [[Ukrajinci]], [[Uzbeci]], [[Bjelorusi]], [[Ujguri]], [[Azeri]], [[Poljaci]] i dr. Neke od manjina, poput [[Nijemci|Nijemaca]] (tzv. [[Volški Nijemci]]), Ukrajinaca, [[Korejci|Korejaca]], [[Kurdi|Kurda]], [[Čečeni|Čečena]], [[Mešketijski Turci|Mešketijskih Turaka]] i politički nepodobnih Rusa, bile su deportovane na teritoriju Kazahstana 1930-ih, za vrijeme Staljinove vladavine SSSR-om. Neki od najvećih Staljinovih radnih logora napravljeni su baš u ovoj republici. Znatno doseljavanje Rusa je nastavljeno i za vrijeme vladavine Hruščova, ponajprije zbog projekta "Djevičanskih polja" i izgradnje kosmodroma u Bajkonuru. Ovdje postoji i mala, ali aktivna jevrejska zajednica. Prije 1991. u Kazahstanu je bilo i približno milion Nijemaca, od kojih se većina odselila u Njemačku nakon raspada Sovjetskog Saveza. I većina [[Pontijski Grci|Pontijskih Grka]] emigrirala je u Grčku. U kasnim 1930-im hiljade sovjetskih Korejaca preseljene su u srednju Aziju. Oni su poznati i pod imenom Korjo-saram. Kazahstan je dvojezična država. Kazaški jezik, kojim govori 64% populacije, ima status državnog jezika, dok je ruski, koji znaju gotovo svi Kazahstanci, proglašen službenim jezikom, korišten najčešće u poslovnim aktivnostima. Devedesete godine proteklog stoljeća obilježene su velikim odseljavanjem Rusa i Volških Nijemaca. To je proces koji je počeo već u 1870-im. Osim višeg prirodnog priraštaja i doseljavanja iz susjedne Kine, Rusije i Mongolije etničkih Kazaha, to je glavni faktor koji je doveo do situacije u kojoj su Kazasi dvotrećinska većina u zemlji. Početkom novog milenija Kazahstan je postao jedna od vodećih zemalja po broju međunarodnih usvojenja djece. To je potaklo neke ozbiljne rasprave u njihovom parlamentu, prvenstveno zbog zabrinutosti u vezi s tretiranjem te djece u inozemstvu te problema rijetke naseljenosti u zemlji. === Terminologija === Termin ''Kazahstanci'' (kazaški: қазақстандықтар, ruski: казахстанцы) upotrebljava se za sve stanovnike Kazahstana, uključujući i one koji nisu etnički Kazasi. Riječ ''Kazah'' označava one koji imaju stvarno kazaško porijeklo i pripadaju toj etničkoj grupi, uključujući i one koji žive u Kini, Afganistanu, Turskoj, Uzbekistanu i mnogim drugim državama. Etnonim ''Kazah'' izvedenica je iz turske riječi za nezavisnost, slobodu duha. Ima korijene u kazaškoj kulturi, u kojoj veliku ulogu igraju konji, pa je i povezan s terminom ''Kozak''. Staroperzijska riječ ''-stan'' označava zemlju ili mjesto, tako da Kazahstan u prevodu znači "zemlja Kazaha". === Religija === [[Islam]] je najrasprostranjenija religija u Kazahstanu, a prati je rusko [[pravoslavlje]]. Nakon decenija represije pod Sovjetskim Savezom nezavisnost je donijela potrebu za obnavljanjem kazaške kulture djelomično i kroz religiju. Puno priznavanje vjerskih sloboda dovelo je do velikog rasta aktivnih vjernika. U sljedećim godinama građene su stotine [[džamija]], [[Crkva|crkvi]], [[sinagoga]] i drugih vjerskih objekata, povećavši njihov broj sa 670 na 4.170. Etnički Kazasi, koji čine više od 2/3 stanovništva, zajedno s Uzbecima, Ujgurima i Tatarima, sunitski su muslimani hanefijskog mezheba. Manje od 1% pripadnici su šafijskog mezheba (uglavnom Čečeni). Južni dijelovi zemlje mjesta su najveće koncentracije muslimanskih vjernika. Ovdje ima oko 2.300 džamija i one su sve povezane s "Duhovnom zajednicom muslimana Kazahstana", na čelu s vrhovnim muftijom. [[Kurban-bajram]] je priznat kao državni praznik. Otprilike trećina stanovništva su pravoslavci, i to uglavnom etnički Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi. Ostale kršćanske grupe obuhvataju rimokatolike, grkokatolike, baptiste i protestante. Postoji 258 pravoslavnih crkvi, 93 katoličke i 50-ak protestantskih. Ruski pravoslavci za državni praznik priznaju Božić. Ostale religije prisutne u Kazahstanu su judaizam, hare Krišna i budizam. == Privreda == Podstaknut visokim cijenama nafte na globalnom nivou, BDP Kazahstana u periodu od 2000. do 2005. godine raste veoma respektabilno, sa godišnjim stopama rasta od: 9,8% (2000. godine), 13,2% (2001.), 9,5% (2002.), 9,2% (2003.), 9,4% (2004.) i 9,2%(2005. godine). Pored nafte, značajni izvozni proizvodi su i pšenica, tekstil te meso. Prognoziralo se da će od 2010. godine Kazahstan postati vodeći svjetski izvoznik urana, što se zaista i desilo<ref>"The Atomic Company Kazatomprom web-site". Kazatomprom.kz. 2009-12-30. http://www.kazatomprom.kz/en/news/2/%E2%84%96_1_in_the_world {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722142342/http://www.kazatomprom.kz/en/news/2/%E2%84%96_1_in_the_world |date=22. 7. 2011 }}. Pristup stranici 2010-06-01</ref>. Zbog velikih dokazanih rezervi nafte i prirodnog gasa, predviđa se ekspanzija njihovog vađenja do 2015, kad bi Kazahstan mogao postati jedna od 10 zemalja, najvećih proizvođača nafte. Njihov glavni izazov od 2002. godine je upravljanje jakim deviznim priljevima bez da se javi velika inflacija. Od tad, inflacija nije pod striktnom kontrolom, te se bilježi njena stopa u 2002. godini od 6,6%, u 2003. 6,8%, te u 2004. godini 6,4%. Kazahstan 2000. godine postaje prva bivša sovjetska republika koja je otplatila svoj dug MMF-u, sedam godina prije planiranog roka. U martu 2002. godine SAD je odobrio Kazahstanu trgovinski status pod američkim trgovinskim zakonom. Privreda države je osjetila udar svjetske ekonomske krize, iz 2008., pa je godišnji porast BDP opao na 19,81% u toj godini. Vlada je spašavala četiri najveće banke, i došlo je do oštrog pada cijena nekretnina. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Zajsansko jezero]] == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20170527144226/http://northkazakhstan.com/ Kazakhstan national tour operator, Official website of KAZAKHSTAN-REISEN ] * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/country_profiles/1298071.stm profil države] iz [[BBC News]] * {{CIA World Factbook link|kz|Kazakhstan}} * [https://web.archive.org/web/20110918163017/http://www.state.gov/p/sca/ci/kz/ Kazakhstan] informacije iz [[United States Department of State]] * [http://www.loc.gov/rr/international/amed/kazakhstan/kazakhstan.html Portals to the World] iz USA [[Kongresna biblioteka|Kongresne biblioteke]] * [https://web.archive.org/web/20160304053245/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/kazakhstan.htm Kazakhstan] u ''UCB Libraries GovPubs'' * [http://mfa.kz/ Ministarstvo vanjskih poslova Republike Kazahstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929145154/http://mfa.kz/ |date=29. 9. 2011 }} * [https://web.archive.org/web/20110929170237/http://www.worldbank.org.kz/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/KAZAKHSTANEXTN/0,,contentMDK:20212143~menuPK:361895~pagePK:1497618~piPK:217854~theSitePK:361869,00.html podaci i statistika Svjetske banke za Kazahstan] * [http://en.encyclopedia.kz/ Kazahstanska Internet Enciklopedija] * {{dmoz|Regional/Asia/Kazakhstan}} *{{Wikiatlas|Kazakhstan}} *{{Wikivoyage|Kazakhstan}} *[http://www.kazakhstandiscovery.com/kazakhstan-facts.html činjenice o državi] iz [http://www.kazakhstandiscovery.com/ Kazakhstan Discovery] * [http://www.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2008/sca/119135.htm 2008 Izvještaj o ljudskim pravima: Kazahstan. Department of State; Bureau of Democracy, Human Rights and Labor] ; Vlada * [http://www.mfa.kz/ Ministarstvo inostranih poslova Republike Kazahstan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929145154/http://www.mfa.kz/ |date=29. 9. 2011 }} * [http://e.gov.kz/wps/portal?lang=en E-Vlada Republike Kazahstan] * [http://en.government.kz/ Vlada Kazahstana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190810182052/http://en.government.kz/ |date=10. 8. 2019 }} * [https://web.archive.org/web/20080927012949/http://www.akorda.kz/www/www_akorda_kz.nsf/index?openform&lang=en Predsjednik Republike Kazahstan] * [https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-k/kazakhstan.html Šef Države i članovi kabineta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130917225116/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-k/kazakhstan.html |date=17. 9. 2013 }} == Reference == {{reference}} {{Commonscat|Kazakhstan}} {{Afrička unija}} {{Države Azije}} {{Države Evrope}} {{CIS}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Kazahstan| ]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]] ne1f17vgy35mcl1wx4wdh9o8zstjt2v 0 13700 3668396 3652127 2024-11-21T14:26:24Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Zemlje Srednje Azije]] to [[Category:Države Centralne Azije]] Države Centralne Azije using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3668396 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država| izvorno_ime=Kirgistan| zvanično_ime=Kirgiska Republika| ime_genitiv=Kirgistana| zastava=Flag of Kyrgyzstan.svg| grb= Emblem of Kyrgyzstan.svg | mapa= LocationKyrgyzstan.svg| službeni_jezik=[[Kirgiški jezik|kirgiški]] i [[Ruski jezik|ruski]]| glavni_grad=[[Biškek]]| vrsta_prve_vlasti=Predsjednik| vladar_prva_vlast=[[:ky:Садыр Жапаров|Sadyr Japarov]] (Садыр Жапаров)| vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade| vladar_druga_vlast=[[:ky:Акылбек Жапаров|Akylbek Japarov]] (Акылбек Жапаров)| po_površini_na_svijetu=86.| površina=198.500| procenat_vode=3,6%| po_broju_stanovnika_na_svijetu=110.| stanovnika=6.019.480| gustoća=27| nezavisnost= 1991| valuta=[[Som]]| vremenska_zona=+5, ljeti +6| himna="[[Nacionalna himna Kirgistanske Republike]]"<center>[[Datoteka:National Anthem of Kyrgyzstan.ogg]]</center>| internetski_nastavak=[[.kg]]| pozivni_broj=996| |}} '''Kirgistan''' ([[Kirgiski jezik|kirgiski]]: Кыргызстан), službeno '''Kirgiska Republika''' ([[Kirgiski jezik|kirgiski]]: Кыргыз Республикасы; [[Ruski jezik|ruski]]: Кыргызская Республика;), jest država u [[Srednja Azija|srednjoj Aziji]]. Kirgistan je [[Kontinentalna država|kontinentalna]] i pretežno [[Planina|planinska]] država sa oko 80 % površine na nadmorskoj visini iznad 1.500 m. Graniči se sa [[Kazahstan]]om na sjeveru, [[Uzbekistan]]om na zapadu i jugozapadu, [[Tadžikistan]]om na jugozapadu i [[Kina|Kinom]] na istoku. Glavni i najveći grad države je [[Biškek]]. Zabilježena historija Kirgistana obuhvaća 2.000 godina različitih kultura i carstava. Iako je geografski izoliran svojim visokim planinama koji su pomogli u očuvanju antičke kulture, Kirgistan je bio na raskršću nekoliko velikih civilizacija kao dio [[Put svile|Puta svile]] i drugih trgovačkih i kulturnih pravaca. Iako je dugo bio naseljen mnogim nezavisnim plemenima i klanovima, Kirgistan je periodično padao pod stranu dominaciju i suverenitet je stekao kao nacionalna država tek nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine. Od nezavisnosti, ova suverena država je zvanično bila [[Unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]], iako je preživljavala etničke sukobe, pobune, ekonomske probleme, tranzicijske vlade i politički sukob. Kirgistan je članica [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država]], [[Euroazijska ekonomska unija|Euroazijske ekonomske unije]], [[Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti|Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti]], [[Šangajska organizacije za saradnju|Šangajske organizacije za saradnju]], [[Organizacija islamske saradnje|Organizacije islamske saradnje]], [[Vijeće Turkofonih država|Vijeća Turkofonih država]], [[Međunarodna organizacija turkofone kulture|Međunarodne organizacije turkofone kulture]] i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Većinu od preko šest miliona stanovnika čine [[Kirgizi]] sa značajnom manjinom [[Uzbeci|Uzbeka]] i [[Rusi|Rusa]]. [[Kirgiski jezik]] je usko srodan ostalim [[Turkijski jezici|turkijskim jezicima]] iako je ruski i dalje jedan od službenih jezika. Većina stanovništva su muslimani, dok kirgistanska kultura ima elemente perzijskog, mongolskog i ruskog utjecaja. == Historija == {{Proširiti sekciju}} == Geografija == {{Glavni|Geografija Kirgistana}} Kirgistan je kontinentalna država u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]], bez izlaza na [[more]]. Graniči s [[Kazahstan]]om, [[Kina|Kinom]], [[Tadžikistan]]om i [[Uzbekistan]]om. [[Reljef]] države je pretežno brdovit (najveći dio je unutar [[Tien Šan|planinskog lanca Tien Šan]]). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine leži iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvata rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a ivice su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su ivični dijelovi gorja Pamir i Altaj. Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero [[Issyk-Kul]] (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon [[Ticitaca jezero|jezera Titicaca]]). [[Klima]] je kontinentalna s malo padavina, te su stepa pretežni dio reljefa. Malo je padavina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padavine. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padavina == Vlada == Kirgistan je ustrojem vlasti višestranačka predsjednička republika s dva zakonodavna doma. == Političke podjele == Kirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl). == Privreda == Privreda Kirgistana je u velikoj mjeri stagnirala nakon raspada [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] kada je propao veći dio [[Industrija|industrijskih]] preduzeća. Danas glavni dio [[Privreda|privrede]] čini [[poljoprivreda]] (proizvodnja žitarica, pamuka, šećerne repe, voća i povrća) i [[stočarstvo]] (uzgoj goveda, ovaca i konja). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te se većina stočara i danas bavi uzgojem na ovaj način. Kirgistan je bogat rudama ([[ugalj]], [[zlato]], [[srebro]]). Smatra se da u zemlju postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijene su tekstilna i prehrambena industrija. == Stanovništvo == Kirgistan ima 6 miliona stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni priraštaj je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% [[Uzbeci|Uzbeka]] i 9% [[Rusi|Rusa]]. Još postoje [[Tatari]], [[Ujguri]], [[Tadžici]] i [[Kazasi]]. 80% stanovništva su muslimani. Još ima oko 17% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s [[Uzbekistan]]om. == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=rfVPPbp9uU0 Kirgistan 1. dio], RTS Sasvim prirodno - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=tbkVK95jzWQ Kirgistan 2. dio], RTS Sasvim prirodno - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=qEKtL-G4qO4 Kirgistan 3. dio], RTS Sasvim prirodno- Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=_UaC4ho49yQ Kirgistan 4. dio], RTS Sasvim prirodno- Zvanični kanal {{Commonscat|Kyrgyzstan}} {{stub-država}} {{Države Azije}} {{CIS}} {{OIK}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Centralne Azije]] [[Kategorija:Kirgistan]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]] 3xeoxq369rop7mr4xnv8uflsopohpux 14 14366 3668395 2006670 2024-11-21T14:24:11Z Panasko 146730 [[Kategorija:Države Centralne Azije]] uklonjena; [[Kategorija:Zemlje Srednje Azije]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3668395 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Narodna Republika Kina}} {{Commonscat|China}} [[Kategorija:Azija]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Zemlje Srednje Azije]] toya1xyxc4e0rriau9i1z3k9xtrj1bk 0 15559 3668404 3619737 2024-11-21T14:29:10Z Nerko65 55647 3668404 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria.svg|250p|mini|desno|Grb Bugarske]] '''Grb Bugarske''' је usvojen 1997. i ovo је prvi grb koji je [[Bugarska|Bugarske]] koristila od završetka ere [[komunizam|komunizma]] početkom 1990-ih. Dogovor oko grba bio je izvor velike kontroverze u bugarskoj vladi i parlamentu zbog rasprava različitih političkih partija oko elemenata grba. Poslije sedmogodišnje rasprave u javnosti i u skupštini, usvojen je konačan oblik bugarskog grba. Grb ima dva lava koji drže štit na kome je prikazan treći lav. Iznad štita je kruna bugarskog cara [[Ivan Asen II|Ivana Asena II]]. Ispod štita je na [[bugarski jezik|bugarskom]] ispisan nacionalni moto, '''"Jedinstvo daje snagu"''' ([[bugarski jezik|bugarski]]: '''"Съединението прави силата"'''). Kruna iznad štita, i samim tim iznad lava na štitu nije kruna posljednje bugarske monarhije, već druge bugarske monarhije (1185 - 1396). Ovo Drugo Bugarskog Carstvo su uspostavila braća Petar i Asen, nakon što je Bugarska oslobođena od [[Bizantijsko Carstvo|bizantijske]] kontrole, a prije nego što je pala pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijsku]] vlast. <ref name=":0">{{cite web |url=http://heraldika-bg.org/gallery_state.htm|title=Royal heraldry of the Third Bulgarian State |publisher=Bulgarian Heraldry and Vexillology Society |access-date=2006-12-28}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parliament.bg/?page=const&lng=en |title=Constitution of the Republic of Bulgaria |publisher=National Assembly of the Republic of Bulgaria |access-date=2006-12-28 |archive-date=2010-11-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101110001510/http://www.parliament.bg/?page=const&lng=en |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parliament.bg/?page=history&lng=en&hid=7 |title=Law for the coat of arms of the Republic of Bulgaria |publisher=National Assembly of the Republic of Bulgaria |access-date=2006-12-28 }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Također pogledajte == * [[Zastava Bugarske]] * [[Mila rodino]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Coats of arms of Bulgaria}} {{Bugarska po temama}} {{Grbovi Evrope}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Grbovi država|Bugarska]] [[Kategorija:Politika Bugarske]] [[Kategorija:Bugarska kultura]] 71sl3hhnw36lu63a3l1fc52edojjv7y 0 18283 3668490 3666953 2024-11-22T10:25:45Z Pinturiccio 141837 3668490 wikitext text/x-wiki {{Infokutija državno tijelo | slika = Ustavni sud BiH logo.png | veličina_slike = 200px | alt_slike = | tekst = Logo Ustavnog suda Bosne i Hercegovine | slika2 = Predsjedništvo BiH (2989421535).jpg | veličina_slike2 = 200px | alt_slike2 = | tekst2 = [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u kojoj se nalazi Ustavni sud BiH | izvorno_ime = | državni nivo = [[Bosna i Hercegovina]] | sjedište = [[Sarajevo]] | ministar = | budžet = 5.382.000 KM (2016)<ref name="SrednjorocniPlan">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/Sred_plan_rada_2018_2020_bs.pdf|title=Srednjoročni plan rada Ustavnog suda BiH|date=1. 6. 2017|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|access-date=6. 10. 2021}}</ref> | ime ministarstva = | pozicija = | osnivanje = 15. februara 1964. | šef agencije = [[Seada Palavrić]] <small>(od 1. juna 2024)</small> | zaposleni = 94 (2016)<ref name="SrednjorocniPlan" /> | veb-sajt = [https://www.ustavnisud.ba/ ustavnisud.ba] | dodatak = }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Ustavni sud Bosne i Hercegovine''', pored klasičnog zadatka koji se odnosi na zaštitu ustavnosti, ostvaruje u pojedinim vrstama sporova i neposredniju vezu sa sudskom odnosno zakonodavnom vlašću. Ustavni sud odlučuje u apelacijama na presude vrhovnih sudova [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]] i na neki način preuzima ulogu Vrhovnoga suda [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između [[Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine|institucija Bosne i Hercegovine]], uključujući ali ne ograničavajući se na to pitanje. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.<ref>{{Cite web |url=http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf |title=Ustav Bosne i Hercegovine, član VI |access-date=11. 5. 2009 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303193315/http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf |url-status=dead }}</ref> == Historija == Prvi Ustavni sud u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]] je osnovan još [[1963]]. godine, i to je ujedno i polazna tačka historije ustavnog sudstva u Bosni i Hercegovini. U skladu sa federativnom strukturom, osim Ustavnog suda na saveznom nivou, šest republika i dvije autonomne pokrajine, su također imale svoje ustavne sudove prije raspada bivše SFRJ. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je konstituiran po prvi put [[15. februar]]a [[1964]]. godine na osnovu Ustava iz [[1963]]. godine, a zadržan je i kasnijim Ustavom iz [[1974]]. godine. Ovaj Ustavni sud je u prvom redu imao nadležnost u apstraktnoj normativnoj kontroli, kao što je odlučivanje o saglasnosti (republičkih) zakona sa Ustavom i o ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i općih i samoupravnih akata, te rješenje sporova između Republike i drugih društveno-političkih zajednica, kao i sukoba nadležnosti između sudova i organa društveno-političkih zajednica. Zakonom o Ustavnom sudu su bila regulirana pitanja organizacije, nadležnosti i postupka pred ovim Ustavnim sudom. Ustav Bosne i Hercegovine (kao Aneks 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini), koji je stupio na snagu [[14. decembar|14. decembra]] [[1995]]. godine, su osnovni pravni okvir za djelatnosti današnjeg Ustavnog suda. Ali i evropsku konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda je direktno primjenjiva u Bosni i Hercegovini. Konvencija ima prioritet nad svim ostalim zakonima. Sud je ustanovljen nakon izvršenih procedura izbora i imenovanja, prvom sjednicom Ustavnog suda u maju [[1997]]. godine. Institucija Ustavnog suda je utemeljena članom VI Ustava, kojim se osim nadležnosti uređuju i organizaciono ustrojstvo i procedure, te konačnost i obaveznost odluka. Sjedište Ustavnog suda je u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i van sjedišta. == Organizacija == Ustavni sud sačinjava devet sudija, od kojih šest sudija biraju parlamenti entiteta ([[Zastupnički dom Federacije Bosne i Hercegovine]] bira četiri, a [[Narodna skupština Republike Srpsk]]e dva), a preostalu trojicu bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]], nakon konsultacija sa [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvom Bosne i Hercegovine]]. Za sudije Ustavnog suda mogu biti izabrani istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu je pet godina, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom razriješeni konsenzusom ostalih sudija. Sudije kasnijih saziva mogu obavljati svoje dužnosti do 70 godina starosti, izuzev ako prije toga ne podnesu ostavku ili budu razriješeni konsenzusom ostalih sudija. Ustavni sud tajnim glasanjem bira predsjednika i tri zamjenika predsjednika iz reda sudija. Predsjedništvo Suda, tj. predsjednik i tri zamjenika predsjednika se biraju po principu rotacije. Mandat predsjednika Suda traje tri godine. Funkcija sudije je nespojiva sa članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini, članstvom u zakonodavnoj, izvršnoj i drugoj sudskoj vlasti u Bosni i Hercegovini odnosno u entitetima, ili sa bilo kojom drugom funkcijom koja može uticati na nepristrasnost sudije. U obavljanju svoje funkcije sudije imaju imunitet, koji se regulira posebnim aktom kojeg donosi Sud. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata ako to sam zatraži, ako bude osuđen na zatvorsku kaznu, ako trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju funkciju, ili ako obavlja javne ili profesionalne dužnosti nespojive sa funkcijom sudije Ustavnog suda. Sud utvrđuje postojanje razloga za razrješenje sudije prije isteka mandata s obzirom na činjenicu da sudije mogu biti razriješene dužnosti na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sud svoju organizaciju i djelatnost ostvaruje na principu finansijske samostalnosti. Većina svih članova Suda sačinjava [[kvorum]]. Sud donosi odluke većinom glasova svih članova. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i objavljuju se u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" te u službenim glasilima entiteta: "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Distrikta Brčko". Ustavni sud je, u odnosu na druge organe vlasti u Bosni i Hercegovini, samostalan i neovisan. Nijedan organ u Bosni i Hercegovini ne može donositi zakone, druge propise i opće akte koji se tiču rada Ustavnog suda i njegove uloge utvrđene Ustavom.<ref>[http://www.ccbh.ba/public/down/pravila_bos.pdf Pravila Ustavnog suda BiH, član 2.]{{Mrtav link}}</ref> == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda su definirane u čl. VI/3. i IV/3. Ustava.<br/> Nadležnosti Ustavnog suda se odnose na slijedeće četiri tačke: * ''Sporovi sukoba nadležnosti i apstrakna kontrola ustavnosti:'' Sud odlučuje o pozitivnim ili negativnim sukobima nadležnosti, kao i o bilo kojim drugim sporovima koji se mogu pojaviti u odnosima između državnih i entitetskih struktura vlasti odnosno institucija Bosne i Hercegovine. Ustavni sud ima nadležnost da odluči da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu, sporove može pokrenuti samo određen krug ovlaštenih pokretača: član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta. * ''Apelaciona jurisdikcija:'' Ustavni sud predstavlja najvišu sudsku instancu u odnosu na redovne sudove, čime se potvrđuje njegova uloga u smislu posebnog institucionalnog garanta zaštite prava i sloboda ustanovljenih Ustavom. * ''Proslijeđivanje pitanja od drugih sudova:'' Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, od čijeg važenja njegova odluka zavisi, kompatibilan sa Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama o njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog općeg pravila međunarodnog javnog prava. * ''Deblokada Parlamentarne skupštine:'' Ustavni sud rješava spor u kojem je predložena odluka Parlamentarne skupštine, po mišljenju većine delegata jednog od konstitutivnih naroda, destruktivna po vitalni nacionalni interes, a pri tome su u Domu naroda iscrpljena sva "parlamentarna sredstva" za rješavanja ovog pitanja. == Članovi == Trenutni članovi suda su: * Predsjednica: [[Seada Palavrić]]<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/bs/sastav-suda|title=Ustavni sud Bosne i Hercegovine {{!}} Sastav suda|website=Ustavni sud Bosne i Hercegovine|language=bs|access-date=12. 1. 2023}}</ref> * Potpredsjednici: Valerija Galić, [[:en:Angelika_Nussberger|Angelika Nussberger]] * Sudije: Mirsad Ćeman,[[Marin Vukoja]], [[:en:Helen_Keller_(judge)|Helen Keller]], Ledi Bianku == Aktuelne odluke == === Spor o državnim obilježima === [[31. mart]]a [[2006]]. godine utvrđeno je da čl. 1. i 2. Zakona o grbu i zastavi Federacije Bosne i Hercegovine i čl. 2. i 3. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni Republike Srpske nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine. Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske je naloženo da, u skladu sa članom 63. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od šest mjeseci, od dana objave ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", usaglasi navedene odredbe sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Također je utvrđeno da član 2. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, u dijelu u kojem je propisano da se zastavom, grbom i himnom Republike Srpske "predstavlja državnost Republike Srpske", nije u skladu sa čl. I/1. i I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i da član 3. Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, u dijelu u kojem je propisano da se simboli Republike Srpske upotrebljavaju "u skladu sa moralnim normama srpskog naroda" nisu u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa čl. 1.1. i 2.a) i c) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz Aneksa I na Ustav Bosne i Hercegovine, te ih je Ustavni sud u tom dijelu i ukinuo. Ukinute odredbe prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", u skladu sa članom 63. stav 3. Pravila Ustavnog suda. U obrazloženju sud navodi, da Ustavni sud smatra da je legitimno pravo bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno srpskog naroda u Republici Srpskoj, da se mora dati jednako pravo srpskom narodu u Federaciji BiH, odnosno bošnjačkom i hrvatskom narodu u Republici Srpskoj. === Spor o nazivima općina sa prefiksom "srpski"=== Sud je utvrdio [[26. mart]]a [[2004]]. da dio člana 11. Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi i čl. 1. i 2. Zakona o Gradu Srpsko Sarajevo, u odnosu na nazive: Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar, Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde, Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje, nisu u skladu sa članom II/4. u vezi sa čl. II/3. i II/5. Ustava Bosne i Hercegovine. Sud je naložio Narodnoj skupštini Republike Srpske da, u skladu sa članom 63. stav 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", uskladi član 11. Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi i naziv i čl. 1. i 2. Zakona o Gradu Srpsko Sarajevo sa Ustavom Bosne i Hercegovine. == Također pogledajte == * [[Ustav]] * [[Sudska vlast]] * [[Sud Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Wikizvor|Ustav Bosne i Hercegovine}} *[http://www.ustavnisud.ba Ustavni sud BiH] {{BiH po temama}} [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ustavni sud Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Ustav Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ustavni sudovi|Bosna i Hercegovina]] 3y7b780p70jrr3eibl9pfaw4o0h3i81 4 19126 3668440 3662801 2024-11-21T19:54:04Z MediaWiki message delivery 64602 /* Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC */ novi odlomak 3668440 wikitext text/x-wiki {{IW Čaršija}} {{Čaršija|extra=da|1= <div style="border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; line-height: 1.5em; width: 22em; border:0;"> <div style="padding:10px;">Čaršija se automatski [[Pomoć:Arhiviranje stranica za razgovor|arhivira]]. Starije rasprave možete naći [[/Arhive|ovdje]].</div> <inputbox> bgcolor=transparent type=fulltext prefix=Wikipedia:Čaršija break=yes width=30 searchbuttonlabel=Traži break=no </inputbox> </div> '''Dobro došli na Wikipedijinu čaršiju!''' Na ovoj stranici projekta Wikipedije možete porazgovarati o svim temama koje se tiču rada na Wikipediji i postaviti sva pitanja za koja smatrate da zaslužuju pažnju. Osnovni kriterij je da postavite pitanje u jednu od tematskih podgrupa čaršije. Ako niste sigurni u koju grupu spada Vaše pitanje, onda ga postavite ovdje. <div class="hlist left" style="margin-top:30px;"> * {{Dugme|Postavi novi komentar|url=//bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Čaršija&action=edit&section=new|class=mw-ui-constructive|style=background: #d33682; border: #d33682; color:white;}} </div> }} __NEWSECTIONLINK__ {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 31 |bez_šablona = da |indeks = Wikipedia:Čaršija/Arhive |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 3 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Wikipedia:Čaršija/Arhiva %(brojač)d }} {{prečica|WP:Č}} __SADRŽAJ__ == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is now open – cast your vote</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Ratification vote opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, The voting to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|'''Wikimedia Movement Charter''']] is now open. The Wikimedia Movement Charter is a document to define roles and responsibilities for all the members and entities of the Wikimedia movement, including the creation of a new body – the Global Council – for movement governance. The final version of the Wikimedia Movement Charter is [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|available on Meta in different languages]] and attached [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Wikimedia_Movement_Charter_(June_2024).pdf here in PDF format] for your reading. Voting commenced on SecurePoll on '''June 25, 2024''' at '''00:01 UTC''' and will conclude on '''July 9, 2024''' at '''23:59 UTC'''. Please read more on the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting|voter information and eligibility details]]. After reading the Charter, please [[Special:SecurePoll/vote/398|'''vote here''']] and share this note further. If you have any questions about the ratification vote, please contact the Charter Electoral Commission at [mailto:cec@wikimedia.org '''cec@wikimedia.org''']. On behalf of the CEC,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 12:51, 25 juni 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Voting to ratify the Wikimedia Movement Charter is ending soon</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Final reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, This is a kind reminder that the voting period to ratify the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] will be closed on '''July 9, 2024''', at '''23:59 UTC'''. If you have not voted yet, please vote [[m:Special:SecurePoll/vote/398|on SecurePoll]]. On behalf of the [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Ratification/Voting#Electoral_Commission|Charter Electoral Commission]],<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 05:45, 8 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">U4C Special Election - Call for Candidates</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – call for candidates}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, A special election has been called to fill additional vacancies on the U4C. The call for candidates phase is open from now through July 19, 2024. The [[:m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the [[:foundation:Wikimedia Foundation Universal Code of Conduct|UCoC]]. Community members are invited to submit their applications in the special election for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please review the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|U4C Charter]]. In this special election, according to [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#2. Elections and Terms|chapter 2 of the U4C charter]], there are 9 seats available on the U4C: '''four''' community-at-large seats and '''five''' regional seats to ensure the U4C represents the diversity of the movement. [[Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter#5. Glossary|No more than two members of the U4C can be elected from the same home wiki]]. Therefore, candidates must not have English Wikipedia, German Wikipedia, or Italian Wikipedia as their home wiki. Read more and submit your application on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Meta-wiki]]. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 02:02, 10 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Wikimedia Movement Charter ratification voting results</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Announcement - Results of the ratification vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello everyone, After carefully tallying both individual and affiliate votes, the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Ratification/Voting#Electoral Commission|Charter Electoral Commission]] is pleased to announce the final results of the Wikimedia Movement Charter voting.   As [[m:Special:MyLanguage/Talk:Movement Charter#Thank you for your participation in the Movement Charter ratification vote!|communicated]] by the Charter Electoral Commission, we reached the quorum for both Affiliate and individual votes by the time the vote closed on '''July 9, 23:59 UTC'''. We thank all 2,451 individuals and 129 Affiliate representatives who voted in the ratification process. Your votes and comments are invaluable for the future steps in Movement Strategy. The final results of the [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Wikimedia Movement Charter]] ratification voting held between 25 June and 9 July 2024 are as follows: '''Individual vote:''' Out of 2,451 individuals who voted as of July 9 23:59 (UTC), 2,446 have been accepted as valid votes. Among these, '''1,710''' voted “yes”; '''623''' voted “no”; and '''113''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 73.30% voted to approve the Charter (1710/2333), while 26.70% voted to reject the Charter (623/2333). '''Affiliates vote:''' Out of 129 Affiliates designated voters who voted as of July 9 23:59 (UTC), 129 votes are confirmed as valid votes. Among these, '''93''' voted “yes”; '''18''' voted “no”; and '''18''' selected “–” (neutral). Because the neutral votes don’t count towards the total number of votes cast, 83.78% voted to approve the Charter (93/111), while 16.22% voted to reject the Charter (18/111). '''Board of Trustees of the Wikimedia Foundation:''' The Wikimedia Foundation Board of Trustees voted '''not to ratify''' the proposed Charter during their special Board meeting on July 8, 2024. The Chair of the Wikimedia Foundation Board of Trustees, Nataliia Tymkiv, [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/Board_resolution_and_vote_on_the_proposed_Movement_Charter|shared the result of the vote, the resolution, meeting minutes and proposed next steps]].   With this, the Wikimedia Movement Charter in its current revision is '''not ratified'''. We thank you for your participation in this important moment in our movement’s governance. The Charter Electoral Commission, [[m:User:Abhinav619|Abhinav619]], [[m:User:Borschts|Borschts]], [[m:User:Iwuala Lucy|Iwuala Lucy]], [[m:User:Tochiprecious|Tochiprecious]], [[m:User:Der-Wir-Ing|Der-Wir-Ing]]<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:52, 18 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Vote now to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – voting opens}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, I am writing to you to let you know the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is open now through '''August 10, 2024'''. Read the information on the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 04:46, 27 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=26989444 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder! Vote closing soon to fill vacancies of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement – reminder to vote}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear all, The voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is closing soon. It is open through 10 August 2024. Read the information on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024_Special_Election#Voting|the voting page on Meta-wiki to learn more about voting and voter eligibility]]. If you are eligible to vote and have not voted in this special election, it is important that you vote now. '''Why should you vote?''' The U4C is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community input into the committee membership is critical to the success of the UCoC. Please share this message with members of your community so they can participate as well. In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 17:29, 6 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == Sign up for the language community meeting on August 30th, 15:00 UTC == Hi all, The next language community meeting is scheduled in a few weeks—on August 30th at 15:00 UTC. If you're interested in joining, you can [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#30_August_2024 sign up on this wiki page]. This participant-driven meeting will focus on sharing language-specific updates related to various projects, discussing technical issues related to language wikis, and working together to find possible solutions. For example, in the last meeting, topics included the Language Converter, the state of language research, updates on the Incubator conversations, and technical challenges around external links not working with special characters on Bengali sites. Do you have any ideas for topics to share technical updates or discuss challenges? Please add agenda items to the document [https://etherpad.wikimedia.org/p/language-community-meeting-aug-2024 here] and reach out to ssethi(__AT__)wikimedia.org. We look forward to your participation! [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:19, 23 august 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Announcing the Universal Code of Conduct Coordinating Committee</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/board-elections@lists.wikimedia.org/thread/OKCCN2CANIH2K7DXJOL2GPVDFWL27R7C/ Original message at wikimedia-l]. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Announcement - results}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Hello all, The scrutineers have finished reviewing the vote and the [[m:Special:MyLanguage/Elections Committee|Elections Committee]] have certified the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election/Results|results]] for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024 Special Election|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) special election]]. I am pleased to announce the following individual as regional members of the U4C, who will fulfill a term until 15 June 2026: * North America (USA and Canada) ** Ajraddatz The following seats were not filled during this special election: * Latin America and Caribbean * Central and East Europe (CEE) * Sub-Saharan Africa * South Asia * The four remaining Community-At-Large seats Thank you again to everyone who participated in this process and much appreciation to the candidates for your leadership and dedication to the Wikimedia movement and community. Over the next few weeks, the U4C will begin meeting and planning the 2024-25 year in supporting the implementation and review of the UCoC and Enforcement Guidelines. You can follow their work on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Meta-Wiki]]. On behalf of the U4C and the Elections Committee,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 16:05, 2 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Have your say: Vote for the 2024 Board of Trustees!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, The voting period for the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Board of Trustees election]] is now open. There are twelve (12) candidates running for four (4) seats on the Board. Learn more about the candidates by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024/Candidates|reading their statements]] and their [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Questions_for_candidates|answers to community questions]]. When you are ready, go to the [[Special:SecurePoll/vote/400|SecurePoll]] voting page to vote. '''The vote is open from September 3rd at 00:00 UTC to September 17th at 23:59 UTC'''. To check your voter eligibility, please visit the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Voter_eligibility_guidelines|voter eligibility page]]. Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group<section end="announcement-content" /> </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:14, 3 septembar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == Ažuriranje čelnika nižih administrativnih jedinica == Ovdje nismo na visini zadatka (ja prvi). Posljednjih mjeseci jedan korisnik (Martin Macha) ažurira predsjednike država i premijere, ali ostaju nam niže administrativne jedinice po državama, a nije da ih nema, pa kako bi bilo najpraktičnije sve "obletjeti"? (Ovdje se mogu uvrstiti i gradonačelnici.) Igraju li ikakvu ulogu Wikipodaci? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:09, 18 septembar 2024 (CEST) : Nisam odavno aktivan, ali ukoliko stvari još uvijek stoje koliko ih se sjećam, mislim da bi za bs.wiki bilo odlično da se ovo poveže sa wikipodacima kroz šablone. Time bi se oslobodili od mnogo ažuriranja u svim člancima gdje se koristi dotični šablon. Imaš li možda nekoliko primjera za te niže administrativne jedinice? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 11:46, 27 septembar 2024 (CEST) ::Savezne države, pokrajine, oblasti, kantoni itd... puta broj država u svijetu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:45, 27 septembar 2024 (CEST) == Dozvola od IZ == Ima li bs.wiki dozvolu za objavljivanje fotki sa stranice Islamske zajednice BiH (https://islamskazajednica.ba/), rekoh da ne jurim džaba ako je neko pre ovde već uzeo. [[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 18:49, 27 septembar 2024 (CEST) :Ako ima, meni nije poznato. Ne mogu se sjetiti je li ikad to zatraženo. Možda neko drugi bude znao. A valjda im se može napisati e-mail kome treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:31, 27 septembar 2024 (CEST) ::Baš to. Obično ima neki pisani trag na projektu, jer napismeno mora da ima dozvola da bi bila važeća. Ako je ima onda je tu, al nigde nisam uspeo da je nađem. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor s korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 20:45, 27 septembar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == Oktobar – mjesec knjige == Hoćemo li opet neku akciju kao lani :-) (knjige, biblioteke /ne moraju biti isključivo nacionalne/, bibliotekarstvo i s tim povezano, npr., izdavaštvo, štamparstvo...)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:09, 30 septembar 2024 (CEST) :Može, naravno. Hoćemo li projekat? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:36, 30 septembar 2024 (CEST) == <span lang="en" dir="ltr">Preliminary results of the 2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees elections</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Hello all, Thank you to everyone who participated in the [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2024|2024 Wikimedia Foundation Board of Trustees election]]. Close to 6000 community members from more than 180 wiki projects have voted. The following four candidates were the most voted: # [[User:Kritzolina|Christel Steigenberger]] # [[User:Nadzik|Maciej Artur Nadzikiewicz]] # [[User:Victoria|Victoria Doronina]] # [[User:Laurentius|Lorenzo Losa]] While these candidates have been ranked through the vote, they still need to be appointed to the Board of Trustees. They need to pass a successful background check and meet the qualifications outlined in the Bylaws. New trustees will be appointed at the next Board meeting in December 2024. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2024/Results|Learn more about the results on Meta-Wiki.]] Best regards, The Elections Committee and Board Selection Working Group <section end="announcement-content" /> </div> [[User:MPossoupe_(WMF)|MPossoupe_(WMF)]] 10:25, 14 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:MPossoupe (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27183190 --> == <span lang="en" dir="ltr">Seeking volunteers to join several of the movement’s committees</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Each year, typically from October through December, several of the movement’s committees seek new volunteers. Read more about the committees on their Meta-wiki pages: * [[m:Special:MyLanguage/Affiliations_Committee|Affiliations Committee (AffCom)]] * [[m:Special:MyLanguage/Ombuds_commission|Ombuds commission (OC)]] * [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Legal/Community Resilience and Sustainability/Trust and Safety/Case Review Committee|Case Review Committee (CRC)]] Applications for the committees open on 16 October 2024. Applications for the Affiliations Committee close on 18 November 2024, and applications for the Ombuds commission and the Case Review Committee close on 2 December 2024. Learn how to apply by [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation/Legal/Committee_appointments|visiting the appointment page on Meta-wiki]]. Post to the talk page or email [mailto:cst@wikimedia.org cst@wikimedia.org] with any questions you may have. For the Committee Support team, <section end="announcement-content" /> </div> -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 01:07, 17 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27601062 --> == Program CEE Hub Microgrant == [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants|Program CEE Hub Microgrant]] i dalje je otvoren za prijave iz zajednica širom Centralne i Istočne Evrope. Program Microgrant koji sprovodi CEE Hub finansira projekte u iznosu od 50 do 500 EUR. Prije podnošenja prijave pročitajte kriterije i ostale detalje programa. [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfZ-EYkOHNaUo424azmstFH4dxF6amRLtDGRi1U4D7WCqtipw/viewform Obrazac za prijavu] je dostupan na Meta stranici gdje ćete morati odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja. Spisak prijava koje smo primili do oktobra 2024. možete pronaći na [[:m:Wikimedia CEE Hub/Microgrants/Applications 2024|ovoj stranici]], a ove informacije vam mogu pomoći i dati vam predstavu o projektima za koje su druge zajednice tražile finansiranje. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte nas ([[:m:Wikimedia CEE Hub/Communication|kontaktirajte nas]]). Čekamo vaše prijave! --[[Korisnik:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:27, 18 oktobar 2024 (CEST) == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == CampaignEvents extension and the upcoming CEE Hub Office Hour == Some of you have already been in contact with the [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], that we are using for our monthly Office Hours. As this tool is part of the wider [[:m: CampaignEvents|CampaignEvents extension]], we would dedicate our upcoming monthly Office Hour to this topic and during the call will be present as well [[:m:User:Udehb-WMF|Benedict Nnaemeka Udeh]], who will have a short demo about this extension and will answer your questions. The Office Hour will be held on 18th of November (Monday) at 17:00 CET. All the details about local time and how to register yourself are available on [[:m:Wikimedia CEE Hub/Office hours|our Meta page]]. In the meantime, you can check [[:m:CampaignEvents|this Meta page]] about the extension, where you can find all the details about three key functionalities: * [[:m:Event Center/Registration|Event Registration tool]], allows campaign organizers to manage event registrations directly on the wiki. You can find instructions on how to use it [[:m:Event Center/Registration/Instructions|here]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Event list|Event list]], global, automated list of events on the wikis. It can be accessed by going to [[:m:Collaboration list|SpecialːAllEvents]]. * [[:m:Campaigns/Foundation Product Team/Invitation list|Invitation list]], finding past contributors on the selected articles, that can be useful to be invited in the upcoming edit-a-thons, contests, campaigns, etc. You can view [[:c:File:How to test the Invitation List tool.webm|this video]] to see how it works. You can find information on how this extension can be deployed on your Wikipedia [[:m:CampaignEvents/Deployment status|here]], which requires community discussion and consensus. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:19, 28 oktobar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=26669262 --> == Sign up for the language community meeting on November 29th, 16:00 UTC == Hello everyone, The next language community meeting is coming up next week, on November 29th, at 16:00 UTC (Zonestamp! For your timezone <https://zonestamp.toolforge.org/1732896000>). If you're interested in joining, you can sign up on this wiki page: <https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia_Language_and_Product_Localization/Community_meetings#29_November_2024>. This participant-driven meeting will be organized by the Wikimedia Foundation’s Language Product Localization team and the Language Diversity Hub. There will be presentations on topics like developing language keyboards, the creation of the Moore Wikipedia, and the language support track at Wiki Indaba. We will also have members from the Wayuunaiki community joining us to share their experiences with the Incubator and as a new community within our movement. This meeting will have a Spanish interpretation. Looking forward to seeing you at the language community meeting! Cheers, [[User:SSethi (WMF)|Srishti]] 20:54, 21 novembar 2024 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=27746256 --> p7042mqjzz16r28u4pqc8q8eq9ilj4h 0 24758 3668414 3638079 2024-11-21T16:18:04Z Z1KA 87045 3668414 wikitext text/x-wiki {{Razlikovati|Bosna i Hercegovina|Federacija Bosne i Hercegovine}} {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Republika Bosna i Hercegovina | izvorno_ime = Република Босна и Херцеговина | genitiv = Republike Bosne i Hercegovine | razdoblje = 1992-1995 {{Small|''([[de jure]])''}}<br>1992-1997 {{Small|''([[de facto]])''}}{{Efn|Republika Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]] potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 14. decembra 1995.<ref name="ustavnisud">{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=29. 2. 2024|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 2. 2024}}</ref> Međutim, njene institucije, kao što su [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlada]] i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]], nastavile su postojati u tehničkom mandatu, sve do konstituisanja prvih saziva [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara BiH]] i [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]].|naziv=razdoblje}} | država_prije1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg | država_prije2 = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina | država_prije_zastava2 = Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg | država_poslije1 = Bosna i Hercegovina | država_poslije_zastava1 = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg | zastava = Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | grb = Coat of Arms of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg | himna = [[Jedna si jedina]]{{Center|[[Datoteka:'Jedna si Jedina' - Former national anthem of Bosnia and Herzegovina (1992–1999).ogg]]}} | karta = The ARBiH at its greatest extent.png | opis_karte = {{colorbox|#76DA85}} Teritorija koju je nekada potpuno kontrolisala [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]<br/>{{colorbox|#F2F280}} Teritorija međunarodno priznata kao dio Republike BiH, ali pod kontrolom drugih političkih entiteta tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | glavni_grad = [[Sarajevo]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}} | najveći_grad = [[Sarajevo]] | službeni_jezik = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[Ijekavski govor|ijekavskog izgovora]]<ref name="Geršković">Geršković, Leon; Đokić, Aleksandar; Ivanović, Branislav; Marković, Mileta; Misajlovski, Vasko; Šinkovec, Borut; Petković, Svetomir; Milinić, Obrad; Stanojević, Novak; Kršul, Ivan. ''Ustavi i ustavni zakoni : tekstovi Ustava i ustavnih zakona : osnovne karakteristike novog ustavnog sistema'' (Informatorovi priručnici), knj. 1. i 2., Informator, Zagreb, 1974., [http://books.google.com/books?id=4wgNAQAAIAAJ&q=ijekavskog str. 70.,] {{COBISS.BH|3400193}}</ref><ref name="ustav">{{cite web|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|access-date=20. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|location=Sarajevo|format=PDF|date=14. 3. 1993|quote=U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.|url-status=live}}</ref> | sistem_pisanja = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}<ref name="ustav"/> | etničke_grupe = 43,47% [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}<br />31,21% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]<br />17,38% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]<br />5,54% [[Jugoslaveni]]<br />2,38% [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991">{{RP 1991}}</ref> | religija = {{unbulleted list |42,77% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]] |{{Tree list}} * 42,97% [[Kršćanstvo]] ** 29,40% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]] ** 13,57% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]] {{Tree list/end}} |14,26% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]<ref name="RP 1991"/>}} | demonim = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}} | državno_uređenje = [[Unitarna država|Unitarna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]] | vrsta_vlasti = [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Predsjedništva]] | godina_prve_vlasti = 1992-1996 | vladar_prva_vlast = [[Alija Izetbegović]] | vrsta_vlasti2 = [[Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine|Predsjednik skupštine]] | godina_druge_vlasti = 1993-1997 | vladar_druga_vlast = [[Miro Lazović]] | vrsta_vlasti3 = [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjednik vlade]] | godina_treće_vlasti = 1992 | vladar_treća_vlast = [[Jure Pelivan]] | godina_četvrti_vlasti = 1992-1993 | vladar_četvrti_vlast = [[Mile Akmadžić]] | godina_peti_vlasti = 1993-1996 | vladar_peti_vlast = [[Haris Silajdžić]] | godina_šesti_vlasti = 1996-1997 | vladar_šesti_vlast = [[Hasan Muratović]] | zakonodavstvo = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština]] | vrsta_prvog_zakonodavstva = [[Gornji dom]] | vrsta_drugog_zakonodavstva = [[Donji dom]] | naziv_prvog_zakonodavstva = [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] | naziv_drugog_zakonodavstva = [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] | tip_suvereniteta = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]] | događaj1 = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]] | događaj_datum1 = 18. novembar 1990. | događaj2 = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]] | događaj_datum2 = 1. mart 1992. | događaj3 = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | događaj_datum3 = 3. mart 1992. | događaj4 = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] | događaj_datum4 = 1. april 1992. | događaj5 = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u Republiku BiH | događaj_datum5 = 8. april 1992. | događaj6 = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u | događaj_datum6 = 22. maj 1992. | događaj7 = [[Vašingtonski sporazum]] | događaj_datum7 = 18. mart 1994. | događaj8 = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]]) | događaj_datum8 = 14. decembar 1995. | osnivanje = 3. mart 1992. | ukidanje = 14. decembar 1995. {{Small|([[Dejtonski sporazum]])}} | površina = 51.129 | procenat_vode = 1.4% | stanovnika = 4.377.033 | stanovnika_godina = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]] | gustoća = 85,61 | valuta = [[Bosanskohercegovački dinar|BH dinar]]<br />[[Njemačka marka]] | vremenska_zona = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]) | ljetno_računanje_vremena = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]) | format_datuma = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]]) | vozacka_strana = desna | pozivni_broj = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]] | internetski_nastavak = | danas_dio = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | komentar = }} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' bio je službeni naziv [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od proglašenja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti]] 1992. do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] 1995. Proglašena je [[Raspad Jugoslavije|raspadom SFRJ]], kao nasljednica njene federalne republike [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|title=Ustav Bosne i Hercegovine|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515073144/https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/ustav/docs/default.aspx?id=27892&langTag=bs-BA&pril=b|archive-date=15. 5. 2013|url-status=dead|access-date=14. 7. 2014}}</ref> Prefiks "Socijalistička" uklonjen je iz naziva 8. aprila 1992. na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]], gdje je donesena službena odluka o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Nosila je taj naziv do potpisivanja Aneksa IV. Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995, koji je sadržavao današnji [[Ustav Bosne i Hercegovine]]. == Historija == {{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}} === Početak raspada Jugoslavije === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}} U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> === Prvi višestranački izbori === {{Glavni|Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.}} Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|naziv=modalitet}}, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}} Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag]]u, [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" />[[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|lijevo|mini|169x169px|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]][[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Međunarodno priznanje nezavisnosti === {{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}} Zemlje članice [[Evropska unija|Evropske zajednice]] (EZ) su 6. aprila 1992, a dan kasnije i [[Sjedinjene Američke Države]] (SAD) priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. postala članica Organizacije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (UN). U isto vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine prerasli su u pravi rat, koji je prouzrokovao ljudske žrtve i materijalna razaranja.<ref name=":02" /><ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> ==== Prijem u Ujedinjene nacije ==== {{Glavni|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 755}} Nakon održanog referenduma i proglašenja nezavisnosti, Bosna i Hercegovina je [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]] dostavila aplikaciju za prijem u punopravno članstvo.<ref name="rezolucija">{{cite web|title=Vijeće sigurnosti UN-a:Rezolucije|url=http://unscr.com/en/resolutions/755|website=unscr.com|access-date=22. 5. 2018}}</ref> Na osnovu tog zahtjeva, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] ove organizacije je 20. maja 1992. na 3078. sjednici prihvatilo zahtjev,<ref name="rezolucija" /> a na sljedećoj sjednici održanoj istog dana usvojilo rezoluciju broj 755<ref name="rezolucija" /><ref>{{cite web|title=Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u|url=http://www.ohr.int/other-doc/un-res-bih/pdf/s92r755e.pdf|website=ohr.int|access-date=22. 5. 2018}}</ref> u kojoj se predlaže [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini UN]] da u svoje punopravno članstvo primi Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupajući prema toj preporuci, Generalna skupština je na zasjedanju održanom 22. maja 1992. potvrdila preporuku Vijeća sigurnosti, a Republika Bosna i Hercegovina je postala punopravna članica ove [[međunarodne organizacije|međunarodne]] organizacije. Generalnoj skupštini UN-a se obratio tadašnji ministar vanjskih poslova [[Haris Silajdžić]], a prijemu je prisustvovao i Predsjednik predsjedništva [[Alija Izetbegović]]. Prijemom u UN, Republika Bosna i Hercegovina je kao sukcesor nekadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], automatski postala ugovorna strana svih konvencija i sporazuma koje je ona ratificirala. === Ratni i poslijeratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Vašingtonski sporazum|Dejtonski sporazum}} [[Datoteka:Bosnian_war_header.no.png|mini|Slijeva nadesno, u smjeru kazaljke na satu: 1. [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog Vijeća]] gori u plamenu nakon što je pogođena sa srpskih položaja oko [[Sarajevo|Sarajeva]]; 2. Maj 1992; [[Ratko Mladić]] s [[Vojska Republike Srpske|vojnicima VRS-a]]; 3. [[Norveška|Norveški]] [[Ujedinjene nacije|UN]] vojnik u Sarajevu.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u Sarajevu je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm" /> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbima]].<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm |date=18. 6. 2006 }}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> [[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]] u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.]] Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] od 1992. do 1995. održano je više međunarodnih konferencija i diplomatskih pokušaja zaustavljanja rata. Međutim, prvi relevantan međunarodni sporazum je ''Prvi okvirni sporazum o Federaciji Bosne i Hercegovine'' potpisan 18. marta 1994, u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] pod pokroviteljstvom [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], poznat kao [[Vašingtonski sporazum]]. Ovim sporazumom prestaje [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], koji se odvijao za vrijeme rata u BiH, često nazvan ''"Rat u ratu"''. Predviđeno je da teritorija koju su kontrolirali [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike Bosne i Hercego­vine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatsko vijeće obrane]] (HVO) ima federalno uređenje sa deset kantona, koji su kasnije formirali svoje skupštine i donijeli svoje ustave. Na osnovu ovog sporazuma, donesen je [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine]], na sjednici [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]], održanoj 30. marta 1994. Ovaj ustav sadrži i odredbu prema kojoj će odluke o ustavnom statusu teritorije s većinskim [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpskim]] stanovništvom biti donesene u toku pregovora o miru na [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji]]. Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine prethodilo je donošenje Ustavnog zakona o dopunama [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustava Republike Bosne i Hercegovine]], kojim je osiguran ustavni osnov da se izvrši unutrašnje preoblikovanje dijela Republike Bosne i Hercegovine.<ref name=":02" /> Međutim, tek okončanjem mirovnih pregovora u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]] ([[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) 21. novembra 1995. i potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Mirovnog sporazuma]] u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. zaustavljen je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Potpisali su ga predsjednici triju država [[Alija Izetbegović]] (Republika Bosna i Hercegovina), [[Slobodan Milošević]] ([[Savezna Republika Jugoslavija]], koju su tada činile samo [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]]) i [[Franjo Tuđman]] ([[Hrvatska|Republika Hrvatska]]). Sporazum je potvrdio Republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu, koja nastavlja svoje pravno postojanje kao [[Bosna i Hercegovina]],<ref name="ustavnisud"/> u postojećim međunarodno priznatim granicama, s modificiranom unutrašnjom strukturom koju čine dvije federalne jedinice (entiteti): [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], te kasnije i treća federalna jedinica - [[Brčko distrikt]].<ref name=":04">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Četiri godine ratovanja i krvoprolića su uzrokovale između 95 i 100 hiljada poginulih, te više od 2 miliona raseljenih osoba.<ref name="DPA">November. 21, 2005. Bosnian war "claimed 100,000 lives". Deutsche Presse-Agentur.</ref> == Geografija == {{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}} === Položaj === Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]], između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&nbsp;km².<ref name="Stat">{{Cite web|url=http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|title=Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf|archive-date=7. 3. 2010|url-status=dead|access-date=7. 3. 2010}}</ref> Dužina granice sa susjednim republika iznosi 1.538&nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&nbsp;km, riječna 751&nbsp;km, a morska 13&nbsp;km. Grači s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932 km]]), [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] na istoku i jugoistoku (605&nbsp;km; [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357 km]], [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]] [[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248 km]]).<ref name="Stat" /> Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak km.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html#|title=Field Listing – Coastline|work=The World Factbook|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html|archive-date=15. 3. 2018|url-status=dead|access-date=22. 8. 2006}}</ref> Granice su uglavnom prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu. Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[Granica|granici]] s SR Jugoslavijom. Najduža rijeka koja protječe jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&nbsp;km². === Geografske cjeline === {{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg [[Bosna (regija)|bosanskog]] dijela na sjeveru (otprilike 40.000&nbsp;km²) i manjeg [[Hercegovina|hercegovačkog]] na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[Tlo|tla]]. Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje [[Posavina|Posavine]], odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[Kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga). Plodna zemlja čini 13,6% površine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[Prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[Drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[Voda|vodene mase]]. Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[Ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[Industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]]. Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja su u [[Srednja Bosna|srednjem]], [[Podrinje|istočnom]] i [[Bosanska krajina|zapadnom]] dijelu Bosne. [[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[Nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[Kiša|kišovite]]. === Rijeke i jezera === {{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}} Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je [[Sava]], koja formira znatan dio granice s [[Hrvatska|Hrvatskom]]. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]], jer formira veći dio granice sa [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavijom]] ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbijom]]). Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka [[Neretva]], koja je i jedina rijeka koja se ulijeva u [[Jadransko more]]. S površinom 55,8&nbsp;km² najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina [[Livno]] i [[Tomislavgrad]]a, na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m³ i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Veliko Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini .[[Datoteka:Bosnia_and_Herzegovina_division_1995.png|mini|Podjela SR BiH na općine, stanje prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]].|214x214px]] == Administrativna podjela == [[Datoteka:Bih dayton sh.png|alt=|mini|170x170px|Podjela BiH nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].]]Republika Bosna i Hercegovina, prije [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], administrativno se dijelila na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|gradove]]. Broj općina je iznosio 109, a zadnji put je povećan uoči [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara 1984.]] u [[Sarajevo|Gradu Sarajevu]] kada su se formirale općine [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]] i [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]].<ref name="Pejanović">{{cite journal|last1=Mirko|first1=Pejanović|date=2014|title=Društveno-istorijski razvoj lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini U XX stoljeću|url=https://pregled.unsa.ba/index.php/pregled/article/view/353|journal=Pregled|publisher=|volume=|issue=3|pages=27-70|doi=|s2cid=}}</ref> Općine Republike BiH bile su: * [[Sarajevo|Grad Sarajevo]] (10 općina): [[Vogošća]], [[Ilijaš]], [[Ilidža]], [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Stari Grad (Sarajevo)|Stari Grad]], [[Trnovo]], [[Hadžići]] i [[Centar (Sarajevo)|Centar]]. * Ostale općine: [[Banovići]], [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bileća]], [[Bihać]], [[Gradiška|Bosanska Gradiška]], [[Kozarska Dubica|Bosanska Dubica]], [[Bosanska Krupa]], [[Brod (općina)|Bosanski Brod]], [[Novi Grad|Bosanski Novi]], [[Bosanski Petrovac]], [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Bosansko Grahovo]], [[Bratunac]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Brčko]], [[Bugojno]], [[Busovača]], [[Cazin]], [[Čajniče]], [[Čapljina]], [[Čelinac]], [[Čitluk]], [[Derventa]], [[Doboj]], [[Donji Vakuf]], [[Drvar]], [[Fojnica]], [[Foča (Republika Srpska)|Foča]], [[Gacko]], [[Glamoč]], [[Goražde]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]], [[Gradačac]], [[Gračanica]], [[Grude]], [[Han-Pijesak]], [[Jablanica]], [[Jajce]], [[Kakanj]], [[Kalesija]], [[Kalinovik]], [[Kiseljak]], [[Kladanj]], [[Ključ (općina)|Ključ]], [[Konjic]], [[Kotor-Varoš]], [[Kreševo]], [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupres]], [[Laktaši]], [[Livno]], [[Lopare]], [[Lukavac]], [[Ljubinje]], [[Ljubuški]], [[Maglaj]], [[Modriča]], [[Mostar]], [[Mrkonjić Grad]], [[Nevesinje]], [[Neum]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Orašje]], [[Odžak]], [[Posušje]], [[Prijedor]], [[Prnjavor]], [[Prozor-Rama|Prozor]], [[Novi Travnik|Pucarevo]], [[Rogatica]], [[Rudo]], [[Sanski Most]], [[Kneževo|Skender Vakuf]], [[Sokolac]], [[Srbac]], [[Srebrenik]], [[Srebrenica]], [[Stolac]], [[Šekovići]], [[Šipovo]], [[Široki Brijeg]], [[Teslić]], [[Tešanj]], [[Tomislavgrad]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Tuzla]], [[Ugljevik]], [[Vareš]], [[Velika Kladuša]], [[Visoko]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Zavidovići]], [[Zenica]], [[Zvornik]], [[Žepče]] i [[Živinice]]. Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], administrativna podjela se dosta izmijenila. Prvi nivo podjele postali su [[Upravna jedinica|entiteti]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]] (od 2000), drugi nivo podjele je podjela Federacije BiH na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih ima 10 i svi imaju uspostavljenu [[Zakonodavna vlast|zakonodavnu]], [[Izvršna vlast|izvršnu]] i [[Sudska vlast|sudsku]] vlast, a tek na trećem je podjela na općine i gradove. Broj gradova se povećao na 34, dok broj općina na 142 (od čega je 79 općina u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]], a 64 u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]), od kojih u [[Sarajevo]] ulaze četiri, a u [[Istočno Sarajevo]] šest. == Politika == [[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|mini|[[Zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] === Skupština === {{Glavni|Skupština Republike Bosne i Hercegovine}}[[Skupština Republike Bosne i Hercegovine]] bila je najviše zakonodavno tijelo ustanovljeno [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom Republike BiH]]. Sastojala se od dva doma (vijeća): [[Vijeće građana Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće građana]] sa 130 predstavnika i [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeće općina]] sa 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu i grad u državi.<ref name="ustav" /> Skupština je u ratnom periodu, do potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], održala 19 sjednica. U radu Skupštine učestvovalo je osam parlamentarnih stranaka i dva nezavisna poslanika. [[Predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] u tom periodu bio je [[Miro Lazović]]. Posljednja sjednica Skupštine održana je 27. augusta 1996, prije [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih izbora]] za [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]].<ref name=":02" /> Na područjima koja su se za vrijeme rata nalazila pod kontrolom [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]], zakonodavnu vlast vršila je [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Također, nakon što je proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], 28. augusta 1993, njeno Predsjedništvo zajedno s poslanicima [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u [[Vijeće općina Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|Vijeću općina Skupštine Republike BiH]] donijelo je odluku o formiranju [[Predstavnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Predstavničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]. Ovo predstavničko tijelo prestalo je postojati nakon formiranja [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i konstituiranja [[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine]]. Narodna skupština Republike Srpske je, pak, nastavila postojati i nakon završetka rata kao entitetsko predstavničko i zakonodavno tijelo. ==== Spisak predsjednika skupštine ==== {{Glavni|Spisak predsjednika skupština Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:Momcilo_Krajisnik_crop.jpeg|107x107piksel]] |[[Momčilo Krajišnik]] {{small|(1945–2020)}} |8. april 1992.{{Efn|Skupština Republike BiH je 8. aprila 1992. naslijedila [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]], kada je na sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] donesena odluka o promjeni naziva [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] u novo ime - Republika Bosna i Hercegovina.<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 1}} |14. septembar 1992.{{Efn|[[Momčilo Krajišnik]] je službeno bio [[Predsjednik Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Skupštine]] sve do njegovog razriješenja sa dužnosti od strane [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] 14. septembra 1992.<ref name=":1"/> Međutim, on se povukao dosta ranije, za vrijeme formiranja [[Narodna skupština Republike Srpske#Historija|paralelnih institucija]] od strane [[Republika Srpska (1992–1995)|Republike Srpske]] 1991.|naziv=Napomena 2}} | rowspan="4" |[[Prvi saziv Skupštine Republike Bosne i Hercegovine|I saziv]] |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mariofil Ljubić]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|[[Mariofil Ljubić]] je službeno bio Potpredsjednik Skupštine, te je postao vršilac dužnosti Predsjednika Skupštine od dana razriješenja [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]]. Međutim, zbog čestog neprisustva, sjednice je vodio [[Abdulah Konjicija]], Predsjednik [[Vijeće građana|Vijeća građana]].<ref name=":1"/>|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |14. septembar 1992.{{Efn|naziv=Napomena 3}} | rowspan="2" |januar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |'''—''' |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Abdulah Konjicija]] {{small|(''vršilac dužnosti'')}}{{Efn|naziv=Napomena 3}} |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Miro_Lazović.jpg|120x120piksel]] |[[Miro Lazović]] {{small|(1954–)}} |januar 1993. |3. januar 1997. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |} === Predsjedništvo === [[Datoteka:Presidency of BiH in Sarajevo 2023.01.29 1.jpg|mini|[[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]] {{Glavni|Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine}} [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] predstavljalo je najviši izvršni organ države. Činilo ga je 7 članova: 2 [[Muslimani (narod)|Muslimana]], 2 [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], 2 [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbina]] i 1 [[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Ostali]]. Birali su ih punoljetni građani Republike Bosne i Hercegovine, direktnim, tajnim glasanjem i to na mandat u trajanju od 4 godine, koji je bio obnovljiv samo jednom uzastopno.<ref name="ustav"/> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Predsjedništvo je za svoj rad odgovaralo građanima i [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]]. Neki od ustavnih zadataka Predsjedništva su:<ref name="ustav"/> * predstavlja Republiku u svijetu, * razmatra pitanja iz oblasti odbrane, državne sigurnosti, društvene samozaštite i međunarodne saradnje, * utvrđuje plan odbrane Republike, * postavlja i opoziva ukazom ambasadore i šefove misija Republike i slično. U početku ratnog perioda dok se Skupština nije mogla redovno sastajati, Predsjedništvo je, u skladu sa ustavnim ovlaštenjima, imalo i zakonodavnu funkciju donoseći uredbe sa zakonskom snagom, koje je Skupština naknadno odobravala.<ref name=":02" /> Nakon [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|prvih višestranačkih izbora]], [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] i kasnije Republike Bosne i Hercegovine bio je [[Alija Izetbegović]]. ==== Spisak članova Predsjedništva ==== {{Glavni|Spisak članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret !Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Stranka !Bilješke |- ! colspan="7" |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Fikret Abdić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. |20. oktobar 1993. | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |smijenjen zbog [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|protivustavnih aktivnosti]] |- |[[Datoteka:Alija_Izetbegovic_(cropped).jpg|112x112piksel]] |[[Alija Izetbegović]] |5. oktobar 1996. |Predsjednik Predsjedništva |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nijaz_Duraković.jpg|115x115piksel|bez okvira]] |[[Nijaz Duraković]] |20. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Fikreta Abdića |- ! colspan="7" |[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. | rowspan="2" |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] | rowspan="2" |[[Stjepan Kljuić]] | rowspan="3" |3. mart 1992. | rowspan="2" |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | rowspan="2" |Napustio HDZ BiH 1994. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|RS|tamno|BS}}; color:white;" | |[[Republikanska stranka (Bosna i Hercegovina)|RS]] |- ! style="background-color:#0064AA; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Franjo Boras]] |20. oktobar 1993. |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |Napustio predsjedništvo 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HSS BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Ivo_Komsic_Sarajevo_1353_(cropped).jpg|113x113piksel|bez okvira]] |[[Ivo Komšić]] |24. oktobar 1993. |5. oktobar 1996. |[[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]] |Zamijenio Franju Borasa |- ! colspan="7" |[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDS|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Biljana_Plavsic.JPG|104x104piksel|bez okvira]] |[[Biljana Plavšić]] | rowspan="2" |3. mart 1992. | rowspan="2" |9. april 1992. | rowspan="2" |[[Srpska demokratska stranka|SDS]] | rowspan="2" |Napustili predsjedništvo 1992. |- |[[Datoteka:Nikola_Koljević_(Никола_Кољевић)_(cropped).jpg|106x106piksel|bez okvira]] |[[Nikola Koljević]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|Nezav.|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Nenad_Kecmanovic-mc.rs.jpg|103x103piksel|bez okvira]] |[[Nenad Kecmanović]] | rowspan="2" |17. juni 1992. |6. juli 1992. |[[Nezavisni kandidat|Nezavisni]] |Zamijenio Biljanu Plavšić. Napustio politiku 1992. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Mirko Pejanović]] | rowspan="2" |5. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]] |Zamijenio Nikolu Koljevića |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Tatjana Ljujić-Mijatović]] |24. decembar 1992. |Zamijenila Nenada Kecmanovića |- ! colspan="7" |[["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]] |- ! rowspan="2" style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Ejup Ganić]] |3. mart 1992. |5. oktobar 1996. |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |[[Jugoslaveni|Jugoslaven]] |} === Vlada === {{Glavni|Vlada Republike Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:Sarajevo Tram-261 Line-3 2013-10-14.jpg|mini|[[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada Izvršnog vijeća]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].]][[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] bila je drugi organ [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] Republike BiH u periodu od 1992. do 1997. Naslijedila je [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|Vladu]] [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštine]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] 15. juni 1992, kada je konstituisan [[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|prvi saziv Vlade RBiH]].<ref name=":12">{{Cite web|url=https://hrcak.srce.hr/file/28970|title=Dokumenti Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 1991 - 1994.|last=Šimić|first=Tomo|date=2006|website=hrcak.srce.hr|publisher=Hrčak Srce|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prema [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu]], Vlada Republike je za svoj rad odgovarala [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupštini]].<ref name="ustav2">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> Nadležnosti Vlade bili su da:<ref name="ustav3">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=orbus.be|publisher=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=20. 1. 2018}}</ref> * prati stanje i ostvarivanje politike Skupštine Republike i predlaže Skupštini utvrđivanje politike; * predlaže zakone, druge propise i opšte akte i ima pravo da daje mišljenje o predlozima zakona, drugih propisa i opštih akata koje Skupštini podnose drugi ovlašćeni predlagači; * utvrđuje prijedlog razvojne i ekonomske politike Repub­like, prostornog plana Republike, republičkog budžeta, republičkog završnog računa i propisa u oblasti monetarnog, deviznog i kreditnog sistema i kreditne politike; * donosi mjere za ostvarivanje utvrđene razvojne i ekonomske politike Republike; * se stara o sprovođenju politike i izvršavanju zakona, drugih propisa i opštih akata, akata razvojne i ekonomske poli­tike i republičkog budžeta; * donosi uredbe, odluke i druge propise za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata koje donosi Republika; * se stara o izvršavanju politike odbrane i o sprovođenju priprema za odbranu u Republici; * usklađuje i usmjerava rad republičkih organa uprave i daje im smjernice za rad radi obezbjeđenja izvršavanja zakona, drugih propisa i opštih akata, vrši nadzor nad radom tih organa; * utvrđuje opšta načela unutrašnje organizacije republičkih organa uprave; osniva stručne i druge službe za svoje potrebe i zajedničke službe za potrebe republičkih organa; postavlja i razrješava funkcionere za koje je to određeno zakonom; * ratifikuje međunarodne ugovore čije ratifikovanje ne spada u nadležnost Skupštine Republike; * otvara diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike u inostranstvu i imenuje i opoziva diplomatske, kon­zularne i druge predstavnike Republike koje ne imenuje Predsjedništvo Republike, u skladu sa zakonom; * vrši i druge poslove utvrđene Ustavom i zakonom. ==== Spisak predsjednika vlada ==== {{Glavni|Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine}} {| class="wikitable" style="text-align:center" !# !Portret ! width="180" |Ime i prezime ! colspan="2" |Mandat !Saziv !Stranka |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |1. |[[Datoteka:Jure_Pelivan.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Jure Pelivan]] {{small|(1928–2014)}} |15. juni 1992. |9. novembar 1992. | rowspan="2" |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Jure Pelivan/Mile Akmadžić)|I saziv]] | rowspan="2" |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}}; color:white;" |2. |[[Datoteka:Mile_Akmadžić.jpg|107x107piksel|bez okvira]] |[[Mile Akmadžić]] {{small|(1928–2014)}} |9. novembar 1992. |august 1993. |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |3. |[[Datoteka:Haris_Silajdžić_1995.jpg|109x109piksel|bez okvira]] |[[Haris Silajdžić]] {{small|(r. 1945)}} |29. oktobar 1993. |30. januar 1996. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|II saziv]] [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|III saziv]] | rowspan="2" |[[Stranka demokratske akcije|SDA]] |- ! style="background-color:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}}; color:white;" |4. |[[Datoteka:HasanMuratovic.jpg|116x116piksel|bez okvira]] |[[Hasan Muratović]] {{small|(1940–2020)}} |30. januar 1996. |3. januar 1997. |[[Saziv Vlade Republike Bosne i Hercegovine (Hasan Muratović)|IV saziv]] |} === Ustav === {{Glavni|Ustav Republike Bosne i Hercegovine}} [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]] je predstavljao najviši državno-pravni akt Republike. Predsjedništvo RBiH je 24. februara 1993. usvojilo tekst Ustava, a objavom u [[Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|Službenom listu]] isti je postao pravosnažan 14. marta iste godine.<ref name="ustavRBiH">{{cite web|url=http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|title=Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)|date=14. 3. 1993|work=Službeni list Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo|format=PDF|archive-url=https://web.archive.org/web/20180120194132/http://www.orbus.be/bih/Ustav_Republike_BiH.pdf|archive-date=20. 1. 2018|url-status=live|access-date=28. 2. 2019}}</ref> Dok je bio na snazi, Ustav je mijenjan amandmanski, a zamijenjen je [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]] koji je u stvari Aneks IV. [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. Usvajanjem Ustava prestao je važiti dotadašnji [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] od 25. februara 1974. godine. Ustav se, iako je predviđeno da se koristi na cijelom području države, zbog ratne situacije koristio samo na teritoriji koja ja bila pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i području lojalnom [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]]. Ustav se sastojao od 5 dijelova koji su definisali neke od osnovnih oblasti u funkcionisanju države, kao što su odrednice Republike, njeno društveno uređenje i organizaciju kao i nosioce vlasti na državnom nivou. == Simboli == {{Glavni|Simboli Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|[[Zastava Republike Bosne i Hercegovine]] korištena od 1992. do 1998.]] === Zastava i grb === {{Glavni|Zastava Republike Bosne i Hercegovine|Grb Republike Bosne i Hercegovine}} [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|mini|147x147piksel|[[Grb Republike Bosne i Hercegovine]] korišten od 1992. do 1998.]] Prvi simboli nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, usvojeni 4. maja 1992, a potvrđeni [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavom]] (čl. 8) 14. marta 1993,<ref name="ustav" /><ref>8. aprila 1992. SR BiH preimenovana Uredbom Predsjedništva u RBiH. Uredba o zastavi je objavljena u ─ Službeni list RBiH, br. 4., 20. maj 1992.</ref> bili su zastava i grb. Zastava je bila bijele boje sa grbom u sredini. Bila je [[Pravougaonik|pravogaonog]] oblika, sa omjerom dužine i visine u odnosu 2:1.<ref name="ustav" /> Grb je bio štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije [[Kotromanići|Kotromanić]], [[Tvrtko I, kralj Bosne|Kralja Tvrtka I Kotromanića]] i njegovih nasljednika. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. ispred zgrade [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u [[New York City|New York]]u. Republika BiH nastavila je s korištenjem ovih simbola i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] sve do 4. februara 1998, kada je [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Carlos Westendorp]], radi neusvajanja nekog od prijedloga zastave u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]], proglasio [[Nacionalni simboli Bosne i Hercegovine|sadašnje simbole]].<ref>{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/479-usvojena-aktuelna-zastava-bih/|title=Usvojena zastava Bosne i Hercegovine|website=www.historija.ba|access-date=29. 3. 2018}}</ref> === Himna === {{Glavni|Jedna si jedina}} Zvanična himna Republike Bosne i Hercegovine bila je himna [[Jedna si jedina]]. Tekst je napisao [[Dino Merlin]] na instrumentalu sevdalinke ''[[S one strane Plive]]''. Himna je usvojena 24. novembra 1995. na 300. sjednici [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] i to u formi teksta i muzike.<ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba">[http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, lukavac-x.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130181425/http://lukavac-x.ba/bih/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina.html|date=30 Novembar 2013}}; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref><ref name="himna">{{cite web|url=http://www.historija.ba/d/696-usvojena-hima-jedna-si-jedina/|title=Usvojena himna Republike Bosne i Hercegovine:''Jedna si jedina''|website=www.historija.ba|access-date=27. 3. 2018}}</ref><ref name="Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba">[http://sarajevski.ba/na-danasnji-dan-usvojena-himna-jedna-si-jedina/16450 ''Na današnji dan usvojena himna “Jedna si jedina”, sarajevski.ba'']; pristupljeno: 15. 12. 2013.</ref> Državnom himnom zadržala se sve do 1998. kada je odlukom [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini]] zamijenjena [[Intermezzo (himna)|sadašnjom himnom Bosne i Hercegovine]].<ref name="himna" /> === Ordeni, odlikovanja i medalje === {{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Republike Bosne i Hercegovine}} == Dokumenti == === Pasoš === {{Dvostruka slika|left|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (cover).jpg|140px|Republic of Bosnia and Herzegovina passport (front cover).jpg|140px|Verzije [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]].}} {{Glavni|Pasoš Republike Bosne i Hercegovine}} U oktobru 1992, printan je ograničen broj [[Pasoš Republike Bosne i Hercegovine|pasoša Republike Bosne i Hercegovine]] i dostupan građanima.<ref>{{cite web|title= Hronologija opsade Sarajeva 1992 – 1996. |url=http://pescanik.net/hronologija-opsade-sarajeva-1992-1996/|publisher=pescanik.net}}</ref> Dokument je omogućavao vlasnicima da legalno uđu ili napuste državu kao i ulazak u druge države. [[Bono|Bono Vox]], frontmen svjetski poznate irske rock grupe [[U2 (grupa)|U2]], dobio je 1997. pasoš u znak zahvalnosti za podršku Republici Bosni i Hercegovini tokom i poslije rata.<ref name=":0">{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/music/2009/aug/19/bono-bosnian-passport|title=Bono may stripped of Bosnian passport|last=Michaels|first=Sean|date=19. 8. 2009|work=The Guardian|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Kako sam kaže, pasoš predstavlja jednu od najznačajnijih dragocjenosti u njegovom posjedu.<ref name=":0"/> Slično njemu, [[Velemajstor (šah)|šahovski velemajstor]] i jedan od najvećih šahista svih vremena, [[Gari Kasparov]], dobio je iste godine počasno državljanstvo Republike Bosne i Hercegovine za "podršku bosanskom narodu tokom rata".<ref>{{Cite web|url=https://oconnorinstitute.org/civic-programs/civic-engagement-activities-events-speaker-series/garry-kasparov/|title=Garry Kasparov: World Chess Legend, Russian Pro-Democracy Leader and Chairman of Human Rights Foundation|website=Sandra Day O'Connor Institute for American Democracy|access-date=14. decembar 2021}}</ref> Smatra se da je i [[Osama bin Laden]] imao pasoš Republike Bosne i Herceogvine, koji mu je bio izdat u [[Ambasada Bosne i Hercegovine u Beču|ambasadi]] u [[Beč]]u 1993.<ref>{{cite web|title= Kratka, ali smrtonosna selefijska tradicija u BiH |url=http://www.bilten.org/?p=10849/|publisher=bilten.org}}</ref><ref>{{cite web|title=I Osama bin Laden ima Bosanski pasos!|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|publisher=bhdani.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-date=7. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307011046/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/121/t212a.htm|url-status=dead}}</ref> Njemački magazin ''Zeitenschrift,'' poznat po krajnje desničarskim i antisemitskim stavovima, te širenju teorija zavjera,<ref>{{Cite book|last=Gugenberger|first=Eduard|title=Weltverschwörungstheorien. Die neue Gefahr von Rechts|last2=Petri|first2=Franko|last3=Schweidlenka|first3=Roman|publisher=Deuticke|year=1998|location=Wien|pages=227}}</ref> navodi da je Osama bin Laden sa pasošem putovao u [[Sarajevo]] da bi se sreo sa tadašnjim [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|predsjednikom Predsjedništva]] Republike Bosne i Hercegovine, [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] 1994.<ref>{{cite web|title=Bin Laden in Sarajevo |url=https://www.zeitenschrift.com/news/bin-laden-in-sarajevo#.VtlyxRhzr5c|publisher=zeitenschrift.com}}</ref> Službeni dokumenti i pasoši bili su važeći sve do kraja 1997. kada je implementacija [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] stupila na snagu u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Pasoši Republike Bosne i Hercegovine zamijenjeni su [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasošima]] i [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom Bosne i Hercegovine]]. == Oružane snage == [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|thumb|125px|desno|Logo [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].]] === Vojska === {{Glavni|Armija Republike Bosne i Hercegovine}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) bila je oružana snaga Republike Bosna i Hercegovina za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Armija Republike Bosne i Hercegovine je osnovana 15. aprila 1992, a veći dio strukture u općinama s bošnjačkom većinom i političkom vlašću SDA je prenešen iz bivše [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine]] (TO BiH). Za prvog komadanta, odnosno za načelnika Glavnog štaba Armije RBiH je izabran general [[Sefer Halilović]], koji će tu funkciju obavljati do 1993. Za zamjenike imenovani su [[Jovan Divjak]] i [[Stjepan Šiber]]. Sjedište GŠ Armije RBiH bilo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] i predstavljao je najviši organ u komandnom lancu. Civilna komanda nad Armijom pripadala je Predsjedništvu RBiH. Na vrhuncu svoje moći brojala je sedam armijskih korpusa i preko 200.000 pripadnika. Tokom rata Armija se suočavala sa hroničnim nedostatkom MTS-a, dijelom zbog zatvorenosti granica, ali uglavnom zbog nametnutog [[Embargo na uvoz naoružanja Armiji RBiH|embarga na uvoz naoružanja od međunarodne zajednice]]. Potpisivanjem [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]], nakon kojeg prestaje [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] ujedinjuju snage, te osnivaju [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine]]. Nakon završetka rata i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] ARBiH je definisana kao [[Bošnjaci|bošnjačka]] komponenta [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]]. Reformom odbrane i ukidanjem dotadašnjih entitetskih vojski, od 1. decembra 2005. unutar [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] (kao jedna od tri brigade) formiraju se [[Drugi Pješadijski (Rendžerski) Puk|Bosanske rendžere]], baštinici tradicije Armije RBiH. === Paravojske === [[Datoteka:Эмблема "Патриотской лиги" Боснии.png|mini|150x150piksel|Grb [[Patriotska liga|Patriotske lige]].]] ==== Patriotska liga ==== {{Glavni|Patriotska liga}}[[Patriotska liga]] bila je paravojna organizacija koju je osnovao [[general]] [[Sefer Halilović]]. Liga je učestvovala u pripremanju i pružanju otpora srpskim paravojnim jedinicama kao i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] (JNA). Bila je veoma skromno materijalno-tehnički opremljena, ali u velikoj mjeri u tom otporu i uspijeva. Kao znak raspoznavanja, pripadnici su koristili amblem na kojem se nalazi [[grb Republike Bosne i Hercegovine]], iznad kojeg piše ''Patriotska liga''. Veoma su značajni doprinosi koje je ova formacija dala u odbrani grada [[Sarajevo|Sarajeva]] i sprječavanju zločina nad građanima Sarajeva. Patriotska liga formalno-pravno prestaje da djeluje osnivanjem [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Bosne i Hercegovine]].<ref name="historija.ba">http://www.historija.ba/d/506-osnovana-patriotska-liga-bih/</ref> [[Datoteka:Эмблема_спецподразделения_"Зеленые_береты".png|desno|mini|154x154piksel|Grb [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelenih beretki]].]] ==== Zelene beretke ==== {{Glavni|Zelene beretke (Bosna i Hercegovina) }}[[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]] bile su samoorganizirana paravojna jedinica nastale iz potrebe da se odbrani stanovništvo u mjestima gdje ta odbrana nije bila organizovana od lokalnih vlasti, ili nije bila adekvatna zbog nedostatka državnih oružanih snaga. Sastav ovih jedinica su činili isključivo dobrovoljci. Organizacijom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], ljudstvo iz ovih jedinica je prešlo u njen sastav.<ref>{{cite book|author=Swanee Hunt|url=https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt|title=This was not our war: Bosnian women reclaiming the peace|publisher=Duke University Press|year=2004|isbn=9780822333555|page=[https://archive.org/details/thiswasnotourwar2004hunt/page/284 284]|quote=Zelene beretke.|access-date=1. 3. 2011}}</ref> Učestvovali su u napadu na kolonu u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Dobrovoljačkoj ulici]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. maja 1992. Jedinici se također pripisuje<ref>{{Cite web|url=https://ivanlovrenovic.com/clanci/sarajevski-dnevnik/milorad-ekmecic-buducnost-gledamo-kroz-tamu-|title=Ivan Lovrenović - Milorad Ekmečić: „Budućnost gledamo kroz tamu“|website=ivanlovrenovic.com|access-date=28. 10. 2023}}</ref> i otmica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog]] historičara i akademika, profesora [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[Milorad Ekmečić|Milorada Ekmečića]] u maju 1992. Navodi se da je bio zarobljen i stavljen u kućni pritvor, ali je uspio posredstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a i uticaja koji je imao kod tadašnjeg [[UNPROFOR]]-a biti prebačen na teritoriju pod kontrolom [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (VRS).<ref>{{Cite book|last=Pejanović|first=Mirko|url=https://books.google.ba/books?id=04zV4pqEhLkC&pg=PA78|title=Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb|date=2004|publisher=Purdue University Press|isbn=978-1-55753-359-3|pages=77-78|language=en}}</ref> [[Datoteka:Patch_of_the_Croatian_Defence_Forces.svg|desno|mini|140x140piksel|Grb [[Hrvatske odbrambene snage|HOS]]-a]] ==== Hrvatske odbrambene snage ==== {{Glavni|Hrvatske odbrambene snage}}[[Hrvatske odbrambene snage]] (HOS) bile su hrvatska paravojna organizacija, koja je postojala od 1991. do 1993, za vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]]. HOS je bio među prvim organizovanim vojnim jedinicama koje su bile dio otpora srpskim snagama u Bosni i Hercegovini te su uz [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu BiH]] (TO BiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] (HVO), činile glavninu tog otpora.<ref name="HOS Armija BiH">[http://www.hsp1861.hr/vijesti4/030513zp.htm Vjesnik:13 {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}]</ref><ref name="HOS Armija BiH (eng)">[http://occidentallibertas.wordpress.com/2011/12/18/croatian-defence-forces-in-b-h/ Croatian Defence Forces in B&H {{Simboli jezika|en|engleski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019|bot=InternetArchiveBot}}</ref> HOS u BiH je službeno činio dio [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] ali se raspao nakon ubistva zapovjednika HOS-a [[general-major]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]].<ref name="HOS Armija BiH" /> U [[Rat u Hrvatskoj|ratu u Hrvatskoj]] djelovali su kao paravojna jedinica sve do integrisanja u [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatsku vojsku]] početkom 1992, prilikom rekonstruisanja vojnih snaga unutar [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Glavna ideja HOS-a bila je stvaranje [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]] sa granicama [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>''Mi smo apsolutno za jedinstvo hrvatskog naroda i za njegovu zajedničku odbranu, ali smo isto tako za jedinstvo sa muslimanskim narodom. Mi od naše politike cjelovite Bosne i Hercegovine, odn. Hrvatske do Drine ne odustajemo. Svaka druga politika značila bi komadanje Herceg-Bosne i stvaranje nove srpske države s ovu stranu Drine, što bi bila propast za hrvatski muslimanski narod.'' - [[Dobroslav Paraga]] 21. augusta 1992. u uputstvima bojniku [[Darko Kraljević|Darku Kraljeviću]]</ref> == Privreda == {{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine}}[[Datoteka:1000 din BiH Serija I lice.jpg|desno|mini|Novčanica od 1.000 [[Bosanskohercegovački dinar|bosanskohercegovačkih dinara]] iz 1992.]]Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. U periodu postojanja [[Socijalizam|socijalizma]] u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[žitarice]], te razne vrste [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]]. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], [[automobilska industrija]], [[tekstilna industrija]], proizvodnja [[duhan]]a, [[namještaj]]a i prerada [[Nafta|nafte]]. === Valuta === {{Glavni|Bosanskohercegovački dinar}} [[Datoteka:100000 din BiH lice.jpg|desno|mini|Bosanskohercegovački dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 din. U upotrebi u području [[Travnik]]a.]] Nakon uvođenja bosanskohercegovačkog dinara i zamjene za [[jugoslavenski dinar]], bosanskohercegovački dinar je bio u opticaju na većini teritorije pod kontrolom [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]]. Prva serija bosanskohercegovačkog dinara je bila u opticaju u šest različitih apoena, istog motiva na prednjoj strani a s naizmjeničnim motivom [[Stari most|Starog mosta]] u [[Mostar]]u i modificiranog grba [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]] na naličju novčanica. Područja pod hrvatskom kontrolom koristila su [[hrvatski dinar]], a na teritoriji [[RS|Republike Srpske]] je uveden [[dinar Republike Srpske]], kao platežno sredstvo. Zbog visoke [[Inflacija|inflacije]], štampane su nove novčanice, a zbog nemogućnosti distribucije novih novčanica, u nekim su se dijelovima Republike Bosne i Hercegovine koristili razni novčani [[bon]]ovi, obično novčanice sa nižim apoenima, kojima su bile dodatno pečatom promijenjene nominalne vrijednosti. Nedugo nakon uvođenja, kao platežno sredstvo uvedena je [[njemačka marka]], koja je skoro u potpunosti zamijenila dinar, koji se koristio tek nakon uvođenja [[Bosanskohercegovački dinar#Druga serija|druge serije]] samo na području [[Sarajevo|Sarajeva]]. == Sport == {{Glavni|Sport u Republici Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 1992.}} Osamostaljenjem od bivše SFR Jugoslavije, osnovani su mnogi državni savezi i formirane reprezentacije u većini popularnijih sportova. Iako su djelovale u ratnom stanju, neke od tih selekcija su učestvovale ne samo u kvalifikacijama već i na nekim prestižnim evropskim i svjetskim takmičenjima. Tako je [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Košarkaška reprezentacija Republike Bosne i Hercegovine]] učestvovala na [[Evropsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Evropskom prvenstvu u košarci održanom 1993]]. u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prošavši dvije grupne faze reprezentacija je završila nastup u ''knockout'' fazi i na kraju zauzela 9. mjesto što je ujedno i najbolji rezultat ove državne reprezentacije u historiji. Najbolji strijelac prvenstva bio je upravo košarkaš bosanskohercegovačke reprezentacije [[Sabahudin Bilalović]] sa postignutih 24,6 koševa po utakmici. Najprestižnije takmičenje na kojem su učestvovali sportisti Republike i to neposredno nakon osamostaljenja države svakako su [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre održane u Barceloni ljeta 1992]]. Sportski dio delegacije činilo je 10 sportista koji su se takmičili u 6 različitih sportova i ukupno 13 različitih disciplina. Neračunajući posljednji nastup na [[Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama 2016.|olimpijskim igrama]] to je bio najbrojniji olimpijski tim Bosne i Hercegovine. Prvi nastup bosanskohercegovačkih sportista zabilježen je 31. jula. Većina njih je svoj nastup završila već u kvalifikacijama a najznačajniji rezultat ostvarila je [[Mirjana Horvat]] koja je u takmičenju u [[Streljaštvo|streljaštvu]], u disciplini zračna puška 10 metara, sa osvojenih 419,6 bodova zauzela 8. mjesto u konkurenciji 45 takmičarki. Također bosanskohercegovački sportisti su bili učesnici i [[Bosna i Hercegovina na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|Zimskih olimpijskih igara 1994.]] održanih u [[Norveška|norveškom]] [[Lillehammer]]u. U zimskom sportovima, ne toliko popularnim za područje BiH, učestvovalo je ukupno 10 sportista u 8 različitih disciplina. Tokom premijernom učešća sportisti iz RBiH nisu ostvarili zapažene rezultate. Neki od značajnijih uspjeha sportista Republike je i zlatna medalja koju je [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]], predvođena [[Razija Mujanović|Razijom Mujanović]], osvojila 1993. na [[Mediteranske igre 1993.|Mediteranskim igrama 1993]],<ref>{{cite web|title=Raza Mujanovic se kao lav borila za nasu drzavu|url=http://sport.avaz.ba/kosarka/296100/raza-mujanovic-se-kao-lav-borila-za-nasu-drzavu|website=sport.avaz.ba|access-date=3. 4. 2018}}</ref> održanim u [[Francuska|francuskom]] [[Languedoc-Roussillon]]u. Na istom takmičenju na kojem je nastupilo 95 bosanskohercegovačkih sportista, [[boks]]er [[Almedin Fetahovic]] je osvojio zlatnu medalju u supervelter kategoriji dok je karatist [[Eldin Pekmez]] u kategoriji iznad 80&nbsp;kg osvojio bronzanu medalju.<ref>{{cite web |title=Mediteranske igre 1993. |url=http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |website=web.archive.org (arhivirano s www.cijm.org.gr) |access-date=9. 7. 2018 |archive-date=24. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140624021331/http://www.cijm.org.gr/images/stories/pdf/JM1993.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Nogomet u Bosni i Hercegovini|Nogomet]], kao najpopularniji [[sport]] u Bosni i Hercegovini, organiziran je uspostavljanjem nogometnog saveza koji je primljen u punopravno članstvo [[UEFA|UEFA-e]] i [[FIFA|FIFA-e]] 1996. i 1998., respektivno. Prvu neslužbenu utakmicu nogometna reprezentacija novouspostavljene države odigrala je 6. juna 1993. u [[Teheran]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|izabrane selekcije Irana]] i ostvarila pobjedu rezultatom 3:1. Prvu službenu utakmicu odigrala je 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|nogometne reprezentacije Albanije]].<ref>{{cite web|title=Prva zvanicna utakmica nogometne reprezentacije BiH|url=http://www.historija.ba/d/144-prva-zvanicna-utakmica-reprezentacije-bih/|website=www.historija.ba|access-date=12. 4. 2018}}</ref> Prva sezona ligaškog takmičenja [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|Republike u najpopularnijem sportu]], zbog ratnog stanja, održano je u sezoni 1994/95. U takmičenju organizovanom kroz četiri regionalne grupe učestvovale su 22 nogometne ekipe a titulu prvog prvaka u nogometu osvojio je [[Zenica|zenički]] [[NK Čelik]]. Taj uspjeh će ponoviti i u naredne dvije sezone. Također, iste sezone održano je i takmičenju u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupu Bosne i Hercegovine u nogometu]] gdje je NK Čelik ponovo bio prvi osvajač trofeja. == Svjetska baština == {{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}Republika Bosna i Hercegovina postala je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini. == Obrazovanje == [[Datoteka:Report Card Elementary School (Republic of Bosnia and Herzegovina).jpg|thumbnail|130px|desno|Đačka knjižica učenika osnovne škole iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.]] Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] proces obrazovanja, kao bitnog segmenta u razvoju svakog društva, nije izuzev u pojedinim slučajevima, u potpunosti obustavljan ali se izvodio u izrazito teškim uslovima. Suočeno sa nedostatkom kadrova, pomagala i udžbenika, bez adekvatnih i sigurnih prostora za smještaj učenika, sistem obrazovanja je doživio značajnu promjenu pogotovo u područjima koja su se nalazila u blizini direktnih ratnih dešavanja. Konkretno, u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], škole su radile u raširenim podrumskim učionicama, u naseljima širom glavnog grada i to pod neprekidnim prijetnjama neprijateljskih snajpera i granata,<ref>{{cite web|title=The Heroes of Treca Gimnazija: A War School in Sarajevo, 1992-1995|url=http://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|publisher=readings.com.au|access-date=12. 3. 2016|archive-date=3. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210503075207/https://www.readings.com.au/products/7047244/the-heroes-of-treca-gimnazija-a-war-school-in-sarajevo-1992-1995|url-status=dead}}</ref> pri čemu se dešavalo da učenici stradaju na putu od kuće ili škole ili obratno. Zavisno od dijela države, uposlenici u školama morali su se prilagoditi ratnim prilikama tako da su se nastave odvijale i u vanškolskim prostorijama, kućama, domovima i drugim objektima društvene zajednice. U nekim mjestima školske zgrade su pretvorene u izbjegličke kampove, bolnice ili vojne objekte. Tokom 1992/93. školske godine, predmeti i nastavni plan i program bili su usko povezani sa onima iz perioda [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], ipak obrazovanje u ratu imalo je mnogo mana, te zbog oštećene infrastrukture i manjka učitelja i nastavnika, obrazovanje je bilo teško za učenike.<ref>{{cite web|title=Devedesete: Rat i nakon rata u Bosni i Hercegovini |url=http://www.6yka.com/novost/77585/devedesete-rat-i-nakon-rata-u-bosni-i-hercegovini|publisher=6yka.com}}</ref> Nazivi škola u Sarajevu su promijenjeni kroz period RBiH, a takvi su ostali i danas. [[Ideologija]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] i ''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodno-oslobodilačka borba]]'' uništile su prijašnje nazive, pa su tako imena ne-[[Bošnjaci|bošnjačkih]] historijskih ličnosti promjenjena imenima bošnjačkim historijskim osoba, među kojima su i bivši pripadnici ustaškog pokreta. Samo tri škole od 60-ak u glavnom gradu nisu mijenjale imena.<ref>{{cite web|title=STAV – Ko bi gori, sad je doli: Imena sarajevskih osnovnih škola u zagrljaju ideologija|url=http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|publisher=faktor.ba|access-date=12. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307132328/http://faktor.ba/stav-ko-bi-gori-sad-je-doli-imena-sarajevskih-osnovnih-skola-u-zagrljaju-ideologija/|archive-date=7. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> == Kultura == {{Proširiti sekciju}} === Muzika === {{Glavni|Muzika tokom rata u Bosni i Hercegovini}} == Praznici i blagdani == {{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}Praznici u Republici Bosni i Hercegovini službeno su bili određeni ''Zakonom o praznicima'' (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94). Osim njega, na snazi su bili i ''Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine'' i ''Zakon o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine'' (“Službeni list R BiH”, broj 9/95).<ref name=":22">{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}</ref> Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]], entitet [[Federacija Bosne i Hercegovine]] naslijedila je ove zakone, dok entitet [[Republika Srpska]] i [[Brčko distrikt|distrikt Brčko]] imaju svoje posebne zakone, koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}</ref> === Državni praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Napomena |- |[[1. januar|1.]] i [[2. januar]] |[[Nova godina]] | |- |[[1. maj|1.]] i [[2. maj]] |[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | |- |[[1. mart]] |[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[25. novembar|25. novemar]] |[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]] | |- |[[9. maj]] |[[Dan pobjede nad fašizmom]] |praznuje se radno<ref name=":22" /> |} === Vjerski praznici === {| class="wikitable" !Datum !Naziv !Praznuju |- |1. [[ševval]] |[[Ramazanski bajram]] | rowspan="2" |[[musliman]]i |- |10. [[zul-hidždže]] (2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a) |[[Kurban-bajram]] |- |[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]] |Badnji dan i katolički [[Božić]] | rowspan="2" |[[Rimokatoličanstvo|katolici]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs]] |- |[[6. januar|6.]] i [[7. januar]] |Badnji dan i pravoslavni [[Božić]] | rowspan="2" |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]] |- |Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]]) |[[Uskrs|Vaskrs]] |} == Također pogledajte == {{BiHPortal}} *[[Historija Bosne i Hercegovine]] *[[Rat u Bosni i Hercegovini]] *[[Bosna i Hercegovina]] *[[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina]] == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Bosnia and Herzegovina}} {{BiH po temama}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Republika Bosna i Hercegovina|*]] [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Geografska historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1995.|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Jugoslavije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:1990-e u Bosni i Hercegovini]] bv95cpzz0sub31884b4zhp3ztpxig8t 0 31165 3668476 3495119 2024-11-22T08:03:25Z 46.188.233.143 Gdhdgsjjjnmxn 3668476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mitsko biće | ime = Prometej | slika = Prometheus and Atlas, Laconian black-figure kylix, by the Arkesilas Painter, 560-550 BC, inv. 16592 - Museo Gregoriano Etrusco - Vatican Museums - DSC01069.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = | grupe = [[Titani]] | značaj = | podgrupe = | slična_bića = | roditelji = [[Japet (mitologija)|Japet]] i [[Azija (mitologija)|Azija]] ili [[Klimena (mitologija)|Klimena]] | suprug(a) = | braća = [[Atlas (mitologija)|Atlas]], [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]], [[Monoetius (mitologija)|Monoetius]], | sestre = [[Anhiale (mitologija)|Anhiale]] | mitologija = [[Grčka mitologija]] | prvi_put_prijavljeno = | ostala_imena = | država = | stanište = }} [[Datoteka:Heinrich fueger 1817 prometheus brings fire to mankind.jpg|mini|Heinrich Friedrich Füger: Prometej vatronoša, 1817.]] Sigma ([[grčki jezik|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) je bog vatre u grčkoj mitologiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Prometheus-Greek-god|title=Prometheus &#124; Description & Myth|website=Encyclopedia Britannica|access-date=8. 9. 2020|archive-date=10. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200910142547/https://www.britannica.com/topic/Prometheus-Greek-god|url-status=live}}</ref> je najpoznatiji po tome što prkosi bogovima kradući vatru od njih i dajući je čovječanstvu u obliku tehnologije, znanja i općenito civilizacije. U nekim verzijama mita, on je također zaslužan za stvaranje čovječanstva od [[Glina|gline]]. Prometej je poznat po svojoj inteligenciji i po tome što je bio šampion čovječanstva,<ref>[[William Hansen (classicist)|William Hansen]], ''Classical Mythology: A Guide to the Mythical World of the Greeks and Romans'' (Oxford University Press, 2005), pp. 32, 48–50, 69–73, 93, 96, 102–104, 140; as trickster figure, str. 310.</ref> a također se generalno smatra autorom ljudskih [[umjetnost]]i i [[nauka]].<ref>{{Cite book |url=http://www.bloomsburycollections.com/book/frankenstein-and-its-classics-the-modern-prometheus-from-antiquity-to-science-fiction |title=Frankenstein and Its Classics: The Modern Prometheus from Antiquity to Science Fiction |date=2018 |publisher=Bloomsbury Academic |isbn=978-1-350-05491-2 |editor-last=Weiner |editor-first=Jesse |doi=10.5040/9781350054912.0006 |editor-last2=Stevens |editor-first2=Benjamin Eldon |editor-last3=Rogers |editor-first3=Brett M. |editor-last4=Carlà |editor-first4=Filippo |editor-last5=Berti |editor-first5=Irene |editor-last6=McConnell |editor-first6=Justine |editor-last7=Hall |editor-first7=Edith |editor-last8=Stead |editor-first8=Henry |editor-last9=Hall |editor-first9=Edith}}</ref> Ponekad se predstavlja kao otac Deukaliona, junaka priče o potopu.<ref>Dougherty, C. (2006). Prometheus. Abingdon: Routledge.</ref><ref>West, S. (1994). Prometheus Orientalized. Museum Helveticum, 51(3), 129-149.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.theoi.com/Text/Apollodorus1.html#7 |title=Bibliotheca 1.7.1 |access-date=15. 4. 2021 |archive-date=12. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112032057/https://www.theoi.com/Text/Apollodorus1.html#7 |url-status=live }}</ref> Prometejevo kažnjavanje kao posljedica krađe vatre i davanja iste ljudima je popularna tema i antičke i moderne kulture. [[Zeus]], kralj olimpijskih bogova, osudio je Prometeja na vječne muke zbog njegovog prestupa. Prometej je bio vezan za stijenu, a orao – [[Zeus]]ov amblem – poslan je da pojede njegovu [[Jetra|jetru]] (u staroj Grčkoj se smatralo da je jetra sedište ljudskih emocija).<ref name="auto1">{{cite book |title= Kundalini – the evolutionary energy in man |last= Krishna |first= Gopi |author-link= Gopi Krishna (yogi) |author2= [[James Hillman|Hillman, James]] (commentary) |year= 1970 |publisher= Stuart & Watkins |location= London |id= SBN 7224 0115 9 |page= 77 |url= https://www.scribd.com/doc/7577310/KUNDALINI-the-evolutionary-energy-in-man |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20160305055908/https://www.scribd.com/doc/7577310/KUNDALINI-the-evolutionary-energy-in-man |archive-date= 5. 3. 2016 }}</ref> Njegova jetra bi tada ponovo narasla preko noći, da bi bila ponovo pojedena sljedećeg dana u kontinuiranom ciklusu.<ref name="auto1" /> Prema nekoliko glavnih verzija mita, ponajprije onoj od [[Hesiod]]a, Prometeja je na kraju oslobodio heroj [[Heraklo|Herakle]].<ref>[[Hesiod]], ''[[Theogony]]'' 526-8</ref><ref>{{Cite web|last1=Greenberg|first1=Mike|last2=PhD|date=4. 5. 2020|title=Prometheus: The Complete Guide to the Greek Titan (2021)|url=https://mythologysource.com/prometheus-greek-titan/|access-date=11. 5. 2021|language=en-US|archive-date=11. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210511222124/https://mythologysource.com/prometheus-greek-titan/|url-status=live}}</ref> U još više simbolike, Prometejevu borbu neki lociraju na planini Elbrus ili na planini Kazbek, dva vulkanska rta u planinama [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] iza kojih se za stare Grke nalazilo carstvo barbara.<ref name="bhm">{{cite book |last1=Thomas |first1=Lowell |title=Book of the High Mountains |date=1964 |publisher=Julian Messner |page=159}}</ref> U drugom mitu, Prometej uspostavlja oblik žrtvovanja životinja koji se praktikovao u drevnoj grčkoj religiji.<ref>{{Cite web |title=PROMETHEUS - Greek Titan God of Forethought, Creator of Mankind |url=https://www.theoi.com/Titan/TitanPrometheus.html |access-date=4. 4. 2022 |website=www.theoi.com}}</ref> Dokazi o kultu samog Prometeja nisu široko rasprostranjeni. Bio je u fokusu vjerskih aktivnosti uglavnom u [[Atina (polis)|Atini]], gdje je bio povezan s [[Atena|Atenom]] i [[Hefest]]om, koji su bili grčka božanstva kreativnih vještina i tehnologije.<ref name="lrf">[[Lewis Richard Farnell]], ''The Cults of the Greek States'' (Oxford: Clarendon Press, 1896), vol. 1, str. 36, 49, 75, 277, 285, 314, 346</ref><ref name=dough>Carol Dougherty, ''Prometheus'' (Routledge, 2006), str. 42ff</ref> U zapadnoj klasičnoj tradiciji, Prometej je postao lik koji je predstavljao ljudsku težnju (posebno potragu za naučnim saznanjima) i rizik od prekoračenja ili neželjenih posljedica. Konkretno, u eri [[Romantizam|romantizma]] smatran je oličenjem usamljenog genija čiji su napori da poboljšaju ljudsko postojanje također mogli rezultirati tragedijom: [[Mary Shelley]] je, na primjer, dala ''Moderni Prometej'' kao podnaslov svom romanu Frankenstein (1818). == Prometej i Atina == Prometej je povezan sa mitom o [[Atina (mitologija)|Atininom]] rođenju. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu njime o glavu. Iz njegove glave iskočila je božica Atina, a glavobolja je nestala. U drugoj verziji mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]] ili [[Hermes]]. == Stvaranje ljudi i kazna == [[Datoteka:Creation Prometheus Louvre Ma445.jpg|mini|Prometej stvara čovjeka, reljef, 3. vijek]] Prometej i njegov brat [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] zalutali su u [[stara Grčka|grčku]] pokrajinu Bitiju gdje su radili [[glina|glinene]] figure. [[Atena]] je uzela figure i udahnula im život. Tako su Prometejeve figure postale [[ljudi]], a [[Epimetej (mitologija)|Epimetejeve]] [[životinje]]. [[Zeus]] je zahtijevao da mu [[ljudi]] prinesu žrtvu da bi pokazali da su poslušni. Prometej je žrtvovao velikog [[vol]]a i podijelio ga na dvije polovine. U prvu je stavio meso i većinu masnoća te sve prekrio volovim trbuhom, a u drugu kosti koje je prikrio masti. Prometej je pozvao [[Zeus]]a da izabere. [[Zeus]] je uvidio prijevaru te je izabrao hrpu kosti da bi imao razlog da se osveti ljudima. Druga verzija mita govori da [[Zeus]] doista nije prozreo prijevaru. Otud i tradicija žrtvovanja kostiju, a ljudi bi sebi ostavili meso. [[Zeus]] je potom, ljut, zabranio Prometeju da civilizira ljude. [[Atena]] je poučila Prometeja kako da ljude pouči da prežive. Bijesni [[Zeus]] je zabranio ljudima vatru. Epimetej je dao svim životinjama dobre osobine. Ali kada je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne dobre osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Prometej je gledao svoja stvorenja kako se smrzavaju i odlučio im je dati vatru, dobrog slugu i lošeg gospodara. Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svom štapu. Ono što je dano od bogova [[Zeus]] nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali je [[Zeus]] bio bijesan i odlučio je kazniti čovječanstvo. === Okovani Prometej === Zeus je zapovjedio [[Hefest]]u ili [[Hermes]]u da ga okuje u neprobojne okove na brdu [[Kavkaz]]u i poslao [[orao|orla]] Etona (potomak [[Tifon]]a i [[Ehidna|Ehidne]]) na njega da mu svaki dan kljuca [[jetra|jetru]] (orao je bio [[Zeus]]ova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra svakog dana iznova bila obnovljena, ali je i dalje patio, sve dok ga nije oslobodio [[Heraklo]] dok je izvršavao svoje zadatke. Također je znao koja će [[Zeus]]ova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, kao što je i on svrgnuo svog oca [[Kron]]a. Moguće je da ga je [[Zeus]] htio natjerati da kaže, a Prometej je odbio, stoga ga je [[Zeus]] okovao. Kazna je trebala trajati 30.000 godina. U [[Eshil]]ovom ''[[Okovani Prometej|Okovanom Prometeju]]'' [[Ija (mitologija)|Iji]] Prometej govori da će ga njen potomak iz dvanaestog naraštaja spasiti. To se i dogodilo, [[Heraklo]] je prolazio onuda tražeći, došao do Prometeja i oslobodio ga. [[Zeus]]u je kao zamjenu dogovorio besmrtnost [[Kentaur]]a [[Hiron]]a. Ubio je orla strijelom. Sam [[Zeus]] nije bio bijesan zbog toga što je Prometej izbjegao kaznu, jer [[Heraklo]] je bio njegov sin. Prometej je potom pozvan natrag na [[Olimp]], ali je i dalje morao sa sobom nositi stijenu na koju je bio prikovan. [[Datoteka:J D Schubert Prometheus und Pandora.jpg|mini|Johann David Schubert: Prometej i [[Pandora]]]] === Pandora === Da bi kaznio ljude, [[Zeus]] je naredio ostalim bogovima da načine ženu, [[Pandora|Pandoru]], kao dar ljudima. [[Olimpski bogovi]] obdarili su je raznim darovima i osobinama, a posebno je važna bila znatiželja. Prometej je svom bratu [[Epimetej (mitologija)|Epimeteju]] rekao da ne prima nikakve darove od bogova. [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali [[Pandora|Pandoru]] na zemlju, zaljubio se u nju. [[Hermes]] mu je rekao da je ona [[Zeus]]ov dar i upozorio ga je da ne dira [[Pandorina kutija|Pandorinu kutiju]] koja je bila njen miraz. [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] je rekao [[Pandora|Pandori]] da ne otvara tu posudu. Međutim, [[Pandora|Pandorina]] znatiželja je prevladala te je otvorila posudu. Sva zla su izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju: kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara i druga. Odmah je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je [[Pandora]] opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu. == Umjetnost == [[Datoteka:Gustave Moreau 006.jpg|mini|Gustave Moreau: Prometej, 1868.]] Po [[Ovidije|Ovidiju]], Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji stoji na postolju. [[Atena]], koja mu je pomogla da ukrade vatru iz Sunčevih kola, može stajati uz nju pokazujući gore. Ili, donijevši plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo je da se sve protumači kao [[hrišćanstvo|hrišćanska]] alegorija o čovjeku kojeg je prožela duhovna milost. Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, [[Zeus]] naredi [[Hefest]]u da ga okuje na Kavkazu; po drugima je to učinio Hermes. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan pohodio orao koji mu je kljucao jetru. Tema podsjeća na [[Titije]]vo kažnjavanje: njegovu jetru kljucao je jastreb. Prometeja naposljetku izbavi [[Heraklo]]. == Današnje shvatanje mita == Svako doba pridavalo je svoje simboličko značenje Prometejevom liku, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilovog doba u vatri se nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i naukama; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegovog izvornog neznanja. Hrišćani su u tom [[poganstvo|poganskom]] tvorcu i njegovom posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Isus]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam|Romantički]] pokret u [[19. vijek]]u načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskog roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji sa neba prima oganj stvaralačkog nadahnuća. Jetra je u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao ogledalo budućnosti. Njih je očito fascinirala osobina jetre koja kada se izvadi iz tek zaklane životinje ima sposobnost jasnog odražavanja, jer je tamna i glatka poput ogledala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja je u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a. Međutim, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova jetra bila je njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da se Prometejeva jetra povezivala sa proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakog dana ptica je slijetala na njega i izjedala dio njegove jetre, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih vijekova naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi. [[Datoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|lijevo|400px|mini|Thomas Cole: Okovani Prometej]] Mit govori da je Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To ogledalo je reflektiralo svjetlost samo tokom dana. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili ogledala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. U [[arhajci|arhajskom]] i predhistorijskom periodu (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na tačkama geografske širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno tačno za jedan stepen geografske širine. Budući da je do [[7. vijek p.n.e.|7. vijeka p.n.e.]] Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg perioda. Doista, iskopavanja [[Kreta|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. vijek p.n.e.|12. vijeka p.n.e.]]. Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prahistorijsko doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo pažnje se poklanjalo geodetskim mjerenjima na osnovu kojih su se uspostavljale svete tačke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan sa tim. Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. vijek]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima sa južnog Kavkaza: <blockquote>''[[Barbari]] prepričavaju legende o toj planini ([[Mikal]]), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima [[grčki pisci|grčkih pjesnika]]. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan, te da Heraklo nije mogao podnijeti da se sa njim tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u [[pećina|pećini]], koja se i danas može vidjeti na jednom obronku, Damis kaže da njegovi okovi još uvijek vise na stijeni, iako se ne može sa sigurnošću reći od kojeg su materijala bili načinjeni. Neki kažu da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli čitav [[stadij]] (oko 2 [[km]]). Toliko je velik bio Prometej. Međutim, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima, te vatrenim strijelama pale gnijezda koja oni savijaju među stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujući kako time osvećuju Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom maštom gospodari taj mit.''</blockquote> To je posve neočekivan i neizmjerno dragocjen podatak koji pomaže da unesemo smisao u mit o Prometeju. Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak nedvosmisleno upućuje na optičku napravu koja je služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva cijev predstavljala je dio teleskopa koji bismo danas nazvali [[teodolit]], temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemoguće je postići tačnost u geodetskom mjerenju bez neke optičke naprave. Njen teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim narodima mogao je prilično dobro poslužiti i jednostavan teleskop. Što se tiče okova, valja imati na umu da su zbog jakih [[vjetar|vjetrova]] koji pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki način pričvrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snažan odraz svjetlosti na ogledalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću ogledala smještenog na jednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala grupa ljudi na drugom vrhu. U drevno doba nivo se utvrđivap pomoću utega i klatna, metode koja je, za razliku od [[libela|libele]], iskorištavala [[gravitacija|gravitacijsku silu]] na posve drugačiji način. Njegovo ime koje znači "predviđati" ili "gledati naprijed", upućuje na posmatranja i ispitivanja drevnih geodeta. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Prometheus|Prometej}} * [[s:Okovani Prometej (Eshil)|Eshil: Okovani Prometej]] * [http://www.theoi.com/Titan/TitanPrometheus.html Prometej u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.maicar.com/GML/Prometheus1.html Prometej u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Grčka mitologija}} [[Kategorija:Titani]] [[Kategorija:Grčka mitologija]] 21yxcny9y99xyi9t8r0r3b49kq55uhw 3668477 3668476 2024-11-22T08:04:18Z 46.188.233.143 Bffbxhgx 3668477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mitsko biće | ime = Prometej | slika = Prometheus and Atlas, Laconian black-figure kylix, by the Arkesilas Painter, 560-550 BC, inv. 16592 - Museo Gregoriano Etrusco - Vatican Museums - DSC01069.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = | grupe = [[Titani]] | značaj = | podgrupe = | slična_bića = | roditelji = [[Japet (mitologija)|Japet]] i [[Azija (mitologija)|Azija]] ili [[Klimena (mitologija)|Klimena]] | suprug(a) = | braća = [[Atlas (mitologija)|Atlas]], [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]], [[Monoetius (mitologija)|Monoetius]], | sestre = [[Anhiale (mitologija)|Anhiale]] | mitologija = [[Grčka mitologija]] | prvi_put_prijavljeno = | ostala_imena = | država = | stanište = }} [[Datoteka:Heinrich fueger 1817 prometheus brings fire to mankind.jpg|mini|Heinrich Friedrich Füger: Prometej vatronoša, 1817.]] Prometej ([[grčki jezik|grč.]] '''Προμηθεύς''' = predumišljaj) je bog vatre u grčkoj mitologiji.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/Prometheus-Greek-god|title=Prometheus &#124; Description & Myth|website=Encyclopedia Britannica|access-date=8. 9. 2020|archive-date=10. 9. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200910142547/https://www.britannica.com/topic/Prometheus-Greek-god|url-status=live}}</ref> je najpoznatiji po tome što prkosi bogovima kradući vatru od njih i dajući je čovječanstvu u obliku tehnologije, znanja i općenito civilizacije. U nekim verzijama mita, on je također zaslužan za stvaranje čovječanstva od [[Glina|gline]]. Prometej je poznat po svojoj inteligenciji i po tome što je bio šampion čovječanstva,<ref>[[William Hansen (classicist)|William Hansen]], ''Classical Mythology: A Guide to the Mythical World of the Greeks and Romans'' (Oxford University Press, 2005), pp. 32, 48–50, 69–73, 93, 96, 102–104, 140; as trickster figure, str. 310.</ref> a također se generalno smatra autorom ljudskih [[umjetnost]]i i [[nauka]].<ref>{{Cite book|url=http://www.bloomsburycollections.com/book/frankenstein-and-its-classics-the-modern-prometheus-from-antiquity-to-science-fiction|title=Frankenstein and Its Classics: The Modern Prometheus from Antiquity to Science Fiction|date=2018|publisher=Bloomsbury Academic|isbn=978-1-350-05491-2|editor-last=Weiner|editor-first=Jesse|doi=10.5040/9781350054912.0006|editor-last2=Stevens|editor-first2=Benjamin Eldon|editor-last3=Rogers|editor-first3=Brett M.|editor-last4=Carlà|editor-first4=Filippo|editor-last5=Berti|editor-first5=Irene|editor-last6=McConnell|editor-first6=Justine|editor-last7=Hall|editor-first7=Edith|editor-last8=Stead|editor-first8=Henry|editor-last9=Hall|editor-first9=Edith}}</ref> Ponekad se predstavlja kao otac Deukaliona, junaka priče o potopu.<ref>Dougherty, C. (2006). Prometheus. Abingdon: Routledge.</ref><ref>West, S. (1994). Prometheus Orientalized. Museum Helveticum, 51(3), 129-149.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.theoi.com/Text/Apollodorus1.html#7 |title=Bibliotheca 1.7.1 |access-date=15. 4. 2021 |archive-date=12. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201112032057/https://www.theoi.com/Text/Apollodorus1.html#7 |url-status=live }}</ref> Prometejevo kažnjavanje kao posljedica krađe vatre i davanja iste ljudima je popularna tema i antičke i moderne kulture. [[Zeus]], kralj olimpijskih bogova, osudio je Prometeja na vječne muke zbog njegovog prestupa. Prometej je bio vezan za stijenu, a orao – [[Zeus]]ov amblem – poslan je da pojede njegovu [[Jetra|jetru]] (u staroj Grčkoj se smatralo da je jetra sedište ljudskih emocija).<ref name="auto1">{{cite book |title= Kundalini – the evolutionary energy in man |last= Krishna |first= Gopi |author-link= Gopi Krishna (yogi) |author2= [[James Hillman|Hillman, James]] (commentary) |year= 1970 |publisher= Stuart & Watkins |location= London |id= SBN 7224 0115 9 |page= 77 |url= https://www.scribd.com/doc/7577310/KUNDALINI-the-evolutionary-energy-in-man |url-status= dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20160305055908/https://www.scribd.com/doc/7577310/KUNDALINI-the-evolutionary-energy-in-man |archive-date= 5. 3. 2016 }}</ref> Njegova jetra bi tada ponovo narasla preko noći, da bi bila ponovo pojedena sljedećeg dana u kontinuiranom ciklusu.<ref name="auto1" /> Prema nekoliko glavnih verzija mita, ponajprije onoj od [[Hesiod]]a, Prometeja je na kraju oslobodio heroj [[Heraklo|Herakle]].<ref>[[Hesiod]], ''[[Theogony]]'' 526-8</ref><ref>{{Cite web|last1=Greenberg|first1=Mike|last2=PhD|date=4. 5. 2020|title=Prometheus: The Complete Guide to the Greek Titan (2021)|url=https://mythologysource.com/prometheus-greek-titan/|access-date=11. 5. 2021|language=en-US|archive-date=11. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210511222124/https://mythologysource.com/prometheus-greek-titan/|url-status=live}}</ref> U još više simbolike, Prometejevu borbu neki lociraju na planini Elbrus ili na planini Kazbek, dva vulkanska rta u planinama [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] iza kojih se za stare Grke nalazilo carstvo barbara.<ref name="bhm">{{cite book |last1=Thomas |first1=Lowell |title=Book of the High Mountains |date=1964 |publisher=Julian Messner |page=159}}</ref> U drugom mitu, Prometej uspostavlja oblik žrtvovanja životinja koji se praktikovao u drevnoj grčkoj religiji.<ref>{{Cite web |title=PROMETHEUS - Greek Titan God of Forethought, Creator of Mankind |url=https://www.theoi.com/Titan/TitanPrometheus.html |access-date=4. 4. 2022 |website=www.theoi.com}}</ref> Dokazi o kultu samog Prometeja nisu široko rasprostranjeni. Bio je u fokusu vjerskih aktivnosti uglavnom u [[Atina (polis)|Atini]], gdje je bio povezan s [[Atena|Atenom]] i [[Hefest]]om, koji su bili grčka božanstva kreativnih vještina i tehnologije.<ref name="lrf">[[Lewis Richard Farnell]], ''The Cults of the Greek States'' (Oxford: Clarendon Press, 1896), vol. 1, str. 36, 49, 75, 277, 285, 314, 346</ref><ref name="dough">Carol Dougherty, ''Prometheus'' (Routledge, 2006), str. 42ff</ref> U zapadnoj klasičnoj tradiciji, Prometej je postao lik koji je predstavljao ljudsku težnju (posebno potragu za naučnim saznanjima) i rizik od prekoračenja ili neželjenih posljedica. Konkretno, u eri [[Romantizam|romantizma]] smatran je oličenjem usamljenog genija čiji su napori da poboljšaju ljudsko postojanje također mogli rezultirati tragedijom: [[Mary Shelley]] je, na primjer, dala ''Moderni Prometej'' kao podnaslov svom romanu Frankenstein (1818). == Prometej i Atina == Prometej je povezan sa mitom o [[Atina (mitologija)|Atininom]] rođenju. Naime, [[Zeus]]a je boljela glava i ništa nije mogao učiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako će ga izliječiti. Uzeo je velik kamen i udarao Zeusovu njime o glavu. Iz njegove glave iskočila je božica Atina, a glavobolja je nestala. U drugoj verziji mita, Zeusovu glavu rascijepio je [[Hefest]] ili [[Hermes]]. == Stvaranje ljudi i kazna == [[Datoteka:Creation Prometheus Louvre Ma445.jpg|mini|Prometej stvara čovjeka, reljef, 3. vijek]] Prometej i njegov brat [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] zalutali su u [[stara Grčka|grčku]] pokrajinu Bitiju gdje su radili [[glina|glinene]] figure. [[Atena]] je uzela figure i udahnula im život. Tako su Prometejeve figure postale [[ljudi]], a [[Epimetej (mitologija)|Epimetejeve]] [[životinje]]. [[Zeus]] je zahtijevao da mu [[ljudi]] prinesu žrtvu da bi pokazali da su poslušni. Prometej je žrtvovao velikog [[vol]]a i podijelio ga na dvije polovine. U prvu je stavio meso i većinu masnoća te sve prekrio volovim trbuhom, a u drugu kosti koje je prikrio masti. Prometej je pozvao [[Zeus]]a da izabere. [[Zeus]] je uvidio prijevaru te je izabrao hrpu kosti da bi imao razlog da se osveti ljudima. Druga verzija mita govori da [[Zeus]] doista nije prozreo prijevaru. Otud i tradicija žrtvovanja kostiju, a ljudi bi sebi ostavili meso. [[Zeus]] je potom, ljut, zabranio Prometeju da civilizira ljude. [[Atena]] je poučila Prometeja kako da ljude pouči da prežive. Bijesni [[Zeus]] je zabranio ljudima vatru. Epimetej je dao svim životinjama dobre osobine. Ali kada je na red došao čovjek, više nije bilo nijedne dobre osobine. Prometej je osjećao da je čovjek superiorniji nad životinjama i da treba imati neki dar koji nije imala nijedna životinja. Prometej je gledao svoja stvorenja kako se smrzavaju i odlučio im je dati vatru, dobrog slugu i lošeg gospodara. Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svom štapu. Ono što je dano od bogova [[Zeus]] nije mogao vratiti, stoga je čovječanstvu ostala vatra, ali je [[Zeus]] bio bijesan i odlučio je kazniti čovječanstvo. === Okovani Prometej === Zeus je zapovjedio [[Hefest]]u ili [[Hermes]]u da ga okuje u neprobojne okove na brdu [[Kavkaz]]u i poslao [[orao|orla]] Etona (potomak [[Tifon]]a i [[Ehidna|Ehidne]]) na njega da mu svaki dan kljuca [[jetra|jetru]] (orao je bio [[Zeus]]ova sveta životinja). Prometej je bio besmrtan te je jetra svakog dana iznova bila obnovljena, ali je i dalje patio, sve dok ga nije oslobodio [[Heraklo]] dok je izvršavao svoje zadatke. Također je znao koja će [[Zeus]]ova žena nositi dijete koje će ga svrgnuti, kao što je i on svrgnuo svog oca [[Kron]]a. Moguće je da ga je [[Zeus]] htio natjerati da kaže, a Prometej je odbio, stoga ga je [[Zeus]] okovao. Kazna je trebala trajati 30.000 godina. U [[Eshil]]ovom ''[[Okovani Prometej|Okovanom Prometeju]]'' [[Ija (mitologija)|Iji]] Prometej govori da će ga njen potomak iz dvanaestog naraštaja spasiti. To se i dogodilo, [[Heraklo]] je prolazio onuda tražeći, došao do Prometeja i oslobodio ga. [[Zeus]]u je kao zamjenu dogovorio besmrtnost [[Kentaur]]a [[Hiron]]a. Ubio je orla strijelom. Sam [[Zeus]] nije bio bijesan zbog toga što je Prometej izbjegao kaznu, jer [[Heraklo]] je bio njegov sin. Prometej je potom pozvan natrag na [[Olimp]], ali je i dalje morao sa sobom nositi stijenu na koju je bio prikovan. [[Datoteka:J D Schubert Prometheus und Pandora.jpg|mini|Johann David Schubert: Prometej i [[Pandora]]]] === Pandora === Da bi kaznio ljude, [[Zeus]] je naredio ostalim bogovima da načine ženu, [[Pandora|Pandoru]], kao dar ljudima. [[Olimpski bogovi]] obdarili su je raznim darovima i osobinama, a posebno je važna bila znatiželja. Prometej je svom bratu [[Epimetej (mitologija)|Epimeteju]] rekao da ne prima nikakve darove od bogova. [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] ga nije poslušao te, kad su bogovi poslali [[Pandora|Pandoru]] na zemlju, zaljubio se u nju. [[Hermes]] mu je rekao da je ona [[Zeus]]ov dar i upozorio ga je da ne dira [[Pandorina kutija|Pandorinu kutiju]] koja je bila njen miraz. [[Epimetej (mitologija)|Epimetej]] je rekao [[Pandora|Pandori]] da ne otvara tu posudu. Međutim, [[Pandora|Pandorina]] znatiželja je prevladala te je otvorila posudu. Sva zla su izašla na dotada bezbrižno čovječanstvo koje je živjelo u blagostanju: kuga, tuga, siromaštvo, zločin, očaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara i druga. Odmah je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo nada. Svijet je bio vrlo hladan i turoban, a onda je [[Pandora]] opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je čovječanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu. == Umjetnost == [[Datoteka:Gustave Moreau 006.jpg|mini|Gustave Moreau: Prometej, 1868.]] Po [[Ovidije|Ovidiju]], Prometej je od gline načinio čovjeka na sliku i priliku bogova. Prikazuju ga pred kipom u prirodnoj veličini, koji stoji na postolju. [[Atena]], koja mu je pomogla da ukrade vatru iz Sunčevih kola, može stajati uz nju pokazujući gore. Ili, donijevši plijen, upaljenom zubljom dodiruje kip da bi ga oživio. To spajanje dvaju nepovezanih mitova, stvaranja čovjeka i krađa vatre, omogućilo je da se sve protumači kao [[hrišćanstvo|hrišćanska]] alegorija o čovjeku kojeg je prožela duhovna milost. Da kazni Prometeja za buntovno ponašanje, [[Zeus]] naredi [[Hefest]]u da ga okuje na Kavkazu; po drugima je to učinio Hermes. Ondje je on mnogo vjekova trpio muke jer ga je svaki dan pohodio orao koji mu je kljucao jetru. Tema podsjeća na [[Titije]]vo kažnjavanje: njegovu jetru kljucao je jastreb. Prometeja naposljetku izbavi [[Heraklo]]. == Današnje shvatanje mita == Svako doba pridavalo je svoje simboličko značenje Prometejevom liku, prilagođavajući pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilovog doba u vatri se nije gledalo samo prirodno počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i naukama; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi čovjeka od njegovog izvornog neznanja. Hrišćani su u tom [[poganstvo|poganskom]] tvorcu i njegovom posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o [[Isus]]u; u njegovoj kazni, okivanju za [[hrid]]inu, nagovještaj raspeća. [[Romantizam|Romantički]] pokret u [[19. vijek]]u načinio je od Prometeja simbol slobode, suborca ljudskog roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u različita doba, bio umjetnik koji sa neba prima oganj stvaralačkog nadahnuća. Jetra je u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao ogledalo budućnosti. Njih je očito fascinirala osobina jetre koja kada se izvadi iz tek zaklane životinje ima sposobnost jasnog odražavanja, jer je tamna i glatka poput ogledala. Također u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja je u antici služila za izdubljivanje i pravljenje [[teleskop]]a. Međutim, Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i njegovo ime, koje potječe od riječi ''prometheia'', što znači "predviđati, misliti unaprijed"; kao drugo, njegova jetra bila je njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe da se Prometejeva jetra povezivala sa proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana još jedna [[optika|optička]] pojava. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakog dana ptica je slijetala na njega i izjedala dio njegove jetre, koja bi se preko noći obnovila. Poslije mnogih vijekova naišao je [[Heraklo]], koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi. [[Datoteka:Cole Thomas Prometheus Bound 1846-47.jpg|lijevo|400px|mini|Thomas Cole: Okovani Prometej]] Mit govori da je Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To ogledalo je reflektiralo svjetlost samo tokom dana. Prometej je donio nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili ogledala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. U [[arhajci|arhajskom]] i predhistorijskom periodu (tj. davno prije klasičnog doba), najvažnija grčka proročišta, kao što su [[Dodona]], [[Delfi]] i [[Del]], bila su smještena na tačkama geografske širine, te je jedno od drugog bilo udaljeno tačno za jedan stepen geografske širine. Budući da je do [[7. vijek p.n.e.|7. vijeka p.n.e.]] Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg perioda. Doista, iskopavanja [[Kreta|minojskih]] ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do [[12. vijek p.n.e.|12. vijeka p.n.e.]]. Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prahistorijsko doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati kao Grke. U pretklasično doba mnogo pažnje se poklanjalo geodetskim mjerenjima na osnovu kojih su se uspostavljale svete tačke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan sa tim. Razmotrimo sada [[Filostrat]]ovo djelo ''Život Apolonija iz Jijane'' ([[2. vijek]]). Djelo uglavnom sadrži izvještaje o neobičnim mjestima koja su posjetili [[Apolonije]] i njegov prijatelj Damis. U 3. poglavlju II. knjige, nailazimo na zanimljiv podatak o urođenicima sa južnog Kavkaza: <blockquote>''[[Barbari]] prepričavaju legende o toj planini ([[Mikal]]), a odjeke tih legendi nalazimo u djelima [[grčki pisci|grčkih pjesnika]]. Kažu da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan, te da Heraklo nije mogao podnijeti da se sa njim tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim iznutricama. Drugi pripovijedaju da je Prometej bio okovan u [[pećina|pećini]], koja se i danas može vidjeti na jednom obronku, Damis kaže da njegovi okovi još uvijek vise na stijeni, iako se ne može sa sigurnošću reći od kojeg su materijala bili načinjeni. Neki kažu da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli čitav [[stadij]] (oko 2 [[km]]). Toliko je velik bio Prometej. Međutim, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima, te vatrenim strijelama pale gnijezda koja oni savijaju među stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujući kako time osvećuju Prometeja; u tolikoj mjeri njihovom maštom gospodari taj mit.''</blockquote> To je posve neočekivan i neizmjerno dragocjen podatak koji pomaže da unesemo smisao u mit o Prometeju. Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak nedvosmisleno upućuje na optičku napravu koja je služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva cijev predstavljala je dio teleskopa koji bismo danas nazvali [[teodolit]], temeljni instrument za geodetska mjerenja. Nemoguće je postići tačnost u geodetskom mjerenju bez neke optičke naprave. Njen teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim narodima mogao je prilično dobro poslužiti i jednostavan teleskop. Što se tiče okova, valja imati na umu da su zbog jakih [[vjetar|vjetrova]] koji pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki način pričvrstiti svoje instrumente, kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snažan odraz svjetlosti na ogledalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću ogledala smještenog na jednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala grupa ljudi na drugom vrhu. U drevno doba nivo se utvrđivap pomoću utega i klatna, metode koja je, za razliku od [[libela|libele]], iskorištavala [[gravitacija|gravitacijsku silu]] na posve drugačiji način. Njegovo ime koje znači "predviđati" ili "gledati naprijed", upućuje na posmatranja i ispitivanja drevnih geodeta. == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Category:Prometheus|Prometej}} * [[s:Okovani Prometej (Eshil)|Eshil: Okovani Prometej]] * [http://www.theoi.com/Titan/TitanPrometheus.html Prometej u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{Simboli jezika|en|engleski}} * [http://www.maicar.com/GML/Prometheus1.html Prometej u grčkoj mitologiji] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Grčka mitologija}} [[Kategorija:Titani]] [[Kategorija:Grčka mitologija]] 0kc64zsoz1t14t6iwwnhew4arkfmnje 0 39322 3668418 3546253 2024-11-21T16:57:02Z 195.130.32.194 tacke 3668418 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Prost broj''' je [[Prirodan broj|prirodni broj]] veći od 1 koji je dijeljiv jedino sa 1 i samim sobom. [[Datoteka:Prime number Cuisenaire rods 7.png|desno|150px]] Primjeri prostih brojeva su: 2, 3, 5, 7,... Broj <math>a\,</math> ne možemo rastaviti na proste faktore ako je: <math>a=k \cdot l \Rightarrow a=k \lor a=l</math>. Broj <math>a \,</math> je prost ako je <math>a \,</math> dijeli <math>p \cdot q \Rightarrow a \,</math> dijeli <math>p \,</math> ili <math>a \,</math> dijeli <math>q \,</math>. Lahko se može dokazati da ako je broj prost onda је i nerastavljiv i obrnuto. Složen broj je broj koji je djeljiv samim sobom, sa 1, te još nekim brojem. Svaki složeni broj može se na jedinstven način rastaviti na proste faktore: 125|5 34|2 25|5 17|17 5|5 1 1 125=5*5*5 34=2*17 ==Definicija== [[Datoteka:Prime rectangles.svg |desno|300px|<math>12:3=4</math> 11 prost broj]]<math></math> Prirodni broj se zove prost broj (ili premijer) ako ima tačno dva pozitivna djelitelja, <math>1</math> i sam taj broj. Prirodni brojevi veći od 1 koji nisu prosti nazivaju se složeni ;Primjer Broj 12 nije prost, jer 12 možemo podijeliti u 3 kolone po 4 elementa 11 možemo smjestiti samo u jednu ili 11 kolona po 11 odnosno 1 elemenat, tj 11 je prost broj. Među brojevima od 1 do 6, broj 2, 3 i 5 su prosti brojevi, a 1, 4, i 6 nisu prosti. * <math>3=2\times 1+1</math> * <math>5=2\times 2+1</math> * <math>4=2\times 2</math> * <math>6=3\times 2</math> Iz navedenog se vidi da su prirodni brojevi podijeljeni u tri klase. * Broj 1 * Prosti brojevi * Složeni brojevi U skupu prirodnih brojeva broj <math>1</math> ima poseban položaj, zato je izdvojen u posebnu klasu. Djeljivost u skupu <math>\N</math> može se proširiti na skup <math>\N_0</math> i reći da je <math>0</math> djeljiva sa svakim prirodnim brojem, jer je <math>0 = a \times 0</math>. Broj <math>0</math> nije ni prost ni složen broj. Ovo možemo reći na još jedan način Broj <math>n> 1</math> je prost, ako ga možemo napisati kao proizvod dva prirodna broja <math>a</math> i <math>b</math>, koji su veći od <math>1</math> <math>n=a\times b</math> Svi prosti brojevi manji od 1000 su: :2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, 59, 61, 67, 71, 73, 79, 83, 89, 97, 101, 103, 107, 109, 113, 127, 131, 137, 139, 149, 151, 157, 163, 167, 173, 179, 181, 191, 193, 197, 199, 211, 223, 227, 229, 233, 239, 241, 251, 257, 263, 269, 271, 277, 281, 283, 293, 307, 311, 313, 317, 331, 337, 347, 349, 353, 359, 367, 373, 379, 383, 389, 397, 401, 409, 419, 421, 431, 433, 439, 443, 449, 457, 461, 463, 467, 479, 487, 491, 499, 503, 509, 521, 523, 541, 547, 557, 563, 569, 571, 577, 587, 593, 599, 601, 607, 613, 617, 619, 631, 641, 643, 647, 653, 659, 661, 673, 677, 683, 691, 701, 709, 719, 727, 733, 739, 743, 751, 757, 761, 769, 773, 787, 797, 809, 811, 821, 823, 827, 829, 839, 853, 857, 859, 863, 877, 881, 883, 887, 907, 911, 919, 929, 937, 941, 947, 953, 967, 971, 977, 983, 991, 997 <ref>[https://oeis.org/A000040 A000040]</ref> ==Osnovna teorema aritmetike== Svaki prirodni broj <math>n</math> (<math>n>1</math>) postoji jedinstven rastav na proste faktore <math>n={p_1}^{a_1} \times {p_2}^{a_2} \times ... \times {p_k}^{a_k}</math> Gdje su <math>p_1 < p_2 < ... < p_k</math> te su svi <math>p_i</math> prosti brojevi. ;Primjer <math>23244 = 2 \times 2 \times 3 \times 13 \times 149= 2^2 \times 3 \times 13 \times 149</math> <math>1200 = 2^4 \times 3^1 \times 5^2 = 3 \times 2 \times 2 \times 2 \times 2 \times 5 \times 5 = 5 \times 2 \times 3 \times 2\times 5 \times 2 \times 2</math> == Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore == Rastavljanje se može postići dijeljenjem s prostim brojevima, međutim, ako znamo neka jednostavna pravila, to rastavljanje postaje vrlo jednostavno. * Ako je broj paran (posljednja cifra mu je '''2''', '''4''', '''6''', '''8''' ili '''0'''), onda je djeljiv s dva. * Ako broj završava ciframa '''5''' ili '''0''', onda je djeljiv s pet. * Ako mu je zbir cifara [[dijeljenje (matematika)|djeljiv]] s tri, onda je taj broj djeljiv s tri. * Ako je zbir cifara djeljiv s devet, onda je broj djeljiv s devet. * Ako su mu posljednje dvije cifre djeljive sa četiri, onda je broj djeljiv sa četiri. * Ako su mu posljednje dvije cifre djeljive s 25, onda je broj djeljiv s pet. <ref>[[Djeljivost brojeva|Djeljivost pojedinim brojevima]]</ref> ==Eratostenovo sito== {{glavni|Eratostenovo sito}} Ovo je mehanički postupak pronalaženja prostih brojeva koji nisu veći od '''n''' . Ispišemo sve brojeve od '''2''' do '''n.''' Pođemo od broja '''2''' i precrtavamo svaki drugi broj, zatim pođemo od broja '''3''' i precrtavamo svaki treći s time da brojimo i precrtane brojeve, pa od prvog neprecrtanog broja itd. Ovaj postupak ponavljamo dok ne dođemo do broja '''p''' za koji je '''p^2 > n'''. Neprecrtani brojevi su prosti. Primjer za <math>n=20</math>: :2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20 :2, 3, '''4''', 5, '''6''', 7, '''8''', 9, '''10''', 11, '''12''', 13, '''14''', 15, '''16''', 17, '''18''', 19, '''20''' :2, 3, '''4''', 5, '''6''', 7, '''8''', '''9''', '''10''', 11, '''12''', 13, '''14''', '''15''', '''16''', 17, '''18''', 19, '''20''' :2, 3, '''4''', 5, '''6''', 7, '''8''', '''9''', '''10''', 11, '''12''', 13, '''14''', '''15''', '''16''', 17, '''18''', 19, '''20''' == Kriptografija == Važna primjena prostih brojeva je u oblasti kriptografije. Algoritmi za šifriranje poruke žive od toga sto ne postoji efikasan algoritam za rastavljanje broja na proste faktore. Tako se lahko mogu pomnožiti dva dovoljno velika prosta broja, međutim, obrnuti proces, tj. naći njegove proste faktore traje dosta duže. Poznata šifra koja na tome bazira je [[RSA]] <ref name="PNS">[http://www.pns-berlin.de/crypt-rsa.html RSA . Kurs na njemačkoj gimnaziji u Berlinu ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161112200053/http://www.pns-berlin.de/crypt-rsa.html |date=12 Novembar 2016 }} učitano 18.01.2014 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> ==Brojnost prostih brojeva== Prostih brojeva ima beskonačno mnogo. Ovo je prvi dokazao Euklid u svojim Elementima, knjiga X, Teorema 20. Njegov dokaz je sljedeći: Pretpostavimo da je broj prostih brojeva konačan. Pomnožimo ih sve i dodajmo 1. Dobićemo broj koji podijeljen sa bilo kojim prostim brojem daje ostatak 1. Dobili smo broj koji nema djelitelja među postojećim brojevima. To jeste prost broj veći od prethodnih. Matematičari su otkrili još osobina koje su vezane za brojnost prostih brojeva. Ojler je otkrio da red recipročnih prostih brojeva divergira. Čak je nađena asimptotska formula za zbir prostih brojeva manjih od nekog datog : <math>\lim_{x\to\infty} \sum_{p<x} \frac{1}{p}\ \sim\ \ln \ln x</math> Postoji funkcija <math>\pi (x) \,</math> koja ima vrijednost jednaku broju prostih brojeva u intervalu <math>(1, x] \,</math>. Ona daje odgovor na pitanje kolikoima prostih brojeva manjih od datog broja. Primjer: <math>\pi (100000) = 9592\,</math>. Za veće brojeve funkcija glasi: :<math>\pi (x) \sim \frac{x}{\ln x - 1}</math>. Vrijednost funkcije <math>\pi (x)</math> {| border="1" cellspacing="4" cellpadding="4" style="border-collapse: collapse;" |- !manjih od x ! <math>\pi (x)</math> |- style="text-align:right;" || 10 ||4 |- style="text-align:right;" ||100 ||25 |- style="text-align:right;" ||1.000 ||168 |- style="text-align:right;" ||10.000 ||1.229 |- style="text-align:right;" ||100.000 ||9.592 |- style="text-align:right;" ||1.000.000 ||78.498 |- style="text-align:right;" ||10.000.000 ||664.579 |- style="text-align:right;" ||100.000.000 ||5.761.455 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000 ||50.847.534 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000 ||455.052.511 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000 ||4.118.054.813 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000 ||37.607.912.018 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000 ||346.065.536.839 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000.000 ||3.204.941.750.802 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000.000 ||29.844.570.422.669 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000.000 ||279.238.341.033.925 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000.000.000 ||2.623.557.157.654.233 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000.000.000 ||24.739.954.287.740.860 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000.000.000 ||234.057.667.276.344.607 |- style="text-align:right;" ||100.000.000.000.000.000.000 ||2.220.819.602.560.918.840 |- style="text-align:right;" ||1.000.000.000.000.000.000.000 ||21.127.269.486.018.731.928 |- style="text-align:right;" ||10.000.000.000.000.000.000.000 ||201.467.286.689.315.906.290 |} ==Gustoća raspodjele prostih brojeva== Posmatrajmo omjer gustoće prostih brojeva manjih od nekog broja '''n''' i recipročne vrijednosti prirodnog logaritma tog broja. Gustoća prostih brojeva u skupu <math>\N</math> opada kao i recipročna vrijednost prirodnog logaritma broja n, za velike vrijednosti n (<math>k/m \to 1</math>). {| class="wikitable" |- ! n !! <math>k=\pi(n)/n</math> !! <math>m=1/ ln(n)</math> !! <math>k/m</math> |- | <math>10^3</math> || 0,168|| 0,1448 || 1,16022 |- | <math>10^6</math> || 0,078498|| 0,0723824 || 1,08449 |- | <math>10^9</math> || 0,050847534 || 0,048254942 || 1,05372 |- | <math>10^{12}</math> || 0,037607912018 || 0,03619120682 || 1,03914 |- | <math>10^{24}</math> || 0,018435599767349 || 0,018095603412635 || 1,018788 |} ==Dirichletov teorem== Neka su '''d''' i '''a''' prirodni brojevi takvi da je njihova mjera <math>(d, a) = 1</math>, tj. oni su relativno prosti, tada postoji beskonačno mnogo prim brojeva oblika <math>d n + a</math>, <math>n\in N_0</math> , tj. postoji beskonačno mnogo prim brojeva u aritmetičkom nizu <math>a,\ d + a,\ 2d + a,\ 3d +\ a...</math> :Prosti brojevi 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, … u aritmetičkim nizu <math>1 + 2n</math> :Prosti brojevi 5, 13, 17, 29, 37, 41, 53, 61, 73, 89, … u aritmetičkim nizu <math>1 + 4n</math> :Prosti brojevi 3, 7, 11, 19, 23, 31, 43, 47, 59, 67, … u aritmetičkim nizu <math>3 + 4n</math> ==Euklidov teorem== Skup svih prostih brojeva je beskonačan. Dokaz za neke opšte [[Aritmetički niz|aritmetičke nizove]]. Svaki prost broj veći od '''2''' je neparan, te je oblika <math>4n+3</math> ili <math>4n+1</math>. Proizvod dva broja oblika <math>4n+1</math> također je tog oblika: <math>(4a+1)(4b+1)=16ab+4a+4b+1=4(4ab+a+b)+1 </math> Pretpostavimo da postoji konačno mnogo prostih brojeva <math>p_1,p_2,...,p_n</math> koji su oblika <math>4n+3</math>. <math>N= 4\times p_1\times p_2\times ...\times p_n -1 = 4 \times (p_1\times p_2\times ...\times p_n -1)+3</math> N je prost broj, ili se može rastaviti na proizvod prostih brojeva, od kojih nijedan nije <math>p_1,p_2,...,p_n</math> jer ostatak [[Dijeljenje (matematika)|dijeljenja]] broja '''N''' sa nekim od brojeva '''p''' je '''-1'''. Svi prosti faktori broja '''N''' ne mogu biti oblika <math>4n+1</math>, jer '''N''' nije tog oblika. Kao što smo vidjeli, proizvod brojeva oblika <math>4n+1</math> je također je broj tog oblika. Prema tome, bar jedan prost faktor mora biti oblika <math>4n+3</math>, što je nemoguće, jer taj faktor nije nijedan od brojeva '''p''', za koje smo pretpostavili da su svi prosti brojevi oblika <math>4n+3</math>. Dakle, broj prostih brojeva takvog oblika je beskonačan. ;Posljedica [[Dirichletov red|Dirichletove]] teoreme je [[Red]] recipročnih prostih brojeva oblika <math>4n + 3</math> <math>\frac{1}{3}+\frac{1}{7}+\frac{1}{11}+\frac{1}{19}+...</math> divergira ==Najveći poznati prost broj== Trenutno najveći poznati prost broj je 2^30.402.457&nbsp;−&nbsp;1 (ovaj broj ima 9.152.052 cifara). Izračunali su ga 15. decembra 2005. godine dva profesora sa Misuri državnog univerziteta. Označava se sa М_30402457 i predstavlja 43. Mersenov prost broj. Prethodni najveći poznati prost broj je bio M_25964951 = 2^25.964.951&nbsp;−&nbsp;1 (42. poznati [[Mersenov prost broj]], 7.816.230 cifara) a pre njega M_24036583 = 2^24.036.583&nbsp;−&nbsp;1 (41. poznati Mersenov prost broj, 7.235.733 cifara) Postoji dobar praktičan razlog zašto su svi veliki prosti brojevi oblika Mersenovih prostih brojeva. To je relativno jednostavan metod za provjeru složenosti broja (Lukas-Lemer test). Za ostale brojeve je metoda vremenski zahtjevna. Najveći prost broj koji nije ovog oblika je 27.653 × 2^9.167.433 + 1 (2.759.677 cifara) i šesti je po veličini na listi najvećih poznatih prostih brojeva. Za nalaženje prostog broja sa 10⁷ decimalnih cifara postoji nagrada od 100.000 dolara. ==Ulamova spirala== [[Datoteka:Ulam spiral howto all numbers.svg |desno|150px]] [[Datoteka:Ulam spiral howto primes only.svg|desno|150px]] [[Ulamova spirala]] je jednostavan način vizualizacije prostih brojeva. Potrebno je napisati brojeve od 1 pa nadalje u obliku pravougle spirale, te nakon toga pobrisati sve brojeve osim prostih, na taj način se dobiju zanimljivi oblici. Otkrio ju je [[Stanislaw Ulam]] [[1963]]. godine dok se dosađivao na sastanku crtkarajući po papiru, primijetivši da se prosti brojevi nalaze na dijagonalama. Ubrzo nakon toga je sa saradnicima Myronom Steinom i Mark Wellsom koristeći MANIAC II (Mathematical Analyzer Numerical Integrator and Computer Model II) u istraživačkom laboratoriju u Los Alamosu, generirao sliku spirale koja je obuhvatala brojeve do 65 000. ==Teoreme i slutnje== U potrazi za nekim zakonima i pravilnostima među prostim brojevima proizašle su mnoge teoreme i hipoteze. Neke od njih su : ===Goldbachova hipoteza=== Polovinom XVIII vijeka njemački matematičar [[Christian Goldbach]] je napisao pismo [[Leonhard Euler|Leonhardu Euleru]] u koje je izrekao sljedeću hipotezu: ::;Svaki [[Prirodan broj|prirodni broj]] koji se može predstaviti kao zgir 2 prosta broja, također se može predstaviti kao zbir sve više i više prostih brojeva dok svi ne budu jedinice. Nakon toga je na margini pisma zapisao drugu [[Hipoteza|hipotezu]]: ::;Svaki parni prirodni broj veći od 2 se može zapisati kao zbir 3 prosta. Goldbach je smatrao broj 1 prostim, što je kasnije [[Definicija i teorema|defnicija]] prostih brojeva izostavila. Danas je poznato da su te 2 hipoteze ekvivalentne. Euler mu je odgovorio i prepravio Goldbachovu hipoteza: ::;Svaki prirodni broj veći od 2 se može zapisati kao zbir 2 prosta. Još jedna Goldbachova hipoteza da se svaki neparni broj veći od 5 može prikazati kao zbir 3 prosta slijedi implikacijom iz potonje. Do danas je hipoteza provjerena za prirodne brojeve manje od <math>1609 \times 10^{18}</math>. Hipoteza još nije dokazana. ===Chenov teorem=== Chen Jingrun je bio kineski matematičar XX vijeka. Svojim teoremom je napravio veliki korak prema rješavanju Goldbachove hipoteze. Teorem glasi :;Svaki dovoljno veliki prirodni broj može se prikazati kao zbir 2 prosta ili kao zbir prostog i poluprostog ( proizvod 2 prosta) ===Green-Tao teorema=== Teoremu su dokazali Ben Green i Terence Tao [[2004]]. godine. ::;Niz prostih brojeva sadrži proizvoljno mnogo proizvoljno dugačkih aritmetičkih nizova. Drugim riječima postoji niz prostih brojeva s n članova : <math>P_k=P+k*d</math> gdje je <math>k>0</math> i <math>k<n+1</math> Ova teorema samo govori da postoje i ne pokazuje kako se pronalaze. ===Mala Fermatova teorema=== Francuski matematičar Pierre de Fermat prvi iznio ovu teoremu koji daje nužan uslov djeljivosti s prostim brojevima. <math>a^p \equiv a (mod \ p)</math> daje isti ostatak pri dijeljenju s '''p''' kao i '''a''', gdje je '''a''' prirodni broj, a '''p''' prost ==Izvori== * [https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Seminar_Prosti_brojevi.pdf Prosti brojevi/Seminarski rad/juni 2012] * [http://empslocal.ex.ac.uk/people/staff/mrwatkin//zeta/vardi.html An Introduction to Analytic Number Theory / 14.12.1998 ] * [https://www.encyclopediaofmath.org/index.php/Prime_number Prime number] == Također pogledajte == * [[Mertensovi teoremi]] == Reference == {{refspisak}} {{Commonscat|Prime numbers}} [[Kategorija:Prosti brojevi| ]] [[Kategorija:Cjelobrojni nizovi]] p5ofhid8kcl7fhttm6fhpljgwdl8xb8 0 68041 3668389 3667880 2024-11-21T14:12:42Z Nerko65 55647 3668389 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država| izvorno_ime =Norfolk Island| zvanično_ime =Norfolk ostrvo| ime_genitiv =Ostrva Norfolka| zastava =Flag of Norfolk Island.svg| grb =Coat of arms of Norfolk Island.svg| mapa =LocationNorfolkIsland.png| službeni_jezik =[[Engleski jezik|engleski]], [[Norfuk jezik|norfuk]]| glavni_grad =[[Kingston, ostrvo Norfolk|Kingston]]| vrsta_prve_vlasti =Poglavar| vladar_prva_vlast =[[Kraljica Elizabeta II]]| vrsta_druge_vlasti =Administrator| vladar_druga_vlast =[[Grant Tambling]]| po_površini_na_svijetu =226.| površina =34,6 | procenat_vode =0| po_broju_stanovnika_na_svijetu =232.| stanovnika =2114| gustoća =53,2| nezavisnost =| valuta =[[Australijski dolar]]| vremenska_zona =[[UTC]] +11:30| himna ="[[Pitcairn Anthem]]" (Himna [[Pitcairn]] ostrva)| internetski_nastavak =[[.nf]]| pozivni_broj =+6723| |}} '''Norfolk ostrvo''' je malo naseljeno ostrvo u [[Tihi okean|Tihom Okeanu]] smješteno između [[Australija|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Nova Kaledonija|Nove Kaledonije]], te zajedno sa dva susjedna ostrva čini [[Države i teritorije Australije|australijsku saveznu teritoriju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Norfolk-Island|title=Norfolk Island {{!}} History, Population, Map, & Facts {{!}} Britannica|date=29. 10. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 12. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://norfolkisland.gov.nf/tourism-and-economic-development/about-norfolk-island|title=About Norfolk Island|access-date=27. 12. 2023|archive-date=27. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231227162635/https://norfolkisland.gov.nf/tourism-and-economic-development/about-norfolk-island|url-status=dead}}</ref> == Historija == Nenaseljena ostrva otkrio je 1774. [[James Cook]]. Isprva je bio kažnjenička kolonija. 1856. godine na ostrvo se naseljavaju potomci pobunjenika s [[brod Bounty|broda Bounty]] s [[Pitcairn]]a. Godine 1897. uprava nad ostrvom povjerena je guverneru [[Novi Južni Vels|Novog Južnog Velsa]], a ostrva je ostao posebna britanska kolonija. 1979. dobija veliku unutrašnju autonomiju od Australijskog saveza. Stanovnici zagovaraju potpuno osamostaljenje jer se teritorija financira vlastitim prihodima. == Geografija == {{Proširiti sekciju}} == Klima == Ostrvo Norfolk ima [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]] pod utjecajem mora s toplim, vlažnim ljetima i vrlo blagim, kišovitim zimama. Najviša temperatura je 28,5 °C, a zabilježena je 23. januara 2024. godine, dok je najniža 6,2 °C zabilježena 29. jula 1953. godine. <ref>{{cite web |url = http://www.bom.gov.au/climate/averages/tables/cw_200288_All.shtml |title = Norfolk Island Aero Climate Statistics |publisher = [[Bureau of Meteorology]]|access-date = 22 June 2024 }}</ref> Ostrvo ima umjerene količine padavina od 1.109,9 milimetara s maksimumom zimi, i 52,8 vedrih dana godišnje. <ref>{{cite web |url = http://www.bom.gov.au/jsp/ncc/cdio/cvg/av?p_stn_num=200288&p_prim_element_index=0&p_comp_element_index=0&redraw=null&p_display_type=full_statistics_table&normals_years=1991-2020&tablesizebutt=normal |title = Norfolk Island Aero Climate Statistics |publisher = [[Bureau of Meteorology]]|access-date = 22 June 2024 }}</ref> == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Vlada == Ostrvo Norfolk je jedina prekookeanska teritorija Australija koja je imala određen vid samouprave. Od 1979. do 2015. stanovnici Norfolka su birali vlastitu skupštinu koja je imala zakonodavnu vlast, iako je Australijski parlament imao pravo da suvereno donosi zakone na teritoriji Norfolka. Australijska vlada upravlja ostrvom preko pozicije ''Administratora,'' tj. upravnika.<ref>{{Cite news|url=https://www.abc.net.au/news/2017-03-03/eric-hutchinson-appointed-norfolk-island-administrator/8321496|title=Former Tasmanian MP Eric Hutchinson appointed Norfolk Island administrator|last=Burgess|first=Georgie|date=3. mart 2017|access-date=12. januar 2022|work=ABC News}}</ref> Glavni grad otoka je Kingston, iako je najveće naseljeno mjesto Burnt Pine. Kao teritorija Australije, Norfolk nema nikakvu diplomatsku reprezentaciju u vanjskim, međunacionalnim odnosima, ali jeste član međunarodnih sportskih udruženja. Nakon ukidanja samouprave 2015. godine, umjesto skupštine, Norfolk ima regionalno vijeće koje funkcioniše kao i ostala slična regionalna tijela uprave u Australiji. == Zastava i grb == [[Datoteka:Flag of Norfolk Island.svg|mini|lijevo|200px|[[Zastava Ostrva Norfolk]].]] [[Datoteka:Coat of arms of Norfolk Island.svg|mini|desno|150px|[[Grb Ostrva Norfolk]].]] Zastava Ostrva Norfolka usvojena je 21. oktobra 1980. godine. Zastava je vertikalna trobojka, sa dva zelena i jednim bijelim poljem u sredini. U bijelom polju se nalazi ''[[Araucaria heterophylla]]'', vrsta [[Bor (biljka)|bora]] karakterističnog za ostrvo. Grb Ostrva Norfolka se sastoji od štita oko kojeg se nalaze [[lav]] i [[kengur]] kao držači. Iznad štita je stilizirani šljem, a ispod traka sa natpisom "INASMUCH". == Demografija == Stanovništvo ostrva Norfolk iznosilo je 2.188 na popisu iz 2021. godine, koje je opalo sa visokih 2.601 iz 2001. godine. == Obrazovanje == [[Datoteka:NorfolkIslandCentral_School1.jpg|lijevo|mini|Centralna škola ostrva Norfolk]] Jedina škola na ostrvu, Norfolk Island Central School, pruža obrazovanje od vrtića do 12. godine. Škola je imala ugovorni aranžman koji se naziva ''Memorandum o razumijevanju'' s Ministarstvom obrazovanja Novog Južnog Walesa u vezi s pružanjem obrazovnih usluga školi, od kojih je posljednji stupio na snagu u januaru 2015. <ref>[http://www.norfolkisl-c.schools.nsw.edu.au/home Norfolk Island Central School] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518104248/http://www.norfolkisl-c.schools.nsw.edu.au/home |date=18 May 2015 }} (accessed 13 May 2015)</ref> Godine 2015. u Centralnu školu Norfolk Islanda upisano je 282 učenika. <ref>{{cite web|url=http://www.norfolkisl-c.schools.nsw.edu.au/our-school/school-plan|title=Norfolk Island Central School|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603160102/http://www.norfolkisl-c.schools.nsw.edu.au/our-school/school-plan|archive-date=3 June 2016|access-date=1 May 2016}}</ref> Od januara 2022. Ministarstvo obrazovanja (Queensland) preuzelo je vođenje Centralne škole na ostrvu Norfolk u skladu sa tranzicijom državnih službi sa vladom Novog Južnog Velsa na vladu Queenslanda, a nastavni plan i program korišten je do kraja školske 2023. <ref>{{cite press release|url=https://www.infrastructure.gov.au/territories-regions-cities/territories/norfolk_island/administrator/media/2021/ni-a-mr-202174|title=Access to the NSW curriculum on Norfolk until 2023|date=2 December 2021|publisher=The Department of Infrastructure, Transport, Regional Development, Communications and the Arts|access-date=4 August 2023|archive-date=4 August 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230804052454/https://www.infrastructure.gov.au/territories-regions-cities/territories/norfolk_island/administrator/media/2021/ni-a-mr-202174|url-status=dead}}</ref> Djeca na ostrvu uče [[Engleski jezik|engleski]] kao i norfuk, u nastojanju da se jezik oživi. <ref>{{Cite web|url=https://norfolkisl-c.schools.nsw.gov.au/learning-at-our-school/languages.html|title=Norfolk studies – Norfolk Island Central School|access-date=2 May 2021|archive-date=2 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210502033229/https://norfolkisl-c.schools.nsw.gov.au/learning-at-our-school/languages.html|url-status=dead}}</ref> Na ostrvu ne postoji javna infrastruktura za tercijarno obrazovanje. Centralna škola ostrva Norfolk radi u partnerstvu sa registrovanim organizacijama za obuku i lokalnim poslodavcima kako bi podržala studente koji pristupaju kursevima stručnog obrazovanja i obuke. <ref>[http://www.norfolkisland.gov.nf/education/Education%20Review%202014%20-%20September_14.pdf Page 4, Education Review, Norfolk Island, Stage One, Stage Two and Stage Three, The Report, 14 September 2014] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150420101706/http://www.norfolkisland.gov.nf/education/Education%20Review%202014%20-%20September_14.pdf |date=20 April 2015 }} (accessed 13 May 2015)</ref> == Kultura == Iako na ostrvu nije bilo "autohtone" kulture u vrijeme naseljavanja, [[Tahiti|tahićanski]] utjecaj doseljenika s ostrva [[Pitcairn]] doveo je do toga da su neki aspekti [[Polinezija|polinezijske]] kulture prilagođeni kulturi Norfolka, među kojima [[hula ples]]. Domaća kuhinja također pokazuje utjecaje iz iste regije. Ostrvljani tradicionalno provode mnogo vremena na otvorenom, a pecanje i druge vodene aktivnosti su uobičajena zabava, a aspekt je postao uočljiviji kako ostrvo postaje pristupačnije za [[turizam]]. Većina ostrvskih porodica ima barem jednog člana uključenog u primarnu proizvodnju u nekom obliku. Vjerski obred i dalje je važan dio života nekih otočana, posebno starijih generacija. Međutim, stvarna brojka onih koji prisustvuju vjerskim obredima je oko 8% od stalnog stanovništva plus jedan dio turista. Na popisu iz 2006. 19,9% stanovnika ovog ostrva nije se opredijelilo po pitanju religije<ref>{{cite web |url=http://www.info.gov.nf/reports/Census/Census_2006.pdf |title=Norfolk Island Census, 2006 |access-date=17 July 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304040753/http://www.info.gov.nf/reports/Census/Census_2006.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> u poređenju s 13,2% iz 1996. <ref>{{cite web |url=http://www.info.gov.nf/reports/Census/Book1996.pdf |title=Norfolk Island Census, 1996 |access-date=17 July 2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304035632/http://www.info.gov.nf/reports/Census/Book1996.pdf |archive-date=4 March 2016 }}</ref> Ostrvo Norfolk ima niz muzeja i organizacija koji čuvaju njegovu baštinu, kao naprimjer, muzej ostrva Norfolk i muzej Bounty. Prvi ima pet lokacija unutar historijskog područja Kingstona i Arthur's Valea, mjesta svjetske baštine koje je također povezano s australskim mjestima gdje su obitavali osuđenici. <ref>{{Cite web |title=Bounty Folk Museum {{!}} Norfolk Island, Australia & Pacific {{!}} Attractions |url=https://www.lonelyplanet.com/australia/new-south-wales/norfolk-island/attractions/bounty-folk-museum/a/poi-sig/1160219/362277 |access-date=2023-03-29 |website=Lonely Planet |language=en |archive-date=29 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230329131945/https://www.lonelyplanet.com/australia/new-south-wales/norfolk-island/attractions/bounty-folk-museum/a/poi-sig/1160219/362277 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Norfolk Island Museum {{!}} Norfolk Island Museum |url=http://norfolkislandmuseum.com.au/ |access-date=2023-03-28 |website=norfolkislandmuseum.com.au |archive-date=10 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121010012744/http://norfolkislandmuseum.com.au/ |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Australian Convict Sites |url=https://whc.unesco.org/en/list/1306/ |access-date=2023-03-28 |website=UNESCO World Heritage Centre |language=en |archive-date=29 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029203618/https://whc.unesco.org/en/list/1306 |url-status=live }}</ref> == Galerija == <gallery> [[Datoteka:Norfolk_Island_jail1.jpg|mini|Stara vojna kasarna u [[Kingston (Ostrvo Norfolk)|Kingstonu]]]] [[Datoteka:Norfolk_Island_jail.jpg|desno|mini|Ostaci [[zatvor]]a na ostrvu Norfolk]] [[Datoteka:Descendants_of_the_mutineers,_1862.jpg|desno|mini|250x250piksel|Potomci pobunjenika Johna Adamsa i Matthewa Quintala na ostrvu Norfolk, 1862. S lijeva na desno: John Adams 1827–1897 sin Georgea Adamsa; John Quintal 1820–1912 sin Arthura Quintala; George Adams 1804–1873 sin Johna Adamsa; Arthur Quintal 1795–1873 sin Matthewa Quintala]] [[Datoteka:Norfolk_Island_Philip_Island.jpg|desno|mini|300x300piksel|Pogled preko puta na [[Nepean ostrvo|ostrvo Nepean]] (prednji plan) i ostrvo Phillip]] [[Datoteka:Norfolk_Island-CIA_WFB_Map.png|desno|mini|Karta ostrva Norfolk]] [[Datoteka:Government_House,_Norfolk_Island.jpg|mini|Dom Vlade, 2015]] [[Datoteka:KermadecNikau.jpg|desno|mini|''Rhopalostylis baueri'', autohtona palma]] <gallery mode="packed" widths="130px" heights="130px"> Datoteka:Norfolk_Island_Gannet_chick.jpg|Gannet Datoteka:Norfolk_Island_masked_boobies.jpg|alt=Masked boobies|Maskirani bubiji Datoteka:Norfolk_Island_white_turn_chick.jpg|alt=White tern|Bijela čigra Datoteka:Norfolk_Island_Emily_Bay.jpg|Emily Bay Datoteka:Norfolk-Island-Pines.jpg|alt=Norfolk Island pines|Borovi ostrva Norfolk Datoteka:Norfolk_Island_Captain_Cook_lookout.jpg|alt=Captain Cook Lookout|Vidikovac Kapetana Kuka Datoteka:Norfolk_Island_Bird_Rock.jpg|alt=Bird Rock (off the north coast)|Bird Rock (sa sjeverne obale) Datoteka:Norfolk_Island_Cathedral_Rock2.jpg|alt=Cathedral Rock (off the north coast)|Katedrala stijena (kod sjeverne obale) </gallery> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * http://www.norfolkisland.gov.nf/ *{{CIA World Factbook link|nf|Norfolk Island}} *{{dmoz|Regional/Oceania/Norfolk_Island}} *{{wikiatlas|Norfolk Island}} {{Stub-država}} {{Commonscat|Norfolk Island}} {{Commonwealth}} {{Države Australije i Okeanije}} [[Kategorija:Geografija Australije]] [[Kategorija:Ostrva]] [[Kategorija:Ostrvo Norfolk]] ai8b890b5yffgskkb4l0b9co8oi9t4n 0 80069 3668457 3436466 2024-11-21T23:01:09Z Silverije 11028 3668457 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u Hrvatskoj <!-- *** Gornji dio *** --> |ime = Vela Luka |vrsta = Općina <!-- *** Ime **** --> |službeni naziv = Općina Vela Luka |slogan = |nadimak = <!-- *** Slika *** --> |slika = Vela luca 2010.jpg |opis_slike = panorama Vele Luke |dimenzija_slike = <!-- *** Simboli *** --> |zastava = |grb = Vela Luka.png <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |županija = [[Datoteka:Flag of Dubrovnik-Neretva County.png|20px|border]] [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |općina = |općina1 = |općina2 = |općina3 = |općina4 = |općina5 = |općina6 = |općina7 = |općina8 = |općina9 = |općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | širina_stepeni = 42| širina_minuta = 57| širina_sekundi = 33| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 16| dužina_minuta = 43| dužina_sekundi = 09| dužina_IZ = E |najveća tačka = |najveća tačka metara = 8 <!-- *** Površina *** --> |površina grad = |površina općina = 43.27 <!-- *** Stanovništvo *** --> |stanovništvo općina = 3772 |stanovništvo grad = |stanovništvo ukupno = |stanovništvo godina = [[2021.]] |stanovništvo općina godina = |gustoća = |gustoća općina = 95.60 <!-- *** Historija i administracija *** --> |osnovano = |gradonačelnik = Tonči Gugić |gradonačelnik stranka = [[Socijaldemokratska partija|SDP]]-[[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] <!-- *** Kod *** --> |poštanski broj = 20270 Vela Luka |pozivni broj = (+385) 20 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Hrvatska | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://www.velaluka.hr/ Općina Vela Luka] <!-- *** Bilješka *** --> |bilješka = }} [[Datoteka:Vela-Luka01028.JPG|mini|280px|Vela Luka, rimokatolička crkva "Sv. Josip"]] '''Vela Luka''' je naseljeno mjesto i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na ostrvu [[Korčula|Korčuli]], u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. == Historija == Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine [[Korčula (grad)|Korčula]]. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vela Luka)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Vela Luka)|popisu stanovništva 2021]]. godine, općina, odn. naseljeno mjesto Vela Luka je imala 3.772 stanovnika. === Općina Vela Luka === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 1.218 || 0 || 1.940 || 2.632 || 3.563 || 4.334 || 5.026 || 4.038 || 4.091 || 4.310 || 4.297 || 4.193 || 4.398 || 4.464 || 4.380 || 4.137 || 3.772 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastala iz stare općine [[Korčula (grad)|Korčula]]. U 1869. dio podataka sadržan je u općini [[Blato (Hrvatska)|Blato]], a u 1857. sadrži dio podataka općine [[Blato (Hrvatska)|Blato]].''</small> === Vela Luka (naseljeno mjesto) === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="17" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1 /> |- | [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]] || [[2021.]] |- | 1.218 || 0 || 1.940 || 2.632 || 3.563 || 4.334 || 5.026 || 4.038 || 4.091 || 4.310 || 4.297 || 4.193 || 4.398 || 4.464 || 4.380 || 4.137 || 3.772 |- |} <small>'''Napomena''': ''U 1857. sadrži podatke za naselje [[Potirna]] (općina [[Blato (Hrvatska)|Blato]]). U 1869. podaci su sadržani u naselju [[Blato (Hrvatska)|Blato]] (općina [[Blato (Hrvatska)|Blato]]).''</small> ===Popis [[1991.]]=== {{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Korčula)}} Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Korčula)|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Vela Luka je imalo 4.464 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava: {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="1" | Vela Luka |- | [[1991.]] |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 4,464 | label1 = [[Hrvati]] 4,215 | value1 = 94.42 | color1 = #4169E1 | label2 = [[Jugoslaveni]] 45 | value2 = 1.00 | color2 = #8B008B | label3 = [[Srbi]] 25 | value3 = 0.56 | color3 = #FF0000 | label4 = [[Albanci]] 19 | value4 = 0.42 | color4 = #4B3621 | label5 = [[Turci]] 14 | value5 = 0.31 | color5 = #006A4E | label6 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 13 | value6 = 0.29 | color6 = #228B22 | label7 = [[Crnogorci]] 7 | value7 = 0.15 | color7 = #C19A6B | label8 = [[Slovenci]] 5 | value8 = 0.11 | color8 = #FF55A3 | label9 = [[Česi]] 4 | value9 = 0.08 | color9 = #B94E48 | label10 = [[Mađari]] 2 | value10 = 0.04 | color10 = #665D1E | label11 = [[Poljaci]] 2 | value11 = 0.04 | color11 = #800020 | label12 = [[Rusi]] 2 | value12 = 0.04 | color12 = #F400A1 | label13 = [[Makedonci]] 1 | value13 = 0.02 | color13 = #FF7E00 | label14 = [[Nijemci]] 1 | value14 = 0.02 | color14 = #BDB76B | label15 = [[Ukrajinci]] 1 | value15 = 0.02 | color15 = #7FFF00 | label16 = ostali 4 | value16 = 0.08 | color16 = #FFBF00 | label17 = neopredijeljeni 85 | value17 = 1.90 | color17 = #C154C1 | label18 = region. opr. 9 | value18 = 0.20 | color18 = #66424D | label19 = nepoznato 10 | value19 = 0.22 | color19 = #A2A2D0 }} |- |} ==Poznate osobe== * [[Jasna Zlokić]] * [[Oliver Dragojević]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Vela luka port964.JPG|lučica Datoteka:Vela luka street 977.JPG|ulica Datoteka:Vela-Luka00979.JPG|detalj rive Datoteka:Vela-Luka00944.JPG|obala Datoteka:Vela Luka - plaža Pičena.2.jpg|skrivena plaža Pičena </gallery> {{Široka slika|Vela luka panorama.jpg|905px|Vela Luka, panorama}} == Također pogledajte == * [[Hrvatska]] * [[Korčula]] * [[Dalmacija]] * [[Spisak općina u Hrvatskoj]] == Literatura == * [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine. * Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}; == Reference == {{reflist}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{stub-općina-Hrvatska}} {{Vela Luka}} {{Gradovi i općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji}} [[Kategorija:Općine u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] [[Kategorija:Naselja u Veloj Luci]] [[Kategorija:Vela Luka|*]] [[Kategorija:Korčula|*]] 38baiqqqib1rvpir4t11hh94fewshfl 14 81521 3668409 3330800 2024-11-21T15:06:57Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Sport po godinama]] na [[Kategorija:Sport po decenijama]]: Standardizacija 3330800 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Sports by year}} [[Kategorija:Događaji po godinama]] [[Kategorija:Historija sporta]] [[Kategorija:Kategorije po godinama]] dxodxs9ebn1dhytypav2w7di08myjo3 3668411 3668409 2024-11-21T15:09:36Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Sport po decenijama]] na [[Kategorija:Sport po godinama]] preko preusmjerenja: Revert 3330800 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Sports by year}} [[Kategorija:Događaji po godinama]] [[Kategorija:Historija sporta]] [[Kategorija:Kategorije po godinama]] dxodxs9ebn1dhytypav2w7di08myjo3 0 81704 3668466 3632390 2024-11-22T00:50:22Z Chongkian 64711 /* Galerija */ 3668466 wikitext text/x-wiki {{Geokutija|Naselje <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Ulan Bator | izvorno_ime = Улаанбаатар | drugo_ime = | kategorija = Grad <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = Ulaanbaatar Bayangol.JPG | opis_slike = Prikaz Ulan Batora <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag of Ulaanbaatar, Mongolia.svg | simbol = Ulaanbaatar.svg <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Mongolija | zastava_države = da | administrativna_podjela1 = <!-- *** Položaj i visina *** --> | nadmorska_visina = 1.350 | širina_stepeni = 47| širina_minuta = 55| širina_sekundi = 00| širina_SJ =N | dužina_stepeni = 106| dužina_minuta = 55| dužina_sekundi = 00| dužina_IZ =E | najviši = | najviša_visina = | najniža = | najniža_visina = <!-- *** Dimenzije *** --> | površina = 4.704.4 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_metro = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 1.372.556 | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_opcina = | stanovništvo_gustoca = | stanovništvo_urban_gustoca = | stanovništvo_opcina_gustoca = | stanovništvo_metro_gustoca = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = [[1924.]] | vlada = | gradonačelnik = Amarsaikhan Sainbuyan | gradonačelnik_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = [[UTC]]+08:00 | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = 210 xxx | pozivni broj = +976 (0)11 | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = Mongolia location map 2.svg | karta_lokacija = Mongolija <!-- *** Web stranice *** --> | web_stranica = [http://www.ulaanbaatar.mn/ ulaanbaatar.mn] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Ulan Bator''' ili '''Ulaanbaatar''' ([[Mongolski jezik|mongolski]] ''Улаанбаатар''; bosanski „crveni junak“); je glavni i najveći grad u [[Mongolija|Mongoliji]]. Grad je zasebna općina i nije u sastavu nijedne provincije. U Ulan Batoru živi preko milion stanovnika ili 39 % svih stanovnika Mongolije. Ulan Bator se nalazi u sjevernom, centralnom dijelu zemlje na nadmorskoj visini od oko 1300 metara, i smješten je u dolini rijeke [[Tuul]]. Ulan Bator je kulturni, industrijski i financijski centar Mongolije. U urbanoj jezgri ističe se kompleks samostana [[Gandana]], gdje se nalazi i najveći mongolski [[budizam|budistički]] hram dovršen [[1913]], zatim Prirodoslovni muzej, spomenik Süchbaataru na istoimenom trgu, Palača Bogda Kana, te spomenik Zaisan, koji podsjeća na žrtve [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Grad je osnovan [[1639]]. == Geografija == Grad je smješten 1.350 metara iznad razine mora, na rijeci Tuul u podnožju planine [[Bogd Khan (planina)|Bogd Khan]]. Bogd Khan je široka, šumovita planina koja se uzdiže 2.250 metara južno od Ulan Batora. Ona formira granicu između stepske zone na jugu i šumsko-stepske na sjeveru. To je ujedno jedan od najstarijih rezervata na svijetu, zaštićen zakonom u 18. stoljeću. Šume na planinama koje okružuju grad sastoje se od zimzelenih borova, listopadnih četinara i breza, dok su šume oko riječne doline sastavljene od listopadnih topola i vrba. Ulan Bator leži na istoj geografskoj širini kao [[Beč]], [[Minhen]], [[Orléans]] i [[Seattle]], te otprilike na istoj dužini kao [[Chongqing]], [[Hanoi]] i [[Džakarta]]. === Klima === Grad ima kratka i topla ljeta, a duge, hladne i suhe zime. Najhladnije janurske temperature su između -36 i -40&nbsp;°C, bez vjetra, zbog temperaturne inverzije. Većina godišnje količine padavina od 267&nbsp;mm padne od juna do septembra. Najveća količina padavina ikad zabilježena je 659&nbsp;mm u astronomskoj opservatoriji na planini Bogd Khan. Ulan Bator ima prosječnu godišnju temperaturu od -0,4&nbsp;°C. == Administrativna podjela == Ulan Bator je podijeljen na devet okruga: Baganuur, Bagakhangai, Bayangol, Bayanzürkh, Chingeltei, Khan Uul, Nalaikh, Songino Khairkhan i Sükhbaatar.<ref>{{cite news|url=http://juulchinworld.mn/about_mongolia/administration.html|title=Administrativna podjela Ulan Batora|access-date=7. 10. 2019|archive-date=7. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007094428/http://juulchinworld.mn/about_mongolia/administration.html|url-status=dead}}</ref> Svaka okrug je podijeljen na ''horoe'', kojih ima 121. Gradom upravlja gradsko vijeće sa četrdeset članova, koji se biraju svake četiri godine. Gradsko vijeće imenuje gradonačelnika. Ulaanbaatarom se upravlja kao nezavisnom regija prvog nivoa, odvojenom od okolne regije [[Töv Aimaga]]. == Ekonomija == Kao glavni industrijski centar Mongolije, Ulan Bator proizvodi različite proizvode široke potrošnje i odgovoran je za oko dvije trećine ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Mongolije. Prelazak na tržišnu ekonomiju 1990. godine, dovelo je do pomaka u uslužnoj industriji koja čine 43% gradskog BDP-a. Rudarstvo čini drugi najveći doprinos BDP-a Ulan Batora sa 25%. Sjeverno od grada nalazi se nekoliko rudnika zlata, uključujući Rudnik zlata ''Boroo'', a strane investicije u taj sektor omogućile su rast i razvoj. == Znamenitosti == Turistički vodiči obično preporučuju manastir Gandan, socijalistički spomen-kompleks u Zajsanu sa prelijepim pogledom na grad, Zimski dvorac na planini Bogd Kan, trg Sukbatar i obližnji manastir Choijin Lama. Osim toga, u Ulan Batoru postoji veliki broj muzeja, a najpoznatiji su Nacionalni istorijski muzej i Prirodnjački muzej. Popularne destinacije za jednodnevne izlete su nacionalni park Gorkhi-Terelj, ruševine manastira Manzushir na južnim padinama planine Bogd Kan i velika konjanička statua [[Džingis Kan]]a podignuta 2006. godine. == Obrazovanje == U gradu se nalazi šest Univerziteta: *Nacionalni Univerzitet Mongolije *Univerzitet nauke i tehnologije *Državni univerzitet agrikulture *Državni Univerzitet medicinskih nauka *Državni obrazovni univerzitet *Državni Univerzitet umjetnosti i kulture == Poznate ličnosti == * [[Asashōryū Akinori]], sumo hrvač * [[Hakuhō Shō]], sumo hrvač * [[Harumafuji Kōhei]], sumo hrvač * [[Mungonzazal Janshindulam]], muzičar * [[Nambaryn Enkhbayar]], političar * [[Nomin Bold]], slikar * [[Sanjaasürengiin Zorig]], političar == Međunarodni odnosi == {|style="width:100%" |- | style="width:33.3%;"| * {{ZD|JKO}} [[Namyangju]] * {{ZD|TUR}} [[Ankara]]<ref>{{cite news|url=https://www.ankara.bel.tr/en/foreign-relations-department/sister-cities-of-ankara#.V6zuCGVvfxs|title=Međunarodni odnosi Ankare|access-date=6. 10. 2019|archive-date=28. 4. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130428004055/https://www.ankara.bel.tr/en/foreign-relations-department/sister-cities-of-ankara#.V6zuCGVvfxs|url-status=dead}}</ref> * {{ZD|JKO}} [[Seul]] * {{ZD|RUS}} [[Krasnojarsk]] * {{ZD|RUS}} [[Irkutsk]] * {{ZD|RUS}} [[Moskva]] * {{ZD|RUS}} [[Sankt Peterburg]] * {{ZD|RUS}} [[Ulan Ude]] | style="width:33.3%;"| * {{ZD|SAD}} [[Denver]] * {{ZD|TAJ}} [[Bangkok]] * {{ZD|JAP}} [[Sapporo]] * {{ZD|JAP}} [[Aomori]] * {{ZD|TAJV}} [[Taipei]] * {{ZD|KIN}} [[Hohhot]] * {{ZD|JKO}} [[San Francisco]] * {{ZD|VIJ}} [[Hanoi]] | style="width:33.3%;"| * {{ZD|JAP}} [[Tokio]] * {{ZD|AUS}} [[Gold Coast (Queensland)|Gold Coast]] * {{ZD|IND}} [[Delhi]] * {{ZD|UK}} [[Leeds]] * {{ZD|ČEŠ}} [[Most (Most Distrikt)|Most]] * {{ZD|ŠRI}} [[Colombo]] |} == Galerija == <center><gallery> Datoteka:Kina og Mongolia 2008 683.jpg|Željeznička stanica Datoteka:Mongolian National University.jpg|Nacionalni univerzitet Datoteka:State Academic Drama Theater.jpg|Državna opera Datoteka:The State Academic Theatre of Drama in Mongolia.jpg|Pozorište Datoteka:The_national_gallery_of_art_-_Mongolia.jpg|Nacionalna galerija </gallery></center> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ulaanbaatar.mn/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120806195622/http://ulaanbaatar.mn/ |date=6. 8. 2012 }} * {{Commons|Ulaanbaatar|Ulan Bator}} {{Glavni gradovi azijskih država}} [[Kategorija:Gradovi u Mongoliji]] [[Kategorija:Glavni gradovi azijskih država]] 4hj0w7gp6cjy77w37hnleyiye19g528 0 82753 3668450 3656676 2024-11-21T22:25:54Z Z1KA 87045 3668450 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Vašingtonski sporazum | puno_ime = | slika = Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | veličina_slike = 200px | alt = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum. | opis_slike = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum. | vrsta = [[Mirovni sporazum]] | kontekst = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1994|03|18}} | mjesto_potpis = [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države]]<br>[[Beč]], [[Austrija]] | datum_pečaćenja = {{Početni datum|1994|03|24}} | datum_aktivacije = | stupio_na_snagu = {{Početni datum|1994|03|30}} | uslov_aktivacije = | amandman = | aneks = | datum_isteka = | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]<br>{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Haris Silajdžić]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]<br>{{ZD|Hrvatska}} [[Mate Granić]]<br>{{ZD|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} [[Krešimir Zubak]] | strane = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}<br>{{ZID|Hrvatska}}<br>{{ZID|Herceg-Bosna}}<hr>Svjedočili:<br>{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | ratifikatori = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]<br>[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorna skupština Federacije BiH]] | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = <!-- OR: --> | jezici = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]}} | wikizvor = <!-- OR: --> | wikizvor1 = <!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --> | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Vašingtonski sporazum''' bio je [[mirovni sporazum]] između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] prvobitno potpisan 18. marta 1994. u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="Bethlehem1997pliii">{{cite book|last1=Bethlehem|first1=Daniel L.|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&pg=PR54|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law|last2=Weller|first2=Marc|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|series=Cambridge International Documents Series|volume=5|page=liiv}}</ref> Potpisali su ga [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]].<ref>{{Cite web|url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf|title=Washington Agreement|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Prema sporazumu, kombinovana teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke (u to vrijeme većinom [[Bošnjaci|bošnjačke]]) vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona, čime je uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Kantonalni sistem je odabran da spriječi dominaciju jedne etničke grupe nad drugom. [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je kasnije postala [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|jedan od dva entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], po Aneksu IV. [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]].<ref>{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina|pages=1|work=[[European Commissions]]|url=https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&toWww=1&redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|access-date=2022-10-01|archive-date=2022-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001103052/https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&toWww=1&redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|url-status=live}}</ref> Naknadno potpisana [[Splitska deklaracija]] za jedan od ciljeva imala je stvaranje konfederacije između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite book|author=Lester H. Brune|url=https://books.google.com/books?id=ZUqupCeumTUC&pg=PA1248|title=Chronological History of U.S. Foreign Relations Volume III 1989–2000|publisher=Routledge|year=2003|pages=1247–1248|access-date=19. 2. 2013}}</ref> == Pozadina == === Uvod === {{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.<ref name=":02">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}</ref> Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.<ref name=":02" /> Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [["Ostali" u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].<ref name=":02" /> Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.<ref name=":02" /> === Predratni period === {{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].<ref name=":02" /> [[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|mini|169x169piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]] U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,<ref name="raspadSFRJ">{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}</ref> a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}</ref> Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije. [[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.<ref name=":02" /> Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag|Den Haagu]], [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.<ref name="raspadSFRJ" /> [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.<ref name=":02" /> [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo "za". Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.<ref name=":02" /> === Ratni period === {{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob}} ==== Prvi sukobi ==== [[Datoteka:Territorial_changes_in_Bosnia_and_Herzegovina_since_January_1993.jpg|mini|Teritorijalne promjene od januara 1993. do maja 1995. Također prikazuje i područja zajedničke kontrole HVO-a i ARBiH prije početka sukoba.]] Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u [[Sarajevo|Sarajevu]] je počelo 6. aprila.<ref name="Malcolm">Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.</ref> [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbima]].<ref name="Malcolm" /> Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.<ref name="Riedlmayer">Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm|date=18. 6. 2006}}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.</ref> Zategnuti odnosi doveli su do brojnih lokalnih sukoba manjih razmjera krajem oktobra 1992. Ovi sukobi su uglavnom započinjali kako bi se zadobila kontrola nad vojnim zalihama, ključnim objektima i komunikacionim linijama, ili da bi se testirala sposobnost druge strane.{{Sfn|Shrader|2003}} Prvi od njih bio je oružani sukob u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] 18. oktobra. Počelo je kao spor oko benzinske pumpe koju su dijelile obje vojske. Verbalni sukob je prerastao u oružani u kojem je poginuo vojnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]. Ubrzo su izbile borbe u cijelom gradu. I ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] mobilisale su svoje jedinice na tom području i postavile blokade na putevima. Sukobi manjeg obima brzo su se širili u regionu.{{Sfn|Shrader|2003}}{{Sfn|Marijan|2006}} Situacija se pogoršala 20. oktobra nakon što je ubijen zapovjednik HVO-a [[Ivica Stojak]] iz [[Travnik|Travnika]], {{Sfn|Shrader|2003}} za što je HVO optužio [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimansku vitešku brigadu]]. {{Sfn|Marijan|2004}} Dvije vojske su se međusobno sukobljavale na putu snabdevanja [[Jajce]]<nowiki/>m 21. oktobra,{{Sfn|CIA|2002}} kao rezultat blokade puta kod [[Ahmići|Ahmića]] postavljene prethodnog dana po nalogu "Koordinacionog odbora za zaštitu Muslimana", a ne ARBiH komande. Snage ARBiH na blokadi puta odbile su pustiti HVO da prođe prema Jajcu, a sukob koji je uslijedio rezultirao je jednim ubijenim vojnikom ARBiH. Dva dana kasnije blokada je uklonjena.{{Sfn|Shrader|2003}} Idućeg dana došlo je do novog okršaja u općini [[Vitez (općina)|Vitez]].{{Sfn|CIA|2002}} Ovi sukobi su trajali nekoliko dana sve dok Zaštitne snage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ([[UNPROFOR]]) nisu pregovarale o prekidu vatre.{{Sfn|Shrader|2003}} Dana 23. oktobra izbio je još jedan sukob, ovoga puta u [[Prozor-Rama|Prozoru]], gradu u sjevernoj Hercegovini, u općini s oko 12.000 Hrvata i 7.000 Muslimana. Međutim, tačne okolnosti koje su izazvale izbijanje nisu poznate.{{Sfn|CIA|2002}} Veći dio Prozora ubrzo je bio pod kontrolom HVO-a, osim istočnih dijelova općine.{{Sfn|Marijan|2006}} HVO je doveo pojačanje iz Tomislavgrada koje je pružilo artiljerijsku podršku.{{Sfn|CIA|2002}} Do 25. oktobra preuzeli su punu kontrolu nad općinom Prozor. Mnogi Muslimani su pobjegli iz Prozora kada su borbe počele, ali su se postepeno vraćali nekoliko dana ili sedmica nakon što su borbe prestale.{{Sfn|Prlic et al. judgement vol.2|2013}} Nakon bitke mnoge muslimanske kuće su spaljene.[144] Prema izvještaju HVO-a nakon bitke, HVO je imao 5 poginulih i 18 ranjenih vojnika. Prvi izvještaji Općinske odbrane ARBiH su ukazivali da je ubijeno nekoliko stotina Muslimana, ali kasniji izvještaji ARBiH u novembru 1992. pokazuju da je ubijeno jedanaest vojnika i tri civila. U drugom izvještaju ARBiH, pripremljenom u martu 1993, revidirane su brojke u kojima se navodi da je ubijeno osam civila i tri vojnika ARBiH, dok je 13 vojnika i 10 civila ranjeno.{{Sfn|Marijan|2006}} Dana 29. oktobra, [[Vojska Republike Srpske]] je [[Operacija "Vrbas '92"|zauzela Jajce]] zbog nesposobnosti snaga ARBiH i HVO-a da izgrade kooperativnu odbranu.{{Sfn|Hoare|2010}} VRS je imala prednost u veličini vojnika i vatrenoj moći, štabnom radu, a svojim planiranjem bila je znatno superiornija u odnosu na branioce Jajca.{{Sfn|CIA|2002}} Izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz Jajca pobjegle su u [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]], dok je oko 20.000 muslimanskih izbjeglica ostalo u [[Travnik]]<nowiki/>u, [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[Vitez (općina)|Vitez]]<nowiki/>u, [[Busovača|Busovači]] i selima kod [[Zenica|Zenice]].{{Sfn|Shrader|2003}} Do novembra 1992. HVO je kontrolirao oko 20% [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].{{Sfn|Ramet|2006}} Do decembra 1992. veći dio [[Srednja Bosna|srednje Bosne]] je bio pod kontrolom Herceg-Bosne.{{Sfn|Kordić & Čerkez Judgement|2001}} Bosanskohercegovačke vlasti zabranile su Hrvatima da napuste gradove poput [[Bugojno|Bugojna]] i [[Zenica|Zenice]], a povremeno su organizirali razmjenu lokalnih Hrvata za Muslimane.<ref name="UNHCHR">{{Cite web|url=http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|title=Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia|last=Mazowiecki|first=Tadeusz|date=17 November 1993|publisher=United Nations – Commission on Human Rights|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104173309/http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|archive-date=November 4, 2013|url-status=dead}}</ref> Dana 18. decembra, HVO je preuzeo vlast u područjima koja je kontrolirao: raspustio je zakonite skupštine općina, smijenio načelnike i članove lokalnih vlasti koji su bili protiv sukoba s Muslimanima i razoružao preostale muslimanske vojnike osim onih u [[Posavina|Posavini]].{{Sfn|Magaš|Žanić|2001}} ==== Izbijanje sukoba ==== Uprkos oktobarskom obračunu u Travniku i Prozoru, i sa obje strane koja je okrivljavala drugu za pad Jajca, nije bilo sukoba većih razmjera, a opći vojni savez je i dalje bio na snazi.{{Sfn|Malcolm|1995}} Period rastućih tenzija, praćen padom Jajca, dostigao je vrhunac početkom 1993. u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} HVO i ARBiH sukobili su se 11. januara u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], gradu u kojem je živjelo oko 10.000 Hrvata i 14.000 Bošnjaka, uz oprečne izvještaje o tome kako su borbe počele i šta ih je izazvalo. HVO je imao oko 300 snaga u gradu i 2.000 u okolini, dok je ARBiH rasporedila nekoliko brigada svog [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]]. Uspostavljena je linija fronta kroz centar grada. Artiljerija HVO-a pucala je sa položaja na brdima na jugoistoku na snage ARBiH u Gornjem Vakufu nakon što su odbijeni njihovi zahtjevi za predaju. Borbe su se vodile iu obližnjim selima, posebno u [[Duša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Duši]] gdje je od artiljerijske granate HVO-a poginulo 7 civila, među kojima troje djece. Ubrzo je dogovoren privremeni prekid vatre.{{Sfn|CIA|2002}}{{Sfn|Shrader|2003}} Kako se situacija smirivala u Gornjem Vakufu, sukob je eskalirao u Busovači, vojnom stožeru HVO-a u srednjoj Bosni.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 24. januara 1993. godine, ARBiH je upala iz zasjede i ubila dva vojnika HVO-a izvan grada u selu Kaćuni.{{Sfn|CIA|2002}} Dana 26. januara, ARBiH je pogubila šest Hrvata i jednog srpskog civila u selu Dusina kod Zenice, sjeverno od Busovače.{{Sfn|Hadzihasanovic & Kubura Judgement Summary|2006}}Sljedećeg dana snage HVO-a blokirale su sve puteve u srednjoj Bosni i tako zaustavile transport oružja u ARBiH. Nastavljene su intenzivne borbe na području Busovače, gdje je HVO napao dio grada Kadića Strana, u kojem su protjerani ili ubijeni brojni bošnjački civili,{{Sfn|Kordić & Čerkez Appeals Judgement Summary|2004}} sve do potpisanog primirja 30. januara.{{Sfn|CIA|2002}} HVO je u svojoj Operativnoj zoni "[[Srednja Bosna|Središnja Bosna]]" imao 8.750 ljudi. Treći korpus ARBiH, koji je bio baziran u srednjoj Bosni, izvijestio je da je u tom periodu imao otprilike 26.000 oficira i ljudi.{{Sfn|Shrader|2003}} Odnos 3:1 u srednjoj Bosni bio je rezultat ekspanzije bošnjačkih snaga tokom 1993, što se ogledalo u povećanom transferu oružja, prilivu izbjeglica iz Jajca, vojno sposobnih izbjeglica iz [[Podrinje|istočne Bosne]] i dolasku [[Mudžahedin|mudžahedina]] iz inostranstva.{{Sfn|Christia|2012}}{{Sfn|Shrader|2003}} Početkom 1993. ARBiH je također imala prednost u naoružanju u odnosu na HVO središnju Bosnu.{{Sfn|Shrader|2003}} Time je ARBiH po prvi put omogućila ofanzivnu akciju velikih razmjera.{{Sfn|Shrader|2003}} Povećanje relativne moći bošnjačke strane dovelo je do promjene odnosa između Hrvata i Bošnjaka u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} Uprkos rastućim tenzijama, transfer oružja iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u BiH nastavljen je tokom marta i aprila.{{Sfn|Marijan|2004}} ==== Mirovni planovi ==== {{Glavni|Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini}}Prije Vašingtonskog sporazuma, koji je okončao bošnjačko-hrvatski sukob, i Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u BiH, bilo je nekoliko neuspjelih mirovnih planova za prekid rata. Prvi od njih bio je [[Vance–Owenov plan]]. Početkom januara 1993. specijalni izaslanik UN-a [[Cyrus Vance]] i predstavnik EK [[David Owen|Lord Owen]] započeli su pregovore o mirovnom prijedlogu sa liderima zaraćenih strana u BiH. Prijedlog, koji je postao poznat kao "Vance-Owenov mirovni plan", uključivao je podjelu BiH na deset poluautonomna kantona i dobio je podršku UN-a.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|CIA|2002}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao je plan 30. aprila. Međutim, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja,<ref name="UNHCR">{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/469f386dc.html|title=Minorities at Risk Project, Chronology for Serbs in Bosnia, 2004|website=Refworld|publisher=Minorities at Risk Project|language=en|access-date=20 February 2017}}</ref>{{Sfn|Myers|06 May 1993}} te isti uputila na [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendum]].<ref>[https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum] Chicago Trubune, 6 May 1993</ref> Plan je odbacilo 96,79% birača, <ref name="DD">[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011993 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan] Direct Democracy</ref> iako su posrednici referendum nazvali "prevarom". <ref name="UNHCR" /> Lord Owen je 18. juna izjavio da je plan "mrtav". Krajem jula predstavnici tri zaraćene strane ušli su u novu rundu pregovora. Dana 20. augusta, posrednici UN-a [[Thorvald Stoltenberg]] i [[David Owen]] predstavili su mapu koja će podijeliti Bosnu i Hercegovinu u zajednicu triju etničkih republika,{{Sfn|Marijan|2004}} u kojoj će srpskoj strani biti dato 53% teritorije Bosne i Hercegovine, bošnjačkoj 30%, a hrvatskoj preostalih 17%. U [[Grude|Grudama]] je 28. augusta, u skladu sa [[Owen–Stoltenbergov plan|Owen–Stoltenbergov mirovnim planom]], proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kao „Republika Hrvata u Bosni i Hercegovini“.{{Sfn|Klemenčić|Pratt|Schofield|1994}}{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 29. augusta 1993. bošnjačka strana je odbacila plan.<ref name=":0">{{Cite news|date=8 July 2016|title=The vain attempts of the European Community to mediate in Yugoslavia|page=3|work=[[cvce.eu]]|url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/5/15/cf4477b6-87a5-4efb-982d-fb694beac969/publishable_en.pdf}}</ref> Kasnije, između februara i oktobra 1994, [[Kontakt grupa]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]) ostvarila je stalan napredak ka sporazumnom rješavanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To je bilo poznato kao [[plan Kontakt grupe]], a na srpsku stranu izvršen je jak pritisak da prihvate plan, kada je [[Savezna Republika Jugoslavija]] uvela embargo na rijeku [[Drina|Drinu]]. On je također odbijen na [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendumu]] održanom 28. augusta 1994.<ref>[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&id=ba011994 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe] Direct Democracy</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theslovenian.com/articles/klemencic2b.htm|title=The International Community and the FRY/Belligerents III|last=Klemencic|first=Matjaz|website=[[The Slovenian]]}}</ref> Plan bi dao 49% [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], oko trećinu manje nego što su imali pod kontrolom u to vrijeme,<ref name="NYT2">[https://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-in-referendum-reject-peace-plan.html Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan] New York Times, 30 August 1994</ref> međutim odbilo ga je 96,65% birača.<ref name=":022">{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011994|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=2. 11. 2022}}</ref> Nakon referenduma, tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] rekao je ''"Tražit ćemo još jednu kartu... Očekujemo novu konferenciju, nove mirovne pregovore."<ref name="NYT2" />'' Međutim, Kontakt grupa je referendum nazvala prevarom.''<ref name="NYT2" />'' === Potpisivanje sporazuma === {{Quote box|width=30%|align=right|quote="HVO je eliminisan sa područja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna, završen citat, znači kompletna jedna provincija ili kanton po Vens Ovenovom planu sa sjedištem u Travniku."|source=[[Rasim Delić]], General Armije Republike BiH, u februaru 1994.{{sfn|Marijan|2004|p=266}}}} Počevši od 1994, HVO je bio u defanzivnoj pat poziciji protiv progresivno organizovanije ARBiH.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U januaru 1994. Izetbegović je Tuđmanu dostavio dva različita plana podjele Bosne i Hercegovine i oba su odbijena.{{Sfn|Ramet|2010}} Istog mjeseca, Tuđman je u govoru zaprijetio da će poslati još vojnika [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] u Bosnu i Hercegovinu da podrže HVO.{{Sfn|Williams|15 January 1994}} Do februara 1994, [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar UN]]-a je izvijestio da se u Bosni i Hercegovini nalazi između 3.000 i 5.000 hrvatskih redovnih vojnika, a [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN]]-a osudilo je Hrvatsku, upozoravajući da će, ako ne okonča "sve oblike miješanja", doći do poduzete "ozbiljne mjere".{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|Lewis|4 February 1994}} {{Multiple image|align=right|direction=horizontal|image1=Begining of Bosniak-Croat war.png|width1=110|image2=End of Bosniak-Croat war.png|width2=110|footer=Teritorije koje su držali ARBiH (zeleno) i HVO (plavo) prije i na kraju rata.}}U februaru 1994. godine, Boban i tvrdolinijaši HVO-a su smijenjeni s vlasti,{{Sfn|Tanner|2001}} dok su iz ARBiH smijenjeni "kriminalni elementi".{{Sfn|Christia|2012}} U [[Washington, D.C.|Washingtonu]] su 26. februara počeli razgovori između čelnika bosanskohercegovačke vlade i [[Mate Granić|Mate Granića]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|hrvatskog ministra vanjskih poslova]], kako bi razgovarali o mogućnostima trajnog prekida vatre i konfederacije bošnjačkih i hrvatskih regija.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Pod snažnim američkim pritiskom{{Sfn|Tanner|2001}}, u Washingtonu je 1. marta postignut privremeni sporazum o [[Federacija Bosne i Hercegovine|bošnjačko-hrvatskoj federaciji]]. 18. marta, na svečanosti koju je priredio [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]] potpisali su mirovni sporazum. Sporazum su u [[Beč|Beču]] također potpisali i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]], čime je faktički okončan sukob.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Prema sporazumu, zajednička teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona. Prema Tuđmanu, hrvatska podrška je došla samo pod uvjetom američkog osiguranja teritorijalnog integriteta Hrvatske, međunarodnog zajma za obnovu, članstva u NATO-ovom programu [[Partnerstvo za mir]] i članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. Prema pisanju zapadnih medija, Tuđman je primio intenzivan američki pritisak, uključujući prijetnju sankcijama i izolacijom.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Na kraju rata, HVO je držao oko 13% teritorije Bosne i Hercegovine, dok je teritorija koju je držala ARBiH procijenjena na 21% teritorije zemlje.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} HVO je kontrolirao oko 16% prije sukoba.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} U toku sukoba, ARBiH je od HVO-a zauzela oko 4% teritorije Bosne i Hercegovine, uglavnom u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini. HVO je od ARBiH zauzeo oko 1% Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} Nakon prestanka neprijateljstava između Hrvata i Bošnjaka, krajem 1994. HV je intervenirala u Bosni i Hercegovini protiv VRS-a od 1. do 3. novembra, u [[Bitka za Kupres (1994)|operaciji Cincar]] kod [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]],{{Sfn|CIA|2002}} i od 29. novembra do 24. decembra u [[Operacija Zima ’94|Operaciji Zima '94]], kod [[Dinara|Dinare]] i [[Livno|Livna]]. Ove operacije su poduzete da se odvrati od opsade [[Bihać|bihaćke regije]] i da se sa sjevera približi glavnom gradu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] - [[Knin|Kninu]], izolujući ga sa tri strane.{{Sfn|CIA|2002}} Do 1995. odnos snaga se značajno promijenio. Srpske snage su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bile sposobne ubaciti oko 130.000 vojnika, dok su ARBiH, HV i HVO zajedno imali oko 250.000 vojnika i 570 tenkova.{{Sfn|Ramet|2006}} == Posljedice == U novembru 1995. [[Dejtonski sporazum]] potpisali su predsjednici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i [[Predsjednik Srbije|Srbije]] kojim je okončan rat u Bosni. Federacija Bosne i Hercegovine je definirana kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine i činila je 51% teritorije. Republika Srpska je činila ostalih 49%. Međutim, bilo je problema sa njegovom implementacijom zbog različitog tumačenja sporazuma.{{Sfn|Goldstein|1999}} [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] je trebala biti stvorena spajanjem jedinica ARBiH i HVO-a, iako je taj proces bio uglavnom neefikasan.{{Sfn|Schindler|2007}} Federacija je podijeljena na 10 kantona. U tri od njih Hrvati su bili većina, a u pet Bošnjaci. Dva kantona su bila etnički mješovita, a u općinama koje su bile podijeljene tokom rata ostale su paralelne lokalne uprave.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak izbjeglica trebao je početi u tim kantonima.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Sporazumom je bilo predviđeno da se Herceg-Bosna ukine u roku od dvije sedmice.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Federacija je prvobitno djelovala samo na papiru i nije funkcionirala kao radna vlada, uprkos pritiscima iz Washingtona i uz uvjeravanja predsjednika Tuđmana i Izetbegovića da će se hrvatski i bošnjački političari udružiti u novu vladu. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] formalno je ukinuta 17. decembra 1996. godine, ali je 27. januara 1997. uspostavljena nova Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao zamjena.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Hercegbosanske strukture su nastavile funkcionisati, a paralelna vlada je djelovala na proširenju nezavisnosti svojih finansijskih institucija. Čelnici HDZ-a su tvrdili da "hercegbosanska strana nije mogla prihvatiti zajednički finansijski sistem, jer takav sistem nije dozvoljavao Hrvatima u BiH da finansiraju vlastitu vojsku i da dugoročno ispunjavaju svoje društvene obaveze".{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Paralelni herceg-bosanski budžetski sistemi prikupljaju prihode od kantona pod kontrolom Hrvata. Zavod za platni promet Herceg-Bosne kontroliše privrednu aktivnost Hrvata i postoje odvojena hrvatska javna komunalna preduzeća, socijalne službe, fondovi socijalnog osiguranja i uprave za šumarstvo. Održava se segregirani obrazovni sistem s herceg-bosanskim nastavnim planom i programom i udžbenicima iz Hrvatske.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Herceg-Bosna je nastavila primati finansijsku podršku Hrvatske, posebno [[Ministarstva odbrane Republike Hrvatske|Ministarstva odbrane]]. Penzioni i obrazovni sistemi i plaće hrvatskih političara i vojnih časnika subvencionira [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada Hrvatske]].{{Sfn|ESI|14 October 1999}} U izvještaju [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) dvije godine nakon završetka rata zaključeno je da je Herceg-Bosna postala "u svakom pogledu, od vojnih i sigurnosnih pitanja do poslovnih veza, dio Hrvatske".{{Sfn|Moore|2013}}{{Sfn|Burg|Shoup|1999}} Tokom pregovora u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] dogovoreno je da se razmjene raseljenih lica izvrše u [[Jajce|Jajcu]], [[Stolac|Stocu]], [[Bugojno|Bugojnu]] i [[Travnik|Travniku]], ali su vlasti u sve četiri općine kočile taj proces.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak hrvatskih izbjeglica u općinu Travnik opstruirali su lokalni zvaničnici. Tokom 1997. u selima oko Travnika ubijeno je pet povratnika. Kardinal [[Vinko Puljić]] rekao je da je vođena kampanja Vlade i medija da se Srbi i Hrvati osjećaju kao da ne pripadaju Bosni i Hercegovini.{{Sfn|Hedges|16 November 1997}} [[Stranka demokratske akcije]] i njihovi članovi (SDA) opstruirali su povratak izbjeglica u Travnik, Bugojno i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]].{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U februaru 1997, tokom praznika [[Kurban-bajram|Kurban-Bajrama]], u [[Mostar]]<nowiki/>u se dogodio incident između hrvatskih policajaca i grupe od nekoliko stotina Bošnjaka koji su krenuli ka groblju u ulici Liska. Tokom marša došlo je do tuče i pucnjave u kojoj je jedan Bošnjak ubijen, a 24 su povrijeđena. Načelnik mostarske policije optužen je na Kanontalnom sudu u [[Mostar|Mostaru]] zbog namjernog napada. Odbrana je tvrdila da je masa prvo na policiju gađala kamenjem i da je nekoliko policajaca zadobilo ubodne rane, a povorka nije bila unaprijed najavljena.<ref>{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|title=Nastavljeno suđenje Maki Radiću i drugima|date=1 October 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410213733/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|archive-date=10 April 2017|url-status=live|access-date=9 April 2017}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|title=Suđenje Marku Radiću i ostalima, u predmetu Liska park|date=27 March 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410214112/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|archive-date=10 April 2017|url-status=live|access-date=9 April 2017}}</ref> U augustu 1997, bošnjačke povratnike u [[Jajce]] napali su gomile, uključujući miliciju HVO-a, na poticaj lokalnih političkih lidera, uključujući Darija Kordića, bivšeg potpredsjednika Herceg-Bosne. Pobjeglo je oko 500 Bošnjaka povratnika, podmetnut je požar u kućama, a jedan povratnik je poginuo.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] 1998. smijenio je HDZ-ove tvrdolinijaše na funkcijama u [[Drvar|Drvaru]] i Stocu koji su kočili povratak izbjeglica.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} [[Dejtonski sporazum]] zahtijevao je odlazak svih stranih boraca iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Izetbegović je 1995. godine pozvao džihadiste da napuste zemlju, što je dovelo do njegove osude od strane drugih islamista.{{Sfn|Farmer|2010}} [[Francuska|Francuski]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] vojni obavještajci procjenjuju da je u BiH krajem 1995. ostalo čak 2.000 mudžahedina, dok su neke diplomate kazale da ih je ostalo duplo više. Dana 16. decembra došlo je do sukoba između mudžahedina i hrvatske policije na barikadi u blizini [[Žepče|Žepča]]. U pucnjavi je ubijeno pet mudžahedina, a ranjena su dva hrvatska policajca.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Godine 1996. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su izvršile pritisak na bošnjačko rukovodstvo da zatvori preostale veze sa islamističkim grupama i smijeni [[Hasan Čengić|Hasana Čengića]], koji je bio uključen u isporuku [[Iran|iranskog]] oružja u zemlju, sa mjesta zamjenika ministra odbrane. {{Sfn|Takeyh|Gvosdev|2004}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] je 2007. oduzelo državljanstvo stotinama bivših mudžahedina.<ref>[http://www.balkanpeace.org/index.php?index=article&articleid=14300 Bosnia Revokes Citizenship Of 100s of Its Jihadists] {{Webarchive}}, balkanpeace.org; accessed 23 November 2015</ref> Dejtonski sporazum također nije dao Hrvatima [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|teritorijalnu jedinicu]] kojom bi mogli autonomno upravljati, a unutar Federacije BiH često su bili preglasani.{{Sfn|Coakley|2013}} Po njihovom mišljenju, institucionalna struktura stvorena dejtonom ih je marginalizirala.{{Sfn|Coakley|2013}} Oni su pozvali na stvaranje [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|trećeg entiteta]] koji bi imao hrvatsku većinu, što je tadašnji visoki predstavnik [[Carlos Westendorp]] nazvao "neprihvatljivim" 1999.{{Sfn|Chicago Tribune|02 June 1999}} Britanska televizija [[Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata.{{Sfn|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} Mesić i njegov Ured negirali su da su dali bilo kakve transkripte britanskim novinarima i nazvali izvještaj "senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom". {{Sfn|Lušić|3 November 2000}} == Također pogledajte == * [[Federacija Bosne i Hercegovine]] * [[Republika Bosna i Hercegovina]] * [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] * [[Hrvatska]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Rat u Hrvatskoj]] * [[Splitska deklaracija]] * [[Dejtonski sporazum]] == Napomene == {{Napspisak}} == Fusnote == {{Commonscat|AVNOJ}} {{Refspisak|2}} == Reference == {{refbegin|35em}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041|access-date=2016-03-17|archive-date=2020-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924102134/https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66622&lang=en|journal=Journal for General Social Issues|publisher=Institute of Social Sciences Ivo Pilar|location=Zagreb|title=Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega Hrvatska zajednice / republike Herceg-Bosne|trans-title=Croatian policy in Bosnia and Herzegovina in the context of declarative and real extent of the Croatian Community / Republic of Herzeg-Bosnia|language=hr|volume=18|year=2009|first=Saša|last=Mrduljaš|pages=249–289|access-date=2016-07-26|archive-date=2019-03-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328231310/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66622&lang=en|url-status=live}} *{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press |year=2007 |isbn=9780760330036 |access-date=2016-02-27 |archive-date=2022-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216085027/https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |url-status=live }} * {{cite news | last = Myers | first = Linnet | title = Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum | publisher = Chicago Tribune | date = 6 May 1993 | url = https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ | ref = {{harvid|Myers|06 May 1993}} | access-date = 28 February 2016 | archive-date = 30 June 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150630104316/http://articles.chicagotribune.com/1993-05-06/news/9305070003_1_bosnian-serbs-muslims-and-croatians-bloody-ethnic-war | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Klemenčić | first1 = Mladen | last2 = Pratt | first2 = Martin | last3 = Schofield | first3 = Clive H. | title = Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina | url = https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC | publisher = IBRU | year = 1994 | isbn = 9781897643150 | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-03-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200317050810/https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC | url-status = live }} * {{cite book | last = Goldstein | first = Ivo | author-link = Ivo Goldstein | title = Croatia: A History | publisher = C. Hurst & Co. | location = London | year = 1999 | isbn = 978-1-85065-525-1 | url = https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-10-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201031221700/https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C | url-status = live }} * {{cite news | last = Williams | first = Carol J. | title = Serbs, Croats Met Secretly to Split Bosnia | url = https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1992-05-09-mn-1603-story.html | newspaper = Los Angeles Times | date = 9 May 1992 | ref = {{harvid|Williams|9 May 1992}} | access-date = 26 August 2012 | archive-date = 4 December 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131204051617/http://articles.latimes.com/1992-05-09/news/mn-1603_1_united-states | url-status = live }} * {{cite book | last = Gosztonyi | first = Kristóf | chapter = Non-Existent States with Strange Institutions | year = 2003 | title = Potentials of Disorder: Explaining Conflict and Stability in the Caucasus and in the Former Yugoslavia | editor1-last = Koehler | editor1-first = Jan | editor2-last = Zürcher | editor2-first = Christoph | pages = 46–61 | publisher = Manchester University Press | location = Manchester | isbn = 9780719062414 | url = https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-08-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200803195910/https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C | url-status = live }} * {{cite book | last = Moore | first = Adam | title = Peacebuilding in Practice: Local Experience in Two Bosnian Towns | publisher = Cornell University Press | location = Ithaca | year = 2013 | isbn = 978-0-8014-5199-7 | url = https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ | access-date = 2016-03-23 | archive-date = 2020-03-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312010510/https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite news | last = Hedges | first = Chris | title = At Home and Under Duress With Bosnian Croats | url = https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html | newspaper = New York Times | date = 16 November 1997 | ref = {{harvid|Hedges|16 November 1997}} | access-date = 7 February 2017 | archive-date = 21 March 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200321030055/https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Toal | first1 = Gerard | last2 = Dahlman | first2 = Carl T. | title = Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal | publisher = Oxford University Press | location = New York | year = 2011 | isbn = 978-0-19-973036-0 | url = https://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2014-07-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140706230527/http://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC | url-status = live }} * {{cite report | title = Reshaping International Priorities In Bosnia And Herzegovina – Part I – Bosnian Power Structures | publisher = European Stability Initiative | date = 14 October 1999 | url = http://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf | ref = {{harvid|ESI|14 October 1999}} | access-date = 10 March 2016 | archive-date = 1 October 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181001092248/https://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Takeyh | first1 = Ray | last2 = Gvosdev | first2 = Nikolas K. | title = The Receding Shadow of the Prophet: The Rise and Fall of Radical Political Islam | publisher = Greenwood Publishing Group | location = London | year = 2004 | isbn = 9780275976293 | url = https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC | access-date = 2016-03-23 | archive-date = 2020-03-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200310034347/https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC | url-status = live }} * {{cite news | last = O'Connor | first = Mike | title = 5 Islamic Soldiers Die in Shootout With Croats | url = https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html | newspaper = New York Times | date = 16 December 1995 | ref = {{harvid|O'Connor|16 December 1995}} | access-date = 7 February 2017 | archive-date = 18 March 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200318220112/https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html | url-status = live }} * {{cite news | title = West Rejects Revision Of Dayton Accords | url = https://www.chicagotribune.com/1999/06/02/west-rejects-revision-of-dayton-accords/ | newspaper = Chicago Tribune | date = 2 June 1999 | ref = {{harvid|Chicago Tribune|02 June 1999}} | access-date = 23 March 2016 | archive-date = 6 April 2016 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160406152427/http://articles.chicagotribune.com/1999-06-02/news/9906020134_1_bosnian-croats-muslim-croat-federation-carlos-westendorp | url-status = live }} * {{cite book | last = Coakley | first = John | title = Pathways from Ethnic Conflict: Institutional Redesign in Divided Societies | publisher = Routledge | location = New York | year = 2013 | isbn = 9781317988472 | url = https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ | access-date = 2016-03-23 | archive-date = 2020-03-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200308053100/https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite news | last = Lušić | first = Bisera | title = Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte | trans-title = The British only got an interview from Mesić, not the transcripts | date = 3 November 2000 | newspaper = Slobodna Dalmacija | url = http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm | ref = {{harvid|Lušić|3 November 2000}} | access-date = 18 March 2016 | archive-date = 23 October 2010 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Burg | first1 = Steven L. | last2 = Shoup | first2 = Paul S. | title = The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention | publisher = M. E. Sharpe | location = Armonk | year = 1999 | isbn = 978-0-7656-3189-3 | url = https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev | url-access = registration }} * {{cite news | last1 = Lashmar | first1 = Paul | last2 = Bruce | first2 = Cabell | last3 = Cookson | first3 = John | title = Secret recordings link dead dictator to Bosnia crimes | date = 1 November 2000 | newspaper = The Independent | url = https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | ref = {{harvid|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} | access-date = 26 August 2017 | archive-date = 15 February 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200215155229/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html | url-status = live }} *{{cite book|last=Farmer|first=Brian R.|title=Radical Islam in the West: Ideology and Challenge|url=https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|year=2010|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-6210-0|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317031724/https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|url-status=live}} *{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2016-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610190055/https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|url-status=live}} * {{cite book|last=Malcolm|first=Noel|author-link=Noel Malcolm|title=Povijest Bosne: kratki pregled|trans-title=Bosnia: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|year=1995|isbn=9789536045037|publisher=Erasmus Gilda|access-date=2016-03-04|archive-date=2020-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200315173648/https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11730&lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|issn=0590-9597|title=Sukob HVO-a i ABIH u Prozoru, u listopadu 1992.|trans-title=Clash of the HVO and the ARBiH in Prozor, in October 1992|language=hr|volume=38|issue=2|date=December 2006|first=Davor|last=Marijan|pages=379–402|access-date=2016-02-13|archive-date=2020-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317183041/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11730&lang=en|url-status=live}} *{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|title=Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991 – 1995)|volume=36|year=2004|first=Davor|last=Marijan|pages=249–289|access-date=2016-03-09|archive-date=2020-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102142459/https://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|url-status=live}} * {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman and Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-1-4422-0663-2 |url=https://books.google.com/books?id=KwW2O7v7CUcC }} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520053341/https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-03-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318001038/https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|url-status=live}} *{{cite book|ref={{harvid|CIA|1993}}|url=http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|title=Combatant Forces in the Former Yugoslavia|author=[[Central Intelligence Agency]]|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=1993|access-date=2016-02-27|archive-date=2013-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014203647/http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|url-status=live}} *{{cite web|ref={{harvid|Prlic et al. judgement vol.2|2013}}|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|title=Prosecutor v. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić – Judgement – Volume 2 of 6|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=29 May 2013|access-date=12 July 2015|archive-date=8 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220508020604/https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|url-status=live}} * {{cite journal | last = Hoare | first = Marko Attila | author-link = Marko Attila Hoare | title = The Croatian Project to Partition Bosnia-Hercegovina, 1990–1994 | journal = East European Quarterly | date = March 1997 | volume = 31 | number = 1 | pages = 121–138 | ref = {{harvid|Hoare|March 1997}} }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | title = How Bosnia Armed | publisher = Saqi Books | year = 2004 | location = London | isbn = 978-0-86356-367-6 }} * {{cite book | last = Hoare | first = Marko Attila | contribution = The War of Yugoslav Succession | editor-last = Ramet | editor-first = Sabrina P. | title = Central and Southeast European Politics Since 1989 | pages = 111–136 | year = 2010 | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | isbn = 978-1-139-48750-4 | url = https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2020-07-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200729205323/https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C | url-status = live }} * {{cite book | last1 = Magaš | first1 = Branka | last2 = Žanić | first2 = Ivo | year = 2001 | title = The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995 | publisher = Frank Cass | location = London | isbn = 978-0-7146-8201-3 | url = https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2018-01-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180111043757/https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC | url-status = live }} * {{cite book | last = Christia | first = Fotini | title = Alliance Formation in Civil Wars | publisher = Cambridge University Press | location = Cambridge | year = 2012 | isbn = 978-1-13985-175-6 | url = https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2022-02-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220205173618/https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ | url-status = live }} * {{cite book | last = Tanner | first = Marcus | title = Croatia: A Nation Forged in War | publisher = Yale University Press | location = New Haven | year = 2001 | isbn = 978-0-300-09125-0 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC | access-date = 2016-09-27 | archive-date = 2016-05-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160513075415/https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC | url-status = live }} * {{cite web|title=Prosecutor v. Kordić and Čerkez Judgement|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=26 February 2001|ref={{harvid|Kordić & Čerkez Judgement|2001}}|access-date=8 January 2010|archive-date=29 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120629204823/http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|url-status=live}} {{Refend}} {{Rat u Bosni i Hercegovini}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Vašingtonski sporazum]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi|Vašingtonski sporazum]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1994.]] [[Kategorija:Historija Beča]] [[Kategorija:Historija Washingtona, D.C.]] [[Kategorija:1994. u Austriji]] [[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:1994. u Hrvatskoj]] [[Kategorija:1994. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]] [[Kategorija:Politička historija Austrije]] [[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politička historija Hrvatske]] [[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]] 6ijlod3bi6579z54cqnyq3hvxtvsi5x 0 88560 3668464 3391056 2024-11-22T00:04:39Z 2A02:8440:7158:2133:64F4:5AFF:FEBA:5352 3668464 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija osoba | ime = Boualem Sansal | slika =Frankfurter Buchmesse 2011 Boualem Sansal.jpg | veličina_slike = | opis = Boualem Sansal, alžirski književnik | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|9|15}} | mjesto_rođenja = Tenient el Had, Alžir | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Boualem Sansal''' (* [[1949]] u [[Tenient el Had]], [[Alžir]]) je alžirski [[Francuski jezik|frankofonski]] književnik. ==Biografija == Sansal je završio klasičnu gimnaziju u oblasti latinskog i starogrčkog jezika. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća studirao je na tehničkom univerzitetu i ekonomiju, koju je promovirao. Od 1992. godine bio visoki vladin službenik alžirske vlade u industrijskom resoru. Objavio je nekoliko stručnih knjiga od 1992-94. godine. 1999. godine objavljuje u [[Pariz]]u svoj prvi roman ''"Le serment des barbares"'', za koji je dobio dvije nagrade [[Prix Tropiques]] i [[Prix du Premier Roman]]. Do 2006. godine objavio je još četiri romana, kao i politički esej o Alžiru ''Journal intime et politique, Algérie 40 ans après'', nakon čega je, zbog kritičkog stava prema alžirskom društvu, otpušten iz državne službe. Od tada se Sansal bavi historijskim romanima, objavljuje roman o epohi vladavine [[Berberi|Berbera]] ''Petit éloge de la mémoire'', te 2008. godine roman o povezanosti nekolicine nacističkih oficira u građanskom ratu u Alžiru ''Selo u kojem je živo Nijemac - Dnevnik braće Schiller'' i njihovom životu u jednom alžirskom selu. U novembru 2024. policija je privela Boualema Sansala u Alžiru. On je posebno optužen za „podrivanje nacionalnog jedinstva“, a protiv Boualema Sansala je pokrenut i krivični postupak. Sansal živi sa ženom i dvije kćerke u [[Boumerdès]]u kraj [[Alžir (grad)|Alžira]]. Odbio je ponudu [[Francuska|Francuske]] za iseljenje zbog političkog progona == Bibliografija == * ''Lettre d’amitié, de respect et de mise en garde aux peuples et aux nations de la terre'', Gallimard, 2021 * ''[[Selo u kojem je živo Nijemac - Dnevnik braće Schiller]]'' - Šahinpašić, Sarajevo, 2009. 978-9958-41-329-2 (''Le village de l'allemand ou Le journal des frères Schiller'', Gallimard 2008) * ''Petit éloge de la mémoire'', Gallimard 2007. * ''Poste restante : Alger : Lettre de colère et d'espoir à mes compatriotes''. Pariz 2006. * ''Harraga'', roman, Pariz 2005. * ''Dis-moi le paradis'', roman, Pariz. * ''Journal intime et politique, Algérie 40 ans après'' zajedno sa Maïssa Bey, Mohamed Kacimi, Nourredine Saadi, Leïla Sebbar. Gallimard 2003. * ''L‘enfant fou de l‘arbre creux'', roman, Pariz (2003. godine nagrađen sa književnom nagradom Michel-Dard ) * ''Le serment des barbares'', roman, Pariz 1999. == Prijevodi == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [http://www.merlin-verlag.de/sansalseite.htm web stranica izdavačke kuće Merlin Verlags o Boualem Sansalu] {{Simboli jezika|de|njemački}} * http://www.marabout.de/Sansal/sansal.htm {{Simboli jezika|de|njemački}} {{DEFAULTSORT:Sansal, Boualem}} [[Kategorija:Alžirski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Tenient el Had]] [[Kategorija:Rođeni 1949.]] i2jpq6zn7jwj70kpnre8kx0syfhrp2z 0 99425 3668380 3666654 2024-11-21T13:56:22Z Semso98 54573 3668380 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina i Španija odigrale su 2. septembra 2000. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] u sklopu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. Španija je povela golom [[Gerard López|Gerarda Lópeza]] u 38. minuti utakmice. Tri minute kasnije rezultat je izjednačio [[Elvir Baljić]]. Konačan rezultat postavio je [[Joseba Etxeberria]] u 78. minuti utakmice. U [[Oviedo|Oviedu]], 2. juna 2001, također u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Španija je bila uspješnija rezultatom 4–1. Prvi gol na utakmici postigao je [[Fernando Hierro]] u 24. minuti, da bi [[Mirsad Bešlija]] u 42. postavio konačan rezultat prvog poluvremena. U drugom poluvremenu golove za Španiju postigli su [[Javi Moreno]] u 75, [[Raúl González|Raúl]] u 89. i [[Diego Tristán]] u 90. minuti utakmice. U sklopu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Španija i Bosna i Hercegovina su i ovog puta bile u istoj kvalifikacijskoj grupi. U [[Zenica|Zenici]], na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]], 8. septembra 2004, utakmica je završila neriješenim rezultatom 1–1. Prvobitno je Španija povela golom [[Vicente Rodríguez|Vicentea]] u 65, da bi [[Elvir Bolić]] izjednačio u 79. minuti utakmice. U [[Valencia (grad)|Valenciji]] 8. juna. 2005, na stadionu [[Stadion "Mestalla"|Mestalla]], Španija i Bosna i Hercegovina odigrale su i ovog puta kvalifikacijsku utakmicu. [[Zvjezdan Misimović]] je doveo Bosnu i Hercegovinu u vodstvo golom u 39. minuti utakmice, da bi konačan rezultat postavio [[Carlos Marchena]] u šestoj minuti sudijske nadoknade vremena. [[Nedim Halilović]] u 87. i [[Mirsad Bešlija]] u 95. minuti utakmice dobili su crvene kartone. Treći put u nizu Bosna i Hercegovina i Španija bile su u istoj kvalifikacijskoj grupi, ovog puta u sklopu [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacija]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010]]. U [[Murcia|Murciji]], na stadionu [[Stadion "Nueva Condomina"|Nueva Condomina]], 6. septembra 2008, Španija je bila uspješnija te zabilježila pobjedu golom [[David Villa|Davida Ville]] u 57. minuti utakmice. U Zenici, 14. oktobra 2009, Španija je i ovog puta bila uspješnija te zabilježila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5–2. Golove za Španiju postigli su [[Gerard Piqué]] u 13, [[David Silva]] u 15, [[Álvaro Negredo]] u 49. i 55. i [[Juan Mata]] u 89. minuti utakmice, dok su golove za Bosnu i Hercegovinu postigli [[Edin Džeko]] u 89. i [[Zvjezdan Misimović]] u 90. minuti utakmice. Prvu prijateljsku utakmicu Bosna i Hercegovina i Španija odigrale su u [[St. Gallen]]u, na stadionu [[AFG Arena]], 29. maja 2016. Španija je povela golovima [[Nolito|Nolita]] u 11. i 18. minuti utakmice. [[Emir Spahić]] je smanjio rezultat u 29. minuti utakmice, da bi konačan rezultat postavio [[Pedro Eliezer Rodríguez Ledesma|Pedro Ledesma]] u četvrtoj minuti sudijske nadoknade vremena. Strijelac jedinog gola za Bosnu i Hercegovinu u ovoj utakmici, Emir Spahić, zbog nesportskog ponašanja dobio je crveni karton u posljednjim trenucima prvog poluvremena. Debitantske nastupe u ovoj utakmici za Bosnu i Hercegovinu zabilježili su [[Armin Hodžić]] i [[Samir Memišević]]. U [[Las Palmas]]u, na stadionu [[Stadion "Gran Canaria"|Gran Canaria]], 18. novembra 2018, Španija je u prijateljskoj utakmici ugostila Bosnu i Hercegovinu te zabilježila pobjedu a jedini gol na utakmici postigao ga je [[Brais Méndez]] u 58. minuti. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=266px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠPA|veličina=200px}} |Broj utakmica = 8 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 6 |Broj datih golova ekipe 1 = 7 |Broj datih golova ekipe 2 = 18 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 2. septembar 2000. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|ŠPA}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup475d.html?id=71 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina – Španija 1–2 (Kvalifikacije za SP 2002.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 2. juni 2001. | Lokacija = [[Oviedo]], [[Španija]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠPA}} | Rezultat = 4–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2002. | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup4f62.html?id=70 |title=Izvještaj utakmice Španija – Bosna i Hercegovina 4–1 (Kvalifikacije za SP 2002.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 8. septembar 2004. | Lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|ŠPA}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineupb27c.html?id=69 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina – Španija 1–1 (Kvalifikacije za SP 2006.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 8. juni 2005. | Lokacija = [[Valencia]], Španija | Domaćin = {{NOG-D|ŠPA}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2006. | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup47c2.html?id=83 |title=Izvještaj utakmice Španija – Bosna i Hercegovina 1–1 (Kvalifikacije za SP 2006.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 6. septembar 2008. | Lokacija = [[Murcia]], Španija | Domaćin = {{NOG-D|ŠPA}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup64d0.html?id=113 |title=Izvještaj utakmice Španija – Bosna i Hercegovina 1–0 (Kvalifikacije za SP 2010.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 14. oktobar 2009. | Lokacija = Zenica, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–5 | Gost = {{NOG|ŠPA}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2010. | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineupb4cd.html?id=122 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina – Španija 2–5 (Kvalifikacije za SP 2010.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 7. | Datum = 29. maj 2016. | Lokacija = [[St. Gallen]], [[Švicarska]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠPA}} | Rezultat = 3–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2016/spanija-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Španija – Bosna i Hercegovina 3–1 (Prijateljska utakmica 2016.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=20. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 8. | Datum = 18. novembar 2018. | Lokacija = [[Las Palmas]], Španija | Domaćin = {{NOG-D|ŠPA}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/spanija-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Španija – Bosna i Hercegovina 1–0 (Prijateljska utakmica 2018.) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=19. 11. 2018}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=185 Bosna i Hercegovina–Španija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/174/Bosnia_Herzegovina_vs_Spain.html Bosna i Hercegovina–Španija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Španija]] [[Kategorija:Utakmice španske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 9sj6xvtvc0alxar0y623skyfvecfkvg 0 99443 3668392 3666652 2024-11-21T14:19:33Z Semso98 54573 3668392 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|desno|200px|[[Edin Džeko]], strijelac dva gola u međusobnim utakmicama Turske i Bosne i Hercegovine.]] Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina i Turska odigrale su 16. augusta 2000. godine. Utakmica je bila prijateljskog karaktera. Golovima [[Elvir Bolić|Elvira Bolića]] u 39. minuti i [[Marko Topić|Marka Topić]] u posljednjoj minuti utakmice Bosna i Hercegovina je zabilježila pobjedu. Slijedeću utakmicu Bosna i Hercegovina i Turska odigrale su i ovog puta u [[Sarajevo|Sarajevu]]. U sklopu [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|kvalifikacija]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008.]] Bosna i Hercegovina je ostvarila pobjedu rezultatom 3–2. U 13. minuti utakmice golom [[Hakan Şükür|Hakana Şüküra]] Turska je povela. 14 minuta poslije [[Zlatan Muslimović]] izjednačava rezultat, da bi [[Sabri Sarıoğlu]] u 39. minuti utakmice opet donio prednost gostujućoj ekipi. U posljednjoj minuti prvog poluvremena debitant u reprezentaciji Bosne i Hercegovine [[Edin Džeko]] postiže izjednačujući gol. Dvije minuti prije kraja utakmice [[Adnan Čustović]] postiže pobjedonosni gol za Bosnu i Hercegovinu. Debitantske nastupe za Bosnu i Hercegovinu u ovoj utakmici zabilježili su Edin Džeko, [[Boris Pandža]] i [[Elvir Rahimić]]. U [[Istanbul]]u 21. novembra 2007, također u sklopu kvalifikacija za EP 2008, Turska se revanširala za poraz iz prethodne utakmice te zabilježila pobjedu. Jedini gol na utakmici postigao je [[Nihat Kahveci]] u 43. minuti. U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] Turska i Bosna i Hercegovina bile su u istoj kvalifikacijskoj grupi. I ovog puta u Istanbulu Turska je bila uspješnija te zabilježila pobjedu rezultatom 2–1. Bosna i Hercegovina je povela golom Edina Džeke u 26. minuti, dok su za Tursku pogađali [[Arda Turan]] u 51. i [[Mevlüt Erdinç]] u 66. minuti utakmice. U [[Zenica|Zenici]] 9. septembra 2009, također u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010, utakmica između Bosne i Hercegovine i Turske završila je neriješenim rezultatom. Golove na utakmici postigli su [[Emre Belözoğlu]] u 4. i [[Sejad Salihović]] u 25. minuti utakmice. U [[Rize]]u 11. oktobra 2018. Turska i Bosna i Hercegovina odigrale su utakmicu prijateljskog karaktera bez postignutih golova. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Turske|Turska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|TUR|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 6 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 7 |Broj datih golova ekipe 2 = 6 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 16. august 2000. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|TUR}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup8431.html?id=73 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Turska 2–0 (Prijateljska utakmica, 16. august 2000) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=15. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 2. juni 2007. | Lokacija = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 3–2 | Gost = {{NOG|TUR}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineupab5e-2.html?id=103 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Turska 3–2 (Kvalifikacije za EP 2008) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=15. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 21. novembar 2007. | Lokacija = [[Istanbul]], [[Turska]] | Domaćin = {{NOG-D|TUR}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2008. | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineupb3a3.html?id=110 |title=Izvještaj utakmice Turska - Bosna i Hercegovina 1–0 (Kvalifikacije za EP 2008) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=15. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 11. oktobar 2008. | Lokacija = Istanbul, Turska | Domaćin = {{NOG-D|TUR}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineupbce2.html?id=115 |title=Izvještaj utakmice Turska - Bosna i Hercegovina 2–1 (Kvalifikacije za SP 2010) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=15. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 9. septembar 2009. | Lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|TUR}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2010. | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup97d4.html?id=120 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Turska 1–1 (Kvalifikacije za SP 2010) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=15. 10. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 11. oktobar 2018. | Lokacija = [[Rize]], Turska | Domaćin = {{NOG-D|TUR}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/turska-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Turska - Bosna i Hercegovina 0–0 (Prijateljska utakmica, 11. oktobar 2018) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=15. 10. 2018}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=203 Bosna i Hercegovina–Turska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/192/Bosnia_Herzegovina_vs_Turkey.html Bosna i Hercegovina–Turska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Turska]] [[Kategorija:Utakmice turske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 9abttyzjasn2r3zthi0rec1zc1xezp5 0 99446 3668363 3666657 2024-11-21T13:13:59Z Semso98 54573 3668363 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=300px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SMR|veličina=200px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 6 |Broj datih golova ekipe 2 = 1 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 8. oktobar 2005. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 3–0 | Gost = {{NOG|SMR}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 4. juni 2005. | Lokacija = [[San Marino]], [[San Marino]] | Domaćin = {{NOG-D|SMR}} | Rezultat = 1–3 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2006. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=173 Bosna i Hercegovina–San Marino] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/159/Bosnia_Herzegovina_vs_San_Marino.html Bosna i Hercegovina–San Marino] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|San Marino]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije San Marina|Bosna i Hercegovina]] t9g6k2tc52fjqegcntdyw2ipv3zdbn9 0 99453 3668377 3666645 2024-11-21T13:49:30Z Semso98 54573 3668377 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SCG|veličina=200px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 6 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 14. januar 2001. | Lokacija = [[Kochin]], [[Indija]] | Domaćin = {{NOG-D|SRJ}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Millennium Superkup | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Savezna republika Jugoslavija - Bosna i Hercegovina 1:1 (Millennium Superkup), nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineupbc58.html?id=78 ''Izvještaj utakmice Savezna republika Jugoslavija - Bosna i Hercegovina 1:1 (Millennium Superkup), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 25. januar 2001. | Lokacija = [[Kolkata]], Indija | Domaćin = {{NOG-D|SRJ}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Millennium Superkup | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Savezna republika Jugoslavija - Bosna i Hercegovina 2:0 (Millennium Superkup), nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineup5ea1.html?id=81 ''Izvještaj utakmice Savezna republika Jugoslavija - Bosna i Hercegovina 2:0 (Millennium Superkup), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 21. august 2002. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|SCG}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Srbija i Crna Gora 0:2, nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineupc5b2.html?id=66 ''Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Srbija i Crna Gora 0:2, nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 9. oktobar 2004. | Lokacija = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|SCG}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za SP 2006.]] | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Srbija i Crna Gora 0:0 (Kvalifikacije za SP 2006), nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineupf8d4.html?id=65 ''Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Srbija i Crna Gora 0:0 (Kvalifikacije za SP 2006), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 12. oktobar 2005. | Lokacija = [[Beograd]], [[Srbija i Crna Gora]] | Domaćin = {{NOG-D|SCG}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2006. | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Srbija i Crna Gora - Bosna i Hercegovina 1:0 (Kvalifikacije za SP 2006), nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineup0641.html?id=88 ''Izvještaj utakmice Srbija i Crna Gora - Bosna i Hercegovina 1:0 (Kvalifikacije za SP 2006), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=222 Bosna i Hercegovina–Srbija i Crna Gora] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/284/Bosnia_Herzegovina_vs_Serbia_Montenegro.html Bosna i Hercegovina–Srbija i Crna Gora] na National-Football-Teams.com * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/271/Bosnia_Herzegovina_vs_Yugoslavia.html Bosna i Hercegovina–SR Jugoslavija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|Bosna i Hercegovina]] ic6zbv2qfh4dtlxw33p5ycsl11yj4e4 0 99458 3668376 3666644 2024-11-21T13:43:29Z Semso98 54573 3668376 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SLO|veličina=200px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 4 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 10 |Broj datih golova ekipe 2 = 4 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 10. novembar 1996. | Lokacija = [[Ljubljana]], [[Slovenija]] | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|BIH|1992}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za SP 1998.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 10. septembar 1997. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH|1992}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|SLO}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 1998. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 19. novembar 2008. | Lokacija = [[Maribor]], Slovenija | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 3–4 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 6. februar 2013. | Lokacija = Ljubljana, Slovenija | Domaćin = {{NOG-D|SLO}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=181 Bosna i Hercegovina–Slovenija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/169/Bosnia_Herzegovina_vs_Slovenia.html Bosna i Hercegovina–Slovenija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Slovenije}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Slovenija]] [[Kategorija:Utakmice slovenske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 18zmehbygtzl82ve8kwmiqxrjlnjgho 0 99493 3668359 3666639 2024-11-21T13:11:13Z Semso98 54573 3668359 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=266px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|RUM|veličina=200px}} |Broj utakmica = 6 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 4 |Broj datih golova ekipe 1 = 4 |Broj datih golova ekipe 2 = 13 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 7. septembar 2002. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–3 | Gost = {{NOG|RUM}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 7. juni 2003. | Lokacija = [[Craiova]], [[Rumunija]] | Domaćin = {{NOG-D|RUM}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2004. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 26. mart 2011. | Lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|RUM}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 3. juni 2011. | Lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija | Domaćin = {{NOG-D|RUM}} | Rezultat = 3–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2012. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 7. juni 2022. | Lokacija = Zenica, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|RUM}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2022/2023.|Liga nacija 2022/23.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 26. septembar 2022. | Lokacija = Bukurešt, Rumunija | Domaćin = {{NOG-D|RUM}} | Rezultat = 4–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Liga nacija 2022/23. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=165 Bosna i Hercegovina–Rumunija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/151/Bosnia_Herzegovina_vs_Romania.html Bosna i Hercegovina–Rumunija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Rumunija]] [[Kategorija:Utakmice rumunske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] sqir6xsk7p41haxq4v71s5hnsw1yf1w 0 99494 3668346 3666633 2024-11-21T12:52:06Z Semso98 54573 3668346 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=290px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|NOR|veličina=200px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 5 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 16. oktobar 2002. | Lokacija = [[Oslo]], [[Norveška]] | Domaćin = {{NOG-D|NOR}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 6. septembar 2003. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|NOR}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2004. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 24. mart 2007. | Lokacija = Oslo, Norveška | Domaćin = {{NOG-D|NOR}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 17. oktobar 2007. | Lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|NOR}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2008. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=149 Bosna i Hercegovina–Norveška] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/138/Bosnia_Herzegovina_vs_Norway.html Bosna i Hercegovina–Norveška] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Norveška]] [[Kategorija:Utakmice norveške nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] fot6e0nfn10hrzr7bhh19ovg24wphjg 0 99549 3668379 3666646 2024-11-21T13:52:28Z Semso98 54573 3668379 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=240px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠKO|veličina=200px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 4. septembar 1999. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|ŠKO}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 5. oktobar 1999. | Lokacija = [[Glasgow]], [[Škotska]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠKO}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2000. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=254 Bosna i Hercegovina–Škotska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/162/Bosnia_Herzegovina_vs_Scotland.html Bosna i Hercegovina–Škotska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Škotska]] [[Kategorija:Utakmice škotske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] ppcvgg6fo4p8glwieopar424d8alvx7 0 99552 3668343 3666631 2024-11-21T12:44:30Z Semso98 54573 3668343 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MDA|veličina=200px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 7. oktobar 2006. | Lokacija = [[Kišinjev]], [[Moldavija]] | Domaćin = {{NOG-D|MDA}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 12. septembar 2007. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|MDA}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2008. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=138 Bosna i Hercegovina–Moldavija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/122/Bosnia_Herzegovina_vs_Moldova.html Bosna i Hercegovina–Moldavija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Moldavija]] [[Kategorija:Utakmice moldavske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] g1ny5hm1tr6kskz3gsd03crkxpu0rrk 0 99559 3668394 3666653 2024-11-21T14:24:08Z Semso98 54573 3668394 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|UZB|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 30. juni 2001. | Lokacija = [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] | Domaćin = {{NOG-D|UZB}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 1. juni 2008. | Lokacija = [[Taškent]], [[Uzbekistan]] | Domaćin = {{NOG-D|UZB}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=215 Bosna i Hercegovina–Uzbekistan] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/201/Bosnia_Herzegovina_vs_Uzbekistan.html Bosna i Hercegovina–Uzbekistan] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Uzbekistan]] [[Kategorija:Utakmice uzbekistanske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 5f872mihmsc736by152h5rxffs3ne2s 0 99561 3668348 3666637 2024-11-21T12:58:11Z Semso98 54573 3668348 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Omana|Oman]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=230px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|OMA|veličina=200px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 1 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 9. juni 2009. | Lokacija = [[Cannes]], [[Francuska]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|OMA}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=151 Bosna i Hercegovina–Oman] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/139/Bosnia_Herzegovina_vs_Oman.html Bosna i Hercegovina–Oman] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Oman]] [[Kategorija:Utakmice omanske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] bdbfb4qbaa0eob7gxe24qb7oy60953n 0 99563 3668386 3667864 2024-11-21T14:06:22Z Semso98 54573 3668386 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Bugarska i Bosne i Hercegovine odigrale su 20. augusta 2008. godine u [[Zenica|Zenici]]. Bugarska je povela golom kapitena [[Dimitar Berbatov|Berbatova]] u 26. minuti utakmice što je bio i konačan rezultat prvog poluvremena. Svoj drugi gol na utakmici Berbatov je postigao u 57. minuti. Dvije minute kasnije [[Senijad Ibričić]] postigao je gol za Bosnu i Hercegovinu te postavio konačan rezultat utakmice. Debitantske nastupe u ovoj utakmici za Bosnu i Hercegovinu zabilježili su [[Ivan Božić]], [[Mario Jurić]] i [[Miralem Pjanić]]. Na klupi Bosne i Hercegovine selektoru [[Miroslav Blažević|Miroslavu Blaževiću]] je također ova utakmica bila debitantska. Sljedeću utakmicu Bosna i Hercegovina i Bugarska odigrale su 23. marta 2018. u [[Razgrad]]u. Utakmica je bila prijateljska a jedini gol na utakmici postigao je [[Kenan Kodro]] u 20. minuti utakmice. Debitantske nastupe u ovoj utakmici za Bosnu i Hercegovinu zabilježili su [[Deni Milošević]] i [[Smail Prevljak]]. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|BUG|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 20. august 2008. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|BUG}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup3b75.html?id=126 |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina – Bugarska 1–2 (Prijateljska utakmica 2008) |work=nfsbih.ba |access-date=9. 2. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 23. mart 2018. | Lokacija = [[Razgrad]], [[Bugarska]] | Domaćin = {{NOG-D|BUG}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/bugarska-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Bugarska – Bosna i Hercegovina 0–1 (Prijateljska utakmica 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 9. 2018}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=32 Bosna i Hercegovina–Bugarska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/31/Bosnia_Herzegovina_vs_Bulgaria.html Bosna i Hercegovina–Bugarska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Bugarska]] [[Kategorija:Utakmice bugarske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] fnjjmhevsjig8ascg7y36dhc8spq5ii 0 99569 3668372 3666625 2024-11-21T13:30:08Z Semso98 54573 3668372 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MKD|veličina=200px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 3 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 8 |Broj datih golova ekipe 2 = 8 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 3. juni 1998. | Lokacija = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 29. mart 2000. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 27. mart 2002. | Lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 4–4 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 18. februar 2004. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 29. mart 2000. | Lokacija = Zenica, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=236 Bosna i Hercegovina–Sjeverna Makedonija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/111/Bosnia_Herzegovina_vs_North_Macedonia.html Bosna i Hercegovina–Sjeverna Makedonija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 8vpe4fu84fiad3jr3yzs6pn795lk76b 3668630 3668372 2024-11-22T11:39:14Z Semso98 54573 3668630 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MKD|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 3 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 8 |Broj datih golova ekipe 2 = 8 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 3. juni 1998. | Lokacija = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=FYR Macedonia 1-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/62857/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 29. mart 2000. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-0 FYR Macedonia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/64171/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 27. mart 2002. | Lokacija = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 4–4 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 4-4 FYR Macedonia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/74649/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 18. februar 2004. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=FYR Macedonia 1-0 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/74198/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 26. mart 2008. | Lokacija = Zenica, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 2-2 FYR Macedonia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/302543/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=236 Bosna i Hercegovina–Sjeverna Makedonija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/111/Bosnia_Herzegovina_vs_North_Macedonia.html Bosna i Hercegovina–Sjeverna Makedonija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] n6t1d2e9lo081bp4qt0acaj5gvns8p4 0 99622 3668403 3666655 2024-11-21T14:27:28Z Semso98 54573 3668403 wikitext text/x-wiki U dosadašnjoj historiji [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] i [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] su odigrali četiri međusobne utakmice. Prvu utakmicu pomenute reprezentacije su odigrale 12. februara 2003. godine na stadionu [[Stadion Millennium|Millennium]] u [[Cardiff]]u. Golom [[Elvir Baljić|Elvira Baljića]] Bosna i Hercegovina je povela već u 5. minuti utakmice. Nekoliko minuta kasnije [[Robert Earnshaw]] je izjednačio rezultat. U drugom poluvremenu [[Sergej Barbarez]] postiže gol u 64. minuta za novo vodstvo Bosne i Hercegovine. Deset minuta kasnije [[John Hartson]] je postavio konačan rezultat utakmice. Debitanti za Bosnu i Hercegovinu na ovoj utakmici su bili [[Džemal Berberović]] i [[Mirko Hrgović]]. U [[Llanelli]]iju 15. augusta 2012. Vels i Bosna i Hercegovina su odigrali novu prijateljsku utakmicu. Golovima [[Vedad Ibišević|Vedada Ibiševića]] u 21. minuti i [[Miroslav Stevanović|Miroslava Stevanovića]] u 54. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je zabilježila pobjedu. Za Bosnu i Hercegovinu prvi nastup je zabilježio [[Toni Šunjić]]. Sljedeći susret Bosna i Hercegovina i Vels su odigrali u sklopu kvalifikacija za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Evropsko prvenstvo 2016]]. 10. oktobra 2014. u kojoj je utakmica završila bez postignutih golova. Godinu dana kasnije u [[Zenica|Zenici]] na stadionu [[Stadion Bilino polje|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina iako oslabljena neigranjem kapitena [[Edin Džeko|Edina Džeke]] te suspendiranog [[Muhamed Bešić|Muhameda Bešića]] ostvarila je pobjedu rezultatom 2-0 te zadržala šanse za plasman u doigravanje kvalifikacija. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Milan Đurić]] u 71. minuti i [[Vedad Ibišević]] u 90. minuti utakmice. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|WAL|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 6 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 12. februar 2003. | Lokacija = [[Cardiff]], [[Vels]] | Domaćin = {{NOG-D|WAL}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 2:2 (Prijateljska utakmica 2003.), nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineupe27e.html?id=76 ''Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 2:2 (Prijateljska utakmica 2003.), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 15. august 2012. | Lokacija = [[Llanelli]], Vels | Domaćin = {{NOG-D|WAL}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 0:2 (Prijateljska utakmica 2012.), nfsbih.ba">[http://www.nfsbih.ba/html/lineup2e37.html?id=163 ''Izvještaj utakmice Wales - Bosna i Hercegovina 0:2 (Prijateljska utakmica 2012.), nfsbih.ba'']; pristupljeno: 11. 9. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 10. oktobar 2014. | Lokacija = Cardiff, Vels | Domaćin = {{NOG-D|WAL}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016.]] | Reference = <ref name="Izvještaj utakmice Vels - Bosna i Hercegovina 0:0 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013854/postmatch/report/index.html ''Izvještaj utakmice Vels - Bosna i Hercegovina 0:0 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 11. 10. 2014.</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 10. oktobar 2014. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|WAL}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2016. | Reference = <ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014043/index.html |title=Izvještaj utakmice Bosne i Hercegovina - Vels 2:0 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=11. 10. 2015 |archive-date=15. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151015052756/http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014043/index.html |url-status=dead }}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=218 Bosna i Hercegovina–Vels] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/205/Bosnia_Herzegovina_vs_Wales.html Bosna i Hercegovina–Vels] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Vels]] [[Kategorija:Utakmice velške nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] ppvwiqlk0u4qq79l3fhbhp5by4u9srt 0 99625 3668407 3666627 2024-11-21T14:36:52Z Semso98 54573 3668407 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MALE|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 5 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 28. februar 1997. | Lokacija = [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] | Domaćin = {{NOG-D|MALE}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|BIH|1992}} | Takmičenje = Dunhill kup 1997. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 25. juni 2001. | Lokacija = Kuala Lumpur, Malezija | Domaćin = {{NOG-D|MALE}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Merdeka kup 2001. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 27. juni 2001. | Lokacija = Kuala Lumpur, Malezija | Domaćin = {{NOG-D|MALE}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Merdeka kup 2001. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=134 Bosna i Hercegovina–Malezija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/114/Bosnia_Herzegovina_vs_Malaysia.html Bosna i Hercegovina–Malezija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Malezija]] [[Kategorija:Utakmice malezijske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] p757fest304rq6qx4xpvbkq1447ghof 3668449 3668407 2024-11-21T22:09:11Z Semso98 54573 3668449 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MALE|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 28. februar 1997. | Lokacija = [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] | Domaćin = {{NOG-D|MALE}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|BIH|1992}} | Takmičenje = Dunhill kup 1997. | Reference = <ref>{{cite web |title=Malaysia 0-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} 1997 Dunhill Cup|url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/62632/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 25. juni 2001. | Lokacija = Kuala Lumpur, Malezija | Domaćin = {{NOG-D|MALE}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Merdeka kup 2001. | Reference = <ref>{{cite web |title=Malaysia 2-2 Bosnia and Herzegovina {{!}} 2001 Merdeka Tournament |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/67957/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=134 Bosna i Hercegovina–Malezija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/114/Bosnia_Herzegovina_vs_Malaysia.html Bosna i Hercegovina–Malezija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Malezija]] [[Kategorija:Utakmice malezijske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 7otk79zfwiyx3hcfc7241wfscebyjba 0 99630 3668387 3666650 2024-11-21T14:07:19Z Semso98 54573 3668387 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|TUN|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 5. novembar 1997. | Lokacija = [[Radès]], [[Tunis]] | Domaćin = {{NOG-D|TUN}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|BIH|1992}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Tunisia 2-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/62807/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=202 Bosna i Hercegovina–Tunis] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/190/Bosnia_Herzegovina_vs_Tunisia.html Bosna i Hercegovina–Tunis] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Tunis]] [[Kategorija:Utakmice tuniske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] kfb4bs2xu879wggx4lvwr5s2ct6eu5c 0 100674 3668406 3666658 2024-11-21T14:31:42Z Semso98 54573 3668406 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabve]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ZIM|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 24. februar 1997. | Lokacija = [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] | Domaćin = {{NOG-D|ZIM}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|BIH|1992}} | Takmičenje = Dunhill kup 1997. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=226 Bosna i Hercegovina–Zimbabve] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/208/Bosnia_Herzegovina_vs_Zimbabwe.html Bosna i Hercegovina–Zimbabve] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Zimbabve]] [[Kategorija:Utakmice zimbabveanske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] g08zhyaj95zv11jb5v99qf322sjx1a7 0 100675 3668405 3666656 2024-11-21T14:29:37Z Semso98 54573 3668405 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|VIJ|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 4 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 22. februar 1997. | Lokacija = [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH|1992}} | Rezultat = 4–0 | Gost = {{NOG|VIJ}} | Takmičenje = Dunhill kup 1997. | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=269 Bosna i Hercegovina–Vijetnam] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/204/Bosnia_Herzegovina_vs_Vietnam.html Bosna i Hercegovina–Vijetnam] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Vijetnam]] [[Kategorija:Utakmice vijetnamske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 5wxu9rsl1cpl1x37shnysl2ktiedz6e 0 102876 3668455 3666694 2024-11-21T22:54:41Z Semso98 54573 3668455 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SMK|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 9 |Broj pobjeda ekipe 1 = 6 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 15 |Broj datih golova ekipe 2 = 9 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 14. oktobar 1998. | Lokacija = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 3–2 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 5. juni 1999. | Lokacija = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2000. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 9. februar 2003. | Lokacija = [[Šibenik]], Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 28. april 2004. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 24. mart 2007. | Lokacija = Zagreb, Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za EP 2008.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 17. novembar 2007. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2008. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 7. | Datum = 7. septembar 2012. | Lokacija = Zagreb, Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 8. | Datum = 12. oktobar 2012. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2014. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 9. | Datum = 3. juni 2024. | Lokacija = [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Hrvatska | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 3–0 | Gost = {{NOG|SMK}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} |} == Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=236 Hrvatska–Sjeverna Makedonija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/111/Croatia_vs_North_Macedonia.html Hrvatska–Sjeverna Makedonija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Hrvatska]] lifew379jpbdpd1lpev3spm4k9fec45 0 109696 3668517 3345941 2024-11-22T11:17:53Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Crna Gora – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Crna Gora – Sjeverna Makedonija]] 3345941 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crne Gore]] i [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |19. novembar 2008. || [[Podgorica]], {{ZID|Crna Gora}} || '''[[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1|| Prijateljska utakmica |-|- align=center bgcolor=#F5FAFF |3. mart 2010. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] ||2-1|| Prijateljska utakmica<ref>[http://www.fscg.co.me/component/option,com_joomleague/Itemid,232/func,showReport/mid,1945/p,2/ Prijateljske utakmice crnogorske reprezentacije na službenoj stranici Nogometnog saveza Crne Gore]{{Mrtav link}} {{Simboli jezika|cg|crnogorski}}</ref> |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Crna Gora}} [[Crnogorska nogometna reprezentacija|Crna Gora]] - {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |3:3 |} ==Reference== {{reference}} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mne/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice crnogorske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090613034606/http://de.fifa.com/associations/association=mne/fixturesresults/gender=m/index.html |date=13. 6. 2009 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Crne Gore}} [[Kategorija:Utakmice crnogorske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Crna Gora]] [[fr:Liste des matchs de l'équipe de Macédoine de football par adversaire#Monténégro]] r4nugboqpzumf5sjmemtmfbjud5v9ez 3668632 3668517 2024-11-22T11:51:12Z Semso98 54573 3668632 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|CG|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MKD|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 5 |Broj datih golova ekipe 2 = 7 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 19. novembar 2008. | Lokacija = [[Podgorica]], [[Crna Gora]] | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Montenegro 2-1 FYR Macedonia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/304509/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 3. mart 2010. | Lokacija = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=FYR Macedonia 2-1 Montenegro {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2002147/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 12. novembar 2015. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 4–1 | Gost = {{NOG|CG}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=FYR Macedonia 4-1 Montenegro {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2018562/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 25. mart 2024. | Lokacija = [[Antalya]], [[Turska]] | Domaćin = {{NOG-D|CG}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|SMK}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Montenegro 1-0 North Macedonia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2040201/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=140&oppo=236 Crna Gora–Sjeverna Makedonija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/268/111/Montenegro_vs_North_Macedonia.html Crna Gora–Sjeverna Makedonija] na National-Football-Teams.com {{Nogometne utakmice reprezentacije Crne Gore}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice crnogorske nogometne reprezentacije|Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Crna Gora]] 48ovik8lifih91lghaxsgzzgzye0u4r 0 109703 3668531 3346056 2024-11-22T11:18:54Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Iran – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Iran – Sjeverna Makedonija]] 3346056 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |9. juni 2000. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || '''[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-1 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. novembar 2009. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |4:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice iranske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Iran]] lsiljjap0t9eo6baxm3n7nm5jn71pvq 3668602 3668531 2024-11-22T11:28:52Z Semso98 54573 3668602 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |9. juni 2000. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || '''[[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-1 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. novembar 2009. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Iran}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |4:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice iranske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Iran]] 993iqgwas5msmt4ljoo8bmrw61farw8 0 109704 3668541 3346084 2024-11-22T11:19:21Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Kanada – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Kanada – Sjeverna Makedonija]] 3346084 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanade]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. maj 1998. || [[Toronto]], {{ZID|Kanada}} || '''[[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |14. novembar 2009. || [[Strumica]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] ||3-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Kanada}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |3:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Kanada]] [[Kategorija:Utakmice kanadske nogometne reprezentacije|Makedonija]] dhil1glemodpj3wr1o09152b7xy8o45 0 109705 3668543 3346085 2024-11-22T11:19:25Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Katar – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Katar – Sjeverna Makedonija]] 3346085 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Katarska nogometna reprezentacija|Katara]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |24. juli 2001. || [[Evreux]], {{ZID|Francuska}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] ||0-1 || Prijateljska utakmica |- align=center |11. oktobar 2009. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} ||''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] ||2-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Katar}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |2:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Katar]] [[Kategorija:Utakmice katarske nogometne reprezentacije|Makedonija]] ikwsud6zctii3rzyrx1tr6vl4evxmb8 3668608 3668543 2024-11-22T11:29:58Z Semso98 54573 3668608 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Katarska nogometna reprezentacija|Katara]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |24. juli 2001. || [[Evreux]], {{ZID|Francuska}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] ||0-1 || Prijateljska utakmica |- align=center |11. oktobar 2009. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} ||''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] ||2-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Katar}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |2:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Katar]] [[Kategorija:Utakmice katarske nogometne reprezentacije|Makedonija]] bshp9qh7rm6vi4zw5ffhucox84kcbis 0 109707 3668579 3346117 2024-11-22T11:22:42Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Slovenija]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovenija]] 3346117 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |13. oktobar 1993. || [[Kranj]], {{ZID|Slovenija}} || [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] - ''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]'''||1-4 || Prijateljska utakmica |- align=center |27. oktobar 1993. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] ||4-1|| Prijateljska utakmica |- align=center |23. mart 1994. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] ||2-0|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Slovenija}} [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenija]] | align="center" |3 | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |10:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Slovenija]] [[Kategorija:Utakmice slovenske nogometne reprezentacije|Makedonija]] p9d93d6bij8tyz7nmn3wk2mv6hp54nf 0 109708 3668501 3345816 2024-11-22T11:16:52Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Albanija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Albanija – Sjeverna Makedonija]] 3345816 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |14. maj 1994. || [[Tetovo]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] ||5-1|| Prijateljska utakmica |- align=center |10. februar 1999. || [[Tirana]], {{ZID|Albanija}} || '''[[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]||2-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |26. april 2000. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |5. januar 2002. || [[Manama]], {{ZID|Bahrein}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] ||0-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |20. august 2003. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] ||3-1|| Prijateljska utakmica |- align=center |7. februar 2007. || [[Tirana]], {{ZID|Albanija}} || [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||0-1|| Prijateljska utakmica |- align=center |17. novembar 2010. || [[Korçë]], {{ZID|Albanija}} || [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |15. novembar 2011. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] ||0-0|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Albanija}} [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanija]] | align="center" |8 | align="center" |4 | align="center" |3 | align="center" |1 | align="center" |10:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Albanija]] [[Kategorija:Utakmice albanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] jlacqj838kw6a2p03avqqiy7ys5d4of 0 109709 3668587 3346118 2024-11-22T11:23:08Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Turska]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Turska]] 3346118 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |31. august 1994. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]''' ||0-2|| Prijateljska utakmica |- align=center |30. august 1995. || [[Istanbul]], {{ZID|Turska}} || '''[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |28. mart 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center |6. juni 2001. || [[Bursa]], {{ZID|Turska}} || [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-3|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |12. oktobar 2002. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] |- align=center |11. juni 2003. || [[Istanbul]], {{ZID|Turska}} || '''[[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |4. juni 2006. || [[Krefeld]], {{ZID|Njemačka}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Turska}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] | align="center" |7 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |5 | align="center" |9:14 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Turska]] [[Kategorija:Utakmice turske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 5vmmaow1d8rkmfdrl8sbqc910ssds5x 0 109710 3668600 3345975 2024-11-22T11:26:54Z Semso98 54573 3668600 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. juni 1994. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] ||2-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |11. juni 2004. || [[Tallinn]], {{ZID|Estonija}} || [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||2-4|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |16. august 2006. || [[Tallinn]], {{ZID|Estonija}} || [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||0-1|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center |12. septembar 2007. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] ||1-1|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Estonija}} [[Estonska nogometna reprezentacija|Estonija]] | align="center" |4 | align="center" |3 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |8:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Estonija]] [[Kategorija:Utakmice estonske nogometne reprezentacije|Makedonija]] dxn46g4ap8ntaviaudu5jecsfx7byqq 0 109711 3668515 3345929 2024-11-22T11:17:42Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Bugarska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Bugarska – Sjeverna Makedonija]] 3345929 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |12. april 1995. || [[Strumica]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] ||0-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |28. maj 1996. || [[Sofija]], {{ZID|Bugarska}} || '''[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |25. mart 1998. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |15. maj 2001. || [[Sofija]], {{ZID|Bugarska}} || '''[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. mart 2006. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]''' ||0-1|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Bugarska}} [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] | align="center" |5 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |3 | align="center" |1:5 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bugarska]] [[Kategorija:Utakmice bugarske nogometne reprezentacije|Makedonija]] i1hhhwz737yci4bgw31uqdb1tvwx2py 3668594 3668515 2024-11-22T11:26:18Z Semso98 54573 3668594 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |12. april 1995. || [[Strumica]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] ||0-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |28. maj 1996. || [[Sofija]], {{ZID|Bugarska}} || '''[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |25. mart 1998. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center |15. maj 2001. || [[Sofija]], {{ZID|Bugarska}} || '''[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. mart 2006. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]]''' ||0-1|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Bugarska}} [[Bugarska nogometna reprezentacija|Bugarska]] | align="center" |5 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |3 | align="center" |1:5 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bugarska]] [[Kategorija:Utakmice bugarske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 2ej9hj28ga1qyotv10h62x2xcrat72j 0 109724 3668561 3346108 2024-11-22T11:20:58Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Norveška]] na [[Nogometne utakmice Norveška – Sjeverna Makedonija]] 3346108 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. juni 2009. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] ||0-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center |9. septembar 2009. || [[Oslo]], {{ZID|Norveška}} || '''[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Norveška}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Norveška]] [[Kategorija:Utakmice norveške nogometne reprezentacije|Makedonija]] r9fbd85f0iogpddmrfqqjrnniym1j2m 3668619 3668561 2024-11-22T11:33:34Z Semso98 54573 3668619 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveške]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. juni 2009. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] ||0-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center |9. septembar 2009. || [[Oslo]], {{ZID|Norveška}} || '''[[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Norveška}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Norveška]] [[Kategorija:Utakmice norveške nogometne reprezentacije|Makedonija]] szhwgusf4r1ubg844zl959q1wwgmd3t 0 109725 3668581 3346120 2024-11-22T11:22:52Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Škotska]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Škotska]] 3346120 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 2008. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] ||1-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center |5. septembar 2009. || [[Glasgow]], {{ZID|Škotska}} || '''[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-0||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Škotska}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Škotska]] [[Kategorija:Utakmice škotske nogometne reprezentacije|Makedonija]] sqprqenotdjpynzrlsu7tizd18nf42g 3668627 3668581 2024-11-22T11:34:19Z Semso98 54573 3668627 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 2008. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] ||1-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center |5. septembar 2009. || [[Glasgow]], {{ZID|Škotska}} || '''[[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-0||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Škotska}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Škotska]] [[Kategorija:Utakmice škotske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 8asx1tcq7eiufomlakd3i47ghq5z6x4 0 109726 3668535 3346063 2024-11-22T11:19:03Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Island – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Island – Sjeverna Makedonija]] 3346063 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. jnui 1996. || [[Reykjavik]], {{ZID|Island}} || [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |7. juni 1997. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] ||1-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |15. oktobar 2008. || [[Reykjavik]], {{ZID|Island}} || '''[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center |10. juni2009. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] ||2-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Island}} [[Island nogometna reprezentacija|Island]] | align="center" |4 | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |4:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Island]] [[Kategorija:Utakmice islandske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 0jjd5l0cyikyx5zorzgf0banqnaugdi 3668604 3668535 2024-11-22T11:29:38Z Semso98 54573 3668604 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Islandska nogometna reprezentacija|Islanda]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. jnui 1996. || [[Reykjavik]], {{ZID|Island}} || [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |7. juni 1997. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] ||1-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |15. oktobar 2008. || [[Reykjavik]], {{ZID|Island}} || '''[[Islandska nogometna reprezentacija|Island]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center |10. juni2009. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Islandska nogometna reprezentacija|Island]] ||2-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Island}} [[Island nogometna reprezentacija|Island]] | align="center" |4 | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |4:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Island]] [[Kategorija:Utakmice islandske nogometne reprezentacije|Makedonija]] b5it4rrhs14y6d7c7fqfaffquwd7p9t 0 109727 3668618 3545124 2024-11-22T11:32:19Z Semso98 54573 3668618 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] <br /> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center |9. oktobar 2004. || [[Skoplje]], [[Sjeverna Makedonija]] || [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] – [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] ||2–2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |12. oktobar 2005. || [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] || [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]] – [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] ||0–0||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |10. septembar 2008. || [[Skoplje]], [[Sjeverna Makedonija]] || [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] – '''[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]''' ||1–2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. april 2009. || [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] || '''[[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]''' – [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] ||4–0||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Sjeverna Makedonija}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] – {{ZD|Nizozemska}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]] | align="center" |4 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |3:8 |} == Vanjski linkovi == * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenom sajtu FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Nizozemska]] [[Kategorija:Utakmice nizozemske nogometne reprezentacije|Sjeverna Makedonija]] [[fr:Liste des matchs de l'équipe de Macédoine de football par adversaire#Pays-Bas]] g9vsz51gzdw295uqg3ruprbtlat9j56 0 109728 3668583 3504926 2024-11-22T11:22:56Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Španija]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Španija]] 3504926 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|MAK|veličina=265px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠPA|veličina=200px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 5 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 14 }} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. | 12. oktobar 1994. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|ŠPA}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za EP 1996]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. | 15. novembar 1995. |align=left | [[Elche]] |align=right | {{NOG-D|ŠPA}} | 3 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za EP 1996]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. | 12. august 2009. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 2 &ndash; 3 |align=left | {{NOG|ŠPA}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. | 8. septembar 2014. |align=left | [[Valencia]] |align=right | {{NOG-D|ŠPA}} | 5 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref name="Izvještaj utakmice Španija - Makedonija 5:1 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013823/postmatch/commentary/index.html ''Izvještaj utakmice Španija - Makedonija 5:1 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 8. 9. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. | 8. septembar 2015. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|ŠPA}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014014/index.html |title=Izvještaj utakmice Makedonija - Španija 0:1 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=9. 9. 2015}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 6. | 12. novembar 2016. |align=left | |align=right | {{NOG-D|ŠPA}} | &ndash; |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. | |- |- style="background:#ccffcc;" | 7. | 11. juni 2017. |align=left | |align=right | {{NOG-D|MAK}} | &ndash; |align=left | {{NOG|ŠPA}} | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. | |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=esp/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Španije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927035857/http://www.fifa.com/associations/association=esp/fixturesresults/gender=m/index.html |date=27. 9. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=esp/index.html Međusobne utakmice Makedonija - Španija, FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130217095617/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=esp/index.html |date=17. 2. 2013 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} [[Kategorija:Utakmice španske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Španija]] 0nrqsb5q8mz5e06elhfaczdx8lquim1 3668628 3668583 2024-11-22T11:34:27Z Semso98 54573 3668628 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Španije|Španija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|MAK|veličina=265px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠPA|veličina=200px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 5 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 14 }} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. | 12. oktobar 1994. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|ŠPA}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za EP 1996]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. | 15. novembar 1995. |align=left | [[Elche]] |align=right | {{NOG-D|ŠPA}} | 3 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za EP 1996]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. | 12. august 2009. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 2 &ndash; 3 |align=left | {{NOG|ŠPA}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. | 8. septembar 2014. |align=left | [[Valencia]] |align=right | {{NOG-D|ŠPA}} | 5 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref name="Izvještaj utakmice Španija - Makedonija 5:1 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013823/postmatch/commentary/index.html ''Izvještaj utakmice Španija - Makedonija 5:1 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 8. 9. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. | 8. septembar 2015. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|ŠPA}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014014/index.html |title=Izvještaj utakmice Makedonija - Španija 0:1 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=9. 9. 2015}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 6. | 12. novembar 2016. |align=left | |align=right | {{NOG-D|ŠPA}} | &ndash; |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. | |- |- style="background:#ccffcc;" | 7. | 11. juni 2017. |align=left | |align=right | {{NOG-D|MAK}} | &ndash; |align=left | {{NOG|ŠPA}} | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018]]. | |- |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=esp/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Španije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140927035857/http://www.fifa.com/associations/association=esp/fixturesresults/gender=m/index.html |date=27. 9. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=esp/index.html Međusobne utakmice Makedonija - Španija, FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130217095617/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=esp/index.html |date=17. 2. 2013 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice španske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Španija]] 48l14gx737e059k7lf8azopq859wh9r 0 109729 3668557 3346106 2024-11-22T11:20:37Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Moldavija]] na [[Nogometne utakmice Moldavija – Sjeverna Makedonija]] 3346106 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |11. oktobar 2000. || [[Chisinau]], {{ZID|Moldavija}} || [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center |2. juni 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |11. februar 2009. || [[Antalya]], {{ZID|Turska}} || [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Moldavija}} [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |3:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice moldavske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Moldavija]] pveabx5toed0h4vkx8zficltq7mv9e0 3668616 3668557 2024-11-22T11:32:10Z Semso98 54573 3668616 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |11. oktobar 2000. || [[Chisinau]], {{ZID|Moldavija}} || [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center |2. juni 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |11. februar 2009. || [[Antalya]], {{ZID|Turska}} || [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Moldavija}} [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavija]] | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |3:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice moldavske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Moldavija]] 3wsexbw2lwpa6c2e2t3tgb50sklge8f 0 109730 3668551 3505095 2024-11-22T11:19:58Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Luksemburg – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Luksemburg – Sjeverna Makedonija]] 3505095 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|MAK|veličina=240px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|LUX|veličina=200px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 8 |Broj datih golova ekipe 2 = 6 }} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- |- style="background:#ccccff;" | 1. | 20. august 2008. |align=left | [[Luxembourg]] |align=right | {{NOG-D|LUX}} | 1 &ndash; 4 |align=left | {{NOG|MAK}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. | 29. februar 2012. |align=left | [[Luxembourg]] |align=right | {{NOG-D|LUX}} | 2 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|MAK}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ccccff;" | 3. | 9. oktobar 2014. |align=left | [[Skopje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 3 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|LUX}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref name="Izvještaj utakmice Makedonija - Luksemburg 3:2 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013841/postmatch/report/index.html ''Izvještaj utakmice Makedonija - Luksemburg 3:2 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 10. 10. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. | 5. septembar 2015. |align=left | [[Luxembourg]] |align=right | {{NOG-D|LUX}} | 1 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013987/index.html |title=Izvještaj utakmice Luksemburg - Makedonija 1:0 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=6. 9. 2015}}</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=lux/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Luksemburga na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034242/http://www.fifa.com/associations/association=lux/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=lux/index.html Međusobne utakmice Makedonija - Luksemburg, FIFA.com] {{Webarchive|url=https://archive.today/20141010050803/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=lux/index.html |date=10. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Luksemburg]] [[Kategorija:Utakmice luksemburške nogometne reprezentacije|Makedonija]] qmto4qhjhd1kh5k4ja6b1h4jwmxfz8f 0 109731 3668565 3346110 2024-11-22T11:21:13Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Poljska]] na [[Nogometne utakmice Poljska – Sjeverna Makedonija]] 3346110 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |14. februar 2003. || [[Split]], {{ZID|Hrvatska}} || '''[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |26. maj 2008. || [[Reutlingen ]], {{ZID|Njemačka}} || [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Poljska}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice poljske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Poljska]] [[fr:Liste des matchs de l'équipe de Macédoine de football par adversaire#Pologne]] rmv1xqlx7h3t92u2jyq3da3hc213v0b 3668621 3668565 2024-11-22T11:33:45Z Semso98 54573 3668621 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |14. februar 2003. || [[Split]], {{ZID|Hrvatska}} || '''[[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |26. maj 2008. || [[Reutlingen ]], {{ZID|Njemačka}} || [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Poljska}} [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljska]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice poljske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Poljska]] b0fz6erksq1khho30quldryfj77m5gb 0 109732 3668605 3346072 2024-11-22T11:29:43Z Semso98 54573 3668605 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izraela]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |20. novembar 2002. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]''' ||2-3 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |2. juni 2007. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]''' ||1-2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |21. novembar 2007. || [[Tel Aviv]], {{ZID|Izrael}} || '''[[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Izrael}} [[Izraelska nogometna reprezentacija|Izrael]] | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |3 | align="center" |3:6 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice izraelske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Izrael]] jfjvuwkkhy9lha2sclrtm5chcpakerw 0 109733 3668503 3345829 2024-11-22T11:17:02Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Andora – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Andora – Sjeverna Makedonija]] 3345829 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Andorska nogometna reprezentacija|Andore]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |13. oktobar 2004. || [[Andora la Vella]], {{ZID|Andora}} || '''[[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |9. februar 2005. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] ||0-0 ||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |11. oktobar 2006. || [[Andora la Vella]], {{ZID|Andora}} || [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||0-3 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center |17. oktobar 2007. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] ||3-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Andora}} [[Andorska nogometna reprezentacija|Andora]] | align="center" |4 | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |6:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice andorske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Andora]] [[fr:Liste des matchs de l'équipe d'Andorre de football par adversaire#Macédoine]] cmrfu5wsu6z1ok1towk56s55u10hqnh 0 109734 3668571 3346113 2024-11-22T11:21:29Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Rusija]] na [[Nogometne utakmice Rusija – Sjeverna Makedonija]] 3346113 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |15. novembar 2006. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]''' ||0-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center |8. septembar 2007. || [[Moskva]], {{ZID|Rusija}} || '''[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Rusija}} [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |0:5 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Rusija]] [[Kategorija:Utakmice ruske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[fr:Liste des matchs de l'équipe de Macédoine de football par adversaire#Russie]] rzy7a7lvur24bur1o011p5sqxcr7k0g 3668624 3668571 2024-11-22T11:34:03Z Semso98 54573 3668624 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |15. novembar 2006. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]''' ||0-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center |8. septembar 2007. || [[Moskva]], {{ZID|Rusija}} || '''[[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Rusija}} [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |0:5 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Rusija]] [[Kategorija:Utakmice ruske nogometne reprezentacije|Makedonija]] cgk3q2zx3q5glmugn2wh05zaky4m77n 0 109735 3668559 3346107 2024-11-22T11:20:52Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Nigerija]] na [[Nogometne utakmice Nigerija – Sjeverna Makedonija]] 3346107 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |22. august 2008. || [[Skolje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Nigerija}} [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0:0 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice nigerijske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Nigerija]] mct6aph07yp1kkdtdq1ux4mzbu4p2k5 3668617 3668559 2024-11-22T11:32:14Z Semso98 54573 3668617 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |22. august 2008. || [[Skolje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Nigerija}} [[Nigerijska nogometna reprezentacija|Nigerija]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0:0 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice nigerijske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Nigerija]] fwy7q012bu3xmt1q7s2qmpqbvm5yk88 0 109739 3668527 3345966 2024-11-22T11:18:36Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Engleska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Engleska – Sjeverna Makedonija]] 3345966 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |16. februar 2002. || [[Southampton]], {{ZID|Engleska}} || [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] |- align=center |6. septembar 2003. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - ''' [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]''' ||1-2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 2006. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]''' ||0-1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center |7. oktobar 2006. || [[Manchester]], {{ZID|Engleska}} || [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Engleska}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] | align="center" |4 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |3:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice engleske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Engleska]] 8sq75rcfn8mj0yjlkjfgjpl6vst8f1p 3668599 3668527 2024-11-22T11:26:49Z Semso98 54573 3668599 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |16. februar 2002. || [[Southampton]], {{ZID|Engleska}} || [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] |- align=center |6. septembar 2003. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - ''' [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]''' ||1-2 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 2006. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]''' ||0-1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |- align=center |7. oktobar 2006. || [[Manchester]], {{ZID|Engleska}} || [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Engleska}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] | align="center" |4 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |2 | align="center" |3:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice engleske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Engleska]] am15yefx3j6fz4baj4u0484zn8l04z9 0 109740 3668525 3345962 2024-11-22T11:18:32Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Ekvador – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Ekvador – Sjeverna Makedonija]] 3345962 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |28. maj 2006. || [[Madrid]], {{ZID|Španija}} || [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Ekvador}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice ekvadorske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Ekvador]] ihzewkx5ve3jhhptkrk7rj2gnklpprq 3668598 3668525 2024-11-22T11:26:43Z Semso98 54573 3668598 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvadora]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |28. maj 2006. || [[Madrid]], {{ZID|Španija}} || [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Ekvador}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice ekvadorske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Ekvador]] klt7uvi4o4hv5ukzuzd4mgxu53jhjhi 0 109741 3668547 3346093 2024-11-22T11:19:47Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Lihtenštajn – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Lihtenštajn – Sjeverna Makedonija]] 3346093 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |12. novembar 2005. || [[Vaduz]], {{ZID|Lihtenštajn}} || [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Lihtenštajn}} [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Lihtenštajna|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Lihtenštajn]] qcu1nwi3kdjhgmdhspnvm1zppd68e09 3668610 3668547 2024-11-22T11:30:07Z Semso98 54573 3668610 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |12. novembar 2005. || [[Vaduz]], {{ZID|Lihtenštajn}} || [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Lihtenštajn}} [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajn]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Lihtenštajna|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Lihtenštajn]] jjhp5v8evdkiv9ae3mhk620zag3aq9x 0 109742 3668529 3345984 2024-11-22T11:18:42Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Finska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Finska – Sjeverna Makedonija]] 3345984 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |10.januar 2002. || [[Manama]], {{ZID|Bahrein}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]''' ||0-3|| Prijateljska utakmica |- align=center |17. april 2002. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |17. august 2005. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]''' ||0-3|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |7. septembar 2005. || [[Tampere]], {{ZID|Finska}} || [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||5-1|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Finska}} [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] | align="center" |4 | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |2:11 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Finska]] [[Kategorija:Utakmice finske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 1drcc0n0etrgtl2nk27eov1ev092crt 3668601 3668529 2024-11-22T11:28:48Z Semso98 54573 3668601 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Finska nogometna reprezentacija|Finske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |10.januar 2002. || [[Manama]], {{ZID|Bahrein}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]''' ||0-3|| Prijateljska utakmica |- align=center |17. april 2002. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] ||1-0|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |17. august 2005. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Finska nogometna reprezentacija|Finska]]''' ||0-3|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |7. septembar 2005. || [[Tampere]], {{ZID|Finska}} || [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||5-1|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Finska}} [[Finska nogometna reprezentacija|Finska]] | align="center" |4 | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |2:11 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Finska]] [[Kategorija:Utakmice finske nogometne reprezentacije|Makedonija]] bnofp6jl5hmrko5l4eml43rpsyh17zf 0 109743 3668519 3346155 2024-11-22T11:18:12Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Češka – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Češka – Sjeverna Makedonija]] 3346155 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |28. februar 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]||1-1|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |17. novembar 2004. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]''' ||0-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |8. juni 2005. || [[Teplice]], {{ZID|Češka}} || '''[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||6-1|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Češka}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" |4:7 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Češka]] [[Kategorija:Utakmice češke nogometne reprezentacije|Makedonija]] pwl7ze1xwa4li529mxjhbcl97nh7g36 3668595 3668519 2024-11-22T11:26:23Z Semso98 54573 3668595 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Češka nogometna reprezentacija|Češke]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |28. februar 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]||1-1|| Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |17. novembar 2004. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]''' ||0-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |8. juni 2005. || [[Teplice]], {{ZID|Češka}} || '''[[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||6-1|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Češka}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]] | align="center" |3 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" |4:7 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Češka]] [[Kategorija:Utakmice češke nogometne reprezentacije|Makedonija]] 2hgvx8cmf0uemaz4eb2iaktau1q3esp 0 109744 3668505 3345842 2024-11-22T11:17:10Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Armenija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Armenija – Sjeverna Makedonija]] 3345842 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |10. maj 1995. || [[Abovian]], {{ZID|Armenija}} || [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] - [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]] ||2-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |- align=center |6. septembar 1995. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]] - [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]||1-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. august 2004. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]]''' - [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |4. juni 2005. || [[Erevan]], {{ZID|Armenija}} || [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] - '''[[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]] - {{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] | align="center" |4 | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |8:5 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Armenija]] [[Kategorija:Utakmice armenske nogometne reprezentacije|Makedonija]] i5rb323twwrg862viz2v3a64fjvo5t4 3668591 3668505 2024-11-22T11:25:10Z Semso98 54573 3668591 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |10. maj 1995. || [[Abovian]], {{ZID|Armenija}} || [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] - [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]] ||2-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |- align=center |6. septembar 1995. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]] - [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]]||1-2|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. august 2004. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || ''' [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]]''' - [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |4. juni 2005. || [[Erevan]], {{ZID|Armenija}} || [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] - '''[[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonijaja]] - {{ZD|Armenija}} [[Nogometna reprezentacija Armenije|Armenija]] | align="center" |4 | align="center" |2 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |8:5 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Armenija]] [[Kategorija:Utakmice armenske nogometne reprezentacije|Makedonija]] pc9t37oo80547njtza8tik8y53fqhb8 0 109745 3668569 3346112 2024-11-22T11:21:24Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Rumunija]] na [[Nogometne utakmice Rumunija – Sjeverna Makedonija]] 3346112 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |14. decembar 1996. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' ||0-3|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |20. august 1997. || [[Bukurešt]], {{ZID|Rumunija}} || ''' [[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]||4-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |4. septembar 2004. || [[Craiova]], {{ZID|Rumunija}} || '''[[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |30. mart 2005. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Rumunija}} [[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]] | align="center" |4 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |4 | align="center" |4:11 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Rumunija]] [[Kategorija:Utakmice rumunske nogometne reprezentacije|Makedonija]] rkz4cbwjz7syyrrw3v6qrcnitoysug5 3668623 3668569 2024-11-22T11:33:57Z Semso98 54573 3668623 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |14. decembar 1996. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' ||0-3|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |20. august 1997. || [[Bukurešt]], {{ZID|Rumunija}} || ''' [[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]||4-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |4. septembar 2004. || [[Craiova]], {{ZID|Rumunija}} || '''[[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |- align=center |30. mart 2005. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Rumunija}} [[Rumunska nogometna reprezentacija|Rumunija]] | align="center" |4 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |4 | align="center" |4:11 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Rumunija]] [[Kategorija:Utakmice rumunske nogometne reprezentacije|Makedonija]] l10olqonklo02cix7iwcq3yn9mqyy6o 0 109746 3668545 3346089 2024-11-22T11:19:29Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Kina – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Kina – Sjeverna Makedonija]] 3346089 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Kineska nogometna reprezentacija|Kine]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. januar 2004. || [[Šangaj]], {{ZID|Kina}} || [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |29. januar 2004. || [[Šangaj]], {{ZID|Kina}} || '''[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Kina}} [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice kineske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Kina]] ryebx0ijxf082x1aqr2scy5hnyg0auv 3668609 3668545 2024-11-22T11:30:03Z Semso98 54573 3668609 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Kineska nogometna reprezentacija|Kine]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. januar 2004. || [[Šangaj]], {{ZID|Kina}} || [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |29. januar 2004. || [[Šangaj]], {{ZID|Kina}} || '''[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Kina}} [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice kineske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Kina]] fuzbjxkoghax8bon6b53353m9znfv2t 3668613 3668609 2024-11-22T11:30:32Z Semso98 54573 3668613 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Kineska nogometna reprezentacija|Kine]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. januar 2004. || [[Šangaj]], {{ZID|Kina}} || [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |29. januar 2004. || [[Šangaj]], {{ZID|Kina}} || '''[[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Kina}} [[Kineska nogometna reprezentacija|Kina]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice kineske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Kina]] rccuhtc3mu04chrvaoem1xcs7wyx0yz 0 109747 3668589 3505254 2024-11-22T11:23:12Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Ukrajina]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Ukrajina]] 3505254 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|MAK|veličina=265px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|UKR|veličina=200px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 1 |Broj datih golova ekipe 2 = 3 }} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. | 11. oktobar 2003. |align=left | [[Kijev]] |align=right | {{NOG-D|UKR}} | 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ccccff;" | 2. | 31. mart 2004. |align=left | [[Skopje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 1 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|UKR}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. | 12. oktobar 2014. |align=left | [[Lviv]] |align=right | {{NOG-D|UKR}} | 1 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref name="Izvještaj utakmice Ukrajina - Makedonija 1:0 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013866/postmatch/report/index.html ''Izvještaj utakmice Ukrajina - Makedonija 1:0 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 12. 10. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. | 9. oktobar 2015. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|UKR}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014030/index.html |title=Izvještaj utakmice Makedonija - Ukrajina 0:2 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=12. 10. 2015}}</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=ukr/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Ukrajine na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140909075745/http://www.fifa.com/associations/association=ukr/fixturesresults/gender=m/index.html |date=9. 9. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=ukr/index.html Međusobne utakmice Makedonija - Ukrajina, FIFA.com] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629053355/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=ukr/index.html |date=29. 6. 2013 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Ukrajina]] [[Kategorija:Utakmice ukrajinske nogometne reprezentacije|Makedonija]] hqumb8ejrlibzmj1lfy8wnh0l8zz1hu 0 109750 3668577 3387923 2024-11-22T11:22:40Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Slovačka]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovačka]] 3387923 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|MAK|veličina=265px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SLK|veličina=200px}} |Broj utakmica = 8 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 6 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 16 }} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- style="background:#ffcccc;" | 1. | 3. septembar 2000. |align=left | [[Bratislava]] |align=right | {{NOG-D|SLK}} | 2 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. | 7. oktobar 2001. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 5 |align=left | {{NOG|SLK}} | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za SP 2002]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. | 29. mart 2003. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|SLK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]]. | |- |- style="background:#ccffcc;" | 4. | 10. septembar 2003. |align=left | [[Žilina]] |align=right | {{NOG-D|SLK}} | 1 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije za EP 2004]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. | 3. septembar 2010. |align=left | [[Bratislava]] |align=right | {{NOG-D|SLK}} | 1 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]]. | |- |- style="background:#ccffcc;" | 6. | 11. oktobar 2011. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 1 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|SLK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Kvalifikacije za EP 2012]]. | |- |- style="background:#ffcccc;" | 7. | 15. novembar 2014. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|SLK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref name="Izvještaj utakmice Makedonija - Slovačka 0:2 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com">[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013901/index.html ''Izvještaj utakmice Makedonija - Slovačka 0:2 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 16. 11. 2014.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 8. | 14. juni 2015. |align=left | [[Žilina]] |align=right | {{NOG-D|SLK}} | 2 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013963/index.html ''Izvještaj utakmice Slovačka - Makedonija 2:1 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 16. 6. 2015.</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=svk/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice Slovačke na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141013150636/http://www.fifa.com/associations/association=svk/fixturesresults/gender=m/index.html |date=13. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=svk/index.html ''Međusobne utakmice Makedonija - Slovačka, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629050855/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=svk/index.html |date=29. 6. 2013 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Slovačka]] [[Kategorija:Utakmice slovačke nogometne reprezentacije|Makedonija]] m06wdg11nzk73517gol754hgzgituyw 0 109751 3668567 3346111 2024-11-22T11:21:19Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Portugal]] na [[Nogometne utakmice Portugal – Sjeverna Makedonija]] 3346111 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |2. april 2003. || [[Lausanne]], {{ZID|Švicarska}} || '''[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Portugal}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |1:0 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Utakmice portugalske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 2n4yg8gtlwioxxos7jbjw3y9f1ztffk 3668622 3668567 2024-11-22T11:33:53Z Semso98 54573 3668622 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |2. april 2003. || [[Lausanne]], {{ZID|Švicarska}} || '''[[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Portugal}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |1:0 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Portugal]] [[Kategorija:Utakmice portugalske nogometne reprezentacije|Makedonija]] ak00fcrhbjv1zg0dt0d1pfyxjr0jpqo 0 109752 3668555 3346105 2024-11-22T11:20:23Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Malta]] na [[Nogometne utakmice Malta – Sjeverna Makedonija]] 3346105 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. mart 1996. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} ||'''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |27. novembar 1996. || [[Ta'Qali ]], {{ZID|Malta}} ||[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||0-2 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 1998. || [[Skopje]], {{ZID|Makedonija}} ||'''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] ||4-0 ||[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |- align=center |18. novembar 1998. || [[Ta'Qali ]], {{ZID|Malta}} ||[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2 ||[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |21. august 2002. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} ||'''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] ||5-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Malta}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] | align="center" |5 | align="center" |5 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |14:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Malta]] [[Kategorija:Utakmice malteške nogometne reprezentacije|Makedonija]] d2m08m5c5it6cbfxkcjezzwy55uq24x 3668612 3668555 2024-11-22T11:30:16Z Semso98 54573 3668612 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Malteška nogometna reprezentacija|Malte]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. mart 1996. || [[Prilep]], {{ZID|Makedonija}} ||'''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] ||1-0 || Prijateljska utakmica |- align=center |27. novembar 1996. || [[Ta'Qali ]], {{ZID|Malta}} ||[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||0-2 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 1998. || [[Skopje]], {{ZID|Makedonija}} ||'''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] ||4-0 ||[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |- align=center |18. novembar 1998. || [[Ta'Qali ]], {{ZID|Malta}} ||[[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2 ||[[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |21. august 2002. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} ||'''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] ||5-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Malta}} [[Malteška nogometna reprezentacija|Malta]] | align="center" |5 | align="center" |5 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |14:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Malta]] [[Kategorija:Utakmice malteške nogometne reprezentacije|Makedonija]] 3a570tjgdth4fthdne6epumtxv5fz9r 0 109753 3668511 3345864 2024-11-22T11:17:33Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Bahrein – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Bahrein – Sjeverna Makedonija]] 3345864 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahreina]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |7. januar 2002. || [[Manama]], {{ZID|Bahrein}} || [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Bahrein}} [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice bahreinske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bahrein]] buifkxckajsh6z7dta5ia48sckluk35 3668593 3668511 2024-11-22T11:26:12Z Semso98 54573 3668593 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahreina]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |7. januar 2002. || [[Manama]], {{ZID|Bahrein}} || [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Bahrein}} [[Bahreinska nogometna reprezentacija|Bahrein]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice bahreinske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bahrein]] inxns2h0xfdc9vqnlsfgh8tz8dq50ch 0 109754 3668563 3346109 2024-11-22T11:21:03Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Oman]] na [[Nogometne utakmice Oman – Sjeverna Makedonija]] 3346109 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Omanska nogometna reprezentacija|Omana]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |30. decembar 2001. || [[Muskat]], {{ZID|Oman}} || '''[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Oman}} [[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice omanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Oman]] 35w03wv7iu5403mv5r9zkb69900kqzf 3668620 3668563 2024-11-22T11:33:38Z Semso98 54573 3668620 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Omanska nogometna reprezentacija|Omana]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |30. decembar 2001. || [[Muskat]], {{ZID|Oman}} || '''[[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Oman}} [[Omanska nogometna reprezentacija|Oman]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice omanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Oman]] 7osmqqb25xx2er6z7ldurcf2bls58s9 0 109755 3668553 3387928 2024-11-22T11:20:05Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Mađarska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Mađarska – Sjeverna Makedonija]] 3387928 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=100% colspan="4"| Utakmice [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] - [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |- |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|border|200px]] |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|230px]] |- !width=25%|Ukupno utakmica |align=center colspan="2"| '''2''' !width=25%|Ukupno utakmica |- !width=25%|Pobjede |align=center colspan="2"| '''0''' !width=25%|Porazi |- !width=25%|Neriješeno |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Neriješeno |- !width=25%|Porazi |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Pobjede |- !width=25%|Dati golovi |align=center colspan="2"| '''0''' !width=25%|Primljeni golovi |- !width=25%|Primljeni golovi |align=center colspan="2"| '''5''' !width=25%|Dati golovi |} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- style="background:#ccccff;" |align=center| 1 |align=center| 22. april 1998. |align=left | [[Teheran]] |align=right | {{NOG-D|MAĐ}} |align=center| 0 &ndash; 0 <br> (4-2 p.) |align=left | {{NOG|MAK}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center| |- |- style="background:#ffcccc;" |align=center| 2 |align=center| 14. novembar 2001. |align=left | [[Budimpešta]] |align=right | {{NOG-D|MAĐ}} |align=center| 5 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center| |- |} ==Vanjski linkovi== * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=hun/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice mađarske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228113411/http://www.fifa.com/associations/association=hun/fixturesresults/gender=m/index.html |date=28. 12. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=hun/index.html ''Head-to-Head Makedonija - Mađarska, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20141114192515/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=hun/index.html |date=14. 11. 2014 }} == Reference== {{refspisak|2}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Mađarska]] [[Kategorija:Utakmice mađarske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 611b4gy4ncgf3fbtzgu66iwdo2hsuqz 3668615 3668553 2024-11-22T11:31:06Z Semso98 54573 3668615 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=100% colspan="4"| Utakmice [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] - [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] |- |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of the Republic of Macedonia.svg|border|200px]] |align=center width=50% colspan="2"| [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|230px]] |- !width=25%|Ukupno utakmica |align=center colspan="2"| '''2''' !width=25%|Ukupno utakmica |- !width=25%|Pobjede |align=center colspan="2"| '''0''' !width=25%|Porazi |- !width=25%|Neriješeno |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Neriješeno |- !width=25%|Porazi |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Pobjede |- !width=25%|Dati golovi |align=center colspan="2"| '''0''' !width=25%|Primljeni golovi |- !width=25%|Primljeni golovi |align=center colspan="2"| '''5''' !width=25%|Dati golovi |} {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- style="background:#ccccff;" |align=center| 1 |align=center| 22. april 1998. |align=left | [[Teheran]] |align=right | {{NOG-D|MAĐ}} |align=center| 0 &ndash; 0 <br> (4-2 p.) |align=left | {{NOG|MAK}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center| |- |- style="background:#ffcccc;" |align=center| 2 |align=center| 14. novembar 2001. |align=left | [[Budimpešta]] |align=right | {{NOG-D|MAĐ}} |align=center| 5 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} |align=center| Prijateljska utakmica |align=center| |- |} == Reference== {{refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012034307/http://www.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=12. 10. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} * [http://www.fifa.com/associations/association=hun/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice mađarske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141228113411/http://www.fifa.com/associations/association=hun/fixturesresults/gender=m/index.html |date=28. 12. 2014 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=hun/index.html ''Head-to-Head Makedonija - Mađarska, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20141114192515/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=mkd/team2=hun/index.html |date=14. 11. 2014 }} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Mađarska]] [[Kategorija:Utakmice mađarske nogometne reprezentacije|Makedonija]] lfb0e6osyeb90nesz1cwlanmyw96o7a 0 109756 3668575 3346115 2024-11-22T11:22:19Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Saudijska Arabija]] na [[Nogometne utakmice Saudijska Arabija – Sjeverna Makedonija]] 3346115 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Saudijska nogometna reprezentacija|Saudijske Arabije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. august 2001. || [[Rijad]], {{ZID|Saudijska Arabija}} ||[[Saudijska nogometna reprezentacija|Saudijska Arabija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Saudijska Arabija}} [[Saudijska nogometna reprezentacija|Saudijska Arabija]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Saudijska Arabija]] [[Kategorija:Utakmice saudijske nogometne reprezentacije|Makedonija]] ro431w2alymq7cuu1l89az7vixgwsfx 3668625 3668575 2024-11-22T11:34:07Z Semso98 54573 3668625 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Saudijska nogometna reprezentacija|Saudijske Arabije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |1. august 2001. || [[Rijad]], {{ZID|Saudijska Arabija}} ||[[Saudijska nogometna reprezentacija|Saudijska Arabija]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Saudijska Arabija}} [[Saudijska nogometna reprezentacija|Saudijska Arabija]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Saudijska Arabija]] [[Kategorija:Utakmice saudijske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 2dzi9a4f4ic0g2wsvx5pjkwdq1sy7na 0 109758 3668509 3345860 2024-11-22T11:17:20Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Sjeverna Makedonija]] 3345860 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Azerbaijan - Macedonia, 10 August 2011.jpg|mini|[[Baku]], 11. august 2011.]] ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. juli 2000. || [[Varna]], {{ZID|Bugarska}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] ||2-1|| Prijateljska utakmica |- align=center |6. oktobar 2000. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |5. septembar 2001. || [[Baku]], {{ZID|Azerbejdžan}} || [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Azerbejdžan}} [[Azerbejdžan nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] | align="center" |3 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |6:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Azerbejdžan]] [[Kategorija:Utakmice azerbejdžanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] jwp3rt04idndhj2b83w080u0i0kd2v5 3668592 3668509 2024-11-22T11:26:07Z Semso98 54573 3668592 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Azerbaijan - Macedonia, 10 August 2011.jpg|mini|[[Baku]], 11. august 2011.]] ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžana]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |27. juli 2000. || [[Varna]], {{ZID|Bugarska}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] ||2-1|| Prijateljska utakmica |- align=center |6. oktobar 2000. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |5. septembar 2001. || [[Baku]], {{ZID|Azerbejdžan}} || [[Azerbejdžanska nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-1||[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Azerbejdžan}} [[Azerbejdžan nogometna reprezentacija|Azerbejdžan]] | align="center" |3 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |6:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Azerbejdžan]] [[Kategorija:Utakmice azerbejdžanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 8ma1k59648nb7h9k6zqmckhzcu7yojo 0 109759 3668585 3346122 2024-11-22T11:23:00Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Švedska]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Švedska]] 3346122 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |24. mart 2001. || [[Göteborg]], {{ZID|Švedska}} || '''[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center |1. septembar 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Švedska}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |1:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice švedske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Švedska]] kkjz4pncvuz31sjv26q8to9pe6yn71i 3668629 3668585 2024-11-22T11:34:32Z Semso98 54573 3668629 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |24. mart 2001. || [[Göteborg]], {{ZID|Švedska}} || '''[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |- align=center |1. septembar 2001. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Švedska}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |1:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice švedske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Švedska]] 6e5eiwoyu0ltd30kut75jswwsfpjwia 0 109760 3668539 3346080 2024-11-22T11:19:18Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Sjeverna Makedonija]] 3346080 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. april 1998. || [[Skoplje]], {{ZID|Južna Koreja}} || [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-2 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |7. juni 2000. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || '''[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Južna Koreja}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |4:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice južnokorejske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Južna Koreja]] 3wn8vo1ehuow9bae5wthhjb4hrwwxz9 3668607 3668539 2024-11-22T11:29:52Z Semso98 54573 3668607 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |18. april 1998. || [[Skoplje]], {{ZID|Južna Koreja}} || [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-2 || Prijateljska utakmica |- align=center bgcolor=#F5FAFF |7. juni 2000. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || '''[[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||2-1 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Južna Koreja}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |4:3 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice južnokorejske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Južna Koreja]] gi9l3vmrhtnm6l7bvwv67x05fnruxma 0 109762 3668533 3346057 2024-11-22T11:18:59Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Irska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Irska – Sjeverna Makedonija]] 3346057 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |9. oktobar 1996. || [[Dublin]], {{ZID|Irska}} || '''[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |2. april 1997. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] ||3-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |9. juni 1999. || [[Dublin]], {{ZID|Irska}} || '''[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |- align=center |9. oktobar 1999. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] ||1-1|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Irska}} [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] | align="center" |4 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" |3:8 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice irske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Irska]] eeh3fx9h752lkxdsxzzkw6r3d50ik1o 3668603 3668533 2024-11-22T11:28:57Z Semso98 54573 3668603 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Irska nogometna reprezentacija|Irske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |9. oktobar 1996. || [[Dublin]], {{ZID|Irska}} || '''[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |2. april 1997. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' - [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] ||3-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |9. juni 1999. || [[Dublin]], {{ZID|Irska}} || '''[[Irska nogometna reprezentacija|Irska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||3-0|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |- align=center |9. oktobar 1999. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] ||1-1|| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Irska}} [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] | align="center" |4 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |2 | align="center" |3:8 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice irske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Irska]] kahb0bv6742p3cj6bgmf2fvlnbfp9t1 0 109763 3668523 3345958 2024-11-22T11:18:29Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Egipat – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Egipat – Sjeverna Makedonija]] 3345958 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |29. septembar 1998. || [[Kumanovo]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] ||2-2 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Egipat}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |2:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice egipatske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Egipat]] qd58x6zdhqt53prr850v2teronh7ukc 3668597 3668523 2024-11-22T11:26:39Z Semso98 54573 3668597 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |29. septembar 1998. || [[Kumanovo]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] ||2-2 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Egipat}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |2:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice egipatske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Egipat]] 9nemegsj0p1e61f5wm2ovaf4aeft4th 0 109798 3668537 3346074 2024-11-22T11:19:14Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Jamajka – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Jamajka – Sjeverna Makedonija]] 3346074 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Jamajkanska nogometna reprezentacija|Jamajke]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |20. april 1998. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || [[Jamajkanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Jamajka}} [[Jamajkanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice jamajkanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Jamajka]] o7ysdxsar3lux7bg622t0a1zq58n945 3668606 3668537 2024-11-22T11:29:48Z Semso98 54573 3668606 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Jamajkanska nogometna reprezentacija|Jamajke]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |20. april 1998. || [[Teheran]], {{ZID|Iran}} || [[Jamajkanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] - '''[[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]''' ||1-2|| Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Jamajka}} [[Jamajkanska nogometna reprezentacija|Jamajka]] | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2:1 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice jamajkanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Jamajka]] j06lx18z9aiuly43uvsiaxbah0pcwat 0 109800 3668573 3346114 2024-11-22T11:21:56Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – SAD]] na [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države – Sjeverna Makedonija]] 3346114 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |16. maj 1998. || [[San Jose]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0:0 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|SAD]] [[Kategorija:Utakmice američke nogometne reprezentacije|Makedonija]] msahgnydl4i6rzuqcsjjvz9t3lnikr7 3668626 3668573 2024-11-22T11:34:15Z Semso98 54573 3668626 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |16. maj 1998. || [[San Jose]], {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||0-0 || Prijateljska utakmica |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|SAD}} [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |0 | align="center" |0:0 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|SAD]] [[Kategorija:Utakmice američke nogometne reprezentacije|Makedonija]] 0q7hygm091wd7aih0rggzvnm4pjmc3c 0 109802 3668549 3346097 2024-11-22T11:19:53Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Litvanija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Litvanija – Sjeverna Makedonija]] 3346097 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 1997. || [[Vilnius]], {{ZID|Litvanija}} || ''' [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]||2-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |11. oktobar 1996. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Litvanija}} [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |1:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Litvanija]] [[Kategorija:Utakmice litvanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] qe0tfw0jqcnek6dxxd9a1s51507a4fk 3668611 3668549 2024-11-22T11:30:11Z Semso98 54573 3668611 wikitext text/x-wiki {{Siroče|23|02|2012}} ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 1997. || [[Vilnius]], {{ZID|Litvanija}} || ''' [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]||2-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |11. oktobar 1996. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Litvanija}} [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |1:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Litvanija]] [[Kategorija:Utakmice litvanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 86psmzyjdast2fqy0ejc3bw27ldzqv8 3668614 3668611 2024-11-22T11:30:39Z Semso98 54573 3668614 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanije]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |6. septembar 1997. || [[Vilnius]], {{ZID|Litvanija}} || ''' [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]]||2-0|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |- align=center |11. oktobar 1996. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - '''[[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]]''' ||1-2|| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Litvanija}} [[Litvanska nogometna reprezentacija|Litvanija]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |0 | align="center" |2 | align="center" |1:4 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Litvanija]] [[Kategorija:Utakmice litvanske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 7svrg1fswo5bichzumxtufgcoxhg0hf 0 109803 3668507 3387717 2024-11-22T11:17:15Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Australija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Australija – Sjeverna Makedonija]] 3387717 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="font-size: 90%" width=100% !width=100% colspan="4"| Utakmice [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] - [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |- |align=center width=50% colspan="2"| {{ZD|AUS|veličina=250px}} |align=center width=50% colspan="2"| {{ZD|MAK|veličina=250px}} |- !width=25%|Ukupno utakmica |align=center colspan="2"| '''2''' !width=25%|Ukupno utakmica |- !width=25%|Pobjede |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Porazi |- !width=25%|Neriješeno |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Neriješeno |- !width=25%|Porazi |align=center colspan="2"| '''0''' !width=25%|Pobjede |- !width=25%|Dati golovi |align=center colspan="2"| '''1''' !width=25%|Primljeni golovi |- !width=25%|Primljeni golovi |align=center colspan="2"| '''0''' !width=25%|Dati golovi |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. | 12. mart 1997. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 1 |align=left | {{NOG|AUS}} | Prijateljska utakmica | |- |- style="background:#ccffcc;" | 2. | 30. mart 2015. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|AUS}} | Prijateljska utakmica | <ref>[http://www.socceroos.com.au/article/socceroos-to-play-fyr-macedonia-in-skopje-on-30-march/14w5uhb68vk8y1igz24q6er78t ''Socceroos to play FYR Macedonia in Skopje in March, socceroos.com.au'']; pristupljeno: 30. 3. 2015.</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=aus/matches/index.html Utakmice Australije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402094223/http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=aus/matches/index.html |date=2. 4. 2015 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=mkd/matches/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150428101741/http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=mkd/matches/index.html |date=28. 4. 2015 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=aus/team2=mkd/index.html ''Međusobne utakmice Australija - Makedonija, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130629051223/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=aus/team2=mkd/index.html |date=29. 6. 2013 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Nogometne utakmice reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Australija]] [[Kategorija:Utakmice australijske nogometne reprezentacije|Makedonija]] 6o69p3p0m04hv1tzgf1brn01zzy9txl 0 109804 3668521 3345954 2024-11-22T11:18:16Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Danska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Danska – Sjeverna Makedonija]] 3345954 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |7. septembar 1994. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]||1-1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |26. april 1995. || [[Kopenhagen]], {{ZID|Danska}} || '''[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Danska}} [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} [[Kategorija:Utakmice danske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Danska]] r5fy0hi30pkurjx3mwdiv150el89y3d 3668596 3668521 2024-11-22T11:26:28Z Semso98 54573 3668596 wikitext text/x-wiki ==Utakmice== {| border=1 style="border-collapse:collapse; font-size:90%;" cellpadding=3 cellspacing=0 width=100% |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Utakmice nogometnih reprezentacija [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]] <br> |- bgcolor=#C1D8FF align=center |Datum |Mjesto održavanja |Utakmica |Rezultat |Takmičenje |- align=center bgcolor=#F5FAFF |7. septembar 1994. || [[Skoplje]], {{ZID|Makedonija}} || [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]||1-1 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |- align=center bgcolor=#F5FAFF |26. april 1995. || [[Kopenhagen]], {{ZID|Danska}} || '''[[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]''' - [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] ||1-0 || [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 1996.|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 1996.]] |} == Statistika == {| class="wikitable" style="float:left; width:600px;" |- bgcolor=#C1D8FF ! style="width:300px;" | ! Uta. ! Pob. ! Ner. ! Por. ! Golovi |- bgcolor="#F5FAFF" | align="center" | {{ZD|Makedonija}} [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonija]] - {{ZD|Danska}} [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]] | align="center" |2 | align="center" |0 | align="center" |1 | align="center" |1 | align="center" |1:2 |} ==Vanjski linkovi== * [http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html Utakmice makedonske nogometne reprezentacije na službenoj stranici FIFA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100501033142/http://de.fifa.com/associations/association=mkd/fixturesresults/gender=m/index.html |date=1. 5. 2010 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice danske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Danska]] 7wewl9nzavl7t949zvco1vfgkkt0l31 0 116718 3668381 3666648 2024-11-21T13:57:26Z Semso98 54573 3668381 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina i Švedska odigrale su 29. maja 2010. na stadionu [[Stadion Råsunda|Råsunda]] u [[Stockholm]]u. Švedska je golom u posljednjim trenucima prvog poluvremena povela golom [[Ola Toivonen]]a. U drugoj minuti drugog poluvremena [[Sejad Salihović]] iz slobodnog udarca izjednačio je rezultat na utakmici. Sa dva postignuta gola u nastavku utakmice Švedska je preko [[Martin Olsson|Martina Olssona]] u 68. i 82. minuti stigla do ubjedljive prednosti. U posljednjoj minuti utakmice [[Ermin Zec]] smanjio je rezultat, da bi nekoliko trenutaka kasnije [[Marcus Berg]] postavio konačan rezultat 4–2. Za nacionalni tim Bosne i Hercegovine u ovoj utakmici debitantski nastup ostvario je [[Mehmed Alispahić]]. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=250px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠVE|veličina=200px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 4 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 29. maj 2010. | Lokacija = [[Stockholm]], [[Švedska]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠVE}} | Rezultat = 4–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineup4133.html?id=151 |title=Izvještaj utakmice Švedska - Bosna i Hercegovina 4–2 (Prijateljska utakmica 2010) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=25. 1. 2018}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=191 Bosna i Hercegovina–Švedska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/179/Bosnia_Herzegovina_vs_Sweden.html Bosna i Hercegovina–Švedska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Švedska]] [[Kategorija:Utakmice švedske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] sb2b3woskjqio51xuqw62tvqi7yu372 0 138197 3668374 3666643 2024-11-21T13:39:45Z Semso98 54573 3668374 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=266px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SVK|veličina=200px}} |Broj utakmica = 6 |Broj pobjeda ekipe 1 = 3 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 7 |Broj datih golova ekipe 2 = 8 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 20. juni 2001. | Lokacija = [[Shah Alam]], [[Malezija]] | Domaćin = {{NOG-D|SVK}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Merdeka kup 2001. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 17. novembar 2010. | Lokacija = [[Bratislava]], [[Slovačka]] | Domaćin = {{NOG-D|SVK}} | Rezultat = 2–3 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 6. septembar 2013. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|SVK}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 10. septembar 2013.. | Lokacija = [[Žilina]], Slovačka | Domaćin = {{NOG-D|SVK}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2014. | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 26. mart 2023. | Lokacija = Bratislava, Slovačka | Domaćin = {{NOG-D|SVK}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Kvalifikacije za EP 2024.]] | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 6. | Datum = 19. novembar 2023. | Lokacija = Zenica, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|SVK}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2024. | Reference = }} |} ==Pregled svih utakmica== {{footballbox |date = 10. septembar 2013. |time = 20:15 |team1 = {{NOG-D|SLK}} |goals1 = {{gol|43}} [[Marek Hamšik]] |score = 1–2 |report = [http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/europe/matches/round=258374/match=300182330/index.html Report] |team2 = {{NOG|BIH}} |goals2 = {{gol|70}} [[Ermin Bičakčić]]<br /> {{gol|78}} [[Izet Hajrović]] |stadium = [[Štadión pod Dubňom]], [[Žilina]] |attendance = 9.438 |referee = [[David Fernandez Borbalan]] {{ZD|ŠPA}} }} {| style="width:100%;" |- | style="vertical-align:top; width:40%;"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan="4"| |- !width="25"| !!width="25"| |- |GK ||'''1''' ||[[Jan Mucha]] |- |DF ||'''2''' ||[[Peter Pekarik]] |- |DF ||'''3''' ||[[Martin Škrtel]] |- |DF ||'''4''' ||[[Jan Durica]] |- |MF ||'''7''' ||[[Vladimir Weiss]] || || || {{zamiz|82}} |- |FW ||'''9''' ||[[Stanislav Šestak]] || || || {{zamiz|63}} |- |FW ||'''11''' ||[[Adam Nemec]] || || || {{zamiz|82}} |- |DF ||'''15''' ||[[Tomaš Hubočan]] || || || {{Žuti karton|82}} |- |MF ||'''17''' ||[[Marek Hamšik]] || || {{gol|43}} |- |MF ||'''19''' ||[[Juraj Kucka]] |- |MF ||'''22''' ||[[Viktor Pečovsky]] |- |- |colspan="4"|'''Zamjene:''' |- |FW ||'''18''' ||[[Erik Jendrišek]] || || || {{zamul|63}} |- |FW ||'''14'''||[[Martin Jakubko]] || || || {{zamul|82}} |- |MF ||'''20''' ||[[Robert Mak]] || || || {{zamul|82}} |- |- |colspan="4"|'''Selektor: [[Jan Kozak]]''' |} |valign="top"|[[Datoteka:SVK-BIH 1-2 2013 9 10.svg|300px]] |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |- !width=25| !!width=25| |- |GK ||'''1'''||[[Asmir Begović]] || || {{Žuti karton|87}} |- |DF ||'''3'''||[[Ermin Bičakčić]] || || {{gol|70}} |- |DF ||'''4'''||[[Emir Spahić]] |- |MF ||'''8'''||[[Miralem Pjanić]] || || {{Žuti karton|29}} |- |FW ||'''9'''||[[Vedad Ibišević]] || || {{Žuti karton|81}} |- |MF ||'''10'''||[[Zvjezdan Misimović]] || || || {{zamiz|77}} |- |FW ||'''11'''||[[Edin Džeko]] |- |DF ||'''13'''||[[Mensur Mujdža]] || || || {{zamiz|50}} |- |MF ||'''15'''||[[Sejad Salihović]] || || || {{zamiz|69}} |- |MF ||'''16'''||[[Senad Lulić]] |- |MF ||'''18'''||[[Haris Medunjanin]] || || {{Žuti karton|81}} |- |- |colspan="4"|'''Zamjene:''' |- |DF ||'''14''' ||[[Adnan Zahirović]] || || || {{zamul|50}} |- |MF ||'''19'''||[[Edin Višća]] || || || {{zamul|69}} |- |MF ||'''20''' ||[[Izet Hajrović]] || || || {{zamul|77}} {{gol|78}} |- |- |colspan="4"|'''Selektor: [[Safet Sušić]]''' |} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=180 Bosna i Hercegovina–Slovačka] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/168/Bosnia_Herzegovina_vs_Slovakia.html Bosna i Hercegovina–Slovačka] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Slovačka]] [[Kategorija:Utakmice slovačke nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] t4dscvni6bvn3pz595ia6t1fad16ret 0 138198 3668355 3666638 2024-11-21T13:06:09Z Semso98 54573 3668355 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=250px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|POL|veličina=200px}} |Broj utakmica = 5 |Broj pobjeda ekipe 1 = 4 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 9 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 15. decembar 2007. | Lokacija = [[Antalya]], [[Turska]] | Domaćin = {{NOG-D|POL}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 10. decembar 2010. | Lokacija = Antalya, Turska | Domaćin = {{NOG-D|POL}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/bih-poljska-2-2/|title=BiH - Poljska 2:2|website=www.nfsbih.ba|language=bs|access-date=22. 8. 2020}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 16. decembar 2011. | Lokacija = Antalya, Turska | Domaćin = {{NOG-D|POL}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/bih-poljska-0-1/|title=BiH-Poljska 0:1|website=www.nfsbih.ba|language=bs|access-date=22. 8. 2020}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 7. septembar 2020. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|POL}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|Liga nacija 2020/21.]] | Reference = <ref name="Raspored utakmica UEFA Lige nacija" >{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/raspored-utakmica-uefa-lige-nacija/|title=Raspored utakmica UEFA Lige nacija|website=www.nfsbih.ba|language=bs |access-date=22. 8. 2020}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 5. | Datum = 14. oktobar 2020. | Lokacija = [[Wrocław]], [[Poljska]] | Domaćin = {{NOG-D|POL}} | Rezultat = 3–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Liga nacija 2020/21. | Reference = <ref name="Raspored utakmica UEFA Lige nacija"/> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=156 Bosna i Hercegovina–Poljska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/147/Bosnia_Herzegovina_vs_Poland.html Bosna i Hercegovina–Poljska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Poljska]] [[Kategorija:Utakmice poljske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] kw098d3d10o9y7g6o0n1jks276676i9 0 140800 3668342 3666630 2024-11-21T12:39:52Z Semso98 54573 3668342 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Meksika i Bosne i Hercegovine odigrale su 9. februara 2011. godine u [[Atlanta|Atlanti]]. Golovima [[Javier Hernández|Javiera Hernándeza]] u 49. i [[Édgar Pacheco|Édgara Pacheca]] u 55. minuti utakmice Meksiko je zabilježio pobjedu. Sljedeću međusobnu utakmicu Meksiko i Bosna i Hercegovina odigrali su 31. maja 2012. u [[Chicago|Chicagu]]. I ovog puta Meksiko je bio uspješniji rezultatom 2–1. [[Giovani dos Santos]] u 6. i [[Javier Hernández]] u 90. bili su strijelci za Meksiko dok je [[Edin Džeko]] u 29. minuti utakmice postigao jedini gol za Bosnu i Hercegovinu. U sklopu piprema za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]. Meksiko i Bosna i Hercegovina odigrali su prijateljsku utakmicu gdje je ovog puta Bosna i Hercegovina ostvarila pobjedu. Jedini gol na utakmici postigao je [[Izet Hajrović]] u 41. minuti utakmice. U [[San Antonio|San Antoniu]] 31. januara 2018. Meksiko i Bosna i Hercegovina odigrali su prijateljsku utakmicu. Golom [[Hugo Ayala|Hugo Ayale]] u 65. minuti utakmice Meksiko je zabilježio pobjedu. [[Adnan Šećerović]], [[Kenan Pirić]] i [[Stjepan Lončar]] u ovoj utakmici zabilježili su debitantski nastup za Bosnu i Hercegovinu. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksiko]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=229px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MEX|veličina=200px}} |Broj utakmica = 4 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 5 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 9. februar 2011. | Lokacija = [[Atlanta]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|MEX}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/html/lineupc7f4.html?id=156 |title=Izvještaj utakmice Meksiko - Bosna i Hercegovina 2–0 (Prijateljska utakmica 2011) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 11. 2017}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 31. maj 2012. | Lokacija = [[Chicago]], SAD | Domaćin = {{NOG-D|MEX}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2012/mexico-bih/ |title=Izvještaj utakmice Meksiko - Bosna i Hercegovina 2–1 (Prijateljska utakmica 2012) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 11. 2017}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 3. juni 2014. | Lokacija = Chicago, SAD | Domaćin = {{NOG-D|MEX}} | Rezultat = 0–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2014/bosna-i-hercegovina-meksiko/ |title=Izvještaj utakmice Meksiko - Bosna i Hercegovina 0–1 (Prijateljska utakmica 2014) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 11. 2017}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 4. | Datum = 31. januar 2018. | Lokacija = [[San Antonio]], SAD | Domaćin = {{NOG-D|MEX}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/meksiko-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Meksiko - Bosna i Hercegovina 1–0 (Prijateljska utakmica 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 2. 2018}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=238 Bosna i Hercegovina–Meksiko] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/121/Bosnia_Herzegovina_vs_Mexico.html Bosna i Hercegovina–Meksiko] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Meksiko]] [[Kategorija:Utakmice meksičke nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] qbgk7bk2fgv8cgcm7f1s2j92pzta6k7 0 147992 3668446 3665813 2024-11-21T21:22:04Z Semso98 54573 /* Nedavni rezultati i naredne utakmice */ 3668446 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaška reprezentacija | boja1 = 0033CC | boja2 = FFFFFF | država = Bosna i Hercegovina | logo = Košarkaški Savez BiH logo.png | nadimak = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] <br/>''Zmajevi'' | FIBA_zona = FIBA Evropa | nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]] | selektor = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]] | pridruženi_FIBA = 1992. | FIBA_poredak = 40. {{nema promjena}} <small>(15. August 2024)<ref>{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=27. 2. 2023 |language=en}}</ref></small> | OI_nastupi = | OI_medalje = | SP_nastupi = – | SP_medalje = | zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]] | zona_nastupi = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'') | zona_medalje = –<br/>(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'') | d_uzorak_t = _thinbluesides | d_tijelo = FFDF00 | d_šorc = FFDF00 | d_uzorak_š = | g_uzorak_t = _thinyellowsides | g_tijelo = 0000aa | g_šorc = 0000aa | g_uzorak_š = | prva_utakmica = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}<br>([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993) | najveća_pobjeda = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)<br>{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}<br>([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)<br> {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}} | najveći_poraz = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}<br>([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018) }} '''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]]. Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali deset puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali. == Historija == {{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}} Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]]. Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017. == Takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} ===Svjetsko prvenstvo=== {| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;" !colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]] !rowspan=13| !colspan=3|Kvalifikacije |- !Godina !Plasman !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} |- | Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]'' |- |{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali'' |colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio<br>kao kvalifikacije'' |- |{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]] |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]] |- |{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]] |- |{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]] |- |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]] |- |{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]] |18||7||11 |- |{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]] |12||6||6 |- |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2027.|2027.]]||colspan=4|''Kvalifikacije'' |colspan=3|''U toku'' |- !Ukupno!!0/8!! !! !! !!30 !!13 !!17 |} ===Olimpijske igre=== {| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;" !colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !rowspan=13| !colspan=3|Kvalifikacije |- !Godina !Plasman !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} |- |Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]'' |- |{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=9|''Nisu se kvalifikovali'' |colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali'' |- |{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]] |- |{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]] |- |{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]] |- |{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]] |- |{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]] |- |{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]] |- |{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]] |- |{{ZD|FRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2024.|2024.]] |5||3||2 |- !Ukupno!!0/9!! !! !! !! 5 !! 3 !! 2 |} {{col-break}} ===Evropsko prvenstvo=== {| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;" !colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]] !rowspan=19| !colspan=3|Kvalifikacije |- !Godina !Plasman !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} |- | Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]'' |- |{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7 |7||5||2 |- |{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali'' |10||4||6 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4 |10||7||3 |- |{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3 |10||9||1 |- |{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3 |10||6||4 |- |{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3 |10||6||4 |- |{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3 |6||4||2 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali'' |12||5||7 |- |{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]] |10||6||4 |- |{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3 |8||3||5 |- |{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||13.||5||3|||2 |8||6||2 |- |{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4 |4||4||0 |- |{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali'' |4||2||2 |- |{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||18.||5||2||3 |6||5||1 |- |{{ZD|LAT}}{{ZD|KIP}}{{ZD|FIN}}{{ZD|POLJ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|2025.]]||colspan=4 |''Kvalifikacije'' |colspan=3 |''U toku'' |- !Ukupno!!10/14!!46 !!11 !!35 !!115 !!72 !!43 |} {{col-end}} == Nedavni rezultati i naredne utakmice == {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}} ===2024.=== {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 23. februar 2024. |time = 19:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]]) |teamA = {{KOŠ-D|KIP}} |scoreA = 66 |teamB = {{KOŠ|BIH}} |scoreB = '''99''' |Q1 = 27–'''28''' |Q2 = 11–'''23''' |Q3 = 18–'''26''' |Q4 = 10–'''22''' |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2302/Cyprus-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore] |points1 = [[Darral Willis|Willis]] 22 |rebounds1 = Willis 13 |assist1 = [[Nikolaos Stylianou|Stylianou]] 3 |points2 = [[Džanan Musa|Musa]] 26 |rebounds2 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 10 |assist2 = [[Edin Atić|Atić]], Musa 8 |location = [[Nikozija]], Kipar |arena = [[Sportski centar "Eleftheria"]] |attendance = 3.000 |referee = Martin Horozov (BUL), Ofer Manheim (ISR), Marek Kúkelčík (SVK) |result = POB }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 26. februar 2024. |time = 19:00 ([[UTC+01:00|UTC+1]]) |teamA = {{KOŠ-D|BIH}} |scoreA = 64 |teamB = '''{{KOŠ|FRA}}''' |scoreB = '''74''' |Q1 = 15–'''16''' |Q2 = 17–'''18''' |Q3 = 16–'''23''' |Q4 = 16–'''17''' |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2602/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore] |points1 = [[Džanan Musa|Musa]] 15 |rebounds1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 6 |assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 3 |points2 = [[Guerschon Yabusele|Yabusele]] 16 |rebounds2 = [[Guerschon Yabusele|Yabusele]] 9 |assist2 = [[Guerschon Yabusele|Yabusele]] 3 |location = [[Tuzla]], Bosna i Hercegovina |arena = [[Dvorana Mejdan]] |attendance = 4.500 |referee = Luis Castillo (ESP), Kerem Baki (TUR), Dariusz Zapolski (POL) |result = POR }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 21. novembar 2024. |time = 20:00 ([[UTC+01:00|UTC+1]]) |teamA = '''{{KOŠ-D|CRO}}''' |scoreA = '''89''' |teamB = {{KOŠ|BIH}} |scoreB = 76 |Q1 = '''30'''–19 |Q2 = 20–'''29''' |Q3 = '''23'''–12 |Q4 = 16–16 |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2111/Croatia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore] |points1 = [[Luka Božić|Božić]] 25 |rebounds1 = [[Luka Božić|Božić]] 9 |assist1 = [[Jaleen Smith|Smith]] 4 |points2 = [[Amar Gegić|Gegić]] 18 |rebounds2 = [[Amar Gegić|Gegić]] 8 |assist2 = [[Edin Atić|Atić]] 6 |location = [[Zagreb]], Hrvatska |arena = [[Košarkaški centar "Dražen Petrović"]] |attendance = |referee = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Marius Ciulin (ROU), Gintaras Mačiulis (LTU) |result = POR }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 24. novembar 2024. |time = 18:00 ([[UTC+01:00|UTC+1]]) |teamA = {{KOŠ-D|BIH}} |scoreA = |teamB = {{KOŠ|CRO}} |scoreB = |Q1 = |Q2 = |Q3 = |Q4 = |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2411/Bosnia-and-Herzegovina-Croatia Boxscore] |points1 = |rebounds1 = |assist1 = |points2 = |rebounds2 = |assist2 = |location = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina |arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |attendance = |referee = |result = }} ===2025.=== {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 21. februar 2025. |time = |teamA = {{KOŠ-D|BIH}} |scoreA = |teamB = {{KOŠ|CYP}} |scoreB = |Q1 = |Q2 = |Q3 = |Q4 = |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2102/Bosnia-and-Herzegovina-Cyprus Boxscore] |points1 = |rebounds1 = |assist1 = |points2 = |rebounds2 = |assist2 = |location = Bosna i Hercegovina |arena = |attendance = |referee = |result = }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 24. februar 2025. |time = |teamA = {{KOŠ-D|FRA}} |scoreA = |teamB = {{KOŠ|BIH}} |scoreB = |Q1 = |Q2 = |Q3 = |Q4 = |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2402/France-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore] |points1 = |rebounds1 = |assist1 = |points2 = |rebounds2 = |assist2 = |location = Francuska |arena = |attendance = |referee = |result = }} ==Ekipa== ===Trenutni sastav=== Sastav za predkvalifikacijski turnir za Olimpijske igre 2024. koji će se igrati od 12. do 20. augusta 2023. u [[Poljska|Poljskoj]].<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina at the FIBA Olympic Pre-Qualifying Tournament 2023 Poland-Estonia 2023 |url=https://www.fiba.basketball/opqt/poland-estonia/2023/team/Bosnia-and-Herzegovina#tab=roster |website=FIBA.basketball |access-date=11. 8. 2023}}</ref> {{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine | color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}} {{FIBA player|df=y| num = 3 | nat = TUR | name = Amar Alibegović | pos = PF | m = 2.02 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Çağdaş Bodrumspor]]}} {{FIBA player|df=y| num = 4 | nat = BIH | name = Adi Zahiragić | pos = PG | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Bosna Meridianbet|Bosna Meridianbet]]}} {{FIBA player|df=y| num = 5 | nat = BIH | name = Edin Atić | pos = SG | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}} {{FIBA player|df=y| num = 7 | nat = TUR | name = Miralem Halilović | note = C | pos = PF | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Galatasaray S.K. (men's basketball)|Galatasaray Nef]]}} {{FIBA player|df=y| num = 9 | nat = FRA | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Paris Basketball|Paris]]}} {{FIBA player|df=y| num = 13 | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = SF | m = 2.06 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}} {{FIBA player|df=y| num = 17 | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = SF | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}} {{FIBA player|df=y| num = 27 | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = SF | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} {{FIBA player|df=y| num = 30 | nat = BIH | name = Haris Delalić | pos = SF | m = 2.04 | year = 1994 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}} {{FIBA player|df=y| num = 34 | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}} {{FIBA player|df=y| num = 55 | nat = USA | name = Luka Garza | pos = C | m = 2.10 | year = 1998 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Minnesota Timberwolves]]}} {{FIBA roster footer | head_coach = *{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]] | asst_coach= *{{ZD|BIH}} Gordan Firić *{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić *{{ZD|BIH}} Azur Sakić |otherlegend= * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – zadnji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 11. august 2023. }} ===Postava=== {{Basketball depth chart | line_color = 002395 | alt_color = FFDF00 | starter_c = [[Jusuf Nurkić]] | starter_pf = [[Luka Garza]] | starter_sf = [[Aleksandar Lazić]] | starter_sg = [[Džanan Musa]] | starter_pg = [[Amar Gegić]] | bench 1_c = [[Miralem Halilović]] | bench 1_pf = [[Amar Alibegović]] | bench 1_sf = [[Adin Vrabac]] | bench 1_sg = [[Edin Atić]] | bench 1_pg = [[Adi Zahiragić]] | bench 2_c = [[Kenan Kamenjaš]] | bench 2_pf = | bench 2_sf = [[Haris Delalić]] | bench 2_sg = | bench 2_pg = }} === Važniji igrači === Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine: {{FIBA roster header|team= | color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}} <!--list of players--> {{FIBA player|df=y| num = | nat = TUR | name = John Roberson | pos = PG | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Zadar|Zadar]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = POL | name = Ajdin Penava | pos = PF | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Spójnia Stargard|Spójnia]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Osijek]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = KOS | name = Ismet Sejfić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 9 | date = 7 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KB Ylli|Ylli]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = SLO | name = Emir Ahmedović | pos = C | m = 2.17 | year = 1994 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Šenčur|Šenčur]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = SLO | name = Adnan Arslanagić | pos = G | m = 1.83 | year = 1997 | month = 8 | date = 26 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KD Ilirija|Ilirija]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Amsel Delalić | pos = F | m = 2.02 | year = 2003 | month = 7 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = LAT | name = Harun Zrno | pos = G | m = 1.98 | year = 2004 | month = 3 | date = 1 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[BK Valmiera|Valmiera Ordo]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Rijad Avdić | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 7 | date = 2 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CB Morón|Morón]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = SRB | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Metalac Valjevo|Metalac]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ROU | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca (men's basketball)|Cluj Napoca]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Cedevita Junior|Cedevita Junior]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = ''Bez kluba''}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Zinedin Mulić | pos = SG | m = 1.99 | year = 2004 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CB Almansa|Almansa]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Imran Polutak | pos = C | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Alkar|Alkar]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca (men's basketball)|Cluj Napoca]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = PF | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = EST | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Rapla KK|Rapla]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Osijek]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Jure Zubac | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} <!-- end list of players --> {{FIBA roster footer | otherlegend = *'''Klub''' – označava trenutni klub *'''Godine''' – označava godine<br />na dan 11. august 2023. }} == Statistika == :'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.'' {{col-begin}} {{col-2}} {|class="wikitable" |+Najviše nastupa |- !#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi |- |1. |[[Gordan Firić]] |1993–2006. |63 |- |2. |[[Samir Lerić]] |1993–2005. |61 |- |3. |'''[[Elmedin Kikanović]]''' |2006– |59 |- |4. |[[Jasmin Hukić]] |1998–2005. |54 |- |5. |[[Kenan Bajramović]] |2001–2011. |52 |- |6. |[[Mirza Teletović]] |2003–2014. |51 |- |7. |[[Adis Bećiragić]] |1993–1999. |45 |- |8. |[[Nenad Marković]] |1994–2001. |43 |- |9. |[[Elvir Ovčina]] |1997–2005. |40 |- |10. |[[Ermin Jazvin]] |2001–2011. |39 |} {{col-2}} {|class="wikitable" |+Najviše postignutih poena |- !#!!Igrač!!Karijera!!Poeni |- |1. |[[Nenad Marković]] |1994–2001. |840 |- |2. |[[Mirza Teletović]] |2003–2014. |655 |- |3. |[[Gordan Firić]] |1993–2006. |639 |- |4. |[[Jasmin Hukić]] |1998–2005. |581 |- |5. |'''[[Elmedin Kikanović]]''' |2006– |500 |- |6. |[[Samir Avdić]] |1993–1997. |390 |- |7. |[[Samir Lerić]] |1993–2005. |388 |- |8. |[[Elvir Ovčina]] |1997–2005. |376 |- |9. |[[Damir Mršić]] |2000–2006. |345 |- |10. |[[Kenan Bajramović]] |2001–2011. |342 |} {{col-end}} == Selektori kroz historiju == {| class="wikitable" |- ! Period ! Ime |- | 1993. | {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]] |- | 1993–1995. | {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]] |- | 1995–2001. | {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]] |- | 2001–2003. | {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]] |- | 2004–2006. | {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]] |- | 2006–2008. | {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]] |- | 2008–2010. | {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]] |- | 2010–2012. | {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]] |- | 2012–2013. | {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]] |- | 2014–2015. | {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]] |- | 2016. | {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]] |- | 2017–2018. | {{ZD|SRB}} [[Duško Vujošević]] |- | 2018. | {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno) |- | 2018–2022. | {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]] |- | 2022– | {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]] |} == Prijašnji sastavi == {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2022.}} == Također pogledajte == * [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]] * [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]] * [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]] == Bilješke == <references group="note"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.basket.ba/ Službeni sajt] * [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e * [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com {{Košarka u BiH}} {{Evropske košarkaške reprezentacije}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]] [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] mqste7v5lg2suz60dgp31xslu14q5ah 3668447 3668446 2024-11-21T21:22:17Z Semso98 54573 /* 2025. */ 3668447 wikitext text/x-wiki {{Infokutija košarkaška reprezentacija | boja1 = 0033CC | boja2 = FFFFFF | država = Bosna i Hercegovina | logo = Košarkaški Savez BiH logo.png | nadimak = [[Lilium bosniacum|Zlatni ljiljani]] <br/>''Zmajevi'' | FIBA_zona = FIBA Evropa | nacionalni_savez = [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine]] | selektor = {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]] | pridruženi_FIBA = 1992. | FIBA_poredak = 40. {{nema promjena}} <small>(15. August 2024)<ref>{{cite web |title=FIBA World Ranking Presented by NIKE, men |url=https://www.fiba.basketball/rankingmen |website=FIBA.basketball |access-date=27. 2. 2023 |language=en}}</ref></small> | OI_nastupi = | OI_medalje = | SP_nastupi = – | SP_medalje = | zona_prvenstvo = [[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]] | zona_nastupi = 10 (''prvi put [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'') | zona_medalje = –<br/>(''najbolji rezultat 8. mjesto, [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993]]'') | d_uzorak_t = _thinbluesides | d_tijelo = FFDF00 | d_šorc = FFDF00 | d_uzorak_š = | g_uzorak_t = _thinyellowsides | g_tijelo = 0000aa | g_šorc = 0000aa | g_uzorak_š = | prva_utakmica = {{KOŠ|BIH|1992}} 97–69 {{KOŠ-D|SVK}}<br>([[Wrocław]], Poljska; 30. maj 1993) | najveća_pobjeda = {{nowrap|{{KOŠ|BIH}} 92–53 {{KOŠ-D|KIP|1960}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 21. novembar 2001)<br>{{KOŠ|KIP|1960}} 56–95 {{KOŠ-D|BIH}}<br>([[Nikozija]], Kipar; 20. novembar 2002)<br> {{KOŠ|BIH}} 88–49 {{KOŠ-D|BUG}}<br>([[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina; 27. novembar 2020)}} | najveći_poraz = {{KOŠ|BIH}} 52–102 {{KOŠ-D|FRA}}<br>([[Tuzla]], Bosna i Hercegovina; 29. juni 2018) }} '''Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] u međunarodnim [[košarka]]škim utakmicama i takmičenjima i pod kontrolom je [[Košarkaški savez Bosne i Hercegovine|Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine]]. Do [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|1992]] bosanskohercegovački košarkaši su igrali za [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|reprezentaciju Jugoslavije]]. Bosna i Hercegovina je prvi put samostalno nastupala na međunardonom takmičenju na [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|Evropskom prvenstvu 1993]]. Do sada su ukupno učestvovali deset puta na evropskim prvenstvima, dok na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] još nisu igrali. == Historija == {{glavni|Jugoslavenska košarkaška reprezentacija}} Bosna i Hercegovina je bila dio [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sve do 1992. godine, pa su svi igrači rođeni u Bosni i Hercegovini igrali za Jugoslavensku košarkašku reprezentaciju. Značajniji od tih bili su [[Predrag Danilović]], [[Zoran Savić]], [[Aleksandar Nikolić]], [[Borislav Stanković]], [[Dražen Dalipagić]] i [[Mirza Delibašić]]. Tokom ovog perioda, glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], bio je jedan od pet lokacija gdje su igrane utakmice [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svjetskog prvenstva 1970]], gdje je Jugoslavija završila na prvoj poziciji, čime je osvojila svoju prvu zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetskom prvenstvu u košarci]]. Još od sticanja nezavisnosti od Jugoslavije, [[Bosna i Hercegovina]] se redovno kvalifikovala za [[EuroBasket]], veliki turnir i najveće evropsko takmičenje. Svoj najbolji rezultat su postigli završivši kao 8. na prvenstvu 1993. godine, nakon prolaska u četvrtfinale. Bosna i Hercegovina od stjecanja nezavisnosti nije se kvalifikovala za Evropsko prvenstvo 1995, 2007, 2009. i 2017. == Takmičenja == {{col-begin}} {{col-break}} ===Svjetsko prvenstvo=== {| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;" !colspan=5|[[Svjetsko prvenstvo u košarci|Svjetsko prvenstvo]] !rowspan=13| !colspan=3|Kvalifikacije |- !Godina !Plasman !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} |- | Od [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1950.|1950.]] do [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1990.|1990.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]'' |- |{{ZD|KAN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1994.|1994.]]||colspan=4 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali'' |colspan=3 rowspan=6|''EuroBasket služio<br>kao kvalifikacije'' |- |{{ZD|GRČ}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 1998.|1998.]] |- |{{ZD|SAD}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2002.|2002.]] |- |{{ZD|JPN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006.]] |- |{{ZD|TUR}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2010.|2010.]] |- |{{ZD|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]] |- |{{ZD|KIN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]] |18||7||11 |- |{{ZD|FIL}}{{ZD|JPN}}{{ZD|INDN}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]] |12||6||6 |- |{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2027.|2027.]]||colspan=4|''Kvalifikacije'' |colspan=3|''U toku'' |- !Ukupno!!0/8!! !! !! !!30 !!13 !!17 |} ===Olimpijske igre=== {| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;" !colspan=5|[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] !rowspan=13| !colspan=3|Kvalifikacije |- !Godina !Plasman !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} |- |Od [[Košarka na Olimpijskim igrama 1936.|1936.]] do [[Košarka na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]'' |- |{{ZD|ŠPA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1992.|1992.]]||colspan=4 rowspan=9|''Nisu se kvalifikovali'' |colspan=3 rowspan=8|''Nisu se kvalifikovali'' |- |{{ZD|SAD}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 1996.|1996.]] |- |{{ZD|AUS}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2000.|2000.]] |- |{{ZD|GRČ}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2004.|2004.]] |- |{{ZD|KIN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2008.|2008.]] |- |{{ZD|UK}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2012.|2012.]] |- |{{ZD|BRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2016.|2016.]] |- |{{ZD|JPN}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]] |- |{{ZD|FRA}} [[Košarka na Olimpijskim igrama 2024.|2024.]] |5||3||2 |- !Ukupno!!0/9!! !! !! !! 5 !! 3 !! 2 |} {{col-break}} ===Evropsko prvenstvo=== {| class="wikitable" style="text-align: center;font-size:90%;" !colspan=5|[[Evropsko prvenstvo u košarci|Evropsko prvenstvo]] !rowspan=19| !colspan=3|Kvalifikacije |- !Godina !Plasman !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} !width=30|{{Tooltip|OU|Odigrane utakmice}} !width=30|{{Tooltip|P|Pobjede}} !width=30|{{Tooltip|I|Izgubljene}} |- | Od [[Evropsko prvenstvo u košarci 1935.|1935.]] do [[Evropsko prvenstvo u košarci 1991.|1991.]]||colspan=4|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]''||colspan=3|''Dio [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]]'' |- |{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1993.|1993.]]||8.||9||2||7 |7||5||2 |- |{{ZD|GRČ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1995.|1995.]]||colspan=4|''Nisu se kvalifikovali'' |10||4||6 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1997.|1997.]]||15.||5||1||4 |10||7||3 |- |{{ZD|FRA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 1999.|1999.]]||15.||3||0||3 |10||9||1 |- |{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2001.|2001.]]||13.||3||0||3 |10||6||4 |- |{{ZD|ŠVE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|2003.]]||15.||3||0||3 |10||6||4 |- |{{ZD|SCG}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2005.|2005.]]||15.||3||0||3 |6||4||2 |- |{{ZD|ŠPA}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|2007.]]||colspan=4 rowspan=2|''Nisu se kvalifikovali'' |12||5||7 |- |{{ZD|POL}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009.]] |10||6||4 |- |{{ZD|LTU}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2011.|2011.]]||19.||5||2||3 |8||3||5 |- |{{ZD|SVN}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|2013.]]||13.||5||3|||2 |8||6||2 |- |{{ZD|FRA}}{{ZD|HRV}}{{ZD|NJE}}{{ZD|LAT}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2015.|2015.]]||23.||5||1||4 |4||4||0 |- |{{ZD|FIN}}{{ZD|IZR}}{{ZD|RUM}}{{ZD|TUR}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2017.|2017.]]||colspan=4 |''Nisu se kvalifikovali'' |4||2||2 |- |{{ZD|ČEŠ}}{{ZD|GRU}}{{ZD|ITA}}{{ZD|NJE}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]]||18.||5||2||3 |6||5||1 |- |{{ZD|LAT}}{{ZD|KIP}}{{ZD|FIN}}{{ZD|POLJ}} [[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|2025.]]||colspan=4 |''Kvalifikacije'' |colspan=3 |''U toku'' |- !Ukupno!!10/14!!46 !!11 !!35 !!115 !!72 !!43 |} {{col-end}} == Nedavni rezultati i naredne utakmice == {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Poraz|border=1px solid #AAAAAA}} ===2024.=== {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 23. februar 2024. |time = 19:00 ([[UTC+02:00|UTC+2]]) |teamA = {{KOŠ-D|KIP}} |scoreA = 66 |teamB = {{KOŠ|BIH}} |scoreB = '''99''' |Q1 = 27–'''28''' |Q2 = 11–'''23''' |Q3 = 18–'''26''' |Q4 = 10–'''22''' |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2302/Cyprus-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore] |points1 = [[Darral Willis|Willis]] 22 |rebounds1 = Willis 13 |assist1 = [[Nikolaos Stylianou|Stylianou]] 3 |points2 = [[Džanan Musa|Musa]] 26 |rebounds2 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 10 |assist2 = [[Edin Atić|Atić]], Musa 8 |location = [[Nikozija]], Kipar |arena = [[Sportski centar "Eleftheria"]] |attendance = 3.000 |referee = Martin Horozov (BUL), Ofer Manheim (ISR), Marek Kúkelčík (SVK) |result = POB }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 26. februar 2024. |time = 19:00 ([[UTC+01:00|UTC+1]]) |teamA = {{KOŠ-D|BIH}} |scoreA = 64 |teamB = '''{{KOŠ|FRA}}''' |scoreB = '''74''' |Q1 = 15–'''16''' |Q2 = 17–'''18''' |Q3 = 16–'''23''' |Q4 = 16–'''17''' |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2602/Bosnia-and-Herzegovina-France Boxscore] |points1 = [[Džanan Musa|Musa]] 15 |rebounds1 = [[Kenan Kamenjaš|Kamenjaš]] 6 |assist1 = [[Džanan Musa|Musa]] 3 |points2 = [[Guerschon Yabusele|Yabusele]] 16 |rebounds2 = [[Guerschon Yabusele|Yabusele]] 9 |assist2 = [[Guerschon Yabusele|Yabusele]] 3 |location = [[Tuzla]], Bosna i Hercegovina |arena = [[Dvorana Mejdan]] |attendance = 4.500 |referee = Luis Castillo (ESP), Kerem Baki (TUR), Dariusz Zapolski (POL) |result = POR }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 21. novembar 2024. |time = 20:00 ([[UTC+01:00|UTC+1]]) |teamA = '''{{KOŠ-D|CRO}}''' |scoreA = '''89''' |teamB = {{KOŠ|BIH}} |scoreB = 76 |Q1 = '''30'''–19 |Q2 = 20–'''29''' |Q3 = '''23'''–12 |Q4 = 16–16 |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2111/Croatia-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore] |points1 = [[Luka Božić|Božić]] 25 |rebounds1 = [[Luka Božić|Božić]] 9 |assist1 = [[Jaleen Smith|Smith]] 4 |points2 = [[Amar Gegić|Gegić]] 18 |rebounds2 = [[Amar Gegić|Gegić]] 8 |assist2 = [[Edin Atić|Atić]] 6 |location = [[Zagreb]], Hrvatska |arena = [[Košarkaški centar "Dražen Petrović"]] |attendance = |referee = Mārtiņš Kozlovskis (LAT), Marius Ciulin (ROU), Gintaras Mačiulis (LTU) |result = POR }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 24. novembar 2024. |time = 18:00 ([[UTC+01:00|UTC+1]]) |teamA = {{KOŠ-D|BIH}} |scoreA = |teamB = {{KOŠ|CRO}} |scoreB = |Q1 = |Q2 = |Q3 = |Q4 = |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2411/Bosnia-and-Herzegovina-Croatia Boxscore] |points1 = |rebounds1 = |assist1 = |points2 = |rebounds2 = |assist2 = |location = [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina |arena = [[Dvorana "Mirza Delibašić"]] |attendance = |referee = |result = }} ===2025.=== {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 21. februar 2025. |time = |teamA = {{KOŠ-D|BIH}} |scoreA = |teamB = {{KOŠ|KIP}} |scoreB = |Q1 = |Q2 = |Q3 = |Q4 = |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2102/Bosnia-and-Herzegovina-Cyprus Boxscore] |points1 = |rebounds1 = |assist1 = |points2 = |rebounds2 = |assist2 = |location = Bosna i Hercegovina |arena = |attendance = |referee = |result = }} {{basketballbox collapsible |format = 1 |round = Kvalifikacije za EuroBasket 2025. |date = 24. februar 2025. |time = |teamA = {{KOŠ-D|FRA}} |scoreA = |teamB = {{KOŠ|BIH}} |scoreB = |Q1 = |Q2 = |Q3 = |Q4 = |report = [https://www.fiba.basketball/eurobasket/2025/qualifiers/game/2402/France-Bosnia-and-Herzegovina Boxscore] |points1 = |rebounds1 = |assist1 = |points2 = |rebounds2 = |assist2 = |location = Francuska |arena = |attendance = |referee = |result = }} ==Ekipa== ===Trenutni sastav=== Sastav za predkvalifikacijski turnir za Olimpijske igre 2024. koji će se igrati od 12. do 20. augusta 2023. u [[Poljska|Poljskoj]].<ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina at the FIBA Olympic Pre-Qualifying Tournament 2023 Poland-Estonia 2023 |url=https://www.fiba.basketball/opqt/poland-estonia/2023/team/Bosnia-and-Herzegovina#tab=roster |website=FIBA.basketball |access-date=11. 8. 2023}}</ref> {{FIBA roster header|team=košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine | color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}} <!-- list of players --> {{FIBA player|df=y| num = 0 | nat = USA | name = Jusuf Nurkić | pos = C | m = 2.13 | year = 1994 | month = 8 | date = 23 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Portland Trail Blazers]]}} {{FIBA player|df=y| num = 3 | nat = TUR | name = Amar Alibegović | pos = PF | m = 2.02 | year = 1995 | month = 3 | date = 31 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Çağdaş Bodrumspor]]}} {{FIBA player|df=y| num = 4 | nat = BIH | name = Adi Zahiragić | pos = PG | m = 1.87 | year = 1995 | month = 2 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Bosna Meridianbet|Bosna Meridianbet]]}} {{FIBA player|df=y| num = 5 | nat = BIH | name = Edin Atić | pos = SG | m = 2.01 | year = 1997 | month = 1 | date = 19 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}} {{FIBA player|df=y| num = 7 | nat = TUR | name = Miralem Halilović | note = C | pos = PF | m = 2.05 | year = 1991 | month = 7 | date = 22 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Galatasaray S.K. (men's basketball)|Galatasaray Nef]]}} {{FIBA player|df=y| num = 9 | nat = FRA | name = Amar Gegić | pos = G | m = 2.00 | year = 1998 | month = 2 | date = 14 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Paris Basketball|Paris]]}} {{FIBA player|df=y| num = 13 | nat = ESP | name = Džanan Musa | pos = SF | m = 2.06 | year = 1999 | month = 5 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Real Madrid Baloncesto|Real Madrid]]}} {{FIBA player|df=y| num = 17 | nat = MNE | name = Aleksandar Lazić | pos = SF | m = 2.01 | year = 1996 | month = 6 | date = 10 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}} {{FIBA player|df=y| num = 27 | nat = BEL | name = Adin Vrabac | pos = SF | m = 2.05 | year = 1994 | month = 1 | date = 27 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} {{FIBA player|df=y| num = 30 | nat = BIH | name = Haris Delalić | pos = SF | m = 2.04 | year = 1994 | month = 4 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}} {{FIBA player|df=y| num = 34 | nat = MNE | name = Kenan Kamenjaš | pos = C | m = 2.07 | year = 2000 | month = 1 | date = 17 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}} {{FIBA player|df=y| num = 55 | nat = USA | name = Luka Garza | pos = C | m = 2.10 | year = 1998 | month = 12 | date = 27 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Minnesota Timberwolves]]}} {{FIBA roster footer | head_coach = *{{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]] | asst_coach= *{{ZD|BIH}} Gordan Firić *{{ZD|BIH}} Hajrudin Prolić *{{ZD|BIH}} Azur Sakić |otherlegend= * '''(C)''' Kapiten ekipe *'''Klub''' – zadnji klub<br />prije utakmica *'''Godine''' – starost igrača<br />na dan 11. august 2023. }} ===Postava=== {{Basketball depth chart | line_color = 002395 | alt_color = FFDF00 | starter_c = [[Jusuf Nurkić]] | starter_pf = [[Luka Garza]] | starter_sf = [[Aleksandar Lazić]] | starter_sg = [[Džanan Musa]] | starter_pg = [[Amar Gegić]] | bench 1_c = [[Miralem Halilović]] | bench 1_pf = [[Amar Alibegović]] | bench 1_sf = [[Adin Vrabac]] | bench 1_sg = [[Edin Atić]] | bench 1_pg = [[Adi Zahiragić]] | bench 2_c = [[Kenan Kamenjaš]] | bench 2_pf = | bench 2_sf = [[Haris Delalić]] | bench 2_sg = | bench 2_pg = }} === Važniji igrači === Trenutni važniji igrači iz Bosne i Hercegovine: {{FIBA roster header|team= | color1 = #FFDF00| bg1 = #002395| color2 = #FFDF00| bg2 = #002395}} <!--list of players--> {{FIBA player|df=y| num = | nat = TUR | name = John Roberson | pos = PG | m = 1.80 | year = 1988 | month = 10 | date = 28 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Manisa Büyükşehir Belediyespor|Manisa]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Sani Čampara | pos = G | m = 1.90 | year = 1999 | month = 3 | date = 3 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Zadar|Zadar]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = POL | name = Ajdin Penava | pos = PF | m = 2.06 | year = 1997 | month = 3 | date = 11 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Spójnia Stargard|Spójnia]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Đorđe Topolović | pos = C | m = 2.08 | year = 2001 | month = 10 | date = 7 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Osijek]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = KOS | name = Ismet Sejfić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 9 | date = 7 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KB Ylli|Ylli]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = SLO | name = Emir Ahmedović | pos = C | m = 2.17 | year = 1994 | month = 11 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Šenčur|Šenčur]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = SLO | name = Adnan Arslanagić | pos = G | m = 1.83 | year = 1997 | month = 8 | date = 26 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KD Ilirija|Ilirija]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = MNE | name = Vojin Ilić | pos = F | m = 2.00 | year = 2000 | month = 8 | date = 9 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Budućnost|Budućnost]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Amsel Delalić | pos = F | m = 2.02 | year = 2003 | month = 7 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = LAT | name = Harun Zrno | pos = G | m = 1.98 | year = 2004 | month = 3 | date = 1 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[BK Valmiera|Valmiera Ordo]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Filip Adamović | pos = G | m = 1.80 | year = 1988 | month = 12 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Rijad Avdić | pos = F | m = 2.01 | year = 1998 | month = 7 | date = 2 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Nedim Buza | pos = F | m = 2.02 | year = 1995 | month = 5 | date = 10 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Nedim Đedović | pos = F | m = 2.03 | year = 1997 | month = 2 | date = 16 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CB Morón|Morón]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = SRB | name = Ibrahim Durmo | pos = C | m = 2.00 | year = 1997 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Metalac Valjevo|Metalac]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Aleksa Gatarić | pos = G | m = 1.86 | year = 2002 | month = 4 | date = 19 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ROU | name = Nemanja Gordić | pos = G | m = 1.94 | year = 1988 | month = 9 | date = 25 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca (men's basketball)|Cluj Napoca]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Almir Hasandić | pos = G | m = 1.91 | year = 1990 | month = 10 | date = 19 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Draško Knežević | pos = G | m = 1.88 | year = 1993 | month = 2 | date = 3 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Markus Lončar | pos = C | m = 2.13 | year = 1996 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Cedevita Junior|Cedevita Junior]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = | name = Milan Milošević | pos = F | m = 2.02 | year = 1985 | month = 9 | date = 26 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = ''Bez kluba''}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Zinedin Mulić | pos = SG | m = 1.99 | year = 2004 | month = 1 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Spars|Spars]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Lazar Mutić | pos = F | m = 2.03 | year = 1999 | month = 1 | date = 6 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CB Almansa|Almansa]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Muhamed Pašalić | pos = G | m = 1.92 | year = 1987 | month = 8 | date = 27 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Imran Polutak | pos = C | m = 2.09 | year = 1996 | month = 7 | date = 9 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Alkar|Alkar]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Njegoš Sikiraš | pos = C | m = 2.06 | year = 1999 | month = 9 | date = 11 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[OKK Borac|Borac Banja Luka]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ROU | name = Andrija Stipanović | pos = C | m = 2.09 | year = 1986 | month = 12 | date = 18 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[CS Universitatea Cluj-Napoca (men's basketball)|Cluj Napoca]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = ESP | name = Emir Sulejmanović | pos = PF | m = 2.04 | year = 1995 | month = 7 | date = 13 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Bilbao Basket|Bilbao]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BIH | name = Darko Talić | pos = G | m = 1.92 | year = 1998 | month = 2 | date = 23 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Igokea|Igokea]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = EST | name = Obrad Tomić | pos = C | m = 2.08 | year = 1993 | month = 4 | date = 8 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Rapla KK|Rapla]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = CRO | name = Tihomir Vranješ | pos = G | m = 1.96 | year = 1995 | month = 10 | date = 24 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[KK Vrijednosnice Osijek|Osijek]]}} {{FIBA player|df=y| num = | nat = BEL | name = Jure Zubac | pos = F | m = 2.04 | year = 1995 | month = 3 | date = 15 | compyear = 2023 | compmonth = 8 | compdate = 11 | clublink = [[Belfius Mons-Hainaut|Mons-Hainaut]]}} <!-- end list of players --> {{FIBA roster footer | otherlegend = *'''Klub''' – označava trenutni klub *'''Godine''' – označava godine<br />na dan 11. august 2023. }} == Statistika == :'''''Podebljani''' igrači su još uvijek aktivni.'' {{col-begin}} {{col-2}} {|class="wikitable" |+Najviše nastupa |- !#!!Igrač!!Karijera!!Nastupi |- |1. |[[Gordan Firić]] |1993–2006. |63 |- |2. |[[Samir Lerić]] |1993–2005. |61 |- |3. |'''[[Elmedin Kikanović]]''' |2006– |59 |- |4. |[[Jasmin Hukić]] |1998–2005. |54 |- |5. |[[Kenan Bajramović]] |2001–2011. |52 |- |6. |[[Mirza Teletović]] |2003–2014. |51 |- |7. |[[Adis Bećiragić]] |1993–1999. |45 |- |8. |[[Nenad Marković]] |1994–2001. |43 |- |9. |[[Elvir Ovčina]] |1997–2005. |40 |- |10. |[[Ermin Jazvin]] |2001–2011. |39 |} {{col-2}} {|class="wikitable" |+Najviše postignutih poena |- !#!!Igrač!!Karijera!!Poeni |- |1. |[[Nenad Marković]] |1994–2001. |840 |- |2. |[[Mirza Teletović]] |2003–2014. |655 |- |3. |[[Gordan Firić]] |1993–2006. |639 |- |4. |[[Jasmin Hukić]] |1998–2005. |581 |- |5. |'''[[Elmedin Kikanović]]''' |2006– |500 |- |6. |[[Samir Avdić]] |1993–1997. |390 |- |7. |[[Samir Lerić]] |1993–2005. |388 |- |8. |[[Elvir Ovčina]] |1997–2005. |376 |- |9. |[[Damir Mršić]] |2000–2006. |345 |- |10. |[[Kenan Bajramović]] |2001–2011. |342 |} {{col-end}} == Selektori kroz historiju == {| class="wikitable" |- ! Period ! Ime |- | 1993. | {{ZD|BIH|1992}} [[Mirza Delibašić]] |- | 1993–1995. | {{ZD|BIH|1992}} [[Faruk Kulenović]] |- | 1995–2001. | {{ZD|BIH|1992}} [[Sabit Hadžić]] |- | 2001–2003. | {{ZD|BIH}} [[Draško Prodanović]] |- | 2004–2006. | {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]] |- | 2006–2008. | {{ZD|BIH}} [[Nenad Marković]] |- | 2008–2010. | {{ZD|BIH}} [[Mensur Bajramović]] |- | 2010–2012. | {{ZD|BIH}} [[Sabit Hadžić]] |- | 2012–2013. | {{ZD|HRV}} [[Aleksandar Petrović]] |- | 2014–2015. | {{ZD|CG}} [[Duško Ivanović]] |- | 2016. | {{ZD|HRV}} [[Damir Mulaomerović]] |- | 2017–2018. | {{ZD|SRB}} [[Duško Vujošević]] |- | 2018. | {{ZD|HRV}} [[Jasmin Repeša]] (privremeno) |- | 2018–2022. | {{ZD|BIH}} [[Vedran Bosnić]] |- | 2022– | {{ZD|BIH}} [[Adis Bećiragić]] |} == Prijašnji sastavi == {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1993}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1997}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 1999}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2001}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2003}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2005}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2011}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2013}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2015}} {{Sastav Bosne i Hercegovine na EP 2022.}} == Također pogledajte == * [[Spisak zvaničnih utakmica košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine|Spisak zvaničnih utakmica Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-20]] * [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-18]] * [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine U-16]] == Bilješke == <references group="note"/> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.basket.ba/ Službeni sajt] * [https://www.fiba.basketball/federation/Bosnia-and-Herzegovina Bosna i Hercegovina] na sajtu FIBA-e * [https://www.eurobasket.com/Bosnia/basketball-National-Team.aspx Bosna i Hercegovina] na sajtu Eurobasket.com {{Košarka u BiH}} {{Evropske košarkaške reprezentacije}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke reprezentacije]] [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|BiH]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] tjsb9ypk55su38ta4zcbmy1lljridkv 10 153043 3668498 3666831 2024-11-22T11:14:38Z Semso98 54573 3668498 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije | naslov = [[Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Nogometne utakmice Albanija – Sjeverna Makedonija|Albanija]] * [[Nogometne utakmice Andora – Sjeverna Makedonija|Andora]] * [[Nogometne utakmice Angola – Sjeverna Makedonija|Angola]] * [[Nogometne utakmice Armenija – Sjeverna Makedonija|Armenija]] * [[Nogometne utakmice Australija – Sjeverna Makedonija|Australija]] * [[Nogometne utakmice Austrija – Sjeverna Makedonija|Austrija]] * [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Sjeverna Makedonija|Azerbejdžan]] * [[Nogometne utakmice Bahrein – Sjeverna Makedonija|Bahrein]] * [[Nogometne utakmice Belgija – Sjeverna Makedonija|Belgija]] * [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Sjeverna Makedonija|Bjelorusija]] * [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Makedonija|Bosna i Hercegovina]] * [[Nogometne utakmice Bugarska – Sjeverna Makedonija|Bugarska]] * [[Nogometne utakmice Crna Gora – Sjeverna Makedonija|Crna Gora]] * [[Nogometne utakmice Češka – Sjeverna Makedonija|Češka]] * [[Nogometne utakmice Danska – Sjeverna Makedonija|Danska]] * [[Nogometne utakmice Egipat – Sjeverna Makedonija|Egipat]] * [[Nogometne utakmice Ekvador – Sjeverna Makedonija|Ekvador]] * [[Nogometne utakmice Engleska – Sjeverna Makedonija|Engleska]] * [[Nogometne utakmice Estonija – Sjeverna Makedonija|Estonija]] * [[Nogometne utakmice Farska ostrva – Sjeverna Makedonija|Farska ostrva]] * [[Nogometne utakmice Finska – Sjeverna Makedonija|Finska]] * [[Nogometne utakmice Gibraltar – Sjeverna Makedonija|Gibraltar]] * [[Nogometne utakmice Gruzija – Sjeverna Makedonija|Gruzija]] * [[Nogometne utakmice Hrvatska – Sjeverna Makedonija|Hrvatska]] * [[Nogometne utakmice Iran – Sjeverna Makedonija|Iran]] * [[Nogometne utakmice Irska – Sjeverna Makedonija|Irska]] * [[Nogometne utakmice Island – Sjeverna Makedonija|Island]] * [[Nogometne utakmice Italija – Sjeverna Makedonija|Italija]] * [[Nogometne utakmice Izrael – Sjeverna Makedonija|Izrael]] * [[Nogometne utakmice Jamajka – Sjeverna Makedonija|Jamajka]] * [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Sjeverna Makedonija|Južna Koreja]] * [[Nogometne utakmice Kamerun – Sjeverna Makedonija|Kamerun]] * [[Nogometne utakmice Kanada – Sjeverna Makedonija|Kanada]] * [[Nogometne utakmice Katar – Sjeverna Makedonija|Katar]] * [[Nogometne utakmice Kazahstan – Sjeverna Makedonija|Kazahstan]] * [[Nogometne utakmice Kina – Sjeverna Makedonija|Kina]] * [[Nogometne utakmice Kipar – Sjeverna Makedonija|Kipar]] * [[Nogometne utakmice Kosovo – Sjeverna Makedonija|Kosovo]] * [[Nogometne utakmice Latvija – Sjeverna Makedonija|Latvija]] * [[Nogometne utakmice Liban – Sjeverna Makedonija|Liban]] * [[Nogometne utakmice Lihtenštajn – Sjeverna Makedonija|Lihtenštajn]] * [[Nogometne utakmice Litvanija – Sjeverna Makedonija|Litvanija]] * [[Nogometne utakmice Luksemburg – Sjeverna Makedonija|Luksemburg]] * [[Nogometne utakmice Malta – Sjeverna Makedonija|Malta]] * [[Nogometne utakmice Mađarska – Sjeverna Makedonija|Mađarska]] * [[Nogometne utakmice Moldavija – Sjeverna Makedonija|Moldavija]] * [[Nogometne utakmice Nigerija – Sjeverna Makedonija|Nigerija]] * [[Nogometne utakmice Nizozemska – Sjeverna Makedonija|Nizozemska]] * [[Nogometne utakmice Norveška – Sjeverna Makedonija|Norveška]] * [[Nogometne utakmice Njemačka – Sjeverna Makedonija|Njemačka]] * [[Nogometne utakmice Oman – Sjeverna Makedonija|Oman]] * [[Nogometne utakmice Poljska – Sjeverna Makedonija|Poljska]] * [[Nogometne utakmice Portugal – Sjeverna Makedonija|Portugal]] * [[Nogometne utakmice Rumunija – Sjeverna Makedonija|Rumunija]] * [[Nogometne utakmice Rusija – Sjeverna Makedonija|Rusija]] * [[Nogometne utakmice Saudijska Arabija – Sjeverna Makedonija|Saudijska Arabija]] * [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države – Sjeverna Makedonija|SAD]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovačka|Slovačka]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovenija|Slovenija]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija|Srbija]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Škotska|Škotska]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Španija|Španija]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Švedska|Švedska]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Turska|Turska]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Ukrajina|Ukrajina]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Vels|Vels]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navkutije utakmica nogometnih reprezentacija|Sjeverna Makedonija]] [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije]] </noinclude> 46p2mhbzmwcsd52hfh9u3oyw6t0ktaw 0 263617 3668366 3666640 2024-11-21T13:18:49Z Semso98 54573 3668366 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20150331 2025 AUT BIH 2159 Edin Džeko.jpg |mini|desno|150px|[[Edin Džeko]], strijelac dva gola u prijateljskoj utakmica BiH - SAD 3:4.]] Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine odigrale su 14. augusta 2013. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Golom [[Edin Džeko|Edina Džeke]] u 8. minuti Bosna i Hercegovina je povela na utakmici da bi u 30. minuti [[Vedad Ibišević]] udvostručio prednost te postavio i konačan rezultat prvog poluvremena. Međutim, u drugom poluvremenu Sjedinjene Američke Države postižu četiri gola te ostvaruju visoku prednost na utakmici. Golove su postigli [[Eddie Johnson (nogometaš)|Eddie Johnson]] u 55. i [[Jozy Altidore]] u 59, 84. i 86. minuti utakmice. Utješni gol za Bosnu i Hercegovinu u posljednjim trenutcima utakmice postigao je Edin Džeko. Sljedeću utakmicu Sjedinjene Američke Države i Bosna i Hercegovina odigrale su u [[Los Angeles]]u u [[StubHub Center]]u 28. januara 2018. u 18:30 po lokalnom vremenu. Utakmica je bila prijateljska a debitantski nastup na klupi Bosne i Hercegovine zabilježio je novi selektor Bosne i Hercegovine [[Robert Prosinečki]]. Utakmica je završila bez postignutih golova. Najbolju priliku na utakmici imao je kapiten Bosne i Hercegovine [[Haris Medunjanin]] promašivši jedanaesterac u 53. minuti utakmice. Debitantski nastup za Bosnu i Hercegovinu zabilježilo je čak 12 nogometaša: [[Darko Todorović]], [[Dino Beširović]], [[Elvir Koljić]], [[Elvis Ibišević]], [[Elvis Sarić]], [[Luka Menalo]], [[Marijan Ćavar]], [[Marko Mihojević]], [[Mersudin Ahmetović]], [[Nemanja Bilbija]], [[Ognjen Todorović]] i [[Tomislav Tomić]]. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=210px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SAD|veličina=200px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 5 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 14. august 2013. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 3–4 | Gost = {{NOG|SAD}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2013/bosna-i-hercegovina-usa-3-4/ |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Sjedinjene Američke Države 3–4 (Prijateljska utakmica 2013) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 11. 2017}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 28. januar 2018. | Lokacija = [[Los Angeles]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|SAD}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/usa-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Sjedinjene Američke Države - Bosna i Hercegovina 0–0 (Prijateljska utakmica 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 1. 2018}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 18. decembar 2021. | Lokacija = Los Angeles, SAD | Domaćin = {{NOG-D|SAD}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=211 Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/200/Bosnia_Herzegovina_vs_Usa.html Bosna i Hercegovina–Sjedinjene Američke Države] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|SAD]] [[Kategorija:Utakmice američke nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] am9k01q15imza2otlgcei88u0wq8lng 0 268142 3668345 3666636 2024-11-21T12:48:27Z Semso98 54573 3668345 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|NIG|veličina=200px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 0 |Broj datih golova ekipe 2 = 1 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 21. juni 2014. | Lokacija = [[Cuiabá]], [[Brazil]] | Domaćin = {{NOG-D|NIG}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Nigeria 1-0 Bosnia and Herzegovina {{!}} 2014 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/251164/255931/300186511 |website=FIFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Pregled svih utakmica == {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = 21. juni 2014. |vrijeme = 19:00 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -3]]) |tim1 = {{NOG-D|NIG}} |golovi1 = [[Peter Odemwingie|Odemwingie]] {{gol|29}} |rezultat = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F#Nigerija - Bosna i Hercegovina|1–0]] |izvještaj = [http://www.fifa.com/worldcup/matches/round=255931/match=300186511/report.html Izvještaj] |tim2 = {{NOG|BIH}} |stadion = [[Arena Pantanal]] |lokacija = [[Cuiabá]] |gledalaca = 40.499 |sudac = {{ZD|NZL}} [[Peter O'Leary (nogometni sudija)|Peter O'Leary]] }} {| width=92% |- |{{Fudbalski dres |uzorak_lr = _nigeria1415h |uzorak_t = _nigeria1415h |uzorak_dr = _nigeria1415h |uzorak_š = _nigeria1415h |uzorak_č = _nigeria1415h |lijeva ruka = 008000 |tijelo = 008000 |desna ruka = 008000 |šorc = 008000 |čarape = 58C655 |opis = Nigerija<br />&nbsp;<br />&nbsp; }} |{{Fudbalski dres |uzorak_lr = _bah1415h |uzorak_t = _bah1415h |uzorak_dr = _bah1415h |uzorak_š = _bah1415h |uzorak_č = _bah1415a |lijeva ruka = FFFFFF |tijelo = FFFFFF |desna ruka = FFFFFF |šorc = FFFFFF |čarape = FFFFFF |opis = Bosna i Hercegovina }} |} {| width="100%" |valign="top" width="40%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan=4| |- !width="25"| !!width="25"| |- |GK ||'''1''' ||[[Vincent Enyeama]] |- |RB ||'''5''' ||[[Efe Ambrose]] |- |CB ||'''2''' ||[[Joseph Yobo]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] |- |CB ||'''13'''||[[Juwon Oshaniwa]] |- |LB ||'''22'''||[[Kenneth Omeruo]] |- |CM ||'''17'''||[[Ogenyi Onazi]] |- |CM ||'''10'''||[[John Obi Mikel]] || {{Žuti karton|81}} |- |RW ||'''7''' ||[[Ahmed Musa]] || || {{Zamiz|65}} |- |AM ||'''8''' ||[[Peter Odemwingie]] |- |LW ||'''18'''||[[Michel Babatunde]] || || {{Zamiz|75}} |- |CF ||'''9''' ||[[Emmanuel Emenike]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''23'''||[[Shola Ameobi]] || || {{Zamul|65}} |- |MF ||'''3''' ||[[Ejike Uzoenyi]] || || {{Zamul|75}} |- |&nbsp; |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|[[Stephen Keshi]] |} |valign="top"| [[Datoteka:NGA-BIH 2014-06-21.svg|300px]] |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%; margin: auto;" cellspacing="0" cellpadding="0" |colspan=4| |- !width="25"| !!width="25"| |- |GK ||'''1''' ||[[Asmir Begović]] |- |RB ||'''13'''||[[Mensur Mujdža]] |- |CB ||'''15'''||[[Toni Šunjić]] |- |CB ||'''4''' ||[[Emir Spahić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] |- |LB ||'''18'''||[[Haris Medunjanin]] || {{Žuti karton|6}} ||{{Zamiz|64}} |- |DM ||'''8''' ||[[Miralem Pjanić]] |- |DM ||'''7''' ||[[Muhamed Bešić]] |- |RW ||'''20'''||[[Izet Hajrović]] || || {{Zamiz|57}} |- |AM ||'''10'''||[[Zvjezdan Misimović]] |- |LW ||'''16'''||[[Senad Lulić]] || || {{Zamiz|58}} |- |CF ||'''11'''||[[Edin Džeko]] |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- |FW ||'''9''' ||[[Vedad Ibišević]] || ||{{Zamul|57}} |- |MF ||'''23'''||[[Sejad Salihović]] || ||{{Zamul|58}} |- |MF ||'''14'''||[[Tino-Sven Sušić]] || ||{{Zamul|64}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|[[Safet Sušić]] |} |} {| width=0% style="font-size: 90%" align="center" |- | '''Igrač utakmice:''' <br />{{flagathlete|[[Peter Odemwingie]]|Nigerija}} '''Linijske sudije:''' <br />{{ZD|NZL}} Jan Hintz <br />{{ZD|NZL}} Mark Rule <br />'''Četvrti sudija:''' <br />{{ZD|PAN}} Roberto Moreno <br />'''Peti sudija:''' <br />{{ZD|SAD}} Eric Boria |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=146 Bosna i Hercegovina–Nigerija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/135/Bosnia_Herzegovina_vs_Nigeria.html Bosna i Hercegovina–Nigerija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Nigerija]] [[Kategorija:Utakmice nigerijske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 7o26zd6ydwpl7m7denqpa11bcn4jyre 0 350955 3668354 3664898 2024-11-21T13:03:28Z AnToni 2325 3668354 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = 2014-01-04 Biathlon World Cup Oberhof - Mens Pursuit - 3 - Martin Fourcade.JPG | veličina_slike = | opis_slike = [[Martin Fourcade]], pobjednik utrke | mjesto = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]] | datum = 13. februar 2014. | broj_učesnika = 89 | broj_zemalja = 31 | broj_ekipa = | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Martin Fourcade]] | zlato_NOK = FRA | srebro = [[Erik Lesser]] | srebro_NOK = GER | bronza = [[Jevgenij Garaničev]] | bronza_NOK = RUS | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|2010.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – 20 km|2018]] }} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}} {{Biatlon na ZOI 2014.}} '''Takmičenje u pojedinačnoj trci na [[Biatlon#Discipline|20 km]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&nbsp;km udaljenoj od Sočija [[13. februar]]a, [[2014]]. sa početkom u 18:00 sati po lokalnom vremenu. ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja,, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Zemlje učesnice == Učestvovalo je 89 takmičara iz 31 zemlje. {| class="wikitable" |- valign="top" | width="33%" | * {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] <small>(4)</small> * {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] <small>(4)</small> * {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] <small>(2)</small> * {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] <small>(3)</small> * {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] <small>(3)</small> * {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] <small>(4)</small> * {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] <small>(3)</small> | width="33%" | * {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] <small>(3)</small> * {{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] <small>(3)</small> * {{ZD|LAT}} [[Latvija na ZOI 2014.|Latvija]] <small>(1)</small> * {{ZD|LIT}} [[Litvanija na ZOI 2014.|Litvanija]] <small>(1)</small> * {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] <small>(4)</small> * {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] <small>(4)</small> * {{ZD|RUM}} [[Rumunija na ZOI 2014.|Rumunija]] <small>(1)</small> | width="33%" | * {{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] <small>(4)</small> * {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] <small>(3)</small> * {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] <small>(2)</small> * {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] <small>(3)</small> * {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] <small>(4)</small> * {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] <small>(1)</small> * {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] <small>(3)</small> |} == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !!Vrijeme<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SMIN/BTM020101_C73A_1.0.pdf Final Results]</ref>!! Promašaji !! Zaostatak |- | [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 31 ||align=left|{{flagathlete|[[Martin Fourcade]]|FRA }}||49:31.7 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || 0.0 |- | [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 41 ||align=left|{{flagathlete|[[Erik Lesser]]|NJE}}|| 49:43.9 || 0 <small>(0+0+0+0)</small> || +12.2 |- | [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 1 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Garaničev]]|RUS}}|| 50:06.2 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +34.5 |- | 4 || 16 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Eder]]|AUT}}|| 50:09.5 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +37.8 |- | 5 || 19 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Landertinger]]|AUT}}|| 50:14.2 || 0 <small>(0+0+0+0)</small> || +42.5 |- | 6 || 21 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Guillaume Béatrix]]|FRA}}|| 50:15.5 || 1 <small>(0+0+0+1)</small> || +43.8 |- | 7 || 9 ||align=left|{{flagathlete|[[Emil Hegle Svendsen]]|NOR}}|| 50:30.3 || 1 <small>(0+0+1+0)</small> || +58.6 |- | 8 || 58 ||align=left|{{flagathlete|[[Lowell Bailey]]|SAD}}|| 50:57.4 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +1:25.7 |- | 9 || 26 ||align=left|{{flagathlete|[[Serhij Semenov]]|UKR}}|| 51:07.9 || 1 <small>(1+0+0+0)</small> || +1:36.2 |- | 10 || 60 ||align=left|{{flagathlete|[[Daniel Böhm]]|NJE}}|| 51:09.4 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +1:37.7 |- | 11 || 52 ||align=left|{{flagathlete|[[Johannes Bø]]|NOR}}|| 51:16.5 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +1:44.8 |- | 12 || 38 ||align=left|{{flagathlete|[[Björn Ferry]]|ŠVE}}|| 51:18.3 || 1 <small>(0+0+1+0)</small> || +1:46.6 |- | 13 || 35 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Fourcade]]|FRA}}|| 51:29.9 || 2 <small>(0+2+0+0)</small> || +1:58.2 |- | 14 || 12 ||align=left|{{flagathlete|[[Lukas Hofer]]|ITA}}|| 51:34.6 || 2 <small>(0+1+0+1)</small> || +2:02.9 |- | 15 || 20 ||align=left|{{flagathlete|[[Fredrik Lindström]]|ŠVE}}|| 51:50.2 || 2 <small>(0+1+0+1)</small> || +2:18.5 |- | 16 || 24 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Schempp]]|NJE}}|| 51:50.3 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +2:18.6 |- | 17 || 8 ||align=left|{{flagathlete|[[Jaroslav Soukup]]|ČEŠ}}|| 51:55.1 || 1 <small>(1+0+0+0)</small> || +2:23.4 |- | 18 || 25 ||align=left|{{flagathlete|[[Ondřej Moravec]]|ČEŠ}}|| 51:55.8 || 2 <small>(1+0+0+1)</small> || +2:24.1 |- | 19 || 40 ||align=left|{{flagathlete|[[Matej Kazar]]|SLK}}|| 51:56.9 || 2 <small>(1+0+1+0)</small> || +2:25.2 |- | 20 || 23 ||align=left|{{flagathlete|[[Jan Savitskij]]|KAZ}}|| 52:00.0 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +2:28.3 |- | 21 || 69 ||align=left|{{flagathlete|[[Brendan Green]]|KAN}}|| 52:05.3 || 2 <small>(0+1+1+0)</small> || +2:33.6 |- | 22 || 7 ||align=left|{{flagathlete|[[Andreas Birnbacher]]|NJE}}|| 52:17.9 || 2 <small>(1+0+0+1)</small> || +2:46.2 |- | 23 || 10 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomas Kaukėnas]]|LIT}}|| 52:38.9 || 3 <small>(0+0+0+3)</small> || +3:07.2 |- | 24 || 46 ||align=left|{{flagathlete|[[Christoph Sumann]]|AUT}}|| 52:39.1 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +3:07.4 |- | 25 || 14 ||align=left|{{flagathlete|[[Nathan Smith]]|KAN}}|| 52:41.3 || 3 <small>(0+2+0+1)</small> || +3:09.6 |- | 26 || 36 ||align=left|{{flagathlete|[[Tarjei Bø]]|NOR}}|| 52:41.5 || 2 <small>(0+2+0+0)</small> || +3:09.8 |- | 27 || 45 ||align=left|{{flagathlete|[[Anton Pantov]]|KAZ}}|| 52:51.5 || 0 <small>(0+0+0+0)</small> || +3:19.8 |- | 28 || 22 ||align=left|{{flagathlete|[[Pavol Hurajt]]|SLK}}|| 52:53.3 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +3:21.6 |- | 29 || 11 ||align=left|{{flagathlete|[[Indrek Tobreluts]]|EST}}|| 53:02.5 || 2 <small>(0+1+0+1)</small> || +3:30.8 |- | 30 || 50 ||align=left|{{flagathlete|[[Aleksandar Loginov]]|RUS}}|| 53:04.3 || 2 <small>(0+1+1+0)</small> || +3:32.6 |- | 31 || 63 ||align=left|{{flagathlete|[[Christian De Lorenzi]]|ITA}}|| 53:13.1 || 2 <small>(1+0+0+1)</small> || +3:41.4 |- | 32 || 4 ||align=left|{{flagathlete|[[Jakov Fak]]|SLO}}|| 53:17.6 || 4 <small>(1+0+1+2)</small> || +3:45.9 |- | 33 || 27 ||align=left|{{flagathlete|[[Andrejs Rastorgujevs]]|LAT}}|| 53:18.9 || 3 <small>(0+1+0+2)</small> || +3:47.2 |- | 34 || 15 ||align=left|{{flagathlete|[[Ole Einar Bjørndalen]]|NOR}}|| 53:21.9 || 4 <small>(1+1+1+1)</small> || +3:50.2 |- | 35 || 56 ||align=left|{{flagathlete|[[Jean-Philippe Leguellec]]|KAN}}|| 53:25.5 || 2 <small>(0+1+0+1)</small> || +3:53.8 |- | 36 || 32 ||align=left|{{flagathlete|[[Krasimir Anev]]|BUG}}|| 53:30.3 || 2 <small>(0+0+2+0)</small> || +3:58.6 |- | 37 || 72 ||align=left|{{flagathlete|[[Carl Johan Bergman]]|ŠVE}}|| 53:37.5 || 3 <small>(1+0+0+2)</small> || +4:05.8 |- | 38 || 48 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Ustjugov]]|RUS}}|| 53:47.8 || 3 <small>(2+0+0+1)</small> || +4:16.1 |- | 39 || 49 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Ilijev]]|BUG}}|| 53:52.6 || 3 <small>(2+0+0+1)</small> || +4:20.9 |- | 40 || 75 ||align=left|{{flagathlete|[[Daniel Mesotitsch]]|AUT}}|| 53:53.3 || 3 <small>(2+0+1+0)</small> || +4:21.6 |- | 41 || 80 ||align=left|{{flagathlete|[[Tobias Arwidson]]|ŠVE}}|| 54:03.0 || 1 <small>(1+0+0+0)</small> || +4:31.3 |- | 42 || 28 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee-Steve Jackson]]|UK}}|| 54:11.3 || 1 <small>(0+0+0+1)</small> || +4:39.6 |- | 43 || 82 ||align=left|{{flagathlete|[[Tomáš Hasilla]]|SLK}}|| 54:16.9 || 2 <small>(1+1+0+0)</small> || +4:45.2 |- | 44 || 29 ||align=left|{{flagathlete|[[Tim Burke]]|SAD}}|| 54:21.2 || 4 <small>(0+2+0+2)</small> || +4:49.5 |- | 45 || 6 ||align=left|{{flagathlete|[[Aleksej Almoukov]]|AUS}}|| 54:35.4 || 2 <small>(0+0+0+2)</small> || +5:03.7 |- | 46 || 53 ||align=left|{{flagathlete|[[Andril Derižemlja]]|UKR}}|| 54:40.0 || 3 <small>(0+2+1+0)</small> || +5:08.3 |- | 47 || 83 ||align=left|{{flagathlete|[[Simon Hallenbarter]]|ŠVI}}|| 54:52.2 || 1 <small>(1+0+0+0)</small> || +5:20.5 |- | 48 || 13 ||align=left|{{flagathlete|[[Benjamin Weger]]|ŠVI}}|| 54:54.5 || 4 <small>(1+1+1+1)</small> || +5:22.8 |- | 49 || 5 ||align=left|{{flagathlete|[[Vladimir Čepelin]]|BJE}}|| 54:59.2 || 3 <small>(1+1+0+1)</small> || +5:27.5 |- | 50 || 79 ||align=left|{{flagathlete|[[Russell Currier]]|SAD}}|| 55:07.5 || 4 <small>(2+2+0+0)</small> || +5:35.8 |- | 51 || 3 ||align=left|{{flagathlete|[[Łukasz Szczurek]]|POL}}|| 55:18.6 || 1 <small>(0+0+1+0)</small> || +5:46.9 |- | 52 || 42 ||align=left|{{flagathlete|[[Klemen Bauer]]|SLO}}|| 55:29.1 || 5 <small>(2+0+1+2)</small> || +5:57.4 |- | 53 || 68 ||align=left|{{flagathlete|[[Jevgenij Abramenko]]|BJE}}|| 55:38.8 || 3 <small>(1+1+1+0)</small> || +6:07.1 |- | 54 || 44 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Novikov]]|BJE}}|| 55:41.7 || 2 <small>(0+1+1+0)</small> || +6:10.0 |- | 55 || 77 ||align=left|{{flagathlete|[[Dmitro Pidručiji]]|UKR}}|| 55:53.4 || 3 <small>(1+0+1+1)</small> || +6:21.7 |- | 56 || 37 ||align=left|{{flagathlete|[[Ahti Toivanen]]|FIN}}|| 55:55.4 || 3 <small>(1+0+1+1)</small> || +6:23.7 |- | 57 || 55 ||align=left|{{flagathlete|[[Michal Šlesingr]]|ČEŠ}}|| 55:57.9 || 2 <small>(1+0+0+1)</small> || +6:26.2 |- | 58 || 66 ||align=left|{{flagathlete|[[Miroslav Matiaško]]|SLK}}|| 55:58.7 || 4 <small>(1+1+0+2)</small> || +6:27.0 |- | 59 || 81 ||align=left|{{flagathlete|[[Scott Perras]]|KAN}}|| 56:04.3 || 4 <small>(0+3+1+0)</small> || +6:32.6 |- | 60 || 47 ||align=left|{{flagathlete|[[Cornel Puchianu]]|RUM}}|| 56:10.4 || 4 <small>(0+0+1+3)</small> || +6:38.7 |- | 61 || 61 ||align=left|{{flagathlete|[[Michal Krčmář]]|ČEŠ}}|| 56:14.1 || 3 <small>(1+1+1+0)</small> || +6:42.4 |- | 62 || 64 ||align=left|{{flagathlete|[[Danil Steptšenko]]|EST}}|| 56:14.4 || 3 <small>(1+2+0+0)</small> || +6:42.7 |- | 63 || 65 ||align=left|{{flagathlete|[[Janez Marič]]|SLO}}|| 56:22.4 || 3 <small>(1+1+0+1)</small> || +6:50.7 |- | 64 || 71 ||align=left|{{flagathlete|[[Aleksej Volkov]]|RUS}}|| 56:30.3 || 4 <small>(1+1+1+1)</small> || +6:58.6 |- | 65 || 57 ||align=left|{{flagathlete|[[Dominik Windisch]]|ITA}}|| 56:31.4 || 6 <small>(1+1+1+3)</small> || +6:59.7 |- | 66 || 34 ||align=left|{{flagathlete|[[Ren Long]]|KIN}}|| 56:35.8 || 4 <small>(1+2+0+1)</small> || +7:04.1 |- | 67 || 59 ||align=left|{{flagathlete|[[Ivan Joller]]|ŠVI}}|| 56:40.6 || 3 <small>(0+1+1+1)</small> || +7:08.9 |- | 68 || 70 ||align=left|{{flagathlete|[[Michail Kletcherov]]|BUG}}|| 56:41.8 || 2 <small>(0+0+1+1)</small> || +7:10.1 |- | 69 || 18 ||align=left|{{flagathlete|[[Milanko Petrović]]|SRB}}|| 56:45.4 || 6 <small>(1+2+0+3)</small> || +7:13.7 |- | 70 || 85 ||align=left|{{flagathlete|[[Kalev Ermits]]|EST}}|| 57:04.5 || 2 <small>(1+1+0+0)</small> || +7:32.8 |- | 71 || 78 ||align=left|{{flagathlete|[[Markus Windisch]]|ITA}}|| 57:18.5 || 4 <small>(0+2+1+1)</small> || +7:46.8 |- | 72 || 17 ||align=left|{{flagathlete|[[Victor Lobo Escolar]]|ŠPA}}|| 57:22.8 || 3 <small>(0+2+0+1)</small> || +7:51.1 |- | 73 || 33 ||align=left|{{flagathlete|[[Lee In-bok]]|JKO}}|| 57:29.0 || 1 <small>(0+1+0+0)</small> || +7:57.3 |- | 74 || 88 ||align=left|{{flagathlete|[[Peter Dokl]]|SLO}}|| 57:51.5 || 3 <small>(0+2+0+1)</small> || +8:19.8 |- | 75 || 87 ||align=left|{{flagathlete|[[Miroslav Kenanov]]|BUG}}|| 58:01.1 || 1 <small>(0+0+1+0)</small> || +8:29.4 |- | 76 || 76 ||align=left|{{flagathlete|[[Sergej Naumik]]|KAZ}}|| 58:03.2 || 5 <small>(0+1+2+2)</small> || +8:31.5 |- | 77 || 39 ||align=left|{{flagathlete|[[Krzysztof Pływaczyk]]|POL}}|| 58:12.5 || 5 <small>(3+0+1+1)</small> || +8:40.8 |- | 78 || 51 ||align=left|{{flagathlete|[[Kauri Kõiv]]|EST}}|| 58:17.3 || 7 <small>(1+2+2+2)</small> || +8:45.6 |- | 79 || 54 ||align=left|{{flagathlete|[[Claudio Böckli]]|ŠVI}}|| 58:19.2 || 4 <small>(1+1+0+2)</small> || +8:47.5 |- | 80 || 89 ||align=left|{{flagathlete|[[Aliaksandr Darožka]]|BJE}}|| 58:27.7 || 5 <small>(2+0+2+1)</small> || +8:56.0 |- | 81 || 74 ||align=left|{{flagathlete|[[Artem Pryma]]|UKR}}|| 58:35.2 || 7 <small>(3+1+0+3)</small> || +9:03.5 |- | 82 || 67 ||align=left|{{flagathlete|[[Alexis Bœuf]]|FRA}}|| 58:39.0 || 4 <small>(1+1+1+1)</small> || +9:07.3 |- | 83 || 62 ||align=left|{{flagathlete|[[Leif Nordgren]]|SAD}}|| 58:47.6 || 6 <small>(1+0+5+0)</small> || +9:15.9 |- | 84 || 30 ||align=left|{{flagathlete|[[Hidenori Isa]]|JAP}}|| 58:56.1 || 6 <small>(2+1+1+2)</small> || +9:24.4 |- | 85 || 84 ||align=left|{{flagathlete|[[Aleksandar Trifonov]]|KAZ}}|| 1:00:08.9 || 5 <small>(1+1+2+1)</small> || +10:37.2 |- | 86 || 86 ||align=left|{{flagathlete|[[Grzegorz Guzik]]|POL}}|| 1:00:20.7 || 4 <small>(1+2+0+1)</small> || +10:49.0 |- | 87 || 73 ||align=left|{{flagathlete|[[Łukasz Słonina]]|POL}}|| 1:00:29.5 || 3 <small>(0+2+0+1)</small> || +10:57.8 |- | 88 || 43 ||align=left|{{flagathlete|[[Károly Gombos]]|MAĐ}}|| 1:05:16.7 || 8 <small>(0+4+1+3)</small> || +15:45.0 |- | || 2 ||align=left|{{flagathlete|[[Jarkko Kauppinen]]|FIN}}|| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} || 5 <small>(3+2)</small> || |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medaljaOI |Sport = Biatlon (m){{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960.|1960.]] godine}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}}{{efn|name=ZOI 2010|U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|pojedinačnoj utrci na 20 km]] u muškoj konkurenciji na [[ZOI 2010.]] dodijeljene su dvije srebrne medalje.}} |Broj = 15 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. {{Bilans medalja/RedOI|NOR|5|2|3|10}} | 2. {{Bilans medalja/RedOI|URS|3|3|3|9}} | 3. {{Bilans medalja/RedOI|GER|1|4|1|6}} |- {{PCT|6}} |- | 4. {{Bilans medalja/RedOI|GDR|1|3|1|5}} | rowspan="2"| 5. {{Bilans medalja/RedOI|SWE|1|0|2|3}} {{Bilans medalja/RedOI|RUS|1|0|2|3}} | rowspan="3"| 7. {{Bilans medalja/RedOI|FRG|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedOI|EUN|1|0|0|1}} {{Bilans medalja/RedOI|FRA|1|0|0|1}} | 10. {{Bilans medalja/RedOI|FIN|0|2|0|2}} | rowspan="2"| 11. {{Bilans medalja/RedOI|ITA|0|1|1|2}} {{Bilans medalja/RedOI|BLR|0|1|1|2}} |} |} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{reference}}{{Biatlon portal}} == Vanjski linkovi == * [http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh Zvanični rezultati na službenim stranicama ZOI 2014] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140212223711/http://www.sochi2014.com/biatlon-individualnaya-gonka-20-km-muzh |date=12. 2. 2014 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|ru|ruski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] tif5zre8l2q6zhf9e7lyjhwnzaof1uj 0 357542 3668347 3666635 2024-11-21T12:55:55Z Semso98 54573 3668347 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=266px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|OBS|veličina=200px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 1 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 31. maj 2014. | Lokacija = [[Saint Louis]], [[SAD]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–1 | Gost = {{NOG|OBS}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref name="Rezultati Bosne i Hercegovine na fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=bih/fixturesresults/gender=m/index.html ''Rezultati Bosne i Hercegovine na fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140724152445/http://www.fifa.com/associations/association=bih/fixturesresults/gender=m/index.html |date=24. 7. 2014 }}; pristupljeno: 31. maj 2014.</ref><ref name="Rezultati Obale Slonovače na fifa.com">[http://www.fifa.com/associations/association=civ/fixturesresults/gender=m/index.html ''Rezultati Obale Slonovače na fifa.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140608104957/http://www.fifa.com/associations/association=civ/fixturesresults/gender=m/index.html |date=8. 6. 2014 }}; pristupljeno: 31. maj 2014.</ref><ref name="Dva pogotka Edina Džeke: Zmajevi savladali Obalu Slonovače 2:1, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/dva-pogotka-edina-dzeke-zmajevi-savladali-obalu-slonovace-2-1/140531002 ''Dva pogotka Edina Džeke: Zmajevi savladali Obalu Slonovače 2:1, klix.ba'']; pristupljeno: 31. 5. 2014.</ref><ref name="Bosna i Hercegovina na krilima Edina Džeke pobijedila Obalu Slonovače 2-1, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/bosna-i-hercegovina-na-krilima-edina-dzeke-pobijedila-obalu-slonovace-2-1 ''Bosna i Hercegovina na krilima Edina Džeke pobijedila Obalu Slonovače 2-1, avaz.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140602155735/http://www.avaz.ba/sport/fudbal/bosna-i-hercegovina-na-krilima-edina-dzeke-pobijedila-obalu-slonovace-2-1 |date=2. 6. 2014 }}; pristupljeno: 31. 5. 2014.</ref> }} |} == Pregled svih utakmica == {{Sklopiva nogometna kutija |nobars = 1 |datum = 31. maj 2014. |vrijeme = 02:30 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -5]]) |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = [http://www.nfsbih.ba/bih/tekst.php?id=122 Izvještaj] |tim2 = {{NOG|OBS}} |golovi1 = [[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|17||53}} |golovi2 = [[Didier Drogba|Drogba]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Edward Jones Dome]] |lokacija = [[Saint Louis|St. Louis]] |gledalaca = 14 101<ref name="Zmajevi i Slonovi privukli svega 14.101 gledaoca na stadion, sportsport.ba">[http://sportsport.ba/bh_fudbal/zmajevi-i-slonovi-privukli-svega-14101-gledaoca-na-stadion/132447 ''Zmajevi i Slonovi privukli svega 14.101 gledaoca na stadion, sportsport.ba'']; pristupljeno: 1. 6. 2014.</ref> |sudac = {{ZD|SAD}} [[Jair Marrufo]] }} {| width=92% |- |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = _bih_aw_legea_2013 | uzorak_t = _bih_ho_legea_2013 | uzorak_dr = _bih_aw_legea_2013 | uzorak_š = _bih_aw_legea_2013 | uzorak_č = _bluetop | lijeva ruka = 1C57A5 | tijelo = | desna ruka = 1C57A5 | šorc = 1C57A5 | čarape = 1C57A5 | opis = Bosna i Hercegovina }} |{{Fudbalski dres | uzorak_lr = | uzorak_t = | uzorak_dr = | uzorak_š = | lijeva ruka = FFFFFF | tijelo = FFFFFF | desna ruka = FFFFFF | šorc = FFFFFF | čarape = FFFFFF | opis = Obala Slonovače }} |} {| width="100%" |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" |- !width="25"| !!width="25"| |- | [[Golman|G]] || '''1''' ||[[Asmir Begović]] |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''4''' ||[[Emir Spahić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px]] || || {{Zamiz|82}} |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''5''' ||[[Sead Kolašinac]] || || {{Zamiz|19}} |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''6''' ||[[Ognjen Vranješ]] || || {{Zamiz|64}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''7''' ||[[Muhamed Bešić]] |- | [[Vezni igrač|V]] || '''8''' ||[[Miralem Pjanić]] |- | [[Vezni igrač|V]] || '''10''' ||[[Zvjezdan Misimović]] || || {{Zamiz|62}} |- | [[Napadač|N]] || '''11''' ||[[Edin Džeko]] || {{gol|17|}}, {{gol|53}} || {{Zamiz|62}} |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''15''' ||[[Toni Šunjić]] |- | [[Vezni igrač|V]] || '''19''' ||[[Edin Višća]] |- | [[Vezni igrač|V]] || '''20''' ||[[Izet Hajrović]] || || {{Zamiz|73}} |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- | [[Vezni igrač|V]] || '''2''' ||[[Avdija Vršajević]] || || {{zamul|73}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''9''' ||[[Vedad Ibišević]] || || {{zamul|62}} |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''13''' ||[[Mensur Mujdža]] || || {{zamul|64}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''18''' ||[[Haris Medunjanin]] || || {{zamul|62}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''23''' ||[[Sejad Salihović]] || || {{zamul|19}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''24''' ||[[Anel Hadžić]] {{Žuti karton|89}} || || {{zamul|82}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|[[Safet Sušić]] |} |valign="top"|[[Datoteka:Bosnia-Hercegovina - Côte d'Ivoire 2-1 (31 May 2014).svg|300px]] |valign="top" width="50%"| {| style="font-size: 90%" cellspacing="0" cellpadding="0" align="center" |- !width=25| !!width=25| |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''5''' ||[[Didier Zokora]] |- | [[Vezni igrač|V]] || '''6''' ||[[Mathis Bolly]] || || {{Zamiz|79}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''9''' ||[[Cheick Tioté]] || || {{Zamiz|46}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''15''' ||[[Max-Alain Gradel]] || || {{Zamiz|69}} |- | [[Golman|G]] || '''16''' ||[[Sylvain Gbohouo]] |- | [[Napadač|N]] || '''18''' ||[[Lacina Traoré]] || || {{Zamiz|63}} |- | [[Napadač|N]] || '''21''' ||[[Giovanni Sio]] |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''22''' ||[[Souleymane Bamba]] {{Žuti karton|24}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''24''' ||[[Jean-Daniel Akpa-Akpro]] |- | [[Vezni igrač|V]] || '''26''' ||[[Ismaël Diomandé]] |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''27''' ||[[Constant Djakpa]] || || {{Zamiz|46}} |- |colspan=3|'''Izmjene:''' |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''3''' ||[[Arthur Boka]] || || {{zamul|79}} |- | [[Napadač|N]] || '''7''' ||[[Seydou Doumbia]] || || {{zamul|69}} |- | [[Napadač|N]] || '''11''' ||[[Didier Drogba]] || {{gol|90+1}} || {{zamul|63}} |- | [[Vezni igrač|V]] || '''20''' ||[[Serey Die]] || || {{zamul|46}} |- | [[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] || '''25''' ||[[Brice Dja Djédjé]] || || {{zamul|46}} |- |colspan=3|'''Selektor:''' |- |colspan=3|{{ZD|FRA}} [[Sabri Lamouchi]] |} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=45 Bosna i Hercegovina–Obala Slonovače] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/209/Bosnia_Herzegovina_vs_Ivory_Coast.html Bosna i Hercegovina–Obala Slonovače] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Obala Slonovače]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Obale Slonovače|Bosna i Hercegovina]] cu8uppjz9ig4vxo3iusycg4k36pijqj 0 357547 3668462 3387871 2024-11-21T23:07:24Z Semso98 54573 3668462 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SCG|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 2 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 18. august 1999. | Lokacija = [[Beograd]], [[SR Jugoslavija]] | Domaćin = {{NOG-D|SRJ}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Yugoslavia 0-0 Croatia {{!}} UEFA EURO 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/54997/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 9. oktobar 1999. | Lokacija = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 2–2 | Gost = {{NOG|SRJ}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2000. | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Croatia 2-2 Yugoslavia {{!}} UEFA EURO 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/55006/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Također pogledajte == *[[Nogometne utakmice Hrvatska – Srbija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=222 Hrvatska–Srbija i Crna Gora] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/271/Croatia_vs_Yugoslavia.html Hrvatska–Srbija i Crna Gora] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore}} [[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|Hrvatska]] aro6cebp4py1f0oakwaenwb8g3oygq2 0 357551 3668492 3387924 2024-11-22T10:33:35Z Semso98 54573 Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija i Crna Gora]] 3668492 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija i Crna Gora]] muxfe01snx20ij6nvw579y885drutto 0 370424 3668489 3505609 2024-11-22T09:52:14Z Argo Navis 65405 {{Glavni|Masakr na Korićanskim stijenama}} 3668489 wikitext text/x-wiki '''Korićanske stijene''' su gotovo vertikalne litice iznad [[Ilomska|Ilomske]] i [[Ugar|Ugra]], odnosno [[Pougarje|Pougarja]] (obronci [[Vlašić]]a). Protežu se pravougaono oko [[Korićani|Korićana]], pa imaju ugarsku (nešto blažu) i Ilomsku stranu (ispod Marića stijena). Vrh Ilomskog klanca je na oko 1200 m n/v i oko 1–2&nbsp;km udaljen od sela Donji [[Korićani]].<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Vlašić (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>kartabih</ref><ref>Mučibabić B., Ed. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo,{{ISBN|9958-766-00-0}}.</ref> == Historija == {{Glavni|Masakr na Korićanskim stijenama}} Dana 21. augusta 1992. godine, više od 200 civila iz [[Prijedor]]a je izdvojeno iz konvoja izbjeglica koji su upućeni na razmjenu. Svi ovi ljudi su bili smješteni u dva autobusa koji su se pridružili koloni u Logoru [[Trnopolje]]. Pored njih, u kamionu "Autotransporta Prijedor", bilo je još oko 30 civila koji je vozio srpski policajac. Srpski zvaničnici su ih doveli do litice na Korićanskim stijenama. Svima su naredili da stanu na rubu provalije, a zatim su im rafalima pucali u leđa. Nakon pada strijeljanih u provaliju, policajci su nastavili da bacaju bombe. Ipak, nekolicina žrtava je preživjela, zahvaljujući pravovremenom bacanju u ambis ili su bili pokriveni masom leševa. Najmanje jednu sedmicu, nad provalijom su kružila jata gavranova – lešinara. Zločin je dokazan i na [[ICTY]] Tribunalu u [[Haag]]u. Svake godine, 21. augusta organizira se masovni skup za obilježavanje ovog masakra, uz bacanje cvijeća u ambis, u znak sjećanje na žrtve zločina. Međutim, rukovodstvo matične općine ([[Skender Vakuf]]) još uvijek ne dopušta postavljanje spomen ploče na kameni zid iznad stratišta.<ref>Iris M. (2009). NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, {{ISBN|9781444306965}}.</ref><ref>Waterfield B.: (16 May 2012). Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.</ref><ref name="bim.ba" /><ref name="bim.ba" /><ref name="bim.ba">{{Cite web |url=http://www.bim.ba/en/181/10/21824/ |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100528140949/http://www.bim.ba/en/181/10/21824/ |archive-date=28. 5. 2010 |url-status=dead }}</ref><ref name="bim.ba" /><ref>Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/damir_ivankovic_804.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422103533/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/damir_ivankovic_804.html |archive-date=22. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/babic_zoran_803.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/gordan_djuric_798.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422103533/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/gordan_djuric_798.html |archive-date=22. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/milorad_radakovic_800.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.trial-ch.org/en/trial{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} watch/profile/db/facts/milorad_skrbic_801.html</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/ljubisa_cetic_799.html |title=Arhivirana kopija |access-date=16. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160422103533/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/ljubisa_cetic_799.html |archive-date=22. 4. 2016 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.trial-ch.org/en/trial{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} watch/profile/db/facts/jankovic_dusan_797.html</ref><ref>http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/zeljko_stojnic_802.html{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == *[[Korićani]] *[[Imljani]] *[[Skender Vakuf]] [[Kategorija:Oblici reljefa u Bosni i Hercegovini]] 3mml3gwtcek7nego7snp16bg2cdcm28 3 375503 3668341 3658550 2024-11-21T12:34:13Z KWiki 9400 /* Belatriks / Bellatrix */ novi odlomak 3668341 wikitext text/x-wiki {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 3 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor s korisnikom:Srđan/Arhive |maks_veličina_arhive = 50K |min_tema_ostaviti = 1 |maks_starost_teme = staro(3d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:Srđan/Arhiva %(brojač)d }} == Thank you == Thank you for your work on [[Among Us]]. You may wish to consult my research on the developer, [[InnerSloth]], you can see that research on English Wikipedia at [[:en:InnerSloth]]. Hope you find my research helpful, [[Korisnik:Right cite|Right cite]] ([[Razgovor s korisnikom:Right cite|razgovor]]) 17:37, 7 oktobar 2020 (CEST) == [[Special:Diff/3215635]] == Ako možeš vrati izmjenu [[Special:Diff/3215581]] jer si poništio što valja. Trenutno se ispisuje s pogrešnim padežom. --[[Posebno:Doprinos/5.43.72.55|5.43.72.55]] 19:26, 11 novembar 2020 (CET) == Nova godina == Zdravo, Srđane! Nadam se da će ti 2021. biti što bolja! :−) – [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 15:37, 18 januar 2021 (CET) == Module:Age == Please see my changes at [[Modul:Age/igralište]]. I think it incorporates all the changes you requested at [[:en:Module talk:Age#PLURAL support]] but testing is needed. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 09:52, 17 april 2021 (CEST) :I didn't expect my above comment to be saved because this page is allegedly "protected so that only autoconfirmed users can edit it". How come my edit seemed to work? [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 09:55, 17 april 2021 (CEST) :: "Autoconfirmed" just means any account older than four days regardless of edit count. En.wp and some other wikis ''do'' have a required number of edits though (usually 10). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 17 april 2021 (CEST) ::Yeah, most of the things I requested seem to work, and I'll double check a bit later. However, while I've got you here, is it possible for the text "($3&nbsp;god.)" to also support plural instead of the "god." abbreviation? [It stands for "godina" meaning "year", and it should also follow the year plural forms; the reason why we're currently using the abbreviation is just as a workaround.] For example, have the module check $3, or if it's a range, the last number of that range, and then apply [[Modul:Age/igralište#L-461|these plural forms for "year"]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 17 april 2021 (CEST) ::Also, the date format seems to be off. See [[Šablon:Datum rođenja i godine/testiranje|the testcases here]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:55, 17 april 2021 (CEST) :::I fixed the day-first format issue and did an incomplete fix for the age-in-years issue. That will require more work because the age can be a range or in months or days rather than years. I'll think about that later. I'd like the standard welcome at my talk. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 12:44, 17 april 2021 (CEST) I have done a more thorough fix. Due to off-wiki stuff it's been rushed so it will be a few days before I check it, but it's good enough for your testing now. Examples: *<code><nowiki>{{Datum rođenja i godine/igralište|2000-1-2}}</nowiki></code> → {{Datum rođenja i godine/igralište|2000-1-2}} *<code><nowiki>{{Datum rođenja i godine/igralište|2019-12-2}}</nowiki></code> → {{Datum rođenja i godine/igralište|2019-12-2}} *<code><nowiki>{{Datum rođenja i godine/igralište|2021-3-31}}</nowiki></code> → {{Datum rođenja i godine/igralište|2021-3-31}} [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 12:57, 18 april 2021 (CEST) :I have finished work on localizing Module:Age/sandbox and everything requested should now work. Please use [[Modul:Age/igralište]] to update the main module and let me know if any problems arise. [[Korisnik:Johnuniq|Johnuniq]] ([[Razgovor s korisnikom:Johnuniq|razgovor]]) 05:33, 20 april 2021 (CEST) ::{{ping|Johnuniq}}: I've updated the main module; seems to be good so far (''knocks on wood''). Thank you so much for your help. By the way, I ran into [[:en:Template:Years or months ago|Template:Years or months ago]] and [[:en:Template:Time ago|Template:Time ago]] in the meantime. Could support for PLURAL also be added for those? The string would be "prije X [godina, mjeseci, etc.]" with the string in the brackets requiring PLURAL. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:13, 20 april 2021 (CEST) == Blokada korisnika AmarildoB == Pozdrav Srđane. Evo poslije nekog vremena navratio da vidim da li ima šta novo i vidim da sam tagovan u onoj diskusiji uvezi blokade korisnika [[Korisnik:AmarildoB]]. Nisam dalje istraživao i samo sam vidio da je ustanovljen dupli račun, ali je li pogledao neki checkuser da li se zaista radi o duplom računu ili je to na neki drugi način urađeno? Pretpostavljam da je se ovo prvo prijavilo na Meti prije blokiranja? Mislim isto da bi bilo dobro imati referencu diskusije na stranici za razgovor ili u sažetku log-a kod blokiranja da se lahko može naći o čemu je tačno riječ, koji je dupli račun itd. Da se lahko evidencija može naći. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 15:29, 29 april 2021 (CEST) : {{ping|Edinwiki}}: Očigledno je riječ ili o čarapi ili o [[:en:WP:MEAT|meatpuppetu]]. Pogledaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:ZapisZloupotrebe&wpSearchFilter=5 ovaj zapisnik] i biće ti jasno ko dan; oba računa dodaju 100% identični tekst koji nije javno vidljiv. To stoji li jedna osoba iza toga ili dvije koje djeluju apsolutno identično nije bitno kad je ishod isti. Plus iz [[Special:Diff/3306385|poruka ovakve vrste]], jasno je da ni jedan ni drugi račun nisu tu da grade enciklopediju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:10, 29 april 2021 (CEST) :: Interesantno. Nisam znao da je moguće dodavati tekst koji nije javno vidljiv. Nova verzija MediaWikija? :: Uglavnom, dobar ovaj filter što si dodao. :) Što se tiče izmjena i blokade: jasno. :: Inače, zdravlje i ostalo sve na mjestu? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:06, 29 april 2021 (CEST) ::: E, dobro je, da kucnem u drvo. Navrati malo češće vala, nema te odavno. :) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:14, 29 april 2021 (CEST) :::: Eh, da samo znaš koje su obaveze. :) Inače bi rado. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]^{([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])} 17:27, 29 april 2021 (CEST) == Nemoj... == ... stavljati u članku o pjevačici [[Stoja|Stoji]] da se zove trenutno Stojanka jer je promijenila ime u Stoja (eventualno, stavi referencu da se zove Stojanka odnosno ostavi oba imena jer ne znamo kako se ona zove). --[[Posebno:Doprinos/77.221.2.16|77.221.2.16]] 19:10, 22 juli 2021 (CEST) == Ljeto == Budi dobro!😊 Rijetko uređujem. Pazi na se! [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 18:15, 20 august 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Još jedna godina == Budi dobro! ☺️ [[Korisnik:Lord Valensus|V. K.]] ([[Razgovor s korisnikom:Lord Valensus|razgovor]]) 13:24, 8 januar 2022 (CET) : Hvala, također sve najbolje želim! – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 19:31, 9 januar 2022 (CET) == hvala == Hvala. Neka ostane tako. [[Korisnik:A81t|A81t]] ([[Razgovor s korisnikom:A81t|razgovor]]) 12:57, 27 april 2022 (CEST) == izmjene korisnika Sarajlijač == Zasto? [[Korisnik:Сарајлијац|Сарајлијац]] ([[Razgovor s korisnikom:Сарајлијац|razgovor]]) 06:40, 12 august 2022 (CEST) == Smrt Elizabete == Trebat će i Camillu preimenovati, ali nemam pojma kako se tačno prevodi "queen consort" (možda da sačekamo medije s tim). Dalje, s obzirom na Charlesove godine, uvijek je u igri opcija da i on prepusti tron Williamu (osim ako se ne povede za majčinim primjerom). I trebat će ubaciti Charlesa na ona porodična stabla gdje ih imamo; npr., [[Spisak britanskih kraljeva#Porodično_stablo|ovdje]] (nisam radio s tim šablonima, a ne vjerujem da si i ti). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:38, 8 septembar 2022 (CEST) :Možda "kraljica-supruga"? (Ako ne iskoči ništa bolje.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:52, 8 septembar 2022 (CEST) ::{{Ping|KWiki}}: Hm, da, nije loša ideja, najbolje proći kroz lokalne medije kroz ovih par dana pa vidjeti kako pišu. BTW, Charles ostaje Charles, tj. nije Karlo kao ovi njegovi prethodnici? Ne znam kakva je situacija kad je riječ o "modernim" monarsima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:59, 8 septembar 2022 (CEST) :::Do daljnjeg je Charles (jer Karlo sigurno ne bi nigdje zaživjelo). A Karlo možda nekad, kad dovoljno zastari. Vjerovatno kad ni nas ne bude više. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:18, 8 septembar 2022 (CEST) ==Umjetnost i vještačenje== Ranije je standard bio vještački/ka/ko; otkud nova moda? [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 16:09, 13 januar 2023 (CET) : {{Spomeni|21775198.138-dopisnik}} O kojim izmjenama pričaš? Ne razumijem. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:01, 13 januar 2023 (CET) == Onako usput... :) == Hvala ti. Znam da sad imaš manje vremena za WP, pa zato češće pitam Šemsu. :-) I kad si već tu: možda da se tokom godine urade posebni šabloni za karte za Sardiniju i Siciliju (+ Korziku) i tome slično? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:08, 2 februar 2023 (CET) : Nemamo to? Nešto sam mislio da imamo... Hajd pogledaću kad stignem ako me Šemso ne pretekne. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:11, 2 februar 2023 (CET) ::Ne znam. Nisam ni pogledao, zapravo. Navikao da nam nešto nedostaje. Predugo sam na WP... :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 2 februar 2023 (CET) Zašto na BS Wiki članak automatski ide na spisak praćenih nakon upotrebe HotCata? To sam samo kod nas primijetio da ima. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:43, 21 oktobar 2023 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Da ti nije uključeno nešto [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-watchlist|ovdje u postavkama]] (Spisak praćenja → Praćene stranice)? HotCat bi [[:commons:Help:Gadget-HotCat#User_configuration|trebao pratiti postavku]] "Dodaj stranice i datoteke koje uređujem na moj spisak praćenih članaka" ili jednu od tih drugih. Promijeni pa javi je li drukčije. Ako nije, ima i mogućnost da se izmijeni na drugi način. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 21 oktobar 2023 (CEST) ::Bilo je nešto uključeno, dobro si. :-) ''F''ala. ;) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 21 oktobar 2023 (CEST) Smije li se [http://kons.gov.ba/Content/Read/organigram ovo preuzeti] i ubaciti u članak o KONS-u? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:45, 1 maj 2024 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}} Mislim da može i na Commons pod licencom [[:c:Template:PD-shape|PD-shape]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:50, 1 maj 2024 (CEST) ::Onda bi se i [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=40&lang=1 ovi kriteriji] smjeli doslovno kopirati? Jer nema ovdje baš nekog prostora za preoblikovanje; dokument je zvanični. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:20, 1 maj 2024 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} Dobro pitanje. Pogledaj [https://cir.unsa.ba/wp-content/uploads/2021/02/Zakon-o-autorskim-i-srodnim-pravima-BiH.pdf Zakon o autorskim i srodnim pravima], konkretno član 8, stavka 1, tačka b. Rekao bih da taj tekst spada pod to. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:10, 2 maj 2024 (CEST) == Zamolio bih == ...bez ovih komentara. Hvala [[Korisnik:Amomiman|Amomiman]] ([[Razgovor s korisnikom:Amomiman|razgovor]]) 14:54, 6 februar 2023 (CET) : Zamolio bih bez besmislenih izmjena (konkretno, bez ikakvoga objašnjenja), naročito na zaglavljima vrlo vidljivih stranica. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan#top|razgovor]]) 15.30, 6. veljače 2023. (SEV) :: Dodao sam mali zazor između inputa i buttona, mislim da je izmjena bila ok. A opet, možemo se dovijeka prepirati i "šukati" jedni drugima, a bolje je da se ta energija utroši u nešto dobro. P.S. Nasmijao sam se na ovo "veljače", samo šta znači SEV nisam pohvatao. --[[Korisnik:Amomiman|Amomiman]] ([[Razgovor s korisnikom:Amomiman|razgovor]]) 16:09, 6 februar 2023 (CET) ::: »Dobro« je poprilično relativna riječ. Da osobno smatram da su izmjene od neke koristi, vjerojatno bih se drukčije ophodio. Ne planiram se dalje raspravljati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan#top|razgovor]]) 16.30, 6. veljače 2023. (SEV) == Budimpeštanska konvencija 1877. == @[[Korisnik:Srđan|Srđan]]javi kad završiš pošto trebam dodati još jedan odlomak u članak. Što se tiće naziva ostavio bih godinu jer ima i budimpeštanska konvencija iz 2001 u vezi cyber kriminala [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:47, 30 mart 2023 (CEST) == Greška == U člancima o košarkaškim reprezentacijama izbacuje ovu poruku na vrhu: ''Page Šablon:Infobox/mobileviewfix.css has no content''. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:53, 4 maj 2023 (CEST) : {{Ping|KWiki}} Mislim da je sad u redu. Kad si već tu, da te pitam: vrijede li sva pravila za ukrajinski [[:sr:Википедија:Транскрипција са словенских језика|odavde]]? Pitam jer sam na nekoliko mjesta naletio na to da je ukrajinsko "г" preneseno kao "h" umjesto kao "g" (npr. Денис Шмигаль, Лілія Вайгіна-Єфремова i slično). Vidim i da [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf hrvatski pravopis] preporučuje "g" kad se radi transfonemizacija. Inače, sređivao sam ovih dana na Wikipodacima oznake, opise i svašta nešto, pa da pitam prije nego što počnem ovdje i tamo mijenjati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:42, 5 maj 2023 (CEST) ::Pa, ovo je uglavnom kako bi i trebalo biti. Mi, naravno, kasnimo; pravopis na kojem rade Institut za jezik i "Preporod" (a koji bi, valjda, trebao biti "glavni" za neko duže vrijeme) još nije završen, pa nam dotad ostaju rješenja iz susjednih standarda. Konkretno za ovo ukrajinsko G, nisam pametan jer je to glas između G i H (i u nizozemskom postoji nešto slično); tu je stvar čemu će se dati prednost: pisanju (radi etimologije) ili izgovoru (radi praktične realizacije), a to određuju institucije kroz pravopise. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:46, 5 maj 2023 (CEST) :::Hm... Znači, služiti se tim sistemom transkripcije dok se ne objavi taj novi. Inače, najveći problem je prenošenje transkripcije s en.wiki na šta sam baš puno puta naletio, a često nama originalnog oblika... – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:15, 6 maj 2023 (CEST) ::::Iskustveno: Ukrajinci i Holanđani kad izgovaraju ta slova više zvuči kao '''h'''. Tako da ako se ne zna da se piše sa g rijetko bi neko došao u razmišljanje da se riječ piše sa g. Primjeri: hrivnja i Gogh, koji Holanđani izgovaraju kao Hoh. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 10:13, 6 maj 2023 (CEST) :::::Ma da, kad je o izgovoru riječ, više vuče na H, tu se slažem, ali koliko sam vidio tradicionalna transfonemizacija na svim našim susjedskim standardima je G trenutno. Vidjećemo šta bude kad izađe novi pa ako se izmijeni, ja prvi mijenjam. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:05, 6 maj 2023 (CEST) == Valerijan Žujo == Zdravo, ako je riječ "jest" na stranici o Valerijanu Žuji gramatički neispravna, zašto onda nije izbačena iz teksta odnosno zašto nije prihvačena moja popravka? [[Korisnik:KobranUgalj|KobranUgalj]] ([[Razgovor s korisnikom:KobranUgalj|razgovor]]) 09:21, 24 juni 2023 (CEST) :Nakon interpunkcije (u koju spadaju i zagrade) ne može stajati enklitika, tj. mora stajati "jest" u ovom slučaju. A "jeste" je drugo lice množine, koje se često miješa s trećim licem jednine. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:29, 24 juni 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Prijedlog == Šta misliš da nekad udružimo snage na [[:en:San Francisco cable car system|ovome]]? :-) (Ono, ja jednu sekciju, ti drugu... kada i koliko ko već bude mogao, bez vremenskog pritiska.) (Evo i jedan [https://www.tportal.hr/jet-set/clanak/prije-153-godine-nastao-je-cable-car-kombinacija-tramvaja-i-uspinjace-foto-20220622 vanjski].) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:46, 2 august 2023 (CEST) : Zanimljiva ideja. Mogao bi od toga biti izabrani članak kad se završi. Što se mene tiče, možeš početi negdje u svom korisničkom prostoru, a ja ću se pridružiti kad se pogorša vrijeme :-) (slabo se radi ljeti). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:47, 3 august 2023 (CEST) ::Nisam zaboravio na ovo, samo dok dođe na red. A u međuvremenu možeš li prebaciti kostur [[:en:Template:White's twenty opening moves in chess|ovoga]]? (Meni ostavi prijevod.) A stoji i [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Šablon:_IK_oblik_reljefa|ovo]]. (Ili poguraj [[Korisnik:Semso98|Šemsu]]. :-) ) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 17 novembar 2023 (CET) == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Reminder to vote now to select members of the first U4C</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content" /> :''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Dear Wikimedian, You are receiving this message because you previously participated in the UCoC process. This is a reminder that the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) ends on May 9, 2024. Read the information on the [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]]. Please share this message with members of your community so they can participate as well. On behalf of the UCoC project team,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 01:16, 3 maj 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024/Previous_voters_list&oldid=26721206 --> == Povezani račun == Uspio sam vratiti stari profil, pa ako biste samo mogli da blokirate ovaj a onaj da odblokirate (Edd8381). Hvala unapred. [[Korisnik:Eldoradoo1|Eldoradoo1]] ([[Razgovor s korisnikom:Eldoradoo1|razgovor]]) 16:45, 18 juni 2024 (CEST) : {{Urađeno}}. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 17:08, 18 juni 2024 (CEST) == Can your bot help? == Hi! I made a comment here: [[Razgovor_o_Wikipediji:Ambasada#Suggested_changes_of_licenses]] Could your bot perhaps help change the license on the files in [[:Kategorija:GFDL slike]]? It is 225 files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:39, 19 juni 2024 (CEST) : Hi, {{Ping|MGA73}} When you say "disclamers", are you referring to the text "Ova poruka podliježe odricanju odgovornosti"? I just want to make sure I understand before making any new templates or changing existing ones. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:03, 19 juni 2024 (CEST) :: Wow that was fast! Yes it is that text. You can read more at [[:en:Wikipedia:GFDL standardization]]. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:12, 19 juni 2024 (CEST) ::: If you can do the changes perhaps you could write in the edit summary that disclaimers should be avoided and that uploader is very welcome to remove the disclaimers by reverting the edit the bot make. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:16, 19 juni 2024 (CEST) :::: I see. In that case, the content of the existing templates will be moved to "X-oo" (for odricanje odgovornosti) and the "main" templates will match the text on en.wiki. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:24, 19 juni 2024 (CEST) ::::: Yes! Once all the files are changed to X-oo the disclaimers can be removed from X. And hopefully some users agree to remove the disclaimers and change back to X. In case you wonder how I found out you can check out [[:m:User:MGA73/GFDL files]]. I'm trying to check and fix all wikis. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:29, 19 juni 2024 (CEST) :::::: {{Ping|MGA73}} I believe it's all fixed now. Feel free to let me know if anything else needs to be done, or if I've missed something. I noticed a few incorrectly tagged files while the bot was running, so we'll probably have to comb through the GDFL category soon, and that's when the uploaders will be notified. Thanks for letting me know. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:38, 19 juni 2024 (CEST) ::::::: Thank you for fixing! If you think you could change the category to [[:Kategorija:GFDL slike-oo]] and perhaps add a notice on X-oo asking copyright holder to remove the disclaimers. Perhaps someone saw your bot change the license and wonder why. ::::::: I did a few checks and it looks like bswiki do not have problems with unused non-free files or unlicensed files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:45, 19 juni 2024 (CEST) Hello again! I noticed that the [[:en:Wikipedia:Image license migration]] was not completed here. Some of the code is allready here but we need [[:en:Template:Cc-by-sa-3.0-migrated]] and [[:en:Template:License migration]] (we can chose a more simple version to avoid some of the templates and just add the categories directly or do not add the categories at all). And then we need to change {{tl|GFDL}} etc. and add either "|migration=relicense" or "|migration=not-eligible". I can help add the code/templates but the visible text should be translated. I think the best is to leave the code in English because it makes it much easer to copy between wikis. Once the code and templates are here the files should end up in a category with candidates for license migration. The templates should skip files allready licensed cc-by-sa-3.0. Once we have the list we can add the code based on the time of upload. Do you think you can help out again? --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 11:22, 8 septembar 2024 (CEST) : Hi [[Korisnik:Srđan|Srđan]]! I do not know if you missed my message or if you are just busy. If you are busy thats okay :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:46, 21 septembar 2024 (CEST) :: Update: The templates are now created and the files are being added to [[:Kategorija:Wikipedia license migration candidates]]. We can see who uploaded the files at [https://usualsuspects.toolforge.org/?language=bs&project=wikipedia&category=Wikipedia_license_migration_candidates&min_days=14&badboys=Bad+Boys this link] and it seems most of the files are uploaded by users no longer editing. So asking them to relicense will not help much. And based on upload date it seems that ~50 files can be relicensed: https://quarry.wmcloud.org/query/86428 --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 21:25, 21 septembar 2024 (CEST) == 1. p. n. e. == godine u drugim kalendarima stoje na 2024 za godine pne [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:55, 25 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Belatriks / Bellatrix == Moram priznati da nisam siguran čemu dati prednost, ali ako je na HR Wiki Betelgez, a ne Betelguese, onda neka stoji Belatriks do daljnjeg (ako bi neko pisao ovo etimološki, to bi sigurno bili Hrvati). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:34, 21 novembar 2024 (CET) dxwuxjdzgz7agctsgbu1a6k1rl7dxwd 3 378210 3668459 3072778 2024-11-21T23:05:35Z Flow talk page manager 79629 Uklanjanje šablona za arhive 3668459 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3668460 3668459 2024-11-21T23:05:35Z Flow talk page manager 79629 Adding current template 3668460 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor u wikitekstu pretvorena u Flow|archive=Razgovor s korisnikom:Poti Berik/Flow Arhiva 1|date=2024-11-21}} {{Dobrodošlica}} 5wm29a3o4mur0hrx76yl4l7wh0eh2xe 3668461 3668460 2024-11-21T23:05:35Z Flow talk page manager 79629 Flow talk page manager premjestio/-la je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Poti Berik/Arhiva 1]] na [[Razgovor s korisnikom:Poti Berik]] bez ostavljanja preusmjerenja: Vraćanje arhivirane stranice u wikitekstu. 3668460 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor u wikitekstu pretvorena u Flow|archive=Razgovor s korisnikom:Poti Berik/Flow Arhiva 1|date=2024-11-21}} {{Dobrodošlica}} 5wm29a3o4mur0hrx76yl4l7wh0eh2xe 0 382363 3668513 3509848 2024-11-22T11:17:37Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Sjeverna Makedonija]] 3509848 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BJE|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|MAK|veličina=200px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 1 }} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:85%;" width=100% !width=2%|# !width=14%|Datum !width=16%|Lokacija !width=20%|Domaćin !width=3%|Rezultat !width=20%|Gost !width=15%|Takmičenje !width=10%|Reference |- |- style="background:#ccccff;" | 1. | 27. mart 2015. |align=left | [[Skoplje]] |align=right | {{NOG-D|MAK}} | 1 &ndash; 2 |align=left | {{NOG|BJE}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>[http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2013918/index.html ''Izvještaj utakmice Makedonija - Bjelorusija 1-2 (Kvalifikacije za EP 2016), uefa.com'']; pristupljeno: 28. 3. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 2. | 12. oktobar 2015. |align=left | [[Borisov]] |align=right | {{NOG-D|BJE}} | 0 &ndash; 0 |align=left | {{NOG|MAK}} | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016.|Kvalifikacije za EP 2016]]. | <ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuro/qualifiers/season=2016/matches/round=2000446/match=2014056/index.html |title=Izvještaj utakmice Bjelorusija - Makedonija 0:0 (Kvalifikacije za EP 2016) |work=UEFA.com |access-date=13. 10. 2015}}</ref> |- |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=blr/matches/index.html Utakmice Bjelorusije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150428062945/http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=blr/matches/index.html |date=28. 4. 2015 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=mkd/matches/index.html Utakmice Makedonije na zvaničnoj stranici FIFA-e] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150428101741/http://www.fifa.com/world-match-centre/teams/country=mkd/matches/index.html |date=28. 4. 2015 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} * [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=blr/team2=mkd/index.html ''Međusobne utakmice Bjelorusija - Makedonija, FIFA.com''] {{Webarchive|url=https://archive.today/20150325063359/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/headtohead/team1=blr/team2=mkd/index.html |date=25. 3. 2015 }} {{Simboli jezika|de|njemački}}{{Simboli jezika|en|engleski}}{{Simboli jezika|fr|francuski}}{{Simboli jezika|sp|španski}}{{Simboli jezika|pt|portugalski}}{{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Makedonije}} [[Kategorija:Utakmice bjeloruske nogometne reprezentacije|Makedonija]] [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Bjelorusija]] jtpdp6g2iax5fhgng0zozskte3d3m6s 0 404178 3668631 3501502 2024-11-22T11:46:27Z 109.163.174.250 Nadmorska visina 3668631 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Šljivno | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Rogatica]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.7597 | dužina_stepeni = 19.0972 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 14 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 58 | matični broj = 220671<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=26. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20516 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Šljivno u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Šljivno''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Rogatica]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naselje Šljivno je [[selo]] koje se nalazi izmedju 900 i 1200 metara nadmorske visine. Na osnovu [[Stećak|stećaka]] koji se nalaze u selu i koji potiču iz 14. i 15. vijeka, vjeruje se da je selo bilo naseljeno i prije više stotina godina. Današnji stanovnici sela potomci su Šljivnjaka koji su starosjedioci, i Omeragića koji su dosli iz sela Orahovo, i Ðedovića koji su dosli iz sela Ðedovići kod Borike.U selu je do 1991 zivjelo oko 26 stanovnika a prema posljednjem popisu 2013 u selu je 14 stanovnika. Susjedna sela su: Orahovo Dub Starcici Trnovo Surovici Hadrovici == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Šljivno | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 220671 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 89) |work=fzs.ba |access-date= 26. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 12. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 14 | g2013_bosnjaci = 14 | g1991_ukupno = 26 | g1991_muslimani = 26 | g1981_ukupno = 45 | g1981_muslimani = 45 | g1971_ukupno = 76 | g1971_muslimani = 70 | g1971_srbi = 6 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://opstinarogatica.com/ Zvanični sajt općine Rogatica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160104192023/http://www.opstinarogatica.com/ |date=4. 1. 2016 }} {{Općina Rogatica}} acnuespgpaer7zcet0mg7w3gloj4tzo 0 416862 3668383 3666649 2024-11-21T14:00:08Z Semso98 54573 3668383 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu Švicarska i Bosna i Hercegovina su odigrale 29. marta 2016. godine u [[Zürich]]u gdje je Bosna i Hercegovina zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Džeko]] u 14, i [[Miralem Pjanić]] u 57. minuti utakmice. [[Danijel Graovac]] i [[Haris Duljević]] zabilježili su debitantske nastupe za Bosnu i Hercegovinu. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=250px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠVI|veličina=125px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 29. mart 2016. | Lokacija = [[Zürich]], [[Švicarska]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠVI}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Switzerland 0-2 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2019549/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=194 Bosna i Hercegovina–Švicarska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/180/Bosnia_Herzegovina_vs_Switzerland.html Bosna i Hercegovina–Švicarska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Švicarska]] [[Kategorija:Utakmice švicarske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 1xp29hh1mlq91ifteuexhu57kqy09s9 3668384 3668383 2024-11-21T14:04:10Z Semso98 54573 3668384 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu Švicarska i Bosna i Hercegovina su odigrale 29. marta 2016. godine u [[Zürich]]u gdje je Bosna i Hercegovina zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Džeko]] u 14, i [[Miralem Pjanić]] u 57. minuti utakmice. [[Danijel Graovac]] i [[Haris Duljević]] zabilježili su debitantske nastupe za Bosnu i Hercegovinu. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|ŠVI|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 29. mart 2016. | Lokacija = [[Zürich]], [[Švicarska]] | Domaćin = {{NOG-D|ŠVI}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=Switzerland 0-2 Bosnia and Herzegovina {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2019549/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=194 Bosna i Hercegovina–Švicarska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/180/Bosnia_Herzegovina_vs_Switzerland.html Bosna i Hercegovina–Švicarska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Švicarska]] [[Kategorija:Utakmice švicarske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 4csa285jub263ult1aasi4gum5n3h7e 0 435541 3668338 3666517 2024-11-21T12:28:59Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3668338 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZD|ITA}}, [[Cesana San Sicario]] | datum = 11. februar 2006. | broj_učesnika = 89 | broj_zemalja = 35 | broj_ekipa = | godina = 2006 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Michael Greis]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Ole Einar Bjørndalen]] | srebro_NOK = NOR | bronza = [[Halvard Hanevold]] | bronza_NOK = NOR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 20 km|2002.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|2010]] }} {{Biatlon na ZOI 2006.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&nbsp;km]] na [[ZOI 2006.]] održana je 11. februara 2006. u [[Cesana-San Sicario]]u skijaškom centru 97&nbsp;km udaljenom od [[Torino|Torina]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2006/BIA/ Biatlon na ZOI 2006. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090819063648/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2006/BIA/ |date=19. 8. 2009 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Torino 2006 Official Report - Biathlon |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120612013218/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2006/Results/Biathlon.pdf |archive-date=12. 6. 2012 |work=Torino Organizing Committee |publisher=LA84 Foundation |date=mart 2009 |access-date=28. 8. 2009 }}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Ukupno <br> vrijeme !! Zaostatak |- |{{gold1}}||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}}|| 53:23.0 ||1 || 54:23.0 || — |- |{{silver2}}||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}}|| 52:39.0 || 2 || 54:39.0 || +0:16.0 |- |{{bronze3}}||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}}|| 53:31.9 || 2 || 55:31.9 || +1:08.9 |- | 4 ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}}|| 54:32.7 || 1 || 55:32.7 || +1:09.7 |- | 5 ||align=left| [[Marek Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}}|| 54:48.6 || 1 || 55:48.6 || +1:25.6 |- | 6 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}}|| 55:59.4 || 0 || 55:59.4 || +1:36.4 |- | 7 ||align=left| [[Christian De Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}}|| 55:04.0 || 1 || 56:04.0 || +1:41.0 |- | 8 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}}|| 54:05.7 || 2 || 56:05.7 || +1:42.7 |- | 9 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}}|| 55:08.4|| 1 || 56:08.4 || +1:45.4 |- | 10 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}}|| 53:10.9 || 3 || 56:10.9 || +1:47.9 |- | 11 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}}|| 55:14.3 || 1 || 56:14.3 || +1:51.3 |- | 12 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2006|Zimskim}}|| 55:38.9 || 1 || 56:38.9 || +2:15.9 |- | 13 ||align=left| [[Pavel Rostovcev]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}}|| 54:47.2 || 2 || 56:47.2 || +2:24.2 |- | 14 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}}|| 55:57.7 || 1 || 56:57.7 || +2:34.7 |- | 15 ||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}}|| 54:10.2 || 3 || 57:10.2 || +2:47.2 |- | 16 ||align=left| [[Stian Eckhoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}}|| 54:11.8 || 3 || 57:11.8 || +2:48.8 |- | 17 ||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}}|| 54:14.3 || 3 || 57:14.3 || +2:51.3 |- | 18 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}}|| 56:16.6 || 1 || 57:16.6 || +2:53.6 |- | 19 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}}|| 53:19.2|| 4 || 57:19.2 || +2:56.2 |- | 20 ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}}|| 54:21.1 || 3 || 57:21.1 || +2:58.1 |- | 21 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}}|| 54:22.1 || 3 || 57:22.1 || +2:59.1 |- | 22 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}}|| 54:26.8 || 3 || 57:26.8 || +3:03.8 |- | 23 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}}|| 54:30.9 || 3 || 57:30.9 || +3:07.9 |- | 24 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}}|| 55:02.6 || 3 || 58:02.6 || +3:39.6 |- | 25 ||align=left| [[Rene Laurent Vuillermoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}}|| 54:17.9 || 4 || 58:17.9 || +3:54.9 |- | 26 ||align=left| [[Friedrich Pinter]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}}|| 57:25.7 || 1 || 58:25.7 || +4:02.7 |- | 27 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}}|| 55:45.1 || 3 || 58:45.1 || +4:22.1 |- | 28 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}}|| 54:49.0 || 4 || 58:49.0 || +4:26.0 |- | 29 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}}|| 55:49.6 || 3 || 58:49.6 || +4:26.6 |- | 30 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}}|| 54:53.5 || 4 || 58:53.5 || +4:30.5 |- | 31 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}}|| 56:01.7 || 3 || 59:01.7 || +4:38.7 |- | 32 ||align=left| [[Maksim Čudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}}|| 54:12.0 || 5 || 59:12.0 || +4:49.0 |- | 33 ||align=left| [[Tomáš Holubec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}}|| 57:13.1 || 2 || 59:13.1 || +4:50.1 |- | 34 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}}|| 53:16.1 || 6 || 59:16.1 || +4:53.1 |- | 35 ||align=left| [[David Ekholm]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}}|| 57:18.2 || 2 || 59:18.2 || +4:55.2 |- | 36 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2006|Zimskim}}|| 57:21.5 || 2 || 59:21.5 || +4:58.5 |- | 37 ||align=left| [[Jānis Bērziņš (biatlonac)|Jānis Bērziņš]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}}|| 57:24.3 || 2 || 59:24.3 || +5:01.3 |- | 38 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}}|| 56:43.8 || 3 || 59:43.8 || +5:20.8 |- | 39 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}}|| 56:47.2 || 3 || 59:47.2 || +5:24.2 |- | 40 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}}|| 54:53.0 || 5 || 59:53.0 || +5:30.0 |- | 41 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}}|| 56:55.1 || 3 || 59:55.1 || +5:32.1 |- | 42 ||align=left| [[Michael Rösch]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}}|| 53:56.6 || 6 || 59:56.6 || +5:33.6 |- | 43 ||align=left| [[Vladimir Drachev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}}|| 55:59.5 || 4 || 59:59.5 || +5:36.5 |- | 44 ||align=left| [[Mattias Nilsson Jr.]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}}|| 55:01.1 || 5 || 60:01.1 || +5:38.1 |- | 45 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}}|| 55:03.8 || 5 || 60:03.8 || +5:40.8 |- | 46 ||align=left| [[Rustam Valiullin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}}|| 55:04.1 || 5 || 60:04.1 || +5:41.1 |- | 47 ||align=left| [[Matjaž Poklukar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}}|| 57:07.6 || 3 || 60:07.6 || +5:44.6 |- | 48 ||align=left| [[Jean Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2006|Zimskim}}|| 57:28.0 || 3 || 60:28.0 || +6:05.0 |- | 49 ||align=left| [[Oleksander Bilanenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}}|| 57:28.6 || 3 || 60:28.6 || +6:05.6 |- | 50 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2006|Zimskim}}|| 53:49.1 || 7 || 60:49.1 || +6:26.1 |- | 51 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}}|| 56:03.3 || 5 || 61:03.3 || +6:40.3 |- | 52 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2006|Zimskim}}|| 56:04.9 || 5 || 61:04.9 || +6:41.9 |- | 53 ||align=left| [[Wiesław Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}}|| 57:16.0 || 4 || 61:16.0 || +6:53.0 |- | 54 ||align=left| [[Aleksej Korobejnikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}}|| 57:17.8 || 4 || 61:17.8 || +6:54.8 |- | 55 ||align=left| [[Paolo Longo (biatlonac)|Paolo Longo]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}}|| 57:27.9 || 4 || 61:27.9 || +7:04.9 |- | 56 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}}|| 57:37.8 || 4 || 61:37.8 || +7:14.8 |- | 57 ||align=left| [[Tom Clemens]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2006|Zimskim}}|| 57:43.9 || 4 || 61:43.9 || +7:20.9 |- | 58 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}}|| 54:55.0 || 7 || 61:55.0 || +7:32.0 |- | 59 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}}|| 56:59.7 || 5 || 61:59.7 || +7:36.7 |- | 60 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}}|| 57:25.5 || 5 || 62:25.5 || +8:02.5 |- | 61 ||align=left| [[Vitaliy Rudenchyk]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2006|Zimskim}}|| 56:25.5 || 6 || 62:30.0 || +8:07.0 |- | 62 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}}|| 57:31.2 || 5 || 62:31.2 || +8:08.2 |- | 63 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}}|| 56:33.2 || 6 || 62:33.2 || +8:10.2 |- | 64 ||align=left| [[David Leoni]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2006|Zimskim}}|| 56:37.8 || 6 || 62:37.8 || +8:14.8 |- | 65 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2006|Zimskim}}|| 56:38.8 || 6 || 62:38.8 || +8:15.8 |- | 66 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}}|| 57:43.6 || 5 || 62:43.6 || +8:20.6 |- | 67 ||align=left| [[Tatsumi Kasahara]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}}|| 57:44.6 || 5 || 62:44.6 || +8:21.6 |- | 68 ||align=left| [[Kristaps Lībietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}}|| 57:13.4 || 4 || 62:13.4 || +8:50.4 |- | 69 ||align=left| [[Janez Ožbolt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}}|| 58:18.5 || 5 || 63:18.5 || +8:55.5 |- | 70 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}}|| 58:25.8 || 5 || 63:25.8 || +9:02.8 |- | 71 ||align=left| [[Aleksandre Siman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}}|| 56:31.4 || 7 || 63:31.4 || +9:08.4 |- | 72 ||align=left| [[Grzegorz Bodziana]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}}|| 58:39.6|| 5 || 63:39.6 || +9:16.6 |- | 73 ||align=left| [[Aleksandar Červjakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2006|Zimskim}}|| 57:56.4 || 6 || 63:56.4 || +9:33.4 |- | 74 ||align=left| [[Priit Viks]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}}|| 59:08.1 || 5 || 64:08.1 || +9:45.1 |- | 75 ||align=left| [[Krzysztof Pływaczyk]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}}|| 60:12.9 || 4 || 64:12.9 || +9:49.9 |- | 76 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2006|Zimskim}}|| 56:37.0 || 8 || 64:37.0 || +10:14.0 |- | 77 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2006|Zimskim}}|| 58:11.1 || 7 || 65:11.1 || +10:48.1 |- | 78 ||align=left| [[Shinya Saito]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}}|| 57:29.4 || 8 || 65:29.4 || +11:06.4 |- | 79 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}}|| 59:12.5 || 7 || 66:12.5 || +11:49.5 |- | 80 ||align=left| [[Luis Alberto Hernando]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|2006|Zimskim}}|| 59:54.4 || 7 || 66:54.4 || +12:31.4 |- | 81 ||align=left| [[Park Yun-bae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2006|Zimskim}}|| 60:03.4 || 7 || 67:03.4 || +12:40.4 |- | 82 ||align=left| [[Cameron Morton]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2006|Zimskim}}|| 60:03.7 || 7 || 67:03.7 || +12:40.7 |- | 83 ||align=left| [[Miro Ćosić]] || align=left| {{ZastavaMOK|BIH|2006|Zimskim}}|| 61:32.7 || 7 || 68:32.7 || +14:09.7 |- | 84 ||align=left| [[Sebastian Beltrame]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|2006|Zimskim}}|| 60:24.3 || 9 || 69:24.3 || +15:01.3 |- | 85 ||align=left| [[Aleksandar Milenković]] || align=left| {{ZastavaMOK|SCG|2006|Zimskim}}|| 61:36.3 || 9 || 70:36.3 || +16:13.3 |- | 86 ||align=left| [[Marco Zúñiga]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|2006|Zimskim}}|| 66:02.5 || 5 || 71:02.5 || +16:39.5 |- | 87 ||align=left| [[Stavros Christoforidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2006|Zimskim}}|| 62:13.3 || 11 || 73:13.3 || +18:50.3 |- | - {{Hs|998}} ||align=left| [[Mihail Gribusencov]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2006|Zimskim}}|| colspan="4"|Nije startovao |- | -{{Hs|99}} ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}}|| colspan=4| {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}} |Broj = 13 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 4 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 8 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 9 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2" |1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 11. | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2006 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2006/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 2006 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091224102827/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2006/BIA/mens-20-kilometres.html |date=24. 12. 2009 }} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] qg06aqv6pqtl9ymwbxzcweb7eyqlkiq 10 437564 3668391 2878736 2024-11-21T14:17:13Z Semso98 54573 3668391 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{Dokumentacija info}}</noinclude> == Primjer == <pre>{{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|EST|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 7 |Broj pobjeda ekipe 1 = 5 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 21 |Broj datih golova ekipe 2 = 4 }} </pre> == Izgled primjera == {{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|EST|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 7 |Broj pobjeda ekipe 1 = 5 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 1 |Broj datih golova ekipe 1 = 21 |Broj datih golova ekipe 2 = 4 }} == Kôd == <pre> {{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija |]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija |]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD||veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD||veličina=x140px}} |Broj utakmica = |Broj pobjeda ekipe 1 = |Broj neriješenih rezultata = |Broj pobjeda ekipe 2 = |Broj datih golova ekipe 1 = |Broj datih golova ekipe 2 = }} </pre> <includeonly> [[Kategorija:Nogometni šabloni]] </includeonly> j4juyxbdyyfmqthd1arktvss3l6mbak 14 438524 3668499 3240717 2024-11-22T11:15:20Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Makedonije]] na [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije]] 3240717 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije]] [[Kategorija:Navkutije nogometnih reprezentacija|Makedonija]] k17g9frxvcxv1izqxsxp3784lcy76ep 0 438613 3668486 2909179 2024-11-22T09:06:34Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)]] 3668486 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)]] aahajcruwf90fzdpwwsg5pwcmbwqep8 0 438819 3668482 3666770 2024-11-22T08:55:47Z CommonsDelinker 1478 Uklanjam datoteku [[c:File:Flag_of_Umayyad.svg|Flag_of_Umayyad.svg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:CptViraj|CptViraj]]; razlog: [[:c:COM:CSD#G2|G2]]: Broken redirect. 3668482 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Vizigotsko Kraljevstvo | izvorno_ime = Regnum Gothorum | genitiv = Vizigotskog Kraljevstva | razdoblje = 418–720. | država_prije1 = Zapadno Rimsko Carstvo | država_prije_zastava1 = | država_prije2 = Svevsko Kraljevstvo | država_prije_zastava2 = | država_poslije1 = Emevije | država_poslije_zastava1 = | država_poslije2 = Kraljevina Asturija | država_poslije_zastava2 = | država_poslije3 = Franačka država | država_poslije_zastava3 = | zastava = | grb =Leovigild_CNG_97-722237_(obverse).jpg | uzrečica = | himna = | karta = Visigothic_Kingdom.png | glavni_grad = [[Toulouse]] (do 507) <br> Narbonne <br> [[Barcelona]]<br> [[Toledo]] | glavni_grad_kordinati = | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Latina vulgata|Vulgarni latinski]], [[Gotski jezik|gotski]] | etničke_grupe = | državno_uređenje = [[Monarhija]] | vrsta_vlasti = [[Kralj]] | godina_prve_vlasti = 418–419. | vladar_prva_vlast = [[Wallia]] | godina_druge_vlasti = 418–451. | vladar_druga_vlast = [[Teodorik I]] | godina_treće_vlasti = 466–484. | vladar_treća_vlast = [[Euric]] | godina_četvrte_vlasti = 484–507. | vladar_četvrta_vlast = [[Alaric II]] | godina_pete_vlasti = 511–526. | vladar_peta_vlast = [[Tedorik Veliki]] | godina_šeste_vlasti = 714–721. | vladar_šesta_vlast = [[Ardo]] | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina =600.000 | površina_godina = 620–710. | procenat_vode = | stanovnika = | stanovnika_godina = | gustoća = | valuta = | vremenska_zona = | internetski_nastavak = | pozivni_broj = | komentar = }} '''Vizigotsko Kraljevstvo''' ({{jez-la|Regnum Gothorum}}) bilo je bivše kraljevstvo koje se od 5. do 8. stoljeća prostiralo jugozapadnom [[Francuska|Francuskom]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Pirenejskim poluostrvom]]. Jedan od [[Germani|germanskih]] nasljednika [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] formirao je naselje Vizigota pod kraljem [[Valija (kralj)|Valijom]] u Akvitaniji, u jugozapadnoj Francuskoj. Teritorija se s vremenom proširila i Pirenejskim poluostrvom. Kraljevstvo je zadržalo nezavisnost od Istočnog Rimskog Carstva, odnosno [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] nakon rimskih pokušaja, koji su ostali samo djelomično uspješni i kratkotrajni. Najveći uspon, nakon gubitka teritorije na području Španije od Bizantije, Kraljevstvo Vizigota doživljava pod [[Leovigild|Leovigildom]], velikim zakonodavcem.<ref name=":0">{{Cite book|last=Parker|first=Philip|title=World History - from the ancient world to the information age|year=2014|isbn=9781465462404|pages=163}}</ref> Etnička razlika između autohtonog hispano-rimskog stanovništva i Vizigota koji su naselili to područje je do danas u velikoj mjeri iščezla. Naime, gotski jezik izgubio je svoju posljednju i vjerovatno već opadajuću funkciju kada su Vizigoti primili katoličanstvo 589. pod utjecajem Leovigildovog nasljednika [[Reccared]]a.<ref name=":0" /><ref>Strategies of Distinction: Construction of Ethnic Communities, 300-800 (Transformation of the Roman World) by Walter Pohl, {{ISBN|90-04-10846-7}} (p.119-121: dress and funerary customs cease to be distinguishing features in AD 570/580)</ref> [[Gotski zakonik]] (završen 654. godine) ukinuo je staru tradiciju postojanja različitih zakona za Rimljane i za Vizigote. Većina Vizigotskog kraljevstva osvojeno je od strane Emevija tokom njihovog [[Muslimansko osvajanje Pirinejskog poluostrva|osvajanja Pirinejskog poluostrva]] započetog 711. godine, izuzev sjevernog dijela današnje Španije. Propast ovog kraljevstva izrodilo je srednjovjekovno [[Kraljevstvo Asturija|kraljevstvo Asturiju]]. Vizigoti i njihovi rani kraljevi bili su [[Arijanstvo|Arijanci]] i došli su u sukob sa Katoličkom crkvom. Međutim nakon što su konvertirali iz arijanskog u nikejsko kršćanstvo, Crkva je ostvarila ogroman uticaj na sekularne poslove Vizigota preko [[Sabori u Toledu|Sabora u Toledu]]. Vizigoti su takođe razvili veoma uticajan zakonik poznat u Zapadnoj Evropi kao Gotski zakonik (''Liber Iudiciorum''), koji je postao osnova za špansko pravo u srednjem vijeku. == Historija == === Kraljevina Federata === Od 407. do 409. godine, germanski Vandali zajedno sa saveznicima [[Alani]]ma i [[Svevi]]ma, prešli su zamrznutu Rajnu i preko današnje Francuske stigli na Pirinejsko poluostrvo. Sa druge strane, Vizigoti pod vodstvom [[Alarik I|Alarika I]] su 410. godine opustošili i opljačkali Rim i zarobili Gallu Placidiju, sestru zapadnorimskog cara [[Honorije|Honorija]]. Ataulf (kralj Vizigota od 410. do 415) proveo je nekoliko sljedećih godina u galskim i hispanskim zemljama. Nakon što je oženio Gallu Placidiju, car Honorije ga je pozvao da obezbijedi vizigotsku pomoć pri povratku nominalne rimske kontrole nad Hispanijom koju su držali Vandali, Alani i Sveviji. Godine 418, Honorije je nagradio vizigotske federate pod kraljem Valijom, dajući im zemlju u dolini Garonne kako bi se tu naselili. Vjerovatno je da Vizigoti u početku nisu dobili veliko područje ali su prikupljali poreze u regionu pri čemu su lokalne galske aristokrate plaćale poreze Vizigotima umjesto rimskoj vladi.<ref name="Cambridge Ancient v. 14">{{cite book|last=Cameron|first=Ward |author2=Perkins and Whitby |title=The Cambridge Ancient HIstory - Volume XIV. Late Antiquity: Empire and Successors, A.D. 425–600|page=48}}.</ref> Vizigoti, sa glavnim gradom u Tuluzu, postali su ''[[de facto]]'' nezavisni i ubrzo su se počeli širiti na račun slabog Zapadnog Rimskog Carstva. Kako su Vandali završili sa osvajanjem Sjeverne Afrike (439. godine preuzeli Kartagu) a Svevi zauzeli većinu Hispanije, rimski car Avit je poslao Vizigote u Hispaniju. Vizigotski kralj Teodorik II (453–466) je 456. godine u bici na rijeci Orbigi porazio kralja Svevia, Rekiariusa. Brutalno su opustošili mnoge gradove u Španiji kao i neka sveta mjesta usljed podrške koju je sveštenstvo pružalo Svevima.<ref name="NC Medieval v. I">David Abulafia et al. ''The New Cambridge Medieval History, Volume 1 c. 500 – c. 700'', p. 165.</ref> Teoderik je preuzeo kontrolu nad provincijama [[Hispanija Baetica]] i [[Hispanija]] kao i kontrolu nad južnim dijelom provincije [[Luzitanija]]. 461. godine, Vizigoti su od rimskog cara Libija Severusa dobili grad Narbonon u zamjenu za podršku Rimskom Carstvu. Ovo je dovelo do pobune od strane vojske i Galorimljana pod vodstvom Aegidiusa. Međutim Rimljani su pod vodstvom Severusa, uz podršku Vizigota porazili pobunjene rimske trupe čime je 465. ugušena pobuna.<ref>Cambridge Ancient v. 14, p. 24.</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Visigothic Kingdom}} [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] [[Kategorija:Historija Francuske]] [[Kategorija:Historija Portugala]] [[Kategorija:Historija Španije]] [[Kategorija:Vizigotsko Kraljevstvo|*]] 0say00gw0zf40neofeqt6ht51h0nr74 0 442293 3668339 3666531 2024-11-21T12:29:56Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3668339 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 10 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZD|ITA}}, [[Cesana San Sicario]] | datum = 14. februar 2006. | broj_učesnika = 90 | broj_zemalja = 36 | broj_ekipa = | godina = 2002 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Sven Fischer]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Halvard Hanevold]] | srebro_NOK = NOR | bronza = [[Frode Andresen]] | bronza_NOK = NOR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 10 km|2002.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|2010]] }} {{Biatlon na ZOI 2006.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|sprintu na 10&nbsp;km]] na [[ZOI 2006.]] održana je 14. februara 2006. u [[Cesana San Sicario|Cesana San Sicariu]] skijaškom centru 97&nbsp;km udaljenom od [[Torino|Torina]].<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ Biatlon na ZOI 2006. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731225156/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2002/BIA/ |date=31. 7. 2008 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref><ref name=Biathlon>{{cite web |title=Salt Lake City 2002 Official Report - Volume 1 |url=http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |publisher=LA84 Foundation |work=Salt Lake Organizing Committee |year=2002 |access-date=6. 2. 2013 |archive-date=6. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100506004523/http://www.la84foundation.org/6oic/OfficialReports/2002/SLC2002Results1.pdf |url-status=dead }}</ref> ==Pravila takmičenja== == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Ime !! Država !! Vrijeme<ref name=Biathlon /> !! Promašaji !! Zaostatak |- |{{Gold1}}||align=left| [[Sven Fischer]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}} || 26:11.6 || 0 || -- |- |{{Silver2}}||align=left| [[Halvard Hanevold]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}} || 26:19.8 || 0 || +8.2 |- |{{Bronze3}}||align=left| [[Frode Andresen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}} || 26:31.3 || 1 || +19.7 |- | 4 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}} || 26:54.2 || 1 || +42.6 |- | 5 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}} || 27:09.0 || 0 || +57.4 |- | 6 ||align=left| [[Ricco Groß]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}} || 27:15.1 || 0 || +1:03.5 |- | 7 ||align=left| [[Mattias Nilsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}} || 27:18.5 || 0 || +1:06.9 |- | 8 ||align=left| [[Raphaël Poirée]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}} || 27:19.0 || 1 || +1:07.4 |- | 9 ||align=left| [[Maksim Čudov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}} || 27:20.5 || 0 || +1:08.9 |- | 10 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}} || 27:24.4 || 1 || +1:12.8 |- | 11 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}} || 27:25.5 || 3 || +1:13.9 |- | 12 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}} || 27:26.9 || 1 || +1:15.3 |- | 13 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}} || 27:31.1 || 2 || +1:19.5 |- | 14 ||align=left| [[Alexander Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}} || 27:34.5 || 2 || +1:22.9 |- | 15 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}} || 27:42.3 || 2 || +1:30.7 |- | 16 ||align=left| [[Stian Eckhoff]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}} || 27:48.0 || 2 || +1:36.4 |- | 17 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2006|Zimskim}} || 27:50.9 || 3 || +1:39.3 |- | 18 ||align=left| [[Julien Robert]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}} || 27:54.1 || 0 || +1:42.5 |- | 19 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}} || 27:54.3 || 2 || +1:42.7 |- | 20 ||align=left| [[Vitaliij Rudenčik]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2006|Zimskim}} || 27:59.1 || 1 || +1:47.5 |- | 21 ||align=left| [[Nikolaj Kruglov (junior)|Nikolaj Kruglov jr.]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}} || 28:05.2 || 1 || +1:53.6 |- | 22 ||align=left| [[Wilfried Pallhuber]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}} || 28:05.6 || 1 || +1:54.0 |- | 23 ||align=left| [[Sergej Čepikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2006|Zimskim}} || 28:08.1 || 1 || +1:56.5 |- | 24 ||align=left| [[Rustam Valiuljin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}} || 28:08.4 || 1 || +1:56.8 |- | 25 ||align=left| [[Wieslaw Ziemianin]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}} || 28:10.1 || 1 || +1:58.5 |- | 26 ||align=left| [[Christian De Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}} || 28:14.5 || 2 || +2:02.9 |- | 27 ||align=left| [[Andrij Derizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}} || 28:15.2 || 2 || +2:03.6 |- | 28 ||align=left| [[Oleg Riženkov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}} || 28:15.9 || 1 || +2:04.3 |- | 29 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}} || 28:17.8 || 1 || +2:06.2 |- | 30 ||align=left| [[Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}} || 28:18.5 || 1 || +2:06.9 |- | 31 ||align=left| [[Ferreol Cannard]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2006|Zimskim}} || 28:19.7 || 1 || +2:08.1 |- | 32 ||align=left| [[Ondřej Moravec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}} || 28:20.3 || 1 || +2:08.7 |- | 33 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2006|Zimskim}} || 28:22.9 || 3 || +2:11.3 |- | 34 ||align=left| [[Olexander Bilanenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}} || 28:26.6 || 0 || +2:15.0 |- | 35 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}} || 28:27.8 || 3 || +2:16.2 |- | 36 ||align=left| [[Janez Marič]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}} || 28:28.6 || 3 || +2:17.0 |- | 37 ||align=left| [[David Ekholm]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}} || 28:33.3 || 1 || +2:21.7 |- | 38 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}} || 28:37.1 || 1 || +2:25.5 |- | 39 ||align=left| [[Rene Laurent Vuillermoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}} || 28:46.7 || 4 || +2:35.1 |- | 40 ||align=left| [[Indrek Tobreluts]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}} || 28:47.5 || 1 || +2:35.9 |- | 41 ||align=left| [[David Leoni]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2006|Zimskim}} || 28:50.4 || 1 || +2:38.8 |- | 42 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}} || 28:50.6 || 3 || +2:39.0 |- | 43 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2006|Zimskim}} || 28:56.3 || 3 || +2:44.7 |- | 44 ||align=left| [[Ruslan Lisenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}} || 28:56.6 || 2 || +2:45.0 |- | 45 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2006|Zimskim}} || 28:57.3 || 2 || +2:45.7 |- | 46 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}} || 29:02.0 || 3 || +2:50.4 |- | 47 ||align=left| [[Tatsumi Kasahara]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}} || 29:07.0 || 1 || +2:55.4 |- | 48 ||align=left| [[Jānis Bērziņš (biatlonac)|Jānis Bērziņš]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}} || 29:09.9 || 1 || +2:58.3 |- | 49 ||align=left| [[Raivis Zimelis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}} || 29:11.4 || 2 || +2:59.8 |- | 50 ||align=left| [[Robin Clegg]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2006|Zimskim}} || 29:12.4 || 3 || +3:00.8 |- | 51 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}} || 29:13.0 || 0 || +3:01.4 |- | 52 ||align=left| [[Ludwig Gredler]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}} || 29:17.6 || 4 || +3:06.0 |- | 53 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2006|Zimskim}} || 29:21.5 || 0 || +3:09.9 |- | 54 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2006|Zimskim}} || 29:21.9 || 0 || +3:10.3 |- | 55 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2006|Zimskim}} || 29:22.9 || 3 || +3:11.3 |- | 56 ||align=left| [[Aleksandar Červjakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2006|Zimskim}} || 29:27.1 || 2 || +3:15.5 |- | 57 ||align=left| [[Matej Kazar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}} || 29:29.4 || 1 || +3:17.8 |- | 58 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}} || 29:30.7 || 2 || +3:19.1 |- | 59 ||align=left| [[Jean Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2006|Zimskim}} || 29:32.3 || 2 || +3:20.7 |- | 60 ||align=left| [[Jeremy Teela]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}} || 29:32.7 || 4 || +3:21.1 |- | 61 ||align=left| [[Vladimir Drachev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2006|Zimskim}} || 29:48.3 || 3 || +3:36.7 |- | 62 ||align=left| [[Daisuke Ebisawa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}} || 29:49.7 || 3 || +3:38.1 |- | 63 ||align=left| [[Matjaž Poklukar]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}} || 30:00.6 || 3 || +3:49.0 |- | 64 ||align=left| [[Michal Piecha]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}} || 30:01.6 || 2 || +3:50.0 |- | 65 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2006|Zimskim}} || 30:05.7 || 5 || +3:54.1 |- | 66 ||align=left| [[Sergio Bonaldi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2006|Zimskim}} || 30:06.7 || 3 || +3:55.1 |- | 67 ||align=left| [[Grzegorz Bodziana]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2006|Zimskim}} || 30:08.4 || 1 || +3:56.8 |- | 68 ||align=left| [[Janez Osbolt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}} || 30:08.8 || 2 || +3:57.2 |- | 69 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2006|Zimskim}} || 30:09.3 || 2 || +3:57.7 |- | 70 ||align=left| [[Kyoji Suga]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2006|Zimskim}} || 30:10.6 || 2 || +3:59.0 |- | 71 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2006|Zimskim}} || 30:11.0 || 6 || +3:59.4 |- | 72 ||align=left| [[Vjačeslav Derkač]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2006|Zimskim}} || 30:15.8 || 2 || +4:04.2 |- | 73 ||align=left| [[Dimitri Borovik]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}} || 30:31.6 || 4 || +4:20.0 |- | 74 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2006|Zimskim}} || 30:38.1 || 3 || +4:26.5 |- | 75 ||align=left| [[Janno Prants]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2006|Zimskim}} || 30:41.0 || 2 || +4:29.4 |- | 76 ||align=left| [[Marian Blaj]] || align=left| {{ZastavaMOK|ROU|2006|Zimskim}} || 30:44.4 || 4 || +4:32.8 |- | 77 ||align=left| [[Tom Clemens]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2006|Zimskim}} || 31:05.0 || 4 || +4:53.4 |- | 78 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2006|Zimskim}} || 31:22.2 || 6 || +5:10.6 |- | 79 ||align=left| [[Park Yun-bae]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2006|Zimskim}} || 31:29.5 || 3 || +5:17.9 |- | 80 ||align=left| [[Cameron Morton]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2006|Zimskim}} || 32:07.4 || 4 || +5:55.8 |- | 81 ||align=left| [[Mihail Gribusencov]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2006|Zimskim}} || 32:17.6 || 2 || +6:06.0 |- | 82 ||align=left| [[Luis Alberto Hernando]] || align=left| {{ZastavaMOK|ESP|2006|Zimskim}} || 32:26.0 || 4 || +6:14.4 |- | 83 ||align=left| [[Stavros Christoforidis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2006|Zimskim}} || 32:48.3 || 3 || +6:36.7 |- | 84 ||align=left| [[Miro Ćosić]] || align=left| {{ZastavaMOK|BIH|2006|Zimskim}} || 32:56.1 || 4 || +6:44.5 |- | 85 ||align=left| [[Aleksandar Milenković]] || align=left| {{ZastavaMOK|SCG|2006|Zimskim}} || 33:17.7 || 6 || +7:06.1 |- | 86 ||align=left| [[Sebastian Beltrame]] || align=left| {{ZastavaMOK|ARG|2006|Zimskim}} || 33:32.4 || 5 || +7:20.8 |- | 87 ||align=left| [[Marco Zuniga]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHI|2006|Zimskim}} || 33:38.1 || 1 || +7:26.5 |- | 88 ||align=left| [[Karolis Zlatkauskas]] || align=left| {{ZastavaMOK|LTU|2006|Zimskim}} || 34:33.8 || 4 || +8:22.2 |- | {{Hs|99}} - ||align=left| [[Wolfgang Perner]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}} || colspan=3|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |- | {{Hs|99}} - ||align=left| [[Wolfgang Rottman]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2006|Zimskim}} || colspan=3|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |- |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u utrkama sprinta u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1980.]] godine}} |Broj = 8 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 6 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 5 |- bgcolor="#FFFFFF" | 3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 2 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 4. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 4 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | 8. | align="left" | {{ZastavaMOK|AUT}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 1 |} == Napomene == <references group="lower-alpha"/> == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2006 Winter Olympics}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2006/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html Sports-Reference.com - Men's 10 km Sprint - 2006 Olympics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091224213742/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2006/BIA/mens-10-kilometres-sprint.html |date=24. 12. 2009 }} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] nwcl8bxetepqzzdcq2mw6t0mfvqu9of 0 442732 3668370 3666642 2024-11-21T13:26:12Z Semso98 54573 3668370 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|desno|200px|[[Edin Džeko]], dvostruki strijelac na [[Stadion "Grbavica"|Grbavici]] 15. oktobra 2018.]] Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina i Sjeverna Irska odigrale su 8. septembra 2018. godine u sklopu [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|UEFA Lige nacija 2018/19]] u [[Belfast]]u. Bosna i Hercegovina je bila uspješnija te rezultatom 2–1 pobijedila domaćina. Golove na utakmici postigli su [[Haris Duljević]] 36. i [[Elvis Sarić]] 64. minuti utakmice za Bosnu i Hercegovinu, dok je [[Will Grigg]] u trećoj minuti sudijske nadoknade vremena postigao gol za Sjevernu Irsku. U uzvratnoj utakmici u [[Sarajevo|Sarajevu]], koja je odigrana 15. oktobra 2018. na stadionu [[Stadion "Grbavica"|Grbavica]], Bosna i Hercegovina je bila uspješnija rezultatom 2–0. Oba gola postigao je [[Edin Džeko]] u 27. i 73. minuti utakmice. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=200px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SJI|veličina=200px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 5 |Broj datih golova ekipe 2 = 2 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 8. septembar 2018. | Lokacija = [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]] | Domaćin = {{NOG-D|SJI}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[UEFA Liga nacija 2018/2019.|Liga nacija 2018/19.]] | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/season=2019/matches/round=2000959/match=2024089/index.html |title=Izvještaj utakmice Sjeverna Irska - Bosna i Hercegovina 1–2 (UEFA Liga nacija 2018/19.) |work=[[UEFA]] |access-date=9. 9. 2018 |language=engleski}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 15. oktobar 2018. | Lokacija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|SJI}} | Takmičenje = Liga nacija 2018/19. | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/season=2019/matches/round=2000959/match=2024085/index.html |title=Izvještaj utakmice Bosna i Hercegovina - Sjeverna Irska 2–0 (UEFA Liga nacija 2018/19.) |work=[[UEFA]] |access-date=16. 10. 2018 |language=engleski}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 8. oktobar 2020. | Lokacija = Sarajevo, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–1 {{pso|3–4}} | Gost = {{NOG|SJI}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2020.|Kvalifikacije za EP 2020.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Bosnia and Herzegovina 1-1 Northern Ireland {{!}} UEFA EURO 2020 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2028566/ |website=UEFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=148 Bosna i Hercegovina–Sjeverna Irska] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/137/Bosnia_Herzegovina_vs_Northern_Ireland.html Bosna i Hercegovina–Sjeverna Irska] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Sjeverna Irska]] [[Kategorija:Utakmice sjevernoirske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 6mah13367gkl7m7nbq9pvbr87r4bo7r 0 443527 3668369 3666647 2024-11-21T13:21:02Z Semso98 54573 3668369 wikitext text/x-wiki Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine i Senegala odigrale su 27. marta 2018. godine u [[Le Havre]]u. Utakmica je završila bez golova. == Statistika == {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Senegala|Senegal]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=266px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SEN|veličina=200px}} |Broj utakmica = 1 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 0 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} == Utakmice == {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 27. mart 2018. | Lokacija = [[Le Havre]], [[Francuska]] | Domaćin = {{NOG-D|SEN}} | Rezultat = 0–0 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/rezultati-a-reprezentacije/2018/senegal-bosna-i-hercegovina/ |title=Izvještaj utakmice Senegal – Bosna i Hercegovina 0–0 (Prijateljska utakmica 2018) |work=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] |access-date=7. 9. 2018 }}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=255 Bosna i Hercegovina–Senegal] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/163/Bosnia_Herzegovina_vs_Senegal.html Bosna i Hercegovina–Senegal] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Senegal]] [[Kategorija:Utakmice senegalske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] 4stjfd7ji67a5gzv5rjh1yuoerebsnr 0 443591 3668485 2909166 2024-11-22T09:06:24Z EmausBot 25303 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)]] 3668485 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)]] aahajcruwf90fzdpwwsg5pwcmbwqep8 0 444372 3668352 3666533 2024-11-21T13:01:46Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3668352 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZD|KAN}}, [[Vancouver]] | datum = 18. februar 2010. | broj_učesnika = 88 | broj_zemalja = 32 | broj_ekipa = | godina = 2010 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Emil Hegle Svendsen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Ole Einar Bjørndalen]] | srebro_NOK = NOR | srebro2 = [[Sergej Novikov]] | srebro2_NOK = BLR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|2006.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|2014]] }} {{Biatlon na ZOI 2010.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 18. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/ Biatlon na ZOI 2010. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100828100435/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/ |date=28. 8. 2010 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !! Država !! Ukupno <br> vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold01}} || 5 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}} || 48:22.5 || 1 <small>(0+0+0+1)</small> || |- | {{Silver02}} || 12 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 48:32.0 || 2 <small>(0+1+0+1)</small>||+9.5 |- | {{Silver02}} || 27 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 48:32.0|| 0 <small>(0+0+0+0)</small> || +9.5 |- |4 || 6 ||align=left| [[Jevgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 49:11.8 ||1 <small>(0+0+0+1)</small> || +49.3 |- |5 || 11 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 49:39.0 || 1 <small>(0+0+1+0)</small>|| +1:16.5 |- |6 || 16 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 49:41.7 || 2 <small>(1+1+0+0)</small>|| +1:19.2 |- |7 || 1 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 49:43.8 || 2 <small>(1+1+0+0)</small>|| +1:21.3 |- |8 || 4 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 50:04.9 || 3 <small>(0+2+0+1)</small>|| +1:42.4 |- |9 || 49 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 50:32.0 ||2 <small>(0+1+0+1)</small> || +2:09.5 |- | 10 || 17 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 50:37.6 ||2 <small>(0+2+0+0)</small> || +2:15.1 |- | 11 || 72 ||align=left| [[Nikolaj Kruglov, Jr.|Nikolaj Kruglov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 50:40.4 || 0 <small>(0+0+0+0)</small>|| +2:17.9 |- | 12 || 77 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 50:43.5 || 2 <small>(2+0+0+0)</small>|| +2:21.0 |- | 13 || 3 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 50:47.1 ||2 <small>(0+1+1+0)</small> || +2:24.6 |- | 14 || 85 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 50:55.4 ||3 <small>(1+0+2+0)</small> || +2:32.9 |- | 15 || 28 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 50:56.7 || 3 <small>(1+0+2+0)</small>|| +2:34.2 |- | 16 || 26 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 51:03.4 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>|| +2:40.9 |- | 17 || 35 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 51:04.8 || 2 <small>(0+0+1+1)</small>|| +2:42.3 |- | 18 || 41 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 51:20.6 ||2 <small>(0+0+2+0)</small>|| +2:58.1 |- | 19 || 34 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 51:31.0 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +3:08.5 |- | 20 || 86 ||align=left| [[Priit Viks]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 51:38.1 ||1 <small>(1+0+0+0)</small> || +3:15.6 |- | 21 || 65 ||align=left| [[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 51:51.5 ||3 <small>(1+0+1+1)</small> || +3:29.0 |- | 22 || 48 ||align=left| [[Oleksander Bilanenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 52:00.3 || 1 <small>(0+1+0+0)</small>|| +3:37.8 |- | 23 || 36 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 52:00.8 ||4 <small>(0+2+1+1)</small> || +3:38.3 |- | 24 || 61 ||align=left| [[Alexander Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 52:09.0 || 2 <small>(1+0+0+1)</small>|| +3:46.5 |- | 25 || 2 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 52:09.2 || 2 <small>(0+2+0+0)</small>|| +3:46.7 |- | 26 || 40 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 52:14.9 || 3 <small>(0+1+2+0)</small>|| +3:52.4 |- | 27 || 67 ||align=left| [[Andrij Deryizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 52:19.1 || 3 <small>(0+2+0+1)</small>|| +3:56.6 |- | 28 || 56 ||align=left| [[Alexander Os]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 52:19.8 || 3 <small>(0+0+2+1)</small>|| +3:57.3 |- | 29 || 39 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 52:33.4 || 3 <small>(1+0+0+2)</small>|| +4:10.9 |- | 30 || 47 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 52:35.2 || 3 <small>(0+2+1+0)</small>|| +4:12.7 |- | 31 || 23 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 52:38.7 || 3 <small>(0+3+0+0)</small>|| +4:16.2 |- | 32 || 10 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 52:43.9 ||3 <small>(0+2+0+1)</small> || +4:21.4 |- | 33 || 66 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 52:47.9 || 2 <small>(0+1+0+1)</small>|| +4:25.4 |- | 34 || 73 ||align=left| [[Mattias Nilsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 52:50.1 ||3 <small>(1+1+0+1)</small> || +4:27.6 |- | 35 || 84 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 52:51.4 || 3 <small>(0+2+0+1)</small>|| +4:28.9 |- | 36 || 51 ||align=left| [[Anton Shipulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 52:51.7 || 3 <small>(3+0+0+0)</small>|| +4:29.2 |- | 37 || 37 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 52:52.5 ||2 <small>(1+1+0+0)</small> || +4:30.0 |- | 38 || 80 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 53:03.6 || 4 <small>(1+0+2+1)</small>|| +4:41.1 |- | 39 || 70 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 53:05.7 ||4 <small>(1+1+2+0)</small> || +4:43.2 |- | 40 || 75 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 53:06.2 ||4 <small>(3+0+0+1)</small> || +4:43.7 |- | 41 || 45 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 53:16.2 || 3 <small>(2+0+1+0)</small>|| +4:53.7 |- | 42 || 32 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 53:16.7 ||5 <small>(1+0+3+1)</small> || +4:54.2 |- | 43 || 46 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 53:18.4 || 5 <small>(1+0+1+3)</small>|| +4:55.9 |- | 44 || 43 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 53:22.4 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +4:59.9 |- | 45 || 21 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 53:22.6 || 5 <small>(1+1+0+3)</small>|| +5:00.1 |- | 46 || 68 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 53:23.7 ||3 <small>(0+1+1+1)</small> || +5:01.2 |- | 47 || 87 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 53:29.2 ||3 <small>(1+1+0+1)</small> ||+5:06.7 |- | 48 || 59 ||align=left| [[Rustam Valiulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} ||53:32.3 ||4 <small>(1+1+0+2)</small> || +5:09.8 |- | 49 || 88 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 53:49.8 || 4 <small>(1+1+1+1)</small>|| +5:27.3 |- | 50 || 54 ||align=left| [[Aleksandar Červjakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 53:53.1 || 4 <small>(0+0+0+4)</small>|| +5:30.6 |- | 51 || 29 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 53:56.0 || 4 <small>(1+1+0+2)</small>|| +5:33.5 |- | 52 || 81 ||align=left| [[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 53:57.5 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +5:35.0 |- | 53 || 24 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 54:03.5 ||4 <small>(1+1+0+2)</small> ||+5:41.0 |- | 54 || 53 ||align=left| [[Rene Laurent Vuillermoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 54:19.7 ||4 <small>(0+1+1+2)</small> || +5:57.2 |- | 55 || 74 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 54:20.3 || 5 <small>(1+1+2+1)</small>|| +5:57.8 |- | 56 || 38 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 54:22.7 || 5 <small>(1+1+1+2)</small>|| +6:00.2 |- | 57 || 42 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 54:23.1 ||4 <small>(0+2+1+1)</small> || +6:00.6 |- | 58 || 76 ||align=left| [[Evgeny Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 54:24.8 || 2 <small>(0+1+0+1)</small>|| +6:02.3 |- | 59 || 55 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 54:36.7 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +6:14.2 |- | 60 || 69 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 54:37.5 || 4 <small>(1+1+0+2)</small>|| +6:15.0 |- | 61 || 52 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 54:44.1 ||5 <small>(2+1+0+2)</small> || +6:21.6 |- | 62 || 50 ||align=left| [[Janez Maric]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 54:46.4 ||5 <small>(1+2+1+1)</small> || +6:23.9 |- | 63 || 44 ||align=left| [[Mihail Kletčerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 54:54.6 ||3 <small>(1+1+1+0)</small> || +6:32.1 |- | 64 || 7 ||align=left| [[Jan Savickij]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 55:07.3 ||5 <small>(0+1+2+2)</small> || +6:44.8 |- | 65 || 64 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 55:29.8 || 5 <small>(3+0+1+1)</small>|| +7:07.3 |- | 66 || 31 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 55:37.5 ||4 <small>(1+2+1+0)</small>|| +7:15.0 |- | 67 || 71 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 55:41.2 || 6 <small>(2+1+1+2)</small>|| +7:18.7 |- | 68 || 19 ||align=left| [[Serguej Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 55:47.1 || 4 <small>(0+3+0+1)</small>|| +7:24.6 |- | 69 || 57 ||align=left| [Aleksandar Trifonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 55:53.1 || 4 <small>(2+1+1+0)</small>|| +7:30.6 |- | 70 || 62 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 56:02.4 ||3 <small>(2+0+1+0)</small> || +7:39.9 |- | 71 || 30 ||align=left| [[Lee In-bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 56:24.5 || 4 <small>(2+0+0+2)</small>|| +8:02.0 |- | 72 || 79 ||align=left| [[Dias Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 56:27.0 || 4 <small>(1+0+0+3)</small>|| +8:04.5 |- | 73 || 14 ||align=left| [[Kaspars Dumbris]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 56:30.1 ||5 <small>(2+0+2+1)</small> || +8:07.6 |- | 74 || 78 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 56:33.9 || 6 <small>(3+1+1+1)</small>|| +8:11.4 |- | 75 || 63 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 56:41.9 || 2 <small>(2+0+0+0)</small>|| +8:19.4 |- | 76 || 58 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 57:01.8 || 7 <small>(2+1+2+2)</small>|| +8:39.3 |- | 77 || 82 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 57:29.8 || 4 <small>(1+2+0+1)</small>|| +9:07.3 |- | 78 || 15 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 57:37.6 || 4 <small>(1+1+2+0)</small>|| +9:15.1 |- | 79 || 60 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 57:37.8 || 5 <small>(2+1+1+1)</small>|| +9:15.3 |- | 80 || 9 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || 57:42.1 || 5 <small>(2+0+1+2)</small>|| +9:19.6 |- | 81 || 25 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 57:56.7 ||6 <small>(1+1+2+2)</small> || +9:34.2 |- | 82 || 13 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 58:02.6 || 4 <small>(1+3+0+0)</small>|| +9:40.1 |- | 83 || 20 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 58:06.2 || 9 <small>(3+0+3+3)</small>|| +9:43.7 |- | 84 || 83 ||align=left| [[Martin Bogdanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 58:29.6 ||4 <small>(1+2+0+1)</small> || +10:07.1 |- | 85 || 8 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 58:42.6 ||3 <small>(0+1+0+2)</small> || +10:20.1 |- | 86 || 18 ||align=left| [[Wynn Roberts (biatlonac)|Wynn Roberts]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 58:49.2 ||8 <small>(3+2+0+3)</small> || +10:26.7 |- | 87 || 33 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 59:44.0 ||7 <small>(2+1+2+2)</small> || +11:21.5 |- | 88 || 22 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 61:12.9 ||8 <small>(2+1+2+3)</small> || +12:50.4 |- |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}}{{efn|name=ZOI 2010|U pojedinačnoj utrci na 20 km u muškoj konkurenciji na [[ZOI 2010.]] dodijeljene su dvije srebrne medalje.}} |Broj = 14 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 10 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 9 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"|5 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2" |1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 2010 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150515031520/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/mens-20-kilometres.html |date=15. 5. 2015 }} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] sq888ohwsjsh7p6z41dxob8398x66m9 3668353 3668352 2024-11-21T13:02:18Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3668353 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – 20 km (muškarci) | slika = Biathlon pictogram.svg | veličina_slike = 80px | opis_slike = | mjesto = {{ZD|KAN}}, [[Vancouver]] | datum = 18. februar 2010. | broj_učesnika = 88 | broj_zemalja = 32 | broj_ekipa = | godina = 2010 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Emil Hegle Svendsen]] | zlato_NOK = NOR | srebro = [[Ole Einar Bjørndalen]] | srebro_NOK = NOR | srebro2 = [[Sergej Novikov]] | srebro2_NOK = BLR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|2006.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|2014]] }} {{Biatlon na ZOI 2010.}} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.}} Utrka u '''[[biatlon]]u''' u [[Biatlon#Discipline|pojedinačnoj konkurenciji na 20&nbsp;km]] na [[ZOI 2010.]] održana je 18. februara 2010. u [[Whistler Olympic Park]]u skijaškom centru -&nbsp;km udaljenom od [[Vancouver]]a.<ref name="SR">[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/ Biatlon na ZOI 2010. na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100828100435/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/ |date=28. 8. 2010 }} {{Simboli jezika|en|engleski jezik}}</ref> ==Pravila takmičenja== Disciplina [[Biatlon#Discipline|20 km]] je disciplina u [[biatlon]]u, koja se za muškarce održava na kružnoj stazi od 20 kilometara. Trči se 5 krugova po 4&nbsp;km. Takmičari počinju trku pojedinačno, a startuju u intervalu od 30 sekundi. U toku trke gađa se četiri puta: poslije prvog i trećeg kruga iz ležećeg, a poslije drugog i četvrtog iz stojećeg položaja, ukupno 20 meta. Svaki promašaj donosi dodatnu minutu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !! Država !! Ukupno <br> vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold01}} || 5 ||align=left| [[Emil Hegle Svendsen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2006|Zimskim}} || 48:22.5 || 1 <small>(0+0+0+1)</small> || |- | {{Silver02}} || 12 ||align=left| [[Ole Einar Bjørndalen]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 48:32.0 || 2 <small>(0+1+0+1)</small>||+9.5 |- | {{Silver02}} || 27 ||align=left| [[Sergej Novikov (biatlonac)|Sergej Novikov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 48:32.0|| 0 <small>(0+0+0+0)</small> || +9.5 |- |4 || 6 ||align=left| [[Jevgenij Ustjugov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 49:11.8 ||1 <small>(0+0+0+1)</small> || +49.3 |- |5 || 11 ||align=left| [[Pavol Hurajt]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 49:39.0 || 1 <small>(0+0+1+0)</small>|| +1:16.5 |- |6 || 16 ||align=left| [[Simon Eder]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 49:41.7 || 2 <small>(1+1+0+0)</small>|| +1:19.2 |- |7 || 1 ||align=left| [[Tomasz Sikora]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 49:43.8 || 2 <small>(1+1+0+0)</small>|| +1:21.3 |- |8 || 4 ||align=left| [[Christoph Sumann]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 50:04.9 || 3 <small>(0+2+0+1)</small>|| +1:42.4 |- |9 || 49 ||align=left| [[Daniel Mesotitsch]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 50:32.0 ||2 <small>(0+1+0+1)</small> || +2:09.5 |- | 10 || 17 ||align=left| [[Michael Greis]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 50:37.6 ||2 <small>(0+2+0+0)</small> || +2:15.1 |- | 11 || 72 ||align=left| [[Nikolaj Kruglov, Jr.|Nikolaj Kruglov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 50:40.4 || 0 <small>(0+0+0+0)</small>|| +2:17.9 |- | 12 || 77 ||align=left| [[Andreas Birnbacher]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 50:43.5 || 2 <small>(2+0+0+0)</small>|| +2:21.0 |- | 13 || 3 ||align=left| [[Jean-Philippe Leguellec]] || align=left| {{ZastavaMOK|CAN|2010|Zimskim}} || 50:47.1 ||2 <small>(0+1+1+0)</small> || +2:24.6 |- | 14 || 85 ||align=left| [[Martin Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 50:55.4 ||3 <small>(1+0+2+0)</small> || +2:32.9 |- | 15 || 28 ||align=left| [[Ivan Čerezov]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 50:56.7 || 3 <small>(1+0+2+0)</small>|| +2:34.2 |- | 16 || 26 ||align=left| [[Thomas Frei (biatlonac)|Thomas Frei]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 51:03.4 ||2 <small>(1+0+0+1)</small>|| +2:40.9 |- | 17 || 35 ||align=left| [[Michal Šlesingr]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 51:04.8 || 2 <small>(0+0+1+1)</small>|| +2:42.3 |- | 18 || 41 ||align=left| [[Dušan Šimočko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 51:20.6 ||2 <small>(0+0+2+0)</small>|| +2:58.1 |- | 19 || 34 ||align=left| [[Zhang Chengye (biatlonac)|Zhang Chengye]] || align=left| {{ZastavaMOK|CHN|2010|Zimskim}} || 51:31.0 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +3:08.5 |- | 20 || 86 ||align=left| [[Priit Viks]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 51:38.1 ||1 <small>(1+0+0+0)</small> || +3:15.6 |- | 21 || 65 ||align=left| [[Tarjei Bø]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 51:51.5 ||3 <small>(1+0+1+1)</small> || +3:29.0 |- | 22 || 48 ||align=left| [[Oleksander Bilanenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 52:00.3 || 1 <small>(0+1+0+0)</small>|| +3:37.8 |- | 23 || 36 ||align=left| [[Dominik Landertinger]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUT|2010|Zimskim}} || 52:00.8 ||4 <small>(0+2+1+1)</small> || +3:38.3 |- | 24 || 61 ||align=left| [[Alexander Wolf]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 52:09.0 || 2 <small>(1+0+0+1)</small>|| +3:46.5 |- | 25 || 2 ||align=left| [[Krasimir Anev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 52:09.2 || 2 <small>(0+2+0+0)</small>|| +3:46.7 |- | 26 || 40 ||align=left| [[Vincent Defrasne]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 52:14.9 || 3 <small>(0+1+2+0)</small>|| +3:52.4 |- | 27 || 67 ||align=left| [[Andrij Deryizemlja]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 52:19.1 || 3 <small>(0+2+0+1)</small>|| +3:56.6 |- | 28 || 56 ||align=left| [[Alexander Os]] || align=left| {{ZastavaMOK|NOR|2010|Zimskim}} || 52:19.8 || 3 <small>(0+0+2+1)</small>|| +3:57.3 |- | 29 || 39 ||align=left| [[Christoph Stephan]] || align=left| {{ZastavaMOK|GER|2010|Zimskim}} || 52:33.4 || 3 <small>(1+0+0+2)</small>|| +4:10.9 |- | 30 || 47 ||align=left| [[Jaroslav Soukup]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 52:35.2 || 3 <small>(0+2+1+0)</small>|| +4:12.7 |- | 31 || 23 ||align=left| [[Markus Windisch]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 52:38.7 || 3 <small>(0+3+0+0)</small>|| +4:16.2 |- | 32 || 10 ||align=left| [[Klemen Bauer]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 52:43.9 ||3 <small>(0+2+0+1)</small> || +4:21.4 |- | 33 || 66 ||align=left| [[Marek Matiasko]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 52:47.9 || 2 <small>(0+1+0+1)</small>|| +4:25.4 |- | 34 || 73 ||align=left| [[Mattias Nilsson]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 52:50.1 ||3 <small>(1+1+0+1)</small> || +4:27.6 |- | 35 || 84 ||align=left| [[Roman Dostál]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 52:51.4 || 3 <small>(0+2+0+1)</small>|| +4:28.9 |- | 36 || 51 ||align=left| [[Anton Shipulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|RUS|2010|Zimskim}} || 52:51.7 || 3 <small>(3+0+0+0)</small>|| +4:29.2 |- | 37 || 37 ||align=left| [[Edgars Piksons]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 52:52.5 ||2 <small>(1+1+0+0)</small> || +4:30.0 |- | 38 || 80 ||align=left| [[Christian de Lorenzi]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 53:03.6 || 4 <small>(1+0+2+1)</small>|| +4:41.1 |- | 39 || 70 ||align=left| [[Matthias Simmen]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 53:05.7 ||4 <small>(1+1+2+0)</small> || +4:43.2 |- | 40 || 75 ||align=left| [[Simon Fourcade]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 53:06.2 ||4 <small>(3+0+0+1)</small> || +4:43.7 |- | 41 || 45 ||align=left| [[Alexandr Syman]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 53:16.2 || 3 <small>(2+0+1+0)</small>|| +4:53.7 |- | 42 || 32 ||align=left| [[Björn Ferry]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 53:16.7 ||5 <small>(1+0+3+1)</small> || +4:54.2 |- | 43 || 46 ||align=left| [[Simon Hallenbarter]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 53:18.4 || 5 <small>(1+0+1+3)</small>|| +4:55.9 |- | 44 || 43 ||align=left| [[Kauri Koiv]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 53:22.4 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +4:59.9 |- | 45 || 21 ||align=left| [[Tim Burke (biatlonac)|Tim Burke]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 53:22.6 || 5 <small>(1+1+0+3)</small>|| +5:00.1 |- | 46 || 68 ||align=left| [[Lukas Hofer]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 53:23.7 ||3 <small>(0+1+1+1)</small> || +5:01.2 |- | 47 || 87 ||align=left| [[Miroslav Matiaško]] || align=left| {{ZastavaMOK|SVK|2010|Zimskim}} || 53:29.2 ||3 <small>(1+1+0+1)</small> ||+5:06.7 |- | 48 || 59 ||align=left| [[Rustam Valiulin]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} ||53:32.3 ||4 <small>(1+1+0+2)</small> || +5:09.8 |- | 49 || 88 ||align=left| [[Vasja Rupnik]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 53:49.8 || 4 <small>(1+1+1+1)</small>|| +5:27.3 |- | 50 || 54 ||align=left| [[Aleksandar Červjakov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 53:53.1 || 4 <small>(0+0+0+4)</small>|| +5:30.6 |- | 51 || 29 ||align=left| [[Jakov Fak]] || align=left| {{ZastavaMOK|CRO|2010|Zimskim}} || 53:56.0 || 4 <small>(1+1+0+2)</small>|| +5:33.5 |- | 52 || 81 ||align=left| [[Serhij Semenov]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 53:57.5 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +5:35.0 |- | 53 || 24 ||align=left| [[Paavo Puurunen]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 54:03.5 ||4 <small>(1+1+0+2)</small> ||+5:41.0 |- | 54 || 53 ||align=left| [[Rene Laurent Vuillermoz]] || align=left| {{ZastavaMOK|ITA|2010|Zimskim}} || 54:19.7 ||4 <small>(0+1+1+2)</small> || +5:57.2 |- | 55 || 74 ||align=left| [[Benjamin Weger]] || align=left| {{ZastavaMOK|SUI|2010|Zimskim}} || 54:20.3 || 5 <small>(1+1+2+1)</small>|| +5:57.8 |- | 56 || 38 ||align=left| [[Timo Antila]] || align=left| {{ZastavaMOK|FIN|2010|Zimskim}} || 54:22.7 || 5 <small>(1+1+1+2)</small>|| +6:00.2 |- | 57 || 42 ||align=left| [[Lowell Bailey]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 54:23.1 ||4 <small>(0+2+1+1)</small> || +6:00.6 |- | 58 || 76 ||align=left| [[Evgeny Abramenko]] || align=left| {{ZastavaMOK|BLR|2010|Zimskim}} || 54:24.8 || 2 <small>(0+1+0+1)</small>|| +6:02.3 |- | 59 || 55 ||align=left| [[Łukasz Szczurek]] || align=left| {{ZastavaMOK|POL|2010|Zimskim}} || 54:36.7 || 3 <small>(1+0+1+1)</small>|| +6:14.2 |- | 60 || 69 ||align=left| [[Vincent Jay]] || align=left| {{ZastavaMOK|FRA|2010|Zimskim}} || 54:37.5 || 4 <small>(1+1+0+2)</small>|| +6:15.0 |- | 61 || 52 ||align=left| [[Carl Johan Bergman]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 54:44.1 ||5 <small>(2+1+0+2)</small> || +6:21.6 |- | 62 || 50 ||align=left| [[Janez Maric]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 54:46.4 ||5 <small>(1+2+1+1)</small> || +6:23.9 |- | 63 || 44 ||align=left| [[Mihail Kletčerov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 54:54.6 ||3 <small>(1+1+1+0)</small> || +6:32.1 |- | 64 || 7 ||align=left| [[Jan Savickij]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 55:07.3 ||5 <small>(0+1+2+2)</small> || +6:44.8 |- | 65 || 64 ||align=left| [[Roland Lessing]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 55:29.8 || 5 <small>(3+0+1+1)</small>|| +7:07.3 |- | 66 || 31 ||align=left| [[Lee-Steve Jackson]] || align=left| {{ZastavaMOK|GBR|2010|Zimskim}} || 55:37.5 ||4 <small>(1+2+1+0)</small>|| +7:15.0 |- | 67 || 71 ||align=left| [[Zdeněk Vítek]] || align=left| {{ZastavaMOK|CZE|2010|Zimskim}} || 55:41.2 || 6 <small>(2+1+1+2)</small>|| +7:18.7 |- | 68 || 19 ||align=left| [[Serguej Sednev]] || align=left| {{ZastavaMOK|UKR|2010|Zimskim}} || 55:47.1 || 4 <small>(0+3+0+1)</small>|| +7:24.6 |- | 69 || 57 ||align=left| [[Aleksandar Trifonov]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 55:53.1 || 4 <small>(2+1+1+0)</small>|| +7:30.6 |- | 70 || 62 ||align=left| [[Kristaps Libietis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 56:02.4 ||3 <small>(2+0+1+0)</small> || +7:39.9 |- | 71 || 30 ||align=left| [[Lee In-bok]] || align=left| {{ZastavaMOK|KOR|2010|Zimskim}} || 56:24.5 || 4 <small>(2+0+0+2)</small>|| +8:02.0 |- | 72 || 79 ||align=left| [[Dias Kenešev]] || align=left| {{ZastavaMOK|KAZ|2010|Zimskim}} || 56:27.0 || 4 <small>(1+0+0+3)</small>|| +8:04.5 |- | 73 || 14 ||align=left| [[Kaspars Dumbris]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 56:30.1 ||5 <small>(2+0+2+1)</small> || +8:07.6 |- | 74 || 78 ||align=left| [[Ilmārs Bricis]] || align=left| {{ZastavaMOK|LAT|2010|Zimskim}} || 56:33.9 || 6 <small>(3+1+1+1)</small>|| +8:11.4 |- | 75 || 63 ||align=left| [[Peter Dokl]] || align=left| {{ZastavaMOK|SLO|2010|Zimskim}} || 56:41.9 || 2 <small>(2+0+0+0)</small>|| +8:19.4 |- | 76 || 58 ||align=left| [[Jay Hakkinen]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 57:01.8 || 7 <small>(2+1+2+2)</small>|| +8:39.3 |- | 77 || 82 ||align=left| [[Fredrik Lindström (biatlonac)|Fredrik Lindström]] || align=left| {{ZastavaMOK|SWE|2010|Zimskim}} || 57:29.8 || 4 <small>(1+2+0+1)</small>|| +9:07.3 |- | 78 || 15 ||align=left| [[Alexei Almoukov]] || align=left| {{ZastavaMOK|AUS|2010|Zimskim}} || 57:37.6 || 4 <small>(1+1+2+0)</small>|| +9:15.1 |- | 79 || 60 ||align=left| [[Vladimir Ilijev]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 57:37.8 || 5 <small>(2+1+1+1)</small>|| +9:15.3 |- | 80 || 9 ||align=left| [[Athanassios Tsakiris]] || align=left| {{ZastavaMOK|GRE|2010|Zimskim}} || 57:42.1 || 5 <small>(2+0+1+2)</small>|| +9:19.6 |- | 81 || 25 ||align=left| [[Martten Kaldvee]] || align=left| {{ZastavaMOK|EST|2010|Zimskim}} || 57:56.7 ||6 <small>(1+1+2+2)</small> || +9:34.2 |- | 82 || 13 ||align=left| [[Imre Tagscherer]] || align=left| {{ZastavaMOK|HUN|2010|Zimskim}} || 58:02.6 || 4 <small>(1+3+0+0)</small>|| +9:40.1 |- | 83 || 20 ||align=left| [[Hidenori Isa]] || align=left| {{ZastavaMOK|JPN|2010|Zimskim}} || 58:06.2 || 9 <small>(3+0+3+3)</small>|| +9:43.7 |- | 84 || 83 ||align=left| [[Martin Bogdanov]] || align=left| {{ZastavaMOK|BUL|2010|Zimskim}} || 58:29.6 ||4 <small>(1+2+0+1)</small> || +10:07.1 |- | 85 || 8 ||align=left| [[Victor Pinzaru]] || align=left| {{ZastavaMOK|MDA|2010|Zimskim}} || 58:42.6 ||3 <small>(0+1+0+2)</small> || +10:20.1 |- | 86 || 18 ||align=left| [[Wynn Roberts (biatlonac)|Wynn Roberts]] || align=left| {{ZastavaMOK|USA|2010|Zimskim}} || 58:49.2 ||8 <small>(3+2+0+3)</small> || +10:26.7 |- | 87 || 33 ||align=left| [[Milanko Petrović]] || align=left| {{ZastavaMOK|SRB|2010|Zimskim}} || 59:44.0 ||7 <small>(2+1+2+2)</small> || +11:21.5 |- | 88 || 22 ||align=left| [[Øystein Slettemark]] || align=left| {{ZastavaMOK|DEN|2010|Zimskim}} || 61:12.9 ||8 <small>(2+1+2+3)</small> || +12:50.4 |- |} == Osvojene medalje == {|{{Bilans medalja |Sport = Biatlon{{efn|name=BIM|U tabeli je prikazan pregled osvojenih medalja u pojedinačnim utrkama u muškoj konkurenciji u biatlonu na Olimpijskim igrama od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1960 – 20 km|1960.]] godine}}{{efn|name=ZOI 2010|U pojedinačnoj utrci na 20 km u muškoj konkurenciji na [[ZOI 2010.]] dodijeljene su dvije srebrne medalje.}} |Broj = 14 |Logo = Olympic_rings.svg }} |- bgcolor="#FFFFFF" | 1. | align="left" | {{ZastavaMOK|NOR}} | style="background:#F7F6A8;" | 5 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 10 |- bgcolor="#FFFFFF" | 2. | align="left" | {{ZastavaMOK|URS}} | style="background:#F7F6A8;" | 3 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 3 | 9 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|3. | align="left" | {{ZastavaMOK|GDR}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"|5 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|GER}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 3 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |- bgcolor="#FFFFFF" | 5. | align="left" | {{ZastavaMOK|SWE}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 2 | 3 |- bgcolor="#FFFFFF" | 6. | align="left" | {{ZastavaMOK|RUS}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"|7. | align="left" | {{ZastavaMOK|FRG}}{{efn|name=GER|Nakon ujedinjenja Njemačke, od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] njemački sportisti nastupaju u zajedničkom timu}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | rowspan="2" |1 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|EUN}} | style="background:#F7F6A8;" | 1 | style="background:#DCE5E5;" | 0 | style="background:#FFDAB9;" | 0 |- bgcolor="#FFFFFF" | 9. | align="left" | {{ZastavaMOK|FIN}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 2 | style="background:#FFDAB9;" | 0 | 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | rowspan="2"| 10. | align="left" | {{ZastavaMOK|ITA}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 | rowspan="2"| 2 |- bgcolor="#FFFFFF" | align="left" | {{ZastavaMOK|BLR}} | style="background:#F7F6A8;" | 0 | style="background:#DCE5E5;" | 1 | style="background:#FFDAB9;" | 1 |} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}}{{Commonscat|Biathlon at the 2010 Winter Olympics}} *[http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/mens-20-kilometres.html Sports-Reference.com - 2010 Olympics Men's 20 km Individual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150515031520/http://www.sports-reference.com/olympics/winter/2010/BIA/mens-20-kilometres.html |date=15. 5. 2015 }} == Reference == {{reference}} [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] 0rr6h0xszsgno325127c4005xxe2m6d 0 444930 3668431 3506139 2024-11-21T18:46:53Z EFUNZE 166115 3668431 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet |naziv = Ekonomski fakultet u Zenici |slika = |latinsko_ime = |moto = |motobos = |osnovan = [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]].<ref name="EFZ"/> |vrsta = [[Fakultet]] |krovna = [[Univerzitet u Zenici]] |vjerska_pripadnost = |akademska_pripadnost = |izdaci = |budžet = |rukovodilac = |chairman = |chairperson = |chancellor = |predsjednik = |potpredsjednik = |vice_chancellor = |rektor = |prorektor = |dekan = Dr. sc. [[Alaudin Brkić]] |direktor = |vođa_titula = |akademsko_osoblje = |admin_osoblje = |studenti = |dodipl = |dipl = |doktorat = |ostali = |lokacija = |grad = [[Zenica]] |savezna_država = |provincija = [[Zeničko-dobojski kanton]] |država = [[Bosna i Hercegovina]] |koor = |kampus = |prijašnja_imena = |slobodna_oznaka = |boje = |atletika = |sportovi = |nadimak = |maskota = |udruženja = |web-sajt = [http://www.ef.unze.ba http://www.ef.unze.ba] |logo = |pushin_map = |fusnote = }} '''Ekonomski fakultet u Zenici''' je jedan od [[fakultet]]a [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]]. Fakultet je osnovan Odlukom [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštine Zeničko-dobojskog kantona]] od [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]]. godine.<ref name="EFZ">{{cite web|title=Ekonomski fakultet u Zenici:Historijat|url=http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|website=ef.unze.bal|access-date=20. 3. 2018|archive-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220090412/http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|url-status=dead}}</ref> Trenutno [[dekan]] fakulteta je dr. sc. [[Alaudin Brkić|Ajla Muratović-Dedić.]] == Historija == U periodu prije zvaničnog formiranja Ekonomskog fakulteta, u Zenici je postojala dislocirana nastava [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]]. Osnivanjem Univerziteta u Zenici namjera je bila da sve visokoškolske ustanove u gradu uđu u sastav novoosnovanog univerziteta. Na osnovu toga, [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona]] je 13. aprila 2005. formirala komisiju sa ciljem izrade nastavnog plana i programa kao i drugih akata potrebnih kako bi osnovala visokoškolska ustanova. Nakon ispunjena određenih uslova, 12. septembra iste godine, Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona formiran je Ekonomski fakultet u Zenici. Da je osnivanje fakulteta bilo opravdano pokazuje i činjenica da je u prvu akademsku godinu (2005/2006) upisano 239 redovnih i redovnih samofinansirajućih i 187 vanrednih studenata.<ref name="EFZ"/> Prva generacija studenata master studija (II ciklus studija) na ovom fakultetu upisana je akademske 2009/2010. godine. == Nastava == Studij na fakultetu je usklađen sa bolonjski principom i odvija se u tri ciklusa, po sistemu 4+1+3. Na dodiplomskom studiju postoje dva studijska odsjeka: * Odsjek za menadžment preduzeća * Odsjek za računovodstveni i revizijski menadžment. == Katedre == Na Fakultetu postoje 4 matične katedre a to su: * Ekonomska teorija i politika * Marketing * Menadžment i * Finansije i računovodstvo == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Zenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ef.unze.ba Službeni sajt fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303090720/https://ef.unze.ba/ |date=3. 3. 2022 }} {{Univerzitet u Zenici}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Univerzitet u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovanje u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2005.]] [[Kategorija:Fakulteti u Zenici]] [[Kategorija:Ekonomski fakulteti u Bosni i Hercegovini]] kiw13gh5124n1r3wcnhvcg5kehxkvqs 3668432 3668431 2024-11-21T18:48:16Z EFUNZE 166115 3668432 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Ekonomski fakultet u Zenici | slika = | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]].<ref name="EFZ"/> | vrsta = [[Fakultet]] | krovna = [[Univerzitet u Zenici]] | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = | dekan = Dr. sc. [[Ajla Muratović-Dedić]] | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Zenica]] | savezna_država = | provincija = [[Zeničko-dobojski kanton]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [http://www.ef.unze.ba http://www.ef.unze.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Ekonomski fakultet u Zenici''' je jedan od [[fakultet]]a [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]]. Fakultet je osnovan Odlukom [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštine Zeničko-dobojskog kantona]] od [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]]. godine.<ref name="EFZ">{{cite web|title=Ekonomski fakultet u Zenici:Historijat|url=http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|website=ef.unze.bal|access-date=20. 3. 2018|archive-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220090412/http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|url-status=dead}}</ref> Trenutno [[dekan]] fakulteta je dr. sc. [[Alaudin Brkić|Ajla Muratović-Dedić.]] == Historija == U periodu prije zvaničnog formiranja Ekonomskog fakulteta, u Zenici je postojala dislocirana nastava [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]]. Osnivanjem Univerziteta u Zenici namjera je bila da sve visokoškolske ustanove u gradu uđu u sastav novoosnovanog univerziteta. Na osnovu toga, [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona]] je 13. aprila 2005. formirala komisiju sa ciljem izrade nastavnog plana i programa kao i drugih akata potrebnih kako bi osnovala visokoškolska ustanova. Nakon ispunjena određenih uslova, 12. septembra iste godine, Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona formiran je Ekonomski fakultet u Zenici. Da je osnivanje fakulteta bilo opravdano pokazuje i činjenica da je u prvu akademsku godinu (2005/2006) upisano 239 redovnih i redovnih samofinansirajućih i 187 vanrednih studenata.<ref name="EFZ"/> Prva generacija studenata master studija (II ciklus studija) na ovom fakultetu upisana je akademske 2009/2010. godine. == Nastava == Studij na fakultetu je usklađen sa bolonjski principom i odvija se u tri ciklusa, po sistemu 4+1+3. Na dodiplomskom studiju postoje dva studijska odsjeka: * Odsjek za menadžment preduzeća * Odsjek za računovodstveni i revizijski menadžment. == Katedre == Na Fakultetu postoje 4 matične katedre a to su: * Ekonomska teorija i politika * Marketing * Menadžment i * Finansije i računovodstvo == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Zenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ef.unze.ba Službeni sajt fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303090720/https://ef.unze.ba/ |date=3. 3. 2022 }} {{Univerzitet u Zenici}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Univerzitet u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovanje u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2005.]] [[Kategorija:Fakulteti u Zenici]] [[Kategorija:Ekonomski fakulteti u Bosni i Hercegovini]] myr0uos0cngyjdbl4flt08hwuosc4qh 3668435 3668432 2024-11-21T19:02:33Z EFUNZE 166115 3668435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Ekonomski fakultet u Zenici | slika = | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]].<ref name="EFZ"/> | vrsta = [[Fakultet]] | krovna = [[Univerzitet u Zenici]] | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = | dekan = Dr. sc. [[Ajla Muratović-Dedić]] | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Zenica]] | savezna_država = | provincija = [[Zeničko-dobojski kanton]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [http://www.ef.unze.ba http://www.ef.unze.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Ekonomski fakultet u Zenici''' je jedan od [[fakultet]]a [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]]. Fakultet je osnovan Odlukom [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštine Zeničko-dobojskog kantona]] od [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]]. godine.<ref name="EFZ">{{cite web|title=Ekonomski fakultet u Zenici:Historijat|url=http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|website=ef.unze.bal|access-date=20. 3. 2018|archive-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220090412/http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|url-status=dead}}</ref> Trenutno [[dekan]] fakulteta je dr. sc. [[Alaudin Brkić|Ajla Muratović-Dedić.]] == Historija == U periodu prije zvaničnog formiranja Ekonomskog fakulteta, u Zenici je postojala dislocirana nastava [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]]. Osnivanjem Univerziteta u Zenici namjera je bila da sve visokoškolske ustanove u gradu uđu u sastav novoosnovanog univerziteta. Na osnovu toga, [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona]] je 13. aprila 2005. formirala komisiju sa ciljem izrade nastavnog plana i programa kao i drugih akata potrebnih kako bi osnovala visokoškolska ustanova. Nakon ispunjena određenih uslova, 12. septembra iste godine, Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona formiran je Ekonomski fakultet u Zenici. Da je osnivanje fakulteta bilo opravdano pokazuje i činjenica da je u prvu akademsku godinu (2005/2006) upisano 239 redovnih i redovnih samofinansirajućih i 187 vanrednih studenata.<ref name="EFZ"/> Prva generacija studenata master studija (II ciklus studija) na ovom fakultetu upisana je akademske 2009/2010. godine. == Nastava == Studij na fakultetu je usklađen sa bolonjski principom i odvija se u tri ciklusa, po sistemu 4+1+3. Trenutno na četverogodišnjem dodiplomskom studiju postoje dva studijska odsjeka: * Odsjek za menadžment * Odsjek za finansije i računovodstvo. Studenti okončanjem prvog ciklusa studija stiču zvanje diplomirani ekonomista sa naznakom odsjeka.<ref>{{Cite web|url=https://ef.unze.ba/|title=Ekonomija – Ekonomski fakultet Zenica|language=bs|access-date=2024-11-21}}</ref> Studij drugog ciklusa na Ekonomskom fakultetu Zenica realizuje se u trajanju jedne godine i to putem četiri studijska programa: - Menadžment preduzeća; - Računovodstveni i revizijski menadžment; - Poslovne i javne finansije; - Lokalni ekonomski razvoj i politika. Studenti okončanjem drugog ciklusa studija stiču zvanje magistar ekonomije sa naznakom odsjeka. Doktorski studij "Poslovna ekonomija" je studij trećeg ciklusa u trajanju od tri godine nako čega se stiče zvanje doktor ekonomskih nauka. == Katedre == Na Fakultetu postoje 4 matične katedre a to su: * Ekonomska teorija i politika * Marketing * Menadžment i * Finansije i računovodstvo == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Zenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ef.unze.ba Službeni sajt fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303090720/https://ef.unze.ba/ |date=3. 3. 2022 }} {{Univerzitet u Zenici}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Univerzitet u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovanje u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2005.]] [[Kategorija:Fakulteti u Zenici]] [[Kategorija:Ekonomski fakulteti u Bosni i Hercegovini]] j6zmsq15itqugy2d6izchpiamks38of 3668436 3668435 2024-11-21T19:03:19Z EFUNZE 166115 3668436 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Ekonomski fakultet u Zenici | slika = | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]].<ref name="EFZ"/> | vrsta = [[Fakultet]] | krovna = [[Univerzitet u Zenici]] | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = | dekan = Dr. sc. [[Ajla Muratović-Dedić]] | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Zenica]] | savezna_država = | provincija = [[Zeničko-dobojski kanton]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [http://www.ef.unze.ba http://www.ef.unze.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Ekonomski fakultet u Zenici''' je jedan od [[fakultet]]a [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]]. Fakultet je osnovan Odlukom [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštine Zeničko-dobojskog kantona]] od [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]]. godine.<ref name="EFZ">{{cite web|title=Ekonomski fakultet u Zenici:Historijat|url=http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|website=ef.unze.bal|access-date=20. 3. 2018|archive-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220090412/http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|url-status=dead}}</ref> Trenutno [[dekan]] fakulteta je dr. sc. [[Alaudin Brkić|Ajla Muratović-Dedić.]] == Historija == U periodu prije zvaničnog formiranja Ekonomskog fakulteta, u Zenici je postojala dislocirana nastava [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]]. Osnivanjem Univerziteta u Zenici namjera je bila da sve visokoškolske ustanove u gradu uđu u sastav novoosnovanog univerziteta. Na osnovu toga, [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona]] je 13. aprila 2005. formirala komisiju sa ciljem izrade nastavnog plana i programa kao i drugih akata potrebnih kako bi osnovala visokoškolska ustanova. Nakon ispunjena određenih uslova, 12. septembra iste godine, Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona formiran je Ekonomski fakultet u Zenici. Da je osnivanje fakulteta bilo opravdano pokazuje i činjenica da je u prvu akademsku godinu (2005/2006) upisano 239 redovnih i redovnih samofinansirajućih i 187 vanrednih studenata.<ref name="EFZ"/> Prva generacija studenata master studija (II ciklus studija) na ovom fakultetu upisana je akademske 2009/2010. godine. == Nastava == Studij na fakultetu je usklađen sa bolonjski principom i odvija se u tri ciklusa, po sistemu 4+1+3. Trenutno na četverogodišnjem dodiplomskom studiju postoje dva studijska odsjeka: * Odsjek za menadžment * Odsjek za finansije i računovodstvo. Studenti okončanjem prvog ciklusa studija stiču zvanje diplomirani ekonomista sa naznakom odsjeka.<ref>{{Cite web|url=https://ef.unze.ba/|title=Ekonomija – Ekonomski fakultet Zenica|language=bs|access-date=2024-11-21}}</ref> Studij drugog ciklusa na Ekonomskom fakultetu Zenica realizuje se u trajanju jedne godine i to putem četiri studijska programa: - Menadžment preduzeća; - Računovodstveni i revizijski menadžment; - Poslovne i javne finansije; - Lokalni ekonomski razvoj i politika. Studenti okončanjem drugog ciklusa studija stiču zvanje magistar ekonomije sa naznakom odsjeka. Doktorski studij "Poslovna ekonomija" je studij trećeg ciklusa u trajanju od tri godine nakon čega se stiče zvanje doktor ekonomskih nauka. == Katedre == Na Fakultetu postoje 4 matične katedre a to su: * Ekonomska teorija i politika * Marketing * Menadžment i * Finansije i računovodstvo == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Zenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ef.unze.ba Službeni sajt fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303090720/https://ef.unze.ba/ |date=3. 3. 2022 }} {{Univerzitet u Zenici}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Univerzitet u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovanje u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2005.]] [[Kategorija:Fakulteti u Zenici]] [[Kategorija:Ekonomski fakulteti u Bosni i Hercegovini]] 1iqsfodosl80egrs8aekxlntepbxnjk 3668437 3668436 2024-11-21T19:04:28Z EFUNZE 166115 3668437 wikitext text/x-wiki {{Infokutija univerzitet | naziv = Ekonomski fakultet u Zenici | slika = | latinsko_ime = | moto = | motobos = | osnovan = [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]].<ref name="EFZ"/> | vrsta = [[Fakultet]] | krovna = [[Univerzitet u Zenici]] | vjerska_pripadnost = | akademska_pripadnost = | izdaci = | budžet = | rukovodilac = | chairman = | chairperson = | chancellor = | predsjednik = | potpredsjednik = | vice_chancellor = | rektor = | prorektor = | dekan = Dr. sc. [[Ajla Muratović-Dedić]] | direktor = | vođa_titula = | akademsko_osoblje = | admin_osoblje = | studenti = | dodipl = | dipl = | doktorat = | ostali = | lokacija = | grad = [[Zenica]] | savezna_država = | provincija = [[Zeničko-dobojski kanton]] | država = [[Bosna i Hercegovina]] | koor = | kampus = | prijašnja_imena = | slobodna_oznaka = | boje = | atletika = | sportovi = | nadimak = | maskota = | udruženja = | web-sajt = [http://www.ef.unze.ba http://www.ef.unze.ba] | logo = | pushin_map = | fusnote = }} '''Ekonomski fakultet u Zenici''' je jedan od [[fakultet]]a [[Univerzitet u Zenici|Univerziteta u Zenici]]. Fakultet je osnovan Odlukom [[Skupština Zeničko-dobojskog kantona|Skupštine Zeničko-dobojskog kantona]] od [[12. septembar|12. septembra]] [[2005]]. godine.<ref name="EFZ">{{cite web|title=Ekonomski fakultet u Zenici:Historijat|url=http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|website=ef.unze.bal|access-date=20. 3. 2018|archive-date=20. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171220090412/http://www.ef.unze.ba/Istorija.html|url-status=dead}}</ref> Trenutno [[dekan]] fakulteta je dr. sc. [[Alaudin Brkić|Ajla Muratović-Dedić.]] == Historija == U periodu prije zvaničnog formiranja Ekonomskog fakulteta, u Zenici je postojala dislocirana nastava [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskog fakulteta u Sarajevu]]. Osnivanjem Univerziteta u Zenici namjera je bila da sve visokoškolske ustanove u gradu uđu u sastav novoosnovanog univerziteta. Na osnovu toga, [[Vlada Zeničko-dobojskog kantona]] je 13. aprila 2005. formirala komisiju sa ciljem izrade nastavnog plana i programa kao i drugih akata potrebnih kako bi osnovala visokoškolska ustanova. Nakon ispunjena određenih uslova, 12. septembra iste godine, Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona formiran je Ekonomski fakultet u Zenici. Da je osnivanje fakulteta bilo opravdano pokazuje i činjenica da je u prvu akademsku godinu (2005/2006) upisano 239 redovnih i redovnih samofinansirajućih i 187 vanrednih studenata.<ref name="EFZ"/> Prva generacija studenata master studija (II ciklus studija) na ovom fakultetu upisana je akademske 2009/2010. godine. == Nastava == Studij na fakultetu je usklađen sa bolonjski principom i odvija se u tri ciklusa, po sistemu 4+1+3. Trenutno na četverogodišnjem dodiplomskom studiju postoje dva studijska odsjeka: * Odsjek za menadžment * Odsjek za finansije i računovodstvo. Studenti okončanjem prvog ciklusa studija stiču zvanje diplomirani ekonomista sa naznakom odsjeka.<ref>{{Cite web|url=https://ef.unze.ba/|title=Ekonomija – Ekonomski fakultet Zenica|language=bs|access-date=2024-11-21}}</ref> Studij drugog ciklusa na Ekonomskom fakultetu Zenica realizuje se u trajanju jedne godine i to putem četiri studijska programa: - Menadžment preduzeća; - Računovodstveni i revizijski menadžment; - Poslovne i javne finansije; - Lokalni ekonomski razvoj i politika. Studenti okončanjem drugog ciklusa studija stiču zvanje magistar ekonomije sa naznakom odsjeka. Doktorski studij "Poslovna ekonomija" je studij trećeg ciklusa u trajanju od tri godine nakon čega se stiče zvanje doktor ekonomskih nauka. == Katedre == Na Ekonomskom fakultetu u Zenici postoji pet matičnih katedri, a to su: * Ekonomska teorija i politika * Marketing * Menadžment * Finansije i računovodstvo i * Kvantitativna ekonomija. == Također pogledajte == * [[Univerzitet u Zenici]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.ef.unze.ba Službeni sajt fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220303090720/https://ef.unze.ba/ |date=3. 3. 2022 }} {{Univerzitet u Zenici}} [[Kategorija:Fakulteti u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Univerzitet u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovanje u Zenici]] [[Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2005.]] [[Kategorija:Fakulteti u Zenici]] [[Kategorija:Ekonomski fakulteti u Bosni i Hercegovini]] pdhtzx6oyv90usgvdgudmbw03dtzbds 0 451736 3668423 3588807 2024-11-21T17:16:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668423 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Philip-ii-of-macedon.jpg|thumb|250px|desno| Prema tradiciji, [[Filip Makedonski]] je bio prvi koji je koristio moto: podijeli pa vladaj ([[Grčki jezik|grčki]] διαίρει καὶ βασίλευε ''diaírei kài basíleue'').]] '''Podijeli pa vladaj''' ({{jez-la|Divide et impera}})<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.merriam-webster.com/dictionary/divide%20et%20impera | title =''divide et impera'' | access-date=15. 5. 2012 | language=engleski | publisher=Merriam-Webster }}</ref> jedna je od najslavnijih latinskih izreka koja se pripisuje [[Gaj Julije Cezar|Juliju Cezaru]].<ref name=cezar>{{cite web | url =http://latin.topword.net/?Caesar | title =''Latin quotes by Julius Caesar'' | access-date=15. 5. 2012 | language =engleski | publisher =Valentin Anders | archive-url =https://web.archive.org/web/20170223042929/http://latin.topword.net/?Caesar | archive-date=23. 2. 2017 | url-status =dead }}</ref> Od njegovih vremena je to jedna od vrhunskih maksima [[Politika|politike]] i [[Sociologija|sociologije]], u nauci o vladanju. Ona predstavlja kombinaciju [[Politika|političkih]], [[Vojska|vojnih]] i [[Ekonomija|ekonomskih]] [[strategija]] koje omogućuju uspon i održavanje moći, razjedinjavanjem svojih protivnika, tako da se nisu u stanju suprostaviti. == Historija == Metodom ''Podijeli pa vladaj'' uspio je [[Antički Rim|rimski]] [[konzul]] i [[general]] [[Aulo Gabinije]] pacifizirati [[Judeja (rimska provincija)|Judeju]] podijelivši [[Jevreji|Jevreje]] na pet frakcija, kako je to opisao [[Josip Flavije]] u knjizi [[Jevrejski rat (Josip)|Jevrejski rat (De bello Judaico)]] (knjiga I, 169-170) <ref>{{cite web |url=http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=J.+BJ+1.159&redirect=true |title=''Flavius Josephus, The Wars of the Jews'' (Book I, section 159) |publisher=Perseus.tufts.edu |language=engleski |access-date=15. 5. 2012}}</ref> Zahvaljujući [[Strabon]]u i njegovoj knjizi ''Geografija''<ref>{{cite web |url=http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Strab.+8.7.1&redirect=true |title=Strabo, Geography, Book 8, chapter 7, section 1 |publisher=Perseus.tufts.edu |language=engleski |access-date=15. 5. 2012}}</ref> znamo da su se [[Antički Rim|Rimljani]] poslužili istom metodom da razjedine [[Ahajski savez]] nakon [[Treći makedonski rat|Trećeg makedonskog rata]] zavadivši dotadašnje saveznike međusobno, što je na kraju dovelo do raspada saveza [[146. pne.]] U novom dobu i [[Niccolò Machiavelli]] savjetovao je sličnu metodu u 6 poglavlju svoje knjige Umjetnost ratovanja (L'arte della guerra)<ref name=mak>{{cite web | url =http://ebooks.adelaide.edu.au/m/machiavelli/niccolo/m149a/chapter6.html | title =''The Art of War, by Niccolo Machiavelli (Sixth Book)'' | access-date=15. 5. 2012 | language =engleski | publisher =eBooks Adelaide.edu | archive-url =https://web.archive.org/web/20120409091540/http://ebooks.adelaide.edu.au/m/machiavelli/niccolo/m149a/chapter6.html | archive-date =9. 4. 2012 | url-status =dead }}</ref> po njemu dobar vojskovođa treba nastojati na sve načine da razjedini snage svojih neprijatelja, tako da njegov protivnik postane sumnjičav prema svojim ljudima u koje je dotad vjerovao, ili tako da ga na bilo koji način prisili da razdvoji svoje snage i na taj način ga oslabi. Korištenje strategije podijeli pa vladaj pripisuje se brojnim [[Evropa|evropskim]] vladarima od [[Francuska|francuskog]] [[Luj XI, kralj Francuske|Louisa XI]] do [[Habsburg]]ovaca. U svom eseju ''Vječni mir: Filozofska skica'' [[Immanuel Kant]] je maksimu ''Podijeli pa vladaj'' stavio kao treću za dobrog vladara, prve dvije su ''Fac et excusa'' (Djeluj, izvinjavaj se kasnije) i ''Si fecisti, nega'' (Kad si napravio, zabrani).<ref>{{cite web |url=http://www.constitution.org/kant/append1.htm |title=''Immanuel Kant: Perpetual Peace: Appendix I'' |publisher=Constitution.org |language=engleski |access-date=16. 5. 2012 |archive-date=2. 5. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090502223705/http://www.constitution.org/kant/append1.htm |url-status=dead }}</ref> == Karakteristike == Elementi metode ''Podijeli pa vladaj'' sastoje se od: * Stvaranja ili poticanja podjele među protivnicima kako bi ih se spriječilo da se udruže i tako ugroze vladara. * Pomaganja i poticanja svih onih koji su spremni na saradnju sa vladarom * Poticanja nepovjerenja i neprijateljstva između lokalnih vođa. * Poticanja besmislenih izdataka kod protivnika, kako bi se smanjila njihova odbrambena i politička sposobnost. Tokom historije ovom strategijom su se koristila brojna carstva, koja su na taj način željela proširiti svoje teritorije. Metodom ''Podijeli pa vladaj'' koriste se i preduzeća u [[Tržište|tržišnoj]] utakmici, da istisnu konkurenciju i zavladaju nekim tržištem. == Najpoznatiji primjeri == === Afrika === Metodom ''Podijeli pa vladaj'' koristile su se sve evropske kolonijalne sile u [[Utrka za Afriku|Kolonizaciji Afrike]] u drugoj polovini [[19. vijek]]a kad su ovladale nad gotovo cjelokupnim [[Afrika|afričkim]] kontinentom, sa relativno malim snagama. Ista politika primjenjuje se i u post kolonijalnom periodu, pa su brojne afričke zemlje međusobno ratovale ili su u stanju trajnog neprijateljsva, što omogućuje njihovim stvarnim gospodarima lakšu kontrolu nad njima.<ref>{{cite web |url=http://exploringafrica.matrix.msu.edu/students/curriculum/m7b/activity3.php |title=Unit Two: Studying Africa through the Social Studies |publisher=African Studies Center|language=engleski |access-date=15. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120107005056/http://exploringafrica.matrix.msu.edu/students/curriculum/m7b/activity3.php |archive-date=7. 1. 2012 |url-status=dead }}</ref> === Indijski podkontinent === [[Britansko carstvo|Britanci]] su uspješnim provođenjem politike ''Podijeli pa vladaj'' uspjeli ovladati cijelim [[Južna Azija|Indijskim potkontinentom]] i dugo vladati njime koristeći pritom male snage, stalno podstičući sukobe između lokalnih vladara (radža).<ref>{{cite web |url=http://www.english.emory.edu/Bahri/Part.html |title=''The Partition of India'' |3=author: Shirin Keen |publisher=African Studies Center |language=engleski |access-date=15. 5. 2012 |archive-date=2. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110902112115/http://www.english.emory.edu/Bahri/Part.html |url-status=dead }}</ref> === Bliski istok === * [[Sporazum Sykes-Picot|Sykes–Picotov sporazum]], kojim je podijeljen [[Bliski istok]] na interesne sfere, primjer je strategije "podijeli i vladaj". * Neki analitičari tvrde da SAD primjenjuju ovu strategiju na Bliskom istoku u 21. vijeku kroz raspirivanje [[Sunitski islam|sunitsko]]-[[Šiitski islam|šiitskog]] sukoba. Britanski pisac i predavač na [[Univerzitet Brunel]] u [[London]]u [[Nafeez Mosaddeq Ahmed]] navodi studiju [[RAND (korporacija)|RAND korporacije]] iz 2008. godine za američku vojsku koja je preporučila "podijeli i vladaj" kao moguću strategiju protiv [[Muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]] u "[[Rat protiv terorizma|dugom ratu]]".<ref>{{Cite journal|last=Pernin|first=Christopher G.|display-authors=et al|date=2008|title=Unfolding the Future of the Long War|url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monographs/2008/RAND_MG738.pdf|journal=US Army Training and Doctrine Command’s Army Capability Integration Center|volume=|pages=|via=RAND Arroyo}}</ref> Britanski stručnjak za bliskoistočna pitanja dr. [[Christopher Davidson]] tvrdi da se sadašnji [[Građanski rat u Jemenu (2015–)|Građanski rat (2015–) u Jemenu]] "zagađuje" od strane SAD-a i da bi ovo moglo biti dio šire strategije prikrivenog "poticanja podjele među saveznicima [[Iran]]a čime se omogućuje [[Izrael]]u da bude okružen slabim državama".<ref>{{Cite journal|last=Pernin|first=Christopher G.|display-authors=et al|date=2008|title=Unfolding the Future of the Long War|url=https://www.rand.org/content/dam/rand/pubs/monographs/2008/RAND_MG738.pdf|journal=US Army Training and Doctrine Command’s Army Capability Integration Center|volume=|pages=|via=RAND Arroyo}}</ref> === Venecuela === * [[Venecuela]] je najnoviji primjer primjene strategije podijeli i vladaj. [[SAD]] koriste sankcije protiv ove zemlje uzrokujući veliku nestašicu prehrambenih proizvoda i lijekova u očekivanju da se stanovnici Venecuele pobune i obore vladu u ovoj zemlji. Istovremeno, data je podrška predsjedniku Narodne skupštine Venecuele i vođi jedne od opozicionih stranaka [[Juan Guaidó|Juanu Guaidóu]]. Prema riječima američkog političkog analitičara i novinara [[Andre Vltchek|Andrea Vltcheka]]: {{Citat|Neprijateljstvo Sjedinjenih Amričkih Država prema venecuelanskoj vladi predstavljeno je u vidljivom obliku sankcija nametnutih Venecueli sa ciljem da se napravi klin između naroda i administracije predsjednika [[Nicolás Maduro|Nicolasa Madura]]. Sličnu situaciju vidjeli smo već u [[Irak]]u. Vidjeli smo sličnu situaciju kada su sankcije počele uništavati živote u [[Iran]]u i na mnogim drugim mjestima. U osnovi, sankcije su dio američkog ratovanja protiv Venecuele. To nije borba sa oružjem, već borba protiv siromašnih ljudi kojima je uskraćena hrana, medicina i druge osnovne potrebštine. Ali, to nisu samo Sjedinjene Države, nego Sjedinjene Države u sprezi sa venecuelanskom elitom. Ovi ljudi čine sve što je u njihovoj moći da uskrate građanima Venecuele osnovne potrebštine ... i to namjerno rade.}}<ref>{{cite web|url=https://www.presstv.com/Detail/2019/01/27/586935/Venezuela-US-sanctions-maduro|title=US favors divide between nation, government in Venezuela: Analyst|work=presstv.com|access-date=14. 2. 2019|archive-date=20. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190220060846/https://www.presstv.com/Detail/2019/01/27/586935/Venezuela-US-sanctions-maduro|url-status=dead}}</ref> === Jugoslavija === [[Datoteka:Signing the Dayton Agreement Milosevic Tudjman Izetbegovic.jpg|thumb|450px|desno|Bivši predsjednici Srbije [[Slobodan Milošević]], Hrvatske [[Franjo Tuđman]], Bosne i Hercegovine [[Alija Izetbegović]] prilikom potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]. Iza stoje, s lijeva na desno: [[Felipe González]], [[Bill Clinton]], [[Jacques Chirac]], [[Helmut Kohl]], [[John Major]] i [[Viktor Černomirdin]].]] U okupiranoj Jugoslaviji tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] fašistički okupator je koristio metodu "zavadi pa vladaj" kako bi okrenuo okupirane narode jedne protiv drugih. Na taj način su uspjeli da jednu grupu ustanika iz [[1941]] ([[Četnici|četnike]]) već početkom [[1942]]. godine privuku na svoju stranu i upotrijebe ih protiv druge ustaničke grupe ([[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]).<ref>IZVEŠTAJ KOMANDE 6. ARMIJSKOG KORPUSA OD 17. JANUARA 1942. KOMANDI 2. ARMIJE O KONTAKTIMA S RUKOVODIOCIMA ČETNIČKIH FORMACIJA [http://znaci.net/00001/4_13_1.htm]</ref> Također, Italijani su poticali četnike protiv [[Ustaše|ustaša]], da bi slabljenjem [[NDH]] "otvorili put daljeg širenja Rimskog carstva preko [[Velebit]]a i [[Dinara|Dinare]]" i da ustanak ne bi prerastao u antiokupatorski pokret.<ref name="Pop izdaje">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00001/15.pdf |title=Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988. |access-date=14. 2. 2019 |archive-date=13. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713014930/http://znaci.net/00001/15.pdf |url-status=dead }}</ref> Iako su upravo italijanski [[fašizam|fašisti]] doveli na vlast [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]], nakon srpskog ustanka oni će se predstavljati kao zaštitnici Srba od ustaškog [[genocid]]a. U skladu sa svojom politikom, Italijani će već 1942. regrutovati dio srpskih ustanika, četnika, u okupatorske jedinice [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]], protiv ustanika.<ref name="Pop izdaje"/> Marionetskoj politici međuetničkog istrebljenja suprotstavili su se jugoslavenski partizani svojom borbenom parolom "[[bratstvo i jedinstvo]]", kojom su nastojali da ostvare borbeno jedinstvo balkanskih naroda protiv okupatora. Krajem [[20. vijek]]a, iako se činilo da je to naivna metoda, i da ju je u [[Evropa|Evropi]] nemoguće ponovo uspješno primjeniti - slučaj bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], pokazuje da je ta metoda vječna, jer je veoma uspješno provedena.<ref>{{cite web |url=http://www.eroj.org/biblio/yugoslav/Chossudovsky.htm |title=''DISMANTLING FORMER YUGOSLAVIA, RECOLONISING BOSNIA'' |author=Michel Chossudovsky |publisher=Department of Economics, University of Ottawa |language=engleski |access-date=16. 5. 2012}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.workers.org/2008/world/kosovo_0228/ |title=Washington gets a new colony in the Balkans |author=Sara Flounders |publisher=Workers World |language=engleski |access-date=16. 5. 2012}}</ref> Istina, ona se ne bi mogla primjeniti da Jugoslavija nije bila zrela za to, ali ta metoda se oslanja na trajne ljudske mane koje su izgleda imanentne ljudima kao vrsti. == Također pogledajte== * [[Ad hominem]] * [[Govor mržnje]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.wisegeek.com/what-is-a-divide-and-conquer-strategy.htm/ What is a Divide and Conquer Strategy?, na wisegeek.com] [[Kategorija:Vojna strategija]] [[Kategorija:Imperijalizam]] [[Kategorija:Latinski izrazi]] rhxu2kb908039syp0migk85ls50q8qz 0 452652 3668360 3573114 2024-11-21T13:12:15Z AnToni 2325 3668360 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = štafeta | godina = 2019 | slika = Biathlon_pictogram.svg | veličina_slike = 150px | opis_slike = | mjesto = [[Östersund]], {{ZID|Švedska}} | datum = 16. marta 2019. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 23 | broj_ekipa = 23 | zlato = Synnøve Solemdal | zlato_2 = Ingrid Landmark Tandrevold | zlato_3 = Tiril Eckhoff | zlato_4 = Marte Olsbu Røiseland | zlato_NOK = NOR | srebro = Linn Persson | srebro_2 = Mona Brorsson | srebro_3 = Anna Magnusson | srebro_4 = Hanna Öberg | srebro_NOK = ŠVE | bronza = Anastasija Merkušina | bronza_2 = Vita Semerenko | bronza_3 = Julija Džima | bronza_4 = Valentina Semerenko | bronza_NOK = UKR | godina_p = 2017 | spol = žene | godina_s = 2020 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.}} '''Utrka u [[Biatlon#Discipline|ženskoj štafeti]]''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2019]], održala se se [[16. mart]]a 2019. u [[Švedska|švedskom]] gradu [[Östersund]]u.<ref>{{Cite web |url=http://www.2019ostersund.se/en/program/ |title=Program |access-date=17. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190412034604/https://www.2019ostersund.se/en/program/ |archive-date=12. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref><ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C51B2_1.1.pdf Startna lista]</ref> ==Rezultati== Početak utrke je bio u 13:15 po lokalnom vremenu ([[CET]]).<ref>[https://ibu.blob.core.windows.net/docs/1819/BT/SWRL/CH__/SWRL/BT_C73C_1.0.pdf Zvanični rezultati]</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" ! Plasman !! Startni<br>broj!! Ekipa !! Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold1}} || 3 || align=left|{{flagcountry|NOR}}<br><small>[[Synnøve Solemdal]]<br>[[Ingrid Landmark Tandrevold]]<br>[[Tiril Eckhoff]]<br>[[Marte Olsbu Røiseland]]</small> || '''1:12:00.1'''<br>17:46.8<br>17:46.8<br>18:31.9<br>17:48.8 || '''0+5 1+3'''<br>0+2 0+0<br>0+0 0+0<br>0+2 1+3<br>0+1 0+0 || |- | {{silver2}} || 5 || align=left|{{flagcountry|SWE}}<br><small>[[Linn Persson]]<br>[[Mona Brorsson]]<br>[[Anna Magnusson]]<br>[[Hanna Öberg]]</small> || '''1:12:24.4'''<br>17:27.0<br>18:08.4<br>17:52.8<br>18:56.2 || '''0+2 0+4'''<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0<br>0+2 0+3 || {{sort|+0:24.3|+24.3}} |- | {{bronze3}} || 10 || align=left|{{flagcountry|UKR}}<br><small>[[Anastasija Merkušina]]<br>[[Vita Semerenko]]<br>[[Julija Džima]]<br>[[Valentina Semerenko]]</small> || '''1:12:35.2'''<br>17:18.7<br>18:10.1<br>18:39.3<br>18:27.1 || '''0+2 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1 || {{sort|+0:35.1|+35.1}} |- | 4 || 1 || align=left|{{flagcountry|GER}}<br><small>[[Vanessa Hinz]]<br>[[Franziska Hildebrand]]<br>[[Denise Herrmann]]<br>[[Laura Dahlmeier]]</small> || '''1:12:35.7'''<br>18:02.8<br>18:47.6<br>17:41.3<br>18:04.0 || '''0+8 1+6'''<br>0+1 1+3<br>0+3 0+1<br>0+2 0+2<br>0+2 0+0 || {{sort|+0:35.6|+35.6}} |- | 5 || 4 || align=left|{{flagcountry|RUS}}<br><small>[[Evgenija Pavlova]]<br>[[Svetlana Mironova (biatlonka)|Svetlana Mironova]]<br>[[Uliana Kaiševa]]<br>[[Ekaterina Jurlova-Percht]]</small> || '''1:12:43.7'''<br>17:37.2<br>18:46.1<br>18:04.6<br>18:15.8 || '''0+4 0+8'''<br>0+0 0+2<br>0+3 0+3<br>0+1 0+0<br>0+0 0+3 || {{sort|+0:43.6|+43.6}} |- | 6 || 15 || align=left|{{flagcountry|SVK}}<br><small>[[Ivona Fialková]]<br>[[Terézia Poliaková]]<br>[[Anastasiya Kuzmina]]<br>[[Paulína Fialková]]</small> || '''1:12:53.2'''<br>17:43.2<br>19:20.8<br>17:42.1<br>18:07.1 || '''0+5 0+4'''<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1<br>0+2 0+1<br>0+2 0+0 || {{sort|+0:53.1|+53.1}} |- | 7 || 19 || align=left|{{flagcountry|POL}}<br><small>[[Kinga Zbylut]]<br>[[Monika Hojnisz]]<br>[[Magdalena Gwizdoń]]<br>[[Kamila Żuk]]</small> || '''1:13:47.2'''<br>18:17.4<br>18:18.8<br>18:45.8<br>18:25.2 || '''0+4 0+5'''<br>0+2 0+3<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+0 || +1:47.1 |- | 8 || 2 || align=left|{{flagcountry|FRA}}<br><small>[[Anaïs Chevalier]]<br>[[Célia Aymonier]]<br>[[Julia Simon]]<br>[[Justine Braisaz]]</small> || '''1:13:57.5'''<br>18:06.6<br>19:40.0<br>17:54.4<br>18:16.5 || '''0+1 3+5'''<br>0+0 0+2<br>0+0 3+3<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0 || +1:57.4 |- | 9 || 11 || align=left|{{flagcountry|USA}}<br><small>[[Susan Dunklee]]<br>[[Clare Egan]]<br>[[Joanne Reid]]<br>[[Emily Dreissigacker]]</small> || '''1:14:22.4'''<br>17:23.4<br>17:48.8<br>18:33.2<br>20:37.0 || '''0+0 2+5'''<br>0+0 0+1<br>0+0 0+0<br>0+0 0+1<br>0+0 2+3 || +2:22.3 |- | 10 || 6 || align=left|{{flagcountry|ITA}}<br><small>[[Lisa Vittozzi]]<br>[[Nicole Gontier]]<br>[[Alexia Runggaldier]]<br>[[Federica Sanfilippo]]</small> || '''1:14:33.0'''<br>17:13.3<br>17:59.4<br>20:20.7<br>18:59.6 || '''0+4 1+5'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+0<br>0+0 1+3<br>0+3 0+0 || +2:32.9 |- | 11 || 8 || align=left|{{flagcountry|BLR}}<br><small>[[Dinara Alimbekava]]<br>[[Irina Kruchinkina]]<br>[[Elena Kruchinkina]]<br>[[Irina Krjuko]]</small> || '''1:14:33.2'''<br>18:43.1<br>18:48.5<br>18:26.4<br>18:35.2 || '''1+5 0+4'''<br>1+3 0+1<br>0+1 0+0<br>0+0 0+2<br>0+1 0+1 || +2:33.1 |- | 12 || 12 || align=left|{{flagcountry|EST}}<br><small>[[Regina Oja]]<br>[[Tuuli Tomingas]]<br>[[Johanna Talihärm]]<br>[[Meril Beilmann]]</small> || '''1:15:04.7'''<br>17:49.2<br>18:30.8<br>19:12.8<br>19:31.9 || '''0+6 0+5'''<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+2 0+3<br>0+2 0+0 || +3:04.6 |- | 13 || 9 || align=left|{{flagcountry|SUI}}<br><small>[[Aita Gasparin]]<br>[[Elisa Gasparin]]<br>[[Lena Häcki]]<br>[[Selina Gasparin]]</small> || '''1:15:25.4'''<br>18:29.1<br>18:17.0<br>19:19.1<br>19:20.2 || '''0+6 2+6'''<br>0+2 0+0<br>0+0 0+1<br>0+2 2+3<br>0+2 0+2 || +3:25.3 |- | 14 || 14 || align=left|{{flagcountry|CAN}}<br><small>[[Sarah Beaudry]]<br>[[Emma Lunder]]<br>[[Megan Bankes]]<br>[[Rosanna Crawford]]</small> || '''1:15:40.0'''<br>17:50.5<br>19:22.8<br>19:19.3<br>19:07.4 || '''1+6 0+3'''<br>0+1 0+1<br>1+3 0+0<br>0+2 0+1<br>0+0 0+1 || +3:39.9 |- | 15 || 7 || align=left|{{flagcountry|CZE}}<br><small>[[Eva Puskarčíková]]<br>[[Jessica Jislová]]<br>[[Markéta Davidová]]<br>[[Veronika Vítková]]</small> || '''1:15:52.0'''<br>19:45.1<br>18:19.7<br>19:14.5<br>18:32.7 || '''4+6 0+3'''<br>3+3 0+2<br>0+0 0+0<br>1+3 0+1<br>0+0 0+0 || +3:51.9 |- | 16 || 13 || align=left|{{flagcountry|AUT}}<br><small>[[Lisa Theresa Hauser]]<br>[[Julia Schwaiger]]<br>[[Christina Rieder]]<br>[[Katharina Innerhofer]]</small> || '''1:16:17.2'''<br>17:50.8<br>19:53.0<br>19:30.9<br>19:02.5 || '''0+5 1+7'''<br>0+0 0+2<br>0+1 1+3<br>0+2 0+0<br>0+2 0+2 || +4:17.1 |- | 17 || 16 || align=left|{{flagcountry|CHN}}<br><small>[[Tang Jialin]]<br>[[Chu Yuanmeng]]<br>[[Meng Fanqi]]<br>[[Zhang Yan (biatlonka)|Zhang Yan]]</small> || '''1:16:31.7'''<br>17:53.2<br>20:02.0<br>19:14.6<br>19:21.9 || '''1+4 0+3'''<br>0+0 0+0<br>1+3 0+1<br>0+0 0+0<br>0+1 0+2 || +4:31.6 |- | 18 || 23 || align=left|{{flagcountry|KAZ}}<br><small>[[Galina Vishnevskaya (biathlete)|Galina Vishnevskaya]]<br>[[Yelizaveta Belchenko]]<br>[[Lyudmila Akhatova]]<br>[[Anastasiya Kondratyeva]]</small> || '''1:17:35.8'''<br>17:55.2<br>19:16.8<br>19:54.0<br>20:29.8 || '''0+5 0+3'''<br>0+0 0+0<br>0+1 0+0<br>0+1 0+2<br>0+3 0+1 || +5:35.7 |- | 19 || 18 || align=left|{{flagcountry|JPN}}<br><small>[[Fuyuko Tachizaki]]<br>[[Sari Furuya|Sari Maeda]]<br>[[Yurie Tanaka]]<br>[[Asuka Hachisuka]]</small> || '''1:17:43.3'''<br>18:10.2<br>19:04.4<br>19:59.8<br>20:28.9 || '''0+5 0+6'''<br>0+1 0+2<br>0+0 0+2<br>0+3 0+1<br>0+1 0+1 || +5:43.2 |- | 20 || 17 || align=left|{{flagcountry|BUL}}<br><small>[[Daniela Kadeva]]<br>[[Desislava Stoyanova]]<br>[[Milena Todorova]]<br>[[Emilia Yordanova]]</small> || valign=top|'''{{sort|2|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:20.3<br>20:14.8<br>20:19.9 || valign=top|'''2+7 0+5'''<br>0+1 0+2<br>2+3 0+0<br>0+3 0+3 || rowspan=4|{{hs|+9:59.9}} |- | 21 || 20 || align=left|{{flagcountry|KOR}}<br><small>[[Ana Frolina]]<br>[[Kim Seon-su]]<br>[[Ko Eun-jung]]<br>[[Park Ji-ae]]</small> || valign=top|'''{{sort|3|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>17:54.0<br>20:46.1 || valign=top|'''0+4 0+1'''<br>0+0 0+0<br>0+2 0+1<br>0+2 0+0 |- | 22 || 21 || align=left|{{flagcountry|FIN}}<br><small>[[Suvi Minkkinen]]<br>[[Venla Lehtonen]]<br>[[Sanna Markkanen]]<br>[[Laura Toivanen]]</small> || valign=top|'''{{sort|4|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:35.3<br>20:13.2 || valign=top|'''0+5 2+9'''<br>0+0 0+3<br>0+3 1+3<br>0+2 1+3 |- | 23 || 22 || align=left|{{flagcountry|SVN}}<br><small>[[Urška Poje]]<br>[[Polona Klemenčič]]<br>[[Lea Einfalt]]<br>[[Nina Zadravec]]</small> || valign=top|'''{{sort|5|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}}}'''<br>18:28.2<br>20:37.9 || valign=top|'''3+8 1+6'''<br>0+2 0+0<br>2+3 0+3<br>1+3 1+3 |} == Napomene== <references group="N"/> <references group="lower-alpha"/> ==Reference== {{reference}} {{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2019.]] te7myefy314yjsuvoow3lyab3821j59 0 455806 3668417 3520800 2024-11-21T16:44:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668417 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv ='''Vaskularne biljke''' | slika =Athyrium filix-femina0.jpg | slika_opis =''[[Athyrium filix-femina]]'' |slika_širina=250px | status = (Vidi [[IUCN]]-ov crveni popis kratica) | regnum =[[Plantae]] | subregnum = [[Viridiplantae]] | infraregnum =[[Streptophyta]] | superdivisio = [[Embryophyta]] | divisio ='''''Tracheophyta''''' | divisio_autorstvo=<small>Sinnott, 1935 ex Cavalier-Smith, 1998</small> }} '''Vaskularne biljke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''vasculum'' = cijev, kanal, provodni sud) poznate i kao ''Tracheophyta'' (od [[Grčki jezik|grčkog]] naziva ''trahea'') su [[kopnene biljke]] koje čine veliku grupu poznatu pod nazivom [[Streptophyta]], sa dvije podgrupe: # [[Paprati]] ([[Pteridophyta]], [[Pteridophytina]]) sa pravim [[paprati]]ma, [[prapaprati]]ma, [[preslica]]ma i [[crvotočine|crvotočinama]], i #[[Spermatophytina]] (Spermatophyta) biljke [[sjemenjače]]<ref>[http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=846496 ITIS Tracheophyta]</ref>. Vaskularne biljke imaju, [[list]], [[stabljika|stabljiku]] i [[korijen]]. Pojavile su se u [[silur]]u (443,8 − 419,2 miliona godina) i traju do [[holocen|danas]]. [[Datoteka:Japonolirion osense 1.JPG|thumb|250px|desno|''[[Japonolirion osense]]'', [[Petrosaviales]], [[Liliopsida]].]] [[Datoteka:Cyclanthus bipartitus kz1.jpg|mini|desno|[[Cyclanthus bipartitus]], [[Pandanales]], [[Liliopsida]].]] == Razredi i redovi == {| style="background:#EEE9E9;" border="1" | align="left" | {{div col|3}} * '''''[[Cycadopsida]]''''' ** '''[[Cycadales]]''' * ''[[Equisetopsida]]''''' ** '''[[Equisetales]]''' * '''''[[Ginkgoopsida]]''''' ** '''[[Ginkgoales]]''' * '''''[[Gnetopsida]]''''' <small>Thomé</small> ** '''[[Ephedrales]]''' ** '''[[Gnetales]]''' ** '''[[Welwitschiales]]''' * '''''[[Liliopsida]]''''' ** '''[[Acorales]]''' ** '''[[Alismatales]]''' ** '''[[Arecales]]''' ** '''[[Asparagales]]''' ** '''[[Commelinales]]''' ** '''[[Dioscoreales]]''' ** '''[[Liliales]]''' ** '''[[Pandanales]]''' ** '''[[Petrosaviales]]''' ** '''[[Poales]]''' ** '''[[Zingiberales]]''' * '''''[[Lycopodiopsida]]''''' ** '''[[Isoetales]]''' ** '''[[Lycopodiales]]''' ** ''[[Selaginellales]]'' * '''''[[Magnoliopsida]]''''' ** '''[[Amborellales]]''' ** '''[[Apiales]]''' ** '''[[Aquifoliales]]''' ** '''[[Asterales]]''' ** '''[[Austrobaileyales]]''' ** '''[[Berberidopsidales]]''' ** '''[[Boraginales]]''' ** '''[[Brassicales]]''' ** '''[[Bruniales]]''' ** '''[[Buxales]]''' ** '''[[Canellales]]''' ** '''[[Caryophyllales]]''' ** '''[[Celastrales]]''' ** '''[[Ceratophyllales]]''' ** '''[[Chloranthales]]''' ** '''[[Cornales]]''' ** '''[[Crossosomatales]]''' ** '''[[Cucurbitales]]''' ** '''[[Dilleniales]]''' ** ''[[Dipsacales]]'' ** '''[[Ericales]]''' ** '''[[Escalloniales]]''' ** '''[[Fabales]]''' ** '''[[Fagales]]''' ** '''[[Garryales]]''' ** '''[[Gentianales]]''' ** '''[[Geraniales]]''' ** '''[[Gunnerales]]''' ** '''[[Huerteales]]''' ** '''[[Icacinales]]''' ** '''[[Lamiales]]''' ** '''[[Laurales]]''' ** '''[[Magnoliales]]''' ** ''[[Malpighiales]]'' ** '''[[Malvales]]''' ** '''[[Metteniusales]]''' ** '''[[Myrtales]]''' ** '''[[Nymphaeales]]''' ** '''[[Oxalidales]]''' ** '''[[Paracryphiales]]''' ** '''[[Picramniales]]''' ** '''[[Piperales]]''' ** '''[[Proteales]]''' ** '''[[Ranunculales]]''' ** '''[[Rosales]]''' ** '''[[Santalales]]''' ** '''[[Sapindales]]''' ** '''[[Saxifragales]]''' ** '''[[Solanales]]''' ** '''[[Trochodendrales]]''' ** '''[[Vahliales]]''' ** '''[[Vitales]]''' ** '''[[Zygophyllales]]''' * '''''[[Marattiopsida]]''''' <small>Doweld</small> ** '''[[Marattiales]]''' * '''''[[Pinopsida]]''''' ** '''[[Pinales]]''' * '''''[[Polypodiopsida]]''''' <small>Cronquist, Takht. & Zimmerm.</small> ** '''[[Cyatheales]]''' ** '''[[Gleicheniales]]''' ** '''[[Hymenophyllales]]''' ** '''[[Osmundales]]''' ** '''[[Polypodiales]]''' ** '''[[Salviniales]]''' ** '''[[Schizaeales]]''' * '''''[[Psilotopsida]]''''' <small>D. H. Scott</small> ** '''[[Ophioglossales]]''' ** '''[[Psilotales]]''' {{div col end}} |} {{div col|3}} == '''Sekcija''' '''''[[Pteridophyta]]''''' − prave [[paprati]] == === '''''[[Equisetopsida]]''''' <small>C. Agardh</small> [[preslice]] === * ''[[Equisetales]]'' ** '''''[[Equisetaceae]]''''': ''[[Equisetum]]'' === '''''[[Lycopodiopsida]]''''' <small>Bartl.</small> [[crvotočnice]] === * ''[[Isoetales]]'' ** '''''[[Isoetaceae]]''''': ''[[Isoetes]]'' * ''[[Lycopodiales]]'' ** '''''[[Lycopodiaceae]]''''': ''[[Austrolycopodium]]'', ''[[Diphasiastrum]]'', ''[[Huperzia]]'', ''[[Lycopodiella]]'', ''[[Lycopodium]]'', ''[[Palhinhaea]]'', ''[[Phlegmariurus]]'', ''[[Phylloglossum]]'', ''[[Pseudolycopodiella]]'' * ''[[Selaginellales]]'' ** '''''[[Selaginellaceae]]''''': ''[[Selaginella]]'' === '''''[[Marattiopsida]]''''' <small>Doweld</small> === * ''[[Marattiales]]'' ** ''[[Marattiaceae]]'': [[Angiopteris]], [[Christensenia]], [[Danaea]], [[Eupodium]], [[Marattia]], [[Ptisana]] === '''''[[Psilotopsida]]''''' <small>D. H. Scott</small> === * ''[[Ophioglossales]]'' ** ''[[Ophioglossaceae]]'': ''[[Botrychium]]'', ''[[Cheiroglossa]]'', ''[[Helminthostachys]]'', ''[[Mankyua]]'', ''[[Ophioglossum]]'' * ''[[Psilotales]]'' ** ''[[Psilotaceae]]'': ''[[Psilotum]]'', ''[[Tmesipteris]]'' === '''''[[Polypodiopsida]]''''' <small>Cronquist, Takht. & Zimmerm. − [[paprati]]</small> === * ''[[Cyatheales]]'' ** ''[[Cibotiaceae]]'' ** ''[[Culcitaceae]]'' ** ''[[Cyatheaceae]]'' ** ''[[Dicksoniaceae]]'' ** ''[[Loxsomataceae]]'' ** ''[[Metaxyaceae]]'' ** ''[[Plagiogyriaceae]]'' ** ''[[Thyrsopteridaceae]]'' * ''[[Gleicheniales]]'' ** ''[[Dipteridaceae]]'' ** ''[[Gleicheniaceae]]'' ** ''[[Matoniaceae]]'' * ''[[Hymenophyllales]]'' ** ''[[Hymenophyllaceae]]'' * ''[[Osmundales]]'' ** ''[[Osmundaceae]]'' * ''[[Polypodiales]]'' ** ''[[Aspleniaceae]]'' ** ''[[Athyriaceae]]'' ** ''[[Blechnaceae]]'' ** ''[[Cystopteridaceae]]'' ** ''[[Davalliaceae]]'' ** ''[[Dennstaedtiaceae]]'' ** ''[[Desmophlebiaceae]]'' ** ''[[Diplaziopsidaceae]]'' ** ''[[Dryopteridaceae]]'' ** ''[[Hemidictyaceae]]'' ** ''[[Hypodematiaceae]]'' ** ''[[Lindsaeaceae]]'' ** ''[[Lomariopsidaceae]]'' ** ''[[Lonchitidaceae]]'' ** ''[[Oleandraceae]]'' ** ''[[Onocleaceae]]'' ** ''[[Polypodiaceae]]'' ** ''[[Pteridaceae]]'' ** ''[[Rhachidosoridaceae]]'' ** ''[[Saccolomataceae]]'' ** ''[[Tectariaceae]]'' ** ''[[Thelypteridaceae]]'' ** ''[[Woodsiaceae]]'' * ''[[Salviniales]]'' ** ''[[Marsileaceae]]'' ** ''[[Salviniaceae]]'' * ''[[Schizaeales]]'' ** ''[[Anemiaceae]]'' ** ''[[Schizaeaceae]]'' =='''Sekcija''' '''''[[Spermatophyta]]''''' − [[Sjemenjače]] == === ''[[Gymnospermae]]'' − [[golosjemenjače]] === *'''''[[Cycadopsida]]''''' [[cikadovnice]] ** ''[[Cycadales]]'' *** '''''[[Cycadaceae]]''''': ''[[Cycas]]'' *** '''''[[Zamiaceae]]''''': ''[[Bowenia]]'', ''[[Ceratozamia]]'', ''[[Dioon]]'', ''[[Encephalartos]]'', ''[[Lepidozamia]]'', ''[[Macrozamia]]'', ''[[Microcycas]]'', ''[[Stangeria]]'', ''[[Zamia]]'' *'''''[[Ginkgoopsida]]''''' ** ''[[Ginkgoales]]'' <small>Gorozh.</small> ***'''''[[Ginkgoaceae]]''''' <small>Engl.</small>, [[Ginkgo]] *'''''[[Gnetopsida]]''''' <small>Thomé</small> ** ''[[Ephedrales]]'' [[kositernicolike]] *** '''''[[Ephedraceae]]''''': ''[[Ephedra]]'' ** ''[[Gnetales]]'' ***'''''[[Gnetaceae]]''''': ''[[Gnetum]]'' ** ''[[Welwitschiales]]'' ***'''''[[Welwitschiaceae]]''''': ''[[Welwitschia]]'' *'''''[[Pinopsida]]''''' ** ''[[Pinales]]'' ** ''[[Araucariaceae]]'' ** ''[[Cephalotaxaceae]]'' ** ''[[Cupressaceae]]'' ** ''[[Pinaceae]]'' ** ''[[Podocarpaceae]]'' ** ''[[Sciadopityaceae]]'' ** ''[[Taxaceae]]'' === '''''[[Angiospermae]]''''' − [[Kriptosjemenjače]] === * '''''[[Liliopsida]]''''' ** '''[[Acorales]]''' *** '''''[[Acoraceae]]''''': ''[[Acorus]]'' ** '''[[Alismatales]]''' *** '''''[[Alismataceae]]''''': ''[[Albidella]]'', ''[[Alisma]]'', ''[[Astonia]]'', ''[[Baldellia]]'', ''[[Burnatia]]'', ''[[Butomopsis]]'', ''[[Caldesia]]'', ''[[Damasonium]]'', ''[[Echinodorus]]'', ''[[Helanthium]]'', ''[[Hydrocleys]]'', ''[[Limnocharis]]'', ''[[Limnophyton]]'', ''[[Luronium]]'', ''[[Ranalisma]]'', ''[[Sagittaria]]'', ''[[Wiesneria]]'' *** '''''[[Aponogetonaceae]]''''': ''[[Aponogeton]]'' *** '''''[[Araceae]]''''': ''[[Aglaodorum]]'', ''[[Aglaonema]]'', ''[[Alloschemone]]'', ''[[Alocasia]]'', ''[[Ambrosina]]'', ''[[Amorphophallus]]'', ''[[Amydrium]]'', ''[[Anadendrum]]'', ''[[Anaphyllopsis]]'', ''[[Anaphyllum]]'', ''[[Anchomanes]]'', ''[[Anthurium]]'', ''[[Anubias]]'', ''[[Apoballis]]'', ''[[Aridarum]]'', ''[[Ariopsis]]'', ''[[Arisaema]]'', ''[[Arisarum]]'', ''[[Arophyton]]'', ''[[Arum]]'', ''[[Asterostigma]]'', ''[[Bakoa]]'', ''[[Biarum]]'', ''[[Bognera]]'', ''[[Bucephalandra]]'', ''[[Caladium]]'', ''[[Calla]]'', ''[[Callopsis]]'', ''[[Carlephyton]]'', ''[[Cercestis]]'', ''[[Chlorospatha]]'', ''[[Colletogyne]]'', ''[[Colocasia]]'', ''[[Croatiella]]'', ''[[Cryptocoryne]]'', ''[[Culcasia]]'', ''[[Cyrtosperma]]'', ''[[Dieffenbachia]]'', ''[[Dracontioides]]'', ''[[Dracontium]]'', ''[[Dracunculus]]'', ''[[Eminium]]'', ''[[Epipremnum]]'', ''[[Filarum]]'', ''[[Furtadoa]]'', ''[[Gearum]]'', ''[[Gonatopus]]'', ''[[Gorgonidium]]'', ''[[Gymnostachys]]'', ''[[Hapaline]]'', ''[[Helicodiceros]]'', ''[[Hestia]]'', ''[[Heteropsis]]'', ''[[Holochlamys]]'', ''[[Homalomena]]'', ''[[Incarum]]'', ''[[Jasarum]]'', ''[[Lagenandra]]'', ''[[Lasia]]'', ''[[Lasimorpha]]'', ''[[Lemna]]'', ''[[Lorenzia]]'', ''[[Lysichiton]]'', ''[[Mangonia]]'', ''[[Monstera]]'', ''[[Montrichardia]]'', ''[[Nephthytis]]'', ''[[Ooia]]'', ''[[Orontium]]'', ''[[Pedicellarum]]'', ''[[Peltandra]]'', ''[[Philodendron]]'', ''[[Philonotion]]'', ''[[Phymatarum]]'', ''[[Pichinia]]'', ''[[Pinellia]]'', ''[[Piptospatha]]'', ''[[Pistia]]'', ''[[Podolasia]]'', ''[[Pothoidium]]'', ''[[Pothos]]'', ''[[Protarum]]'', ''[[Pseudohydrosme]]'', ''[[Pycnospatha]]'', ''[[Remusatia]]'', ''[[Rhaphidophora]]'', ''[[Rhodospatha]]'', ''[[Sauromatum]]'', ''[[Scaphispatha]]'', ''[[Schismatoglottis]]'', ''[[Schottariella]]'', ''[[Scindapsus]]'', ''[[Spathantheum]]'', ''[[Spathicarpa]]'', ''[[Spathiphyllum]]'', ''[[Spirodela]]'', ''[[Stenospermation]]'', ''[[Steudnera]]'', ''[[Stylochaeton]]'', ''[[Symplocarpus]]'', ''[[Synandrospadix]]'', ''[[Syngonium]]'', ''[[Taccarum]]'', ''[[Theriophonum]]'', ''[[Typhonium]]'', ''[[Typhonodorum]]'', ''[[Ulearum]]'', ''[[Urospatha]]'', ''[[Wolffia]]'', ''[[Wolffiella]]'', ''[[Xanthosoma]]'', ''[[Zamioculcas]]'', ''[[Zantedeschia]]'', ''[[Zomicarpa]]'', ''[[Zomicarpella]]'' *** '''''[[Butomaceae]]''''': ''[[Butomus]]'' *** '''''[[Cymodoceaceae]]''''': ''[[Amphibolis]]'', ''[[Cymodocea]]'', ''[[Halodule]]'', ''[[Syringodium]]'', ''[[Thalassodendron]]'' *** '''''[[Hydrocharitaceae]]''''': ''[[Appertiella]]'', ''[[Blyxa]]'', ''[[Egeria]]'', ''[[Elodea]]'', ''[[Enhalus]]'', ''[[Halophila]]'', ''[[Hydrilla]]'', ''[[Hydrocharis]]'', ''[[Lagarosiphon]]'', ''[[Limnobium]]'', ''[[Najas]]'', ''[[Nechamandra]]'', ''[[Ottelia]]'', ''[[Stratiotes]]'', ''[[Thalassia]]'', ''[[Vallisneria]]'' *** '''''[[Juncaginaceae]]''''': ''[[Cycnogeton]]'', ''[[Maundia]]'', ''[[Tetroncium]]'', ''[[Triglochin]]'' *** '''''[[Posidoniaceae]]''''': ''[[Posidonia]]'' *** '''''[[Potamogetonaceae]]''''': ''[[Althenia]]'', ''[[Groenlandia]]'', ''[[Lepilaena]]'', ''[[Potamogeton]]'', ''[[Stuckenia]]'', ''[[Zannichellia]]'' *** '''''[[Ruppiaceae]]''''': ''[[Ruppia]]'' *** '''''[[Scheuchzeriaceae]]''''': ''[[Scheuchzeria]]'' *** '''''[[Tofieldiaceae]]''''': ''[[Harperocallis]]'', ''[[Pleea]]'', ''[[Tofieldia]]'', ''[[Triantha]]'' *** '''''[[Zosteraceae]]''''': ''[[Phyllospadix]]'', ''[[Zostera]]'' ** '''[[Arecales]]''' *** '''''[[Arecaceae]]''''': ''[[Acanthophoenix]]'', ''[[Acoelorrhaphe]]'', ''[[Acrocomia]]'', ''[[Actinokentia]]'', ''[[Actinorhytis]]'', ''[[Adonidia]]'', ''[[Aiphanes]]'', ''[[Allagoptera]]'', ''[[Ammandra]]'', ''[[Aphandra]]'', ''[[Archontophoenix]]'', ''[[Areca]]'', ''[[Arenga]]'', ''[[Asterogyne]]'', ''[[Astrocaryum]]'', ''[[Attalea]]'', ''[[Bactris]]'', ''[[Balaka]]'', ''[[Barcella]]'', ''[[Basselinia]]'', ''[[Beccariophoenix]]'', ''[[Bentinckia]]'', ''[[Bismarckia]]'', ''[[Borassodendron]]'', ''[[Borassus]]'', ''[[Brahea]]'', ''[[Brassiophoenix]]'', ''[[Burretiokentia]]'', ''[[Butia]]'', ''[[Butyagrus]]'', ''[[Calamus]]'', ''[[Calyptrocalyx]]'', ''[[Calyptrogyne]]'', ''[[Calyptronoma]]'', ''[[Carpentaria]]'', ''[[Carpoxylon]]'', ''[[Caryota]]'', ''[[Ceratolobus]]'', ''[[Ceroxylon]]'', ''[[Chamaedorea]]'', ''[[Chamaerops]]'', ''[[Chambeyronia]]'', ''[[Chelyocarpus]]'', ''[[Chuniophoenix]]'', ''[[Clinosperma]]'', ''[[Clinostigma]]'', ''[[Coccothrinax]]'', ''[[Cocos]]'', ''[[Colpothrinax]]'', ''[[Copernicia]]'', ''[[Corypha]]'', ''[[Cryosophila]]'', ''[[Cyphokentia]]'', ''[[Cyphophoenix]]'', ''[[Cyphosperma]]'', ''[[Cyrtostachys]]'', ''[[Daemonorops]]'', ''[[Deckenia]]'', ''[[Desmoncus]]'', ''[[Dictyocaryum]]'', ''[[Dictyosperma]]'', ''[[Dransfieldia]]'', ''[[Drymophloeus]]'', ''[[Dypsis]]'', ''[[Elaeis]]'', ''[[Eleiodoxa]]'', ''[[Eremospatha]]'', ''[[Eugeissona]]'', ''[[Euterpe]]'', ''[[Gaussia]]'', ''[[Geonoma]]'', ''[[Guihaia]]'', ''[[Hedyscepe]]'', ''[[Hemithrinax]]'', ''[[Heterospathe]]'', ''[[Howea]]'', ''[[Hydriastele]]'', ''[[Hyophorbe]]'', ''[[Hyospathe]]'', ''[[Hyphaene]]'', ''[[Iguanura]]'', ''[[Iriartea]]'', ''[[Iriartella]]'', ''[[Itaya]]'', ''[[Johannesteijsmannia]]'', ''[[Juania]]'', ''[[Jubaea]]'', ''[[Jubaeopsis]]'', ''[[Kentiopsis]]'', ''[[Kerriodoxa]]'', ''[[Korthalsia]]'', ''[[Laccospadix]]'', ''[[Laccosperma]]'', ''[[Lanonia]]'', ''[[Latania]]'', ''[[Lemurophoenix]]'', ''[[Leopoldinia]]'', ''[[Lepidocaryum]]'', ''[[Lepidorrhachis]]'', ''[[Leucothrinax]]'', ''[[Licuala]]'', ''[[Linospadix]]'', ''[[Livistona]]'', ''[[Lodoicea]]'', ''[[Loxococcus]]'', ''[[Lytocaryum]]'', ''[[Manicaria]]'', ''[[Marojejya]]'', ''[[Masoala]]'', ''[[Mauritia]]'', ''[[Mauritiella]]'', ''[[Maxburretia]]'', ''[[Medemia]]'', ''[[Metroxylon]]'', ''[[Myrialepis]]'', ''[[Nannorrhops]]'', ''[[Nenga]]'', ''[[Neonicholsonia]]'', ''[[Neoveitchia]]'', ''[[Nephrosperma]]'', ''[[Normanbya]]'', ''[[Nypa]]'', ''[[Oenocarpus]]'', ''[[Oncocalamus]]'', ''[[Oncosperma]]'', ''[[Orania]]'', ''[[Oraniopsis]]'', ''[[Parajubaea]]'', ''[[Pelagodoxa]]'', ''[[Phoenicophorium]]'', ''[[Phoenix (rod)|Phoenix]]'', ''[[Pholidocarpus]]'', ''[[Pholidostachys]]'', ''[[Physokentia]]'', ''[[Phytelephas]]'', ''[[Pigafetta]]'', ''[[Pinanga]]'', ''[[Plectocomia]]'', ''[[Plectocomiopsis]]'', ''[[Podococcus]]'', ''[[Pogonotium]]'', ''[[Ponapea]]'', ''[[Prestoea]]'', ''[[Pritchardia]]'', ''[[Pseudophoenix]]'', ''[[Ptychococcus]]'', ''[[Ptychosperma]]'', ''[[Raphia]]'', ''[[Ravenea]]'', ''[[Reinhardtia]]'', ''[[Retispatha]]'', ''[[Rhapidophyllum]]'', ''[[Rhapis]]'', ''[[Rhopaloblaste]]'', ''[[Rhopalostylis]]'', ''[[Roscheria]]'', ''[[Roystonea]]'', ''[[Sabal]]'', ''[[Salacca]]'', ''[[Saribus]]'', ''[[Satakentia]]'', ''[[Satranala]]'', ''[[Schippia]]'', ''[[Sclerosperma]]'', ''[[Serenoa]]'', ''[[Socratea]]'', ''[[Solfia]]'', ''[[Sommieria]]'', ''[[Syagrus]]'', ''[[Synechanthus]]'', ''[[Tahina]]'', ''[[Tectiphiala]]'', ''[[Thrinax]]'', ''[[Trachycarpus]]'', ''[[Trithrinax]]'', ''[[Veitchia]]'', ''[[Verschaffeltia]]'', ''[[Voanioala]]'', ''[[Wallichia]]'', ''[[Washingtonia]]'', ''[[Welfia]]'', ''[[Wendlandiella]]'', ''[[Wettinia]]'', ''[[Wodyetia]]'', ''[[Zombia]]'' *** '''''[[Dasypogonaceae]]''''': ''[[Baxteria]]'', ''[[Calectasia]]'', ''[[Dasypogon]]'', ''[[Kingia]]'' ** '''[[Asparagales]]''' *** '''''[[Amaryllidaceae]]''''': ''[[Acis]]'', ''[[Agapanthus]]'', ''[[Allium]]'', ''[[Amaryllis]]'', ''[[Ammocharis]]'', ''[[Apodolirion]]'', ''[[Beauverdia]]'', ''[[Boophone]]'', ''[[Brunsvigia]]'', ''[[Calicharis]]'', ''[[Caliphruria]]'', ''[[Calostemma]]'', ''[[Castellanoa]]'', ''[[Cearanthes]]'', ''[[Chlidanthus]]'', ''[[Clinanthus]]'', ''[[Clivia]]'', ''[[Crinum]]'', ''[[Crossyne]]'', ''[[Cryptostephanus]]'', ''[[Cyrtanthus]]'', ''[[Eithea]]'', ''[[Eucharis]]'', ''[[Eucrosia]]'', ''[[Eustephia]]'', ''[[Galanthus]]'', ''[[Gethyllis]]'', ''[[Gilliesia (biljka)|Gilliesia]]'', ''[[Griffinia]]'', ''[[Habranthus]]'', ''[[Haemanthus]]'', ''[[Hannonia]]'', ''[[Hessea]]'', ''[[Hieronymiella]]'', ''[[Hippeastrum]]'', ''[[Hymenocallis]]'', ''[[Ismene]]'', ''[[Lapiedra]]'', ''[[Leptochiton]]'', ''[[Leucocoryne]]'', ''[[Leucojum]]'', ''[[Lycoris]]'', ''[[Mathieua]]'', ''[[Miersia]]'', ''[[Myobranthus]]'', ''[[Namaquanula]]'', ''[[Narcissus]]'', ''[[Nerine]]'', ''[[Nothoscordum]]'', ''[[Pamianthe]]'', ''[[Pancratium]]'', ''[[Paramongaia]]'', ''[[Phaedranassa]]'', ''[[Phycella]]'', ''[[Placea]]'', ''[[Plagiolirion]]'', ''[[Proiphys]]'', ''[[Prototulbaghia]]'', ''[[Pyrolirion]]'', ''[[Rauhia]]'', ''[[Rhodophiala]]'', ''[[Scadoxus]]'', ''[[Solaria]]'', ''[[Speea]]'', ''[[Sprekelia]]'', ''[[Stenomesson]]'', ''[[Sternbergia]]'', ''[[Strumaria]]'', ''[[Tocantinia]]'', ''[[Traubia]]'', ''[[Trichlora]]'', ''[[Tristagma]]'', ''[[Tulbaghia]]'', ''[[Ungernia]]'', ''[[Urceocharis]]'', ''[[Urceolina]]'', ''[[Vagaria]]'', ''[[Worsleya]]'', ''[[Zephyranthes]]'' *** '''''[[Asparagaceae]]''''': ''[[Acanthocarpus]]'', ''[[Agave]]'', ''[[Albuca]]'', ''[[Alrawia]]'', ''[[Androstephium]]'', ''[[Anemarrhena]]'', ''[[Anthericum]]'', ''[[Aphyllanthes]]'', ''[[Arthropodium]]'', ''[[Asparagus]]'', ''[[Aspidistra]]'', ''[[Barnardia]]'', ''[[Beaucarnea]]'', ''[[Behnia]]'', ''[[Bellevalia]]'', ''[[Beschorneria]]'', ''[[Bessera]]'', ''[[Bloomeria]]'', ''[[Bowiea]]'', ''[[Brimeura]]'', ''[[Brodiaea]]'', ''[[Calibanus]]'', ''[[Camassia]]'', ''[[Chamaescilla]]'', ''[[Chamaexeros]]'', ''[[Chlorogalum]]'', ''[[Chlorophytum]]'', ''[[Clara]]'', ''[[Comospermum]]'', ''[[Convallaria]]'', ''[[Cordyline]]'', ''[[Danae]]'', ''[[Dandya]]'', ''[[Dasylirion]]'', ''[[Daubenya]]'', ''[[Diamena]]'', ''[[Dichelostemma]]'', ''[[Dichopogon]]'', ''[[Diora]]'', ''[[Dipcadi]]'', ''[[Disporopsis]]'', ''[[Diuranthera]]'', ''[[Dracaena]]'', ''[[Drimia]]'', ''[[Drimiopsis]]'', ''[[Echeandia]]'', ''[[Eremocrinum]]'', ''[[Eriospermum]]'', ''[[Eucomis]]'', ''[[Eustrephus]]'', ''[[Fessia]]'', ''[[Furcraea]]'', ''[[Fusifilum]]'', ''[[Hagenbachia]]'', ''[[Hastingsia]]'', ''[[Hemiphylacus]]'', ''[[Herreria]]'', ''[[Herreriopsis]]'', ''[[Hesperaloe]]'', ''[[Hesperocallis]]'', ''[[Hesperoyucca]]'', ''[[Heteropolygonatum]]'', ''[[Hosta]]'', ''[[Hyacinthella]]'', ''[[Hyacinthoides]]'', ''[[Hyacinthus]]'', ''[[Jaimehintonia]]'', ''[[Lachenalia]]'', ''[[Laxmannia]]'', ''[[Ledebouria]]'', ''[[Leopoldia]]'', ''[[Leucocrinum]]'', ''[[Liriope]]'', ''[[Lomandra]]'', ''[[Maianthemum]]'', ''[[Manfreda]]'', ''[[Massonia]]'', ''[[Merwilla]]'', ''[[Milla]]'', ''[[Muilla]]'', ''[[Murchisonia]]'', ''[[Muscari]]'', ''[[Namophila]]'', ''[[Nolina]]'', ''[[Ophiopogon]]'', ''[[Ornithogalum]]'', ''[[Oziroe]]'', ''[[Paradisea]]'', ''[[Peliosanthes]]'', ''[[Petronymphe]]'', ''[[Polianthes]]'', ''[[Polygonatum]]'', ''[[Prospero]]'', ''[[Pseudogaltonia]]'', ''[[Pseudomuscari]]'', ''[[Pseudoprospero]]'', ''[[Puschkinia]]'', ''[[Reineckea]]'', ''[[Resnova]]'', ''[[Rohdea]]'', ''[[Romnalda]]'', ''[[Ruscus]]'', ''[[Sansevieria]]'', ''[[Schizocarphus]]'', ''[[Schoenolirion]]'', ''[[Scilla]]'', ''[[Semele]]'', ''[[Sowerbaea]]'', ''[[Speirantha]]'', ''[[Spetaea]]'', ''[[Theropogon]]'', ''[[Thysanotus]]'', ''[[Trichopetalum]]'', ''[[Trihesperus]]'', ''[[Triteleia]]'', ''[[Triteleiopsis]]'', ''[[Tupistra]]'', ''[[Veltheimia]]'', ''[[Xerolirion]]'', ''[[Yucca]]'', ''[[Zagrosia]]'' *** '''''[[Asteliaceae]]''''': ''[[Astelia]]'', ''[[Collospermum]]'', ''[[Milligania]]'', ''[[Neoastelia]]'' *** '''''[[Blandfordiaceae]]''''': ''[[Blandfordia]]'' *** '''''[[Boryaceae]]''''': ''[[Alania]]'', ''[[Borya]]'' *** '''''[[Doryanthaceae]]''''': ''[[Doryanthes]]'' *** '''''[[Hypoxidaceae]]''''': ''[[Curculigo]]'', ''[[Empodium]]'', ''[[Hypoxidia]]'', ''[[Hypoxis]]'', ''[[Molineria]]'', ''[[Pauridia]]'', ''[[Rhodohypoxis]]'', ''[[Rhodoxis]]'', ''[[Saniella]]'', ''[[Sinocurculigo]]'', ''[[Spiloxene]]'' *** '''''[[Iridaceae]]''''': ''[[Alophia]]'', ''[[Aristea]]'', ''[[Babiana]]'', ''[[Bobartia]]'', ''[[Calydorea]]'', ''[[Chasmanthe]]'', ''[[Cipura]]'', ''[[Cobana]]'', ''[[Crocosmia]]'', ''[[Crocus]]'', ''[[Cyanixia]]'', ''[[Cypella]]'', ''[[Devia]]'', ''[[Dierama]]'', ''[[Dietes]]'', ''[[Diplarrena]]'', ''[[Duthiastrum]]'', ''[[Eleutherine]]'', ''[[Ennealophus]]'', ''[[Ferraria]]'', ''[[Freesia]]'', ''[[Geissorhiza]]'', ''[[Gelasine]]'', ''[[Geosiris]]'', ''[[Gladiolus]]'', ''[[Herbertia]]'', ''[[Hesperantha]]'', ''[[Hesperoxiphion]]'', ''[[Iris]]'', ''[[Isophysis]]'', ''[[Ixia]]'', ''[[Klattia]]'', ''[[Lapeirousia]]'', ''[[Larentia]]'', ''[[Lethia]]'', ''[[Libertia]]'', ''[[Mastigostyla]]'', ''[[Melasphaerula]]'', ''[[Micranthus]]'', ''[[Moraea]]'', ''[[Nemastylis]]'', ''[[Neomarica]]'', ''[[Nivenia]]'', ''[[Olsynium]]'', ''[[Orthrosanthus]]'', ''[[Patersonia]]'', ''[[Phalocallis]]'', ''[[Pillansia]]'', ''[[Pseudiris]]'', ''[[Pseudotrimezia]]'', ''[[Radinosiphon]]'', ''[[Romulea]]'', ''[[Salpingostylis]]'', ''[[Savannosiphon]]'', ''[[Sessilanthera]]'', ''[[Sisyrinchium]]'', ''[[Solenomelus]]'', ''[[Sparaxis]]'', ''[[Syringodea]]'', ''[[Tapeinia]]'', ''[[Thereianthus]]'', ''[[Tigridia]]'', ''[[Trimezia]]'', ''[[Tritonia]]'', ''[[Tritoniopsis]]'', ''[[Watsonia]]'', ''[[Witsenia]]'', ''[[Xenoscapa]]'', ''[[Zygotritonia]]'' *** '''''[[Ixioliriaceae]]''''': ''[[Ixiolirion]]'' *** '''''[[Lanariaceae]]''''': ''[[Lanaria]]'' *** '''''[[Orchidaceae]]''''': ''[[Aa (rod)|Aa]]'', ''[[Abdominea]]'', ''[[Acampe]]'', ''[[Acanthophippium]]'', ''[[Acianthera]]'', ''[[Acianthus]]'', ''[[Acineta (biljka)|Acineta]]'', ''[[Acriopsis]]'', ''[[Acrochaene]]'', ''[[Acrolophia]]'', ''[[Acrorchis]]'', ''[[Adamantinia]]'', ''[[Adenochilus]]'', ''[[Adenoncos]]'', ''[[Adrorhizon]]'', ''[[Aenhenrya]]'', ''[[Aerangis]]'', ''[[Aeranthes]]'', ''[[Aerides]]'', ''[[Aetheorhyncha]]'', ''[[Aganisia]]'', ''[[Aglossorrhyncha]]'', ''[[Agrostophyllum]]'', ''[[Alamania]]'', ''[[Alatiliparis]]'', ''[[Altensteinia]]'', ''[[Ambrella]]'', ''[[Amesiella]]'', ''[[Amitostigma]]'', ''[[Amoana]]'', ''[[Anacamptiplatanthera]]'', ''[[Anacamptis]]'', ''[[Anacamptorchis]]'', ''[[Anathallis]]'', ''[[Ancistrochilus]]'', ''[[Ancistrorhynchus]]'', ''[[Andinia]]'', ''[[Androcorys]]'', ''[[Angraecopsis]]'', ''[[Angraecum]]'', ''[[Anguloa]]'', ''[[Anoectochilus]]'', ''[[Ansellia]]'', ''[[Anthogonium]]'', ''[[Aphyllorchis]]'', ''[[Aplectrum]]'', ''[[Aporostylis]]'', ''[[Apostasia]]'', ''[[Appendicula]]'', ''[[Aracamunia]]'', ''[[Arachnis]]'', ''[[Archivea]]'', ''[[Arethusa]]'', ''[[Armodorum]]'', ''[[Arnottia]]'', ''[[Arpophyllum]]'', ''[[Arthrochilus]]'', ''[[Artorima]]'', ''[[Arundina]]'', ''[[Ascidieria]]'', ''[[Ascochilopsis]]'', ''[[Ascochilus]]'', ''[[Ascoglossum]]'', ''[[Ascolabium]]'', ''[[Aspasia]]'', ''[[Aspidogyne]]'', ''[[Aulosepalum]]'', ''[[Auxopus]]'', ''[[Barbosella]]'', ''[[Barkeria]]'', ''[[Bartholina]]'', ''[[Basiphyllaea]]'', ''[[Baskervilla]]'', ''[[Batemannia]]'', ''[[Beclardia]]'', ''[[Beloglottis]]'', ''[[Bensteinia]]'', ''[[Benthamia]]'', ''[[Benzingia]]'', ''[[Bhutanthera]]'', ''[[Biermannia]]'', ''[[Bifrenaria]]'', ''[[Bipinnula]]'', ''[[Bletia]]'', ''[[Bletilla]]'', ''[[Bogoria (rod)|Bogoria]]'', ''[[Bolusiella]]'', ''[[Bonatea]]'', ''[[Brachionidium]]'', ''[[Brachycorythis]]'', ''[[Brachypeza]]'', ''[[Brachystele]]'', ''[[Bracisepalum]]'', ''[[Braemia]]'', ''[[Brasiliorchis]]'', ''[[Brassavola]]'', ''[[Brassia]]'', ''[[Brassocattleya]]'', ''[[Bromheadia]]'', ''[[Broughtonia]]'', ''[[Brownleea]]'', ''[[Bryobium]]'', ''[[Buchtienia]]'', ''[[Bulbophyllum]]'', ''[[Bulleyia]]'', ''[[Burnettia]]'', ''[[Caladenia]]'', ''[[Calanthe]]'', ''[[Calassodia]]'', ''[[Caleana]]'', ''[[Callostylis]]'', ''[[Calochilus]]'', ''[[Calopogon]]'', ''[[Caluera]]'', ''[[Calymmanthera]]'', ''[[Calypso]]'', ''[[Calyptrochilum]]'', ''[[Camaridium]]'', ''[[Campanulorchis]]'', ''[[Campylocentrum]]'', ''[[Capanemia]]'', ''[[Cardiochilos]]'', ''[[Catasetum]]'', ''[[Cattleya]]'', ''[[Catyclia]]'', ''[[Caucaea]]'', ''[[Caularthron]]'', ''[[Centroglossa]]'', ''[[Centrostigma]]'', ''[[Cephalanthera]]'', ''[[Cephalantheropsis]]'', ''[[Cephalopactis]]'', ''[[Cephalorchis]]'', ''[[Ceratandra]]'', ''[[Ceratocentron]]'', ''[[Ceratochilus]]'', ''[[Ceratostylis]]'', ''[[Chamaeanthus]]'', ''[[Chamaegastrodia]]'', ''[[Chamelophyton]]'', ''[[Chamorchis]]'', ''[[Changnienia]]'', ''[[Chaseella]]'', ''[[Chaubardia]]'', ''[[Chaubardiella]]'', ''[[Chauliodon]]'', ''[[Cheiradenia]]'', ''[[Cheirostylis]]'', ''[[Chelonistele]]'', ''[[Chiloglottis]]'', ''[[Chilopogon]]'', ''[[Chiloschista]]'', ''[[Chloraea]]'', ''[[Chondrorhyncha]]'', ''[[Chondroscaphe]]'', ''[[Christensonella]]'', ''[[Chroniochilus]]'', ''[[Chrysoglossum]]'', ''[[Chysis]]'', ''[[Chytroglossa]]'', ''[[Cirrhaea]]'', ''[[Cischweinfia]]'', ''[[Claderia]]'', ''[[Cladobium]]'', ''[[Cleisocentron]]'', ''[[Cleisomeria]]'', ''[[Cleisostoma]]'', ''[[Cleisostomopsis]]'', ''[[Cleistes]]'', ''[[Cleistesiopsis]]'', ''[[Clematepistephium]]'', ''[[Clowesia]]'', ''[[Coccineorchis]]'', ''[[Cochleanthes]]'', ''[[Codonorchis]]'', ''[[Coelia]]'', ''[[Coeliopsis]]'', ''[[Coelogyne]]'', ''[[Coilochilus]]'', ''[[Collabium]]'', ''[[Comparettia]]'', ''[[Conchidium]]'', ''[[Constantia]]'', ''[[Cooktownia]]'', ''[[Corallorhiza]]'', ''[[Cordiglottis]]'', ''[[Coryanthes]]'', ''[[Corybas]]'', ''[[Corycium]]'', ''[[Corymborkis]]'', ''[[Cottonia]]'', ''[[Cotylolabium]]'', ''[[Cranichis]]'', ''[[Cremastra]]'', ''[[Crepidium]]'', ''[[Cribbia]]'', ''[[Crossoglossa]]'', ''[[Cryptarrhena]]'', ''[[Cryptocentrum]]'', ''[[Cryptochilus]]'', ''[[Cryptopus]]'', ''[[Cryptopylos]]'', ''[[Cryptostylis]]'', ''[[Cuitlauzina]]'', ''[[Cyanaeorchis]]'', ''[[Cyanicula]]'', ''[[Cyanthera]]'', ''[[Cybebus]]'', ''[[Cyclopogon]]'', ''[[Cycnoches]]'', ''[[Cymbidiella]]'', ''[[Cymbidium]]'', ''[[Cynorkis]]'', ''[[Cyphochilus]]'', ''[[Cypholoron]]'', ''[[Cypripedium]]'', ''[[Cyrtidiorchis]]'', ''[[Cyrtochiloides]]'', ''[[Cyrtochilum]]'', ''[[Cyrtopodium]]'', ''[[Cyrtorchis]]'', ''[[Cyrtosia]]'', ''[[Cyrtostylis]]'', ''[[Cystorchis]]'', ''[[Dactylanthera]]'', ''[[Dactylocamptis]]'', ''[[Dactylodenia]]'', ''[[Dactylorhiza]]'', ''[[Dactylostalix]]'', ''[[Daiotyla]]'', ''[[Danhatchia]]'', ''[[Deceptor]]'', ''[[Degranvillea]]'', ''[[Deiregyne]]'', ''[[Dendrobium]]'', ''[[Dendrochilum]]'', ''[[Dendrophylax]]'', ''[[Devogelia]]'', ''[[Diaphananthe]]'', ''[[Diceratostele]]'', ''[[Dichaea]]'', ''[[Dichromanthus]]'', ''[[Dickasonia]]'', ''[[Didymoplexiella]]'', ''[[Didymoplexiopsis]]'', ''[[Didymoplexis]]'', ''[[Dienia]]'', ''[[Diglyphosa]]'', ''[[Dilochia]]'', ''[[Dilochiopsis]]'', ''[[Dilomilis]]'', ''[[Dimerandra]]'', ''[[Dimorphorchis]]'', ''[[Dinema]]'', ''[[Dinklageella]]'', ''[[Diodonopsis]]'', ''[[Diplocentrum]]'', ''[[Diplomeris]]'', ''[[Diploprora]]'', ''[[Dipodium]]'', ''[[Disa]]'', ''[[Discyphus]]'', ''[[Disperis]]'', ''[[Distylodon]]'', ''[[Dithrix]]'', ''[[Diuris]]'', ''[[Domingoa]]'', ''[[Dossinia]]'', ''[[Dracomonticola]]'', ''[[Draconanthes]]'', ''[[Dracula]]'', ''[[Drakaea]]'', ''[[Dresslerella]]'', ''[[Dressleria]]'', ''[[Dryadella]]'', ''[[Dryadorchis]]'', ''[[Drymoanthus]]'', ''[[Drymoda]]'', ''[[Duckeella]]'', ''[[Dunstervillea]]'', ''[[Dyakia]]'', ''[[Earina]]'', ''[[Echinorhyncha]]'', ''[[Echinosepala]]'', ''[[Eclecticus]]'', ''[[Eggelingia]]'', ''[[Eleorchis]]'', ''[[Elleanthus]]'', ''[[Eloyella]]'', ''[[Eltroplectris]]'', ''[[Elythranthera]]'', ''[[Embreea]]'', ''[[Encyclia]]'', ''[[Entomophobia]]'', ''[[Ephippianthus]]'', ''[[Epiblastus]]'', ''[[Epiblema]]'', ''[[Epidendrum]]'', ''[[Epipactis]]'', ''[[Epipogium]]'', ''[[Epistephium]]'', ''[[Erasanthe]]'', ''[[Eria]]'', ''[[Eriaxis]]'', ''[[Ericksonella]]'', ''[[Eriochilus]]'', ''[[Eriodes]]'', ''[[Eriopsis]]'', ''[[Erycina]]'', ''[[Erythrodes]]'', ''[[Erythrorchis]]'', ''[[Esmeralda (biljka)|Esmeralda]]'', ''[[Eulophia]]'', ''[[Eulophiella]]'', ''[[Euryblema]]'', ''[[Eurycentrum]]'', ''[[Eurychone]]'', ''[[Eurystyles]]'', ''[[Evotella]]'', ''[[Fernandezia]]'', ''[[Frigidorchis]]'', ''[[Frondaria]]'', ''[[Fuertesiella]]'', ''[[Funkiella]]'', ''[[Galeandra]]'', ''[[Galearis]]'', ''[[Galeoglossum]]'', ''[[Galeola]]'', ''[[Galeottia]]'', ''[[Galeottiella]]'', ''[[Gastrochilus]]'', ''[[Gastrodia]]'', ''[[Gastrorchis]]'', ''[[Gavilea]]'', ''[[Geesinkorchis]]'', ''[[Gennaria]]'', ''[[Genoplesium]]'', ''[[Genyorchis]]'', ''[[Geodorum]]'', ''[[Glomera]]'', ''[[Glossodia]]'', ''[[Gomesa]]'', ''[[Gomphichis]]'', ''[[Gonatostylis]]'', ''[[Gongora]]'', ''[[Goodyera]]'', ''[[Govenia]]'', ''[[Grammangis]]'', ''[[Grammatophyllum]]'', ''[[Grandiphyllum]]'', ''[[Graphorkis]]'', ''[[Grobya]]'', ''[[Grosourdya]]'', ''[[Guanchezia]]'', ''[[Guarianthe]]'', ''[[Gunnarella]]'', ''[[Gymnadenia]]'', ''[[Gymnanacamptis]]'', ''[[Gymnotraunsteinera]]'', ''[[Gymplatanthera]]'', ''[[Gynoglottis]]'', ''[[Habenaria]]'', ''[[Hagsatera]]'', ''[[Halleorchis]]'', ''[[Hammarbya]]'', ''[[Hancockia]]'', ''[[Hapalorchis]]'', ''[[Hederorkis]]'', ''[[Helleriella]]'', ''[[Helonoma]]'', ''[[Hemipilia]]'', ''[[Hemipiliopsis]]'', ''[[Herminium]]'', ''[[Herpysma]]'', ''[[Hetaeria]]'', ''[[Heterotaxis]]'', ''[[Hexalectris]]'', ''[[Himantoglossum]]'', ''[[Hintonella]]'', ''[[Hippeophyllum]]'', ''[[Hoehneella]]'', ''[[Hofmeisterella]]'', ''[[Holcoglossum]]'', ''[[Holothrix]]'', ''[[Homalopetalum]]'', ''[[Horichia]]'', ''[[Horvatia]]'', ''[[Houlletia]]'', ''[[Huntleya]]'', ''[[Huttonaea]]'', ''[[Hygrochilus]]'', ''[[Hylaeorchis]]'', ''[[Hylophila]]'', ''[[Hymenorchis]]'', ''[[Imerinaea]]'', ''[[India (biljni rod)|India]]'', ''[[Inti (rod)|Inti]]'', ''[[Ionopsis]]'', ''[[Ipsea]]'', ''[[Isabelia]]'', ''[[Ischnogyne]]'', ''[[Isochilus]]'', ''[[Isotria]]'', ''[[Ixyophora]]'', ''[[Jacquiniella]]'', ''[[Jejewoodia]]'', ''[[Jejosephia]]'', ''[[Jumellea]]'', ''[[Kalimantanorchis]]'', ''[[Kefersteinia]]'', ''[[Kegeliella]]'', ''[[Kionophyton]]'', ''[[Koellensteinia]]'', ''[[Kraenzlinella]]'', ''[[Kreodanthus]]'', ''[[Kuhlhasseltia]]'', ''[[Lacaena]]'', ''[[Laelia]]'', ''[[Laeliocattleya]]'', ''[[Lankesterella]]'', ''[[Lecanorchis]]'', ''[[Lemurella]]'', ''[[Lemurorchis]]'', ''[[Leochilus]]'', ''[[Lepanthes]]'', ''[[Lepanthopsis]]'', ''[[Lepidogyne]]'', ''[[Leporella]]'', ''[[Leptoceras]]'', ''[[Leptotes]]'', ''[[Ligeophila]]'', ''[[Limodorum]]'', ''[[Liparis]]'', ''[[Listrostachys]]'', ''[[Lockhartia]]'', ''[[Lockia]]'', ''[[Loefgrenianthus]]'', ''[[Ludisia]]'', ''[[Lueckelia]]'', ''[[Lueddemannia]]'', ''[[Luisia]]'', ''[[Lycaste]]'', ''[[Lycomormium]]'', ''[[Lyperanthus]]'', ''[[Lyroglossa]]'', ''[[Macodes]]'', ''[[Macradenia]]'', ''[[Macroclinium]]'', ''[[Macropodanthus]]'', ''[[Malaxis]]'', ''[[Malleola]]'', ''[[Manniella]]'', ''[[Mapinguari]]'', ''[[Margelliantha]]'', ''[[Masdevallia]]'', ''[[Maxillaria]]'', ''[[Maxillariella]]'', ''[[Mediocalcar]]'', ''[[Megalorchis]]'', ''[[Megalotus]]'', ''[[Megastylis]]'', ''[[Meiracyllium]]'', ''[[Mesadenella]]'', ''[[Mesadenus]]'', ''[[Mexipedium]]'', ''[[Microchilus]]'', ''[[Microcoelia]]'', ''[[Microepidendrum]]'', ''[[Micropera]]'', ''[[Microsaccus]]'', ''[[Microtatorchis]]'', ''[[Microthelys]]'', ''[[Microtis]]'', ''[[Miltonia]]'', ''[[Miltonidium]]'', ''[[Miltoniopsis]]'', ''[[Mobilabium]]'', ''[[Monomeria]]'', ''[[Monophyllorchis]]'', ''[[Mormodes]]'', ''[[Mormolyca]]'', ''[[Mycaranthes]]'', ''[[Myoxanthus]]'', ''[[Myrmechis]]'', ''[[Myrmecolaelia]]'', ''[[Myrmecophila]]'', ''[[Myrosmodes]]'', ''[[Mystacidium]]'', ''[[Nabaluia]]'', ''[[Nemaconia]]'', ''[[Neobathiea]]'', ''[[Neobolusia]]'', ''[[Neocogniauxia]]'', ''[[Neogardneria]]'', ''[[Neogyna]]'', ''[[Neolindleya]]'', ''[[Neomoorea]]'', ''[[Neotinacamptis]]'', ''[[Neotinarhiza]]'', ''[[Neotinea]]'', ''[[Neotinorchis]]'', ''[[Neottia]]'', ''[[Neottianthe]]'', ''[[Nephelaphyllum]]'', ''[[Nephrangis]]'', ''[[Nervilia]]'', ''[[Neuwiedia]]'', ''[[Nidema]]'', ''[[Nitidobulbon]]'', ''[[Nohawilliamsia]]'', ''[[Notheria]]'', ''[[Nothodoritis]]'', ''[[Nothostele]]'', ''[[Notylia]]'', ''[[Notyliopsis]]'', ''[[Oberonia]]'', ''[[Oberonioides]]'', ''[[Octarrhena]]'', ''[[Octomeria]]'', ''[[Odisha]]'', ''[[Odontochilus]]'', ''[[Odontorrhynchus]]'', ''[[Oeceoclades]]'', ''[[Oeonia]]'', ''[[Oeoniella]]'', ''[[Oestlundia]]'', ''[[Oligophyton]]'', ''[[Oliveriana]]'', ''[[Omoea]]'', ''[[Oncidium]]'', ''[[Ophioglossella]]'', ''[[Ophrys]]'', ''[[Orchidactylorhiza]]'', ''[[Orchigymnadenia]]'', ''[[Orchimantoglossum]]'', ''[[Orchinea]]'', ''[[Orchipedum]]'', ''[[Orchiplatanthera]]'', ''[[Orchis]]'', ''[[Oreorchis]]'', ''[[Orestias]]'', ''[[Orleanesia]]'', ''[[Ornithidium]]'', ''[[Ornithocephalus]]'', ''[[Ornithochilus]]'', ''[[Ornithocidium]]'', ''[[Orthoceras]]'', ''[[Ossiculum]]'', ''[[Otochilus]]'', ''[[Otoglossum]]'', ''[[Otostylis]]'', ''[[Oxystophyllum]]'', ''[[Pabstia]]'', ''[[Pabstiella]]'', ''[[Pachites]]'', ''[[Pachyplectron]]'', ''[[Pachystoma]]'', ''[[Palmorchis]]'', ''[[Panisea]]'', ''[[Paphinia]]'', ''[[Paphiopedilum]]'', ''[[Papilionanthe]]'', ''[[Papillilabium]]'', ''[[Papuaea]]'', ''[[Paracaleana]]'', ''[[Paradisanthus]]'', ''[[Paralophia]]'', ''[[Paraphalaenopsis]]'', ''[[Parapteroceras]]'', ''[[Pecteilis]]'', ''[[Pedilochilus]]'', ''[[Pelatantheria]]'', ''[[Pelexia]]'', ''[[Penkimia]]'', ''[[Pennilabium]]'', ''[[Peristeranthus]]'', ''[[Peristeria]]'', ''[[Peristylus]]'', ''[[Pescatoria]]'', ''[[Phaius]]'', ''[[Phalaenopsis]]'', ''[[Pheladenia]]'', ''[[Phloeophila]]'', ''[[Pholidota]]'', ''[[Phragmipedium]]'', ''[[Phragmorchis]]'', ''[[Phreatia]]'', ''[[Phymatidium]]'', ''[[Physoceras]]'', ''[[Physogyne]]'', ''[[Pilophyllum]]'', ''[[Pinalia]]'', ''[[Pityphyllum]]'', ''[[Platanthera]]'', ''[[Platycoryne]]'', ''[[Platylepis]]'', ''[[Platyrhiza]]'', ''[[Platystele]]'', ''[[Platythelys]]'', ''[[Plectorrhiza]]'', ''[[Plectrelminthus]]'', ''[[Plectrophora]]'', ''[[Pleione]]'', ''[[Pleurothallis]]'', ''[[Pleurothallopsis]]'', ''[[Plocoglottis]]'', ''[[Poaephyllum]]'', ''[[Podangis]]'', ''[[Podochilus]]'', ''[[Pogonia]]'', ''[[Pogoniopsis]]'', ''[[Polycycnis]]'', ''[[Polyotidium]]'', ''[[Polystachya]]'', ''[[Pomatocalpa]]'', ''[[Ponera]]'', ''[[Ponerorchis]]'', ''[[Ponthieva]]'', ''[[Porolabium]]'', ''[[Porpax]]'', ''[[Porphyrodesme]]'', ''[[Porphyroglottis]]'', ''[[Porphyrostachys]]'', ''[[Porroglossum]]'', ''[[Porrorhachis]]'', ''[[Potosia]]'', ''[[Praecoxanthus]]'', ''[[Prasophyllum]]'', ''[[Prescottia]]'', ''[[Promenaea]]'', ''[[Prosthechea]]'', ''[[Pseudadenia]]'', ''[[Pseudanthera]]'', ''[[Pseuderia]]'', ''[[Pseudinium]]'', ''[[Pseudocentrum]]'', ''[[Pseudogoodyera]]'', ''[[Pseudolaelia]]'', ''[[Pseudorchis]]'', ''[[Pseudorhiza]]'', ''[[Pseudovanilla]]'', ''[[Psilochilus]]'', ''[[Psychilis]]'', ''[[Psychopsis]]'', ''[[Psytonia]]'', ''[[Pterichis]]'', ''[[Pteroceras]]'', ''[[Pteroglossa]]'', ''[[Pterostemma]]'', ''[[Pterostylis]]'', ''[[Pterygodium]]'', ''[[Pygmaeorchis]]'', ''[[Pyrorchis]]'', ''[[Quechua (rod)|Quechua]]'', ''[[Quekettia]]'', ''[[Quisqueya]]'', ''[[Rangaeris]]'', ''[[Rauhiella]]'', ''[[Renanthera]]'', ''[[Restrepia]]'', ''[[Restrepiella]]'', ''[[Rhaesteria]]'', ''[[Rhetinantha]]'', ''[[Rhinerrhiza]]'', ''[[Rhinerrhizopsis]]'', ''[[Rhipidoglossum]]'', ''[[Rhizanthella]]'', ''[[Rhomboda]]'', ''[[Rhynchogyna]]'', ''[[Rhyncholaelia]]'', ''[[Rhynchostele]]'', ''[[Rhynchostylis]]'', ''[[Ridleyella]]'', ''[[Rimacola]]'', ''[[Risleya]]'', ''[[Robiquetia]]'', ''[[Rodriguezia]]'', ''[[Roeperocharis]]'', ''[[Rossioglossum]]'', ''[[Rudolfiella]]'', ''[[Saccoglossum]]'', ''[[Saccolabiopsis]]'', ''[[Saccolabium]]'', ''[[Sacoila]]'', ''[[Samarorchis]]'', ''[[Sanderella]]'', ''[[Santanderella]]'', ''[[Santotomasia]]'', ''[[Sarcanthopsis]]'', ''[[Sarcochilus]]'', ''[[Sarcoglottis]]'', ''[[Sarcoglyphis]]'', ''[[Sarcophyton]]'', ''[[Sarcostoma]]'', ''[[Satyrium]]'', ''[[Saundersia]]'', ''[[Sauroglossum]]'', ''[[Sauvetrea]]'', ''[[Scaphosepalum]]'', ''[[Scaphyglottis]]'', ''[[Schiedeella]]'', ''[[Schistotylus]]'', ''[[Schizochilus]]'', ''[[Schlimia]]'', ''[[Schoenorchis]]'', ''[[Schuitemania]]'', ''[[Schunkea]]'', ''[[Scuticaria]]'', ''[[Sedirea]]'', ''[[Sedirisia]]'', ''[[Seegeriella]]'', ''[[Seidenfadenia]]'', ''[[Seidenfadeniella]]'', ''[[Selenipedium]]'', ''[[Senghasiella]]'', ''[[Serapias]]'', ''[[Serapicamptis]]'', ''[[Serapirhiza]]'', ''[[Sertifera]]'', ''[[Sievekingia]]'', ''[[Silvorchis]]'', ''[[Singchia]]'', ''[[Sirhookera]]'', ''[[Sirindhornia]]'', ''[[Skeptrostachys]]'', ''[[Smithorchis]]'', ''[[Smithsonia]]'', ''[[Smitinandia]]'', ''[[Sobennikoffia]]'', ''[[Sobralia]]'', ''[[Solenangis]]'', ''[[Solenidium]]'', ''[[Solenocentrum]]'', ''[[Soterosanthus]]'', ''[[Sotoa]]'', ''[[Spathoglottis]]'', ''[[Specklinia]]'', ''[[Sphyrarhynchus]]'', ''[[Spiculaea]]'', ''[[Spiranthes]]'', ''[[Spongiola]]'', ''[[Stalkya]]'', ''[[Stanhopea]]'', ''[[Staurochilus]]'', ''[[Stelis]]'', ''[[Stenia]]'', ''[[Stenoglottis]]'', ''[[Stenoptera]]'', ''[[Stenorrhynchos]]'', ''[[Stenotyla]]'', ''[[Stephanothelys]]'', ''[[Stereochilus]]'', ''[[Stereosandra]]'', ''[[Steveniella]]'', ''[[Stichorkis]]'', ''[[Stigmatodactylus]]'', ''[[Stolzia]]'', ''[[Suarezia]]'', ''[[Sudacaste]]'', ''[[Sudamerlycaste]]'', ''[[Summerhayesia]]'', ''[[Sunipia]]'', ''[[Sutrina]]'', ''[[Svenkoeltzia]]'', ''[[Systeloglossum]]'', ''[[Taeniophyllum]]'', ''[[Taeniorrhiza]]'', ''[[Tainia]]'', ''[[Taprobanea]]'', ''[[Teagueia]]'', ''[[Telipogon]]'', ''[[Tetramicra]]'', ''[[Teuscheria]]'', ''[[Thaia]]'', ''[[Theana]]'', ''[[Thecopus]]'', ''[[Thecostele]]'', ''[[Thelasis]]'', ''[[Thelymitra]]'', ''[[Thelyschista]]'', ''[[Thrixspermum]]'', ''[[Thulinia]]'', ''[[Thunia]]'', ''[[Thysanoglossa]]'', ''[[Tipularia]]'', ''[[Tolumnia]]'', ''[[Tomzanonia]]'', ''[[Townsonia]]'', ''[[Traunsteinera]]'', ''[[Trevoria]]'', ''[[Trias]]'', ''[[Triceratorhynchus]]'', ''[[Trichocentrum]]'', ''[[Trichoceros]]'', ''[[Trichoglottis]]'', ''[[Trichopilia]]'', ''[[Trichosalpinx]]'', ''[[Trichotosia]]'', ''[[Tridactyle]]'', ''[[Trigonidium]]'', ''[[Triphora]]'', ''[[Trisetella]]'', ''[[Trizeuxis]]'', ''[[Tropidia]]'', ''[[Tuberolabium]]'', ''[[Tylostigma]]'', ''[[Uleiorchis]]'', ''[[Uncifera]]'', ''[[Vanda]]'', ''[[Vandopsis]]'', ''[[Vanilla]]'', ''[[Vargasiella]]'', ''[[Vasqueziella]]'', ''[[Ventricularia]]'', ''[[Veyretella]]'', ''[[Veyretia]]'', ''[[Vietorchis]]'', ''[[Vitekorchis]]'', ''[[Vrydagzynea]]'', ''[[Waireia]]'', ''[[Warczewiczella]]'', ''[[Warmingia]]'', ''[[Warrea]]'', ''[[Warreella]]'', ''[[Warreopsis]]'', ''[[Wullschlaegelia]]'', ''[[Xenikophyton]]'', ''[[Xerorchis]]'', ''[[Xylobium]]'', ''[[Yoania]]'', ''[[Ypsilopus]]'', ''[[Ypsilorchis]]'', ''[[Zelenkoa]]'', ''[[Zeuxine]]'', ''[[Zeuxinella]]'', ''[[Zootrophion]]'', ''[[Zygopetalum]]'', ''[[Zygosepalum]]'', ''[[Zygostates]]'' *** '''''[[Tecophilaeaceae]]''''': ''[[Conanthera]]'', ''[[Cyanastrum]]'', ''[[Cyanella]]'', ''[[Eremiolirion]]'', ''[[Kabuyea]]'', ''[[Odontostomum]]'', ''[[Tecophilaea]]'', ''[[Walleria]]'', ''[[Zephyra]]'' *** '''''[[Xanthorrhoeaceae]]''''': ''[[Agrostocrinum]]'', ''[[Aloe]]'', ''[[Arnocrinum]]'', ''[[Asphodeline]]'', ''[[Asphodelus]]'', ''[[Astroloba]]'', ''[[Astroworthia]]'', ''[[Bulbine]]'', ''[[Bulbinella]]'', ''[[Caesia]]'', ''[[Chortolirion]]'', ''[[Corynotheca]]'', ''[[Dianella]]'', ''[[Eremurus]]'', ''[[Excremis]]'', ''[[Gasteria]]'', ''[[Geitonoplesium]]'', ''[[Haworthia]]'', ''[[Hemerocallis]]'', ''[[Hensmania]]'', ''[[Herpolirion]]'', ''[[Hodgsoniola]]'', ''[[Jodrellia]]'', ''[[Johnsonia]]'', ''[[Kniphofia]]'', ''[[Pasithea]]'', ''[[Phormium]]'', ''[[Simethis]]'', ''[[Stawellia]]'', ''[[Stypandra]]'', ''[[Thelionema]]'', ''[[Trachyandra]]'', ''[[Tricoryne]]'', ''[[Xanthorrhoea]]'' *** '''''[[Xeronemataceae]]''''': ''[[Xeronema]]'' ** '''[[Commelinales]]''' *** '''''[[Commelinaceae]]''''': ''[[Aetheolirion]]'', ''[[Amischotolype]]'', ''[[Aneilema]]'', ''[[Anthericopsis]]'', ''[[Belosynapsis]]'', ''[[Buforrestia]]'', ''[[Callisia]]'', ''[[Cartonema]]'', ''[[Cochliostema]]'', ''[[Coleotrype]]'', ''[[Commelina]]'', ''[[Cyanotis]]'', ''[[Dichorisandra]]'', ''[[Dictyospermum]]'', ''[[Elasis]]'', ''[[Floscopa]]'', ''[[Geogenanthus]]'', ''[[Gibasis]]'', ''[[Gibasoides]]'', ''[[Matudanthus]]'', ''[[Murdannia]]'', ''[[Palisota]]'', ''[[Plowmanianthus]]'', ''[[Pollia]]'', ''[[Polyspatha]]'', ''[[Porandra]]'', ''[[Pseudoparis]]'', ''[[Rhopalephora]]'', ''[[Sauvallea]]'', ''[[Siderasis]]'', ''[[Spatholirion]]'', ''[[Stanfieldiella]]'', ''[[Streptolirion]]'', ''[[Tapheocarpa]]'', ''[[Thyrsanthemum]]'', ''[[Tinantia]]'', ''[[Tradescantia]]'', ''[[Tricarpelema]]'', ''[[Triceratella]]'', ''[[Tripogandra]]'', ''[[Weldenia]]'' *** '''''[[Haemodoraceae]]''''': ''[[Anigozanthos]]'', ''[[Barberetta]]'', ''[[Blancoa]]'', ''[[Conostylis]]'', ''[[Dilatris]]'', ''[[Haemodorum]]'', ''[[Lachnanthes]]'', ''[[Macropidia]]'', ''[[Phlebocarya]]'', ''[[Pyrrorhiza]]'', ''[[Schiekia]]'', ''[[Tribonanthes]]'', ''[[Wachendorfia]]'', ''[[Xiphidium]]'' *** '''''[[Hanguanaceae]]''''': ''[[Hanguana]]'' *** '''''[[Philydraceae]]''''': ''[[Helmholtzia]]'', ''[[Philydrella]]'', ''[[Philydrum]]'' *** '''''[[Pontederiaceae]]''''': ''[[Eichhornia]]'', ''[[Heteranthera]]'', ''[[Hydrothrix]]'', ''[[Monochoria]]'', ''[[Pontederia]]'', ''[[Scholleropsis]]'' ** '''[[Dioscoreales]]''' *** '''''[[Burmanniaceae]]''''': ''[[Afrothismia]]'', ''[[Apteria]]'', ''[[Burmannia]]'', ''[[Campylosiphon]]'', ''[[Cymbocarpa]]'', ''[[Dictyostega]]'', ''[[Geomitra]]'', ''[[Gymnosiphon]]'', ''[[Haplothismia]]'', ''[[Hexapterella]]'', ''[[Marthella]]'', ''[[Miersiella]]'', ''[[Oxygyne]]'', ''[[Scaphiophora]]'', ''[[Thismia]]'', ''[[Tiputinia]]'' *** '''''[[Dioscoreaceae]]''''': ''[[Dioscorea]]'', ''[[Rajania]]'', ''[[Stenomeris]]'', ''[[Trichopus]]'' *** '''''[[Nartheciaceae]]''''': ''[[Aletris]]'', ''[[Lophiola]]'', ''[[Metanarthecium]]'', ''[[Narthecium]]'', ''[[Nietneria]]'' *** '''''[[Taccaceae]]''''': ''[[Tacca]]'' ** '''[[Liliales]]''' *** '''''[[Alstroemeriaceae]]''''': ''[[Alstroemeria]]'', ''[[Bomarea]]'', ''[[Drymophila]]'', ''[[Luzuriaga]]'', ''[[Schickendantziella]]'' *** '''''[[Campynemataceae]]''''': ''[[Campynema]]'', ''[[Campynemanthe]]'' *** '''''[[Colchicaceae]]''''': ''[[Androcymbium]]'', ''[[Baeometra]]'', ''[[Burchardia]]'', ''[[Camptorrhiza]]'', ''[[Colchicum]]'', ''[[Disporum]]'', ''[[Gloriosa]]'', ''[[Hexacyrtis]]'', ''[[Iphigenia]]'', ''[[Kuntheria]]'', ''[[Ornithoglossum]]'', ''[[Sandersonia]]'', ''[[Schelhammera]]'', ''[[Tripladenia]]'', ''[[Uvularia]]'', ''[[Wurmbea]]'' *** '''''[[Corsiaceae]]''''': ''[[Arachnitis]]'', ''[[Corsia]]'', ''[[Corsiopsis]]'' *** '''''[[Liliaceae]]''''': ''[[Amana]]'', ''[[Calochortus]]'', ''[[Cardiocrinum]]'', ''[[Clintonia]]'', ''[[Erythronium]]'', ''[[Fritillaria]]'', ''[[Gagea]]'', ''[[Lilium]]'', ''[[Medeola]]'', ''[[Nomocharis]]'', ''[[Notholirion]]'', ''[[Prosartes]]'', ''[[Scoliopus]]'', ''[[Streptopus]]'', ''[[Tricyrtis]]'', ''[[Tulipa]]'' *** '''''[[Melanthiaceae]]''''': ''[[Amianthium]]'', ''[[Anticlea]]'', ''[[Chamaelirium]]'', ''[[Chionographis]]'', ''[[Helonias]]'', ''[[Heloniopsis]]'', ''[[Paris (vrsta)|Paris]]'', ''[[Pseudotrillium]]'', ''[[Schoenocaulon]]'', ''[[Stenanthium]]'', ''[[Toxicoscordion]]'', ''[[Trillium]]'', ''[[Veratrum]]'', ''[[Xerophyllum]]'', ''[[Ypsilandra]]'', ''[[Zigadenus]]'' *** '''''[[Petermanniaceae]]''''': ''[[Petermannia]]'' *** '''''[[Philesiaceae]]''''': ''[[Lapageria]]'', ''[[Philesia]]'' *** '''''[[Ripogonaceae]]''''': ''[[Ripogonum]]'' *** '''''[[Smilacaceae]]''''': ''[[Heterosmilax]]'', ''[[Smilax]]'' ** '''[[Pandanales]]''' *** '''''[[Cyclanthaceae]]''''': ''[[Asplundia]]'', ''[[Carludovica]]'', ''[[Chorigyne]]'', ''[[Cyclanthus]]'', ''[[Dianthoveus]]'', ''[[Dicranopygium]]'', ''[[Evodianthus]]'', ''[[Ludovia]]'', ''[[Schultesiophytum]]'', ''[[Sphaeradenia]]'', ''[[Stelestylis]]'', ''[[Thoracocarpus]]'' *** '''''[[Pandanaceae]]''''': ''[[Freycinetia]]'', ''[[Martellidendron]]'', ''[[Pandanus]]'', ''[[Sararanga]]'' *** '''''[[Stemonaceae]]''''': ''[[Croomia]]'', ''[[Pentastemona]]'', ''[[Stemona]]'', ''[[Stichoneuron]]'' *** '''''[[Triuridaceae]]''''': ''[[Kihansia]]'', ''[[Kupea]]'', ''[[Lacandonia]]'', ''[[Peltophyllum]]'', ''[[Sciaphila]]'', ''[[Seychellaria]]'', ''[[Soridium]]'', ''[[Triuridopsis]]'', ''[[Triuris]]'' *** '''''[[Velloziaceae]]''''': ''[[Acanthochlamys]]'', ''[[Barbacenia]]'', ''[[Barbaceniopsis]]'', ''[[Nanuza]]'', ''[[Vellozia]]'', ''[[Xerophyta]]'' ** '''[[Petrosaviales]]''' ***'''''[[Petrosaviaceae]]''''': ''[[Japonolirion]]'', ''[[Petrosavia]]'' ** '''[[Poales]]''' *** '''''[[Anarthriaceae]]''''': ''[[Anarthria]]'', ''[[Hopkinsia]]'', ''[[Lyginia]]'' *** '''''[[Bromeliaceae]]''''': ''[[Acanthostachys]]'', ''[[Aechmea]]'', ''[[Ananas]]'', ''[[Androlepis]]'', ''[[Araeococcus]]'', ''[[Ayensua]]'', ''[[Billbergia]]'', ''[[Brewcaria]]'', ''[[Brocchinia]]'', ''[[Bromelia]]'', ''[[Canistrum]]'', ''[[Catopsis]]'', ''[[Connellia]]'', ''[[Cottendorfia]]'', ''[[Cryptanthus]]'', ''[[Deuterocohnia]]'', ''[[Disteganthus]]'', ''[[Dyckia]]'', ''[[Eduandrea]]'', ''[[Encholirium]]'', ''[[Fascicularia]]'', ''[[Fernseea]]'', ''[[Fosterella]]'', ''[[Glomeropitcairnia]]'', ''[[Greigia]]'', ''[[Guzmania]]'', ''[[Hechtia]]'', ''[[Hohenbergia]]'', ''[[Hohenbergiopsis]]'', ''[[Hohenmea]]'', ''[[Lapanthus]]'', ''[[Lindmania]]'', ''[[Lymania]]'', ''[[Mezobromelia]]'', ''[[Navia]]'', ''[[Neoglaziovia]]'', ''[[Neoregelia]]'', ''[[Nidularium]]'', ''[[Niduregelia]]'', ''[[Ochagavia]]'', ''[[Orthophytum]]'', ''[[Pitcairnia]]'', ''[[Portea]]'', ''[[Puya]]'', ''[[Quesnelia]]'', ''[[Ronnbergia]]'', ''[[Steyerbromelia]]'', ''[[Tillandsia]]'', ''[[Vriesea]]'' *** '''''[[Centrolepidaceae]]''''': ''[[Aphelia (Plantae)|Aphelia]]'', ''[[Centrolepis]]'', ''[[Gaimardia (Plantae)|Gaimardia]]'' *** '''''[[Cyperaceae]]''''': ''[[Actinoschoenus]]'', ''[[Actinoscirpus]]'', ''[[Afrotrilepis]]'', ''[[Amphiscirpus]]'', ''[[Androtrichum]]'', ''[[Arthrostylis]]'', ''[[Ascolepis]]'', ''[[Becquerelia]]'', ''[[Bisboeckelera]]'', ''[[Blysmus]]'', ''[[Bolboschoenoplectus]]'', ''[[Bolboschoenus]]'', ''[[Bulbostylis]]'', ''[[Calyptrocarya]]'', ''[[Capeobolus]]'', ''[[Capitularina]]'', ''[[Carex (rod)|Carex]]'', ''[[Carpha]]'', ''[[Caustis]]'', ''[[Cephalocarpus]]'', ''[[Chorizandra]]'', ''[[Chrysitrix]]'', ''[[Cladium]]'', ''[[Coleochloa]]'', ''[[Costularia]]'', ''[[Crosslandia]]'', ''[[Cyathochaeta]]'', ''[[Cyathocoma]]'', ''[[Cymophyllus]]'', ''[[Cyperus]]'', ''[[Cypringlea]]'', ''[[Diplacrum]]'', ''[[Diplasia]]'', ''[[Dracoscirpoides]]'', ''[[Dulichium]]'', ''[[Eleocharis]]'', ''[[Epischoenus]]'', ''[[Eriophorum]]'', ''[[Erioscirpus]]'', ''[[Evandra]]'', ''[[Everardia]]'', ''[[Exocarya]]'', ''[[Ficinia]]'', ''[[Fimbristylis]]'', ''[[Fuirena]]'', ''[[Gahnia]]'', ''[[Gymnoschoenus]]'', ''[[Hellmuthia]]'', ''[[Hypolytrum]]'', ''[[Isolepis]]'', ''[[Karinia]]'', ''[[Khaosokia]]'', ''[[Kobresia]]'', ''[[Koyamaea]]'', ''[[Kyllinga]]'', ''[[Lagenocarpus]]'', ''[[Lepidosperma]]'', ''[[Lepironia]]'', ''[[Lipocarpha]]'', ''[[Machaerina]]'', ''[[Mapania]]'', ''[[Mesomelaena]]'', ''[[Microdracoides]]'', ''[[Morelotia]]'', ''[[Neesenbeckia]]'', ''[[Nelmesia]]'', ''[[Nemum]]'', ''[[Neoscirpus]]'', ''[[Oreobolopsis]]'', ''[[Oreobolus]]'', ''[[Paramapania]]'', ''[[Phylloscirpus]]'', ''[[Pleurostachys]]'', ''[[Principina]]'', ''[[Pseudoschoenus]]'', ''[[Ptilothrix]]'', ''[[Pycreus]]'', ''[[Reedia]]'', ''[[Rhynchocladium]]'', ''[[Rhynchospora]]'', ''[[Schoenoplectiella]]'', ''[[Schoenoplectus]]'', ''[[Schoenoxiphium]]'', ''[[Schoenus]]'', ''[[Scirpodendron]]'', ''[[Scirpoides]]'', ''[[Scirpus]]'', ''[[Scleria]]'', ''[[Sumatroscirpus]]'', ''[[Tetraria]]'', ''[[Trachystylis]]'', ''[[Trianoptiles]]'', ''[[Trichophorum]]'', ''[[Trichoschoenus]]'', ''[[Tricostularia]]'', ''[[Trilepis]]'', ''[[Uncinia]]'', ''[[Volkiella]]'', ''[[Zameioscirpus]]'' *** '''''[[Ecdeiocoleaceae]]''''': ''[[Ecdeiocolea]]'', ''[[Georgeantha]]'' *** '''''[[Eriocaulaceae]]''''': ''[[Actinocephalus (Plantae)Actinocephalus]]'', ''[[Comanthera]]'', ''[[Eriocaulon]]'', ''[[Lachnocaulon]]'', ''[[Leiothrix]]'', ''[[Mesanthemum]]'', ''[[Paepalanthus]]'', ''[[Rondonanthus]]'', ''[[Syngonanthus]]'', ''[[Tonina]]'' *** '''''[[Flagellariaceae]]''''': ''[[Flagellaria]]'' *** '''''[[Joinvilleaceae]]''''': ''[[Joinvillea]]'' *** '''''[[Juncaceae]]''''': ''[[Distichia]]'', ''[[Juncus]]'', ''[[Luzula]]'', ''[[Marsippospermum]]'', ''[[Oxychloe]]'', ''[[Patosia]]'', ''[[Rostkovia]]'' *** '''''[[Mayacaceae]]''''': ''[[Mayaca]]'' *** '''''[[Poaceae]]''''': ''[[Achnatherum]]'', ''[[Aciachne]]'', ''[[Acidosasa]]'', ''[[Acostia]]'', ''[[Acrachne]]'', ''[[Acritochaete]]'', ''[[Acroceras]]'', ''[[Actinocladum]]'', ''[[Aegilops]]'', ''[[Aegilotriticum]]'', ''[[Aegopogon]]'', ''[[Aeluropus]]'', ''[[Afrotrichloris]]'', ''[[Agenium]]'', ''[[Agnesia]]'', ''[[Agropogon]]'', ''[[Agropyron]]'', ''[[Agropyropsis]]'', ''[[Agrostis]]'', ''[[Agrostopoa]]'', ''[[Aira]]'', ''[[Airopsis]]'', ''[[Alexfloydia]]'', ''[[Alloeochaete]]'', ''[[Allolepis]]'', ''[[Alloteropsis]]'', ''[[Alopecurus]]'', ''[[Altoparadisium]]'', ''[[Alvimia]]'', ''[[Ammochloa]]'', ''[[Ammophila]]'', ''[[Ampelocalamus]]'', ''[[Ampelodesmos]]'', ''[[Amphicarpum]]'', ''[[Amphipogon]]'', ''[[Anadelphia]]'', ''[[Ancistrachne]]'', ''[[Ancistragrostis]]'', ''[[Andropogon]]'', ''[[Andropterum]]'', ''[[Anemanthele]]'', ''[[Aniselytron]]'', ''[[Anisopogon]]'', ''[[Anomochloa]]'', ''[[Anthaenantia]]'', ''[[Anthaenantiopsis]]'', ''[[Anthephora]]'', ''[[Anthosachne]]'', ''[[Anthoxanthum]]'', ''[[Antinoria]]'', ''[[Apera]]'', ''[[Aphanelytrum]]'', ''[[Apluda]]'', ''[[Apochiton]]'', ''[[Apoclada]]'', ''[[Apocopis]]'', ''[[Arberella]]'', ''[[Arctagrostis]]'', ''[[Arctodupontia]]'', ''[[Arctophila]]'', ''[[Aristida]]'', ''[[Arrhenatherum]]'', ''[[Arthragrostis]]'', ''[[Arthraxon]]'', ''[[Arthropogon]]'', ''[[Arthrostylidium]]'', ''[[Arundinaria]]'', ''[[Arundinella]]'', ''[[Arundo]]'', ''[[Arundoclaytonia]]'', ''[[Asthenochloa]]'', ''[[Astrebla]]'', ''[[Athroostachys]]'', ''[[Atractantha]]'', ''[[Aulonemia]]'', ''[[Australopyrum]]'', ''[[Austrochloris]]'', ''[[Austroderia]]'', ''[[Austrofestuca]]'', ''[[Austrostipa]]'', ''[[Avena]]'', ''[[Axonopus]]'', ''[[Bambusa]]'', ''[[Baptorhachis]]'', ''[[Bashania]]'', ''[[Beckmannia]]'', ''[[Bewsia]]'', ''[[Bhidea]]'', ''[[Blepharidachne]]'', ''[[Blepharoneuron]]'', ''[[Bonia]]'', ''[[Bothriochloa]]'', ''[[Bouteloua]]'', ''[[Brachiaria]]'', ''[[Brachyachne]]'', ''[[Brachychloa]]'', ''[[Brachyelytrum]]'', ''[[Brachypodium]]'', ''[[Briza]]'', ''[[Bromofestuca]]'', ''[[Bromuniola]]'', ''[[Bromus]]'', ''[[Brylkinia]]'', ''[[Buergersiochloa]]'', ''[[Calamagrostis]]'', ''[[Calammophila]]'', ''[[Calamovilfa]]'', ''[[Calderonella]]'', ''[[Calyptochloa]]'', ''[[Canastra]]'', ''[[Capeochloa]]'', ''[[Capillipedium]]'', ''[[Castellia]]'', ''[[Catabrosa]]'', ''[[Catalepis]]'', ''[[Catapodium]]'', ''[[Cathariostachys]]'', ''[[Cathestecum]]'', ''[[Cenchrus]]'', ''[[Centotheca]]'', ''[[Centrochloa]]'', ''[[Centropodia]]'', ''[[Cephalostachyum]]'', ''[[Chaetium]]'', ''[[Chaetobromus]]'', ''[[Chaetopoa]]'', ''[[Chaetopogon]]'', ''[[Chamaeraphis]]'', ''[[Chandrasekharania]]'', ''[[Chascolytrum]]'', ''[[Chasmanthium]]'', ''[[Chasmopodium]]'', ''[[Chevalierella]]'', ''[[Chikusichloa]]'', ''[[Chimaerochloa]]'', ''[[Chimonobambusa]]'', ''[[Chimonocalamus]]'', ''[[Chionachne]]'', ''[[Chionochloa]]'', ''[[Chloris]]'', ''[[Chlorocalymma]]'', ''[[Chondrosum]]'', ''[[Chrysochloa]]'', ''[[Chrysopogon]]'', ''[[Chusquea]]'', ''[[Cinna]]'', ''[[Cladoraphis]]'', ''[[Clausospicula]]'', ''[[Cleistachne]]'', ''[[Cleistochloa]]'', ''[[Cleistogenes]]'', ''[[Coelachne]]'', ''[[Coelachyrum]]'', ''[[Coelorachis]]'', ''[[Coix]]'', ''[[Colanthelia]]'', ''[[Coleanthus]]'', ''[[Colpodium]]'', ''[[Connorochloa]]'', ''[[Cornucopiae]]'', ''[[Cortaderia]]'', ''[[Corynephorus]]'', ''[[Cottea]]'', ''[[Craspedorhachis]]'', ''[[Crinipes]]'', ''[[Crithopsis]]'', ''[[Crypsis]]'', ''[[Cryptochloa]]'', ''[[Ctenium]]'', ''[[Cutandia]]'', ''[[Cyathopus]]'', ''[[Cymbopogon]]'', ''[[Cynochloris]]'', ''[[Cynodon]]'', ''[[Cynosurus]]'', ''[[Cyperochloa]]'', ''[[Cyphochlaena]]'', ''[[Cyphonanthus]]'', ''[[Cyrtochloa]]'', ''[[Cyrtococcum]]'', ''[[Dactylis]]'', ''[[Dactyloctenium]]'', ''[[Daknopholis]]'', ''[[Dallwatsonia]]'', ''[[Danthonia]]'', ''[[Danthoniastrum]]'', ''[[Danthonidium]]'', ''[[Danthoniopsis]]'', ''[[Dasyochloa]]'', ''[[Dasypyrum]]'', ''[[Davidsea]]'', ''[[Decaryella]]'', ''[[Decaryochloa]]'', ''[[Dendrocalamus]]'', ''[[Deschampsia]]'', ''[[Desmazeria]]'', ''[[Desmostachya]]'', ''[[Diandrolyra]]'', ''[[Diarrhena]]'', ''[[Dichaetaria]]'', ''[[Dichanthium]]'', ''[[Dichelachne]]'', ''[[Didymogonyx]]'', ''[[Diectomis]]'', ''[[Dielsiochloa]]'', ''[[Digitaria]]'', ''[[Dignathia]]'', ''[[Diheteropogon]]'', ''[[Dilophotriche]]'', ''[[Dimeria]]'', ''[[Dinebra]]'', ''[[Dinochloa]]'', ''[[Diplachne]]'', ''[[Diplopogon]]'', ''[[Disakisperma]]'', ''[[Dissanthelium]]'', ''[[Dissochondrus]]'', ''[[Distichlis]]'', ''[[Dregeochloa]]'', ''[[Drepanostachyum]]'', ''[[Dryopoa]]'', ''[[Dupoa]]'', ''[[Dupontia]]'', ''[[Duthiea]]'', ''[[Eccoptocarpha]]'', ''[[Echinaria]]'', ''[[Echinochloa]]'', ''[[Echinolaena]]'', ''[[Echinopogon]]'', ''[[Ectrosia]]'', ''[[Ehrharta]]'', ''[[Ekmanochloa]]'', ''[[Eleusine]]'', ''[[Elionurus]]'', ''[[Ellisochloa]]'', ''[[Elyhordeum]]'', ''[[Elyleymus]]'', ''[[Elymandra]]'', ''[[Elymostachys]]'', ''[[Elymus]]'', ''[[Elytrophorus]]'', ''[[Elytrostachys]]'', ''[[Enneapogon]]'', ''[[Enteropogon]]'', ''[[Entolasia]]'', ''[[Entoplocamia]]'', ''[[Eragrostiella]]'', ''[[Eragrostis]]'', ''[[Eremitis]]'', ''[[Eremocaulon]]'', ''[[Eremochloa]]'', ''[[Eremopoa]]'', ''[[Eremopyrum]]'', ''[[Eriachne]]'', ''[[Eriochloa]]'', ''[[Eriochrysis]]'', ''[[Eriocoma]]'', ''[[Erioneuron]]'', ''[[Euclasta]]'', ''[[Eulalia]]'', ''[[Eulaliopsis]]'', ''[[Eustachys]]'', ''[[Exotheca]]'', ''[[Fargesia]]'', ''[[Farrago]]'', ''[[Ferrocalamus]]'', ''[[Festuca]]'', ''[[Festucopsis]]'', ''[[Festulolium]]'', ''[[Festulpia]]'', ''[[Filgueirasia]]'', ''[[Fingerhuthia]]'', ''[[Froesiochloa]]'', ''[[Garnotia]]'', ''[[Gastridium]]'', ''[[Gaudinia]]'', ''[[Gelidocalamus]]'', ''[[Geochloa]]'', ''[[Germainia]]'', ''[[Gerritea]]'', ''[[Gigantocalamus]]'', ''[[Gigantochloa]]'', ''[[Gilgiochloa]]'', ''[[Glaziophyton]]'', ''[[Glyceria]]'', ''[[Glyphochloa]]'', ''[[Gouinia]]'', ''[[Graphephorum]]'', ''[[Greslania]]'', ''[[Guadua]]'', ''[[Guaduella]]'', ''[[Gymnopogon]]'', ''[[Gynerium]]'', ''[[Habrochloa]]'', ''[[Hackelochloa]]'', ''[[Hainardia]]'', ''[[Hainardiopholis]]'', ''[[Hakonechloa]]'', ''[[Halopyrum]]'', ''[[Harpachne]]'', ''[[Harpochloa]]'', ''[[Helictotrichon]]'', ''[[Hemarthria]]'', ''[[Hemisorghum]]'', ''[[Henrardia]]'', ''[[Heterachne]]'', ''[[Heteranthelium]]'', ''[[Heteranthoecia]]'', ''[[Heteropholis]]'', ''[[Heteropogon]]'', ''[[Hickelia]]'', ''[[Hierochloe]]'', ''[[Hilaria]]'', ''[[Himalayacalamus]]'', ''[[Hitchcockella]]'', ''[[Holcolemma]]'', ''[[Holcus]]'', ''[[Holttumochloa]]'', ''[[Homolepis]]'', ''[[Homopholis]]'', ''[[Homozeugos]]'', ''[[Hookerochloa]]'', ''[[Hopia]]'', ''[[Hordelymus]]'', ''[[Hordeum]]'', ''[[Hubbardia]]'', ''[[Hubbardochloa]]'', ''[[Humbertochloa]]'', ''[[Hyalopoa]]'', ''[[Hydrothauma]]'', ''[[Hygrochloa]]'', ''[[Hygroryza]]'', ''[[Hylebates]]'', ''[[Hymenachne]]'', ''[[Hyparrhenia]]'', ''[[Hyperthelia]]'', ''[[Hypseochloa]]'', ''[[Ichnanthus]]'', ''[[Imperata]]'', ''[[Indocalamus]]'', ''[[Indopoa]]'', ''[[Indosasa]]'', ''[[Isachne]]'', ''[[Ischaemum]]'', ''[[Iseilema]]'', ''[[Ixophorus]]'', ''[[Jansenella]]'', ''[[Jouvea]]'', ''[[Kampochloa]]'', ''[[Kaokochloa]]'', ''[[Kengyilia]]'', ''[[Kerriochloa]]'', ''[[Kinabaluchloa]]'', ''[[Koeleria]]'', ''[[Koordersiochloa]]'', ''[[Lachnagrostis]]'', ''[[Lagurus]]'', ''[[Lamarckia]]'', ''[[Lasiacis]]'', ''[[Lasiurus]]'', ''[[Lecomtella]]'', ''[[Leersia]]'', ''[[Leptagrostis]]'', ''[[Leptaspis]]'', ''[[Leptocarydion]]'', ''[[Leptochloa]]'', ''[[Leptothrium]]'', ''[[Lepturidium]]'', ''[[Lepturopetium]]'', ''[[Lepturus]]'', ''[[Leydeum]]'', ''[[Leymostachys]]'', ''[[Leymus]]'', ''[[Limnas]]'', ''[[Limnodea]]'', ''[[Limnopoa]]'', ''[[Lindbergella]]'', ''[[Lintonia]]'', ''[[Lithachne]]'', ''[[Littledalea]]'', ''[[Loliolum]]'', ''[[Lolium]]'', ''[[Lophacme]]'', ''[[Lophatherum]]'', ''[[Lopholepis]]'', ''[[Lophopogon]]'', ''[[Loudetia]]'', ''[[Loudetiopsis]]'', ''[[Louisiella]]'', ''[[Loxodera]]'', ''[[Luziola]]'', ''[[Lycochloa]]'', ''[[Lycurus]]'', ''[[Lygeum]]'', ''[[Maclurochloa]]'', ''[[Maclurolyra]]'', ''[[Maltebrunia]]'', ''[[Manisuris]]'', ''[[Mayariochloa]]'', ''[[Megalachne]]'', ''[[Megaloprotachne]]'', ''[[Megastachya]]'', ''[[Melanocenchris]]'', ''[[Melica]]'', ''[[Melinis]]'', ''[[Melocalamus]]'', ''[[Melocanna]]'', ''[[Merostachys]]'', ''[[Merxmuellera]]'', ''[[Mesosetum]]'', ''[[Metcalfia]]'', ''[[Mibora]]'', ''[[Micraira]]'', ''[[Microcalamus]]'', ''[[Microchloa]]'', ''[[Micropyropsis]]'', ''[[Micropyrum]]'', ''[[Microstegium]]'', ''[[Milium]]'', ''[[Miscanthus]]'', ''[[Mnesithea]]'', ''[[Mniochloa]]'', ''[[Molinia]]'', ''[[Monachather]]'', ''[[Monelytrum]]'', ''[[Monocymbium]]'', ''[[Monodia]]'', ''[[Mosdenia]]'', ''[[Muhlenbergia]]'', ''[[Mullerochloa]]'', ''[[Munroa]]'', ''[[Myriocladus]]'', ''[[Myriostachya]]'', ''[[Narduroides]]'', ''[[Nardus]]'', ''[[Nassella]]'', ''[[Nastus]]'', ''[[Neesiochloa]]'', ''[[Nematopoa]]'', ''[[Neobouteloua]]'', ''[[Neohouzeaua]]'', ''[[Neololeba]]'', ''[[Neomicrocalamus]]'', ''[[Neostapfia]]'', ''[[Neostapfiella]]'', ''[[Nephelochloa]]'', ''[[Neurachne]]'', ''[[Neuropoa]]'', ''[[Neyraudia]]'', ''[[Notochloe]]'', ''[[Ochlandra]]'', ''[[Ochthochloa]]'', ''[[Odyssea]]'', ''[[Oligostachyum]]'', ''[[Olmeca (biljni rod)|Olmeca]]'', ''[[Olyra]]'', ''[[Ophiochloa]]'', ''[[Ophiuros]]'', ''[[Oplismenopsis]]'', ''[[Oplismenus]]'', ''[[Orcuttia]]'', ''[[Oreobambos]]'', ''[[Oreochloa]]'', ''[[Oreopoa]]'', ''[[Orinus]]'', ''[[Oropetium]]'', ''[[Ortachne]]'', ''[[Orthoclada]]'', ''[[Orthoraphium]]'', ''[[Oryza]]'', ''[[Oryzidium]]'', ''[[Oryzopsis]]'', ''[[Otachyrium]]'', ''[[Otatea]]'', ''[[Ottochloa]]'', ''[[Oxychloris]]'', ''[[Oxyrhachis]]'', ''[[Oxytenanthera]]'', ''[[Panicum]]'', ''[[Pappophorum]]'', ''[[Parabambusa]]'', ''[[Paractaenum]]'', ''[[Parafestuca]]'', ''[[Parahyparrhenia]]'', ''[[Paraneurachne]]'', ''[[Parapholis]]'', ''[[Paratheria]]'', ''[[Pariana]]'', ''[[Parodiolyra]]'', ''[[Parodiophyllochloa]]'', ''[[Paspalidium]]'', ''[[Paspalum]]'', ''[[Pennisetum]]'', ''[[Pentameris]]'', ''[[Pentapogon]]'', ''[[Pereilema]]'', ''[[Periballia]]'', ''[[Perotis]]'', ''[[Perrierbambus]]'', ''[[Peyritschia]]'', ''[[Phacelurus]]'', ''[[Phaenanthoecium]]'', ''[[Phaenosperma]]'', ''[[Phalaris]]'', ''[[Pharus]]'', ''[[Pheidochloa]]'', ''[[Phippsia]]'', ''[[Phleum]]'', ''[[Pholiurus]]'', ''[[Phragmites]]'', ''[[Phuphanochloa]]'', ''[[Phyllorachis]]'', ''[[Phyllosasa]]'', ''[[Phyllostachys]]'', ''[[Pinga]]'', ''[[Piptatheropsis]]'', ''[[Piptatherum]]'', ''[[Piptochaetium]]'', ''[[Piptophyllum]]'', ''[[Piresia]]'', ''[[Piresiella]]'', ''[[Plagiantha]]'', ''[[Plagiosetum]]'', ''[[Pleioblastus]]'', ''[[Pleuropogon]]'', ''[[Plinthanthesis]]'', ''[[Poa]]'', ''[[Podophorus]]'', ''[[Poecilostachys]]'', ''[[Pogonachne]]'', ''[[Pogonarthria]]'', ''[[Pogonatherum]]'', ''[[Pogonochloa]]'', ''[[Pogononeura]]'', ''[[Pohlidium]]'', ''[[Polevansia]]'', ''[[Polypogon]]'', ''[[Polytoca]]'', ''[[Polytrias]]'', ''[[Pommereulla]]'', ''[[Potamophila]]'', ''[[Prosphytochloa]]'', ''[[Psammagrostis]]'', ''[[Psammochloa]]'', ''[[Psathyrostachys]]'', ''[[Pseudanthistiria]]'', ''[[Pseudechinolaena]]'', ''[[Pseudobromus]]'', ''[[Pseudodanthonia]]'', ''[[Pseudodichanthium]]'', ''[[Pseudopentameris]]'', ''[[Pseudopogonatherum]]'', ''[[Pseudoraphis]]'', ''[[Pseudosasa]]'', ''[[Pseudosorghum]]'', ''[[Pseudostachyum]]'', ''[[Pseudoxytenanthera]]'', ''[[Pseudozoysia]]'', ''[[Psilolemma]]'', ''[[Psilurus]]'', ''[[Ptilagrostis]]'', ''[[Puccinellia]]'', ''[[Pucciphippsia]]'', ''[[Puelia]]'', ''[[Racemobambos]]'', ''[[Raddia]]'', ''[[Raddiella]]'', ''[[Ratzeburgia]]'', ''[[Rehia]]'', ''[[Reimarochloa]]'', ''[[Reitzia]]'', ''[[Relchela]]'', ''[[Reynaudia]]'', ''[[Rheochloa]]'', ''[[Rhipidocladum]]'', ''[[Rhizocephalus]]'', ''[[Rhynchoryza]]'', ''[[Rhytachne]]'', ''[[Richardsiella]]'', ''[[Rostraria]]'', ''[[Rottboellia]]'', ''[[Rytidosperma]]'', ''[[Saccharum]]'', ''[[Sacciolepis]]'', ''[[Sarocalamus]]'', ''[[Sartidia]]'', ''[[Sasa]]'', ''[[Sasaella]]'', ''[[Saugetia]]'', ''[[Schismus]]'', ''[[Schizachne]]'', ''[[Schizachyrium]]'', ''[[Schizostachyum]]'', ''[[Schmidtia]]'', ''[[Schoenefeldia]]'', ''[[Sclerochloa]]'', ''[[Sclerodactylon]]'', ''[[Scleropogon]]'', ''[[Scolochloa]]'', ''[[Scribneria]]'', ''[[Scutachne]]'', ''[[Secale]]'', ''[[Sehima]]'', ''[[Semiarundinaria]]'', ''[[Sesleria]]'', ''[[Setaria]]'', ''[[Setariopsis]]'', ''[[Shibataea]]'', ''[[Silentvalleya]]'', ''[[Simplicia]]'', ''[[Sinarundinaria]]'', ''[[Sinobambusa]]'', ''[[Sinocalamus]]'', ''[[Sinochasea]]'', ''[[Sirochloa]]'', ''[[Snowdenia]]'', ''[[Soderstromia]]'', ''[[Soejatmia]]'', ''[[Sohnsia]]'', ''[[Sorghastrum]]'', ''[[Sorghum]]'', ''[[Spartina]]'', ''[[Spartochloa]]'', ''[[Spathia]]'', ''[[Sphaerobambos]]'', ''[[Sphaerocaryum]]'', ''[[Spheneria]]'', ''[[Sphenopholis]]'', ''[[Sphenopus]]'', ''[[Spinifex]]'', ''[[Spodiopogon]]'', ''[[Sporobolus]]'', ''[[Steinchisma]]'', ''[[Steirachne]]'', ''[[Stenostachys]]'', ''[[Stenotaphrum]]'', ''[[Stephanachne]]'', ''[[Stereochlaena]]'', ''[[Steyermarkochloa]]'', ''[[Stipa]]'', ''[[Stipagrostis]]'', ''[[Stiporyzopsis]]'', ''[[Streptochaeta]]'', ''[[Streptogyna]]'', ''[[Streptolophus]]'', ''[[Streptostachys]]'', ''[[Styppeiochloa]]'', ''[[Sucrea]]'', ''[[Suddia]]'', ''[[Swallenia]]'', ''[[Sylvipoa]]'', ''[[Symplectrodia]]'', ''[[Taeniatherum]]'', ''[[Taeniorhachis]]'', ''[[Tarigidia]]'', ''[[Tatianyx]]'', ''[[Temburongia]]'', ''[[Temochloa]]'', ''[[Tenaxia]]'', ''[[Tetrachaete]]'', ''[[Tetrachne]]'', ''[[Tetrapogon]]'', ''[[Thamnocalamus]]'', ''[[Thaumastochloa]]'', ''[[Thedachloa]]'', ''[[Thelepogon]]'', ''[[Themeda]]'', ''[[Thinopyrum]]'', ''[[Thrasya]]'', ''[[Thrasyopsis]]'', ''[[Thuarea]]'', ''[[Thyridachne]]'', ''[[Thyridolepis]]'', ''[[Thyrsostachys]]'', ''[[Thysanolaena]]'', ''[[Toliara]]'', ''[[Torreyochloa]]'', ''[[Tovarochloa]]'', ''[[Trachypogon]]'', ''[[Trachys]]'', ''[[Tragus]]'', ''[[Tribolium (Plantae)|Tribolium]]'', ''[[Trichloris]]'', ''[[Tricholaena]]'', ''[[Trichoneura]]'', ''[[Trichopteryx]]'', ''[[Tridens]]'', ''[[Trilobachne]]'', ''[[Triniochloa]]'', ''[[Triodia]]'', ''[[Triplachne]]'', ''[[Triplasis]]'', ''[[Triplopogon]]'', ''[[Tripogon]]'', ''[[Tripsacum]]'', ''[[Triraphis]]'', ''[[Triscenia]]'', ''[[Trisetaria]]'', ''[[Trisetokoeleria]]'', ''[[Trisetum]]'', ''[[Tristachya]]'', ''[[Triticale]]'', ''[[Triticosecale]]'', ''[[Triticum]]'', ''[[Trititrigia]]'', ''[[Tuctoria]]'', ''[[Uniola]]'', ''[[Uranthoecium]]'', ''[[Urelytrum]]'', ''[[Urochlaena]]'', ''[[Urochloa]]'', ''[[Urochondra]]'', ''[[Valiha]]'', ''[[Vaseyochloa]]'', ''[[Veldkampia]]'', ''[[Ventenata]]'', ''[[Vietnamocalamus]]'', ''[[Vietnamochloa]]'', ''[[Vietnamosasa]]'', ''[[Viguierella]]'', ''[[Vossia]]'', ''[[Vulpia]]'', ''[[Vulpiella]]'', ''[[Walwhalleya]]'', ''[[Wangenheimia]]'', ''[[Whiteochloa]]'', ''[[Willkommia]]'', ''[[Xerochloa]]'', ''[[Yakirra]]'', ''[[Yushania]]'', ''[[Yvesia]]'', ''[[Zea]]'', ''[[Zenkeria]]'', ''[[Zeugites]]'', ''[[Zingeria]]'', ''[[Zizania]]'', ''[[Zizaniopsis]]'', ''[[Zonotriche]]'', ''[[Zoysia]]'', ''[[Zygochloa]]'' *** '''''[[Rapateaceae]]''''': ''[[Amphiphyllum]]'', ''[[Cephalostemon]]'', ''[[Duckea]]'', ''[[Epidryos]]'', ''[[Guacamaya]]'', ''[[Kunhardtia]]'', ''[[Marahuacaea]]'', ''[[Maschalocephalus]]'', ''[[Monotrema]]'', ''[[Phelpsiella]]'', ''[[Potarophytum]]'', ''[[Rapatea]]'', ''[[Saxo-fridericia]]'', ''[[Schoenocephalium]]'', ''[[Spathanthus]]'', ''[[Stegolepis]]'', ''[[Windsorina]]'' *** '''''[[Restionaceae]]''''': ''[[Alexgeorgea]]'', ''[[Anthochortus]]'', ''[[Apodasmia]]'', ''[[Askidiosperma]]'', ''[[Baloskion]]'', ''[[Calorophus]]'', ''[[Cannomois]]'', ''[[Catacolea]]'', ''[[Ceratocaryum]]'', ''[[Chaetanthus]]'', ''[[Chordifex]]'', ''[[Coleocarya]]'', ''[[Cytogonidium]]'', ''[[Dapsilanthus]]'', ''[[Desmocladus]]'', ''[[Dielsia]]'', ''[[Elegia]]'', ''[[Empodisma]]'', ''[[Eurychorda]]'', ''[[Harperia]]'', ''[[Hydrophilus]]'', ''[[Hypodiscus]]'', ''[[Hypolaena]]'', ''[[Kulinia]]'', ''[[Lepidobolus]]'', ''[[Leptocarpus]]'', ''[[Lepyrodia]]'', ''[[Loxocarya]]'', ''[[Mastersiella]]'', ''[[Meeboldina]]'', ''[[Melanostachya]]'', ''[[Nevillea]]'', ''[[Onychosepalum]]'', ''[[Platycaulos]]'', ''[[Platychorda]]'', ''[[Restio]]'', ''[[Rhodocoma]]'', ''[[Soroveta]]'', ''[[Sporadanthus]]'', ''[[Staberoha]]'', ''[[Stenotalis]]'', ''[[Taraxis]]'', ''[[Thamnochortus]]'', ''[[Tremulina]]'', ''[[Tyrbastes]]'', ''[[Willdenowia]]'', ''[[Winifredia]]'' *** '''''[[Thurniaceae]]''''': [[Prionium]], [[Thurnia]] *** '''''[[Typhaceae]]''''': [[Sparganium]], [[Typha]] *** '''''[[Xyridaceae]]''''': ''[[Abolboda]]'', ''[[Achlyphila]]'', ''[[Aratitiyopea]]'', ''[[Orectanthe]]'' ** '''[[Zingiberales]]''' *** '''''[[Cannaceae]]''''': ''[[Canna]]'' *** '''''[[Costaceae]]''''': ''[[Chamaecostus]]'', ''[[Costus]]'', ''[[Dimerocostus]]'', ''[[Hellenia]]'', ''[[Monocostus]]'', ''[[Paracostus]]'', ''[[Tapeinochilos]]'' *** '''''[[Heliconiaceae]]''''': ''[[Heliconia]]'' *** '''''[[Lowiaceae]]''''': ''[[Orchidantha]]'' *** '''''[[Marantaceae]]''''': ''[[Afrocalathea]]'', ''[[Calathea]]'', ''[[Ctenanthe]]'', ''[[Donax]]'', ''[[Halopegia]]'', ''[[Haumania]]'', ''[[Hylaeanthe]]'', ''[[Hypselodelphys]]'', ''[[Indianthus]]'', ''[[Ischnosiphon]]'', ''[[Koernickanthe]]'', ''[[Maranta]]'', ''[[Marantochloa]]'', ''[[Megaphrynium]]'', ''[[Monophyllanthe]]'', ''[[Monotagma]]'', ''[[Myrosma]]'', ''[[Phrynium]]'', ''[[Pleiostachya]]'', ''[[Sanblasia]]'', ''[[Saranthe]]'', ''[[Sarcophrynium]]'', ''[[Schumannianthus]]'', ''[[Stachyphrynium]]'', ''[[Stromanthe]]'', ''[[Thalia]]'', ''[[Thaumatococcus]]'', ''[[Trachyphrynium]]'' *** '''''[[Musaceae]]''''': ''[[Ensete]]'', ''[[Musa]]'', ''[[Musella]]'' *** '''''[[Strelitziaceae]]''''': ''[[Phenakospermum]]'', ''[[Ravenala]]'', ''[[Strelitzia]]'' *** '''''[[Zingiberaceae]]''''': ''[[Aframomum]]'', ''[[Alpinia]]'', ''[[Amomum]]'', ''[[Aulotandra]]'', ''[[Boesenbergia]]'', ''[[Burbidgea]]'', ''[[Camptandra]]'', ''[[Caulokaempferia]]'', ''[[Cautleya]]'', ''[[Cornukaempferia]]'', ''[[Curcuma]]'', ''[[Cyphostigma]]'', ''[[Distichochlamys]]'', ''[[Elettaria]]'', ''[[Elettariopsis]]'', ''[[Etlingera]]'', ''[[Gagnepainia]]'', ''[[Geocharis]]'', ''[[Geostachys]]'', ''[[Globba]]'', ''[[Haniffia]]'', ''[[Haplochorema]]'', ''[[Hedychium]]'', ''[[Hemiorchis]]'', ''[[Hitchenia]]'', ''[[Hornstedtia]]'', ''[[Kaempferia]]'', ''[[Kedhalia]]'', ''[[Laosanthus]]'', ''[[Larsenianthus]]'', ''[[Leptosolena]]'', ''[[Myxochlamys]]'', ''[[Nanochilus]]'', ''[[Newmania]]'', ''[[Parakaempferia]]'', ''[[Plagiostachys]]'', ''[[Pleuranthodium]]'', ''[[Pommereschea]]'', ''[[Renealmia]]'', ''[[Rhynchanthus]]'', ''[[Riedelia]]'', ''[[Roscoea]]'', ''[[Scaphochlamys]]'', ''[[Siamanthus]]'', ''[[Siliquamomum]]'', ''[[Siphonochilus]]'', ''[[Smithatris]]'', ''[[Stadiochilus]]'', ''[[Stahlianthus]]'', ''[[Tamijia]]'', ''[[Vanoverberghia]]'', ''[[Zingiber]]'' * '''''[[Magnoliopsida]]''''' ** '''[[Amborellales]]''' *** '''''[[Amborellaceae]]''''': ''[[Amborella]]'' ** '''[[Apiales]]''' *** '''''[[Apiaceae]]''''': ''[[Aciphylla]]'', ''[[Acronema]]'', ''[[Actinolema]]'', ''[[Actinotus]]'', ''[[Adenosciadium]]'', ''[[Aegokeras]]'', ''[[Aegopodium]]'', ''[[Aethusa]]'', ''[[Afroligusticum]]'', ''[[Afrosciadium]]'', ''[[Afrosison]]'', ''[[Agasyllis]]'', ''[[Ainsworthia]]'', ''[[Alepidea]]'', ''[[Aletes]]'', ''[[Ammi]]'', ''[[Ammodaucus]]'', ''[[Ammoides]]'', ''[[Ammoselinum]]'', ''[[Andriana]]'', ''[[Anethum]]'', ''[[Angelica]]'', ''[[Anginon]]'', ''[[Angoseseli]]'', ''[[Anisopoda]]'', ''[[Anisosciadium]]'', ''[[Anisotome]]'', ''[[Annesorhiza]]'', ''[[Anthriscus]]'', ''[[Aphanopleura]]'', ''[[Apiastrum]]'', ''[[Apiopetalum]]'', ''[[Apium]]'', ''[[Apodicarpum]]'', ''[[Arafoe]]'', ''[[Arctopus]]'', ''[[Arcuatopterus]]'', ''[[Arracacia]]'', ''[[Artedia]]'', ''[[Asciadium]]'', ''[[Asteriscium]]'', ''[[Astomaea]]'', ''[[Astrantia]]'', ''[[Astrodaucus]]'', ''[[Astydamia]]'', ''[[Athamanta]]'', ''[[Atrema]]'', ''[[Aulacospermum]]'', ''[[Aulospermum]]'', ''[[Austropeucedanum]]'', ''[[Autumnalia]]'', ''[[Azilia]]'', ''[[Azorella]]'', ''[[Berula]]'', ''[[Bifora]]'', ''[[Bilacunaria]]'', ''[[Billburttia]]'', ''[[Bolax]]'', ''[[Bonannia]]'', ''[[Bowlesia]]'', ''[[Brachyscias]]'', ''[[Bubon]]'', ''[[Bunium]]'', ''[[Bupleurum]]'', ''[[Cachrys]]'', ''[[Calyptrosciadium]]'', ''[[Canaria]]'', ''[[Cannaboides]]'', ''[[Capnophyllum]]'', ''[[Carlesia]]'', ''[[Caropsis]]'', ''[[Carum]]'', ''[[Caucalis]]'', ''[[Cenolophium]]'', ''[[Centella]]'', ''[[Cephalopodum]]'', ''[[Cervaria]]'', ''[[Chaerophyllopsis]]'', ''[[Chaerophyllum]]'', ''[[Chamaesciadium]]'', ''[[Chamaesium]]'', ''[[Chamarea]]'', ''[[Changium]]'', ''[[Chlaenosciadium]]'', ''[[Chuanminshen]]'', ''[[Chymsydia]]'', ''[[Cicuta]]'', ''[[Cnidium]]'', ''[[Coaxana]]'', ''[[Conioselinum]]'', ''[[Conium]]'', ''[[Conopodium]]'', ''[[Coriandrum]]'', ''[[Coristospermum]]'', ''[[Cortia]]'', ''[[Cortiella]]'', ''[[Cotopaxia]]'', ''[[Coulterophytum]]'', ''[[Crithmum]]'', ''[[Cryptotaenia]]'', ''[[Cuminum]]'', ''[[Cyathoselinum]]'', ''[[Cyclorhiza]]'', ''[[Cyclospermum]]'', ''[[Cymbocarpum]]'', ''[[Cymopterus]]'', ''[[Cynapium]]'', ''[[Cynorhiza]]'', ''[[Cynosciadium]]'', ''[[Dahliaphyllum]]'', ''[[Dasispermum]]'', ''[[Daucosma]]'', ''[[Daucus]]'', ''[[Dethawia]]'', ''[[Deverra]]'', ''[[Dichoropetalum]]'', ''[[Dichosciadium]]'', ''[[Dickinsia]]'', ''[[Dicyclophora]]'', ''[[Dimorphosciadium]]'', ''[[Diplaspis]]'', ''[[Diplolophium]]'', ''[[Diplotaenia]]'', ''[[Diposis]]'', ''[[Domeykoa]]'', ''[[Donnellsmithia]]'', ''[[Dracosciadium]]'', ''[[Drusa]]'', ''[[Ducrosia]]'', ''[[Dystaenia]]'', ''[[Echinophora]]'', ''[[Ekimia]]'', ''[[Elaeosticta]]'', ''[[Eleutherospermum]]'', ''[[Enantiophylla]]'', ''[[Endressia]]'', ''[[Eremocharis]]'', ''[[Eremodaucus]]'', ''[[Ergocarpon]]'', ''[[Erigenia]]'', ''[[Eriocycla]]'', ''[[Eriosynaphe]]'', ''[[Eryngium]]'', ''[[Eurytaenia]]'', ''[[Exoacantha]]'', ''[[Ezosciadium]]'', ''[[Falcaria]]'', ''[[Fergania]]'', ''[[Ferula]]'', ''[[Ferulago]]'', ''[[Ferulopsis]]'', ''[[Foeniculum]]'', ''[[Frommia]]'', ''[[Froriepia]]'', ''[[Fuernrohria]]'', ''[[Galagania]]'', ''[[Geocaryum]]'', ''[[Gingidia]]'', ''[[Glaucosciadium]]'', ''[[Glehnia]]'', ''[[Glia]]'', ''[[Glochidotheca]]'', ''[[Gongylosciadium]]'', ''[[Gongylotaxis]]'', ''[[Grafia]]'', ''[[Grammosciadium]]'', ''[[Gymnophyton]]'', ''[[Halosciastrum]]'', ''[[Hansenia]]'', ''[[Haplosciadium]]'', ''[[Haplosphaera]]'', ''[[Harbouria]]'', ''[[Harperella]]'', ''[[Harrysmithia]]'', ''[[Haussknechtia]]'', ''[[Hellenocarum]]'', ''[[Helosciadium]]'', ''[[Heptaptera]]'', ''[[Heracleum]]'', ''[[Hermas]]'', ''[[Heteromorpha]]'', ''[[Hippomarathrum]]'', ''[[Hladnikia]]'', ''[[Hohenackeria]]'', ''[[Homalocarpus]]'', ''[[Homalosciadium]]'', ''[[Horstrissea]]'', ''[[Hyalolaena]]'', ''[[Hydrocotyle]]'', ''[[Hymenidium]]'', ''[[Hymenolaena]]'', ''[[Imperatoria]]'', ''[[Indoschulzia]]'', ''[[Itasina]]'', ''[[Johrenia]]'', ''[[Kadenia]]'', ''[[Kafirnigania]]'', ''[[Kailashia]]'', ''[[Kalakia]]'', ''[[Kamelinia]]'', ''[[Kandaharia]]'', ''[[Karatavia]]'', ''[[Karnataka (rod)|Karnataka]]'', ''[[Kedarnatha]]'', ''[[Kelussia]]'', ''[[Keraymonia]]'', ''[[Kitagawia]]'', ''[[Klotzschia]]'', ''[[Komarovia]]'', ''[[Korshinskya]]'', ''[[Kozlovia]]'', ''[[Krubera]]'', ''[[Kundmannia]]'', ''[[Kuramosciadium]]'', ''[[Ladyginia]]'', ''[[Lagoecia]]'', ''[[Lalldhwojia]]'', ''[[Laser (rod)|Laser]]'', ''[[Laserpitium]]'', ''[[Lecokia]]'', ''[[Ledebouriella]]'', ''[[Lefebvrea]]'', ''[[Leiotulus]]'', ''[[Leutea]]'', ''[[Levisticum]]'', ''[[Libanotis]]'', ''[[Lichtensteinia]]'', ''[[Lignocarpa]]'', ''[[Ligusticopsis]]'', ''[[Ligusticum]]'', ''[[Lilaeopsis]]'', ''[[Limnosciadium]]'', ''[[Lipskya]]'', ''[[Lisaea]]'', ''[[Lithosciadium]]'', ''[[Lomatium]]'', ''[[Lomatocarpa]]'', ''[[Lomatocarum]]'', ''[[Mackinlaya]]'', ''[[Macroselinum]]'', ''[[Magadania]]'', ''[[Magydaris]]'', ''[[Malabaila]]'', ''[[Marlothiella]]'', ''[[Mastigosciadium]]'', ''[[Mathiasella]]'', ''[[Mediasia]]'', ''[[Meeboldia]]'', ''[[Melanosciadium]]'', ''[[Meum]]'', ''[[Micropleura]]'', ''[[Microsciadium]]'', ''[[Modesciadium]]'', ''[[Mogoltavia]]'', ''[[Molopospermum]]'', ''[[Musineon]]'', ''[[Mutellina]]'', ''[[Myrrhidendron]]'', ''[[Myrrhis]]'', ''[[Nanobubon]]'', ''[[Naufraga]]'', ''[[Neogoezia]]'', ''[[Neomuretia]]'', ''[[Neonelsonia]]'', ''[[Neoparrya]]'', ''[[Neosciadium]]'', ''[[Niphogeton]]'', ''[[Nirarathamnos]]'', ''[[Normantha]]'', ''[[Nothosmyrnium]]'', ''[[Notiosciadium]]'', ''[[Notobubon]]'', ''[[Notopterygium]]'', ''[[Oedibasis]]'', ''[[Oenanthe]]'', ''[[Oligocladus]]'', ''[[Oliveria]]'', ''[[Opoidia]]'', ''[[Opopanax]]'', ''[[Opsicarpium]]'', ''[[Oreocome]]'', ''[[Oreocomopsis]]'', ''[[Oreofraga]]'', ''[[Oreonana]]'', ''[[Oreoschimperella]]'', ''[[Oreoselinum]]'', ''[[Oreoxis]]'', ''[[Orlaya]]'', ''[[Ormopterum]]'', ''[[Ormosciadium]]'', ''[[Ormosolenia]]'', ''[[Orogenia]]'', ''[[Oschatzia]]'', ''[[Osmorhiza]]'', ''[[Ostericum]]'', ''[[Ottoa]]'', ''[[Oxypolis]]'', ''[[Pachypleurum]]'', ''[[Palimbia]]'', ''[[Paraligusticum]]'', ''[[Paraselinum]]'', ''[[Parasilaus]]'', ''[[Pastinaca]]'', ''[[Pastinacopsis]]'', ''[[Paulita]]'', ''[[Pedinopetalum]]'', ''[[Pentapeltis]]'', ''[[Perideridia]]'', ''[[Perissocoeleum]]'', ''[[Petagnaea]]'', ''[[Petroedmondia]]'', ''[[Petroselinum]]'', ''[[Peucedanum]]'', ''[[Phellolophium]]'', ''[[Phlojodicarpus]]'', ''[[Phlyctidocarpa]]'', ''[[Physospermopsis]]'', ''[[Physospermum]]'', ''[[Physotrichia]]'', ''[[Pilopleura]]'', ''[[Pimpinella]]'', ''[[Pinda]]'', ''[[Platysace]]'', ''[[Pleurospermopsis]]'', ''[[Pleurospermum]]'', ''[[Podistera]]'', ''[[Polemannia]]'', ''[[Polemanniopsis]]'', ''[[Polytaenia]]'', ''[[Postiella]]'', ''[[Prangos]]'', ''[[Prionosciadium]]'', ''[[Psammogeton]]'', ''[[Pseudocannaboides]]'', ''[[Pseudocarum]]'', ''[[Pseudopimpinella]]'', ''[[Pseudoridolfia]]'', ''[[Pseudoselinum]]'', ''[[Pseudotrachydium]]'', ''[[Pternopetalum]]'', ''[[Pterocyclus]]'', ''[[Pteroselinum]]'', ''[[Pterygopleurum]]'', ''[[Pteryxia]]'', ''[[Ptilimnium]]'', ''[[Ptychotis]]'', ''[[Pycnocycla]]'', ''[[Pyramidoptera]]'', ''[[Registaniella]]'', ''[[Rhabdosciadium]]'', ''[[Rhodosciadium]]'', ''[[Rhopalosciadium]]'', ''[[Rhysopterus]]'', ''[[Ridolfia]]'', ''[[Rivasmartinezia]]'', ''[[Rohmooa]]'', ''[[Rughidia]]'', ''[[Rumia]]'', ''[[Rupiphila]]'', ''[[Rutheopsis]]'', ''[[Sajanella]]'', ''[[Sanicula]]'', ''[[Saposhnikovia]]'', ''[[Scaligeria]]'', ''[[Scandia]]'', ''[[Scandix]]'', ''[[Scaraboides]]'', ''[[Schoenolaena]]'', ''[[Schoenoselinum]]'', ''[[Schrenkia]]'', ''[[Schtschurowskia]]'', ''[[Schulzia]]'', ''[[Sclerochorton]]'', ''[[Sclerosciadium]]'', ''[[Sclerotiaria]]'', ''[[Scrithacola]]'', ''[[Selinopsis]]'', ''[[Selinum]]'', ''[[Semenovia]]'', ''[[Seseli]]'', ''[[Seselopsis]]'', ''[[Shoshonea]]'', ''[[Siculosciadium]]'', ''[[Silaum]]'', ''[[Siler]]'', ''[[Sillaphyton]]'', ''[[Silphiodaucus]]'', ''[[Sinocarum]]'', ''[[Sinodielsia]]'', ''[[Sinolimprichtia]]'', ''[[Sison]]'', ''[[Sium]]'', ''[[Sivadasania]]'', ''[[Smyrniopsis]]'', ''[[Smyrnium]]'', ''[[Spananthe]]'', ''[[Spermolepis]]'', ''[[Sphaenolobium]]'', ''[[Sphaerosciadium]]'', ''[[Sphallerocarpus]]'', ''[[Spuriopimpinella]]'', ''[[Stefanoffia]]'', ''[[Steganotaenia]]'', ''[[Stenocoelium]]'', ''[[Stenosemis]]'', ''[[Stenotaenia]]'', ''[[Stewartiella]]'', ''[[Stoibrax]]'', ''[[Synclinostyles]]'', ''[[Synelcosciadium]]'', ''[[Szovitsia]]'', ''[[Taenidia]]'', ''[[Tamamschjanella]]'', ''[[Tamamschjania]]'', ''[[Tana]]'', ''[[Tauschia]]'', ''[[Tetrataenium]]'', ''[[Thamnosciadium]]'', ''[[Thapsia]]'', ''[[Thaspium]]'', ''[[Thecocarpus]]'', ''[[Thysselinum]]'', ''[[Tiedemannia]]'', ''[[Tilingia]]'', ''[[Todaroa]]'', ''[[Tommasinia]]'', ''[[Tongoloa]]'', ''[[Tordyliopsis]]'', ''[[Tordylium]]'', ''[[Torilis]]'', ''[[Trachydium]]'', ''[[Trachymene]]'', ''[[Trachyspermum]]'', ''[[Trepocarpus]]'', ''[[Tricholaser]]'', ''[[Trigonosciadium]]'', ''[[Trinia]]'', ''[[Trocdaris]]'', ''[[Trochiscanthes]]'', ''[[Turgenia]]'', ''[[Vanasushava]]'', ''[[Vesper]]'', ''[[Vicatia]]'', ''[[Villarrealia]]'', ''[[Visnaga]]'', ''[[Vvedenskya]]'', ''[[Xanthogalum]]'', ''[[Xanthoselinum]]'', ''[[Xanthosia]]'', ''[[Xatardia]]'', ''[[Xyloselinum]]'', ''[[Yabea]]'', ''[[Zeravschania]]'', ''[[Zizia]]'', ''[[Zosima]]'' *** '''''[[Araliaceae]]''''': ''[[Anakasia]]'', ''[[Apiopetalum]]'', ''[[Aralia]]'', ''[[Astrotricha]]'', ''[[Brassaiopsis]]'', ''[[Cephalaralia]]'', ''[[Cheirodendron]]'', ''[[Chengiopanax]]'', ''[[Cussonia]]'', ''[[Dendropanax]]'', ''[[Eleutherococcus]]'', ''[[Fatshedera]]'', ''[[Fatsia]]'', ''[[Gamblea]]'', ''[[Harmsiopanax]]'', ''[[Hedera]]'', ''[[Heteropanax]]'', ''[[Kalopanax]]'', ''[[Mackinlaya]]'', ''[[Macropanax]]'', ''[[Merrilliopanax]]'', ''[[Meryta]]'', ''[[Metapanax]]'', ''[[Motherwellia]]'', ''[[Neopanax]]'', ''[[Oplopanax]]'', ''[[Oreopanax]]'', ''[[Osmoxylon]]'', ''[[Panax]]'', ''[[Plerandra]]'', ''[[Polyscias]]'', ''[[Pseudopanax]]'', ''[[Raukaua]]'', ''[[Schefflera]]'', ''[[Seemannaralia]]'', ''[[Sinopanax]]'', ''[[Tetrapanax]]'', ''[[Trevesia]]'', ''[[Woodburnia]]'' *** '''''[[Griseliniaceae]]''''': ''[[Griselinia]]'' ***'''''[[Myodocarpaceae]]''''': ''[[Delarbrea]]'', ''[[Myodocarpus]]'' *** '''''[[Pennantiaceae]]''''': ''[[Pennantia]]'' ***'''''[[Pittosporaceae]]''''': ''[[Auranticarpa]]'', ''[[Bentleya]]'', ''[[Billardiera]]'', ''[[Bursaria]]'', ''[[Cheiranthera]]'', ''[[Hymenosporum]]'', ''[[Marianthus]]'', ''[[Pittosporum]]'', ''[[Pronaya]]'', ''[[Rhytidosporum]]'', ''[[Xerosollya]]'' *** '''''[[Torricelliaceae]]''''': ''[[Aralidium]]'', ''[[Melanophylla]]'', ''[[Torricellia]]'' ** '''[[Aquifoliales]]''' *** '''''[[Aquifoliaceae]]''''': ''[[Ilex]]'' *** '''''[[Cardiopteridaceae]]''''': ''[[Cardiopteris]]'', ''[[Citronella]]'', ''[[Dendrobangia]]'', ''[[Gonocaryum]]'', ''[[Leptaulus]]'', ''[[Pseudobotrys]]'' *** '''''[[Helwingiaceae]]''''': ''[[Helwingia]]'' *** '''''[[Phyllonomaceae]]''''': ''[[Phyllonoma]]'' *** '''''[[Stemonuraceae]]''''': ''[[Cantleya]]'', ''[[Codiocarpus]]'', ''[[Discophora]]'', ''[[Gastrolepis]]'', ''[[Gomphandra]]'', ''[[Grisollea]]'', ''[[Hartleya]]'', ''[[Irvingbaileya]]'', ''[[Lasianthera]]'', ''[[Medusanthera]]'', ''[[Stemonurus]]'', ''[[Whitmorea]]'' ** '''[[Asterales]]''': *** '''''[[Alseuosmiaceae]]''''': ''[[Alseuosmia]]'', ''[[Crispiloba]]'', ''[[Periomphale]]'', ''[[Platyspermation]]'', ''[[Wittsteinia]]'' *** '''''[[Argophyllaceae]]''''': ''[[Argophyllum]]'', ''[[Corokia]]'' *** '''''[[Asteraceae]]''''': ''[[Aaronsohnia]]'', ''[[Abrotanella]]'', ''[[Acamptopappus]]'', ''[[Acanthocephalus]]'', ''[[Acanthocladium]]'', ''[[Acanthodesmos]]'', ''[[Acanthospermum]]'', ''[[Acanthostyles]]'', ''[[Achillea]]'', ''[[Achnophora]]'', ''[[Achnopogon]]'', ''[[Achyrachaena]]'', ''[[Achyrocline]]'', ''[[Achyropappus]]'', ''[[Achyrophorus]]'', ''[[Acilepidopsis]]'', ''[[Acilepis]]'', ''[[Acmella]]'', ''[[Acomis]]'', ''[[Acourtia]]'', ''[[Acrisione]]'', ''[[Acritopappus]]'', ''[[Actinea]]'', ''[[Actinella]]'', ''[[Actinobole]]'', ''[[Actinoseris]]'', ''[[Actinospermum]]'', ''[[Adelostigma]]'', ''[[Adenanthellum]]'', ''[[Adenocaulon]]'', ''[[Adenocritonia]]'', ''[[Adenoglossa]]'', ''[[Adenoon]]'', ''[[Adenopappus]]'', ''[[Adenophyllum]]'', ''[[Adenostemma]]'', ''[[Adenostyles]]'', ''[[Adenothamnus]]'', ''[[Adopogon]]'', ''[[Aedesia]]'', ''[[Aequatorium]]'', ''[[Aetheolaena]]'', ''[[Aetheorhiza]]'', ''[[Ageratella]]'', ''[[Ageratina]]'', ''[[Ageratinastrum]]'', ''[[Ageratum]]'', ''[[Agnorhiza]]'', ''[[Agoseris]]'', ''[[Agrianthus]]'', ''[[Ainsliaea]]'', ''[[Ajania]]'', ''[[Ajaniopsis]]'', ''[[Akeassia]]'', ''[[Alatoseta]]'', ''[[Albertinia]]'', ''[[Alboviodoxa]]'', ''[[Aldama]]'', ''[[Alepidocline]]'', ''[[Alfredia]]'', ''[[Aliella]]'', ''[[Allagopappus]]'', ''[[Allardia]]'', ''[[Allittia]]'', ''[[Alloispermum]]'', ''[[Allopterigeron]]'', ''[[Almutaster]]'', ''[[Alomia]]'', ''[[Alomiella]]'', ''[[Alvordia]]'', ''[[Amauria]]'', ''[[Amauriopsis]]'', ''[[Ambassa]]'', ''[[Amberboa]]'', ''[[Amblyocarpum]]'', ''[[Amblyolepis]]'', ''[[Amblyopappus]]'', ''[[Amblysperma]]'', ''[[Amboroa]]'', ''[[Ambrosia]]'', ''[[Ameghinoa]]'', ''[[Amellus]]'', ''[[Ammobium]]'', ''[[Amolinia]]'', ''[[Ampelaster]]'', ''[[Amphiachyris]]'', ''[[Amphidoxa]]'', ''[[Amphiglossa]]'', ''[[Amphipappus]]'', ''[[Amphirhapis]]'', ''[[Amphoricarpos]]'', ''[[Anacantha]]'', ''[[Anacyclus]]'', ''[[Anaphalioides]]'', ''[[Anaphalis]]'', ''[[Anastraphia]]'', ''[[Anaxeton]]'', ''[[Ancathia]]'', ''[[Ancistrocarphus]]'', ''[[Anderbergia]]'', ''[[Andryala]]'', ''[[Anemocarpa]]'', ''[[Angeldiazia]]'', ''[[Angelphytum]]'', ''[[Angianthus]]'', ''[[Anisocarpus]]'', ''[[Anisochaeta]]'', ''[[Anisocoma]]'', ''[[Anisopappus]]'', ''[[Anisothrix]]'', ''[[Antennaria]]'', ''[[Anteremanthus]]'', ''[[Anthematricaria]]'', ''[[Anthemimatricaria]]'', ''[[Anthemis]]'', ''[[Antheropeas]]'', ''[[Antillanthus]]'', ''[[Antillia]]'', ''[[Antiphiona]]'', ''[[Antithrixia]]'', ''[[Anura (Plantae)|Anura]]'', ''[[Anvillea]]'', ''[[Apalochlamys]]'', ''[[Apargia]]'', ''[[Aphanactis]]'', ''[[Aphanostephus]]'', ''[[Aphyllocladus]]'', ''[[Apodocephala]]'', ''[[Apogon]]'', ''[[Apopyros]]'', ''[[Aposeris]]'', ''[[Apostates]]'', ''[[Aracium]]'', ''[[Arbelaezaster]]'', ''[[Archibaccharis]]'', ''[[Arctanthemum]]'', ''[[Arctium]]'', ''[[Arctogeron]]'', ''[[Arctotheca]]'', ''[[Arctotis]]'', ''[[Argentipallium]]'', ''[[Argyranthemum]]'', ''[[Argyrautia]]'', ''[[Argyroglottis]]'', ''[[Argyrotegium]]'', ''[[Argyroxiphium]]'', ''[[Arida]]'', ''[[Aristeguietia]]'', ''[[Arnaldoa]]'', ''[[Arnica]]'', ''[[Arnicastrum]]'', ''[[Arnoglossum]]'', ''[[Arnoseris]]'', ''[[Arrhenechthites]]'', ''[[Arrojadocharis]]'', ''[[Arrowsmithia]]'', ''[[Artemisia]]'', ''[[Artemisiella]]'', ''[[Artemisiopsis]]'', ''[[Asanthus]]'', ''[[Ascaricida]]'', ''[[Ascidiogyne]]'', ''[[Askellia]]'', ''[[Aspilia]]'', ''[[Asplundianthus]]'', ''[[Aster]]'', ''[[Asteridea]]'', ''[[Asteriscium]]'', ''[[Asteriscus]]'', ''[[Asteropsis]]'', ''[[Asterothamnus]]'', ''[[Astranthium]]'', ''[[Athanasia]]'', ''[[Atherotoma]]'', ''[[Athrixia]]'', ''[[Athroisma]]'', ''[[Atractylis]]'', ''[[Atractylodes]]'', ''[[Atrichantha]]'', ''[[Atrichoseris]]'', ''[[Aucklandia]]'', ''[[Austrobrickellia]]'', ''[[Austrocritonia]]'', ''[[Austroeupatorium]]'', ''[[Austrosynotis]]'', ''[[Avellara]]'', ''[[Axiniphyllum]]'', ''[[Ayapana]]'', ''[[Ayapanopsis]]'', ''[[Aylacophora]]'', ''[[Aynia]]'', ''[[Aztecaster]]'', ''[[Baccharidastrum]]'', ''[[Baccharis]]'', ''[[Baccharoides]]'', ''[[Badilloa]]'', ''[[Baeriopsis]]'', ''[[Bafutia]]'', ''[[Bahia (rod)|Bahia]]'', ''[[Bahianthus]]'', ''[[Bahiopsis]]'', ''[[Baileya]]'', ''[[Bajacalia]]'', ''[[Balduina]]'', ''[[Balsamorhiza]]'', ''[[Baltimora]]'', ''[[Barkhausia]]'', ''[[Barkleyanthus]]'', ''[[Barnadesia]]'', ''[[Barroetea]]'', ''[[Barrosoa]]'', ''[[Bartlettia]]'', ''[[Bartlettina]]'', ''[[Basedowia]]'', ''[[Batopilasia]]'', ''[[Bebbia]]'', ''[[Bechium]]'', ''[[Bedfordia]]'', ''[[Bejaranoa]]'', ''[[Bellida]]'', ''[[Bellidastrum]]'', ''[[Bellis]]'', ''[[Bellium]]'', ''[[Belloa]]'', ''[[Benitoa]]'', ''[[Berardia]]'', ''[[Berkheya]]'', ''[[Berlandiera]]'', ''[[Berroa]]'', ''[[Berylsimpsonia]]'', ''[[Bethencourtia]]'', ''[[Bidens]]'', ''[[Bigelowia]]'', ''[[Biotia]]'', ''[[Bishopalea]]'', ''[[Bishopanthus]]'', ''[[Bishopiella]]'', ''[[Bishovia]]'', ''[[Blainvillea]]'', ''[[Blakeanthus]]'', ''[[Blakiella]]'', ''[[Blanchetia]]'', ''[[Blennosperma]]'', ''[[Blennospora]]'', ''[[Blepharipappus]]'', ''[[Blepharispermum]]'', ''[[Blepharizonia]]'', ''[[Blumea]]'', ''[[Blumeopsis]]'', ''[[Boeberastrum]]'', ''[[Boeberoides]]'', ''[[Bolandia]]'', ''[[Bolanosa]]'', ''[[Bolocephalus]]'', ''[[Boltonia]]'', ''[[Bombycilaena]]'', ''[[Borrichia]]'', ''[[Bothriocline]]'', ''[[Brachanthemum]]'', ''[[Brachionostylum]]'', ''[[Brachyactis]]'', ''[[Brachyclados]]'', ''[[Brachycome]]'', ''[[Brachyglottis]]'', ''[[Brachylaena]]'', ''[[Brachyscome]]'', ''[[Brachythrix]]'', ''[[Bradburia]]'', ''[[Brasilia (rod)|Brasilia]]'', ''[[Breea]]'', ''[[Brenandendron]]'', ''[[Brickellia]]'', ''[[Brickelliastrum]]'', ''[[Brintonia]]'', ''[[Brocchia]]'', ''[[Bryomorphe]]'', ''[[Bulbostylis]]'', ''[[Buphthalmum]]'', ''[[Burkartia]]'', ''[[Caatinganthus]]'', ''[[Cabobanthus]]'', ''[[Cabreriella]]'', ''[[Cacalia]]'', ''[[Cacaliopsis]]'', ''[[Cacosmia]]'', ''[[Cadiscus]]'', ''[[Caesulia]]'', ''[[Calais]]'', ''[[Calanticaria]]'', ''[[Calcitrapa]]'', ''[[Calea]]'', ''[[Calendula]]'', ''[[Calimeris]]'', ''[[Callicephalus]]'', ''[[Callilepis]]'', ''[[Callistephus]]'', ''[[Calocephalus]]'', ''[[Calomeria]]'', ''[[Calopappus]]'', ''[[Calostephane]]'', ''[[Calotesta]]'', ''[[Calotis]]'', ''[[Calycadenia]]'', ''[[Calycoseris]]'', ''[[Calyptocarpus]]'', ''[[Camchaya]]'', ''[[Campovassouria]]'', ''[[Camptacra]]'', ''[[Campuloclinium]]'', ''[[Canadanthus]]'', ''[[Cancrinia]]'', ''[[Cancriniella]]'', ''[[Capelio]]'', ''[[Cardopatium]]'', ''[[Carduncellus]]'', ''[[× Carduocirsium]]'', ''[[Carduogalactites]]'', ''[[Carduus]]'', ''[[Carlina]]'', ''[[Carlquistia]]'', ''[[Carminatia]]'', ''[[Carpesium]]'', ''[[Carphephorus]]'', ''[[Carphochaete]]'', ''[[Carramboa]]'', ''[[Carterothamnus]]'', ''[[Carthamus]]'', ''[[Cassinia]]'', ''[[Castalis]]'', ''[[Castanedia]]'', ''[[Castrilanthemum]]'', ''[[Castroviejoa]]'', ''[[Catamixis]]'', ''[[Catananche]]'', ''[[Catatia]]'', ''[[Catolesia]]'', ''[[Caucasalia]]'', ''[[Cavalcantia]]'', ''[[Cavea]]'', ''[[Caxamarca]]'', ''[[Celmearia]]'', ''[[Celmisia]]'', ''[[Centaurea]]'', ''[[Centaurodendron]]'', ''[[Centauropsis]]'', ''[[Centaurothamnus]]'', ''[[Centauserratula]]'', ''[[Centipeda]]'', ''[[Centrapalus]]'', ''[[Centratherum]]'', ''[[Centromadia]]'', ''[[Cephalipterum]]'', ''[[Cephalopappus]]'', ''[[Cephalophora]]'', ''[[Cephalorrhynchus]]'', ''[[Cephalosorus]]'', ''[[Ceratogyne]]'', ''[[Ceruana]]'', ''[[Chacoa]]'', ''[[Chaenactis]]'', ''[[Chaetadelpha]]'', ''[[Chaetanthera]]'', ''[[Chaetopappa]]'', ''[[Chaetoseris]]'', ''[[Chaetymenia]]'', ''[[Chamaechaenactis]]'', ''[[Chamaegeron]]'', ''[[Chamaeleon]]'', ''[[Chamaemelum]]'', ''[[Chamaepus]]'', ''[[Chaptalia]]'', ''[[Charadranaetes]]'', ''[[Chardinia]]'', ''[[Cheirolophus]]'', ''[[Chersodoma]]'', ''[[Chevreulia]]'', ''[[Chihuahuana]]'', ''[[Chiliadenus]]'', ''[[Chiliocephalum]]'', ''[[Chiliophyllum]]'', ''[[Chiliotrichiopsis]]'', ''[[Chiliotrichum]]'', ''[[Chimantaea]]'', ''[[Chionolaena]]'', ''[[Chionopappus]]'', ''[[Chlaenobolus]]'', ''[[Chlamydophora]]'', ''[[Chlamysperma]]'', ''[[Chloracantha]]'', ''[[Chondrilla]]'', ''[[Chondropyxis]]'', ''[[Chorisiva]]'', ''[[Chresta]]'', ''[[Chromolaena]]'', ''[[Chromolepis]]'', ''[[Chronopappus]]'', ''[[Chrysactinia]]'', ''[[Chrysactinium]]'', ''[[Chrysanthellum]]'', ''[[Chrysanthemoides]]'', ''[[Chrysanthemum]]'', ''[[Chrysanthoglossum]]'', ''[[Chrysocephalum]]'', ''[[Chrysocoma]]'', ''[[Chrysogonum]]'', ''[[Chrysolaena]]'', ''[[Chrysoma]]'', ''[[Chrysophthalmum]]'', ''[[Chrysopsis]]'', ''[[Chrysothamnus]]'', ''[[Chthonocephalus]]'', ''[[Chucoa]]'', ''[[Chuquiraga]]'', ''[[Cicerbita]]'', ''[[Ciceronia]]'', ''[[Cichorium]]'', ''[[Cineraria]]'', ''[[Cirsiocarduus]]'', ''[[Cirsium]]'', ''[[Cissampelopsis]]'', ''[[Cladanthus]]'', ''[[Cladochaeta]]'', ''[[Clappia]]'', ''[[Clibadium]]'', ''[[Cloiselia]]'', ''[[Cnicothamnus]]'', ''[[Cnicus]]'', ''[[Codonocephalum]]'', ''[[Coespeletia]]'', ''[[Coleocoma]]'', ''[[Coleosanthus]]'', ''[[Coleostephus]]'', ''[[Colobanthera]]'', ''[[Cololobus]]'', ''[[Columbiadoria]]'', ''[[Colymbada]]'', ''[[Comaclinium]]'', ''[[Comborhiza]]'', ''[[Commidendrum]]'', ''[[Condylidium]]'', ''[[Condylopodium]]'', ''[[Conocliniopsis]]'', ''[[Conoclinium]]'', ''[[Constancea]]'', ''[[Conyza]]'', ''[[× Conyzigeron]]'', ''[[Coreocarpus]]'', ''[[Coreopsis]]'', ''[[Corethamnium]]'', ''[[Corethrogyne]]'', ''[[Coronidium]]'', ''[[Corymbium]]'', ''[[Cosmea]]'', ''[[Cosmos]]'', ''[[Cota]]'', ''[[Cotula]]'', ''[[Coulterella]]'', ''[[Cousinia]]'', ''[[Cousiniopsis]]'', ''[[Craspedia]]'', ''[[Crassocephalum]]'', ''[[Cratystylis]]'', ''[[Cremanthodium]]'', ''[[Cremnothamnus]]'', ''[[Crepi-Hieracium]]'', ''[[Crepidiastrum]]'', ''[[Crepidifolium]]'', ''[[Crepis]]'', ''[[Crinitaria]]'', ''[[Criscia]]'', ''[[Critonia]]'', ''[[Critoniadelphus]]'', ''[[Critoniella]]'', ''[[Critoniopsis]]'', ''[[Crocidium]]'', ''[[Cronquistia]]'', ''[[Cronquistianthus]]'', ''[[Croptilon]]'', ''[[Crossostephium]]'', ''[[Crossothamnus]]'', ''[[Crupina]]'', ''[[Cuatrecasanthus]]'', ''[[Cuatrecasasiella]]'', ''[[Cuchumatanea]]'', ''[[Culcitium]]'', ''[[Cullumia]]'', ''[[Cuniculotinus]]'', ''[[Curio]]'', ''[[Cuspidia]]'', ''[[Cyanthillium]]'', ''[[Cyanus]]'', ''[[Cyathocline]]'', ''[[Cyathomone]]'', ''[[Cyclolepis]]'', ''[[Cylindrocline]]'', ''[[Cymbolaena]]'', ''[[Cymbonotus]]'', ''[[Cymbopappus]]'', ''[[Cymophora]]'', ''[[Cynara]]'', ''[[Cyrtocymura]]'', ''[[Dacryotrichia]]'', ''[[Dahlia]]'', ''[[Damnamenia]]'', ''[[Damnxanthodium]]'', ''[[Darwiniothamnus]]'', ''[[Dasyandantha]]'', ''[[Dasyanthina]]'', ''[[Dasycondylus]]'', ''[[Dasyphyllum]]'', ''[[Dauresia]]'', ''[[Daveaua]]'', ''[[Decachaeta]]'', ''[[Decaneuropsis]]'', ''[[Decaneurum]]'', ''[[Decastylocarpus]]'', ''[[Decazesia]]'', ''[[Deinandra]]'', ''[[Delairea]]'', ''[[Delamerea]]'', ''[[Delilia]]'', ''[[Delwiensia]]'', ''[[Dendranthema]]'', ''[[Dendrocacalia]]'', ''[[Dendrophorbium]]'', ''[[Dendrosenecio]]'', ''[[Dendroseris]]'', ''[[Dendroviguiera]]'', ''[[Desmanthodium]]'', ''[[Dewildemania]]'', ''[[Diacranthera]]'', ''[[Diaperia]]'', ''[[Diaphractanthus]]'', ''[[Diaspananthus]]'', ''[[Dicercoclados]]'', ''[[Dicerothamnus]]'', ''[[Dichaetophora]]'', ''[[Dichrocephala]]'', ''[[Dichromochlamys]]'', ''[[Dicoma]]'', ''[[Dicoria]]'', ''[[Dicranocarpus]]'', ''[[Dicrocephala]]'', ''[[Didelta]]'', ''[[Dielitzia]]'', ''[[Dieteria]]'', ''[[Digitacalia]]'', ''[[Dillandia]]'', ''[[Dimeresia]]'', ''[[Dimerostemma]]'', ''[[Dimorphocoma]]'', ''[[Dimorphotheca]]'', ''[[Dinoseris]]'', ''[[Diodontium]]'', ''[[Diplactis]]'', ''[[Diplazoptilon]]'', ''[[Diplostephium]]'', ''[[Dipterocome]]'', ''[[Dipterocypsela]]'', ''[[Disparago]]'', ''[[Dissothrix]]'', ''[[Distegia]]'', ''[[Distephanus]]'', ''[[Disynaphia]]'', ''[[Dithyrostegia]]'', ''[[Dittrichia]]'', ''[[Doellia]]'', ''[[Doellingeria]]'', ''[[Dolichlasium]]'', ''[[Dolichoglottis]]'', ''[[Dolichorrhiza]]'', ''[[Dolichothrix]]'', ''[[Dolomiaea]]'', ''[[Doniophyton]]'', ''[[Dorobaea]]'', ''[[Doronicum]]'', ''[[Dresslerothamnus]]'', ''[[Dubautia]]'', ''[[Dubyaea]]'', ''[[Dugaldia]]'', ''[[Dugesia]]'', ''[[Duhaldea]]'', ''[[Duidaea]]'', ''[[Duseniella]]'', ''[[Dymondia]]'', ''[[Dyscritogyne]]'', ''[[Dyscritothamnus]]'', ''[[Dysodiopsis]]'', ''[[Dyssodia]]'', ''[[Eastwoodia]]'', ''[[Eatonella]]'', ''[[Echinacea]]'', ''[[Echinocoryne]]'', ''[[Echinops]]'', ''[[Eclipta]]'', ''[[Edmondia]]'', ''[[Edwartiothamnus]]'', ''[[Egletes]]'', ''[[Eirmocephala]]'', ''[[Eitenia]]'', ''[[Ekmania]]'', ''[[Ekmaniopappus]]'', ''[[Elachanthemum]]'', ''[[Elachanthus]]'', ''[[Elaphandra]]'', ''[[Elekmania]]'', ''[[Elephantopus]]'', ''[[Eleutheranthera]]'', ''[[Ellenbergia]]'', ''[[Elytropappus]]'', ''[[Emilia]]'', ''[[Emiliella]]'', ''[[Encelia]]'', ''[[Enceliopsis]]'', ''[[Endocellion]]'', ''[[Endopappus]]'', ''[[Engelmannia]]'', ''[[Engleria]]'', ''[[Enydra]]'', ''[[Epallage]]'', ''[[Epaltes]]'', ''[[Epilasia]]'', ''[[Epitriche]]'', ''[[Erato (biljni rod)|Erato]]'', ''[[Erechtites]]'', ''[[Eremanthus]]'', ''[[Eremosis]]'', ''[[Eremothamnus]]'', ''[[Eriachaenium]]'', ''[[Ericameria]]'', ''[[Ericentrodea]]'', ''[[Erigeron]]'', ''[[Eriocephalus]]'', ''[[Eriochlamys]]'', ''[[Eriophyllum]]'', ''[[Eriotrix]]'', ''[[Erlangea]]'', ''[[Erodiophyllum]]'', ''[[Erymophyllum]]'', ''[[Eryngiophyllum]]'', ''[[Erythradenia]]'', ''[[Erythrocephalum]]'', ''[[Erythroseris]]'', ''[[Eschenbachia]]'', ''[[Espejoa]]'', ''[[Espeletia]]'', ''[[Espeletiopsis]]'', ''[[Ethulia]]'', ''[[Eucephalus]]'', ''[[Euchiton]]'', ''[[Eumorphia]]'', ''[[Eupatoriastrum]]'', ''[[Eupatorina]]'', ''[[Eupatoriopsis]]'', ''[[Eupatorium]]'', ''[[Euphrosyne]]'', ''[[Eurybia]]'', ''[[Eurydochus]]'', ''[[Euryops]]'', ''[[Eutetras]]'', ''[[Euthamia]]'', ''[[Eutrochium]]'', ''[[Evacidium]]'', ''[[Evax]]'', ''[[Ewartia]]'', ''[[Exomiocarpon]]'', ''[[Faberia]]'', ''[[Facelis]]'', ''[[Farfugium]]'', ''[[Faujasia]]'', ''[[Faujasiopsis]]'', ''[[Faxonia]]'', ''[[Feddea]]'', ''[[Feldstonia]]'', ''[[Felicia (biljni rod)|Felicia]]'', ''[[Fenixia]]'', ''[[Ferreyranthus]]'', ''[[Ferreyrella]]'', ''[[Filago]]'', ''[[Filfia]]'', ''[[Filifolium]]'', ''[[Fingalia]]'', ''[[Fitchia]]'', ''[[Fitzwillia]]'', ''[[Flaveria]]'', ''[[Fleischmannia]]'', ''[[Fleischmanniopsis]]'', ''[[Florestina]]'', ''[[Floscaldasia]]'', ''[[Flosmutisia]]'', ''[[Flourensia]]'', ''[[Flyriella]]'', ''[[Formania]]'', ''[[Foveolina]]'', ''[[Franseria]]'', ''[[Freya]]'', ''[[Frolovia]]'', ''[[Fulcaldea]]'', ''[[Gaillardia]]'', ''[[Galactites]]'', ''[[Galatella]]'', ''[[Galeana]]'', ''[[Galeomma]]'', ''[[Galinsoga]]'', ''[[Gamochaeta]]'', ''[[Gamochaetopsis]]'', ''[[Garberia]]'', ''[[Garcibarrigoa]]'', ''[[Garcilassa]]'', ''[[Gardnerina]]'', ''[[Garhadiolus]]'', ''[[Garuleum]]'', ''[[Gatyona]]'', ''[[Gazania]]'', ''[[Geigeria]]'', ''[[Geissolepis]]'', ''[[Gelasia]]'', ''[[Geraea]]'', ''[[Gerbera]]'', ''[[Geropogon]]'', ''[[Gibbaria]]'', ''[[Gilberta]]'', ''[[Gilruthia]]'', ''[[Gladiopappus]]'', ''[[Glebionis]]'', ''[[Glossarion]]'', ''[[Glossocardia]]'', ''[[Glossogyne]]'', ''[[Glossopappus]]'', ''[[Glyptopleura]]'', ''[[Gnaphalium]]'', ''[[Gnephosis]]'', ''[[Gnomophalium]]'', ''[[Gochnatia]]'', ''[[Goldmanella]]'', ''[[Gongrostylus]]'', ''[[Gongrothamnus]]'', ''[[Gongylolepis]]'', ''[[Goniocaulon]]'', ''[[Gonospermum]]'', ''[[Gorceixia]]'', ''[[Gorteria]]'', ''[[Gossweilera]]'', ''[[Goyazianthus]]'', ''[[Grangea]]'', ''[[Grangeopsis]]'', ''[[Grantia]]'', ''[[Graphistylis]]'', ''[[Gratwickia]]'', ''[[Grauanthus]]'', ''[[Grazielia]]'', ''[[Greenmaniella]]'', ''[[Grindelia]]'', ''[[Grisebachianthus]]'', ''[[Grosvenoria]]'', ''[[Guardiola]]'', ''[[Guayania]]'', ''[[Guevaria]]'', ''[[Guizotia]]'', ''[[Gundelia]]'', ''[[Gundlachia]]'', ''[[Gutenbergia]]'', ''[[Gutierrezia]]'', ''[[Guynesomia]]'', ''[[Gymnanthemum]]'', ''[[Gymnarrhena]]'', ''[[Gymnaster]]'', ''[[Gymnocondylus]]'', ''[[Gymnocoronis]]'', ''[[Gymnodiscus]]'', ''[[Gymnolaena]]'', ''[[Gymnolomia]]'', ''[[Gymnopentzia]]'', ''[[Gymnopsis]]'', ''[[Gymnosperma]]'', ''[[Gymnostephium]]'', ''[[Gynoxys]]'', ''[[Gynura]]'', ''[[Gypothamnium]]'', ''[[Gyptidium]]'', ''[[Gyptis]]'', ''[[Gyrodoma]]'', ''[[Haastia]]'', ''[[Haeckeria]]'', ''[[Haegiela]]'', ''[[Hainanecio]]'', ''[[Handelia]]'', ''[[Haplocarpha]]'', ''[[Haplodiscus]]'', ''[[Haploesthes]]'', ''[[Haplopappus]]'', ''[[Haptotrichion]]'', ''[[Harleya]]'', ''[[Harmonia]]'', ''[[Harnackia]]'', ''[[Hartwrightia]]'', ''[[Hasteola]]'', ''[[Hatschbachiella]]'', ''[[Hazardia]]'', ''[[Hebeclinium]]'', ''[[Hecastocleis]]'', ''[[Hedosyne]]'', ''[[Hedypnois]]'', ''[[Helenium]]'', ''[[Heliantheae]]'', ''[[Helianthella]]'', ''[[Helianthus]]'', ''[[Helichrysopsis]]'', ''[[Helichrysum]]'', ''[[Heliocauta]]'', ''[[Heliomeris]]'', ''[[Heliopsis]]'', ''[[Helipterum]]'', ''[[Helminthotheca]]'', ''[[Helogyne]]'', ''[[Hemistepta]]'', ''[[Hemisteptia]]'', ''[[Hemizonella]]'', ''[[Hemizonia]]'', ''[[Henricksonia]]'', ''[[Heptanthus]]'', ''[[Herderia]]'', ''[[Herodotia]]'', ''[[Herreranthus]]'', ''[[Herrickia]]'', ''[[Hertia]]'', ''[[Hesperevax]]'', ''[[Hesperomannia]]'', ''[[Heteracia]]'', ''[[Heteranthemis]]'', ''[[Heterocoma]]'', ''[[Heterocondylus]]'', ''[[Heterocypsela]]'', ''[[Heteroderis]]'', ''[[Heterolepis]]'', ''[[Heteromera]]'', ''[[Heteromma]]'', ''[[Heteropappus]]'', ''[[Heteroplexis]]'', ''[[Heterorhachis]]'', ''[[Heterosperma]]'', ''[[Heterothalamus]]'', ''[[Heterotheca]]'', ''[[Hidalgoa]]'', ''[[Hieracium]]'', ''[[Hilliardia]]'', ''[[Hilliardiella]]'', ''[[Himalaiella]]'', ''[[Hinterhubera]]'', ''[[Hippia]]'', ''[[Hippolytia]]'', ''[[Hirpicium]]'', ''[[Hirtellina]]'', ''[[Hispidella]]'', ''[[Hoehnephytum]]'', ''[[Hoffmanniella]]'', ''[[Hofmeisteria]]'', ''[[Holocarpha]]'', ''[[Holocheilus]]'', ''[[Hololeion]]'', ''[[Hololepis]]'', ''[[Holoschkuhria]]'', ''[[Holozonia]]'', ''[[Homogyne]]'', ''[[Homoianthus]]'', ''[[Hoorebekia]]'', ''[[Hopkirkia]]'', ''[[Hoplophyllum]]'', ''[[Huarpea]]'', ''[[Huberopappus]]'', ''[[Hubertia]]'', ''[[Hughesia]]'', ''[[Hullsia]]'', ''[[Hulsea]]'', ''[[Hulteniella]]'', ''[[Humbertacalia]]'', ''[[Humeocline]]'', ''[[Hyalea]]'', ''[[Hyalis]]'', ''[[Hyalochaete]]'', ''[[Hyalochlamys]]'', ''[[Hyaloseris]]'', ''[[Hyalosperma]]'', ''[[Hybridella]]'', ''[[Hydroidea]]'', ''[[Hydropectis]]'', ''[[Hymenocephalus]]'', ''[[Hymenoclea]]'', ''[[Hymenolepis]]'', ''[[Hymenonema]]'', ''[[Hymenopappus]]'', ''[[Hymenostemma]]'', ''[[Hymenostephium]]'', ''[[Hymenothrix]]'', ''[[Hymenoxys]]'', ''[[Hyoseris]]'', ''[[Hypacanthium]]'', ''[[Hypericophyllum]]'', ''[[Hypochaeris]]'', ''[[Hypochoeris]]'', ''[[Hysterionica]]'', ''[[Hystrichophora]]'', ''[[Ianthopappus]]'', ''[[Ichthyothere]]'', ''[[Idiopappus]]'', ''[[Idiothamnus]]'', ''[[Ifloga]]'', ''[[Ignurbia]]'', ''[[Iltisia]]'', ''[[Imeria]]'', ''[[Inezia]]'', ''[[Inkaliabum]]'', ''[[Inula]]'', ''[[Inulanthera]]'', ''[[Inuleae]]'', ''[[Inuloides]]'', ''[[Inulopsis]]'', ''[[Io (brod)|Io]]'', ''[[Iocenes]]'', ''[[Iodocephalopsis]]'', ''[[Iodocephalus]]'', ''[[Iogeton]]'', ''[[Ionactis]]'', ''[[Iostephane]]'', ''[[Iotasperma]]'', ''[[Iphiona]]'', ''[[Iphionopsis]]'', ''[[Iranecio]]'', ''[[Irwinia]]'', ''[[Ischnea]]'', ''[[Ismelia]]'', ''[[Isocarpha]]'', ''[[Isocoma]]'', ''[[Isoetopsis]]'', ''[[Isostigma]]'', ''[[Iva]]'', ''[[Ixeridium]]'', ''[[Ixeris]]'', ''[[Ixiochlamys]]'', ''[[Ixiolaena]]'', ''[[Ixodia]]'', ''[[Jacea]]'', ''[[Jacmaia]]'', ''[[Jacobaea]]'', ''[[Jaegeria]]'', ''[[Jalcophila]]'', ''[[Jaliscoa]]'', ''[[Jamesianthus]]'', ''[[Jaramilloa]]'', ''[[Jasonia]]'', ''[[Jaumea]]'', ''[[Jefea]]'', ''[[Jeffreya]]'', ''[[Jensia]]'', ''[[Jessea]]'', ''[[Jobaphes]]'', ''[[Joseanthus]]'', ''[[Jungia]]'', ''[[Jurinea]]'', ''[[Jurinella]]'', ''[[Kalimeris]]'', ''[[Karelinia]]'', ''[[Karvandarina]]'', ''[[Kaschgaria]]'', ''[[Kaunia]]'', ''[[Kemulariella]]'', ''[[Kentrophyllum]]'', ''[[Keysseria]]'', ''[[Khasianthus]]'', ''[[Kinghamia]]'', ''[[Kingianthus]]'', ''[[Kippistia]]'', ''[[Klasea]]'', ''[[Kleinia]]'', ''[[Koanophyllon]]'', ''[[Koehneola]]'', ''[[Koelpinia]]'', ''[[Kovalevskiella]]'', ''[[Koyamacalia]]'', ''[[Koyamasia]]'', ''[[Krigia]]'', ''[[Kuhnia]]'', ''[[Kyhosia]]'', ''[[Kyrsteniopsis]]'', ''[[Lachnophyllum]]'', ''[[Lachnorhiza]]'', ''[[Lachnospermum]]'', ''[[Lacinaria]]'', ''[[Lactuca]]'', ''[[Laennecia]]'', ''[[Laestadia]]'', ''[[Lagascea]]'', ''[[Lagenocypsela]]'', ''[[Lagenophora]]'', ''[[Laggera]]'', ''[[Lagophylla]]'', ''[[Lagoseriopsis]]'', ''[[Lagoseris]]'', ''[[Lamprachaenium]]'', ''[[Lamprocephalus]]'', ''[[Lampropappus]]'', ''[[Lamyra]]'', ''[[Lamyropappus]]'', ''[[Lamyropsis]]'', ''[[Lancisia]]'', ''[[Langebergia]]'', ''[[Lantanopsis]]'', ''[[Laphamia]]'', ''[[Laphangium]]'', ''[[Lappa]]'', ''[[Lapsana]]'', ''[[Lapsanastrum]]'', ''[[Lasianthaea]]'', ''[[Lasiocephalus]]'', ''[[Lasiolaena]]'', ''[[Lasiopogon]]'', ''[[Lasiospermum]]'', ''[[Lasiospora]]'', ''[[Lasthenia]]'', ''[[Launaea]]'', ''[[Lawrencella]]'', ''[[Laxmannia]]'', ''[[Layia]]'', ''[[Lebetina]]'', ''[[Lecocarpus]]'', ''[[Leibnitzia]]'', ''[[Leiboldia]]'', ''[[Leighia]]'', ''[[Leiocarpa]]'', ''[[Lemooria]]'', ''[[Leonis]]'', ''[[Leontodon]]'', ''[[Leontonyx]]'', ''[[Leontopodium]]'', ''[[Lepicaune]]'', ''[[Lepidaploa]]'', ''[[Lepidesmia]]'', ''[[Lepidolopha]]'', ''[[Lepidolopsis]]'', ''[[Lepidonia]]'', ''[[Lepidophorum]]'', ''[[Lepidophyllum]]'', ''[[Lepidospartum]]'', ''[[Lepidostephium]]'', ''[[Leptinella]]'', ''[[Leptocarpha]]'', ''[[Leptoclinium]]'', ''[[Leptopoda]]'', ''[[Leptorhynchos]]'', ''[[Leptostelma]]'', ''[[Leptosyne]]'', ''[[Lescaillea]]'', ''[[Lessingia]]'', ''[[Lessingianthus]]'', ''[[Leto]]'', ''[[Leucactinia]]'', ''[[Leucanthemella]]'', ''[[Leucanthemopsis]]'', ''[[Leucanthemum]]'', ''[[Leucheria]]'', ''[[Leuciva]]'', ''[[Leucochrysum]]'', ''[[Leucogenes]]'', ''[[Leucomeris]]'', ''[[Leucophyta]]'', ''[[Leucoptera]]'', ''[[Leucoseris]]'', ''[[Leunisia]]'', ''[[Leuzea]]'', ''[[Leysera]]'', ''[[Liabellum]]'', ''[[Liabum]]'', ''[[Liatris]]'', ''[[Libanothamnus]]'', ''[[Lidbeckia]]'', ''[[Lifago]]'', ''[[Ligularia]]'', ''[[Ligulariopsis]]'', ''[[Limbarda]]'', ''[[Lindheimera]]'', ''[[Linosyris]]'', ''[[Linzia]]'', ''[[Lipochaeta]]'', ''[[Lipskyella]]'', ''[[Litogyne]]'', ''[[Litothamnus]]'', ''[[Litrisa]]'', ''[[Llerasia]]'', ''[[Logfia]]'', ''[[Lomanthus]]'', ''[[Lomatozona]]'', ''[[Lonas]]'', ''[[Lopholaena]]'', ''[[Lophopappus]]'', ''[[Lorandersonia]]'', ''[[Lordhowea]]'', ''[[Lorentea]]'', ''[[Lorentzianthus]]'', ''[[Loricaria]]'', ''[[Lourteigia]]'', ''[[Loxothysanus]]'', ''[[Lucilia]]'', ''[[Luciliocline]]'', ''[[Luina]]'', ''[[Lulia]]'', ''[[Lundellianthus]]'', ''[[Lundinia]]'', ''[[Lycapsus]]'', ''[[Lychnophora]]'', ''[[Lychnophoriopsis]]'', ''[[Lycoseris]]'', ''[[Lygodesmia]]'', ''[[Machaeranthera]]'', ''[[Macledium]]'', ''[[Macowania]]'', ''[[Macrachaenium]]'', ''[[Macraea]]'', ''[[Macropodina]]'', ''[[Macvaughiella]]'', ''[[Madagaster]]'', ''[[Madaria]]'', ''[[Madia]]'', ''[[Mairia]]'', ''[[Malacothrix]]'', ''[[Malmeanthus]]'', ''[[Malperia]]'', ''[[Mantagnaea]]'', ''[[Mantisalca]]'', ''[[Manyonia]]'', ''[[Marasmodes]]'', ''[[Marshallia]]'', ''[[Marshalljohnstonia]]'', ''[[Marticorenia]]'', ''[[Matricaria]]'', ''[[Mattfeldanthus]]'', ''[[Mattfeldia]]'', ''[[Matudina]]'', ''[[Mauranthemum]]'', ''[[Mausolea]]'', ''[[Mecomischus]]'', ''[[Medranoa]]'', ''[[Melampodium]]'', ''[[Melanoseris]]'', ''[[Melanthera]]'', ''[[Merrittia]]'', ''[[Mesanthophora]]'', ''[[Mesogramma]]'', ''[[Mesoneuris]]'', ''[[Metalasia]]'', ''[[Metastevia]]'', ''[[Mexerion]]'', ''[[Mexianthus]]'', ''[[Micractis]]'', ''[[Microbahia]]'', ''[[Microcephala]]'', ''[[Microchaeta]]'', ''[[Microglossa]]'', ''[[Microgyne]]'', ''[[Microlecane]]'', ''[[Microliabum]]'', ''[[Micropsis]]'', ''[[Micropus]]'', ''[[Microseris]]'', ''[[Microspermum]]'', ''[[Mikania]]'', ''[[Mikaniopsis]]'', ''[[Milleria]]'', ''[[Millina]]'', ''[[Millotia]]'', ''[[Minasia]]'', ''[[Minuria]]'', ''[[Miricacalia]]'', ''[[Misbrookea]]'', ''[[Miyamayomena]]'', ''[[Mniodes]]'', ''[[Monactis]]'', ''[[Monarrhenus]]'', ''[[Monencyanthes]]'', ''[[Monoculus]]'', ''[[Monogereion]]'', ''[[Monolopia]]'', ''[[Monopholis]]'', ''[[Monoptilon]]'', ''[[Monosis]]'', ''[[Montanoa]]'', ''[[Monticalia]]'', ''[[Moonia]]'', ''[[Moquinia]]'', ''[[Morithamnus]]'', ''[[Moscharia]]'', ''[[Msuata]]'', ''[[Mtonia]]'', ''[[Mulgedium]]'', ''[[Munnozia]]'', ''[[Munzothamnus]]'', ''[[Muschleria]]'', ''[[Musilia]]'', ''[[Musteron]]'', ''[[Mutisia]]'', ''[[Myanmaria]]'', ''[[Myopordon]]'', ''[[Myriactis]]'', ''[[Myriocephalus]]'', ''[[Myripnois]]'', ''[[Myxopappus]]'', ''[[Nabalus]]'', ''[[Nablonium]]'', ''[[Nananthea]]'', ''[[Nannoglottis]]'', ''[[Nanothamnus]]'', ''[[Nardophyllum]]'', ''[[Narvalina]]'', ''[[Nassauvia]]'', ''[[Nauplius]]'', ''[[Neblinaea]]'', ''[[Neja]]'', ''[[Nemosenecio]]'', ''[[Neocabreria]]'', ''[[Neocuatrecasia]]'', ''[[Neohintonia]]'', ''[[Neojeffreya]]'', ''[[Neomirandea]]'', ''[[Neonesomia]]'', ''[[Neopallasia]]'', ''[[Neotysonia]]'', ''[[Nephrotheca]]'', ''[[Nesampelos]]'', ''[[Nesomia]]'', ''[[Nestlera]]'', ''[[Nestotus]]'', ''[[Neurolaena]]'', ''[[Neurolakis]]'', ''[[Nicolasia]]'', ''[[Nicolletia]]'', ''[[Nidorella]]'', ''[[Nikitinia]]'', ''[[Nipponanthemum]]'', ''[[Nivellea]]'', ''[[Nocca]]'', ''[[Nolletia]]'', ''[[Nordenstamia]]'', ''[[Norlindhia]]'', ''[[Nothobaccharis]]'', ''[[Nothocalais]]'', ''[[Noticastrum]]'', ''[[Notobasis]]'', ''[[Notonia]]'', ''[[Notoseris]]'', ''[[Nouelia]]'', ''[[Novaguinea]]'', ''[[Novenia]]'', ''[[Novopokrovskia]]'', ''[[Oaxacania]]'', ''[[Oblivia]]'', ''[[Ochrocephala]]'', ''[[Oclemena]]'', ''[[Odixia]]'', ''[[Odontocline]]'', ''[[Odontotrichum]]'', ''[[Oedera]]'', ''[[Oiospermum]]'', ''[[Oldenburgia]]'', ''[[Oldfeltia]]'', ''[[Olearia]]'', ''[[Olgaea]]'', ''[[Oligactis]]'', ''[[Oliganthes]]'', ''[[Oligocarpus]]'', ''[[Oligochaeta]]'', ''[[Oligoneuron]]'', ''[[Oligosporus]]'', ''[[Oligothrix]]'', ''[[Olivaea]]'', ''[[Omalotheca]]'', ''[[Omphalopappus]]'', ''[[Oncosiphon]]'', ''[[Ondetia]]'', ''[[Onobroma]]'', ''[[Onopordum]]'', ''[[Onoseris]]'', ''[[Oocephala]]'', ''[[Oonopsis]]'', ''[[Oparanthus]]'', ''[[Ophryosporus]]'', ''[[Opisthopappus]]'', ''[[Oporinia]]'', ''[[Orbivestus]]'', ''[[Oreochrysum]]'', ''[[Oreoleysera]]'', ''[[Oreostemma]]'', ''[[Oresbia]]'', ''[[Oriastrum]]'', ''[[Oritrophium]]'', ''[[Orochaenactis]]'', ''[[Orthopappus]]'', ''[[Osbertia]]'', ''[[Osmadenia]]'', ''[[Osmiopsis]]'', ''[[Osmitopsis]]'', ''[[Osteospermum]]'', ''[[Otanthus]]'', ''[[Oteiza]]'', ''[[Othake]]'', ''[[Othonna]]'', ''[[Otopappus]]'', ''[[Otospermum]]'', ''[[Oxycarpha]]'', ''[[Oxylaena]]'', ''[[Oxylobus]]'', ''[[Oxypappus]]'', ''[[Oxyphyllum]]'', ''[[Oxytenia]]'', ''[[Oyedaea]]'', ''[[Ozothamnus]]'', ''[[Pachylaena]]'', ''[[Pachystegia]]'', ''[[Pachythamnus]]'', ''[[Packera]]'', ''[[Pacourina]]'', ''[[Paenula]]'', ''[[Palafoxia]]'', ''[[Paleaepappus]]'', ''[[Pallenis]]'', ''[[Pamphalea]]'', ''[[Paneroa]]'', ''[[Panphalea]]'', ''[[Pappobolus]]'', ''[[Papuacalia]]'', ''[[Paquerina]]'', ''[[Paracalia]]'', ''[[Parafaujasia]]'', ''[[Paragynoxys]]'', ''[[Paralychnophora]]'', ''[[Paramiflos]]'', ''[[Paranephelius]]'', ''[[Parantennaria]]'', ''[[Parapiqueria]]'', ''[[Parapolydora]]'', ''[[Paraprenanthes]]'', ''[[Parasenecio]]'', ''[[Parastrephia]]'', ''[[Parasyncalathium]]'', ''[[Parthenice]]'', ''[[Parthenium]]'', ''[[Pasaccardoa]]'', ''[[Pascalia]]'', ''[[Paurolepis]]'', ''[[Pechuel-loeschea]]'', ''[[Pectis]]'', ''[[Pegolettia]]'', ''[[Peltidium]]'', ''[[Pelucha]]'', ''[[Pembertonia]]'', ''[[Pentacalia]]'', ''[[Pentachaeta]]'', ''[[Pentalepis]]'', ''[[Pentanema]]'', ''[[Pentatrichia]]'', ''[[Pentzia]]'', ''[[Perdicium]]'', ''[[Perezia]]'', ''[[Pericallis]]'', ''[[Pericome]]'', ''[[Peripleura]]'', ''[[Perityle]]'', ''[[Perplexia]]'', ''[[Perralderia]]'', ''[[Pertya]]'', ''[[Perymeniopsis]]'', ''[[Perymenium]]'', ''[[Petalacte]]'', ''[[Petasites]]'', ''[[Peteravenia]]'', ''[[Petradoria]]'', ''[[Petrobium]]'', ''[[Peucephyllum]]'', ''[[Phacellothrix]]'', ''[[Phaenocoma]]'', ''[[Phaeopappus]]'', ''[[Phagnalon]]'', ''[[Phalacrachena]]'', ''[[Phalacraea]]'', ''[[Phalacrocarpum]]'', ''[[Phalacroloma]]'', ''[[Phalacromesus]]'', ''[[Phalacroseris]]'', ''[[Phaneroglossa]]'', ''[[Phanerostylis]]'', ''[[Phania]]'', ''[[Philactis]]'', ''[[Philoglossa]]'', ''[[Philyrophyllum]]'', ''[[Phitosia]]'', ''[[Phoebanthus]]'', ''[[Phyllocephalum]]'', ''[[Phymaspermum]]'', ''[[Picnomon]]'', ''[[Picradenia]]'', ''[[Picradeniopsis]]'', ''[[Picridium]]'', ''[[Picris]]'', ''[[Picrosia]]'', ''[[Picrothamnus]]'', ''[[Pilosella]]'', ''[[Pilostemon]]'', ''[[Pinaropappus]]'', ''[[Pinillosia]]'', ''[[Piora]]'', ''[[Pippenalia]]'', ''[[Piptocarpha]]'', ''[[Piptocoma]]'', ''[[Piptolepis]]'', ''[[Piptothrix]]'', ''[[Piqueria]]'', ''[[Piqueriella]]'', ''[[Piqueriopsis]]'', ''[[Pithecoseris]]'', ''[[Pithocarpa]]'', ''[[Pittocaulon]]'', ''[[Pityopsis]]'', ''[[Plagiobasis]]'', ''[[Plagiocheilus]]'', ''[[Plagiolophus]]'', ''[[Plagius]]'', ''[[Planaltoa]]'', ''[[Planea]]'', ''[[Plateilema]]'', ''[[Platycarpha]]'', ''[[Platychaete]]'', ''[[Platypodanthera]]'', ''[[Platyschkuhria]]'', ''[[Plazia]]'', ''[[Plecostachys]]'', ''[[Plectocephalus]]'', ''[[Pleiacanthus]]'', ''[[Pleiotaxis]]'', ''[[Pleocarphus]]'', ''[[Pleurocarpaea]]'', ''[[Pleurocoronis]]'', ''[[Pleuropappus]]'', ''[[Pleurophyllum]]'', ''[[Pluchea]]'', ''[[Podachaenium]]'', ''[[Podanthus]]'', ''[[Podocoma]]'', ''[[Podolepis]]'', ''[[Podospermum]]'', ''[[Podotheca]]'', ''[[Poecilolepis]]'', ''[[Pogonolepis]]'', ''[[Pojarkovia]]'', ''[[Pollalesta]]'', ''[[Polyachyrus]]'', ''[[Polyanthina]]'', ''[[Polyarrhena]]'', ''[[Polycalymma]]'', ''[[Polychrysum]]'', ''[[Polydora]]'', ''[[Polymnia]]'', ''[[Polytaxis]]'', ''[[Porophyllum]]'', ''[[Porphyrostemma]]'', ''[[Postia]]'', ''[[Praxeliopsis]]'', ''[[Praxelis]]'', ''[[Prenanthella]]'', ''[[Prenanthes]]'', ''[[Prestelia]]'', ''[[Printzia]]'', ''[[Prolobus]]'', ''[[Prolongoa]]'', ''[[Pronacron]]'', ''[[Proteopsis]]'', ''[[Proustia]]'', ''[[Psacaliopsis]]'', ''[[Psacalium]]'', ''[[Psathyrotes]]'', ''[[Psathyrotopsis]]'', ''[[Psednotrichia]]'', ''[[Psephellus]]'', ''[[Pseudelephantopus]]'', ''[[Pseudobahia]]'', ''[[Pseudoblepharispermum]]'', ''[[Pseudobrickellia]]'', ''[[Pseudoclappia]]'', ''[[Pseudoglossanthis]]'', ''[[Pseudognaphalium]]'', ''[[Pseudogynoxys]]'', ''[[Pseudohandelia]]'', ''[[Pseudojacobaea]]'', ''[[Pseudokyrsteniopsis]]'', ''[[Pseudoligandra]]'', ''[[Pseudolinosyris]]'', ''[[Pseudonoseris]]'', ''[[Pseudopiptocarpha]]'', ''[[Pseudostifftia]]'', ''[[Pseudoyoungia]]'', ''[[Psiadia]]'', ''[[Psiadiella]]'', ''[[Psila]]'', ''[[Psilactis]]'', ''[[Psilocarphus]]'', ''[[Psilostrophe]]'', ''[[Psychrogeton]]'', ''[[Ptarmica]]'', ''[[Pterachaenia]]'', ''[[Pterigeron]]'', ''[[Pterocaulon]]'', ''[[Pterochaeta]]'', ''[[Pterocypsela]]'', ''[[Pteronia]]'', ''[[Pterotheca]]'', ''[[Pterygopappus]]'', ''[[Ptiloria]]'', ''[[Ptilostemon]]'', ''[[Pulicaria]]'', ''[[Punduana]]'', ''[[Pycnosorus]]'', ''[[Pyrethropsis]]'', ''[[Pyrethrum]]'', ''[[Pyrrhopappus]]'', ''[[Pyrrocoma]]'', ''[[Quechualia]]'', ''[[Quelchia]]'', ''[[Quinetia]]'', ''[[Quinqueremulus]]'', ''[[Rachelia]]'', ''[[Radlkoferotoma]]'', ''[[Rafinesquia]]'', ''[[Raillardella]]'', ''[[Railliardia]]'', ''[[Rainiera]]'', ''[[Raoulia]]'', ''[[Raouliopsis]]'', ''[[Rastrophyllum]]'', ''[[Ratibida]]'', ''[[Raulinoreitzia]]'', ''[[Rayjacksonia]]'', ''[[Reichardia]]'', ''[[Relhania]]'', ''[[Remya]]'', ''[[Rennera]]'', ''[[Rensonia]]'', ''[[Revealia]]'', ''[[Rhagadiolus]]'', ''[[Rhamphogyne]]'', ''[[Rhanteriopsis]]'', ''[[Rhanterium]]'', ''[[Rhaponticoides]]'', ''[[Rhaponticum]]'', ''[[Rhetinocarpha]]'', ''[[Rhetinodendron]]'', ''[[Rhetinolepis]]'', ''[[Rhinactina]]'', ''[[Rhinactinidia]]'', ''[[Rhodanthe]]'', ''[[Rhodanthemum]]'', ''[[Rhodogeron]]'', ''[[Rhynchopsidium]]'', ''[[Rhynchospermum]]'', ''[[Rhysolepis]]'', ''[[Richterago]]'', ''[[Richteria]]'', ''[[Ridan]]'', ''[[Riencourtia]]'', ''[[Rigiopappus]]'', ''[[Robinsonecio]]'', ''[[Robinsonia]]'', ''[[Rochonia]]'', ''[[Rodigia]]'', ''[[Rohria]]'', ''[[Rojasianthe]]'', ''[[Rolandra]]'', ''[[Roldana]]'', ''[[Roodebergia]]'', ''[[Rosenia]]'', ''[[Rothmaleria]]'', ''[[Rudbeckia]]'', ''[[Rugelia]]'', ''[[Ruilopezia]]'', ''[[Rumfordia]]'', ''[[Russowia]]'', ''[[Rutidosis]]'', ''[[Sabazia]]'', ''[[Sachsia]]'', ''[[Salcedoa]]'', ''[[Salmea]]'', ''[[Salmeopsis]]'', ''[[Santolina]]'', ''[[Santosia]]'', ''[[Sanvitalia]]'', ''[[Sartorina]]'', ''[[Sartwellia]]'', ''[[Saussurea]]'', ''[[Saussuria]]'', ''[[Scabrethia]]'', ''[[Scalesia]]'', ''[[Scariola]]'', ''[[Scherya]]'', ''[[Schischkinia]]'', ''[[Schistocarpha]]'', ''[[Schistostephium]]'', ''[[Schizogyne]]'', ''[[Schizoptera]]'', ''[[Schizotrichia]]'', ''[[Schkuhria]]'', ''[[Schlagintweitia]]'', ''[[Schlechtendalia]]'', ''[[Schmalhausenia]]'', ''[[Schmidtia]]'', ''[[Schoenia]]'', ''[[Schumeria]]'', ''[[Sciadocephala]]'', ''[[Sclerocarpus]]'', ''[[Sclerolepis]]'', ''[[Sclerorhachis]]'', ''[[Scolymus]]'', ''[[Scorzonera]]'', ''[[Scorzoneroides]]'', ''[[Scrobicaria]]'', ''[[Selleophytum]]'', ''[[Selloa]]'', ''[[Semiria]]'', ''[[Senecillis]]'', ''[[Senecio]]'', ''[[Senecioneae]]'', ''[[Sericocarpus]]'', ''[[Seriola]]'', ''[[Seriphidium]]'', ''[[Seriphium]]'', ''[[Serratula]]'', ''[[Seruneum]]'', ''[[Shafera]]'', ''[[Sheareria]]'', ''[[Shinnersia]]'', ''[[Shinnersoseris]]'', ''[[Siapaea]]'', ''[[Sideranthus]]'', ''[[Siebera]]'', ''[[Siemssenia]]'', ''[[Sigesbeckia]]'', ''[[Siloxerus]]'', ''[[Silphium]]'', ''[[Silybum]]'', ''[[Simsia]]'', ''[[Sinacalia]]'', ''[[Sinclairia]]'', ''[[Sinosenecio]]'', ''[[Sipolisia]]'', ''[[Smallanthus]]'', ''[[Soaresia]]'', ''[[Sobreyra]]'', ''[[Solanecio]]'', ''[[Solenogyne]]'', ''[[Solenotheca]]'', ''[[Solidago]]'', ''[[× Solidaster]]'', ''[[Soliva]]'', ''[[Sommerfeltia]]'', ''[[Sonchella]]'', ''[[Sonchus]]'', ''[[Sondottia]]'', ''[[Soroseris]]'', ''[[Soyeria]]'', ''[[Spadonia]]'', ''[[Spaniopappus]]'', ''[[Sphaeranthus]]'', ''[[Sphaereupatorium]]'', ''[[Sphaeromeria]]'', ''[[Sphaeromorphaea]]'', ''[[Sphagneticola]]'', ''[[Spilanthes]]'', ''[[Spiracantha]]'', ''[[Spiroseris]]'', ''[[Squamopappus]]'', ''[[Stachycephalum]]'', ''[[Staehelina]]'', ''[[Standleyanthus]]'', ''[[Staurochlamys]]'', ''[[Steiractinia]]'', ''[[Steirodiscus]]'', ''[[Stemmacantha]]'', ''[[Stemmatella]]'', ''[[Stemmodontia]]'', ''[[Stenachaenium]]'', ''[[Stenactis]]'', ''[[Stenocarpha]]'', ''[[Stenocephalum]]'', ''[[Stenocline]]'', ''[[Stenopadus]]'', ''[[Stenophalium]]'', ''[[Stenops]]'', ''[[Stenoseris]]'', ''[[Stenotus]]'', ''[[Stephanbeckia]]'', ''[[Stephanochilus]]'', ''[[Stephanodoria]]'', ''[[Stephanomeria]]'', ''[[Stephanopholis]]'', ''[[Steptorhamphus]]'', ''[[Stevia]]'', ''[[Steviopsis]]'', ''[[Steyermarkina]]'', ''[[Stifftia]]'', ''[[Stilpnogyne]]'', ''[[Stilpnolepis]]'', ''[[Stilpnopappus]]'', ''[[Stizolophus]]'', ''[[Stobaea]]'', ''[[Stoebe]]'', ''[[Stokesia]]'', ''[[Stomatanthes]]'', ''[[Stomatochaeta]]'', ''[[Stramentopappus]]'', ''[[Streptoglossa]]'', ''[[Strobocalyx]]'', ''[[Strophopappus]]'', ''[[Strotheria]]'', ''[[Struchium]]'', ''[[Stuartina]]'', ''[[Stuckertiella]]'', ''[[Stuessya]]'', ''[[Stylocline]]'', ''[[Stylotrichium]]'', ''[[Symphipappus]]'', ''[[Symphyllocarpus]]'', ''[[Symphyopappus]]'', ''[[Symphyotrichum]]'', ''[[Syncalathium]]'', ''[[Syncarpha]]'', ''[[Syncephalum]]'', ''[[Syncretocarpus]]'', ''[[Synedrella]]'', ''[[Synedrellopsis]]'', ''[[Syneilesis]]'', ''[[Synotis]]'', ''[[Syntrichopappus]]'', ''[[Synurus]]'', ''[[Syreitschikovia]]'', ''[[Tafalla]]'', ''[[Tagetes]]'', ''[[Takhtajaniantha]]'', ''[[Talamancalia]]'', ''[[Tamania]]'', ''[[Tamaulipa]]'', ''[[Tanacetopsis]]'', ''[[Tanacetum]]'', ''[[Taplinia]]'', ''[[Taraxacum]]'', ''[[Tarchonanthus]]'', ''[[Tarlmounia]]'', ''[[Tehuana]]'', ''[[Teixeiranthus]]'', ''[[Telanthophora]]'', ''[[Telekia]]'', ''[[Telmatophila]]'', ''[[Tenrhynea]]'', ''[[Tephroseris]]'', ''[[Tessaria]]'', ''[[Tetracarpum]]'', ''[[Tetrachyron]]'', ''[[Tetradymia]]'', ''[[Tetragonotheca]]'', ''[[Tetramolopium]]'', ''[[Tetraneuris]]'', ''[[Tetranthus]]'', ''[[Tetraperone]]'', ''[[Thaminophyllum]]'', ''[[Thamnoseris]]'', ''[[Thelesperma]]'', ''[[Thespidium]]'', ''[[Thespis]]'', ''[[Thevenotia]]'', ''[[Thiseltonia]]'', ''[[Thrincia]]'', ''[[Thurovia]]'', ''[[Thymophylla]]'', ''[[Thymopsis]]'', ''[[Tiarocarpus]]'', ''[[Tibetoseris]]'', ''[[Tietkensia]]'', ''[[Tilesia]]'', ''[[Tithonia]]'', ''[[Toiyabea]]'', ''[[Tolbonia]]'', ''[[Tolpis]]'', ''[[Tomentaurum]]'', ''[[Tonestus]]'', ''[[Tostimontia]]'', ''[[Tourneuxia]]'', ''[[Townsendia]]'', ''[[Trachodes]]'', ''[[Tracyina]]'', ''[[Tragopogon]]'', ''[[Traversia]]'', ''[[Trepadonia]]'', ''[[Trichanthemis]]'', ''[[Trichanthodium]]'', ''[[Trichocline]]'', ''[[Trichocoronis]]'', ''[[Trichocoryne]]'', ''[[Trichogonia]]'', ''[[Trichogoniopsis]]'', ''[[Trichogyne]]'', ''[[Tricholepis]]'', ''[[Trichoptilium]]'', ''[[Trichospira]]'', ''[[Tridactylina]]'', ''[[Tridax]]'', ''[[Trigonopterum]]'', ''[[Trigonospermum]]'', ''[[Trilisa]]'', ''[[Triniteurybia]]'', ''[[Trioncinia]]'', ''[[Tripleurospermum]]'', ''[[Triplocephalum]]'', ''[[Triplotaxis]]'', ''[[Tripolium]]'', ''[[Tripteris]]'', ''[[Triptilion]]'', ''[[Triptilium]]'', ''[[Triptilodiscus]]'', ''[[Trixis]]'', ''[[Troglophyton]]'', ''[[Troximon]]'', ''[[Tuberculocarpus]]'', ''[[Tuberostylis]]'', ''[[Tugarinovia]]'', ''[[Turaniphytum]]'', ''[[Turczaninowia]]'', ''[[Tussilago]]'', ''[[Tuxtla]]'', ''[[Tyleropappus]]'', ''[[Tyrimnus]]'', ''[[Tzvelevopyrethrum]]'', ''[[Uechtritzia]]'', ''[[Ugamia]]'', ''[[Unxia]]'', ''[[Urbananthus]]'', ''[[Urbanisol]]'', ''[[Urbinella]]'', ''[[Urmenetea]]'', ''[[Urolepis]]'', ''[[Uropappus]]'', ''[[Urospermum]]'', ''[[Ursinia]]'', ''[[Varilla]]'', ''[[Varthemia]]'', ''[[Vasquezia]]'', ''[[Vellereophyton]]'', ''[[Venegasia]]'', ''[[Venidium]]'', ''[[Verbesina]]'', ''[[Vernonanthura]]'', ''[[Vernonella]]'', ''[[Vernonia]]'', ''[[Vernoniastrum]]'', ''[[Vernonieae]]'', ''[[Vernoniopsis]]'', ''[[Vieraea]]'', ''[[Viereckia]]'', ''[[Vigethia]]'', ''[[Viguiera]]'', ''[[Villanova]]'', ''[[Villasenoria]]'', ''[[Vinicia]]'', ''[[Vittadinia]]'', ''[[Vittetia]]'', ''[[Volutarella]]'', ''[[Volutaria]]'', ''[[Waitzia]]'', ''[[Waldheimia]]'', ''[[Wamalchitamia]]'', ''[[Wardaster]]'', ''[[Warionia]]'', ''[[Wedelia]]'', ''[[Welwitschiella]]'', ''[[Werneria]]'', ''[[Westoniella]]'', ''[[Wiestia]]'', ''[[Wilkesia]]'', ''[[Willemetia]]'', ''[[Willoughbya]]'', ''[[Wollastonia]]'', ''[[Wulffia]]'', ''[[Wunderlichia]]'', ''[[Wyethia]]'', ''[[Xanthisma]]'', ''[[Xanthium]]'', ''[[Xanthocephalum]]'', ''[[Xanthopappus]]'', ''[[Xenophyllum]]'', ''[[Xeranthemum]]'', ''[[Xerochrysum]]'', ''[[Xerolekia]]'', ''[[Xerxes]]'', ''[[Xiphochaeta]]'', ''[[Xylanthemum]]'', ''[[Xylorhiza]]'', ''[[Xylothamia]]'', ''[[Xylovirgata]]'', ''[[Yermo]]'', ''[[Youngia]]'', ''[[Yunquea]]'', ''[[Zaluzania]]'', ''[[Zemisia]]'', ''[[Zexmenia]]'', ''[[Zinnia]]'', ''[[Zoegea]]'', ''[[Zollikoferia]]'', ''[[Zoutpansbergia]]'', ''[[Zyrphelis]]'', ''[[Zyzyxia]]''. *** '''''[[Calyceraceae]]''''': ''[[Acicarpha]]'', ''[[Boopis]]'', ''[[Calycera]]'', ''[[Gamocarpha]]'', ''[[Moschopsis]]'', ''[[Nastanthus]]'' *** '''''[[Campanulaceae]]''''': ''[[Asyneuma]]'', ''[[Adenophora]]'', ''[[Azorina]]'', ''[[Berenice]]'', ''[[Brighamia]]'', ''[[Burmeistera]]'', ''[[Campanula]]'', ''[[Canarina]]'', ''[[Centropogon]]'', ''[[Clermontia]]'', [[Codonopsis]], ''[[Craterocapsa]]'', ''[[Cryptocodon]]'', ''[[Cyananthus]]'', ''[[Cyanea]]'', ''[[Cyclocodon]]'', ''[[Cylindrocarpa]]'', ''[[Cyphia]]'', ''[[Cyphocarpus]]'', ''[[Delissea]]'', ''[[Dialypetalum]]'', ''[[Diastatea]]'', ''[[Dielsantha]]'', ''[[Downingia]]'', ''[[Echinocodon]]'', ''[[Edraianthus]]'', ''[[Favratia]]'', ''[[Feeria]]'', ''[[× Fockeanthus]]'', ''[[Githopsis]]'', ''[[Grammatotheca]]'', ''[[Gunillaea]]'', ''[[Hanabusaya]]'', ''[[Hesperocodon]]'', ''[[Heterochaenia]]'', ''[[Heterocodon]]'', ''[[Heterotoma]]'', ''[[Himalacodon]]'', ''[[Hippobroma]]'', ''[[Homocodon]]'', ''[[Howellia]]'', ''[[Isotoma]]'', ''[[Jasione]]'', ''[[Legenere]]'', ''[[Legousia]]'', ''[[Lithotoma]]'', ''[[Lobelia]]'', ''[[Lysipomia]]'', ''[[Merciera]]'', ''[[Michauxia]]'', ''[[Microcodon]]'', ''[[Monopsis]]'', ''[[Muehlbergella]]'', ''[[Musschia]]'', ''[[Namacodon]]'', ''[[Nemacladus]]'', ''[[Nesocodon]]'', ''[[Ostrowskia]]'', ''[[Palmerella]]'', ''[[Pankycodon]]'', ''[[Peracarpa]]'', ''[[Petromarula]]'', ''[[Physoplexis]]'', ''[[Phyteuma]]'', ''[[Platycodon]]'', ''[[Porterella]]'', ''[[Prismatocarpus]]'', ''[[Pseudocodon]]'', ''[[Pseudonemacladus]]'', ''[[Rhigiophyllum]]'', ''[[Roella]]'', ''[[Ruthiella]]'', ''[[Sachokiella]]'', ''[[Sclerotheca]]'', ''[[Sergia]]'', ''[[Siphocampylus]]'', ''[[Siphocodon]]'', ''[[Solenopsis]]'', ''[[Theilera]]'', ''[[Theodorovia]]'', ''[[Trachelium]]'', ''[[Treichelia]]'', [[Trematolobelia]], ''[[Triodanis]]'', ''[[Unigenes]]'', ''[[Wahlenbergia]]'', ''[[Wimmeranthus]]'', ''[[Wimmerella]]'', ''[[Zeugandra]]''. *** '''''[[Goodeniaceae]]''''': ''[[Anthotium]]'', ''[[Brunonia]]'', ''[[Coopernookia]]'', ''[[Dampiera]]'', ''[[Diaspasis]]'', ''[[Goodenia]]'', ''[[Lechenaultia]]'', ''[[Pentaptilon]]'', ''[[Scaevola]]'', ''[[Selliera]]'', ''[[Velleia]]'', ''[[Verreauxia]]''. *** '''''[[Menyanthaceae]]''''': ''[[Liparophyllum]]'', ''[[Menyanthes]]'', ''[[Nephrophyllidium]]'', ''[[Nymphoides]]'', ''[[Ornduffia]]'', ''[[Villarsia]]'', *** '''''[[Pentaphragmataceae]]''''': ''[[Pentaphragma]]''. *** '''''[[Phellinaceae]]''''': ''[[Phelline]]''. *** '''''[[Rousseaceae]]''''': ''[[Abrophyllum]]'', ''[[Carpodetus]]'', ''[[Cuttsia]]''. *** '''''[[Stylidiaceae]]''''': ''[[Donatia]]'', ''[[Forstera]]'', ''[[Levenhookia]]'', ''[[Oreostylidium]]'', ''[[Phyllachne]]'', ''[[Stylidium]]''. ** '''[[Austrobaileyales]]''': *** '''''[[Austrobaileyaceae]]''''': ''[[Austrobaileya]]''. *** '''''[[Schisandraceae]]''''': ''[[Illicium]]'', ''[[Kadsura]]'', ''[[Schisandra]]''. *** '''''[[Trimeniaceae]]''''': ''[[Trimenia]]''. ** '''[[Berberidopsidales]]''': *** '''''[[Aextoxicaceae]]''''': ''[[Aextoxicon]]''. *** '''''[[Berberidopsidaceae]]''''': ''[[Berberidopsis]]''; (?) ''[[Streptothamnus]]'' . ** '''[[Boraginales]]''': *** '''''[[Boraginaceae]]''''': ''[[Actinocarya]]'', ''[[Adelinia]]'', ''[[Adelocaryum]]'', ''[[Aegonychon]]'', ''[[Afrotysonia]]'', ''[[Alkanna]]'', ''[[Amblynotus]]'', ''[[Amphibologyne]]'', ''[[Amsinckia]]'', ''[[Anchusa]]'', ''[[Ancistrocarya]]'', ''[[Andersonglossum]]'', ''[[Anoplocaryum]]'', ''[[Antiotrema]]'', ''[[Antiphytum]]'', ''[[Arnebia]]'', ''[[Asperugo]]'', ''[[Borago]]'', ''[[Bothriospermum]]'', ''[[Bourreria]]'', ''[[Brachybotrys]]'', ''[[Brandella]]'', ''[[Brunnera]]'', ''[[Buglossoides]]'', ''[[Caccinia]]'', ''[[Cerinthe]]'', ''[[Chionocharis]]'', ''[[Choriantha]]'', ''[[Codon]]'', ''[[Coldenia]]'', ''[[Cordia]]'', ''[[Craniospermum]]'', ''[[Crucicaryum]]'', ''[[Cryptantha]]'', ''[[Cynoglossopsis]]'', ''[[Cynoglossum]]'', ''[[Cynoglottis]]'', ''[[Cystostemon]]'', ''[[Dasynotus]]'', ''[[Decalepidanthus]]'', ''[[Draperia]]'', ''[[Echiochilon]]'', ''[[Echiostachys]]'', ''[[Echium]]'', ''[[Ehretia]]'', ''[[Ellisia]]'', ''[[Embadium]]'', ''[[Emmenanthe]]'', ''[[Eremocarya]]'', ''[[Eriodictyon]]'', ''[[Eritrichium]]'', ''[[Eucrypta]]'', ''[[Euploca]]'', ''[[Gastrocotyle]]'', ''[[Glandora]]'', ''[[Greeneocharis]]'', ''[[Gyrocaryum]]'', ''[[Hackelia]]'', ''[[Halacsya]]'', ''[[Halgania]]'', ''[[Harpagonella]]'', ''[[Heliocarya]]'', ''[[Heliotropium]]'', ''[[Hesperochiron]]'', ''[[Heterocaryum]]'', ''[[Hoplestigma]]'', ''[[Hydrophyllum]]'', ''[[Iberodes]]'', ''[[Ivanjohnstonia]]'', ''[[Ixorhea]]'', ''[[Johnstonella]]'', ''[[Lappula]]'', ''[[Lasiocaryum]]'', ''[[Lennoa]]'', ''[[Lepechiniella]]'', ''[[Lepidocordia]]'', ''[[Lindelofia]]'', ''[[Lithodora]]'', ''[[Lithospermum]]'', ''[[Lobostemon]]'', ''[[Maharanga]]'', ''[[Mairetis]]'', ''[[Mattiastrum]]'', ''[[Melanortocarya]]'', ''[[Memoremea]]'', ''[[Mertensia]]'', ''[[Microcaryum]]'', ''[[Microparacaryum]]'', ''[[Microula]]'', ''[[Mimophytum]]'', ''[[Moltkia]]'', ''[[Moltkiopsis]]'', ''[[Moritzia]]'', ''[[Myosotidium]]'', ''[[Myosotis]]'', ''[[Myriopus]]'', ''[[Nama]]'', ''[[Neatostema]]'', ''[[Nemophila]]'', ''[[Nesocaryum]]'', ''[[Nihon]]'', ''[[Nogalia]]'', ''[[Nonea]]'', ''[[Ogastemma]]'', ''[[Omphalodes]]'', ''[[Omphalolappula]]'', ''[[Omphalotrigonotis]]'', ''[[Oncaglossum]]'', ''[[Onosma]]'', ''[[Oreocarya]]'', ''[[Paracaryum]]'', ''[[Paramoltkia]]'', ''[[Pardoglossum]]'', ''[[Pectocarya]]'', ''[[Pentaglottis]]'', ''[[Phacelia]]'', ''[[Pholisma]]'', ''[[Pholistoma]]'', ''[[Plagiobothrys]]'', ''[[Podonosma]]'', ''[[Pontechium]]'', ''[[Pulmonaria]]'', ''[[Rindera]]'', ''[[Rochefortia]]'', ''[[Rochelia]]'', ''[[Romanzoffia]]'', ''[[Rotula]]'', ''[[Sauria]]'', ''[[Selkirkia]]'', ''[[Sinojohnstonia]]'', ''[[Solenanthus]]'', ''[[Stenosolenium]]'', ''[[Stephanocaryum]]'', ''[[Suchtelenia]]'', ''[[Symphytum]]'', ''[[Thaumatocaryon]]'', ''[[Thyrocarpus]]'', ''[[Tianschaniella]]'', ''[[Tiquilia]]'', ''[[Tournefortia]]'', ''[[Trachelanthus]]'', ''[[Trachystemon]]'', ''[[Tricardia]]'', ''[[Trichodesma]]'', ''[[Trigonocaryum]]'', ''[[Trigonotis]]'', ''[[Turricula]]'', ''[[Varronia]]'', ''[[Wellstedia]]'', ''[[Wigandia]]''. ** '''[[Brassicales]]''': *** '''''[[Akaniaceae]]''''': ''[[Akania]]'', ''[[Bretschneidera]]''. *** '''''[[Bataceae]]''''': ''[[Batis]]''. *** '''''[[Brassicaceae]]''''': ''[[Abdra]]'', ''[[Acuston]]'', ''[[Aethionema]]'', ''[[Aimara]]'', ''[[Alliaria]]'', ''[[Alshehbazia]]'', ''[[Alyssoides]]'', ''[[Alyssopsis]]'', ''[[Alyssum]]'', ''[[Ammosperma]]'', ''[[Anastatica]]'', ''[[Anchonium]]'', ''[[Andrzeiowskia]]'', ''[[Anelsonia]]'', ''[[Anzhengxia]]'', ''[[Aphragmus]]'', ''[[Aplanodes]]'', ''[[Arabidella]]'', ''[[Arabidopsis]]'', ''[[Arabis]]'', ''[[Arcyosperma]]'', ''[[Armoracia]]'', ''[[Aschersoniodoxa]]'', ''[[Asperuginoides]]'', ''[[Asta]]'', ''[[Atacama (rod)|Atacama]]'', ''[[Atelanthera]]'', ''[[Athysanus]]'', ''[[Aubrieta]]'', ''[[Aurinia]]'', ''[[Baimashania]]'', ''[[Ballantinia]]'', ''[[Barbamine]]'', ''[[Barbarea]]'', ''[[Bengt-jonsellia]]'', ''[[Berteroa]]'', ''[[Biscutella]]'', ''[[Bivonaea]]'', ''[[Blennodia]]'', ''[[Boechera]]'', ''[[Bornmuellera]]'', ''[[Borodinia]]'', ''[[Borodiniopsis]]'', ''[[Botschantzevia]]'', ''[[Brachypus]]'', ''[[Brassica]]'', ''[[Braya]]'', ''[[Brayopsis]]'', ''[[Bunias]]'', ''[[Cakile]]'', ''[[Calepina]]'', ''[[Calymmatium]]'', ''[[Camelina]]'', ''[[Capsella]]'', ''[[Cardamine]]'', ''[[Carinavalva]]'', ''[[Carrichtera]]'', ''[[Catenulina]]'', ''[[Catolobus]]'', ''[[Ceratocnemum]]'', ''[[Ceriosperma]]'', ''[[Chamira]]'', ''[[Chartoloma]]'', ''[[Chaunanthus]]'', ''[[Chilocardamum]]'', ''[[Chlorocrambe]]'', ''[[Chorispora]]'', ''[[Christolea]]'', ''[[Chrysochamela]]'', ''[[Cithareloma]]'', ''[[Clastopus]]'', ''[[Clausia]]'', ''[[Clypeola]]'', ''[[Cochlearia]]'', ''[[Coincya]]'', ''[[Conringia]]'', ''[[Cordylocarpus]]'', ''[[Crambe]]'', ''[[Crambella]]'', ''[[Cremolobus]]'', ''[[Crucihimalaya]]'', ''[[Cryptospora]]'', ''[[Cuphonotus]]'', ''[[Cuprella]]'', ''[[Cusickiella]]'', ''[[Cymatocarpus]]'', ''[[Cyphocardamum]]'', ''[[Dactylocardamum]]'', ''[[Degenia]]'', ''[[Delpinophytum]]'', ''[[Descurainia]]'', ''[[Diceratella]]'', ''[[Dichasianthus]]'', ''[[Dictyophragmus]]'', ''[[Didesmus]]'', ''[[Didymophysa]]'', ''[[Dielsiocharis]]'', ''[[Dilophia]]'', ''[[Dimorphocarpa]]'', ''[[Diplotaxis]]'', ''[[Dipoma]]'', ''[[Diptychocarpus]]'', ''[[Dithyrea]]'', ''[[Dontostemon]]'', ''[[Douepea]]'', ''[[Draba]]'', ''[[Drabastrum]]'', ''[[Dryopetalon]]'', ''[[Eigia]]'', ''[[Enarthrocarpus]]'', ''[[Englerocharis]]'', ''[[Eremobium]]'', ''[[Eremoblastus]]'', ''[[Eremophyton]]'', ''[[Eruca]]'', ''[[Erucaria]]'', ''[[Erucastrum]]'', ''[[Erysimum]]'', ''[[Euclidium]]'', ''[[Eudema]]'', ''[[Eutrema]]'', ''[[Exhalimolobos]]'', ''[[Farsetia]]'', ''[[Fezia]]'', ''[[Fibigia]]'', ''[[Foleyola]]'', ''[[Fortuynia]]'', ''[[Friedrichkarlmeyeria]]'', ''[[Galitzkya]]'', ''[[Geococcus]]'', ''[[Glastaria]]'', ''[[Goerkemia]]'', ''[[Goldbachia]]'', ''[[Gongylis]]'', ''[[Graellsia]]'', ''[[Guiraoa]]'', ''[[Gynophorea]]'', ''[[Halimolobos]]'', ''[[Harmsiodoxa]]'', ''[[Hedinia]]'', ''[[Heldreichia]]'', ''[[Heliophila]]'', ''[[Hemicrambe]]'', ''[[Hemilophia]]'', ''[[Henophyton]]'', ''[[Hesperidanthus]]'', ''[[Hesperis]]'', ''[[Hirschfeldia]]'', ''[[Hollermayera]]'', ''[[Hormathophylla]]'', ''[[Hornungia]]'', ''[[Horwoodia]]'', ''[[Hugueninia]]'', ''[[Ianhedgea]]'', ''[[Iberidella]]'', ''[[Iberis]]'', ''[[Idahoa]]'', ''[[Ihsanalshehbazia]]'', ''[[Iodanthus]]'', ''[[Ionopsidium]]'', ''[[Irania]]'', ''[[Irenepharsus]]'', ''[[Isatis]]'', ''[[Iskandera]]'', ''[[Ivania]]'', ''[[Kernera]]'', ''[[Kremeriella]]'', ''[[Lachnocapsa]]'', ''[[Lachnoloma]]'', ''[[Leavenworthia]]'', ''[[Leiospora]]'', ''[[Lepidium]]'', ''[[Lepidostemon]]'', ''[[Lepidotrichum]]'', ''[[Leptaleum]]'', ''[[Lithodraba]]'', ''[[Litwinowia]]'', ''[[Lobularia]]'', ''[[Lonchophora]]'', ''[[Lunaria]]'', ''[[Lutzia]]'', ''[[Lycocarpus]]'', ''[[Lyrocarpa]]'', ''[[Machaerophorus]]'', ''[[Macropodium]]'', ''[[Malcolmia]]'', ''[[Mancoa]]'', ''[[Marcus-kochia]]'', ''[[Maresia]]'', ''[[Mathewsia]]'', ''[[Matthiola]]'', ''[[Megacarpaea]]'', ''[[Megadenia]]'', ''[[Meniocus]]'', ''[[Menkea]]'', ''[[Menonvillea]]'', ''[[Metashangrilaia]]'', ''[[Microlepidium]]'', ''[[Microstigma]]'', ''[[Microthlaspi]]'', ''[[Morettia]]'', ''[[Moricandia]]'', ''[[Moriera]]'', ''[[Morisia]]'', ''[[Mostacillastrum]]'', ''[[Murbeckiella]]'', ''[[Muricaria]]'', ''[[Myagrum]]'', ''[[Nasturtiopsis]]'', ''[[Nasturtium]]'', ''[[Neotorularia]]'', ''[[Nerisyrenia]]'', ''[[Neslia]]'', ''[[Neuontobotrys]]'', ''[[Nevada (rod)|Nevada]]'', ''[[Noccaea]]'', ''[[Noccaeopsis]]'', ''[[Noccidium]]'', ''[[Notoceras]]'', ''[[Notothlaspi]]'', ''[[Ochthodium]]'', ''[[Octoceras]]'', ''[[Odontarrhena]]'', ''[[Olimarabidopsis]]'', ''[[Onuris]]'', ''[[Oreoloma]]'', ''[[Oreophyton]]'', ''[[Ornithocarpa]]'', ''[[Orychophragmus]]'', ''[[Otocarpus]]'', ''[[Pachycladon]]'', ''[[Pachymitus]]'', ''[[Pachyneurum]]'', ''[[Pachyphragma]]'', ''[[Parlatoria]]'', ''[[Parodiodoxa]]'', ''[[Parolinia]]'', ''[[Parrya]]'', ''[[Peltaria]]'', ''[[Peltariopsis]]'', ''[[Pennellia]]'', ''[[Petrocallis]]'', ''[[Petroravenia]]'', ''[[Phlebolobium]]'', ''[[Phlegmatospermum]]'', ''[[Phoenicaulis]]'', ''[[Phravenia]]'', ''[[Phyllolepidum]]'', ''[[Physaria]]'', ''[[Physoptychis]]'', ''[[Physorhynchus]]'', ''[[Planodes]]'', ''[[Polyctenium]]'', ''[[Polypsecadium]]'', ''[[Pringlea]]'', ''[[Pseuderucaria]]'', ''[[Pseudoarabidopsis]]'', ''[[Pseudocamelina]]'', ''[[Pseudosempervivum]]'', ''[[Pseudoturritis]]'', ''[[Pseudovesicaria]]'', ''[[Psychine]]'', ''[[Pterygostemon]]'', ''[[Ptilotrichum]]'', ''[[Puccionia]]'', ''[[Pugionium]]'', ''[[Pycnoplinthus]]'', ''[[Quezeliantha]]'', ''[[Quidproquo]]'', ''[[Raffenaldia]]'', ''[[Raphanorhyncha]]'', ''[[Raphanus]]'', ''[[Rapistrosymbrium]]'', ''[[Rapistrum]]'', ''[[Resetnikia]]'', ''[[Rhammatophyllum]]'', ''[[Rhizobotrya]]'', ''[[Ricotia]]'', ''[[Robeschia]]'', ''[[Romanschulzia]]'', ''[[Rorippa]]'', ''[[Rudolf-kamelinia]]'', ''[[Rytidocarpus]]'', ''[[Sandbergia]]'', ''[[Sarcodraba]]'', ''[[Savignya]]'', ''[[Scambopus]]'', ''[[Scapiarabis]]'', ''[[Schimpera]]'', ''[[Schivereckia]]'', ''[[Schizopetalon]]'', ''[[Schouwia]]'', ''[[Schrenkiella]]'', ''[[Scoliaxon]]'', ''[[Selenia]]'', ''[[Sesamoides]]'', ''[[Shangrilaia]]'', ''[[Shehbazia]]'', ''[[Sibara]]'', ''[[Sinalliaria]]'', ''[[Sinapidendron]]'', ''[[Sinapis]]'', ''[[Sinoarabis]]'', ''[[Sisymbrella]]'', ''[[Sisymbriopsis]]'', ''[[Sisymbrium]]'', ''[[Smelowskia]]'', ''[[Sobolewskia]]'', ''[[Solms-laubachia]]'', ''[[Sphaerocardamum]]'', ''[[Spryginia]]'', ''[[Stanleya]]'', ''[[Stenopetalum]]'', ''[[Sterigmostemum]]'', ''[[Stevenia]]'', ''[[Streptanthus]]'', ''[[Streptoloma]]'', ''[[Strigosella]]'', ''[[Subularia]]'', ''[[Succowia]]'', ''[[Synstemon]]'', ''[[Synthlipsis]]'', ''[[Takhtajaniella]]'', ''[[Teesdalia]]'', ''[[Tetracme]]'', ''[[Thelypodiopsis]]'', ''[[Thelypodium]]'', ''[[Thlaspi]]'', ''[[Thysanocarpus]]'', ''[[Tomostima]]'', ''[[Trachystoma]]'', ''[[Trichotolinum]]'', ''[[Trachycnemum]]'', ''[[Tropidocarpum]]'', ''[[Turritis]]'', ''[[Vella]]'', ''[[Veselskya]]'', ''[[Warea]]'', ''[[Weberbauera]]'', ''[[Xerodraba]]'', ''[[Yinshania]]'', ''[[Yosemitea]]'', ''[[Zerdana]]'', ''[[Zilla]]'', ''[[Zuloagocardamum]]'', ''[[Zuvanda]]''. *** '''''[[Capparaceae]]''''': ''[[Bachmannia]]'', ''[[Beautempsia]]'', ''[[Belencita]]'', ''[[Boscia]]'', ''[[Buchholzia]]'', ''[[Cadaba]]'', ''[[Capparis]]'', ''[[Crateva]]'', ''[[Hypselandra]]'', ''[[Maerua]]'', ''[[Morisonia]]'', ''[[Neocalyptrocalyx]]'', ''[[Neothorelia]]'', ''[[Ritchiea]]'', ''[[Thilachium]]''. *** '''''[[Caricaceae]]''''': ''[[Carica (rod)|Carica]]'', ''[[Cylicomorpha]]'', ''[[Horovitzia]]'', ''[[Jacaratia]]'', ''[[Jarilla]]'', ''[[Vasconcellea]]''. *** '''''[[Cleomaceae]]''''': ''[[Cleome]]'', ''[[Cleomella]]'', ''[[Dactylaena]]''. *** '''''[[Emblingiaceae]]''''': ''[[Emblingia]]''. *** '''''[[Gyrostemonaceae]]''''': ''[[Codonocarpus]]'', ''[[Cypselocarpus]]'', ''[[Gyrostemon]]'', ''[[Tersonia]]'', ''[[Walteranthus]]''. *** '''''[[Koeberliniaceae]]''''': ''[[Koeberlinia]]''. *** '''''[[Limnanthaceae]]''''': ''[[Floerkea]]'', ''[[Limnanthes]]''. *** '''''[[Moringaceae]]''''': ''[[Moringa]]'' *** '''''[[Pentadiplandraceae]]''''': ''[[Pentadiplandra]]''. *** '''''[[Resedaceae]]''''': ''[[Borthwickia]]'', ''[[Caylusea]]'', ''[[Forchhammeria]]'', ''[[Ochradenus]]'', ''[[Ochradiscus]]'', ''[[Oligomeris]]'', ''[[Randonia]]'', ''[[Reseda]]'', ''[[Sesamoides]]'', ''[[Stixis]]'', ''[[Tirania]]''. *** '''''[[Salvadoraceae]]''''': ''[[Azima]]'', ''[[Dobera]]'', ''[[Salvadora]]''. *** '''''[[Setchellanthaceae]]''''': ''[[Setchellanthus]]''. *** '''''[[Tovariaceae]]''''': ''[[Tovaria]]'' *** '''''[[Tropaeolaceae]]''''': ''[[Tropaeolum]]''. ** '''[[Bruniales]]''': *** '''''[[Bruniaceae]]''''': ''[[Audouinia]]'', ''[[Berzelia]]'', ''[[Brunia]]'', ''[[Linconia]]'', ''[[Staavia]]'', ''[[Thamnea]]''. *** '''''[[Columelliaceae]]''''': ''[[Columellia]]'', ''[[Desfontainia]]''. ** '''[[Buxales]]''': *** '''''[[Buxaceae]]''''': ''[[Buxus]]'', ''[[Didymeles]]'', ''[[Haptanthus]]'',''[[Pachysandra]]'', ''[[Sarcococca]]'', ''[[Styloceras]]''. *** '''''[[Didymelaceae]]''''': ''[[Didymeles]]'' ** '''[[Canellales]]''': *** '''''[[Canellaceae]]''''': ''[[Canella]]'', ''[[Cinnamodendron]]'', ''[[Cinnamosma]]'', ''[[Pleodendron]]'', ''[[Warburgia]]''. *** '''''[[Winteraceae]]''''': ''[[Drimys]]'', ''[[Pseudowintera]]'', ''[[Takhtajania]]'', ''[[Tasmannia]]'', ''[[Zygogynum]]''. ** '''[[Caryophyllales]]''': *** '''''[[Achatocarpaceae]]''''': ''[[Achatocarpus]]'', ''[[Phaulothamnus]]''. *** '''''[[Aizoaceae]]''''': *** '''''[[Amaranthaceae]]''''': *** '''''[[Anacampserotaceae]]''''': *** '''''[[Ancistrocladaceae]]''''': *** '''''[[Asteropeiaceae]]''''': *** '''''[[Barbeuiaceae]]''''': *** '''''[[Basellaceae]]''''': *** '''''[[Cactaceae]]''''': *** ''[[Caryophyllaceae]]'' *** ''[[Didiereaceae]]'' *** ''[[Dioncophyllaceae]]'' *** ''[[Droseraceae]]'' *** ''[[Drosophyllaceae]]'' *** ''[[Frankeniaceae]]'' *** ''[[Gisekiaceae]]'' *** ''[[Halophytaceae]]'' *** ''[[Kewaceae]]'' *** ''[[Limeaceae]]'' *** ''[[Lophiocarpaceae]]'' *** ''[[Macarthuriaceae]]'' *** ''[[Microteaceae]]'' *** ''[[Molluginaceae]]'' *** ''[[Montiaceae]]'' *** ''[[Nepenthaceae]]'' *** ''[[Nyctaginaceae]]'' *** ''[[Physenaceae]]'' *** ''[[Phytolaccaceae]]'' *** ''[[Plumbaginaceae]]'' *** ''[[Polygonaceae]]'' *** ''[[Portulacaceae]]'' *** ''[[Rhabdodendraceae]]'' *** ''[[Sarcobataceae]]'' *** ''[[Simmondsiaceae]]'' *** ''[[Stegnospermataceae]]'' *** ''[[Talinaceae]]'' *** ''[[Tamaricaceae]]'' ** '''[[Celastrales]]''' *** ''[[Celastraceae]]'' *** ''[[Lepidobotryaceae]]'' ** '''[[Ceratophyllales]]''' *** ''[[Ceratophyllaceae]]'' ** '''[[Chloranthales]]''' *** ''[[Chloranthaceae]]'' ** '''[[Cornales]]''' *** ''[[Cornaceae]]'' *** ''[[Curtisiaceae]]'' *** ''[[Grubbiaceae]]'' *** ''[[Hydrangeaceae]]'' *** ''[[Hydrostachyaceae]]'' *** ''[[Loasaceae]]'' ** '''[[Crossosomatales]]''' *** ''[[Aphloiaceae]]'' *** ''[[Crossosomataceae]]'' *** ''[[Geissolomataceae]]'' *** ''[[Guamatelaceae]]'' *** ''[[Stachyuraceae]]'' *** ''[[Staphyleaceae]]'' *** ''[[Strasburgeriaceae]]'' ** '''[[Cucurbitales]]''' *** ''[[Anisophylleaceae]]'' *** ''[[Apodanthaceae]]'' *** ''[[Begoniaceae]]'' *** ''[[Coriariaceae]]'' *** ''[[Corynocarpaceae]]'' *** ''[[Cucurbitaceae]]'' *** ''[[Datiscaceae]]'' *** ''[[Tetramelaceae]]'' ** '''[[Dilleniales]]''' *** ''[[Dilleniaceae]]'' ** '''[[Dipsacales]]''' *** ''[[Adoxaceae]]'' *** ''[[Caprifoliaceae]]'' *** ''[[Dipsacaceae]]'' *** ''[[Linnaeaceae]]'' ** '''[[Ericales]]''' *** ''[[Actinidiaceae]]'' *** ''[[Balsaminaceae]]'' *** ''[[Clethraceae]]'' *** ''[[Cyrillaceae]]'' *** ''[[Diapensiaceae]]'' *** ''[[Ebenaceae]]'' *** ''[[Ericaceae]]'' *** ''[[Fouquieriaceae]]'' *** ''[[Lecythidaceae]]'' *** ''[[Marcgraviaceae]]'' *** ''[[Mitrastemonaceae]]'' *** ''[[Pentaphylacaceae]]'' *** ''[[Polemoniaceae]]'' *** ''[[Primulaceae]]'' *** ''[[Roridulaceae]]'' *** ''[[Sapotaceae]]'' *** ''[[Sarraceniaceae]]'' *** ''[[Sladeniaceae]]'' *** ''[[Styracaceae]]'' *** ''[[Symplocaceae]]'' *** ''[[Tetrameristaceae]]'' *** ''[[Theaceae]]'' ** '''[[Escalloniales]]''' ***''[[Escalloniaceae]]'' ** '''[[Fabales]]''' *** ''[[Fabaceae]]'' *** ''[[Polygalaceae]]'' *** ''[[Quillajaceae]]'' *** ''[[Surianaceae]]'' ** '''[[Fagales]]''' *** ''[[Betulaceae]]'' *** ''[[Casuarinaceae]]'' *** ''[[Fagaceae]]'' *** ''[[Juglandaceae]]'' *** ''[[Myricaceae]]'' *** ''[[Nothofagaceae]]'' *** ''[[Ticodendraceae]]'' ** '''[[Garryales]]''' *** ''[[Eucommiaceae]]'' *** ''[[Garryaceae]]'' ** '''[[Gentianales]]''' *** ''[[Apocynaceae]]'' *** ''[[Gelsemiaceae]]'' *** ''[[Gentianaceae]]'' *** ''[[Loganiaceae]]'' *** ''[[Rubiaceae]]'' ** '''[[Geraniales]]''' *** ''[[Francoaceae]]'' *** ''[[Geraniaceae]]'' ** '''[[Gunnerales]]''' *** ''[[Gunneraceae]]'' *** ''[[Myrothamnaceae]]'' ** '''[[Huerteales]]''' *** ''[[Dipentodontaceae]]'' *** ''[[Gerrardinaceae]]'' *** ''[[Petenaeaceae]]'' *** ''[[Sarcolaenaceae]]'' *** ''[[Tapisciaceae]]'' ** '''[[Icacinales]]''' *** ''[[Icacinaceae]]'' *** ''[[Oncothecaceae]]'' ** '''[[Lamiales]]''' *** ''[[Acanthaceae]]'' *** ''[[Bignoniaceae]]'' *** ''[[Byblidaceae]]'' *** ''[[Calceolariaceae]]'' *** ''[[Carlemanniaceae]]'' *** ''[[Gesneriaceae]]'' *** ''[[Lamiaceae]]'' *** ''[[Lentibulariaceae]]'' *** ''[[Linderniaceae]]'' *** ''[[Martyniaceae]]'' *** ''[[Mazaceae]]'' *** ''[[Oleaceae]]'' *** ''[[Orobanchaceae]]'' *** ''[[Paulowniaceae]]'' *** ''[[Pedaliaceae]]'' *** ''[[Phrymaceae]]'' *** ''[[Plantaginaceae]]'' *** ''[[Plocospermataceae]]'' *** ''[[Schlegeliaceae]]'' *** ''[[Scrophulariaceae]]'' *** ''[[Stilbaceae]]'' *** ''[[Tetrachondraceae]]'' *** ''[[Thomandersiaceae]]'' *** ''[[Verbenaceae]]'' ** '''[[Laurales]]''' *** ''[[Atherospermataceae]]'' *** ''[[Calycanthaceae]]'' *** ''[[Gomortegaceae]]'' *** ''[[Hernandiaceae]]'' *** ''[[Lauraceae]]'' *** ''[[Monimiaceae]]'' *** ''[[Siparunaceae]]'' ** '''[[Magnoliales]]''' *** ''[[Annonaceae]]'' *** ''[[Degeneriaceae]]'' *** ''[[Eupomatiaceae]]'' *** ''[[Himantandraceae]]'' *** ''[[Magnoliaceae]]'' *** ''[[Myristicaceae]]'' ** '''[[Malpighiales]]''' *** ''[[Achariaceae]]'' *** ''[[Balanopaceae]]'' *** ''[[Bonnetiaceae]]'' *** ''[[Calophyllaceae]]'' *** ''[[Caryocaraceae]]'' *** ''[[Centroplacaceae]]'' *** ''[[Chrysobalanaceae]]'' *** ''[[Clusiaceae]]'' *** ''[[Ctenolophonaceae]]'' *** ''[[Dichapetalaceae]]'' *** ''[[Elatinaceae]]'' *** ''[[Erythroxylaceae]]'' *** ''[[Euphorbiaceae]]'' *** ''[[Euphroniaceae]]'' *** ''[[Goupiaceae]]'' *** ''[[Humiriaceae]]'' *** ''[[Hypericaceae]]'' *** ''[[Irvingiaceae]]'' *** ''[[Ixonanthaceae]]'' *** ''[[Lacistemataceae]]'' *** ''[[Linaceae]]'' *** ''[[Lophopyxidaceae]]'' *** ''[[Malpighiaceae]]'' *** ''[[Ochnaceae]]'' *** ''[[Pandaceae]]'' *** ''[[Passifloraceae]]'' *** ''[[Peraceae]]'' *** ''[[Phyllanthaceae]]'' *** ''[[Picrodendraceae]]'' *** ''[[Podostemaceae]]'' *** ''[[Putranjivaceae]]'' *** ''[[Quiinaceae]]'' *** ''[[Rafflesiaceae]]'' *** ''[[Rhizophoraceae]]'' *** ''[[Salicaceae]]'' *** ''[[Trigoniaceae]]'' *** ''[[Violaceae]]'' ** '''[[Malvales]]''' *** ''[[Bixaceae]]'' *** ''[[Cistaceae]]'' *** ''[[Cytinaceae]]'' *** ''[[Dipterocarpaceae]]'' *** ''[[Malvaceae]]'' *** ''[[Muntingiaceae]]'' *** ''[[Neuradaceae]]'' *** ''[[Sphaerosepalaceae]]'' *** ''[[Thymelaeaceae]]'' ** '''[[Metteniusales]]''' *** ''[[Metteniusaceae]]'' ** '''[[Myrtales]]''' *** ''[[Alzateaceae]]'' *** ''[[Combretaceae]]'' *** ''[[Crypteroniaceae]]'' *** ''[[Lythraceae]]'' *** ''[[Melastomataceae]]'' *** ''[[Myrtaceae]]'' *** ''[[Onagraceae]]'' *** ''[[Penaeaceae]]'' *** ''[[Vochysiaceae]]'' ** '''[[Nymphaeales]]''' *** ''[[Cabombaceae]]'' *** ''[[Hydatellaceae]]'' *** ''[[Nymphaeaceae]]'' ** '''[[Oxalidales]]''' *** ''[[Brunelliaceae]]'' *** ''[[Cephalotaceae]]'' *** ''[[Connaraceae]]'' *** ''[[Cunoniaceae]]'' *** ''[[Elaeocarpaceae]]'' *** ''[[Huaceae]]'' *** ''[[Oxalidaceae]]'' ** '''[[Paracryphiales]]''' *** ''[[Paracryphiaceae]]'' ** '''[[Picramniales]]''' *** ''[[Picramniaceae]]'' ** '''[[Piperales]]''' *** ''[[Aristolochiaceae]]'' *** ''[[Hydnoraceae]]'' *** ''[[Piperaceae]]'' *** ''[[Saururaceae]]'' ** '''[[Proteales]]''' *** ''[[Nelumbonaceae]]'' *** ''[[Platanaceae]]'' *** ''[[Proteaceae]]'' *** ''[[Sabiaceae]]'' ** '''[[Ranunculales]]''' *** ''[[Berberidaceae]]'' *** ''[[Circaeasteraceae]]'' *** ''[[Eupteleaceae]]'' *** ''[[Lardizabalaceae]]'' *** ''[[Menispermaceae]]'' *** ''[[Papaveraceae]]'' *** ''[[Ranunculaceae]]'' ** '''[[Rosales]]''' *** ''[[Barbeyaceae]]'' *** ''[[Cannabaceae]]'' *** ''[[Dirachmaceae]]'' *** ''[[Elaeagnaceae]]'' *** ''[[Moraceae]]'' *** ''[[Rhamnaceae]]'' *** ''[[Rosaceae]]'' *** ''[[Ulmaceae]]'' *** ''[[Urticaceae]]'' ** '''[[Santalales]]''' *** ''[[Balanophoraceae]]'' *** ''[[Loranthaceae]]'' *** ''[[Misodendraceae]]'' *** ''[[Olacaceae]]'' *** ''[[Opiliaceae]]'' *** ''[[Santalaceae]]'' *** ''[[Schoepfiaceae]]'' ** '''[[Sapindales]]''' *** ''[[Anacardiaceae]]'' *** ''[[Biebersteiniaceae]]'' *** ''[[Burseraceae]]'' *** ''[[Kirkiaceae]]'' *** ''[[Meliaceae]]'' *** ''[[Nitrariaceae]]'' *** ''[[Rutaceae]]'' *** ''[[Sapindaceae]]'' *** ''[[Simaroubaceae]]'' ** '''[[Saxifragales]]''' *** ''[[Altingiaceae]]'' *** ''[[Aphanopetalaceae]]'' *** ''[[Cercidiphyllaceae]]'' *** ''[[Crassulaceae]]'' *** ''[[Cynomoriaceae]]'' *** ''[[Daphniphyllaceae]]'' *** ''[[Grossulariaceae]]'' *** ''[[Haloragaceae]]'' *** ''[[Hamamelidaceae]]'' *** ''[[Iteaceae]]'' *** ''[[Paeoniaceae]]'' *** ''[[Penthoraceae]]'' *** ''[[Peridiscaceae]]'' *** ''[[Saxifragaceae]]'' *** ''[[Tetracarpaeaceae]]'' ** '''[[Solanales]]''' *** ''[[Convolvulaceae]]'' *** ''[[Hydroleaceae]]'' *** ''[[Montiniaceae]]'' *** ''[[Solanaceae]]'' *** ''[[Sphenocleaceae]]'' ** '''[[Trochodendrales]]''' *** ''[[Trochodendraceae]]'' ** '''[[Vahliales]]''' *** ''[[Vahliaceae]]'' ** '''[[Vitales]]''' *** ''[[Vitaceae]]'' ** '''[[Zygophyllales]]''' *** ''[[Krameriaceae]]'' *** ''[[Zygophyllaceae]]'' {{div col end}} ==Filogenija== Predložena filogenija vaskularnih biljaka prema Kenricku i Craneu<ref>Kenrick, Paul & Peter R. Crane. 1997. ''The Origin and Early Diversification of Land Plants: A Cladistic Study.'' (Washington, D.C.: Smithsonian Institution Press). {{ISBN|1-56098-730-8}}.</ref> koja slijedi, s izmjenama za gimnosperme prema Christenhusz-u et al. (2011a),<ref name="Christenhusz_2011a">{{cite journal | last1 = Christenhusz | first1 = Maarten J. M. | last2 = Reveal | first2 = James L. | last3 = Farjon | first3 = Aljos | last4 = Gardner | first4 = Martin F. | last5 = Mill | first5 = R.R. | last6 = Chase | first6 = Mark W. | year = 2011 | title = A new classification and linear sequence of extant gymnosperms | url = http://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p070.pdf | journal = Phytotaxa | volume = 19 | pages = 55–70 | doi = 10.11646/phytotaxa.19.1.3 }}</ref> Pteridophyta prema Smith et al.<ref name="Smith_2006">{{cite journal | last1 = Smith | first1 = Alan R. | last2 = Pryer | first2 = Kathleen M. | last3 = Schuettpelz | first3 = E. | last4 = Korall | first4 = P. | last5 = Schneider | first5 = H. | last6 = Wolf | first6 = Paul G. | year = 2006 | title = A classification for extant ferns | url = http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf | journal = Taxon | volume = 55 | issue = 3 | pages = 705–731 | doi = 10.2307/25065646 | jstor = 25065646 | access-date = 26. 9. 2019 | archive-date = 26. 2. 2008 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080226232147/http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf | url-status = dead }}</ref> i [[Lycophytae]] i [[paprati]] prema Christenhuszu et al.(2011b) <ref name="Christenhusz_2011b">{{cite journal | last1 = Christenhusz | first1 = Maarten J. M. | last2 = Zhang| first2 = Xian-Chun | last3 = Schneider | first3 = Harald | year = 2011 | title = A linear sequence of extant families and genera of lycophytes and ferns | url = http://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p054.pdf | journal = Phytotaxa | volume = 19 | pages = 7–54 | doi = 10.11646/phytotaxa.19.1.2 }}</ref> {{clade |label1=[[Polysporangiophyte|Polysporangiates]] |1={{clade |1={{clade |label1='''Tracheophytes''' |1={{clade |label1=Eutracheophytes |1={{clade |label1=[[Euphyllophytina]] |1={{clade |label1=Lignophytes |1={{clade |label1='''[[Spermatophyte]]s''' |1={{clade |1=[[Pteridospermatophyta]]&nbsp;† (sjemnske paprati) |2=[[Cycadophyta]] (cycads)|barbegin2=green |3=[[Pinophyta]] (conifers)|bar3=green |4=[[Ginkgophyta]] (ginkgo)|bar4=green |5=[[Gnetophyta]]|barend5=green |6=[[Magnoliophyta]] ([[cvjetnice]]) }} |2=[[Progymnospermophyta]]&nbsp;† }} |label2='''[[paprat|Pteridophyta]]''' |2={{clade |1={{clade |1=[[Pteridopsida]] (Prave paprati) |2=[[Marattiopsida]] |3=[[Equisetopsida]] (Konjski rep) |4=[[Psilotopsida]] (Nježne paprati i dodaci) |5=[[Cladoxylopsida]]&nbsp;† }} }} }} |label2=Lycophytina |2={{clade |1='''[[Lycopodiophyta]]''' |2=[[Zosterophyllophyta]]&nbsp;† }} }} |2=[[Rhyniophyta]]&nbsp;† }} }} |2=''[[Aglaophyton]]''&nbsp;† |3=[[Horneophytopsida]]&nbsp;† }} }} Ovu filogeniju podržava nekoliko molekularnih studija.<ref name="Smith_2006"/><ref>{{cite journal | last1 = Pryer | first1 = K. M. | last2 = Schneider | first2 = H. | year = 2001 | title = Horsetails and ferns are a monophyletic group and the closest living relatives to seed plants | url = | journal = Nature | volume = 409 | issue = 6820| pages = 618–22 | doi = 10.1038/35054555 | pmid = 11214320 | last3 = Smith | first3 = AR | last4 = Cranfill | first4 = R | last5 = Wolf | first5 = PG | last6 = Hunt | first6 = JS | last7 = Sipes | first7 = SD }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Pryer | first1 = K. M. | last2 = Schuettpelz | first2 = E. | last3 = Wolf | first3 = P. G. | last4 = Schneider | first4 = H. | last5 = Smith | first5 = A. R. | last6 = Cranfill | first6 = R. | year = 2004 | title = Phylogeny and evolution of ferns (monilophytes) with a focus on the early leptosporangiate divergences | url = | journal = American Journal of Botany | volume = 91 | issue = 10| pages = 1582–1598 | doi=10.3732/ajb.91.10.1582| pmid = 21652310 }}</ref> Drugi istraživači smatraju da uzimanje u obzir i [[fosil]]a vodi različitim zaključcima,kao naprimjer da paprati (Pteridophyta) nisu monofiletske.<ref>{{Cite journal |last=Rothwell |first=G.W. |last2=Nixon |first2=K.C. |year=2006 |title=How Does the Inclusion of Fossil Data Change Our Conclusions about the Phylogenetic History of Euphyllophytes? |url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-plant-sciences_2006-05_167_3/page/737 |journal=International Journal of Plant Sciences |volume=167 |issue=3 |pages=737–749 |doi=10.1086/503298 |lastauthoramp=yes |postscript=<!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to "." for the cite to end in a ".", as necessary. -->{{inconsistent citations}} }}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Botanika}} [[Kategorija:Botanika]] [[Kategorija:Taksonomija]] sao50cqgs92igkhz8ka5bavfg8jz3at 0 455841 3668375 3529055 2024-11-21T13:41:55Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668375 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=lightgreen |naziv=Pteridophyta <br/>(Papratnjače) |slika= | slika_opis = ''Athyrium filix-femina | regnum = [[Plantae]] | unranked_divisio = Pteridophyta | unranked_classis = | ordo = *[[Lycopodiophyta]] *[[Polypodiophyta]] *'''Isključujući'''<br/>[[Spermatophyte]] }} [[Datoteka:Lycopodiella inundata 001.jpg|250px|thumb| ''Lycopodiella inundata'']] '''Pteridophyte''' su [[vaskularna biljka|vaskularne biljke]] (sa spovodnim snopićima zvanim [[ksilem]] i [[floem]]), koje se razmnožavaju [[spora]]ma. Zbog toga što ne proizvode ni [[cvijet]] ni [[sjeme]], također nazivaju se i ''[[kriptogame]]'', što znači da su njihovi organi za razmnožavanje sakriveni. Pteridofite uključuju [[paprati]], [[preslice]] i [[Lycopodiophyta]] ([[klubske mahovine]], [[šiljate mahovine|šiljate]] i [[peraste mahovine]]) . Ovo nije [[monofiletska evolucija|monofletska skupina]], jer su paprati i konjski repovi povezaniji s [[sjemenjača]]ma nego s [[likofite|likofitama]]. Stoga „Pteridophyta“ više nije široko prihvaćen takson, mada pojam „pteridophyte“ ostaje u zajedničkom jeziku, kao što i „pteridologija“ i „pteridologist“ kao nauka i njezin praktičar, u značenju ''Lycophyte'' i paprati postoje kao neformalni termini, poput Međunarodnog udruženja pteridologa i [[Grupa za filogeniju pteridofita]]. Paprati nemaju veći ekonomski značaj, ali neki se koriste za hranu, lijekove, kao [[gnojivo]], kao [[ukrasne biljke]] i za uklanjanje kontaminiranog tla. One su bili predmet istraživanja zbog njihove sposobnosti uklanjanja nekih hemijskih zagađivača iz atmosfere. Neke vrste paprati, poput ''[[Pteridium aquilinum]]'' i vodene paprati ('' [[Azolla filiculoides]] ''), značajne su korovi širom svijeta. Neki rodovi, paprati poput ''[[Azolla]]'', mogu popraviti stanje [[dušik]]a u tlu i dati značajan doprinos u snabdijevanju [[riža|riže]] ovim mineralom. Također imaju određene uloge u [[folklor]]u. ==Opis== [[datoteka:Ferns at melb botanical gardens.jpg|thumb|Papreti u ''Royal Botanic Gardens Victoria''|Royal [[Melbourne]]]] [[datoteka:Ferns02.jpg|thumb|Paprati [[stabla]]šice, vjerovatno ''[[Dicksonia antarctica]],'' rastu u Nunniongu, [[Australija]].]] Kao i [[sporofit]]i [[sjemenjača]], i kod paprati imaju stabljiku, lišće i korijen. Paprati se od njih razlikuju po [[razmnožavanje|razmnožavanju]] pomoćub [[spora]], a od [[mahovina]] po tome što su, poput sjemenjača, one su u grupi [[Sposporangiophyteae]], sa sporofitima koji se granaju i stvaraju mnoge [[sporangije]]. Za razliku od maho ina, papratni sporofiti su slobodno živeći i samo nakratko ovise o majčinskom [[gametofit]]u. [[Stabljika]]: Papratne stabljike često se nazivaju [[rizom]]i, iako rastu pod zemljom samo kod nekih vrsta. [[Epifit]]ske i mnoge kopnene vrste imaju nadzemne pužuće [[stolon]]e (npr., [[Polypodiaceae]]), a mnoge skupine imaju nadzemna uspravna poludrvenasta debla (npr. [[Cyatheaceae]]) . Kod nekih vrsta, mogu doseći visinu i do oko 20 m (npr. '' [[Cyathea brownii]] '' na otoku [[Otok Norfolk|Norfolk]] i ''[[Cyathea medullaris]]'' na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].<ref>{{cite book |first1=Mark F. |last1=Large |first2=John E. |last2=Braggins |date=2004 |title=Tree Ferns |publisher=Timber Press |isbn=0881926302 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/treeferns00mark }}</ref> [[List]]: Dio biljke je zeleni, za [[fotosinteza|fotosintetezu]], a tehnički je [[megafil]]i. Novo lišće obično se širi odmotavanjem uske spirale koja se naziva krozier ili [[frond]]ovi. {{sfn|McCausland |2019}} Ovo odmotavanje lista naziva se [[kružna vernacija]]. Listovi su podijeljeni u dvija tipa: trofifili i [[sporofil]]i. [[Trofofil]] je vegetativni list analogan tipskim zelenim listovima sjemenjača koji ne stvaraju spore, već samo fotosintezom proizvode šećere. [[Sporofil]] je plodni list koji stvara spore koje nastaju u [[sporangija]]ma, a koje su obično nakupljene u oblik [[sorus]]a. U većini paprati plodni listovi su morfološki vrlo slični sterilnim i fotosinteziraju na isti način. U nekim skupinama plodni listovi su mnogo uži od sterilnih, pa čak i nemaju zeleno tkivo (npr. ''[[Blechnaceae]]'', ''[[Lomariopsidaceae]]''). Anatomija lista paprati može biti jednostavna ili visoko diferencirana. U devenastih paprati, glavna stabljika koja povezuje list sa glavnim stablom (poznatoa kao stub), često ima više listića. Lisne strukture koje rastu iz zidova poznate su kao ''pinnae'' i često se opet dijele na manje pinule.<ref>{{cite web|url=http://www.basicbiology.net/plants/ferns/fronds.php|title=Fern Fronds|publisher=Basic Biology|access-date=6. 12. 2014|archive-date=19. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150419003216/http://basicbiology.net/plants/ferns/fronds.php|url-status=dead}}</ref> [[Korijen|Korjenovi]] su podzemne nefosintetske strukture koje uzimaju vodu i hranjive tvari iz [[tla]]. Uveijek su vlaknasti i strukturno su vrlo slični korijenima sjemenjača. Kao i kod svih ostalih [[vaskularna biljka|vaskularnih biljki]], diploidni [[sporofit]] je dominantna faza ili [[generacija]] u [[životni ciklus|životnom ciklusu]]. Međutim, [[gametofit]]i paprati vrlo su drugačiji od onih kod sjemenjača. Slobodno žive i podsećaju na [[mahovine]] jetrenjače, dok se biljke sjemenjača razvijaju unutar zida [[spora]] i za ishranu zavise od roditeljskog sporofita. Papratni gametofit obično se sastoji od: * [[Protalij]]: Zelena, fotosintetska struktura koja je jedna bubrežasta ili srcasta, podeblja ćelija, duga oko 3–10&nbsp;mm i široka 2–8&nbsp;mm. Protalij stvara [[gamet]]e, kao: ** [[Anteridija]]: mala sferna struktura koja proizvodi [[flagela|bičaste]] spermatozoide. ** [[Arhegonija]]: Struktura u obliku tikvice koja stvara jednu jajnu ćeliju na dnu, do koje spermatozoidi dosežu plivajući niz vrat. * [[Rizoid]]i: [[korijen]]olike strukture (nisu pravi korijeni) koji se sastoje od pojedinih jako izduženih ćelija koje apsorbiraju vodu i mineralne [[soli]] cijelom površinom. Rizoidi pričvršćuju protalij u tlo. == Taksonomija == [[Carl Linnaeus]] (1753) izvorno je prepoznao 15 rodova paprati i njima sličnih biljaka, klasifirajući ih u [[Cryptogamia]] sa dvije grupe: Filices (npr. '' [[Polypodium]] '') i [[Musci]] (mahovine).{{sfn|Underwood|1903}} {{sfn|Linnaeus|1753}} {{sfn|Schuettpelz et al| 2018}} Do 1806. to se povećalo na 38 rodova, {{sfn|Swartz|1806}} i od tada se postupno povećavalo (vidi {{harvtxt |Schuettpelz et al | 2018}} Slika 1). Paprati su uobičajeno klasificirane u [[razred (biologija)|razred]] Filices, a kasnije u kojeno/[[divizija (biologija)|diviziju]] biljnog carstva zvanuPteridophyta ili Filicophyta. Pteridophyta se više ne priznaje kao valjan [[takson]] jer je [[parafilija|parafiletski]]. Paprati se nazivaju i Polypodiophyta ili, kada se tretira kao potkoljeno [[Tracheophyta]] (vaskularnih biljaka), Polypodiopsida, iako se taj naziv ponekad odnosi samo na leptosporangijatne paprati. Tradicijski, sve biljke koje stvaraju spore su [[vaskularne biljke]], neformalno su nazvane Pteridophyte, što je postalo sinonimom za paprati i njima slične biljke. To može biti zbunjujuće jer su pripadnici divizije Pteridophyta također označene kao pteridofite (''sensu stricto''). Uobičajeno, prepoznaju se su tri diskretne grupe, koje su bile označene sa paprati: dvije grupe eusporangijatnih paprati, porodice ''[[Ophioglossaceae]]'' (rodovi jelenji jezik ''[[Ophioglossum]]'' i mjesečarke ''[[Marattiaceae]]'' ; i leptosporangijatne paprati. Marattiaceae su primitivna skupina tropskih paprati s velikim, mesnatim rizomima i za koje se sada smatra da su [[sestrinska grupa]] leptosporangijatnih paprati. Nekoliko drugih skupina vrsta smatralo se srodnicima paprati: [[klupske mahovine]], i roškaste mahovine, [[Isoëtes]] u [[Lycopodiophyta]]; čičak paprati [[Psilotaceae]]; i konjski repovi, [[Equisetaceae]]. Budući da je ovo grupiranje [[polifilija|polifiletsko]], termin srodnici paprati treba napustiti, osim u historijsom kontekstu.{{sfn|Christenhusz| Chase|2014}} Novija genetička istraživanja pokazala su da su Lycopodiophyta udaljenije povezane sa ostali [[vaskularna biljka|vaskularnim biljkama]], koje su imale [[adaptacijska radijacija|evolucijsku radijaciju]] u dnu [[kladus]]a vaskularnih biljki, dok su i paprati i konjski repovi ([[preslice]]) tako usko povezana s leptosporangijatnim papratima kao i ofioglosoidne paprati i ''[[Marattiaceae]]''. U stvari, paprati i okioglosoidne paprati (jelenji jezici) su prividno [[kladus]], a [[konjski repovi]] i ''[[Marattiaceae]]'' mogu se smatrati drugim kladusom. === Molekularna filogenetika === Smith i dr. (2006) proveo je prvu klasifikaciju pteridofita više razine objavljenu u eri [[molekularna filogenetika|molekulske filogenetike]] i paprati smatrao je monilofitama, kako slijedi:{{sfn|Smith et al.2006}} * [[Divizija (biologija)|Divizija]] [[Tracheophyta]] (traheofite) – [[vaskularne biljke]] ** [[divizija (biologija)|Poddivizija]] [[Euphilolophytina]] (eufilofiti) *** Infradivizija [[Moniliformopses]] (monilofite) *** Infradivizija [[Spermatophyta]] [[sjemenjače]], ~260.000 vrsta ** Poddivizija [[Lycopodiophyta]] (Lycophyte) – manje od 1% postojećih vaskularnih biljaka. Rezultati istraživanja na razini [[molekula]], koji su za mnoge dijelove filogenije biljaka nedovoljni, nadopunjeni su morfološkim opažanjima koja podržavaju uvrštavanje preslica u paprati, što se ponajprije odnosi na građu njihovih spermija i osobine [[korijen]]a.{{sfn|Smith et al.2006}} Međutim, ostale su razlike u mišljenju o položaju roda ''[[Equisetum]]''. Jedno moguće rješenje bilo je označiti samo leptosporangijatne paprati kao "prave paprati", dok su ostale tri skupine bile označene kao srodnici paprati. U praksi su predložene brojne sheme klasifikacije paprati i njihovih srodnika, a među njima je malo konsenzusnih rješenja. Leptosporangijske paprati ponekad se označavaju kao "prave paprati".<ref>{{Cite book |last=Stace |first=Clive|year=2010b |title=New Flora of the British Isles |edition=3rd |location=Cambridge, UK |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-70772-5 |page=xxviii}}</ref> U ovu grupu spada većina biljaka poznatih kao paprati. Moderna istraživanja podržavaju starije ideje zasnovane na morfologiji da su se ''Osmundaceae'' razišle u ranoj historiji evolucije leptosporangijskih paprati; na neki je način ova porodica posredna između eusporangijatnioh i leptosporangiatnih paprati. Rai i Graham (2010) široko su podržavali primarne grupe, ali ispitivali su njihove odnose, zaključujući da je „trenutno možda najbolje što se može reći o svim odnosima između glavnih rodova monilofita u sadašnjim studijama je to što ih mi ne razumijemo baš dobro".<ref name=RaiGraham2010>{{Cite journal |last=Rai |first=Hardeep S. |last2=Graham |first2=Sean W. |year=2010 |title=Utility of a large, multigene plastid data set in inferring higher-order relationships in ferns and relatives (monilophytes) |journal=American Journal of Botany |volume=97 |issue=9 |pages=1444–1456 |doi=10.3732/ajb.0900305 |lastauthoramp=yes |pmid=21616899}}, p. 1450</ref> Grewe et al. (2013) potvrdili su uključivanje konjskih repova u ''sensu lato'', ali su također sugerirali da neizvjesnosti ostaju u njihovom preciznom postavljanju.<ref name = Grew13/> Ostale klasifikacije podigle su Ophioglossales u rang pete klase, razdvajajući peraste i ofioglosoidne paprati.<ref name = Grew13 /> Jedan problem s klasifikacijom paprati je onaj sa[[Kompleksna vrsta#kriptične vrste|kriptičnim vrsteama]]. Kriptična vrsta je vona koja je morfološki slična drugoj vrsti, ali se razlikuje genetički na načine koji sprečavaju plodno ukrštanje. Dobar primjer za to je trenutno označena vrsta ''[[Asplenium trichomanes]]''. Ovo je zapravo kompleks vrsta koji uključuje različite diploidne i tetraploidne rase. Postoje manje, ali nejasne morfološke razlike između dvije skupine, koje preferiraju izrazito različita staništa. U mnogim slučajevima poput ovog, kompleksi vrsta razdvojeni su u zasebne vrste, čime se povećao ukupan broj vrsta paprati. Vjerovatno je da će još puno kriptičnih vrsta tek biti otkriveno i označeno. === Filogenija === Paprati su srodne drugim [[takson]]ima višeg reda, kao što je prikazano na sljedećem [[kladogram]]u:{{sfn|Christenhusz|Chase|2014}}{{sfn|Cantino et al|2007}}{{sfn|Chase|Reveal|2009}}{{sfn|Pteridophyte Phylogeny Group|2016}} {{clade |label1= [[Tracheophyta]] – vaskularne biljke |1={{clade |1= [[Lycopodiophyta]] (Lycopodiopsida) – likofite |label2=[[Euphyllophyta]] |2= {{clade | 1=[[Polypodiophyta]] (Polypodiopsida) – paprati |label2=[[Spermatophyta]] – sjemenjače | 2={{clade | 1=[[Gymnospermae]] | 2=[[Angiospermae]] – cvjetnice }} }} }} }} === Nomenklatura i potpodjela === Klasifikacija prema Smith et al. (2006), paprati tretiraju kao četiri razreda:{{sfn|Smith et al.2006}}{{sfn|Schuettpelz|2007|loc=Table I}} * [[Equisetidae|Equisetopsida]] (Sphenopsida) 1 red, [[Equisetales]] ([[preslice]]s) ~ vrsta * [[Ophioglossidae|Psilotopsida]] 2 reda ([[Psilotaceae]] [[Ophioglossidae]]) ~92 vrste * [[Marattiidae|Marattiopsida]] 1 red, [[Marattiales]] ~ 150 vrsta * [[Polypodiopsida]] (Filicopsida) 7 redova ([[leptosporangijatne paprati]]) ~ 9.000 vrsta Pored toga definirali su 11 redova i 37 porodica.{{sfn|Smith et al.2006}} Taj sistem postigao je konsenzus u brojnim studijama i dodatno je usavršen.<ref name=Grew13>{{cite journal|last=Grewe|first=Felix|title=Complete plastid genomes from Ophioglossum californicum, Psilotum nudum, and Equisetum hyemale reveal an ancestral land plant genome structure and resolve the position of Equisetales among monilophytes|journal=BMC Evolutionary Biology|year=2013|volume=13|issue=1|pages=1–16|doi=10.1186/1471-2148-13-8|issn=1471-2148|display-authors=etal|pmid=23311954|pmc=3553075}}</ref><ref>{{cite journal|last=Karol|first=Kenneth G|title=Complete plastome sequences of Equisetum arvense and Isoetes flaccida: implications for phylogeny and plastid genome evolution of early land plant lineages|journal=BMC Evolutionary Biology|year=2010|volume=10|pages=321–336|doi=10.1186/1471-2148-10-321|issn=1471-2148|pmid=20969798|pmc=3087542|issue=1|display-authors=etal}}</ref> Filogenetički odnosi prikazani su u slijedećem [[kladogram]]u (na razini redova).{{sfn|Smith et al.2006}}<ref name=Grew13/><ref>{{cite journal | last1 = Li | first1 = F-W | last2 = Kuo | first2 = L-Y | last3 = Rothfels | first3 = CJ | last4 = Ebihara | first4 = A | last5 = Chiou | first5 = W-L | display-authors = etal | year = 2011 | title = rbcL and matK Earn Two Thumbs Up as the Core DNA Barcode for Ferns | journal = PLoS ONE | volume = 6 | issue = 10| page = e26597 | doi = 10.1371/journal.pone.0026597 | pmid=22028918 | pmc=3197659| bibcode = 2011PLoSO...626597L }}</ref> Ova podjela na četiri glavna [[kladus]]a potvrđena je samo po [[morfologija biljaka|morfologiji]].{{sfn|Schneider et al|2009}} {{Fern cladogram.show(Orders & Outgroups)}} Nakon toga, [[Mark W. Chase|Chase]] i [[James L. Reveal|Reveal]] smatrali su i likopode i paprati kao podrazrede razreda Equisetopsida ([[Embryophyta]]) koje obuhvataju sve kopnene biljke. Nazvane su [[Equisetopsida sensu lato|Equisetopsida]] ''[[sensu lato]]'', da bi se razlikovale od užeg korištenja termina da bi se odnosilo samo na [[Equisetopsida]] ''sensu stricto''. Smjestili su likopode u podrazrede Lycopodiidae i paprati, zadržavajući izraz monilofite, na pet potklasa, Equisetidae, Ophioglossidae, Psilotidae, Marattiidae i Polypodiidae, dijeljenjem Smithovih Psilotopsida u dva reda i podizanjem ih do ranga podrazreda (Ophioglossidae and Psilotidae).{{sfn|Chase|Reveal|2009}} Christenhusz et al.. {{efn | predsednik, Međunarodno udruženje pteridologa}} (2011) pratili su ovu upotrebu podrazreda, ali su rekombinirali Smithove Psilotopsida kao Ophioglossidae, uvodeći opet četiri potklase paprati. {{ sfn|Christenhusz et al.|2011}} [[Christenhusz]] i [[Mark Chase|Chase]] (2014.) razvili su novu klasifikaciju paprati i likopoda. Koristili su izraz Polypodiophyta za paprati, podeljene kao i Smith i sur. u četiri grupe (prikazane ekvivalentima u Smithovom sistemu), sa 21 porodicom, otprilike 212 rodova i 10.535 vrsta; {{sfn|Christenhusz|Chase|2014}} * [[Equisetidae]] (=Equisetopsida) – monotipske (Equisetales, [[Equisetaceae]], ''[[Equisetum]]'') ~ 20 vrsta * [[Ophioglossidae]] (=Psilotopsida) - 2 monotipska roda ~ 92 vrsta * [[Marattiidae]] (=Marattiopsida) - 1 monotipski red (Marattiales, [[Marattiaceae]], 2 potporodice) ~ 130 vrsta * [[Polypodiidae]] (=Polypodiopsida) - 7 redova Ovo je značajno smanjilo broj porodica iz 37 u sistemu Smith et al., budući da je pristup bio više nego usklađivanje, a ne odvajanje. Naprimjer, broj porodica bio je sveden na potporodice. Nakon toga, formirana je [[konsenzus]]na grupa, [[Grupa za filogeniju pteridofita]] (PPG), analogna [[APG|Grupi za filogeniju angiospermi]], koja je u novembru 2016. objavila svoju prvu potpunu klasifikaciju. Prepoznaju paprati kao razred , Polypodiopsida, s četiri posrazreda, koje su opisali Christenhusz i Chase i koji su filogenetski povezani kao u ovom [[kladogram]]u:{{sfn|Pteridophyte Phylogeny Group|2016}} {{clade |label1='''Polypodiopsida''' |1={{clade |1=[[Equisetidae]] |2={{clade |1=[[Ophioglossidae]] |2={{clade | 1=[[Marattiidae]] | 2=[[Polypodiidae (plant)|Polypodiidae]]}} }}}}}} U klasifikaciji Pteridophyte Phylogeny Group iz 2016. (PPG I), Polypodiopsida se sastoji od četiri potklase, 11 redova, 48 porodica, 319 rodova i procijenjenih 10.578 vrsta.{{sfn|Christenhusz|Byng|2016}} Dakle, Polypodiopsida u širem smislu (''sensu lato'') kako ga koristi PPG (Polypodiopsida ''sensu'' PPG I) treba razlikovati od užeg korištenja (''sensu stricto''). Klasifikacija paprati ostaje neriješena i kontroverzna sa konkurentnim gledištima (razdvajanje prema usklađivanu, kreiranju [[kladus]]a) između sistema PPG, s jedne strane, Christenhusz i Chase s druge strane. Christenhusz i Chase su se u 2018. izričito protivili priznavanju što više rodova kao i PPG I.{{sfn|Schuettpelz et al|2018}}{{sfn|Christenhusz |Chase|2018}} {| class="wikitable" style= "font-size: 87%" |+ Poređenje potpodjela prema nekim klasifikacijama<br> |- ! Smith et al. (2006){{sfn|Smith et al.2006}} !! Chase & Reveal (2009){{sfn|Chase|Reveal|2009}} !! Christenhusz et al. (2011){{sfn|Christenhusz et al|2011}} !! Christenhusz & Chase (2014, 2018){{sfn|Christenhusz|Chase|2014}}{{sfn|Christenhusz et al|2018}} !! PPG I (2016){{sfn|Pteridophyte Phylogeny Group|2016}} |- | '''Papreti'''<br>(nerangirane) || '''Monilophyte'''<br>(nerangirane) || '''Paprati (monilofite)'''<br>(nerangirane) || '''Paprati (Polypodiophyta)'''<br>(nerangirane) || &nbsp;'''Class Polypodiopsida''' |- | RRazred Equisetopsida || &nbsp;&nbsp;Podrazred Equisetidae || &nbsp;&nbsp;Podrazred Equisetidae || &nbsp;&nbsp;Podrazred Equisetidae || &nbsp;Podrazred [[Equisetidae]] |- | Razred Psilotopsida ||&nbsp;&nbsp; Podrazred Ophioglossidae<br>&nbsp;&nbsp;Podrazred Psilotidae || &nbsp;&nbsp; Podrazred Ophioglossidae || &nbsp;&nbsp; Podrazred Ophioglossidae ||&nbsp; Podrazred [[Ophioglossidae]] |- | Razred Marattiopsida || &nbsp;&nbsp; Podrazred Marattiidae || &nbsp;&nbsp; Podrazred Marattiidae || &nbsp;&nbsp; Podrazred Marattiidae || &nbsp; Podrazred [[Marattiidae]] |- | Razred Polypodiopsida || &nbsp;&nbsp; Podrazred Polypodiidae || &nbsp;&nbsp; Podrazred Polypodiidae || &nbsp;&nbsp; Podrazred Polypodiidae || &nbsp; Podrazred [[Polypodiidae]] |} == Evolucija == Papratoliki taksoni (''[[Wattieza]]'') prvi se put pojavljuju u fosilnim zapisima sredinom [[devon (period)|devonskog]] perioda, prije oko 390&nbsp; miliona godina. Iz [[trijas]]a potiču dokazi o najranijim papratima, koji su srodni sa nekoliko modernih porodica. Velika [[adaptacijska radijacija]] paprati pojavila se u kasnim dijelovima [[kreda (period)|krede]], kada su se prvi put pojavile mnoge moderne porodice paprati.{{sfn|UCMP|2019}}{{sfn|Stein et al|2007}}{{sfn|Berry|2009}}{{sfn|Bomfleur et al|2014}} ==Rasprostranjenje i stanište == Paprati su široko rasprostranjene, a najviše ih ima u [[tropi]]ma, a najmanje u arktičkim područjima. Najveća raznolikost javlja se u tropskim prašumama.{{sfn|EB |2019}} [[Novi Zeland|Novog Zrlanda]], za koji su paprati simbol: ima oko 230 vrsta, raspoređenih u cijeloj zemlji.{{sfn|SLH|2018}} == Ekologija == [[datoteka:sa-fern.jpg|thumb|Paprati u šumama (''Muir Woods'') [[Kalifornija|Kalifornije]].]] Stereotipna slika paprati koja raste u vlažnim sjenovitim šumovitim mjestima, daleko je od cjelovite slike staništa na kojima se paprati mogu naći kako rastu. Vrste paprati žive u velikom broju [[staništa]], od udaljenih [[planina|planinskih]] uzvisina, do suhih [[pustinja|pustinjskih]] stijena, u vodenim masama ili na otvorenim poljima. Paprati se mogu smatrati pretežnim stanovnicima u rubnim staništima,a često uspijevaju na mjestima gdje različiti faktori okoliša ograničavaju uspjeh [[cvjetnica]] . Neke paprati spadaju u najozbiljnije vrste korova na svijetu, uključujući paprat koja raste u škotskom gorju ili paprati komaraca (''[[Azolla]]'') iz tropskih jezera, a obje vrste agresivno formiraju i šire kolonije. Postoje četiri posebne tipa staništa u kojima se javljaju paprati: vlažne, sjenovite [[šume]]; pukotine na liticana stijena, posebno kad su zaštićene od pune osunčanosti; kisela močvarna područja, uključujući [[močvare]] i [[bare]] i tropske [[stabla]]šice, gdje su mnoge vrste [[epifit]]i (nešto pop četvrtine do trećine svih paprati).{{sfn|Schuettpelz|2007|loc=Part I}} Pokazalo se da su epifitski paprati domaćini ogromne raznolikosti beskičmenjaka. Pretpostavlja se da sama ptičjeg gnijezda od i u paprat sadrže do polovine beskičmenjaka unutar jednog hektara nadstrešnice [[tropske kišne šume]].<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencemag.org/news/2004/06/ferns-brimming-life|title=Ferns Brimming With Life|date=2. 6. 2004|website=Science &#124; AAAS}}</ref> Mnoge paprati ovise o povezanosti s [[mikoriza|mikoriznim]] [[gljiva]]ma. Mnoge paprati rastu samo u određenim rasponima pH; naprimjer, penjačka paprati (''[[Lygodium palmatum]]'') istočne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] rasti će samo na vlažnim, intenzivno [[kiselina|kiselim]] tlima, dok se paprat mjehurasta gorušica (''[[Cystopteris bulbifera]]''), sa rasponom preklapanja, nalazi samo na [[krečnjak]]u. Spore su bogate [[lipidi]]ma, [[proteini]]ma i [[kalorija]]ma], pa ih jedu i neki kičmenjaci. Uočeno je da evropski šumski miš (''[[Apodemus sylvaticus]]'') jede spore ''[[Culcita macrocarpa]]'' i ''[[Pyrrhula murina]]'', a i [[Novi Zeland|novozelandski]] mali [[šišmiši]] ("Mystacina tuberculata") također jedu spore paprati.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/earth/hi/earth_news/newsid_8523000/8523825.stm|title=A mouse that eats ferns like a dinosaur|last=Walker|first=Matt|date=19. 2. 2010|publisher=BBC Earth News|access-date=20. 2. 2010}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Embryophyte]] *[[Cvjetnica]] *[[Bujad]] == Reference == {{Reflist|2}} == Bibliografija == {{refbegin|2}} * {{cite journal|last1=Cantino|first1=Philip D.|last2=Doyle|first2=James A.|last3=Graham|first3=Sean W.|last4=Judd|first4=Walter S.|last5=Olmstead|first5=Richard G.|last6=Soltis|first6=Douglas E.|last7=Soltis|first7=Pamela S.|last8=Donoghue|first8=Michael J.|title=Towards a Phylogenetic Nomenclature of Tracheophyta|journal=Taxon|date=1. 8. 2007|volume=56|issue=3|pages=822|doi=10.2307/25065865|ref={{harvid|Cantino et al.|2007}}|jstor=25065865}} * {{cite journal|last1=Christenhusz|first1=M. J. M.|last2=Zhang|first2=X. C.|last3=Schneider|first3=H.|title=A linear sequence of extant families and genera of lycophytes and ferns|url=http://www.mapress.com/phytotaxa/content/2011/f/pt00019p054.pdf|journal=Phytotaxa|date=18. 2. 2011|volume=19|issue=1|pages=7|doi=10.11646/phytotaxa.19.1.2}} * {{Cite journal|last1=Christenhusz |first1=Maarten J.M.|last2=Chase|first2=Mark W.|year=2014|title=Trends and concepts in fern classification |journal=[Annals of Botany|volume=113|issue=9 |pages=571–594 |lastauthoramp=yes |doi=10.1093/aob/mct299 |pmid=24532607 |pmc=3936591|ref=harv}} * {{cite journal|last1=Clark|first1=James|last2=Hidalgo|first2=Oriane|last3=Pellicer|first3=Jaume|last4=Liu|first4=Hongmei|last5=Marquardt|first5=Jeannine|last6=Robert|first6=Yannis|last7=Christenhusz|first7=Maarten|last8=Zhang|first8=Shouzhou|last9=Gibby|first9=Mary|last10=Leitch|first10=Ilia J.|last11=Schneider|first11=Harald|title=Genome evolution of ferns: evidence for relative stasis of genome size across the fern phylogeny|journal=New Phytologist|date=maj 2016|volume=210|issue=3|pages=1072–1082|doi=10.1111/nph.13833|pmid=26756823}} * {{cite journal |last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Reveal|first2=James L.|lastauthoramp=yes |year=2009 |title=A phylogenetic classification of the land plants to accompany APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=161|issue=2|pages=122–127 |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.01002.x|ref=harv}} * {{cite book|last1=Gifford|first1=Ernest M.|last2=Foster|first2=Adriance S.|title=Morphology and evolution of vascular plants|date=1996|publisher=Freeman|location=New York|isbn=0-7167-1946-0|edition=3rd}} * {{cite web|last1=Kenrick|first1=Paul|last2=Crane|first2=Peter|title=Embryophytes: Land plants|url=http://www.tolweb.org/Embryophytes/20582|website=Tree of Life Web Project|access-date=19. 4. 2017|date=1996|ref=harv|archive-date=29. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150429003034/http://tolweb.org/Embryophytes/20582|url-status=dead}} * {{cite journal|last1=Kenrick|first1=Paul|last2=Crane|first2=Peter R.|title=The origin and early evolution of plants on land|journal=[[Nature]]|date=4. 9. 1997|volume=389|issue=6646|pages=33–39|url=http://biology.kenyon.edu/courses/biol112/Biol112WebPage/Syllabus/Topics/Week%207/land%20plants.pdf|ref={{harvid|Kenrick|Crane|1997a}}|doi=10.1038/37918|bibcode=1997Natur.389...33K}} * {{cite book|last1=Kenrick|first1=Paul|last2=Crane|first2=Peter|title=The Origin and Early Diversification of Land Plants: A Cladistic Study|url=https://archive.org/details/originearlydiver0000kenr|date=1997|publisher=Smithsonian Institution Press|location=Washington, D.C.|isbn=9781560987291|ref=harv}} * {{cite journal|last1=Pryer|first1=K. M.|last2=Schuettpelz|first2=E.|last3=Wolf|first3=P. G.|last4=Schneider|first4=H.|last5=Smith|first5=A. R.|last6=Cranfill|first6=R.|title=Phylogeny and evolution of ferns (monilophytes) with a focus on the early leptosporangiate divergences|journal=American Journal of Botany|date=1. 10. 2004|volume=91|issue=10|pages=1582–1598|doi=10.3732/ajb.91.10.1582|pmid=21652310|ref={{harvid|Pryer et al.|2004}}}} * {{cite journal|author=Pteridophyte Phylogeny Group|title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns|journal=Journal of Systematics and Evolution|date=novembar 2016|volume=54|issue=6|pages=563–603|doi=10.1111/jse.12229|ref=harv}} * {{cite book|last1=Ranker|first1=Tom A.|last2=Haufler|first2=Christopher H.|title=Biology and Evolution of Ferns and Lycophytes|url=https://books.google.com/books?id=js9JnwEACAAJ|date=2008|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-87411-3|ref=harv}} * {{cite book|last1=Raven|first1=Peter H.|last2=Evert|first2=Ray F.|last3=Eichhorn|first3=Susan E.|title=Biology of plants|url=https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0|date=2005|publisher=Freeman and Company|location=New York, NY|isbn=0-7167-1007-2|edition=7th}} * {{cite journal|last1=Schneider|first1=Harald|last2=Schuettpelz|first2=Eric|title=Systematics and evolution of lycophytes and ferns|journal=Journal of Systematics and Evolution|date=novembar 2016|volume=54|issue=6|pages=561–562|doi=10.1111/jse.12231|ref=harv}} * {{cite journal | last=Smith | first=Alan R. | author2=Kathleen M. Pryer | author3=Eric Schuettpelz | author4=Petra Korall | author5=Harald Schneider | author6=Paul G. Wolf | year=2006 | title=A classification for extant ferns | url=http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf | journal=Taxon | volume=55 | issue=3 | pages=705–731 | doi=10.2307/25065646 | jstor=25065646 | ref={{harvid|Smith et al.2006}} | access-date=28. 9. 2019 | archive-date=26. 2. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080226232147/http://www.pryerlab.net/publication/fichier749.pdf | url-status=dead }} * {{cite journal|author=Pteridophyte Phylogeny Group|title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns|journal=Journal of Systematics and Evolution|date=novembar 2016|volume=54|issue=6|pages=563–603|doi=10.1111/jse.12229|ref=harv}} * {{cite journal|author=Radoslaw Janusz Walkowiak|title=Classification of Pteridophytes - Short classification of the ferns.|journal=IEA Paper|date=2017|url=https://internationalequisetologicalassociation.yolasite.com/resources/Classification%20of%20Pteridophytes.pdf|doi=10.13140/RG.2.2.29934.20809|ref=harv}} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commons category|Pteridophyta}} * [http://ebps.org.uk/ British Pteridological Society] * [https://www.amerfernsoc.org/arpr/ Annual Review of Pteridological Research ] *[http://botanystudies.com/pteridophytes-test-questions-for-papers/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190923132739/http://botanystudies.com/pteridophytes-test-questions-for-papers/ |date=23. 9. 2019 }} <nowiki>Pteridophytes Test Questions for Papers And Quizzes [Important]</nowiki>] {{botanika}} [[Kategorija:Pteridophyta]] [[Kategorija:Biljke]] khiqtz3qu2l64ik6vtjjx4hn2gfzboo 3 457690 3668458 3072779 2024-11-21T23:05:34Z Flow talk page manager 79629 Flow talk page manager premjestio/-la je stranicu [[Razgovor s korisnikom:Poti Berik]] na [[Razgovor s korisnikom:Poti Berik/Flow Arhiva 1]] bez ostavljanja preusmjerenja: Premještanje Flow stranice kako bi se napravilo mjesta za stranicu na wikitekstu. 3072779 flow-board application/json {"flow-workflow":"vc3cqkafdhlfaso1"} d8k59ntor5rciaom7jpzjz48ebndt2i 0 460199 3668415 3508972 2024-11-21T16:25:05Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668415 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |boja=lightblue | naziv = Trilobita<br>Vremenski raspon:<br>[[Kambrij]] – Gornji [[perm]] | slika =Phacops rana crassituberulata dorsal.jpg | slika_opis= Fosil ''Phacops rana'', trilobita iz [[Devon (period)|devona]] | slika_širina = 250px | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Arthropoda]] | subphylum = '''Trilobitomorpha''' [[Extinción|†]] | classis = '''Trilobita''' [[Extinción|†]] | razdioba_rang = [[Red (biologija)|Redovi]] | razdioba = [[Agnostida]]<br /> [[Redlichiida]]<br /> [[Corynexochida]]<br /> [[Lichida]]<br /> [[Nektaspida]] (?)<br /> [[Phacopida]]<br /> [[Proetida]]<br /> [[Asaphida]]<br /> [[Harpetida]]<br /> [[Odontopleurida]]<br /> [[Ptychopariida]] }} [[slika:Trilobites main morphological groups.svg|right|thumb|Tijelo trilobita sadrži tri glavna segmenta: '''tagma''': 1 – falon; 2 – '''toraks'''; 3 – '''pigidij'''. Imenovani su po anatomiji od tri uzdužna režnja: 4 – desni pleuralni; 5 – aksijalni; 6 – lijevi pleuralni; antene i noge nisu prikazane]] {{multiple image | align = right | header = Morfologija trilobitskog cefalona | header_align = center | direction = vertical | width = 218 | image2 = Trilobite cephalon areas numbered.svg|alt2 Označeni dijagram cefalonskog područja jednog trilobita | caption2 = Pododjeljci se mogu dalje raščlaniti na različita područja za opisivanje njihove morfologije<br> 1 – predočni prostor;<br>2 – palpebralno područje;<br> 3 – zaočni prostor;<br> 4 – posterolateralna projekcija;<br> 5 – okcipitalni prsten;<br> 6 – glabela;<br> 7 – stražnja površina;<br> 8 – bočna granica; <br>9 – librigenalna površina; <br>10 – preglabelska površina | image1 = Trilobite cranidium-en.svg | alt1 = Označeni dijagram glavnih dijelova cefalona | caption1 = Glavna potpodjela cefalona }} [[slika:Trilobite cephalon ventral anatomy.png|right|thumb|Ventralna strana|200px]] [[slika:Asaphus expansus ventral.jpg|thumb|right|150px| Ventralna strana ''Asaphus expansus'' sa hipostomom]] [[slika:Trilobite hypostome types based on attachment (labeled).png|300px|thumb|Tri tipa hjipostoma; dvosmislenost je prikazana u svijetlosivoj boji, a unutrašnja površina cefalona u tamnosivoj, hipostom u svijetloplavoj . Glabela je istaknuta crvenim izlomljenim linijama.]][[slika:Flexicalymene meeki cephalon view.JPG|thumb|Fakopidni trilobit ''[[Flexiclaymene]] meeki'' iz gornjeg ordovicija u Ohiju]] [[slika:Koneprusia brutoni.jpg|thumb|200px|''Koneprusia brutoni'', primjer vrste s razrađenim bodljama iz [[Devon (period)|devona]], [[Maroko]]]] '''Trilobita''' ili '''trilobiti''', '''trilobite''' ([[latinski|lat.]] ''tres lobulos'' = tri režnja, trorežnjevito, trodijelno) su [[izumiranje|izumrli]] [[razred (biologija)|razred]] [[Arthropoda]], u [[potkoljeno (biologija)|potkoljenu]] Trilobitomorpha. Oni su najkarakterističniji [[fosil]]i za [[paleozoik|paleozojsku eru]] (ranije "primarno doba"). Opisano ih je gotovo 4.000 [[vrsta]].<ref name="Brusca">Brusca, R. C. & Brusca, G. J., 2005. ''Invertebrados'', 2ª edición. McGraw-Hill-Interamericana, Madrid (etc.), XXVI+1005 pp. ISBN 0-87893-097-3.</ref> Pojavili su se u [[kambrij]]skom periodu (na početku [[paleozoik]]a, prije oko 540 miliona godina), kada su se pojavili [[ediakaran|edijakarski organizmi]], ali su se počeli diverzificirati u donjem kambriju. Nakon [[masovno ordovicijsko-silursko izumiranje|masovnog izumiranja u kasnom kambriju]] preživjeli su samo oblici koji su naseljavali [[pelagijska zona|pelagijske]] dubokovodne sredine. Tokom [[ordovicij]]a dostigli su maksimalnu raznolikost i zauzeli gotovo sve morske [[ekološka niša|ekološke niše]]. Od [[silur]]a je bilo malo promjena, sve dok u srednje- i donje[[devon (period)|devonskoj]] krizi nisu pretrpjeli značajno smanjenje, izumiranjem svih [[red (biologija)|redova]], osim [[Proetida ]]. Tokom [[karbon]]a, predstavici ovih grups su rijetke i ograničeni na grebenove. Posljednji trilobiti, već stanovnici samo plitkih voda, nestali su za vrijeme [[permsko-trijasko masovno izumiranje|granične permo-trijaske krize]], prije oko 250 miliona godina, zajedno sa [[Eurypterida]] ili „morski škorpijama [[Blastozoa]], nekim vrstama [[riba]], [[spužve|spužvi]], [[bodljokožac]]a itd. Njegovo prisustvo na Zemlji, dakle, trajalo tokom paleozoika, gotovo 300 miliona godina. Fosilni ostaci trilobita toliko su obilni i toliko su proučeni da su vjerovatno najpoznatija skupina izumrlih životinja. U početku su se smatrali precima [[rakovi|rakova]] (posebno kopnenih [[Cochinealla]] vlažnih staništa, koji imaju određene zajedničke karakteristike) ili čak svih [[člankonožac]]a (jer su se prvi pojavili u fosilnim zapisima) . Danas se smatraju nezavisnom skupinom, izdvojene od [[Mandibulata]] i [[Chelicerata]]. == Morfologija == Trilobiti su imali ravno i glatko tijelo, više ili manje ovalno, a podijeljenu u tri [[Tagma (biologija)|tagme]], [[cefalon]] ([[glava]]), [[grudni koš (člankonošci)|grudni koš]] i [[pigidij]]; grudni koš i pigidij formiraju '''[[trup]]'''. Imali su dvije uzdužne brazde koje tijelo dijele na tri jasno definirana režnja (od čega dolazi i ime): srednji (koji se u zove "glabela" i "trunkus") i dva bočna (tzv. ''gena'' ili obrazi u cefalonu i '' pleura'' u trupu). Dorzalni tegument bio je gusta [[kutikula]] impregnirana [[kalcij-karbonat]]om, koji je olakšavao njihovu [[fosilizacija|fosilizaciju]]. Veličina im je varirala od nekoliko milimetara do više od 60&nbsp;cm, kod nekih džinovskih vrsta..<ref name="riba">Riba, O. & Reguant, S., 1988. ''Registre fòssil. Història Natural dels Països Catalans, 8''. Enciclopèdia Catalana, S. A., Barcelona, 478 pp. ISBN 84-7739-022-3.</ref> <center> <gallery> slika:Trilobite_sections-es.svg|Tagmas slika:Trilobita.png|Morfología slika:SamGonIII cranidium.png|Céfalon </gallery> </center> === Glava === Glava (cephalon) rezultat je potpune fuzije različitih segmenata i ne pokazuje vanjske ostatke [[Metamera|metamerizacije]]. Gēna se proteže sa strana i iza dva ''genalnog vrha'' ; gena se šavom dijeli na dva dijela: unutrašnja, fiksna ''gēna'' (''fiksigena'') i vanjska, ''mobilna gena'' (''librigena'') . Struktura koja je formirana od glabele i fiksigena naziva se ''kranidija''. Na ventralnoj strani je ''hipostom'', plak koji je suspendiran ispod glabele, a koji štiti [[usta]]. Na genama postoji par velikih [[Kompozitne oči|kompozitnih očiju]], iznenađujuće evoluiranih (kod nekih vrsta smještenih na stabljikama), analogno onima kod sadašnjih srodnika, kao što su [[rakovi]] i [[insekti]]. U stvari, trilobiti su bili prve životinje koje su imale složene oči, što je vjerovatno uticalo na njihov evolucijski uspjeh. U ventralnom delu cefalona ubacuju se [[Antena (anatomija)|antene]] vrlo slične jedne drugima. Antene su, po svom položaju rasporedu, jednake onima kod [[insekti|insekata]] i [[Myriapoda]] i prvom paru kod [[rakovi|rakova]]. === Toraks === Toraks je formiran od između 2 i 40 [[metamera]], dobro je diferenciran; bili su artikulirani jedni s drugima, omogućavajući spajanje susjednih segmenata, kako bi se životinja mogla prevrnuti i postići formu [[kugla|kugle]].<ref>Scholtz Gerhard (2008): Scarab beetles at the interface of wheel invention in nature and culture? Contributions to Zoology, 77:3. National Museum of Natural History Naturalis.</ref><ref>http://www.ctoz.nl/vol77/nr03/a01 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161021001258/http://www.ctoz.nl/vol77/nr03/a01 |date=21. 10. 2016 }} | issn = 1875-9866 |access-date = January 19, 2009.</ref> Svaka [[metamera]] je ventralno imala međusobno slične noge, kao i na i glavi. === Pigidij === Pigidij je činio završni dio tijela i sastojao se od promjenljivog broja stopljenih metamera koje su tvorile kompaktnu strukturu. Svaki segment je nosio par nogu sličnih onima na glavi i grudnom košu; ponekad je bilo nekoliko višečlanih vršnih ''cerki''. === Dodaci === Noge trilobita pokazuju iznenađujuće ujednačenost. Obično se smatra da su imale ulogu [[škrge|škrga]] i za veslanje, te ''koks'', iz kojeg polazi [[endopodij]], sastavljen od šest članaka i jednog terminalnog. Udovi su bili zaštićeni bočnim izbočenjima zvanim "pleuralni režnjevi", koji su se pružali prema središnjem aksijalnom režnju. Ove vrste dodataka nisu [[homologni organi]] sa dodacima drugih skupina [[člankonožac]]a. Kod [[rakovai|rakova]], koji imaju i prstenasti dodatak, vanjska grana (egzopodij) je umetnuta u koku. Ni oni nisu direktno povezani sa dodacima kod [[Merostomada]]. === Spolni dimorfizam=== [[slika:Eccaparadoxides mediterraneus - Murero, Zaragoza - Museo Ciencias Naturales Universidad Zaragoza.jpg|thumb| Spolni dimorfizam dva primjerka` `Eccaparadoxides med Mediterraneanus '' koji prikazuju seksualni dimorfizam ''Eccaparadoxides mediterraneus''.<ref name=diesetal2010>Dies Álvarez, M. E.; Rushtonc, A. W. A.; Gozalo, R.; Pillola, G. L.; Liñán, E. y Ahlber, P. (2010) «[https://www.researchgate.net/publication/232865261_Paradoxides_brachyrhachis_Linnarsson_1883_versus_Paradoxides_mediterraneus_Pompeckj_1901_A_problematic_determination ''Paradoxides brachyrhachis'' Linnarsson, 1883 versus ''Paradoxides mediterraneus'' Pompeckj, 1901: a problematic determination]». ''GFF'', '''132''': 95-104</ref><ref name=ensenanzact2010>Gozalo, R.; Andrés, J. A.; Chirivella, J. B.; Dies Álvarez, M. E.; Esteve, J.; Gámez Vintaned, J. A.; Mayoral, E.; Zamora, S. y Liñán, E. (2010) «[http://wzar.unizar.es/murero/activos/pdfs/2010_Gozaloetal_ensenanzacctierra.pdf Murero y la explosión del Cámbrico: controversias acerca de este acontecimiento] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131113214321/http://wzar.unizar.es/murero/activos/pdfs/2010_Gozaloetal_ensenanzacctierra.pdf |date=13. 11. 2013 }}». ''Enseñanza de las Ciencias de la Tierra'', '''18'''(1): 47-59</ref>]] Izuzetan vremenki niz zabilježen u [[Murerove kambrijske naslage|Murerovim kambrijskim naslagama]] i obilje fosila trilobita omogućili su, 2003. godine, identifikaciju [[seksualni dimorfizam|apolnog dimorfizma]] kod trilobita, sa datiranjem najstarijieg slučaja spolnog dimorfizma poznatog u životinjskom carstvu. Za to su odabrane četiri filogenetsko bliske vrste sa širokom stratigrafskom rasprostranjenošću: ''Acadoparadoxides mureroensis'', ''Eccaparadoxides rouvielli'', ''E. sequeirosi'' i ''E. mediteranski''. U svim tim slučajevima utvrđeno je da su kod svake vrste postojala dva različita morfotipa i da se ta razlika zadržavala tokom sedimentne sukcesije ili, što je ekvivalentno, tokom vremena.<ref>Gozalo, R.; Liñán, E. y Dies, M. E. (2003) «Intraspecific dimorphism in an evolutionary series of paradoxidids from the Middle Cambrian of Murero, Spain». En: Lane, P. D.; Siveter, D. J. y Fortey, R. A. (eds.) ''Trilobites and their relatives (proceedings of Oxford conference 2001)''. ''Special Papers in Palaeontology'', '''70''': 141-156</ref> Obilježja koja se razlikuju ova dva morfotipa su različita su za svaku vrstu, ali uključuju i dužinu [[pigidij]]a, manju kod mužjaka i varijacije u dužini nekih segmenata toraksa ženki, koji predstavljaju uže područje prsnog koša, što odgovara segmentima nakon onog u kojem bi se vjerojatno nalazila genitalna pora (drugi toraksni segment, kao članaka u danšnjih [[Xiphosura]]).<ref>Liñán, E.; Gámez Vintaned, J. A.; Gozalo, R.; Dies Álvarez, M. E.; Chirivella Martorell, J. B. y Esteve, J. (2009) «[http://wzar.unizar.es/murero/activos/pdfs/2009_NA23_4-11.pdf Las especies de "paradoxides" del yacimiento cámbrico de Murero y el hallazgo de dimorfismo sexual en los trilobites] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150610201230/http://wzar.unizar.es/murero/activos/pdfs/2009_NA23_4-11.pdf |date=10. 6. 2015 }}». ''Naturaleza Aragonesa'', '''23''': 4-11</ref> == Paleobiologija == Razvoj trilobita uključivao je niz stadija [[larve]]. Najprimitivnije vrste imale su kompletan razvoj larve dok je u kasnijim izvedbama proces bio pojednostavljen. Prvi stadij [[larve]] poznat je pod nazivom ''protaspis'', koji u osnovi formiraju cefalon i protopigidij. Nakon toga uslijedila je faza ''meraspis'' u kojoj su neki segmenti toraksa i pigidija već bili diferencirani. Treće razdoblje ili ''holaspis'' uključuje larve koje su već imale potpunu metamerizaciju, ali još uvijek mnogo manju nego kod odraslih, što je postizano nakon niza presvlačenja. == Paleoekologija == Trilobiti su bili isključivo morski organizmi, potpuno odsutni u slatkim i bočatnim vodenim okruženjima; zbog spljoštenog oblika, očiju u dorzalnom položaju i tvrdoće dorzalne površine proizlazi da je većina njih bila [[bentos]]ka. Sigurno su [[mikrofag]]i, koji su filtrirali blato s dna u kojem su živjeli kako bi dobili hranu, jer im nije nedostajalo pribora za iskopavanje ili sličnih dodataka, kao ni drobilica. Neke vrste sekundarno su postale [[pelagijska zona|pelagijske]]. Bodlje su bile prisutne i u [[larva]]ma zvanim ''protaspis'', pa se stoga smatraju pelagijskim oblicima s velikim kolonizacijskim potencijalom. Smanjenje i gubitak [[oči]]ju različitih vrsta zasigurno je povezan s prilagodbom na [[afotička zona|afotičku zonu]] i kolonizaciji dubokom moru. == Tafonomija == Kao posljedica presvlačenja, vrlo su česti nalazi disartikuliranih fosilnih [[Exuvia]] , posebno cefalona ili njegovi zasebni dijelovi i obrazi, kao i pigidij (ista jedinka može imati višestruke pokazatelje tokom postojanja). ==Tragovi fosilnih orgaizama - Iknofosili== [[slika:Cruziana2.jpg|thumb|Protivpresvlačenje ''Cruziana sp.'', [[Extremadura]] ([[Španija]]).]] [[slika:Trilobite icnofosil ilustracion.jpg|thumb|Različita morfologija tragova koje su ostavili trilobiti prema njihovoj aktivnosti.]] Biološkoj aktivnosti trilobita pripisuju se, uglavnom, tragovi fosila opisanih kao ''[[Cruziana]]'', ''[[Diplichnites]]'' i ''[[Rusophycus]]'', koji su, s druge strane, drugačiji organizmi.<ref>{{cite book | authors = Luis A. Buatois, M. Gabriela Mángano | publisher = Cambridge University Press | title =Organism-Substrate Interactions in Space and Time | year = 2011}}</ref> Obično se nalaze kao protuteža, u obrnutom reljefu, u dnu slojeva [[pješčenjak]]a ili [[kvarcit]]a *'''''Cruziana''''' je trag koji se tumači se kao fosilna staza uslijed kretanja i/ili ishrane (''Repichnia '' i ''Pascichnia '') trilobita na pješčanom dnu, a uključuje, s obzirom na veliku raznolikost trilobita, brojne vrste. Ti uzdužni tragovi formirani su od dva žlijeba koji napuštaju središnji greben, ponekad s dva druga manja bočna utora, a u hiperaktivnih poput dva uzdužna grebena s središnjim utorom. U oba se slučaja, ostavili su sitne pridnene pruge u obliku "V", koje ukazuju na suprotni smjer kretanja prema naprijed pomoću formiranih dodataka. Dobili i neformalni naziv „Bilobites“, koji je sada u upotrebi.<ref>{{cite web |url = http://ichnology.ku.edu/invertebrate_traces/tfimages/cruziana.html |title = Cruziana |editor = KU Icnology |access-date= 18. 8. 2015 }}</ref> *'''''Diplihniti''''' se interpretiraju kao tragovi brzog premještanja (''Repichnia '') na pješčanoj površini. Čini se da su dvije paralelne staze formirane mnoštvom malih otisaka usko udaljenih jedan od drugog. Sitni tragovi odgovaraju dodacima organizama, a njihova dubina i rasprostranjenost ukazuju na uvjete ovog pomjeranja. Ponekad se tragovi pojavljuju u obliku finih pruga, kada je organizam imao bočno pomicanje zbog morskih struja, a ponekad se razvija prema stazama tipa cruziana kroz prijelazne forme<ref>{{cite web |url = http://ichnology.ku.edu/invertebrate_traces/tfimages/diplichnites.html |title = Diplichnites |editor = KU Icnology |access-date = 18. 8. 2015 }}</ref> *'''''Rusofikus''''' shvata se kao trag odmarajućeg stopala ("cubichnia") ili možda hranjenja. Prikazane su kao dvije kratke i fino urezane brazde, dublje od tioa ''cruziana'' i obično izolirane od drugih staza. Oni su rezultat procesa iskopavanja ili ukopavanja organizma za prikrivanje ili zarivanje u kojem su označeni tragovi dvije režnjevite pruge, formirane pomicanjem dviju skupina dodataka.<ref>{{cite web |url = http://ichnology.ku.edu/invertebrate_traces/tfimages/rusophycus.html |title = Rusophycus |editor = KU Icnology |access-date = 18. 8. 2015 }}</ref> == Prvi trilobiti == Najstariji poznati fosilni zapisi trilobita poznati su za [[Fallotaspidoidea]] i [[Redlichioidea]], oba reda [[Redlichiida]] i bigotinide (red [[Ptychoparida]]), natporodica [[Ellipsocephaloidea ]]), datirana od prije 540 do 520 miliona godina. Prvi trilobiti uključuju „Profallotaspis jakutensis“ ([[Sibir]]), ''Fritzaspis'' spp. (zapadni dio [[SAD|Sjedinjenih Država]]), ''Hupetina antiqu'' ([[Maroko]]). Smatra se da trilobiti potiču iz sadašnjeg Sibira, s naknadnin rasprostranjenjem i evolucijskom radijacijom iz ove regije.<ref name=lieberman2002>Lieberman, B. S. (2002) «[http://www.paleo.ku.edu/geo/faculty/BSL/JPTrilos2002.pdf Phylogenetic analysis of some basal early Cambrian trilobites, the biogeographic origins of the eutrilobita, and the timing of the Cambrian radiation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305025139/http://www.paleo.ku.edu/geo/faculty/BSL/JPTrilos2002.pdf |date=5. 3. 2016 }}». ''Journal of Paleontology'', '''76'''(4): 692–708</ref><ref>Fortey, Richard (2000) ''Trilobite!: Eyewitness to Evolution''. Londres: Harper-Collins ISBN 0-00-257012-2</ref> ==Galerija== <center><gallery> slika:Paradoxides davidis.jpg|''[[Paradoxides davidis]]'' slika:Asaphus kowalewskii 2.jpg|''[[Asaphus kavalersky]]'' slika:Trilobite 3D.jpg|Trilobita slika:The Childrens Museum of Indianapolis - Trilobite.jpg|''[[Flexycalymene meeki]]'' slika:Koneprusia brutoni.jpg|''[[Koneprusia brutoni]]'' </gallery></center> ==Također pogledajte== *[[Paleozoik]] == Reference == {{reflist}} === Bibliografija === * Liñán, E. (1996): [http://www.sea-entomologia.org/PDF/BOLETIN_16/B16-006-045.pdf Los trilobites]. En: Melic, A. (Ed.): PaleoEntomología [''sic'']. [http://www.sea-entomologia.org/Publicaciones/Boletines/Boletin16/boletin16.htm ''Boletín de la Sociedad Entomológica Aragonesa'', '''16''']: 45-56 * Rábano, I. (1999): [http://www.sea-entomologia.org/PDF/BOLETIN_26/B26-019-225.pdf Historia evolutiva de los trilobites]. En: Melic, A.; Haro, J.J. de; Méndez, M. y Ribera, I. (Eds.): Evolución y Filogenia de Arthropoda. [http://www.sea-entomologia.org/Publicaciones/Boletines/Boletin26/boletin26.htm ''Boletín de la Sociedad Entomológica Aragonesa'', '''26''']: 225-233 == Vanjski linkovi== {{commonscat|Trilobita}} * http://mdbourrie.googlepages.com/trilobites {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121106092244/https://sites.google.com/site/mdbourrie/trilobites |date=6. 11. 2012 }} Mark Bourrie's trilobite collection] * http://www.trilobites.info/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190218193216/http://www.trilobites.info/ |date=18. 2. 2019 }} A Guide to the Orders of Trilobites] *https://web.archive.org/web/20161021001258/http://www.ctoz.nl/vol77/nr03/a01] *https://books.google.es/books?id=kztUtwymPIMC&lpg=PP1&hl=es&pg=PP1#v=onepage&q&f=false] * https://web.archive.org/web/20090514045820/http://www.mundo-geo.es/viajes-y-expediciones/expediciones/hallan-el-yacimiento-con-los-mayores-trilobites-del-mundo [[Kategorija:Paleozojski fosili]] [[Kategorija:Trilobiti| ]] [[Kategorija:Fosili]] [[Kategorija:Paleozoik]] rib11n5ygityc9iuu6pw1bw1ygwr009 0 464224 3668334 3500830 2024-11-21T12:09:53Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668334 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" align="right" |----- ! style="background:#efefef;" | [[geološka era|Era]]<ref name="RGB">Odgovarajuće boje RGB odobrene od Međunarodne komisije za stratigrafiju, en [http://stratigraphy.science.purdue.edu/charts/rgb.html «Standard Color Codes for the Geological Time Scale»].</ref> ! style="background:#efefef;" | [[geološki period|Period]] ! style="background:#efefef;" | [[geološka epoha|Epoha]] ! style="background:#efefef;" | Milioni godina |----- | rowspan=7 style="background:{{period color|cenozoic}}" | [[Kenozoik]] | rowspan=2 style="background:{{period color|quaternary}}" | [[Kvartar]] | style="background:{{period color|holocene}}" | [[Holocen]] || align=right| 0,01 (~10.000 godina p. n. e.) |----- | style="background:rgb(255,242,174)" | [[Pleistocen]] || align=right| 2,59 |----- | rowspan="2" style="background:{{period color|neogene}}" | [[Neogen]] | style="background:{{period color|pliocene}}" | [[Pliocen]] || align=right| 5,33 |----- | style="background:{{period color|miocene}}" | [[Miocen]] || align=right| 23,03 |----- | rowspan="3" style="background:{{period color|paleogene}}" | [[Palegen]] | style="background:{{period color|oligocene}}" | '''Oligocen''' || align=right| 33,9 |----- | style="background:{{period color|eocene}}" | [[Eocen]] || align=right| 56,0 |----- | style="background:{{period color|paleocene}}" | [[Paleocen]] || align=right| 66,0 |} '''Oligocen''' ([[Starogrčki|stgrč.]] ὀλίγος – ''olígos'' = nekoliko, malo + καινός – ''kainós'' = novo), u [[geološka vremenska skala|geološkoj vremenskoj skali]], je [[geološka epoha]], treći i posljednji, najveći dio [[paleogen]]skog perioda širom svijeta. Trajao je od pre 65,5 miliona do 23 miliona godina, sa intervalom između 33,9 do 23 miliona godina. Oligocenska epoha dijeli se na dva geološka doba i pripadajuće stijene: [[rupelij]] i [[hatij]]. Uslijedio je nakon [[eocen]]ske epohe, a naslijedila ga je [[miocen]]ska, prva epoha [[neogen]]skog perioda. Termin oligocen potiče od grčkog i znači "epoha nekoliko novijih oblika", a odnosi se na rijetki broj modernih životinja koje su nastale u tom vremenu.<ref>{{cite journal |last1=Beyrich |title=Über die Stellung der hessische Tertiärbildungen |trans-title=On the position of the Hessian Tertiary formations |journal=Verhandlungen Köngliche Preussischen Akademie Wissenschaft Berlin [Proceedings of the Royal Prussian Academy of Sciences at Berlin] |date=novembar 1854 |pages=640–666 |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=hvd.32044092888627;view=1up;seq=660}} From p. 664: Der neue Name Oligocän mag sich zwischenstellen zwischen das ältere Eocän und das jüngere Miocän."(The new name Oligocene may be interposed between the older Eocene and the younger Miocene.)</ref><ref>{{cite book |last1=Wilmarth |first1=Mary Grace |title=Bulletin 769: The Geologic Time Classification of the United States Geological Survey Compared With Other Classifications, accompanied by the original definitions of era, period and epoch terms |date=1925 |publisher=U.S. Government Printing Office |location=Washington, D.C., U.S.A. |page=53 |url=https://books.google.com/books?id=my7x_PBkpm4C&pg=PA53#v=onepage&q&f=false}}</ref> U zapadnoj Europi početak oligocena obilježila je invazijaživota u moru što je sa sobom donijelo i nove [[mehkušci|mehkušce]] karakteristične za epohu. Morski uvjeti nisu dugo postojali, a ubrzo su prevladali boćatni i slatkovodni. Ovaj ciklus morske transgresije, praćen uspostavljanjem bočtnog, a potom i slatkovodnog okruženja, ponovljen je tokom oligocena. Sedimenti na dnu drevnog [[Tetij]]skog mora koje je, tokom oligocena, obuhvatalo dio [[Evroazija|Evroazije]], rano su deformirani, već u razvoju evropskih [[Alpe|Alpa]]. Oligocenska klima bila je umjerena, pa su mnoge regije imale suptropske klimatske uvjete. [[Travnjaci]] su se proširili i šumovite regije su za to vrijeme nestajale, dok je tropska vegetacija cvjetala duž granica Tetjskog mora. Topli, močvarni uslovi prevladavali su nad većim dijelom današnje [[Njemačka|Njemačke]], a formirana su i velika ležišta [[lignit]]nog [[ugalj|uglja]], uključujući i [[balkan]]sko područje. Istaknuta grupa oligocenskih morskih organizama bile su [[foraminifere]], [[protisti]] slični [[ameba]]ma, ali sa složenim, često krečnjačkim testatima ili ljušturicama. Među posebno istaknutim foraminiferima bili su [[numuliti]] (velike foraminifere u obliku sočiva). Ostali morski oblici imali su u osnovi moderne forme. Život kopnenih [[beskičmenjak]]a bio je u izobilju i raznolik. Nalazišta potoka i jezera na otoku Wight u [[Engleska|Engleskoj]] sadrže ostatke, često dobro očuvanih, [[termit]]a i drugih [[insekti|insekata]]. Na [[Baltik]]u su u [[ćilibar]]u očuvani mnogi oblici oligocenskih insekata, uključujući [[leptir]]e, [[pčele]], [[mrav]]e i [[pauk]]e. Oligocenski kopneni [[kičmenjaci]] bili su su raznoliki i brojni, a poznati su iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Evropa|Evrope]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Kičmenjaci sjevernih kontinenata imali su suštinski moderni plan građe koji je više rezultat izumiranja arhajskih grupa na kraju [[eocen]]ske epohe nego pojave novih oblika. Sličnost između različitih ranih oligocenskih kičmenjaka i onih na sjevernim kontinentima sugerira relativno slobodnu razmjenu životinja, ali kasnija oligocenska [[fauna]] ispoljava veći stepen provincijalizacije. Tokom ranog oligocena, u Evropi su se pojavile prve [[svinje]] i pekari i kasno u epohi stigle do Sjeverne Amerike. [[Šišmiš]]i su postali rasprostranjeniji tokom oligocena i barem lokalno brojni; njihove izlučevine u pećinama pridonijela su stvaranju ekstenzivnih naslaga [[fosfat]]a koji su sada ekonomski značajne u mnogim oblastima. Tokom epohe su moderne skupine mesoždera i biljojeda postale raznolike i brojne. Najveći kopneni [[sisar]] svih vremena, [[Indricotherium]] (vrsta džinovskog [[nosorog]]a ''[[Rhynoceros]]''), poznat je iz Azije, a prvi mastodonti poznati su iz [[Egipat|Egipta]]. U Sjevernoj Americi razvijali su se primitivni [[konj]]i, uključujući oblike s tri prsta, kao što su ''[[Mesohippus]]'' i ''[[Miohippus]]''. Kasno u oligocenu, pojavili su se takopđer i primitivni [[dabar|dabrovi]]. Najraniji [[majmun]]ski oblik, ''[[Parapithecus]]'', poznat je iz naslaga oligocena u Egiptu, koji su također ostavili ostatke nekoliko vrsta [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]]. Najraniji [[majmuni Novog svijeta]] poznati su iz ležišta kasnog oligocena u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Za vrijeme oligocena, ona je bila izolirana od [[srednja Amerika|Srednje]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a tamo se razvila jedinstvena [[fauna]] [[sisar]]a. Izuzetno je što mnogi sisavci južnoameričkih zemalja oligocena pokazuju ekstremni paralelizam u prilagodbi na oblike koji se nalaze drugdje u svijetu i za koje nisu usko povezani. Podaci o evoluciji primata tokom epohe oligocena (prije 33,9 do 23 miliona godina) uglavnom se temelje na otkrićima u dva područja – [[Teksas]]u i [[Egipat|Egiptu]]. Najraniji fosili [[širokonosni majmuni|širokonosnih majmuna]] (Platirhini) pronađeni su u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i stari su tek oko 25 miliona godina. Do početka oligocenske epohe (prije oko 34 miliona godina) okean je bio dovoljno širok da omogući nesmetan tok cirkumantarktičke struje, što je dovelo do ledenjaka Antarktika izolirajući ga od ostatka svjetskog okeana. Negdje za vrijeme oligocenske epohe (prije 33,9 milijuna do 23 milijuna godina), neke od [[angiosperme|angiospermi]] ([[trave]] i [[dikotiledone]]) uglavnom tropske klime razvili su sistem fiksiranja CO₂ koji je djelovao uoči Calvin-Bensonovog ciklusa. Prva fiksacija je u fosfoenolpiruvat s tri ugljične kiseline (PEP) PEP [[karboksilaza|karboksilazom]]. ==Pregled i obilježja stare podjele== '''Oligocen''' je, uz [[paleocen]], [[eocen]], [[miocen]] i [[pliocen]], jedna od geoloških epoha [[tercijar]]a, starijeg razdoblja [[kenozoik]]a. U oligocenu na području nastali su bazeni u kojima su uz taloženje gline i pijeska ostale i znatne količine [[ugalj|uglja]]. U oligocenu pojavili su se [[čovjekoliki majmuni]]. Najpoznatiji rodovi fosilnih antropomorfnih majmuna bili su ''[[Dryopithecus]]'' i ''[[Pliopithecus]]''. Pored [[sisar]]a, na kopnu su se pojavile i [[ptice]] i [[insekti]], a u slatkim vodama [[školjke]], [[puževi]], [[rakovi]] i drugi [[beskičmenjaci]]. U oligocenskoj [[flora|flori]], dominirale su razne [[alge]]; zelene ([[Chlorophyta]]), smeđe (Phaeophyta), crvene ([[Rhodophyta]]), kremene ([[Diatomeae]]) i ostale. Od svih algi osobito su diversificirale [[crvene alge]] iz porodice ''Corallinaceae''. Kao što su rodovi ''[[Lithothamnium]]'' i ''[[Lithophyllum]]'', Ponegdje su bile toliko brojne da su iz njihovih [[krečnjak|krečnjačkih]] [[talus]]a nastali mnogi krečnjački grebenovi. Među morskim životinjama nestajali su veliki [[gmizavci]], [[amonita]], belemniti i njima srodni oblici, ali su znatno uznapredovale mnoge grupe [[mehkušac]]a (osobito [[puževi|puževa]] i [[školjke|školjki]]). Mnoge vrste [[sisar]]a također su se adaptirale na životu u moru, prvrnstveno evolucijom udova za kretanje. Među njima bili u [[Cetacea]] (pra[[kitovi]]), [[Sirenia]] (morske krave ) i [[Pinnipedia]] (perajari ). Posebno je uznapredovala [[bioraznolikost|raznolikost]] morske [[ribe|ihtiofaune]] , osobito [[košljoriba]]. Među [[Protozoa|praživotinjama]] učestale su i zastupljenike [[foraminifere]], velikih (centimetarskih dimenzija) [[numuliti]] i alveoline, a od sitnijih (milimetarskih dimenzija) miliolidne foraminifere. U moru pojavljuju se i divergiraju [[korali]], [[bodljokošci]], glistasti i ostali [[beskičmenjaci]]. == Potpodjela== Oligocenske [[fauna|faunske faze]] su: *[[Hatij]] ili kasni oligocen (prije 28,1  – 23,03 miliona godina) *[[Rupelij]] ili rani oligocen (prije 33,9  – 28,1 miliona godina) ==Klima== [[Datoteka:All palaeotemps.png|thumb|upright=2.3]] [[Paleogen]]ski period sa općim padiom temperature prekida oligocenska postepena klimatska promjena u 7 miliona godina. Dublja 400 000-godišnja temperaturna depresija od 8,2&nbsp;°C, dovodi do stepenastih klimatskih promjena od po 2&nbsp;°C, prije sedam miliona godina do prije 33,5 milion godina.<ref>A.Zanazzi (et al.) 2007 'Large Temperature Drop across the Eocene Oligocene in central North America' Nature, Vol. 445, 8 February 2007</ref><ref>C.R.Riesselman (et al.) 2007 'High Resolution stable isotope and carbonate variability during the early Oligocene climate transition: Walvis Ridge (ODPSite 1263) USGS OF-2007-1047</ref> Postupna klimatska promjena započela je prije 32,5 miliona godina i trajala je do prije 25,5 miliona godina, kako je prikazano na grafikonu Paleo Tempsa. Oligocenske klimatske promjene bile su globalne <ref>Lorraine E. Lisiecki Nov 2004 Lorraine E. Lisiecki Nov 2004; ''A Pliocene–Pleistocene stack of 57 globally distributed benthic δ¹⁸O records'' Brown University, PALEOCEANOGRAPHY, VOL. 20</ref> uz porast volumena leda i smanjenje nivoa mora (prije 35,7–33,5 miliona godina) za 55 m i depresiju temperature (prije 25,5–32,5 miliona godina).<ref>Kenneth G. Miller Jan–Feb 2006; ''Eocene–Oligocene global climate and sea-level changes St. Stephens Quarry, Alabama'' GSA Bulletin, Rutgers University, NJ [http://bulletin.geoscienceworld.org/cgi/reprint/120/1-2/34?eaf]</ref> Depresija koja je trajala 7 miliona godina naglo je prestala , 1–2 miliona godina od erupcije [[Garita Caldera]] u razdoblju od prije 28 do 26 miliona godina. Dboki 40.0000-godišnji događaj zahlađenja zbio se na granici miocena s oligocenom, zabilježen je na [[McMurdo Sound]]u i [[Šetlandski otoci|otoku King George]]. ==Paleogeografija== [[Datoteka:Mediterranean Rupelian.jpg|thumb|upright=1.2|[[Neotetis]] tokom oligocena (rupelij, prije 33,9–28,4 miliona godina)]] Tokom ove epohe, kontinenti su nastavili [[kontinentalni drift]] prema svojim sadašnjim položajima. [[Antarktik]] postaje izoliraniji i konačno je razvija [[ledena kapa|ledenu kapu]].[[Orogenija|Nastanak planina]] u zapadnoj [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] se nastavio, a [[Alpe]] su se počele uzdizati u [[Evropa|Evropi]] dok je [[Afrička ploča]] nastavila gurati na sjever [[Evroazijska ploča|Evroazijsku ploču]], izolirajući ostatke [[Tetis|Tetiskog mora]]. Kratki pomor u moru označava rani oligocen u Evropi. U Sjevernoj Americi rijetki su morski fosili iz oligocena. Čini se da je u ranom oligocenu postojao kopneni most između Sjeverne Amerike i Europe, budući da su [[fauna|faune]] dviju regija vrlo slične. Nešto i za vrijeme oligocena, [[Južna Amerika]] konačno se odvojila od [[Antarktik]]a, a prema sjeveru otišla [[Sjeverna Amerika]]. Također je omogućeno da [[Antarktička cirkumpolarna struja]] teče, brzo hladeći antarktički kontinent. ==Flora== [[Angiosperme]] nastavile su rasprostiranje širom sveta, jer su tropske i sup[[tropske šume]] zamenjene [[umjereni pojas|umjerenim listopadnim šumama]]. Otvorene [[ravnice]] i [[pustinje]] postale su češće i [[trava]] se proširila iz staništa obalskih voda u eocenu, prelazeći u otvorene prostore. Međutim, ni na kraju razdoblja trava nije bila sasvim uobičajena za moderne [[savane]]. U Severnoj Americi, dominirale su suptropske vrste sa stablima [[orah]]a i [[liči]]ja i drvećem umjerenog pojasa, poput [[ruža]], [[bukva|bukvi]] i [[pinus|borova]] koji su bili uobičajeni. Širile su se [[mahunarke]] , dok su ''[[Cyperaceae]]'', ''[[Typha]]'' (šaš) i [[paprati]] nastavili svoj uspon. ==Fauna== [[Datoteka:Turkmenidae.JPG||thumb|200px| ''[[Turkmene]]'' i ''[[Danatinia]]'']] [[Datoteka:Copepteryx_hexeris.jpg|thumb|150px|''[[Copepteryx]] hexeris'']] [[Datoteka:Meiolania_platyceps.jpg|thumb|150px| ''[[Meiolania]] platyceps'']] [[Datoteka:Indricotherium11.jpg|thumb|300px|Rekonstrukcija indrikoterija (''[[Indricotherium]]''), najkrupnijeg kopnenog sisara svih vremena]] Još otvoreniji krajolici omogućavali su životinjama da rastu do većih veličina nego što su ih imali u epohi [[paleocen]]a, 30 miliona godina ranije. Morska fauna postaje prilično moderna, kao i kopnena fauna [[kičmenjak]]a na sjevernim kontinentima. To je vjerovatno više posljedica izumiranja starijih oblika nego evolucije modernijih oblika. Mnoge grupe, poput [[konj]]a, [[entelodont]]a, [[nosorog]]a, [[merikoidodont]]a i [[kamila|kamelida]], postale su sposobnije za kretanje u tom vremenu, prilagođavajući se ravnicama koje su se širile dok su se eocenske prašume povlačile. Prve [[felide]], kao što je rod ''[[Proailurus]] '', nastale su u Aziji tokom kasnog oligocena i proširile se Evropom.<ref name =Mott>{{cite web| last = Mott| first = Maryann| title = Cats Climb New family Tree| publisher = National Geographic News| date = 11. 1. 2006| url = http://news.nationalgeographic.com/news/2006/01/0111_060111_cat_evolution.html| access-date = 15. 7. 2006}}</ref> Južna Amerika bila je izolirana od ostalih kontinenata i razvila je prilično specifičnu oligogensku faunu. Južnoamerički kontinent bio je dom životinjama kao što su [[Pirotheria]] i [[Astrapotheria]], kao i [[Litopteria]] i [[Notoungulate]] . [[Sebecosuchian]] , [[Phorusrhacidae]] i mesožderke [[Metatheria]], poput [[Borhyaenidae]], ostali su dominantni grabežljivci. Unajranijem oligocenu izumrle su ''[[Brontotheriidae]]'', a na kraju perioda izvan [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog Istoka]] izumrle su i [[kreodonte]] [[Multituberculates]]. Drevna loza primitivnih sisara koja je nastala još u [[Jura|juri]], također je izumrla u oligocenu, osim [[Gondwanatheria]] . Oligocen je bila epoha velikog broja sisara. Dobar primjer za to bi bila fauna Bijele rijeke (''White River Fauna'') Srednje i Sjeverne Amerike, na područjima koja su ranije bila poluaridni prerijski dom mnogih različitih vrsta endemskih sisara, uključujući entelodonte poput roda ''[[Archaeotherium]]'', kamila (kao što je ''[[Poebrotherium]]''), [[nosorog]]a ceratoida, troprstih kopitara (poput prakonja ''[[Mesohippus]]''), [[nimravida]], [[Protoceratidae|protoceratida]] i ranih [[Canidae|kanida]] poput oblika ''[[Hesperocyon]]''. Merycoidodonta, endemska američka grupa, bili su veoma raznoliki u to vrijeme. U Aziji za vrijeme oligocena, grupa trčećih nosoroga stvorila je nove oblike, kao što je bio "[[Paraceratherium]]", koji su bili najveći kopneni sisari koji su ikada hodali Zemljom. Morske životinje oligocenskih okeana nalikovale su današnjoj fauni, kao što su [[Bivalvia]]. U oligocenu se pojavile [[krečnjak|krečnjačke]] ''[[Cirratulidae]]''.<ref name=Vinn2009>{{cite journal | author = Vinn, O. | year = 2009 | title = The ultrastructure of calcareous cirratulid (Polychaeta, Annelida) tubes | journal = Estonian Journal of Earth Sciences | volume = 58 | issue = 2 | pages = 153–156 | url = http://www.kirj.ee/public/Estonian_Journal_of_Earth_Sciences/2009/issue_2/earth-2009-2-153-156.pdf | access-date = 16. 9. 2012 | doi = 10.3176/earth.2009.2.06 }}</ref> Fosilni zapisi morskih sisara tokom ovog vremena su malobrojni i nisu toliko poznati kao eocenski ili miocenski, ali si ipak neki fosili su pronađeni. Upravo su se pojavili [[kitovi]] i zubani i pločani, a njihovi preci, [[Archaeoceti]] ([[Cetacea]]) počeli su smanjivati raznolikost zbog nedostatka eholokacije, što bilo je vrlo korisno jer je voda postala sve hladnija i hladnija. Ostali faktori njihovog opadanjA mogu obuhvatati klimatske promjene i konkurenciju S današnjim modernim kitovima i tzv. rekvijemskih [[morski pas|morskih pasa]], koji su se takođe pojavili u ovoj epohi. Rane [[Desmostylia]], poput roda ''[[Behemotops]]'', poznati su iz oligocena. Pred kraj epohe pojavljuju se i perajari [[Pinnipedia]] i preci [[vidra|vidrolikih]] životinja<ref>{{cite web| last = Handwerk| first = Brian| title = Seal with "Arms" Discovered| publisher = National Geographic News| date = 22. 3. 2009| url = http://news.nationalgeographic.com/news/2009/04/090422-seal-evolution-missing-link.html| access-date = 31. 12. 2014}}</ref> <gallery> Datoteka:NMNH-USNMV15917Poebrotherium.jpg|thumb|[[Poebrotherium]] Datoteka:Merycoidodon Skull Oligocene Left Side.jpg|thumb|[[Merycoidodon]] Datoteka:Hoplophoneus primaevus (fossil false sabertooth cat) (Middle Oligocene; Nebraska, USA) 3 (32791323412).jpg|thumb|[[Hoplophoneus]] |thumb|[[Hyaenodon]] Datoteka:Mesohippus barbouri Harvard.jpg|thumb|[[Mesohippus]] Datoteka:Paraceratherium transouralicum skull.jpg|thumb|[[Paraceratherium]] Datoteka:Paleoparadoxia Natural History Museum of Los Angeles County 20110330.jpg|thumb|[[Paleoparadoxia]] Datoteka:Protoceras skeleton.jpg|thumb|[[Protoceras]] Datoteka:Archaeotherium mortoni.JPG|thumb|[[Archaeotherium]] Datoteka:Janjucetus hunderi skull.jpg|thumb|[[Janjucetus]] </gallery> ==Također pogledajte== *[[Tercijar]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Oligocene}} *[http://palaeos.com/cenozoic/oligocene/oligocene.html Palaeos: Oligocene] *[http://www.ucmp.berkeley.edu/tertiary/oli.html UCMP Berkeley Oligocene Page] *[http://www.copyrightexpired.com/earlyimage/index.html Prehistoric Pictures, in the Public Domain] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091005160925/http://www.copyrightexpired.com/earlyimage/index.html |date=5. 10. 2009 }} *[https://web.archive.org/web/20041211081307/http://paleodirect.com/pl-003.htm Oligocene Leaf Fossils] *[https://web.archive.org/web/20041103215522/http://www.paleodirect.com/f1-001.htm Olicgocene Fish Fossils] *[http://scotese.com/oligocen.htm PaleoMap Project: Oligocene] *[http://www.foraminifera.eu/querydb.php?age=Oligocene&aktion=suche Oligocene Microfossils: 300+ images of Foraminifer] [[Kategorija:Oligocen| ]] [[Kategorija:Geološke epohe]] [[Kategorija:Geohronologija]] r7vwp5qmrn72z5q3c9i8j86ahgl56eg 0 471425 3668424 3608394 2024-11-21T17:22:16Z Panasko 146730 [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3668424 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Benjamin Netanyahu | slika = Benjamin Netanyahu, February 2023.jpg | redoslijed = 9. [[premijer Izraela]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 2022 – | prethodnik = [[Yair Lapid]] | nasljednik = | vrijeme_na_vlasti2 = 31. mart 2009 – 13. juni 2021. | prethodnik2 = [[Ehud Olmert]] | nasljednik2 = [[Naftali Bennett]] | vrijeme_na_vlasti3 = 18. juni 1996 – 6. juli 1999. | prethodnik3 = Shimon Peres | nasljednik3 = Ehud Barak | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|21}} | mjesto_rođenja = [[Tel Aviv]], [[Izrael]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = [[Likud]] | supruga = Miriam Weizmann <small>(1972–1978)</small><br />Fleur Cates <small>(1981–1984)</small><br />Sara Ben-Artzi <small>(1991–trenutno)</small> | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = | potpis = [[Datoteka:Benjamin Netanyahu Signature.svg|60px]] }} '''Benjamin Netanyahu''' (rođen 21. oktobra 1949) jest [[izrael]]ski političar i [[premijer Izraela]] od decembra 2022. godine. Dužnost premijera prethodno je obavljao od 1996. do 1999, i opet od 2009. do 2021. Aktuelni je predsjednik nacionalno-liberalne i [[Konzervativizam|konzervativne]] stranke [[Likud]]. Netanyahu je premijer s ukupnim najdužim stažem u izraelskoj historiji i prvi koji je rođen u Izraelu nakon izraelske deklaracije o nezavisnosti.<ref>{{cite web | last1=Heller | first1=Aron | title=Netanyahu makes history as Israel's longest-serving leader | url=https://www.apnews.com/a8a9d3c598954ca6803710e375117156 | date=17. 7. 2019 | publisher=[[Associated Press]] | access-date=17. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite web | last1=Williams | first1=Dan | title=Bruised but driven, Netanyahu becomes Israel's longest-serving PM | url=https://www.reuters.com/article/us-israel-netanyahu/bruised-but-driven-netanyahu-becomes-israels-longest-serving-pm-idUSKCN1UD1GV | date=18. 7. 2019 | work=[[Reuters]] | access-date=18. 7. 2019}}</ref> ==Rani život== Netanyahu je rođen u [[Tel Aviv]]u od sekularnih jevrejskih roditelja, a odrastao je u [[Jerusalem]]u i neko vrijeme u [[Philadelphia|Philadelphiji]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Vratio se u Izrael po završetku srednje škole 1967. godine da bi se pridružio Izraelskim odbrambenim snagama, nedugo nakon šestodnevnog rata.<ref name=Moyer>{{cite news|last1=Moyer |first1=Justin |date=3. 3. 2015 |title=Why Benjamin Netanyahu is so tough: He's from Philadelphia |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-url=https://www.webcitation.org/6WoQr541Q?url=http://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |archive-date=5. 3. 2015 |access-date=5. 3. 2015}}</ref> Netanyahu je postao vođa tima u jedinici specijalnih snaga Sayeret Matkal i sudjelovao je u mnogim misijama, uključujući operaciju ''Dar'' (1968) i operaciju ''Izotop'' (1972), tokom koje je pogođen u rame.<ref name="David Remnick">{{cite magazine |url=http://www.newyorker.com/online/blogs/newsdesk/2013/01/bibis-blues.html|title=Bibi's Blues|first=David|last= Remnick |date=23. 1. 2013|magazine=The New Yorker|author-link=David Remnick}}</ref><ref>{{cite web |first=Judy |last=Dempsey |date=3. 5. 2012 |url=http://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |title=The Enduring Influence of Benjamin Netanyahu's Father |website=Carnegie Europe |access-date=29. 1. 2021 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224061927/https://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |url-status=dead }}</ref> Netanyahu se borio na prvoj crti bojišnica u ratu za oduzimanje i u [[Jomkipurski rat|jokimpurskom ratu]] 1973. godine, sudjelujući u prepadima specijalnih snaga duž [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i vodeći napad komandosa duboko u [[Sirija|sirijsku]] teritoriju.<ref name="Sayeret Matkal is 50 years old">{{cite web|first=Amir|last=Buhbut|url=http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|title=Sayeret Matkal is 50 years old|website=[[NRG Maariv]]|access-date=29. 1. 2021|archive-date=14. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014060839/http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|url-status=dead}}</ref><ref name="ginsburg1">{{cite news|first=Mitch|last=Ginsburg|date=25. 10. 2012|url=http://www.timesofisrael.com/saving-sergeant-netanyahu/#!|title=Saving Sergeant Netanyahu|newspaper=[[The Times of Israel]]}}</ref> Stekao je čin kapetana prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|masačusetskom institutu za tehnologiju]], diplomirao je i magistrirao, Netanyahu je postao ekonomski savjetnik za [[Boston]] Consulting Group. Vratio se u Izrael 1978. godine i osnovao protuteroristički institut ''Yonatan Netanyahu'', nazvan po njegovom bratu Yonatan Netanyahuu, koji je poginuo vodeći operaciju Entebbe. ==Rana politička karijera== [[Datoteka:Houghton house Netanyahu Albright Arafat.jpg|mini|lijevo|Netanyahu sa američkom državnom sekretarkom [[Madeleine Albright]] i palestinskim predsjednikom [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]] na Memorandumu na rijeci Wye, 1998.]] Netanyahua je 1984. godine [[Premijer Izraela|premijer]] Yitzhak Shamir imenovao za stalnog predstavnika Izraela pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], ulogu koju je obnašao do 1988. godine. Po povratku u Izrael, izabran je u [[Kneset]], a 1993. godine izabran je za predsjednika Likuda. Vodio je stranku do pobjede na izborima 1996. i imenovan je za najmlađeg izraelskog premijera ikad. Nakon odsluženja jednog mandata, Netanyahu i Likud teško su poraženi na izborima 1999. godine od stranke Jedan Izrael Ehuda Baraka; Netanyahu se odlučio potpuno povući iz politike i ušao je u privatni sektor. Međutim, nekoliko godina kasnije, nakon što je njegov nasljednik na mjestu predsjednika Likuda [[Arijel Šaron]] postao premijer, Netanyahu se odlučio vratiti u politiku, služio je kao ministar vanjskih poslova i ministar financija. Kao ministar finansija, ppokrenuo je velike reforme izraelske ekonomije koje su komentatori pripisivali značajnim poboljšanjima njegovih naknadnih ekonomskih performansi.<ref>{{cite book|first=Thomas G.|last=Mitchell|title=Likud Leaders|publisher=[[McFarland (publishing)|McFarland]]|location=Jefferson, North Carolina|date=2015|isbn=978-0786497133|page=186}}</ref> Netanyahu se kasnije sukobio sa Šaronom, dajući na kraju ostavku zbog neslaganja u vezi s planom razdvajanja [[Pojas Gaze|Gaze]]. Vratio se na čelo Likuda u decembru 2005. godine nakon što je Šaron odstupio i osnovao novu stranku, [[Kadima]].<ref>{{cite news |title=Netanyahu elected as Likud party chairman |url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |publisher=Xinhua News Agency |date=20. 12. 2005 |access-date=27. 7. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060227183818/http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |archive-date=27. 2. 2006}}</ref> ==Premijer== [[Datoteka:Med-Netan.jpeg|mini|desno|Netanyahu na sastanku sa predsjednikom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]] u Rusiji, 24. mart 2011.]] Iako je Likud na izborima za [[Kadima|Kadimu]] 2009. završio na drugom mjestu, Netanyahu je uspio sastaviti koalicijsku vladu s drugim desničarskim strankama i po drugi put je postao [[Premijer Izraela|premijer]].<ref>{{cite news |first=Gil|last=Hoffman|title= Kadima wins, but rightist bloc biggest |url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385 |newspaper=[[The Jerusalem Post]] |date=10. 2. 2009 |access-date=17. 6. 2012}}</ref><ref name=swornh>{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israel's prime minister |url=http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |newspaper=Haaretz |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013}}</ref><ref name=swornr>{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israeli prime minister |first=Jeffrey |last=Heller |url=https://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |work=Reuters |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141329/http://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |url-status=dead }}</ref> Vodio je Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015. godine.<ref>{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2= Birnbaum|date=20. 3. 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|publisher=[[Condé Nast]]|location=New York City}}</ref> Nakon što su izbori u aprilu 2019. rezultirali time da nijedna stranka nije mogla formirati vladu, održali su se drugi izbori 2019. godine. Na izborima u septembru 2019. godine, centristička stranka Plavo-bijeli, koju vodi Benny Gantz, završila je malo ispred Netanyahuovog Likuda; međutim, ni Netanyahu ni Gantz nisu uspjeli formirati vladu.<ref>{{cite web |title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en |date=21. 11. 2019|access-date=21. 11. 2019|author=Gil Hoffman}}</ref> Nakon nastavka političkog zastoja, ovo je riješeno kad su Likud i Plavo-bijeli postigli koalicijski sporazum nakon izraelskih zakonodavnih izbora 2020. godine. Prema uvjetima sporazuma, premijersko mjesto rotiralo bi se između Netanyahua i Bennyja Gantza, u kojem je Gantz trebao naslijediti Netanyahua u novembru 2021. godine.<ref>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |work=[[The Washington Post]] |date=17. 5. 2020 |access-date=20. 5. 2020}}</ref> U decembru 2020. ova je koalicija propala i novi izbori održani su u martu 2021. Netanyahu je vodio Izraelov odgovor na [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]] i na izraelsko-palestinski konflikt 2021. godine. Netanyahu je svoju bliskost sa bivšim [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkim predsjednikom]] [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] usredsredio na svoj politički apel u Izraelu iz 2016. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|date=9. 11. 2020|via=NYTimes.com}}</ref> Od decembra 2016. godine, Netanyahu je pod istragom zbog korupcije od strane izraelske policije i tužilaca.<ref>{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-prime-minister-benjamin-netanyahu-indicted-bribe-fraud-charges-n977571|title=Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu to be indicted on corruption charges|date=28. 2. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=NBC News}}</ref> 21. novembra 2019. godine, optužen je za kršenje povjerenja, primanje mita i prijevaru.<ref>{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22. 11. 2019 |work=Times of Israel |date=21. 11. 2019}}</ref> Zbog optužnice, Netanyahu se zakonski morao odreći svih svojih funkcija u ministarstvima, osim one premijera.<ref>{{cite news|url=https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-netanyahu-to-relinquish-ministerial-portfolios-in-coming-days-1.8166032|title=Netanyahu to Relinquish Ministerial Portfolios in Coming Days|first=Chaim|last=Levinson|publisher=Haaretz|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=[[The Times of Israel]]|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019|author=[[Staff writer]]}}</ref> U pozadini [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u Izraelu i Netanyahuova krivičnog postupka, ispred premijerove rezidencije izbile su opsežne demonstracije protiv njega. Nakon toga, Netanyahu je naredio da se demonstracije rasprše pomoću posebnih propisa [[COVID-19]], ograničavajući ih na 20 ljudi i na udaljenosti od 1.000 metara od njihovih domova.<ref>{{Cite web|url=https://www.i24news.tv/en/news/israel/1601443382-israel-parliament-votes-to-restrict-demonstrations-amid-2nd-national-lockdown|title=i24NEWS|website=www.i24news.tv}}</ref> Međutim, postignuto je upravo suprotno; demonstracije su proširene i raširene u preko 1.000 centara.<ref>{{Cite web|url=https://www.maariv.co.il/breaking-news/Article-793159|title="הדגלים השחורים" מפגינים במעל לכ-1,000 מוקדים ברחבי הארץ|website=www.maariv.co.il}}</ref> Do marta 2021. godine, Izrael je postao zemlja sa najviše [[Vakcina protiv bolesti COVID-19|vakcinisane]] populacije po glavi stanovnika na svijetu protiv COVID-a 19.<ref>{{Cite web|title=Israel's COVID-19 Vaccination Rollout Is Slowing at a Critical Moment. That's a Warning for the Rest of Us|url=https://time.com/5947967/israel-covid-vaccine-rollout/|url-status=live|date=19. 3. 2021|website=[[Time Magazine]]}}</ref> Nakon eskalacije napetosti u [[Jerusalem]]u u maju 2021, [[Hamas]] je ispalio rakete na Izrael iz [[Gaza (grad)|Gaze]], što je Netanyahua potaknulo da pokrene operaciju "Čuvar zidova" koja je trajala jedanaest dana.<ref>{{cite news |title=Netanyahu, defense chiefs call operation 'game-changing' defeat of Hamas |last=Harkov |first=Lahav |url=https://www.jpost.com/breaking-news/netanyahu-not-everything-is-known-to-public-and-hamas-668761 |newspaper=Jerusalem Post |date=21. 5. 2021 |access-date=26. 5. 2021}}</ref> Nakon operacije, izraelski političar i čelnik saveza Yamina, [[Naftali Bennett]], najavio je da je pristao na dogovor s Yairom Lapidom o formiranju koalicijske vlade koja bi Netanyahua zbacila s mjesta premijera ako se sprovede. Dana 2. juna 2021. godine, Bennett je potpisao koalicijski sporazum s Lapidom.<ref>{{Cite web|date=30. 5. 2021|title=Israeli opposition figures reach deal aimed at ousting Netanyahu|url=http://www.theguardian.com/world/2021/may/30/israel-opposition-netanyahu-lapid-bennett|access-date=30. 5. 2021|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bennett announces plan to form gov't with Lapid that will oust Netanyahu|url=https://www.jpost.com/breaking-news/yesh-atid-new-hope-teams-to-meet-669589|access-date=30. 5. 2021|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}</ref> Jedanaest dana nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma, 13. juna, Netanyahu je svrgnut sa pozicije premijera, okončavši svoju vladavinu dugu 12 godina.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/izrael-i-zvanicno-dobio-novu-vladu-okoncana-vladavina-benjamina-netanyahua-duga-12-godina/210613084|title=Izrael i zvanično dobio novu vladu: Okončana vladavina Benjamina Netanyahua duga 12 godina|work=Klix.ba|access-date=13. 6. 2021}}</ref> ===Mirovni proces=== [[Datoteka:President Trump and The First Lady Participate in an Abraham Accords Signing Ceremony (50346326831).jpg|mini|desno|Netanyahu i [[Donald Trump]] tokom potpisivanja Abrahamovog sporazuma 15. septembra 2020.]] Bivši [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američki državni sekretar]] [[Rex Tillerson]] rekao je da je Netanyahu 22. maja 2017. godine Donaldu Trumpu pokazao lažni i izmijenjeni videozapis [[Palestina (država)|palestinskog]] predsjednika [[Mahmoud Abbas|Mahmouda Abbasa]] koji poziva na ubijanje djece. Bilo je to u vrijeme kada je Trump razmišljao je li Izrael prepreka miru. Netanyahu je Trumpu pokazao lažni video za promjenu stava u izraelsko-palestinskom sukobu.<ref>{{Cite web|url=https://www.haaretz.com/us-news/netanyahu-used-doctored-video-of-abbas-to-influence-trump-s-policy-woodward-reveals-1.9149688|title=Netanyahu used doctored video of Abbas to influence Trump's policy, Woodward reveals|website=Haaretz.com}}</ref> Abrahamovi sporazumi uz posredovanje SAD-a složili su se na punu normalizaciju odnosa između Izraela i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], odnosno [[Bahrein]]a.<ref>{{cite web |title=The Abraham Accords |publisher=U.S. Department of States |url=https://www.state.gov/the-abraham-accords/}}</ref> Ovo je prvi put da je bilo koja [[Arapski svijet|arapska zemlja]] normalizirala odnose s Izraelom od [[Jordan]]a 1994. godine. Ugovore su potpisali ministar vanjskih poslova Bahreina, ministar vanjskih poslova UAE-a i Netanyahu 15. septembra 2020. na južnom travnjaku [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]<ref>{{cite web |title=Israel, UAE and Bahrain sign Abraham Accord; Trump says "dawn of new Middle East" |work=Press Trust of India |publisher=The Hindu |date=16. 9. 2020 |url=https://www.thehindu.com/news/international/israel-uae-and-bahrain-sign-abraham-accord-trump-says-dawn-of-new-middle-east/article32616867.ece}}</ref> 23. oktobra 2020. godine, Trump je najavio da će [[Sudan]] početi normalizirati veze s Izraelom, što ga čini trećom arapskom državom koja je to učinila kao dio Abrahamovog sporazuma uz posredovanje Trumpove administracije.<ref>{{cite news |title=Trump Announces US-Brokered Israel-Sudan Normalization |url=https://www.voanews.com/middle-east/trump-announces-us-brokered-israel-sudan-normalization |work=Voice of America (VOA) |date=23. 10. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title=Yes, Israeli-Sudanese normalization is a big deal |url=https://asiatimes.com/2020/10/yes-israeli-sudanese-normalization-is-a-big-deal/ |work=Asia Times |date=24. 10. 2020}}</ref> Sudan se borio u ratovima protiv Izraela 1948. i 1967. godine.<ref>{{cite news |title='Yes, yes, yes': Why peace with Khartoum would be true paradigm shift for Israel |url=https://www.timesofisrael.com/yes-yes-yes-why-peace-with-khartoum-would-be-true-paradigm-shift-for-israel/ |work=The Times of Israel |date=23. 10. 2020}}</ref> Netanyahu se zahvalio "predsjedniku Trumpu i njegovom timu prije svega", rekavši da "zajedno s njim mijenjamo istoriju ... uprkos svim stručnjacima i komentatori koji su rekli da je to nemoguće. Izrael je bio potpuno izoliran i rekli su nam da idemo u politički cunami. Ono što se događa je potpuno suprotno."<ref>{{cite news |title=Netanyahu hints at Israel role in past Sudan raids, hails Mideast's changing map |url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-hints-at-israeli-role-in-sudan-bombings-predicts-more-peace-deals/ |work=The Times of Jerusalem |date=24. 10. 2020}}</ref> Uslijedilo je uspostavljanje odnosa [[Maroko|Maroka]] sa Izraelom u decembru.<ref>{{Cite news|date=11. 12. 2020|title=Morocco latest country to normalise ties with Israel in US-brokered deal|work=[[BBC]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-55266089}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Benjamin Netanyahu}} *{{Official website|http://www.netanyahu.org.il/en/}} *{{IMDb name|1386592}} *{{C-SPAN|benjaminnetanyahu}} *{{Twitter}} *{{Facebook}} *{{Instagram}} {{Premijeri Izraela}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Netanyahu, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]] [[Kategorija:Izraelski političari]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] kkxsqj0x8k50ss2e5gcap83m032pcf5 3668471 3668424 2024-11-22T07:10:42Z Panasko 146730 3668471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Benjamin Netanyahu | slika = Benjamin Netanyahu, February 2023.jpg | redoslijed = 9. [[premijer Izraela]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 2022 – | prethodnik = [[Yair Lapid]] | nasljednik = | vrijeme_na_vlasti2 = 31. mart 2009 – 13. juni 2021. | prethodnik2 = [[Ehud Olmert]] | nasljednik2 = [[Naftali Bennett]] | vrijeme_na_vlasti3 = 18. juni 1996 – 6. juli 1999. | prethodnik3 = Shimon Peres | nasljednik3 = Ehud Barak | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|21}} | mjesto_rođenja = [[Tel Aviv]], [[Izrael]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = [[Likud]] | supruga = Miriam Weizmann <small>(1972–1978)</small><br />Fleur Cates <small>(1981–1984)</small><br />Sara Ben-Artzi <small>(1991–trenutno)</small> | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = | potpis = [[Datoteka:Benjamin Netanyahu Signature.svg|60px]] }} '''Benjamin Netanyahu''' (rođen 21. oktobra 1949) jest [[izrael]]ski političar i [[premijer Izraela]] od decembra 2022. godine. prethodno je obavljao istu funkciju od 1996. do 1999, i od 2009. do 2021.<ref>{{Cite web |first1=Rob |last1=Picheta |first2=Hadas |last2=Gold |first3=Amir |last3=Tal |date=29 December 2022 |title=Benjamin Netanyahu sworn in as leader of Israel's likely most right-wing government ever |url=https://www.cnn.com/2022/12/29/middleeast/israel-benjamin-netanyahu-swearing-in-intl/index.html |access-date=29 December 2022 |website=CNN |language=en |archive-date=28 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230228233951/https://www.cnn.com/2022/12/29/middleeast/israel-benjamin-netanyahu-swearing-in-intl/index.html |url-status=live }}</ref> Aktuelni je predsjednik nacionalno-liberalne i [[Konzervativizam|konzervativne]] stranke [[Likud]]. Netanyahu je premijer s ukupnim najdužim stažem u izraelskoj historiji i prvi koji je rođen u Izraelu nakon izraelske deklaracije o nezavisnosti.<ref>{{cite web | last1=Heller | first1=Aron | title=Netanyahu makes history as Israel's longest-serving leader | url=https://www.apnews.com/a8a9d3c598954ca6803710e375117156 | date=17. 7. 2019 | publisher=[[Associated Press]] | access-date=17. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite web | last1=Williams | first1=Dan | title=Bruised but driven, Netanyahu becomes Israel's longest-serving PM | url=https://www.reuters.com/article/us-israel-netanyahu/bruised-but-driven-netanyahu-becomes-israels-longest-serving-pm-idUSKCN1UD1GV | date=18. 7. 2019 | work=[[Reuters]] | access-date=18. 7. 2019}}</ref> Rođen od sekularnih jevrejskih roditelja, odrastao je u zapadnom [[Jerusalem|Jerusalemu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Vratio se u Izrael 1967. da bi se pridružio [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama]] i služio u specijalnim snagama Sayeret Matkal kao kapetan prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]], radio je za ''Boston Consulting Group'' i vratio se u Izrael 1978. godine da bi osnovao ''Yonatan Netanyahu Anti-Terror Institute''. Između 1984. i 1988. Netanyahu je bio izraelski ambasador pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]]. Postao je istaknut nakon izbora za predsjednika Likuda 1993, postavši lider opozicije. Na općim izborima 1996. Netanyahu je postao prvi izraelski premijer izabran direktno glasanjem, i njegov najmlađi. Poražen je na izborima 1999. i povukao se iz politike, ušavši u privatni sektor. Vratio se i služio kao ministar vanjskih poslova i finansija, pokrenuvši ekonomske reforme,<ref>{{cite book|last=Mitchell|first=Thomas G.|title=Likud Leaders|date=2015|publisher=[[McFarland & Company|McFarland]]|isbn=978-0-7864-9713-3|location=Jefferson, North Carolina|page=186}}</ref><ref>{{cite news |title=Netanyahu Gets Tough to Transform Israel's Economy |url=https://www.nytimes.com/2004/10/24/world/middleeast/netanyahu-gets-tough-to-transform-israels-economy.html |newspaper=The New York Times |date=24 October 2004 |access-date=4 January 2023 |archive-date=29 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029190644/https://www.nytimes.com/2004/10/24/world/middleeast/netanyahu-gets-tough-to-transform-israels-economy.html |url-status=live }}</ref> prije nego što je podnio ostavku zbog plana povlačenja iz [[Gaza (grad)|Gaze]]. Netanyahu se vratio u vodstvo Likuda 2005.<ref name="xinh" /> i bio je vođa opozicije između 2006. i 2009. Nakon izbora za 2009, Netanyahu je formirao koaliciju sa drugim desničarskim strankama i ponovo postao premijer.<ref>{{cite news|first=Gil|last=Hoffman|title=Kadima wins, but rightist bloc biggest|url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385|newspaper=[[The Jerusalem Post]]|date=10 February 2009|access-date=17 June 2012|archive-date=27 January 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130127225603/http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385|url-status=live}}</ref><ref name="swornh">{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israel's prime minister |url=http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |newspaper=Haaretz |date=31 March 2009 |access-date=10 March 2013 |archive-date=22 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022143957/http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |url-status=live }}</ref><ref name="swornr">{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israeli prime minister |first=Jeffrey |last=Heller |url=https://www.reuters.com/article/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |publisher=Reuters |date=31 March 2009 |access-date=10 March 2013 |archive-date=24 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141329/http://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |url-status=live }}</ref> On je doveo Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015.<ref>{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2=Birnbaum|date=20 March 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|location=New York City|access-date=21 March 2015|archive-date=22 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150322104203/http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|url-status=live}}</ref> Svoju bliskost s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]], prijateljem od 1980-ih, učinio centralnim za njegovu privlačnost iz 2016.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20201109100810/https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html |archive-date=9 November 2020 |url-access=limited |url-status=live|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|newspaper=[[The New York Times]]|date=9 November 2020}}</ref> Tokom prvog Trumpovog predsjedništva, SAD su priznale [[Američko priznanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela|Jerusalem kao glavni grad Izraela]], izraelski suverenitet nad [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]] i posredovali su u [[Abrahamski sporazumi|Abrahamskim sporazumima]], sporazumima o normalizaciji između Izraela i [[Arapski svijet|arapskog svijeta]]. Netanyahu se suočio s kritikama zbog proširenja izraelskih naselja na okupiranoj [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]], koje se smatra nezakonitim prema međunarodnom pravu.<ref name="NYT">{{cite web|url=https://www.nytimes.com/interactive/2015/03/12/world/middleeast/netanyahu-west-bank-settlements-israel-election.html|title=Netanyahu and the Settlements|work=The New York Times|access-date=2 January 2023|date=12 March 2015|archive-date=13 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221213053804/https://www.nytimes.com/interactive/2015/03/12/world/middleeast/netanyahu-west-bank-settlements-israel-election.html|url-status=live}}</ref> Godine 2019. Netanyahu je optužen za kršenje povjerenja, mito i prevaru,<ref name=toi21nov>{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22 November 2019 |work=[[The Times of Israel]] |date=21 November 2019 |archive-date=28 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182456/https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |url-status=live }}</ref> i odrekao se svih ministarskih mjesta, osim premijera.<ref name=haaretznov23 /><ref name=toinov23>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=The Times of Israel|date=23 November 2019|access-date=23 November 2019|author=<!--Not stated-->|archive-date=28 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182549/https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|url-status=live}}</ref> [[Izraelska politička kriza (2018–2022)|Izraelska politička kriza 2018–2022]] dovela je do sporazuma o rotaciji između Netanyahua i [[Benny Gantz|Bennyja Gantza]].<ref>{{cite web|title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en|date=21 November 2019|access-date=21 November 2019|first=Gil|last=Hoffman|archive-date=7 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201007101227/https://www.jpost.com/israel-news/rivlin-edelstein-beg-mks-to-prevent-third-election-608584|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |newspaper=[[The Washington Post]] |date=17 May 2020 |access-date=20 May 2020 |archive-date=17 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210417084348/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |url-status=live }}</ref> To je propalo 2020, što je dovelo do izbora u martu 2021. U junu 2021. Netanyahu je smijenjen s premijerske pozicije, prije nego što se vratio nakon izbora 2022. Netanyahuova koalicija je nastavila sa reformom pravosuđa, što je naišlo na proteste početkom 2023. U oktobru 2023. Izrael je pretrpio veliki napad palestinskih grupa predvođenih [[Hamas|Hamasom]], što je izazvalo [[rat Izrael-Hamas]]. Zbog propusta da predvidi napad, Netanyahu je kritikovan zbog predsjedavanja najvećim izraelskim obavještajnim neuspjehom u posljednjih 50 godina,<ref>{{cite news |url=https://www.thetimes.co.uk/article/unthinkable-security-lapse-netanyahu-watch-analysis-israel-palestine-hamas-wxf5dd97f |title=Israel-Gaza conflict: Unthinkable security lapse on Netanyahu's watch |work=The Times |access-date=14 October 2023 |archive-date=28 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028183017/https://www.thetimes.co.uk/article/unthinkable-security-lapse-netanyahu-watch-analysis-israel-palestine-hamas-wxf5dd97f |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.telegraphindia.com/india/israelis-question-prime-minister-benjamin-netanyahu-on-colossal-failure-on-security-establishment/cid/1972740 |title=Israelis question Prime Minister Benjamin Netanyahu on 'colossal failure' on security establishment |work=The Telegraph Online |access-date=14 October 2023 |archive-date=28 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182415/https://www.telegraphindia.com/india/israelis-question-prime-minister-benjamin-netanyahu-on-colossal-failure-on-security-establishment/cid/1972740 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theaustralian.com.au/commentary/shocking-failure-of-israeli-security-a-blow-to-netanyahu/news-story/ba924d39fea487b748b9614e205fa365 |title=Netanyahu may end up the highest-ranking casualty of this attack |work=The Australian |access-date=14 October 2023 |archive-date=26 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026211712/https://www.theaustralian.com.au/commentary/shocking-failure-of-israeli-security-a-blow-to-netanyahu/news-story/ba924d39fea487b748b9614e205fa365 |url-status=live }}</ref> i suočio se s protestima koji su tražili njegovu smjenu.<ref>{{Cite news |title=Thousands Protest Across Israel Against Netanyahu's Government |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-20/ty-article/.premium/thousands-protest-across-israel-against-netanyahus-government/0000018d-282a-dd75-addd-faeb1faf0000 |access-date=29 January 2024 |work=Haaretz |language=en |archive-date=29 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240129002825/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-20/ty-article/.premium/thousands-protest-across-israel-against-netanyahus-government/0000018d-282a-dd75-addd-faeb1faf0000 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |date=20 January 2024 |title=Protesters call for change to Netanyahu government |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/protesters-tel-aviv-call-change-netanyahu-government-2024-01-20/ |work=Reuters}}</ref> Netanyahuova vlada je [[Genocid u Gazi|optužena za genocid]],<ref>{{cite web |last=Eghbariah |first=Rabea |date=21 November 2023 |title=The Harvard Law Review Refused to Run This Piece About genocide in Gaza |url=https://www.thenation.com/article/archive/harvard-law-review-gaza-israel-genocide/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231206163957/https://www.thenation.com/article/archive/harvard-law-review-gaza-israel-genocide/ |archive-date=6 December 2023 |access-date=21 March 2024 |work=The Nation |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite web |date=16 November 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |access-date=21 March 2024 |work=UN |archive-date=24 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite magazine |last=Burga |first=Solcyre |date=14 November 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |access-date=21 March 2024 |magazine=Time |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |url-status=bot: unknown }}</ref> što je kulminiralo u predmetu [[Južna Afrika protiv Izraela]] pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u decembru 2023.<ref>{{cite web |last=Powell |first=Anita |date=4 January 2024 |title=South Africa to take Israel to Top UN Court on Genocide Claim in Gaza |url=https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html |access-date=21 March 2024 |work=Voice of America |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106225145/https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite report |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf |title=Proceedings instituted by South Africa against the State of Israel on 29 December 2023 |date=29 December 2023 |access-date=21 March 2024 |work=International Court of Justice |archive-date=5 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 |url-status=live }}</ref> U maju 2024, [[Karim Khan]], tužilac [[Međunarodn krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], najavio je svoju namjeru da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua i drugih članova njegovog kabineta za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], u okviru [[Istraga Međunarodnog krivičnog suda u Palestini|istrage MKS-a u Palestini]].<ref name="ICCAW">{{cite web |last=Khan |first=Karim A.A. |title=Statement of ICC Prosecutor Karim A.A. Khan KC: Applications for arrest warrants in the situation in the State of Palestine |url=https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |website=icc-cpi.int |publisher=International Criminal Court |access-date=20 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520105912/https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |archive-date=20 May 2024 |date=20 May 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ray |first=Siladitya |date=20 May 2024 |title=ICC Seeks Arrest Warrants For Benjamin Netanyahu And Hamas Leader Yahya Sinwar |url=https://www.forbes.com/sites/siladityaray/2024/05/20/icc-seeks-arrest-warrants-for-benjamin-netanyahu-and-hamas-leader-yahya-sinwar/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20240522012326/https://www.forbes.com/sites/siladityaray/2024/05/20/icc-seeks-arrest-warrants-for-benjamin-netanyahu-and-hamas-leader-yahya-sinwar/?sh=7675a4ec5815 |archive-date=22 May 2024 |access-date=22 May 2024 |website=[[Forbes]] |language=en}}</ref><ref name="ICCAW CNN">{{Cite web |last=Kottasová |first=Ivana |date=20 May 2024 |title=EXCLUSIVE: ICC seeks arrest warrants against Sinwar and Netanyahu for war crimes over October 7 attack and Gaza war |url=https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |access-date=20 May 2024 |website=CNN |language=en |archive-date=20 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520113208/https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |url-status=live }}</ref> U novembru 2024. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanyahua zajedno sa [[Yoav Gallant|Yoavom Gallantom]] i [[Mohammed Deif|Mohammedom Deifom]].<ref name="ICC Warrant">{{cite news |last1=Roth |first1=Andrew |last2=Borger |first2=Julian |title=ICC issues arrest warrant for Benjamin Netanyahu for alleged Gaza war crimes |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/21/icc-issues-arrest-warrant-for-benjamin-netanyahu-israel |access-date=21 November 2024 |work=[[The Guardian]] |date=21 November 2021}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-11-21 |title=Top war-crimes court issues arrest warrants for Netanyahu and others in Israel-Hamas fighting |url=https://apnews.com/article/icc-israel-hamas-warrants-netanyahu-palestinian-arrest-73c854d072e0a1a41b19b2cb2cdd07fa |access-date=2024-11-22 |website=AP News |language=en}}</ref> ==Rani život== [[File:Netanyahu's military service I.jpg|thumb|upright|left|Fotografija Netanyahua iz 1967. koju su izradile [[Izraelske odbrambene snage]]]] Netanyahu je rođen u [[Tel Aviv]]u od sekularnih jevrejskih roditelja, a odrastao je u [[Jerusalem]]u i neko vrijeme u [[Philadelphia|Philadelphiji]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Vratio se u Izrael po završetku srednje škole 1967. godine da bi se pridružio Izraelskim odbrambenim snagama, nedugo nakon šestodnevnog rata.<ref name=Moyer>{{cite news|last1=Moyer |first1=Justin |date=3. 3. 2015 |title=Why Benjamin Netanyahu is so tough: He's from Philadelphia |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-url=https://www.webcitation.org/6WoQr541Q?url=http://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |archive-date=5. 3. 2015 |access-date=5. 3. 2015}}</ref> Netanyahu je postao vođa tima u jedinici specijalnih snaga Sayeret Matkal i sudjelovao je u mnogim misijama, uključujući operaciju ''Dar'' (1968) i operaciju ''Izotop'' (1972), tokom koje je pogođen u rame.<ref name="David Remnick">{{cite magazine |url=http://www.newyorker.com/online/blogs/newsdesk/2013/01/bibis-blues.html|title=Bibi's Blues|first=David|last= Remnick |date=23. 1. 2013|magazine=The New Yorker|author-link=David Remnick}}</ref><ref>{{cite web |first=Judy |last=Dempsey |date=3. 5. 2012 |url=http://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |title=The Enduring Influence of Benjamin Netanyahu's Father |website=Carnegie Europe |access-date=29. 1. 2021 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224061927/https://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |url-status=dead }}</ref> Netanyahu se borio na prvoj crti bojišnica u ratu za oduzimanje i u [[Jomkipurski rat|jokimpurskom ratu]] 1973. godine, sudjelujući u prepadima specijalnih snaga duž [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i vodeći napad komandosa duboko u [[Sirija|sirijsku]] teritoriju.<ref name="Sayeret Matkal is 50 years old">{{cite web|first=Amir|last=Buhbut|url=http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|title=Sayeret Matkal is 50 years old|website=[[NRG Maariv]]|access-date=29. 1. 2021|archive-date=14. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014060839/http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|url-status=dead}}</ref><ref name="ginsburg1">{{cite news|first=Mitch|last=Ginsburg|date=25. 10. 2012|url=http://www.timesofisrael.com/saving-sergeant-netanyahu/#!|title=Saving Sergeant Netanyahu|newspaper=[[The Times of Israel]]}}</ref> Stekao je čin kapetana prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|masačusetskom institutu za tehnologiju]], diplomirao je i magistrirao, Netanyahu je postao ekonomski savjetnik za [[Boston]] Consulting Group. Vratio se u Izrael 1978. godine i osnovao protuteroristički institut ''Yonatan Netanyahu'', nazvan po njegovom bratu Yonatan Netanyahuu, koji je poginuo vodeći operaciju Entebbe. ==Rana politička karijera== [[Datoteka:Houghton house Netanyahu Albright Arafat.jpg|mini|lijevo|Netanyahu sa američkom državnom sekretarkom [[Madeleine Albright]] i palestinskim predsjednikom [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]] na Memorandumu na rijeci Wye, 1998.]] Netanyahua je 1984. godine [[Premijer Izraela|premijer]] Yitzhak Shamir imenovao za stalnog predstavnika Izraela pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], ulogu koju je obnašao do 1988. godine. Po povratku u Izrael, izabran je u [[Kneset]], a 1993. godine izabran je za predsjednika Likuda. Vodio je stranku do pobjede na izborima 1996. i imenovan je za najmlađeg izraelskog premijera ikad. Nakon odsluženja jednog mandata, Netanyahu i Likud teško su poraženi na izborima 1999. godine od stranke Jedan Izrael Ehuda Baraka; Netanyahu se odlučio potpuno povući iz politike i ušao je u privatni sektor. Međutim, nekoliko godina kasnije, nakon što je njegov nasljednik na mjestu predsjednika Likuda [[Arijel Šaron]] postao premijer, Netanyahu se odlučio vratiti u politiku, služio je kao ministar vanjskih poslova i ministar financija. Kao ministar finansija, ppokrenuo je velike reforme izraelske ekonomije koje su komentatori pripisivali značajnim poboljšanjima njegovih naknadnih ekonomskih performansi.<ref>{{cite book|first=Thomas G.|last=Mitchell|title=Likud Leaders|publisher=[[McFarland (publishing)|McFarland]]|location=Jefferson, North Carolina|date=2015|isbn=978-0786497133|page=186}}</ref> Netanyahu se kasnije sukobio sa Šaronom, dajući na kraju ostavku zbog neslaganja u vezi s planom razdvajanja [[Pojas Gaze|Gaze]]. Vratio se na čelo Likuda u decembru 2005. godine nakon što je Šaron odstupio i osnovao novu stranku, [[Kadima]].<ref>{{cite news |title=Netanyahu elected as Likud party chairman |url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |publisher=Xinhua News Agency |date=20. 12. 2005 |access-date=27. 7. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060227183818/http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |archive-date=27. 2. 2006}}</ref> ==Premijer== [[Datoteka:Med-Netan.jpeg|mini|desno|Netanyahu na sastanku sa predsjednikom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]] u Rusiji, 24. mart 2011.]] Iako je Likud na izborima za [[Kadima|Kadimu]] 2009. završio na drugom mjestu, Netanyahu je uspio sastaviti koalicijsku vladu s drugim desničarskim strankama i po drugi put je postao [[Premijer Izraela|premijer]].<ref>{{cite news |first=Gil|last=Hoffman|title= Kadima wins, but rightist bloc biggest |url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385 |newspaper=[[The Jerusalem Post]] |date=10. 2. 2009 |access-date=17. 6. 2012}}</ref><ref name=swornh>{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israel's prime minister |url=http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |newspaper=Haaretz |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013}}</ref><ref name=swornr>{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israeli prime minister |first=Jeffrey |last=Heller |url=https://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |work=Reuters |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141329/http://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |url-status=dead }}</ref> Vodio je Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015. godine.<ref>{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2= Birnbaum|date=20. 3. 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|publisher=[[Condé Nast]]|location=New York City}}</ref> Nakon što su izbori u aprilu 2019. rezultirali time da nijedna stranka nije mogla formirati vladu, održali su se drugi izbori 2019. godine. Na izborima u septembru 2019. godine, centristička stranka Plavo-bijeli, koju vodi Benny Gantz, završila je malo ispred Netanyahuovog Likuda; međutim, ni Netanyahu ni Gantz nisu uspjeli formirati vladu.<ref>{{cite web |title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en |date=21. 11. 2019|access-date=21. 11. 2019|author=Gil Hoffman}}</ref> Nakon nastavka političkog zastoja, ovo je riješeno kad su Likud i Plavo-bijeli postigli koalicijski sporazum nakon izraelskih zakonodavnih izbora 2020. godine. Prema uvjetima sporazuma, premijersko mjesto rotiralo bi se između Netanyahua i Bennyja Gantza, u kojem je Gantz trebao naslijediti Netanyahua u novembru 2021. godine.<ref>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |work=[[The Washington Post]] |date=17. 5. 2020 |access-date=20. 5. 2020}}</ref> U decembru 2020. ova je koalicija propala i novi izbori održani su u martu 2021. Netanyahu je vodio Izraelov odgovor na [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]] i na izraelsko-palestinski konflikt 2021. godine. Netanyahu je svoju bliskost sa bivšim [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkim predsjednikom]] [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] usredsredio na svoj politički apel u Izraelu iz 2016. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|date=9. 11. 2020|via=NYTimes.com}}</ref> Od decembra 2016. godine, Netanyahu je pod istragom zbog korupcije od strane izraelske policije i tužilaca.<ref>{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-prime-minister-benjamin-netanyahu-indicted-bribe-fraud-charges-n977571|title=Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu to be indicted on corruption charges|date=28. 2. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=NBC News}}</ref> 21. novembra 2019. godine, optužen je za kršenje povjerenja, primanje mita i prijevaru.<ref>{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22. 11. 2019 |work=Times of Israel |date=21. 11. 2019}}</ref> Zbog optužnice, Netanyahu se zakonski morao odreći svih svojih funkcija u ministarstvima, osim one premijera.<ref>{{cite news|url=https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-netanyahu-to-relinquish-ministerial-portfolios-in-coming-days-1.8166032|title=Netanyahu to Relinquish Ministerial Portfolios in Coming Days|first=Chaim|last=Levinson|publisher=Haaretz|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=[[The Times of Israel]]|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019|author=[[Staff writer]]}}</ref> U pozadini [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u Izraelu i Netanyahuova krivičnog postupka, ispred premijerove rezidencije izbile su opsežne demonstracije protiv njega. Nakon toga, Netanyahu je naredio da se demonstracije rasprše pomoću posebnih propisa [[COVID-19]], ograničavajući ih na 20 ljudi i na udaljenosti od 1.000 metara od njihovih domova.<ref>{{Cite web|url=https://www.i24news.tv/en/news/israel/1601443382-israel-parliament-votes-to-restrict-demonstrations-amid-2nd-national-lockdown|title=i24NEWS|website=www.i24news.tv}}</ref> Međutim, postignuto je upravo suprotno; demonstracije su proširene i raširene u preko 1.000 centara.<ref>{{Cite web|url=https://www.maariv.co.il/breaking-news/Article-793159|title="הדגלים השחורים" מפגינים במעל לכ-1,000 מוקדים ברחבי הארץ|website=www.maariv.co.il}}</ref> Do marta 2021. godine, Izrael je postao zemlja sa najviše [[Vakcina protiv bolesti COVID-19|vakcinisane]] populacije po glavi stanovnika na svijetu protiv COVID-a 19.<ref>{{Cite web|title=Israel's COVID-19 Vaccination Rollout Is Slowing at a Critical Moment. That's a Warning for the Rest of Us|url=https://time.com/5947967/israel-covid-vaccine-rollout/|url-status=live|date=19. 3. 2021|website=[[Time Magazine]]}}</ref> Nakon eskalacije napetosti u [[Jerusalem]]u u maju 2021, [[Hamas]] je ispalio rakete na Izrael iz [[Gaza (grad)|Gaze]], što je Netanyahua potaknulo da pokrene operaciju "Čuvar zidova" koja je trajala jedanaest dana.<ref>{{cite news |title=Netanyahu, defense chiefs call operation 'game-changing' defeat of Hamas |last=Harkov |first=Lahav |url=https://www.jpost.com/breaking-news/netanyahu-not-everything-is-known-to-public-and-hamas-668761 |newspaper=Jerusalem Post |date=21. 5. 2021 |access-date=26. 5. 2021}}</ref> Nakon operacije, izraelski političar i čelnik saveza Yamina, [[Naftali Bennett]], najavio je da je pristao na dogovor s Yairom Lapidom o formiranju koalicijske vlade koja bi Netanyahua zbacila s mjesta premijera ako se sprovede. Dana 2. juna 2021. godine, Bennett je potpisao koalicijski sporazum s Lapidom.<ref>{{Cite web|date=30. 5. 2021|title=Israeli opposition figures reach deal aimed at ousting Netanyahu|url=http://www.theguardian.com/world/2021/may/30/israel-opposition-netanyahu-lapid-bennett|access-date=30. 5. 2021|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bennett announces plan to form gov't with Lapid that will oust Netanyahu|url=https://www.jpost.com/breaking-news/yesh-atid-new-hope-teams-to-meet-669589|access-date=30. 5. 2021|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}</ref> Jedanaest dana nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma, 13. juna, Netanyahu je svrgnut sa pozicije premijera, okončavši svoju vladavinu dugu 12 godina.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/izrael-i-zvanicno-dobio-novu-vladu-okoncana-vladavina-benjamina-netanyahua-duga-12-godina/210613084|title=Izrael i zvanično dobio novu vladu: Okončana vladavina Benjamina Netanyahua duga 12 godina|work=Klix.ba|access-date=13. 6. 2021}}</ref> ===Mirovni proces=== [[Datoteka:President Trump and The First Lady Participate in an Abraham Accords Signing Ceremony (50346326831).jpg|mini|desno|Netanyahu i [[Donald Trump]] tokom potpisivanja Abrahamovog sporazuma 15. septembra 2020.]] Bivši [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američki državni sekretar]] [[Rex Tillerson]] rekao je da je Netanyahu 22. maja 2017. godine Donaldu Trumpu pokazao lažni i izmijenjeni videozapis [[Palestina (država)|palestinskog]] predsjednika [[Mahmoud Abbas|Mahmouda Abbasa]] koji poziva na ubijanje djece. Bilo je to u vrijeme kada je Trump razmišljao je li Izrael prepreka miru. Netanyahu je Trumpu pokazao lažni video za promjenu stava u izraelsko-palestinskom sukobu.<ref>{{Cite web|url=https://www.haaretz.com/us-news/netanyahu-used-doctored-video-of-abbas-to-influence-trump-s-policy-woodward-reveals-1.9149688|title=Netanyahu used doctored video of Abbas to influence Trump's policy, Woodward reveals|website=Haaretz.com}}</ref> Abrahamovi sporazumi uz posredovanje SAD-a složili su se na punu normalizaciju odnosa između Izraela i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], odnosno [[Bahrein]]a.<ref>{{cite web |title=The Abraham Accords |publisher=U.S. Department of States |url=https://www.state.gov/the-abraham-accords/}}</ref> Ovo je prvi put da je bilo koja [[Arapski svijet|arapska zemlja]] normalizirala odnose s Izraelom od [[Jordan]]a 1994. godine. Ugovore su potpisali ministar vanjskih poslova Bahreina, ministar vanjskih poslova UAE-a i Netanyahu 15. septembra 2020. na južnom travnjaku [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]<ref>{{cite web |title=Israel, UAE and Bahrain sign Abraham Accord; Trump says "dawn of new Middle East" |work=Press Trust of India |publisher=The Hindu |date=16. 9. 2020 |url=https://www.thehindu.com/news/international/israel-uae-and-bahrain-sign-abraham-accord-trump-says-dawn-of-new-middle-east/article32616867.ece}}</ref> 23. oktobra 2020. godine, Trump je najavio da će [[Sudan]] početi normalizirati veze s Izraelom, što ga čini trećom arapskom državom koja je to učinila kao dio Abrahamovog sporazuma uz posredovanje Trumpove administracije.<ref>{{cite news |title=Trump Announces US-Brokered Israel-Sudan Normalization |url=https://www.voanews.com/middle-east/trump-announces-us-brokered-israel-sudan-normalization |work=Voice of America (VOA) |date=23. 10. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title=Yes, Israeli-Sudanese normalization is a big deal |url=https://asiatimes.com/2020/10/yes-israeli-sudanese-normalization-is-a-big-deal/ |work=Asia Times |date=24. 10. 2020}}</ref> Sudan se borio u ratovima protiv Izraela 1948. i 1967. godine.<ref>{{cite news |title='Yes, yes, yes': Why peace with Khartoum would be true paradigm shift for Israel |url=https://www.timesofisrael.com/yes-yes-yes-why-peace-with-khartoum-would-be-true-paradigm-shift-for-israel/ |work=The Times of Israel |date=23. 10. 2020}}</ref> Netanyahu se zahvalio "predsjedniku Trumpu i njegovom timu prije svega", rekavši da "zajedno s njim mijenjamo istoriju ... uprkos svim stručnjacima i komentatori koji su rekli da je to nemoguće. Izrael je bio potpuno izoliran i rekli su nam da idemo u politički cunami. Ono što se događa je potpuno suprotno."<ref>{{cite news |title=Netanyahu hints at Israel role in past Sudan raids, hails Mideast's changing map |url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-hints-at-israeli-role-in-sudan-bombings-predicts-more-peace-deals/ |work=The Times of Jerusalem |date=24. 10. 2020}}</ref> Uslijedilo je uspostavljanje odnosa [[Maroko|Maroka]] sa Izraelom u decembru.<ref>{{Cite news|date=11. 12. 2020|title=Morocco latest country to normalise ties with Israel in US-brokered deal|work=[[BBC]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-55266089}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Benjamin Netanyahu}} *{{Official website|http://www.netanyahu.org.il/en/}} *{{IMDb name|1386592}} *{{C-SPAN|benjaminnetanyahu}} *{{Twitter}} *{{Facebook}} *{{Instagram}} {{Premijeri Izraela}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Netanyahu, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]] [[Kategorija:Izraelski političari]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] fi5rg19gszx7hfet9u0iuxjp3vfdje3 3668473 3668471 2024-11-22T07:12:14Z Panasko 146730 [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3668473 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Benjamin Netanyahu | slika = Benjamin Netanyahu, February 2023.jpg | redoslijed = 9. [[premijer Izraela]] | vrijeme_na_vlasti = 29. decembar 2022 – | prethodnik = [[Yair Lapid]] | nasljednik = | vrijeme_na_vlasti2 = 31. mart 2009 – 13. juni 2021. | prethodnik2 = [[Ehud Olmert]] | nasljednik2 = [[Naftali Bennett]] | vrijeme_na_vlasti3 = 18. juni 1996 – 6. juli 1999. | prethodnik3 = Shimon Peres | nasljednik3 = Ehud Barak | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1949|10|21}} | mjesto_rođenja = [[Tel Aviv]], [[Izrael]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | puno_ime = | nacionalnost = | etnicitet = | politička_stranka = [[Likud]] | supruga = Miriam Weizmann <small>(1972–1978)</small><br />Fleur Cates <small>(1981–1984)</small><br />Sara Ben-Artzi <small>(1991–trenutno)</small> | djeca = 3 | obrazovanje = | vjera = | potpis = [[Datoteka:Benjamin Netanyahu Signature.svg|60px]] }} '''Benjamin Netanyahu''' (rođen 21. oktobra 1949) jest [[izrael]]ski političar i [[premijer Izraela]] od decembra 2022. godine. prethodno je obavljao istu funkciju od 1996. do 1999, i od 2009. do 2021.<ref>{{Cite web |first1=Rob |last1=Picheta |first2=Hadas |last2=Gold |first3=Amir |last3=Tal |date=29 December 2022 |title=Benjamin Netanyahu sworn in as leader of Israel's likely most right-wing government ever |url=https://www.cnn.com/2022/12/29/middleeast/israel-benjamin-netanyahu-swearing-in-intl/index.html |access-date=29 December 2022 |website=CNN |language=en |archive-date=28 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230228233951/https://www.cnn.com/2022/12/29/middleeast/israel-benjamin-netanyahu-swearing-in-intl/index.html |url-status=live }}</ref> Aktuelni je predsjednik nacionalno-liberalne i [[Konzervativizam|konzervativne]] stranke [[Likud]]. Netanyahu je premijer s ukupnim najdužim stažem u izraelskoj historiji i prvi koji je rođen u Izraelu nakon izraelske deklaracije o nezavisnosti.<ref>{{cite web | last1=Heller | first1=Aron | title=Netanyahu makes history as Israel's longest-serving leader | url=https://www.apnews.com/a8a9d3c598954ca6803710e375117156 | date=17. 7. 2019 | publisher=[[Associated Press]] | access-date=17. 7. 2019}}</ref><ref>{{cite web | last1=Williams | first1=Dan | title=Bruised but driven, Netanyahu becomes Israel's longest-serving PM | url=https://www.reuters.com/article/us-israel-netanyahu/bruised-but-driven-netanyahu-becomes-israels-longest-serving-pm-idUSKCN1UD1GV | date=18. 7. 2019 | work=[[Reuters]] | access-date=18. 7. 2019}}</ref> Rođen od sekularnih jevrejskih roditelja, odrastao je u zapadnom [[Jerusalem|Jerusalemu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Vratio se u Izrael 1967. da bi se pridružio [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama]] i služio u specijalnim snagama Sayeret Matkal kao kapetan prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskom institutu za tehnologiju]], radio je za ''Boston Consulting Group'' i vratio se u Izrael 1978. godine da bi osnovao ''Yonatan Netanyahu Anti-Terror Institute''. Između 1984. i 1988. Netanyahu je bio izraelski ambasador pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]]. Postao je istaknut nakon izbora za predsjednika Likuda 1993, postavši lider opozicije. Na općim izborima 1996. Netanyahu je postao prvi izraelski premijer izabran direktno glasanjem, i njegov najmlađi. Poražen je na izborima 1999. i povukao se iz politike, ušavši u privatni sektor. Vratio se i služio kao ministar vanjskih poslova i finansija, pokrenuvši ekonomske reforme,<ref>{{cite book|last=Mitchell|first=Thomas G.|title=Likud Leaders|date=2015|publisher=[[McFarland & Company|McFarland]]|isbn=978-0-7864-9713-3|location=Jefferson, North Carolina|page=186}}</ref><ref>{{cite news |title=Netanyahu Gets Tough to Transform Israel's Economy |url=https://www.nytimes.com/2004/10/24/world/middleeast/netanyahu-gets-tough-to-transform-israels-economy.html |newspaper=The New York Times |date=24 October 2004 |access-date=4 January 2023 |archive-date=29 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029190644/https://www.nytimes.com/2004/10/24/world/middleeast/netanyahu-gets-tough-to-transform-israels-economy.html |url-status=live }}</ref> prije nego što je podnio ostavku zbog plana povlačenja iz [[Gaza (grad)|Gaze]]. Netanyahu se vratio u vodstvo Likuda 2005.<ref name="xinh" /> i bio je vođa opozicije između 2006. i 2009. Nakon izbora za 2009, Netanyahu je formirao koaliciju sa drugim desničarskim strankama i ponovo postao premijer.<ref>{{cite news|first=Gil|last=Hoffman|title=Kadima wins, but rightist bloc biggest|url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385|newspaper=[[The Jerusalem Post]]|date=10 February 2009|access-date=17 June 2012|archive-date=27 January 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130127225603/http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385|url-status=live}}</ref><ref name="swornh">{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israel's prime minister |url=http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |newspaper=Haaretz |date=31 March 2009 |access-date=10 March 2013 |archive-date=22 October 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022143957/http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |url-status=live }}</ref><ref name="swornr">{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israeli prime minister |first=Jeffrey |last=Heller |url=https://www.reuters.com/article/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |publisher=Reuters |date=31 March 2009 |access-date=10 March 2013 |archive-date=24 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141329/http://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |url-status=live }}</ref> On je doveo Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015.<ref>{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2=Birnbaum|date=20 March 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|location=New York City|access-date=21 March 2015|archive-date=22 March 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150322104203/http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|url-status=live}}</ref> Svoju bliskost s [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]], prijateljem od 1980-ih, učinio centralnim za njegovu privlačnost iz 2016.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20201109100810/https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html |archive-date=9 November 2020 |url-access=limited |url-status=live|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|newspaper=[[The New York Times]]|date=9 November 2020}}</ref> Tokom prvog Trumpovog predsjedništva, SAD su priznale [[Američko priznanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela|Jerusalem kao glavni grad Izraela]], izraelski suverenitet nad [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]] i posredovali su u [[Abrahamski sporazumi|Abrahamskim sporazumima]], sporazumima o normalizaciji između Izraela i [[Arapski svijet|arapskog svijeta]]. Netanyahu se suočio s kritikama zbog proširenja izraelskih naselja na okupiranoj [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]], koje se smatra nezakonitim prema međunarodnom pravu.<ref name="NYT">{{cite web|url=https://www.nytimes.com/interactive/2015/03/12/world/middleeast/netanyahu-west-bank-settlements-israel-election.html|title=Netanyahu and the Settlements|work=The New York Times|access-date=2 January 2023|date=12 March 2015|archive-date=13 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221213053804/https://www.nytimes.com/interactive/2015/03/12/world/middleeast/netanyahu-west-bank-settlements-israel-election.html|url-status=live}}</ref> Godine 2019. Netanyahu je optužen za kršenje povjerenja, mito i prevaru,<ref name=toi21nov>{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22 November 2019 |work=[[The Times of Israel]] |date=21 November 2019 |archive-date=28 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182456/https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |url-status=live }}</ref> i odrekao se svih ministarskih mjesta, osim premijera.<ref name=haaretznov23 /><ref name=toinov23>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=The Times of Israel|date=23 November 2019|access-date=23 November 2019|author=<!--Not stated-->|archive-date=28 October 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182549/https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|url-status=live}}</ref> [[Izraelska politička kriza (2018–2022)|Izraelska politička kriza 2018–2022]] dovela je do sporazuma o rotaciji između Netanyahua i [[Benny Gantz|Bennyja Gantza]].<ref>{{cite web|title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en|date=21 November 2019|access-date=21 November 2019|first=Gil|last=Hoffman|archive-date=7 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201007101227/https://www.jpost.com/israel-news/rivlin-edelstein-beg-mks-to-prevent-third-election-608584|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |newspaper=[[The Washington Post]] |date=17 May 2020 |access-date=20 May 2020 |archive-date=17 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210417084348/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |url-status=live }}</ref> To je propalo 2020, što je dovelo do izbora u martu 2021. U junu 2021. Netanyahu je smijenjen s premijerske pozicije, prije nego što se vratio nakon izbora 2022. Netanyahuova koalicija je nastavila sa reformom pravosuđa, što je naišlo na proteste početkom 2023. U oktobru 2023. Izrael je pretrpio veliki napad palestinskih grupa predvođenih [[Hamas|Hamasom]], što je izazvalo [[rat Izrael-Hamas]]. Zbog propusta da predvidi napad, Netanyahu je kritikovan zbog predsjedavanja najvećim izraelskim obavještajnim neuspjehom u posljednjih 50 godina,<ref>{{cite news |url=https://www.thetimes.co.uk/article/unthinkable-security-lapse-netanyahu-watch-analysis-israel-palestine-hamas-wxf5dd97f |title=Israel-Gaza conflict: Unthinkable security lapse on Netanyahu's watch |work=The Times |access-date=14 October 2023 |archive-date=28 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028183017/https://www.thetimes.co.uk/article/unthinkable-security-lapse-netanyahu-watch-analysis-israel-palestine-hamas-wxf5dd97f |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.telegraphindia.com/india/israelis-question-prime-minister-benjamin-netanyahu-on-colossal-failure-on-security-establishment/cid/1972740 |title=Israelis question Prime Minister Benjamin Netanyahu on 'colossal failure' on security establishment |work=The Telegraph Online |access-date=14 October 2023 |archive-date=28 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231028182415/https://www.telegraphindia.com/india/israelis-question-prime-minister-benjamin-netanyahu-on-colossal-failure-on-security-establishment/cid/1972740 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.theaustralian.com.au/commentary/shocking-failure-of-israeli-security-a-blow-to-netanyahu/news-story/ba924d39fea487b748b9614e205fa365 |title=Netanyahu may end up the highest-ranking casualty of this attack |work=The Australian |access-date=14 October 2023 |archive-date=26 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231026211712/https://www.theaustralian.com.au/commentary/shocking-failure-of-israeli-security-a-blow-to-netanyahu/news-story/ba924d39fea487b748b9614e205fa365 |url-status=live }}</ref> i suočio se s protestima koji su tražili njegovu smjenu.<ref>{{Cite news |title=Thousands Protest Across Israel Against Netanyahu's Government |url=https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-20/ty-article/.premium/thousands-protest-across-israel-against-netanyahus-government/0000018d-282a-dd75-addd-faeb1faf0000 |access-date=29 January 2024 |work=Haaretz |language=en |archive-date=29 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240129002825/https://www.haaretz.com/israel-news/2024-01-20/ty-article/.premium/thousands-protest-across-israel-against-netanyahus-government/0000018d-282a-dd75-addd-faeb1faf0000 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite news |date=20 January 2024 |title=Protesters call for change to Netanyahu government |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/protesters-tel-aviv-call-change-netanyahu-government-2024-01-20/ |work=Reuters}}</ref> Netanyahuova vlada je [[Genocid u Gazi|optužena za genocid]],<ref>{{cite web |last=Eghbariah |first=Rabea |date=21 November 2023 |title=The Harvard Law Review Refused to Run This Piece About genocide in Gaza |url=https://www.thenation.com/article/archive/harvard-law-review-gaza-israel-genocide/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231206163957/https://www.thenation.com/article/archive/harvard-law-review-gaza-israel-genocide/ |archive-date=6 December 2023 |access-date=21 March 2024 |work=The Nation |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite web |date=16 November 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |access-date=21 March 2024 |work=UN |archive-date=24 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite magazine |last=Burga |first=Solcyre |date=14 November 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |access-date=21 March 2024 |magazine=Time |archive-date=25 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |url-status=bot: unknown }}</ref> što je kulminiralo u predmetu [[Južna Afrika protiv Izraela]] pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] u decembru 2023.<ref>{{cite web |last=Powell |first=Anita |date=4 January 2024 |title=South Africa to take Israel to Top UN Court on Genocide Claim in Gaza |url=https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html |access-date=21 March 2024 |work=Voice of America |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106225145/https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html |url-status=live }}</ref><ref>{{cite report |url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf |title=Proceedings instituted by South Africa against the State of Israel on 29 December 2023 |date=29 December 2023 |access-date=21 March 2024 |work=International Court of Justice |archive-date=5 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 |url-status=live }}</ref> U maju 2024, [[Karim Khan]], tužilac [[Međunarodn krivični sud|Međunarodnog krivičnog suda]], najavio je svoju namjeru da podnese zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje Netanyahua i drugih članova njegovog kabineta za [[Ratni zločin|ratne zločine]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], u okviru [[Istraga Međunarodnog krivičnog suda u Palestini|istrage MKS-a u Palestini]].<ref name="ICCAW">{{cite web |last=Khan |first=Karim A.A. |title=Statement of ICC Prosecutor Karim A.A. Khan KC: Applications for arrest warrants in the situation in the State of Palestine |url=https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |website=icc-cpi.int |publisher=International Criminal Court |access-date=20 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520105912/https://www.icc-cpi.int/news/statement-icc-prosecutor-karim-aa-khan-kc-applications-arrest-warrants-situation-state |archive-date=20 May 2024 |date=20 May 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ray |first=Siladitya |date=20 May 2024 |title=ICC Seeks Arrest Warrants For Benjamin Netanyahu And Hamas Leader Yahya Sinwar |url=https://www.forbes.com/sites/siladityaray/2024/05/20/icc-seeks-arrest-warrants-for-benjamin-netanyahu-and-hamas-leader-yahya-sinwar/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20240522012326/https://www.forbes.com/sites/siladityaray/2024/05/20/icc-seeks-arrest-warrants-for-benjamin-netanyahu-and-hamas-leader-yahya-sinwar/?sh=7675a4ec5815 |archive-date=22 May 2024 |access-date=22 May 2024 |website=[[Forbes]] |language=en}}</ref><ref name="ICCAW CNN">{{Cite web |last=Kottasová |first=Ivana |date=20 May 2024 |title=EXCLUSIVE: ICC seeks arrest warrants against Sinwar and Netanyahu for war crimes over October 7 attack and Gaza war |url=https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |access-date=20 May 2024 |website=CNN |language=en |archive-date=20 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240520113208/https://www.cnn.com/2024/05/20/middleeast/icc-israel-hamas-arrest-warrant-war-crimes-intl/index.html |url-status=live }}</ref> U novembru 2024. Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje Netanyahua zajedno sa [[Yoav Gallant|Yoavom Gallantom]] i [[Mohammed Deif|Mohammedom Deifom]].<ref name="ICC Warrant">{{cite news |last1=Roth |first1=Andrew |last2=Borger |first2=Julian |title=ICC issues arrest warrant for Benjamin Netanyahu for alleged Gaza war crimes |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/21/icc-issues-arrest-warrant-for-benjamin-netanyahu-israel |access-date=21 November 2024 |work=[[The Guardian]] |date=21 November 2021}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-11-21 |title=Top war-crimes court issues arrest warrants for Netanyahu and others in Israel-Hamas fighting |url=https://apnews.com/article/icc-israel-hamas-warrants-netanyahu-palestinian-arrest-73c854d072e0a1a41b19b2cb2cdd07fa |access-date=2024-11-22 |website=AP News |language=en}}</ref> ==Rani život== [[File:Netanyahu's military service I.jpg|thumb|upright|left|Fotografija Netanyahua iz 1967. koju su izradile [[Izraelske odbrambene snage]]]] Netanyahu je rođen u [[Tel Aviv]]u od sekularnih jevrejskih roditelja, a odrastao je u [[Jerusalem]]u i neko vrijeme u [[Philadelphia|Philadelphiji]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Vratio se u Izrael po završetku srednje škole 1967. godine da bi se pridružio Izraelskim odbrambenim snagama, nedugo nakon šestodnevnog rata.<ref name=Moyer>{{cite news|last1=Moyer |first1=Justin |date=3. 3. 2015 |title=Why Benjamin Netanyahu is so tough: He's from Philadelphia |url=https://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |newspaper=[[The Washington Post]] |archive-url=https://www.webcitation.org/6WoQr541Q?url=http://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2015/03/03/why-benjamin-netanyahu-is-so-tough-hes-from-philadelphia/ |archive-date=5. 3. 2015 |access-date=5. 3. 2015}}</ref> Netanyahu je postao vođa tima u jedinici specijalnih snaga Sayeret Matkal i sudjelovao je u mnogim misijama, uključujući operaciju ''Dar'' (1968) i operaciju ''Izotop'' (1972), tokom koje je pogođen u rame.<ref name="David Remnick">{{cite magazine |url=http://www.newyorker.com/online/blogs/newsdesk/2013/01/bibis-blues.html|title=Bibi's Blues|first=David|last= Remnick |date=23. 1. 2013|magazine=The New Yorker|author-link=David Remnick}}</ref><ref>{{cite web |first=Judy |last=Dempsey |date=3. 5. 2012 |url=http://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |title=The Enduring Influence of Benjamin Netanyahu's Father |website=Carnegie Europe |access-date=29. 1. 2021 |archive-date=24. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210224061927/https://carnegieeurope.eu/strategiceurope/?fa=48021 |url-status=dead }}</ref> Netanyahu se borio na prvoj crti bojišnica u ratu za oduzimanje i u [[Jomkipurski rat|jokimpurskom ratu]] 1973. godine, sudjelujući u prepadima specijalnih snaga duž [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i vodeći napad komandosa duboko u [[Sirija|sirijsku]] teritoriju.<ref name="Sayeret Matkal is 50 years old">{{cite web|first=Amir|last=Buhbut|url=http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|title=Sayeret Matkal is 50 years old|website=[[NRG Maariv]]|access-date=29. 1. 2021|archive-date=14. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121014060839/http://www.nrg.co.il/online/1/ART1/560/122.html|url-status=dead}}</ref><ref name="ginsburg1">{{cite news|first=Mitch|last=Ginsburg|date=25. 10. 2012|url=http://www.timesofisrael.com/saving-sergeant-netanyahu/#!|title=Saving Sergeant Netanyahu|newspaper=[[The Times of Israel]]}}</ref> Stekao je čin kapetana prije nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na [[Masačusetski institut za tehnologiju|masačusetskom institutu za tehnologiju]], diplomirao je i magistrirao, Netanyahu je postao ekonomski savjetnik za [[Boston]] Consulting Group. Vratio se u Izrael 1978. godine i osnovao protuteroristički institut ''Yonatan Netanyahu'', nazvan po njegovom bratu Yonatan Netanyahuu, koji je poginuo vodeći operaciju Entebbe. ==Rana politička karijera== [[Datoteka:Houghton house Netanyahu Albright Arafat.jpg|mini|lijevo|Netanyahu sa američkom državnom sekretarkom [[Madeleine Albright]] i palestinskim predsjednikom [[Yasser Arafat|Yasserom Arafatom]] na Memorandumu na rijeci Wye, 1998.]] Netanyahua je 1984. godine [[Premijer Izraela|premijer]] Yitzhak Shamir imenovao za stalnog predstavnika Izraela pri [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenim nacijama]], ulogu koju je obnašao do 1988. godine. Po povratku u Izrael, izabran je u [[Kneset]], a 1993. godine izabran je za predsjednika Likuda. Vodio je stranku do pobjede na izborima 1996. i imenovan je za najmlađeg izraelskog premijera ikad. Nakon odsluženja jednog mandata, Netanyahu i Likud teško su poraženi na izborima 1999. godine od stranke Jedan Izrael Ehuda Baraka; Netanyahu se odlučio potpuno povući iz politike i ušao je u privatni sektor. Međutim, nekoliko godina kasnije, nakon što je njegov nasljednik na mjestu predsjednika Likuda [[Arijel Šaron]] postao premijer, Netanyahu se odlučio vratiti u politiku, služio je kao ministar vanjskih poslova i ministar financija. Kao ministar finansija, ppokrenuo je velike reforme izraelske ekonomije koje su komentatori pripisivali značajnim poboljšanjima njegovih naknadnih ekonomskih performansi.<ref>{{cite book|first=Thomas G.|last=Mitchell|title=Likud Leaders|publisher=[[McFarland (publishing)|McFarland]]|location=Jefferson, North Carolina|date=2015|isbn=978-0786497133|page=186}}</ref> Netanyahu se kasnije sukobio sa Šaronom, dajući na kraju ostavku zbog neslaganja u vezi s planom razdvajanja [[Pojas Gaze|Gaze]]. Vratio se na čelo Likuda u decembru 2005. godine nakon što je Šaron odstupio i osnovao novu stranku, [[Kadima]].<ref>{{cite news |title=Netanyahu elected as Likud party chairman |url=http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |publisher=Xinhua News Agency |date=20. 12. 2005 |access-date=27. 7. 2009 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060227183818/http://news.xinhuanet.com/english/2005-12/20/content_3944753.htm |archive-date=27. 2. 2006}}</ref> ==Premijer== [[Datoteka:Med-Netan.jpeg|mini|desno|Netanyahu na sastanku sa predsjednikom [[Dmitrij Medvedev|Dmitrijem Medvedevim]] u Rusiji, 24. mart 2011.]] Iako je Likud na izborima za [[Kadima|Kadimu]] 2009. završio na drugom mjestu, Netanyahu je uspio sastaviti koalicijsku vladu s drugim desničarskim strankama i po drugi put je postao [[Premijer Izraela|premijer]].<ref>{{cite news |first=Gil|last=Hoffman|title= Kadima wins, but rightist bloc biggest |url=http://www.jpost.com/Israel/Article.aspx?id=132385 |newspaper=[[The Jerusalem Post]] |date=10. 2. 2009 |access-date=17. 6. 2012}}</ref><ref name=swornh>{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israel's prime minister |url=http://www.haaretz.com/news/netanyahu-sworn-in-as-israel-s-prime-minister-1.273265 |newspaper=Haaretz |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013}}</ref><ref name=swornr>{{cite news |title=Netanyahu sworn in as Israeli prime minister |first=Jeffrey |last=Heller |url=https://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |work=Reuters |date=31. 3. 2009 |access-date=10. 3. 2013 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924141329/http://www.reuters.com/article/2009/03/31/us-israel-idUSTRE52U4VH20090331 |url-status=dead }}</ref> Vodio je Likud do pobjede na izborima 2013. i 2015. godine.<ref>{{cite magazine|first1=Amir|last1=Tobin|first2=Ben|last2= Birnbaum|date=20. 3. 2015|url=http://www.newyorker.com/news/news-desk/how-israels-left-lost-to-netanyahu|title='Is This Ship Sinking?' Inside the Collapse of the Campaign Against Netanyahu|magazine=[[The New Yorker]]|publisher=[[Condé Nast]]|location=New York City}}</ref> Nakon što su izbori u aprilu 2019. rezultirali time da nijedna stranka nije mogla formirati vladu, održali su se drugi izbori 2019. godine. Na izborima u septembru 2019. godine, centristička stranka Plavo-bijeli, koju vodi Benny Gantz, završila je malo ispred Netanyahuovog Likuda; međutim, ni Netanyahu ni Gantz nisu uspjeli formirati vladu.<ref>{{cite web |title=Rivlin hands over mandate, begs MKs to prevent third election|url=https://www.jpost.com/Israel-News/Rivlin-Edelstein-beg-MKs-to-prevent-third-election-608584|website=[[The Jerusalem Post]]|language=en |date=21. 11. 2019|access-date=21. 11. 2019|author=Gil Hoffman}}</ref> Nakon nastavka političkog zastoja, ovo je riješeno kad su Likud i Plavo-bijeli postigli koalicijski sporazum nakon izraelskih zakonodavnih izbora 2020. godine. Prema uvjetima sporazuma, premijersko mjesto rotiralo bi se između Netanyahua i Bennyja Gantza, u kojem je Gantz trebao naslijediti Netanyahua u novembru 2021. godine.<ref>{{cite news |url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/after-three-elections-and-political-deadlock-israel-finally-swears-in-new-government/2020/05/17/ba25e752-9807-11ea-87a3-22d324235636_story.html |title=After three elections and political deadlock, Israel finally swears in new government |first=Ruth |last=Eglash |work=[[The Washington Post]] |date=17. 5. 2020 |access-date=20. 5. 2020}}</ref> U decembru 2020. ova je koalicija propala i novi izbori održani su u martu 2021. Netanyahu je vodio Izraelov odgovor na [[Pandemija COVID-a 19|pandemiju COVID-a 19]] i na izraelsko-palestinski konflikt 2021. godine. Netanyahu je svoju bliskost sa bivšim [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkim predsjednikom]] [[Donald Trump|Donaldom Trumpom]] usredsredio na svoj politički apel u Izraelu iz 2016. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2020/11/09/world/middleeast/biden-israel.html|title=Biden's Win Means a Demotion for Netanyahu and Less Focus on Israel|first=David M.|last=Halbfinger|date=9. 11. 2020|via=NYTimes.com}}</ref> Od decembra 2016. godine, Netanyahu je pod istragom zbog korupcije od strane izraelske policije i tužilaca.<ref>{{cite news|url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-prime-minister-benjamin-netanyahu-indicted-bribe-fraud-charges-n977571|title=Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu to be indicted on corruption charges|date=28. 2. 2019|access-date=28. 2. 2019|work=NBC News}}</ref> 21. novembra 2019. godine, optužen je za kršenje povjerenja, primanje mita i prijevaru.<ref>{{cite news |last1=Wootliff |first1=Raoul |title=AG announces Netanyahu to stand trial for bribery, fraud and breach of trust |url=https://www.timesofisrael.com/ag-announces-netanyahu-to-stand-trial-for-bribery-fraud-and-breach-of-trust/ |access-date=22. 11. 2019 |work=Times of Israel |date=21. 11. 2019}}</ref> Zbog optužnice, Netanyahu se zakonski morao odreći svih svojih funkcija u ministarstvima, osim one premijera.<ref>{{cite news|url=https://www.haaretz.com/israel-news/.premium-netanyahu-to-relinquish-ministerial-portfolios-in-coming-days-1.8166032|title=Netanyahu to Relinquish Ministerial Portfolios in Coming Days|first=Chaim|last=Levinson|publisher=Haaretz|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-said-set-to-give-up-4-ministry-portfolios-after-charges-announced/|title=Netanyahu said set to give up 4 ministry portfolios after charges announced|work=[[The Times of Israel]]|date=23. 11. 2019|access-date=23. 11. 2019|author=[[Staff writer]]}}</ref> U pozadini [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] u Izraelu i Netanyahuova krivičnog postupka, ispred premijerove rezidencije izbile su opsežne demonstracije protiv njega. Nakon toga, Netanyahu je naredio da se demonstracije rasprše pomoću posebnih propisa [[COVID-19]], ograničavajući ih na 20 ljudi i na udaljenosti od 1.000 metara od njihovih domova.<ref>{{Cite web|url=https://www.i24news.tv/en/news/israel/1601443382-israel-parliament-votes-to-restrict-demonstrations-amid-2nd-national-lockdown|title=i24NEWS|website=www.i24news.tv}}</ref> Međutim, postignuto je upravo suprotno; demonstracije su proširene i raširene u preko 1.000 centara.<ref>{{Cite web|url=https://www.maariv.co.il/breaking-news/Article-793159|title="הדגלים השחורים" מפגינים במעל לכ-1,000 מוקדים ברחבי הארץ|website=www.maariv.co.il}}</ref> Do marta 2021. godine, Izrael je postao zemlja sa najviše [[Vakcina protiv bolesti COVID-19|vakcinisane]] populacije po glavi stanovnika na svijetu protiv COVID-a 19.<ref>{{Cite web|title=Israel's COVID-19 Vaccination Rollout Is Slowing at a Critical Moment. That's a Warning for the Rest of Us|url=https://time.com/5947967/israel-covid-vaccine-rollout/|url-status=live|date=19. 3. 2021|website=[[Time Magazine]]}}</ref> Nakon eskalacije napetosti u [[Jerusalem]]u u maju 2021, [[Hamas]] je ispalio rakete na Izrael iz [[Gaza (grad)|Gaze]], što je Netanyahua potaknulo da pokrene operaciju "Čuvar zidova" koja je trajala jedanaest dana.<ref>{{cite news |title=Netanyahu, defense chiefs call operation 'game-changing' defeat of Hamas |last=Harkov |first=Lahav |url=https://www.jpost.com/breaking-news/netanyahu-not-everything-is-known-to-public-and-hamas-668761 |newspaper=Jerusalem Post |date=21. 5. 2021 |access-date=26. 5. 2021}}</ref> Nakon operacije, izraelski političar i čelnik saveza Yamina, [[Naftali Bennett]], najavio je da je pristao na dogovor s Yairom Lapidom o formiranju koalicijske vlade koja bi Netanyahua zbacila s mjesta premijera ako se sprovede. Dana 2. juna 2021. godine, Bennett je potpisao koalicijski sporazum s Lapidom.<ref>{{Cite web|date=30. 5. 2021|title=Israeli opposition figures reach deal aimed at ousting Netanyahu|url=http://www.theguardian.com/world/2021/may/30/israel-opposition-netanyahu-lapid-bennett|access-date=30. 5. 2021|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Bennett announces plan to form gov't with Lapid that will oust Netanyahu|url=https://www.jpost.com/breaking-news/yesh-atid-new-hope-teams-to-meet-669589|access-date=30. 5. 2021|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}</ref> Jedanaest dana nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma, 13. juna, Netanyahu je svrgnut sa pozicije premijera, okončavši svoju vladavinu dugu 12 godina.<ref>{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/izrael-i-zvanicno-dobio-novu-vladu-okoncana-vladavina-benjamina-netanyahua-duga-12-godina/210613084|title=Izrael i zvanično dobio novu vladu: Okončana vladavina Benjamina Netanyahua duga 12 godina|work=Klix.ba|access-date=13. 6. 2021}}</ref> ===Mirovni proces=== [[Datoteka:President Trump and The First Lady Participate in an Abraham Accords Signing Ceremony (50346326831).jpg|mini|desno|Netanyahu i [[Donald Trump]] tokom potpisivanja Abrahamovog sporazuma 15. septembra 2020.]] Bivši [[Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država|američki državni sekretar]] [[Rex Tillerson]] rekao je da je Netanyahu 22. maja 2017. godine Donaldu Trumpu pokazao lažni i izmijenjeni videozapis [[Palestina (država)|palestinskog]] predsjednika [[Mahmoud Abbas|Mahmouda Abbasa]] koji poziva na ubijanje djece. Bilo je to u vrijeme kada je Trump razmišljao je li Izrael prepreka miru. Netanyahu je Trumpu pokazao lažni video za promjenu stava u izraelsko-palestinskom sukobu.<ref>{{Cite web|url=https://www.haaretz.com/us-news/netanyahu-used-doctored-video-of-abbas-to-influence-trump-s-policy-woodward-reveals-1.9149688|title=Netanyahu used doctored video of Abbas to influence Trump's policy, Woodward reveals|website=Haaretz.com}}</ref> Abrahamovi sporazumi uz posredovanje SAD-a složili su se na punu normalizaciju odnosa između Izraela i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]], odnosno [[Bahrein]]a.<ref>{{cite web |title=The Abraham Accords |publisher=U.S. Department of States |url=https://www.state.gov/the-abraham-accords/}}</ref> Ovo je prvi put da je bilo koja [[Arapski svijet|arapska zemlja]] normalizirala odnose s Izraelom od [[Jordan]]a 1994. godine. Ugovore su potpisali ministar vanjskih poslova Bahreina, ministar vanjskih poslova UAE-a i Netanyahu 15. septembra 2020. na južnom travnjaku [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]]<ref>{{cite web |title=Israel, UAE and Bahrain sign Abraham Accord; Trump says "dawn of new Middle East" |work=Press Trust of India |publisher=The Hindu |date=16. 9. 2020 |url=https://www.thehindu.com/news/international/israel-uae-and-bahrain-sign-abraham-accord-trump-says-dawn-of-new-middle-east/article32616867.ece}}</ref> 23. oktobra 2020. godine, Trump je najavio da će [[Sudan]] početi normalizirati veze s Izraelom, što ga čini trećom arapskom državom koja je to učinila kao dio Abrahamovog sporazuma uz posredovanje Trumpove administracije.<ref>{{cite news |title=Trump Announces US-Brokered Israel-Sudan Normalization |url=https://www.voanews.com/middle-east/trump-announces-us-brokered-israel-sudan-normalization |work=Voice of America (VOA) |date=23. 10. 2020}}</ref><ref>{{cite news |title=Yes, Israeli-Sudanese normalization is a big deal |url=https://asiatimes.com/2020/10/yes-israeli-sudanese-normalization-is-a-big-deal/ |work=Asia Times |date=24. 10. 2020}}</ref> Sudan se borio u ratovima protiv Izraela 1948. i 1967. godine.<ref>{{cite news |title='Yes, yes, yes': Why peace with Khartoum would be true paradigm shift for Israel |url=https://www.timesofisrael.com/yes-yes-yes-why-peace-with-khartoum-would-be-true-paradigm-shift-for-israel/ |work=The Times of Israel |date=23. 10. 2020}}</ref> Netanyahu se zahvalio "predsjedniku Trumpu i njegovom timu prije svega", rekavši da "zajedno s njim mijenjamo istoriju ... uprkos svim stručnjacima i komentatori koji su rekli da je to nemoguće. Izrael je bio potpuno izoliran i rekli su nam da idemo u politički cunami. Ono što se događa je potpuno suprotno."<ref>{{cite news |title=Netanyahu hints at Israel role in past Sudan raids, hails Mideast's changing map |url=https://www.timesofisrael.com/netanyahu-hints-at-israeli-role-in-sudan-bombings-predicts-more-peace-deals/ |work=The Times of Jerusalem |date=24. 10. 2020}}</ref> Uslijedilo je uspostavljanje odnosa [[Maroko|Maroka]] sa Izraelom u decembru.<ref>{{Cite news|date=11. 12. 2020|title=Morocco latest country to normalise ties with Israel in US-brokered deal|work=[[BBC]]|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-55266089}}</ref> ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Benjamin Netanyahu}} *{{Official website|http://www.netanyahu.org.il/en/}} *{{IMDb name|1386592}} *{{C-SPAN|benjaminnetanyahu}} *{{Twitter}} *{{Facebook}} *{{Instagram}} {{Premijeri Izraela}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Netanyahu, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 1949.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]] [[Kategorija:Izraelski političari]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Osumnjičeni kriminalci]] o9lp9vi9995lyhgl7u763p0atxuo1cd 0 486957 3668336 3644991 2024-11-21T12:27:11Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] uklonjena (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3668336 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Olga Medvedceva | slika = Olga Medvedtseva.jpg | puno ime = Olga Valerjevna Medvedceva | država = {{ZID|SSSR}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|07|07}} | mjesto rođenja = [[Borodino]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI = '''3''' | zlato OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) | medalje SP = '''9''' | zlato SP = 6 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]] | pobjede SK = '''10''' | pobjede SK štafeta= 14 | plasman SK = {{plainlist| * '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/2004]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] | pobjede EK = | plasman EK = '''68.''' ([[IBU kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) | kraj karijere = 2010. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|SP 2002.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (žene)|masovni start]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|masovni start]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 6 | 2 | 1 }} |ažurirano = 5. 1. 2022. }} '''Olga Valerjevna Medvedceva''' ({{jez-ru|О́льга Вале́рьевна Медведцева|kurziv=da}}) rođena 7. jula 1975. kao Olga Valerjevna Zamorozova ({{jez-ru|О́льга Вале́рьевна Заморозова|kurziv=da}}) u [[Borodino|Borodinu]] u [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), ranije udata kao Olga Valerjevna Piljova ({{jez-ru|О́льга Вале́рьевна Пылёва|kurziv=da}}), je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|dvostruka olimpijska]] pobjednica i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|šestostruka svjetska prvakinja]]. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|8]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|3]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|19]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|1]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|4]] |} {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|11]] | - | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|11]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 4 × 7,5 km|1]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 12,5 km|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|1]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | - | - | - | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – 12,5 km|2]] | - | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 12,5 km|14]] | - | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 12,5 km|24]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 4 × 7,5 km|2]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 12,5 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 4 × 6 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 12,5 km|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 4 × 6 km|1]] | - |} {{raščistiti}} === Svjetski kup === {{Sekcija}} == Nagrade == == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Olga Medvedtseva}} * {{Sport365|102}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-10 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-15 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-mješovita štafeta}} {{DEFAULTSORT:Medvedceva, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Borodino (Krasnojarski kraj)]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Dopingovani biatlonci]] tvoyigrszojc2zq88yij1g52db08jdi 3668340 3668336 2024-11-21T12:30:50Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3644991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime               = Olga Medvedceva | slika = Olga Medvedtseva.jpg | puno ime = Olga Valerjevna Medvedceva | država = {{ZID|SSSR}} <br> {{ZID|Rusija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|07|07}} | mjesto rođenja = [[Borodino]], [[RSFSR]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) | medalje OI = '''3''' | zlato OI = 2 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|2000]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|2002]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) | medalje SP = '''9''' | zlato SP = 6 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]] | pobjede SK = '''10''' | pobjede SK štafeta= 14 | plasman SK = {{plainlist| * '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/2004]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''3.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]], [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) * {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''2.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]], [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) }} | pobjede u dis = {{plainlist| * '''4''' – sprint * '''1''' – pojedinačno * '''4''' – potjera * '''1''' – masovni start }} <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] | pobjede EK = | plasman EK = '''68.''' ([[IBU kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]]) | kraj karijere = 2010. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|potjera]]}} {{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000.|SP 2000.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002.|SP 2002.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – masovni start (žene)|masovni start]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|15 km]]}} {{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – masovni start (žene)|masovni start]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|mj. štafeta]]}} {{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 0 | 1 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 6 | 2 | 1 }} |ažurirano = 5. 1. 2022. }} '''Olga Valerjevna Medvedceva''' ({{jez-ru|О́льга Вале́рьевна Медведцева|kurziv=da}}) rođena 7. jula 1975. kao Olga Valerjevna Zamorozova ({{jez-ru|О́льга Вале́рьевна Заморозова|kurziv=da}}) u [[Borodino|Borodinu]] u [[RSFSR]], [[SSSR]] (danas [[Rusija]]), ranije udata kao Olga Valerjevna Piljova ({{jez-ru|О́льга Вале́рьевна Пылёва|kurziv=da}}), je nekadašnja [[Rusija|ruska]] [[biatlon]]ka, [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|dvostruka olimpijska]] pobjednica i [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|šestostruka svjetska prvakinja]]. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|4]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|8]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|1]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|3]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|{{Tooltip|NS|Nije startovao/la}}]] | | | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|21]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|19]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|1]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|4]] |} {{clear}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2000}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 15 km|11]] | - | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 12,5 km|11]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2000 – 4 × 7,5 km|1]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2001}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|13]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|4]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 12,5 km|7]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|1]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2002}} | - | - | - | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2002 – 12,5 km|2]] | - | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2003}} | - | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|36]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 12,5 km|14]] | - | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2004}} | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|1]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|45]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|24]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 12,5 km|24]] | style="background:#dce5e5;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 4 × 7,5 km|2]] | - |- |align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|6]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|4]] | style="background:#f8e6c4;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 12,5 km|3]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 4 × 6 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|1]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|19]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|14]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 12,5 km|9]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 4 × 6 km|1]] | - |} {{raščistiti}} === Svjetski kup === {{Sekcija}} == Nagrade == == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Olga Medvedtseva}} * {{Sport365|102}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-10 km}} {{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-15 km}} {{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}} {{Svjetski prvaci u biatlonu-mješovita štafeta}} {{DEFAULTSORT:Medvedceva, Olga}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Biografije, Borodino (Krasnojarski kraj)]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Ruski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Rusija)]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]] [[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Dopingovani biatlonci]] 7q8hldbvhuduka8zf92ii99dxw4dblm 0 488722 3668337 3645742 2024-11-21T12:28:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668337 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv =Otrovanje olovom | sinonimi =Plumbizam, ''colica pictorum'', saturnizam, devonska kolika, slikarska kolika | slika = Lead PoisoningRadio.jpg | veličina_slike = 300px | alt = | opis_slike = Rendgenski snimak karakterističnog nalaza otrovanja olovom kod ljudi – guste linije koštanih [[metafiza]] | izgovor = | specijalnost = [[Toksikologija]] | simptomi =[[Intelektualna invalidnost]], bolovi u [[trbuh]]u, [[zatvor (probava)|zatvor]], [[glavobolje]], razdražljivost, problemi s pamćenjem, [[neplodnost|nemogućnost rađanja djece]], [[parestezija|trnci]] u [[šaka]]ma i stopalima <ref name=CDC2013Sym/><ref name=WHO2016/> | komplikacije = [[Anemija]], [[epilepsijski napad]]i, [[koma]]<ref name=CDC2013Sym/><ref name=WHO2016/> | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = Izloženost [[olovo|olovu]] putem kontaminiranog zraka, vode, prašine, hrane, potrošačkih proizvoda<ref name=WHO2016/> | rizici = | dijagnoza = [[Nivo olova u krvi]]<ref name=WHO2016/> | diferencijalna_dijagnoza = [[Anemija zbog nedostatka gvožđa]], [[malabsorpcija]], [[anksiozni poremećaj]], [[polineuropatija]]<ref>{{cite book|last1=Ferri|first1=Fred F. | name-list-style = vanc |title=Ferri's differential diagnosis : a practical guide to the differential diagnosis of symptoms, signs, and clinical disorders|date=2010|publisher=Elsevier/Mosby|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0323076999|chapter=L|edition=2nd}}</ref> | prevencija = Uklanjanje olova iz kuće, poboljšano praćenje i edukacija na radnom mjestu, zakoni koji zabranjuju olovo u proizvodima <ref name=WHO2016/><ref name=Dap2014/><ref name=Need2004/><ref name=CDC2016Prev/> | tretman =[[Helacijska terapija]]<ref name=Dap2014/> | lijek = [[Dimercaprol]], [[edetat kalcij-dinatrij]], [[sukcimer]] | prognoza = | frekvencija = | smrtnost = 540.000 (2016.)<ref name=WHO2016/> }} '''Otrovanje olovom''', također poznato kao '''plumbizam''' i '''saturnizam''', je tip [[otrovanje metalom|otrovanja metalom]] uzrokovan [[olovo]]m u tijelu. Pojam primarno obuhvata pojave otrovanosti, ali i aktivnog trovaja nekoga ili nečega.<ref name=WHO2016/> [[Mozak]] je najosjetljiviji.<ref name=WHO2016/> Simptomi mogu uključivati bolove u trbuhu, [[zatvor (probava)|zatvor]], [[glavobolje]], razdražljivost, probleme s [[pamćenje]]m, [[neplodnost]] i [[parestezija|peckanje]] u [[šaka]]ma i [[stopalo|stopalima]].<ref name=CDC2013Sym>{{cite web|title=Lead Information for Workers |url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/lead/health.html |website=CDC|access-date=14. 10. 2016|date=30. 9. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018215410/http://www.cdc.gov/niosh/topics/lead/health.html|archive-date=18. 10. 2016}}</ref> Uzrokuje skoro 10% [[mentalna retardacija|intelektualne nesposobnosti]] inače nepoznatog uzroka i može dovesti do problema u ponašanju.<ref name=WHO2016/> Neki od efekata su trajni.<ref name=WHO2016/> U teškim slučajevima, mogu se javiti [[anemija]], [[epilepsijski napad|napadi]], [[koma]] ili [[smrt]].<ref name=CDC2013Sym/><ref name=WHO2016/> ==Izlaganje i dijagnoza== Do izlaganja olovu može doći kontaminiranim [[zrak]]om, [[voda|vodom]], [[prašina|prašinom]], [[hrana|hranom]] ili potrošačkim proizvodima.<ref name=WHO2016/> Djeca su izložena većem riziku jer je veća vjerovatnoća da će staviti predmete u [[usta]], poput onih koji sadrže [[olovna boja|olovnu boju]] i apsorbiraju veći dio olova koji gutaju.<ref name=WHO2016/> Izloženost na poslu je čest uzrok otrovanja olovom kod odraslih osoba sa određenim zanimanjima sa posebnim rizikom.<ref name=Gra2007/> Dijagnoza se obično postavlja mjerenjem [[nivo olova u krvi|nivoa olova u krvi]].<ref name=WHO2016>{{cite web|title=Lead poisoning and health|url=https://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs379/en/|website=WHO|access-date=14. 10. 2016|date=septembar 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018024720/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs379/en/|archive-date=18. 10. 2016}}</ref> Centri za kontrolu bolesti (SAD) postavili su gornju granicu za olovo u krvi za odrasle na 10 &nbsp;µg/dl (10 &nbsp;µg/100g) i za djecu na 3,5&nbsp;µg/dl,<ref name=CDC2021>{{cite web |url=https://www.cdc.gov/media/releases/2021/p1028-blood-lead.html |title=CDC Updates Blood Lead Reference Value for Children |author=<!--Not stated--> |date=28. 10. 2021}}</ref> previously before October 2021 5&nbsp;µg/dl<ref name="CDC2012">{{Cite web|date=28. 10. 2021|title=Blood Lead Reference Value {{!}} Lead {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/nceh/lead/data/blood-lead-reference-value.htm|access-date=1. 12. 2021|website=www.cdc.gov|language=en-us}}</ref><ref>{{cite book|title=The Code of Federal Regulations of the United States of America|date=2005|publisher=U.S. Government Printing Office|page=116|url=https://books.google.com/books?id=sb06AAAAIAAJ&pg=PA116|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171105194927/https://books.google.com/books?id=sb06AAAAIAAJ&pg=PA116|archive-date=5. 11. 2017}}</ref> Povišena razina olova u organizmu može se otkriti i promjenama u [[eritrocit|crvenim krvnim zrncima]] ili gustim linijama u kostima djece, kao što se vidi na [[X-zrake|rendgenskom snimku]].<ref name=Dap2014>{{cite journal | vauthors = Dapul H, Laraque D | title = Lead poisoning in children | journal = Advances in Pediatrics | volume = 61 | issue = 1 | pages = 313–33 | date = august 2014 | pmid = 25037135 | doi = 10.1016/j.yapd.2014.04.004 }}</ref> ==Prevencija i liječenje == Otrovanje olovom se može spriječiti.<ref name=WHO2016/> Ovo uključuje pojedinačne napore kao što je uklanjanje predmeta koji sadrže olovo iz kuće, napore na radnom mjestu kao što su poboljšana ventilacija i nadzor,<ref name=CDC2016Prev>{{cite web|title=Lead Information for Employers|url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/lead/prevention.html|website=CDC|access-date=14. 10. 2016|date=30. 9. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161018210747/http://www.cdc.gov/niosh/topics/lead/prevention.html|archive-date=18. 10. 2016}}</ref> državni zakoni koji zabranjuju upotrebu i nacionalne politike kao što su zakoni koji zabranjuju olovo u proizvodima kao što su [[boje]], [[benzin]], [[metak|municija]], utezi za točkove i utezi za [[ribolov]] smanjuju dozvoljene nivoe u vodi ili tlu i omogućavaju čišćenje kontaminiranog tla.<ref name=WHO2016/><ref name=Dap2014/> Obrazovanje radnika bi takođe moglo biti od pomoći.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Allaouat|first=Sarah|year=2020|title=Educational interventions for preventing lead poisoning in workers. Cochrane Database of Systematic Reviews 2020|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=8|issue=8|page=CD013097|doi=10.1002/14651858.CD013097.pub2|pmc=8095058|s2cid=226951902}}</ref> Glavni tretmani su uklanjanje izvora olova i upotreba lijekova koji vezuju olovo kako bi se ono [[izlučivanje|eliminisalo iz tijela]], poznato kao [[helacijska terapija]]. Kod djece, preporučuje se helacija terapija kada su nivoi olova u krvi veći od 40–45&nbsp;µg/dl.<ref name=Dap2014/><ref>{{cite web|title=What Do Parents Need to Know to Protect Their Children?|url=https://www.cdc.gov/nceh/lead/acclpp/blood_lead_levels.htm|website=CDC|access-date=14. 10. 2016|date=30. 10. 2012|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161009233521/http://www.cdc.gov/nceh/lead/acclpp/blood_lead_levels.htm|archive-date=9. 10. 2016}}</ref> Korišteni lijekovi uključuju [[dimerkaprol]], [[edetat kalcij-dinatrijum]] i [[sukcimer]].<ref name=Gra2007>{{cite journal | vauthors = Gracia RC, Snodgrass WR | title = Lead toxicity and chelation therapy | journal = American Journal of Health-System Pharmacy | volume = 64 | issue = 1 | pages = 45–53 | date = januar 2007 | pmid = 17189579 | doi = 10.2146/ajhp060175 }}</ref> ==Klasifikacija== Klasično, "trovanje olovom" ili "otrovanje olovom" definirano je kao izlaganje visokim razinama olova koje su obično povezane s teškim zdravstvenim učincima. Trovanje je uzorak simptoma koji se javljaju s toksičnim učincima od srednje do visoke razine izloženosti; toksičnost je širi spektar učinaka, uključujući '''subkliničke''' (one koji ne uzrokuju simptome).<ref name="Guidotti07-PedClin">{{cite journal | vauthors = Guidotti TL, Ragain L | title = Protecting children from toxic exposure: three strategies | url = https://archive.org/details/sim_pediatric-clinics-of-north-america_2007-04_54_2/page/227 | journal = Pediatric Clinics of North America | volume = 54 | issue = 2 | pages = 227–35, vii | date = april 2007 | pmid = 17448358 | doi = 10.1016/j.pcl.2007.02.002 | citeseerx = 10.1.1.533.907 }}</ref> Međutim, stručnjaci često naizmjenično koriste '''trovanje olovom''' i '''toksičnost olovom''', a službeni izvori ne ograničavaju uvijek upotrebu '''(o)trovanja olovom''' samo na simptomatske učinke olovom. Količina olova u krvi i tkivima, kao i vremenski tok eksponiranosti, određuju toksičnost. Trovanje olovom može biti akutno (od intenzivne kratkotrajne izloženosti) ili ronično (zbog ponavljanja izloženosti niske razine tokom dužeg razdoblja), ali potonje je mnogo češće. Dijagnoza i liječenje izloženosti olovu temelje se na razini olova u krvi (količina olova u krvi), mjerenoj u [[mikrogram]]mima olova po [[litar|decilitru]] [[krv]]i (μg/dL). Mogu se koristiti i razine olova u [[urin|mokrači]], iako rjeđe. U slučajevima hronične izloženosti, olovo se često sekvestrira u najvećim koncentracijama prvo u [[kost]]ima, zatim u [[bubrezi]]ma. Ako pružatelj usluga provodi provokativni test izlučivanja, ili "izazov helacije", mjerenje dobiveno iz urina, a ne iz krvi vjerojatno će stručnom tumaču pružiti tačniji prikaz ukupnog opterećenja olovom.<ref name="who.int">{{cite web | last = Lowry | first = Jennifer A. | name-list-style = vanc | date = 2010 | url =https://www.who.int/selection_medicines/committees/expert/18/applications/4_2_LeadOralChelators.pdf | title = Oral Chelation Therapy for Patients with Lead Poisoning | archive-url = https://web.archive.org/web/20160126141333/http://www.who.int/selection_medicines/committees/expert/18/applications/4_2_LeadOralChelators.pdf | archive-date = 26. 1. 2016 | work = WHO}}</ref> Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti i [[Svjetska zdravstvena organizacija]] navode da je razina olova u krvi od 10&nbsp;μg/dL ili više razlog za zabrinutost; međutim, olovo može narušiti razvoj i imati štetne zdravstvene učinke čak i na nižim razinama, a ne postoji poznata sigurna razina izloženosti.<ref name="Barbosa">{{cite journal | vauthors = Barbosa F, Tanus-Santos JE, Gerlach RF, Parsons PJ | title = A critical review of biomarkers used for monitoring human exposure to lead: advantages, limitations, and future needs | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 113 | issue = 12 | pages = 1669–74 | date = decembar 2005 | pmid = 16330345 | pmc = 1314903 | doi = 10.1289/ehp.7917 }}</ref> Vlasti kao što je Američka akademija za pedijatriju definiraju trovanje olovom kao razinu olova u krvi koja je veća od 10&nbsp;μg/dL. Olovo stvara razne spojeve i postoji u okruženju u raznim oblicima. Obrasci otrovanja razlikuju se oviskoo tome da li je agens [[organski spoj]] (koji sadrži [[ugljik]] ili [[neorganski spoj|neorganski]]. Organsko trovanje olovom sada je vrlo rijetko, jer su zemlje diljem svijeta postupno ukinule upotrebu organskih [[benzin#Tetraethyllead|spojeva olova kao aditiva benzinu]], ali se takvi spojevi još uvijek koriste u industrijskim okruženjima. [[Organski spoj]]evi olova, koji lahko prolaze kroz kožu i dišne puteve, utječu pretežno na [[CNS|središnji živčani sistem]]. ==Znakovi i simptomi== [[slika:Symptoms of lead poisoning (raster).png|thumb|upright=1.3|Simptomi trovanja olovom]] Trovanje olovom može uzrokovati razne [[simptom]]e i [[znakovi i simptomi|znakove]] koji se razlikuju ovisno o pogođenom i trajanju izloženosti olovu. Simptomi su nespecifični i mogu biti suptilni, a neko s povišenim razinama olova možda neće imati simptome. Simptomi se obično razvijaju sedmicama do mjesecima jer se olovo nakuplja u tijelu tokom hroničnih izloženosti, ali se javljaju i akutni simptomi kratkih, intenzivnih izloženosti. Simptomi ekspozicije organskom olovu, koje je vjerojatno otrovnije od anorganskog olova zbog svoje topljivosti u lipidima, javljaju se brzo.<ref name="Timbrell08">{{cite book |title= Principles of Biochemical Toxicology |edition=4th |chapter=Biochemical mechanisms of toxicity: Specific examples | veditors = Timbrell JA |year= 2008 |publisher=Informa Health Care |isbn= 978-0-8493-7302-2}}</ref> Otrovanje organskim spojevima olova ima simptome pretežno u [[CNS|središnjem živčanom sistemu]], kao što su [[nesanica]], [[delirij]], [[kognitivni deficit]]i, [[tremor]], [[halucinacije]] i konvulzije. ===Akutno trovanje=== Kod akutnog trovanja tipski neurološki znakovi su [[bol]], slabost mišića, [[parestezija|ukočenost i trnci]], te rijetko simptomi povezani s [[encefalitis|upalom mozga]]. Ostali akutni simptomi su bol u [[trbuh]]u, [[mučnina]], [[povraćanje]], [[proljev]] i [[zatvor (probava)|zatvor]] su. Učinci olova na [[usta]] uključuju [[oporost]] i metalni okus. [[probavni sistem|Gastrointestinalni problemi]], kao što su [[zatvor (probava)|zatvor]], [[proljev]], [[slab apetit]] ili [[gubitak težine]], česti su kod akutnog trovanja . Apsorpcija velikih količina olova tokom kratkog perioda može uzrokovati cirkulacijski [[šok]] (nedovoljna tekućina u [[kardiovaskularni sistem|cirkulacijskom sistemu]]) zbog gubitka vode iz gastrointestinalnog trakta. [[Hemoliza]] (ruptura [[eritrocit|crvenih krvnih stanica]]) zbog akutnog trovanja može uzrokovati [[anemija|anemiju]] i [[izlučivanje]] [[hemoglobinurija|hemoglobina u mokraći]]. Oštećenje [[bubreg]]a može uzrokovati promjene u mokrenju poput stečenog [[Fanconijeva anemija|Fanconijevog sindroma]] i [[oligurija|smanjenog izlučivanja mokraće]]. Ljudi koji prežive akutno trovanje često imaju simptome hroničnog trovanja. ===Hronična trovanja=== Hronično trovanje obično se manifestira simptomima koji utiču na više sistema organa, ali je povezano s tri glavna tipa simptoma: [[probavni sistem|gastrointestinalni]], [[nervni sistem|nervnomišićni]] i [[neurologija|neurološki]]. [[CNS|Središnji živčani sistem]] i neuromišićni simptomi obično proizlaze iz intenzivne izloženosti, dok gastrointestinalni simptomi obično nastaju kao posljedica izloženosti tokom dužih razdoblja. Znakovi kronične izloženosti uključuju gubitak [[pamćenje|kratkoročnog pamćenja]] ili koncentracije, depresiju, mučninu, bol u trbuhu, gubitak koordinacije te utrnulost i trnce u ekstremitetima. Umor, problemi sa spavanjem, glavobolje, stupor, nejasan govor i anemija također se nalaze kod kroničnog trovanja olovom. "Olovna nijansa" kože s [[bljedilo]] i/ili [[lividnost]] također značajke hroničnog trovanja olovom.<ref name="Andrews">{{cite book | last1 = James | first1 = William | last2 = Berger | first2 = Timothy | last3 = Elston | first3 = Dirk | name-list-style = vanc | date = 2005 | title = Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology | edition = 10th | publisher = Saunders | isbn = 0-7216-2921-0 | page = 859}}</ref><ref name="El SafouryAbd El Fatah2009">{{cite journal | vauthors = El Safoury OS, El Fatah DS, Ibrahim M | title = Treatment of periocular hyperpigmentation due to lead of kohl (surma) by penicillamine: a single group non-randomized clinical trial | journal = Indian Journal of Dermatology | volume = 54 | issue = 4 | pages = 361–3 | year = 2009 | pmid = 20101339 | pmc = 2807714 | doi = 10.4103/0019-5154.57614}}</ref> Plava linija duž zubnog mesa s plavkasto-crnim rubom na zubima, poznata kao [[Burtonova linija]], još je jedan pokazatelj hroničnog trovanja olovom. Djeca s hroničnim trovanjem mogu odbiti igranje ili mogu imati [[Hiperkinetički poremećaj|hiperkinetički]] ili poremećaje agresivnog [[ponašanja]]. Poremećaj [[vid]]a može se pojaviti s postupno napredujućim zamagljenim vidom kao posljedicom središnjeg [ [[skotom]]a, uzrokovanog toksičnim [[očni neuritis|očnim neuritisom]]. ===Encefalopatija=== Olovna encefalopatija je [[znakovi i simptomi|indikacija]] za hitnu medicinska pomoć i uzrokuje trajno oštećenje mozga u 70-80% zahvaćene djece, čak i one koja dobivaju najbolji tretman. Stopa smrtnosti za osobe koje razviju cerebralnuvarijantu je oko 25%, a od onih koji su preživjeli, iako su imali simptome olovne encefalopatije do trenutka kada je počela terapija helacijom, oko 40% ima trajne neurološke probleme kao što je [[cerebralna paraliza]]. ===Dugoročno=== Izloženost olovu također može skratiti [[dugovječnost|životni vijek]] i dugoročno uticati na zdravlje. [[mortalitet|Stopa smrtnosti]] od raznih uzroka više razine olova je veća kod ljudi s povišenim krvnim pritiskom; to uključuje [[kancer|rak]], [[moždani udar]] i bolesti [[srca]], te opću stopu smrtnosti od svih uzroka. Olovo se smatra mogućim ljudskim [[kancerogen]]om, na temelju dokaza iz pokusa na životinjama. Dokazi također upućuju na to da su mentalni pad uzrokovan [[starenje]]m i psihijatrijski simptomi povezani s izloženošću olovu. Kumulativna izloženost tokom dužeg razdoblja može imati važniji učinak na neke aspekte zdravlja od nedavnog izlaganja.<ref name="Hu07">{{cite journal | vauthors = Hu H, Shih R, Rothenberg S, Schwartz BS | title = The epidemiology of lead toxicity in adults: measuring dose and consideration of other methodologic issues | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 115 | issue = 3 | pages = 455–62 | date = mart 2007 | pmid = 17431499 | pmc = 1849918 | doi = 10.1289/ehp.9783 }}</ref> Neki zdravstveni učinci, kao što je [[hipertenzija|visok krvni pritisak]], samo su značajni rizici kada je izloženost olovu produžena (više od jedne godine).<ref name="Kosnett07EnvironHealthPers">{{cite journal | vauthors = Kosnett MJ, Wedeen RP, Rothenberg SJ, Hipkins KL, Materna BL, Schwartz BS, Hu H, Woolf A | display-authors = 6 | title = Recommendations for medical management of adult lead exposure | journal = Environmental Health Perspectives | volume = 115 | issue = 3 | pages = 463–71 | date = mart 2007 | pmid = 17431500 | pmc = 1849937 | doi = 10.1289/ehp.9784 }}</ref> Nadalje, pokazalo se da su neurološki učinci izloženosti olovu pogoršani i dugotrajni kod djece s niskim prihodima u usporedbi s onima s višim ekonomskim statusom.<ref>{{Cite journal|last1=Marshall|first1=Andrew T.|last2=Betts|first2=Samantha|last3=Kan|first3=Eric C.|last4=McConnell|first4=Rob|last5=Lanphear|first5=Bruce P.|last6=Sowell|first6=Elizabeth R.|date=januar 2020|title=Association of lead-exposure risk and family income with childhood brain outcomes|url= |journal=Nature Medicine|volume=26|issue=1|pages=91–97|doi=10.1038/s41591-019-0713-y|pmid=31932788|pmc=6980739|issn=1546-170X}}</ref> To ne znači da bogatstvo može spriječiti da olovo uzrokuje dugoročne probleme mentalnog zdravlja.<ref>{{cite journal |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2729713 |title=Childhood Lead Exposure May Affect Personality, Mental Health in Adulthood |last=Sancar |first=Feyza |date=27. 3. 2019 |journal=JAMA |volume=321 |issue=15 |pages=1445–1446 |doi=10.1001/jama.2019.1116 |pmid=30916713 |s2cid=85530942 |access-date=13. 3. 2021 |quote=Associations between childhood BLL and adult personality and psychopathology remained significant even after adjusting for sex, maternal IQ, socioeconomic status, and family history of mental illness.}}</ref> == Nasilje == Trovanje olovom u djece povezano je s promjenama u funkciji mozga koje mogu rezultirati niskim [[koeficijent inteligencije|IQ]] te povećanom impulzivnošću i agresivnošću.<ref>{{Cite journal|last=Sampson|first=R. J.|date=1. 12. 1992|title=A General Theory of Crime. By Michael R. Gottfredson and Travis Hirschi. Stanford University Press, 1990. 297 pp. Cloth $39.50; paper $12.95|url=http://dx.doi.org/10.1093/sf/71.2.545|journal=Social Forces|volume=71|issue=2|pages=545–546|doi=10.1093/sf/71.2.545|issn=0037-7732}}</ref> Ove osobine izloženosti olovu u djetinjstvu povezane su s zločinima iz strasti, kao što je teški napad na mlade odrasle osobe.<ref>{{Cite journal|last1=Carpenter|first1=David O.|last2=Nevin|first2=Rick|date=9. 2. 2010|title=Environmental causes of violence|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S003193840900300X|journal=Physiology & Behavior|series=Conversations in the Discipline About Hormones- Part 1 of 2: The 50th Anniversary of the Discovery of the Estrogen Receptor.|volume=99|issue=2|pages=260–268|doi=10.1016/j.physbeh.2009.09.001|pmid=19758571|s2cid=5706643|issn=0031-9384}}</ref> Povećanje izloženosti olovu kod djece povezano je s povećanjem stopa teškog napada i 22 godine kasnije.<ref name=":1">{{Cite journal|last1=Mielke|first1=Howard W.|last2=Zahran|first2=Sammy|date=1. 8. 2012|title=The urban rise and fall of air lead (Pb) and the latent surge and retreat of societal violence|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0160412012000566|journal=Environment International|volume=43|pages=48–55|doi=10.1016/j.envint.2012.03.005|pmid=22484219|issn=0160-4120}}</ref> Naprimjer, vrhunac upotrebe [[olovni benzin|olovnog benzina]] u kasnim 1970-ima odgovara vrhuncu u stopi otežanih napada u kasnim 1990-ima u urbanim područjima diljem [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name=":1"/> ==Epidemiologija i historija == Vjeruje se da je 2016. godine trovanje olovom dovelo do 540.000 smrtnih slučajeva širom svijeta.<ref name=WHO2016/> Najčešće se javlja u [[zemlje u razvoju|svijetu u razvoju]].<ref name=WHO2016/> Također postoje brojni slučajevi u razvijenom svijetu , pri čemu ima na hiljade američkih i ostalih zajednica sa većim opterećenjem olova nego što je to viđeno na vrhuncu krize vode u Flintu.<ref>{{cite web |last1=Laborers' Health and Safety Fund of North America |title=Thousands of US Cities Have Worse Lead Problems Than Flint |date=11. 2. 2017 |url=https://www.lhsfna.org/index.cfm/lifelines/february-2017/thousands-of-u-s-cities-have-worse-lead-problems-than-flint/ |access-date=26. 9. 2021 |archive-date=26. 9. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210926145557/https://www.lhsfna.org/index.cfm/lifelines/february-2017/thousands-of-u-s-cities-have-worse-lead-problems-than-flint/ |url-status=dead }}</ref> Siromašni izloženi su većem riziku.<ref name=WHO2016/> Vjeruje se da olovo uzrokuje 0,6% svjetskog [[tret bolesti|tereta bolesti]].<ref name=Need2004/> Ljudi rudare i koriste olovo hiljadama godina.<ref name=Dap2014/> Opisi trovanja olovom datiraju do najmanje 2000. godine p. n. e.,<ref name=Dap2014/> dok pokušaji da se ograniči korištenje olova datiraju barem iz 16. stoljeća.<ref name=Need2004>{{cite journal | vauthors = Needleman H | title = Lead poisoning | journal = Annual Review of Medicine | volume = 55 | pages = 209–22 | year = 2004 | pmid = 14746518 | doi = 10.1146/annurev.med.55.091902.103653 }}</ref> Zabrinutost zbog niskog nivoa izloženosti počinje 1970-ih, kada ne postoji siguran prag za izloženost olovu.<ref name=WHO2016/><ref name=Dap2014/><ref name="NeedlemanDentineLead">{{cite journal |last1=Needleman |first1=Herbert L. |last2=Gunnoe |first2=Charles |last3=Leviton |first3=Alan |last4=Reed |first4=Robert |last5=Peresie |first5=Henry |last6=Maher |first6=Cornelius |last7=Barrett |first7=Peter |title=Deficits in Psychologic and Classroom Performance of Children with Elevated Dentine Lead Levels |journal=New England Journal of Medicine |date=29. 3. 1979 |volume=300 |issue=13 |pages=689–695 |doi=10.1056/NEJM197903293001301 |pmid=763299 |access-date=17. 11. 2020|url=https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJM197903293001301}}</ref>{{TOC limit|3}} ==Reference== {{reflist}} == Dopunska literatura== {{refbegin}} * {{cite web |vauthors=Binns HJ, Ricks OB |title=Helping Parents Prevent Lead Poisoning |work=ERIC Digest |url=http://www.ericdigests.org/2003-2/lead.html |access-date=22. 2. 2022 |archive-date=5. 5. 2004 |archive-url=https://web.archive.org/web/20040505072838/http://www.ericdigests.org/2003-2/lead.html |url-status=dead }} * {{cite journal |last=Karalus |first=Daniel E |name-list-style=vanc |title=Review: The Great Lead Water Pipe Disaster |journal=Electronic Green Journal |volume=1 |issue=29 |year=2010 |doi=10.5070/G312910819 |url=http://escholarship.org/uc/item/6m68b873 |doi-access=free }} * {{cite book|last1=Küpper |first1= Hendrik |chapter= Chapter 15. Lead Toxicity in Plants|pages=491–500|publisher= de Gruyter|date= 2017|series= Metal Ions in Life Sciences|volume=17|title=Lead: Its Effects on Environment and Health| veditors = Astrid S, Helmut S, Sigel RK |doi=10.1515/9783110434330-015|pmid= 28731308|isbn= 9783110434330}} {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{refbegin}} <!-- TREATMENT--> * {{cite web |author=Agency for Toxic Substances and Disease Registry |url=http://www.atsdr.cdc.gov/csem/csem.asp?csem=7&po=1 |title=Lead Toxicity |work=Environmental Health and Medicine Education |publisher=U.S. Department of Health and Human Services |id=Course: WB 1105 |date=20. 8. 2007 |access-date=22. 2. 2022 |archive-date=2. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151002042817/http://www.atsdr.cdc.gov/csem/csem.asp?csem=7&po=1 |url-status=dead }} <!-- GENERAL--> * {{cite web |author=Health and Safety Executive UK |title=Lead |work=Working safely with lead |publisher=HSE |url=http://www.hse.gov.uk/lead/ }} * {{cite news |vauthors=Katz NL |title=City payout to Brooklyn family largest ever in lead poisoning |newspaper=NY Daily News |date=26. 6. 2007 |url=http://www.nydailynews.com/news/2007/06/26/2007-06-26_12m_for_toxic_hell.html |access-date=28. 9. 2009 |archive-date=3. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110603180052/http://www.nydailynews.com/news/2007/06/26/2007-06-26_12m_for_toxic_hell.html |url-status=dead }} * {{cite web |author=National Institute for Occupational Safety and Health |title=Lead |work=NIOSH Workplace Safety & Health Topics |publisher=Centers for Disease Control and Prevention |url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/lead/ |date=20. 6. 2018 }} * {{cite web |author=National Pollutant Inventory |title=Lead and compounds: Health effects |work=Fact Sheets |publisher=Department of Sustainability, Environment, Water, Population and Communities |location=Canberra, Australia |url=http://www.npi.gov.au/substances/lead/health.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120320030408/http://www.npi.gov.au/substances/lead/health.html |archive-date=20. 3. 2012 }} * {{cite web |author=National Safety Council |title=Lead Poisoning |work=Fact Sheets |publisher=National Safety Council |location=Itasca, Illinois, U.S. |year=2008 |url=http://www.nsc.org/NSCDocuments_Advocacy/Fact%20Sheets/Lead-Poisoning-Fact-Sheet.pdf |access-date=11. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171222135408/http://www.nsc.org/NSCDocuments_Advocacy/Fact%20Sheets/Lead-Poisoning-Fact-Sheet.pdf |archive-date=22. 12. 2017 |url-status=dead }} {{refend}} {{Medicinski izvori | ICD10 = {{ICD10|T|56|0|t|51}} | ICD9 = {{ICD9|984.9}} | DiseasesDB = 7307 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 815399 | MedlinePlus = 002473 | MeshID = D007855 | Orphanet = 330015 }} {{Otrovanje i toksičnost}} {{Poremćaji pigmentacije}} {{Sigurnost potrošačke hrane}} {{Sigurnost i zdravlje na radu}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Lead Poisoning}} [[Kategorija:Trovanje olovom| ]] [[Kategorija:Otrovanja]] [[Kategorija:Profesionalne bolesti]] [[Kategorija:Otrovi]] [[Kategorija:Poremećaji ljudske pigmentacije]] [[Kategorija:Intelektualna invalidnost]] [[Kategorija:Toksikologija]] ioaux28ovr5pfjf272skpf8fc96uv3d 0 496800 3668470 3665914 2024-11-22T01:44:51Z Stephan1000000 115208 46 3668470 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV-emisija | ime = Zvjezdane staze: Donje palube | slika = Star Trek LD logo.svg | veličina_slike = | slika_alt = | opis_slike = | originalni_naslov = Star Trek: Lower Decks | ime2 = | žanr = | format = [[Naučna fantastika]] | autor = {{Plainlist| * [[Akiva Goldsman]] * [[Michael Chabon]] * [[Kirsten Beyer]] * [[Alex Kurtzman]] }} | bazirano_na = [[Zvjezdane staze: Originalna serija]] od [[Gene Roddenberry]] | razvoj = | pisac = | scenarij = | priča = | režiser = | stvaralački_režiseri = | predstavlja = | glumci = | suci = | glasovi = {{Plainlist| * [[Tawny Newsome]] * [[Jack Quaid]] * [[Noël Wells]] * [[Eugene Cordero]] * [[Dawnn Lewis]] * [[Jerry O'Connell]] * [[Fred Tatasciore]] * [[Gillian Vigman]] }} | pripovjedač = | kompozitor_muzičke_teme = | uvodna_tema = | završna_tema = | kompozitori = [[Chris Westlake]] | država = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | jezik = [[Engleski jezik|Engleski]] | broj_sezona = 5 | broj_serijala = | broj_epizoda = 46 | spisak_epizoda = | izvršni_producenti = {{Plainlist| * [[Alex Kurtzman]] * [[Heather Kadin]] * [[Rod Roddenberry]] * Trevor Roth * Katie Krentz * Mike McMahan }} | producenti = | montaža = | lokacija = | kinematografija = | kamerman = | trajanje = 25 minuta | produkcijska_kompanija = {{Plainlist| * {{nowrap|[[CBS Eye Animation Productions]]}} * [[Secret Hideout]] * Important Science * [[Roddenberry Entertainment]] * [[Titmouse, Inc.]] }} | distributer = [[Paramount Global Distribution Group]]<ref name="AmazonRelease">{{Cite web |last=Ritman |first=Alex |date=17. 12. 2020 |title=Amazon Beams Up 'Star Trek: Lower Decks' Animated Series for Multiple Territories |url=https://www.hollywoodreporter.com/news/amazon-beams-up-star-trek-lower-decks-animated-series-for-multiple-territories |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201218073553/https://www.hollywoodreporter.com/news/amazon-beams-up-star-trek-lower-decks-animated-series-for-multiple-territories |archive-date=18. 12. 2020 |access-date=18. 12. 2020 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> | budžet = | kanal = {{Plainlist| * [[CBS All Access]] (season 1) * [[Paramount+]] (season 2–) }} | format_slike = | format_tona = | prvo_prikazano_u = | prvo_emitiranje = {{Start date|2020|8|6}} | zadnje_emitiranje = danas | u_BiH = | prethodno = ''[[Zvjezdane staze: Picard]]'' | sljedeće = ''[[Zvjezdane staze: Prodigy]]'' | povezano = [[Zvjezdane staze]] | web_stranica = | naslov_web_stranice = | web_stranica_produkcije = | naslov_web_stranica_produkcije = | imdb = }} '''Zvjezdane staze: Donje palube''' jest [[SAD|američka]] [[Animirani film|animirana]] [[Naučna fantastika|naučno-fantastična]] [[TV]] serija koju je kreirao [[Mike McMahan]] za streaming servis [[CBS All Access]] (kasnije rebrendiran u [[Paramount+]]). Deveta je u serijalu ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]'' i pokrenuta je 2020. kao dio Kurtzmanovog proširenog svemira Zvjezdanih staza. Donje palube je prva animirana serija franšize od [[Zvjezdane staze: Animirana serija|Animirane serije]] iz 1970-ih i njena prva komedija. Prati niskorangiranu posadu za podršku zvjezdanog broda [[Cerritos]] počevši od 2380. godine. [[Tawny Newsome]], [[Jack Quaid]], [[Noël Wells]] i [[Eugene Cordero]] daju glas mlađim članovima posade "donjih paluba" Cerritosa, dok [[Dawnn Lewis]], [[Jerry O'Connell]], [[Fred Tatasciore]] i [[Gillian Vigman]] daju glasove višim oficirima broda. Rad na animiranoj seriji [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]] počeo je u junu 2018. [[Mike McMahan|McMahan]] se pridružio kao kreator tog oktobra, kada je All Access naručio dvije sezone serije Donje palube. Seriju producira [[CBS Eye Animation Productions]] u saradnji sa [[Secret Hideout]], [[Important Science]], [[Roddenberry Entertainment]] i animacijskim studijom [[Titmouse]] koji je počeo sa radom u februaru 2019. Glavna glumačka postava najavljena je tog jula. Produkcija prve dvije sezone urađena je na daljinu u martu 2020. zbog pandemije [[COVID-19]]. Serija sadrži mnoge veze i reference na prošle serije [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]]. Donje palube je premijerno prikazan na CBS All Access 6. augusta 2020, a njegova prva sezona od 10 epizoda trajala je do oktobra 2020. Druga sezona je emitovana na Paramount+ od augusta do oktobra 2021, a treća sezona premijerno je prikazana u augustu 2022. Očekuje se da će četvrta sezona biti prikazan 2023. Serija je dobila uglavnom pozitivne kritike od kritičara, posebno kako su sezone napredovale, kao i nekoliko priznanja, uključujući nominaciju za Primetime [[Nagrada Emmy|Emmy nagradu]]. == Premisa == Radnja Donje palube smještena je u kasni 24. vijek u svemir [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], u kojem je Zemlja dio [[Ujedinjena federacija planeta|Ujedinjene federacije planeta]] sa više vrsta. Vojno i istraživačko odjeljenje Federacije, [[Zvjezdana flota]], upravlja flotom zvjezdanih brodova koji putuju galaksijom uspostavljajući kontakt sa vanzemaljskim rasama; Donje palube se fokusira na jedan od najmanje važnih brodova Zvjezdane flote, [[USS Cerritos]].<ref name="ComicCon2019">{{Cite web|url=http://www.thefutoncritic.com/news/2019/07/20/star-trek-lower-decks-voice-cast-and-animated-characters-unveiled-at-san-diego-comic-con-643214/20190720cbs02/|title="Star Trek: Lower Decks" Voice Cast and Animated Characters Unveiled at San Diego Comic-Con(R)|date=20. 7. 2019|website=[[The Futon Critic]]|archive-url=https://archive.today/20220208065819/http://www.thefutoncritic.com/news/2019/07/20/star-trek-lower-decks-voice-cast-and-animated-characters-unveiled-at-san-diego-comic-con-643214/20190720cbs02/|archive-date=8. 2. 2022|url-status=live|access-date=19. 1. 2020}}</ref> Za razliku od prethodnih serijala [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]], čiji su glavni likovi obično kapetani zvjezdanih brodova ili drugi viši oficiri, Donje palube se fokusira na misije i avanture "nižih paluba", nižerangiranih oficira sa sitnim poslovima, dok se kapetan i drugo više osoblje pojavljuju kao sporedni likovi.<ref name="DigitalFixReview">{{Cite web|url=https://www.thedigitalfix.com/television/review/star-trek-lower-decks-season-one-review/|title=Star Trek: Lower Decks - Season One Review|last=Turnbull|first=Robert|date=24. 1. 2021|website=The Digital Fix|archive-url=https://web.archive.org/web/20210125210755/https://www.thedigitalfix.com/television/review/star-trek-lower-decks-season-one-review/|archive-date=25. 1. 2021|url-status=live|access-date=21. 2. 2021}}</ref> == Uloge i likovi == * [[Tawny Newsome]] kao [[Beckett Mariner]] - Ljudska zastavnica na [[USS Cerritos]] i kćerka kapetanice [[Carol Freeman|Freeman]].<ref name="ComicCon2019" /><ref name="MarinerFreeman">{{Cite web|url=https://www.cbr.com/star-trek-lower-decks-ensign-mariner-explainer/|title=Star Trek: Lower Decks: Who Is Ensign Mariner?|last=Cardona|first=Ian|date=12. 8. 2020|website=[[Comic Book Resources]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20200814215403/https://www.cbr.com/star-trek-lower-decks-ensign-mariner-explainer/|archive-date=14. 8. 2020|url-status=live|access-date=15. 8. 2020}}</ref> Newsome je opisao Mariner kao nepoštenu kršiocu pravila koji je nekoliko puta degradirana, iako je ona zapravo "vrlo dobra u svim stvarima [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]]".<ref name="ComicCon2019Panel">{{Cite web|url=https://trekmovie.com/2019/07/22/sdcc19-lower-decks-panel-unveils-an-animated-comedy-by-and-for-star-trek-fans/|title=SDCC19: 'Lower Decks' Panel Unveils An Animated Comedy By And For Star Trek Fans|last=Pascale|first=Anthony|date=22. 7. 2019|website=[[TrekMovie.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190723121354/https://trekmovie.com/2019/07/22/sdcc19-lower-decks-panel-unveils-an-animated-comedy-by-and-for-star-trek-fans/|archive-date=23. 7. 2019|url-status=live|access-date=19. 1. 2020}}</ref> Lik je dobio ime po sestri showrunnera [[Mikea McMahana]], ''Beckett Mariner McMahan''.<ref name="BelowDecksFinale">{{Cite web|url=https://intl.startrek.com/news/below-deck-with-lower-decks-mike-mcmahan-breaks-down-season-one|title=Below Deck With Lower Decks: Mike McMahan Breaks Down Season One|last=<!-- StarTrek.com Staff -->|date=9. 10. 2020|website=[[StarTrek.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20201101112358/https://intl.startrek.com/news/below-deck-with-lower-decks-mike-mcmahan-breaks-down-season-one|archive-date=1. 11. 2020|url-status=live|access-date=29. 12. 2020}}</ref> * [[Jack Quaid]] kao [[Brad Boimler]] - Ljudski zastavnik na brodu [[USS Cerritos]],<ref name="ComicCon2019" /> Boimler se drži pravila i moraće naučiti improvizirati ako jednog dana želi postati kapetan.<ref name="ComicCon2019Characters">{{Cite web|url=https://trekmovie.com/2019/07/20/comic-con-2019-star-trek-lower-decks-characters-and-voice-cast-revealed/|title=Comic-Con 2019: 'Star Trek: Lower Decks' Characters and Voice Cast Revealed|last=<!-- TrekMovie.com Staff -->|date=20. 7. 2019|website=[[TrekMovie.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190721001300/https://trekmovie.com/2019/07/20/comic-con-2019-star-trek-lower-decks-characters-and-voice-cast-revealed/|archive-date=21. 7. 2019|url-status=live|access-date=19. 1. 2020}}</ref> Quaid je rekao da će ovaj lik "zakucati pisani dio vozačkog ispita, ali kada bi zaista došao do toga da je u autu, to bi bila potpuna katastrofa".<ref name="ComicCon2019" /> * [[Noël Wells]] kao [[D'Vana Tendi]] - Orionac, zastavnica u medicinskom odelu na brodu [[USS Cerritos]],<ref name="ComicCon2019Characters" /><ref name="TendiName">{{Cite tweet|number=1288217671738093568|user=StarTrek|title=Meet Ensign Tendi when #StarTrekLowerDecks beams in August 6th 👋 #StarTrek|author=Star Trek|author-link=Star Trek|date=27. 7. 2020|access-date=31. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728221626/https://twitter.com/StarTrek/status/1288217671738093568|archive-date=28. 7. 2020|url-status=live}}</ref> Tendi je velika obožavateljica [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]],<ref name="ComicCon2019Characters" /> i oduševljena je što je na zvjezdanom brodu. Ona je nova na bodu na početku serije i pomaže publici da upozna postavku i likove. McMahan je rekao da bi se ponašao kao Tendi ako bi ikada radio na zvjezdanom brodu.<ref name="ComicCon2019Panel" /> * [[Eugene Cordero]] kao [[Sam Rutherford]] - Ljudski zastavnik na brodu USS Cerritos,<ref name="ComicCon2019" /><ref name="RutherfordName">{{Cite tweet|number=1287855699997990918|user=StarTrek|title=Ensign Sam Rutherford reporting for duty. Star Trek: Lower Decks beams in August 6th 🖖 #StarTrekLowerDecks|author=Star Trek|author-link=Star Trek|date=27. 7. 2020|access-date=31. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200727210208/https://twitter.com/StarTrek/status/1287855699997990918|archive-date=27. 7. 2020|url-status=live}}</ref> Rutherford se prilagođava svom novom kiborg implantu.<ref name="ComicCon2019Characters" /> McMahan je uporedio Rutherforda sa likom [[Zvjezdane staze: Slijedeća generacija|Sljedeće generacije]] [[Geordi La Forge]], rekavši da su oboje "nevjerovatni u inženjerskim stvarima", ali Rutherford ne rješava uvijek problem kao Geordi jer on još uvijek uči.<ref name="ComicCon2019Panel" /> * [[Dawn Lewis]] kao [[Carol Freeman]] - Ljudska kapetanica [[USS Cerritosa]].<ref name="ComicCon2019" /> McMahan ju je opisao kao sposobnog kapetana [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]] čiji zvjezdani brod nije previše važan.<ref name="STLV2019">{{Cite web|url=https://trekmovie.com/2019/08/06/stlv19-star-trek-lower-decks-panel-talks-second-contacts-cleaning-holodecks-and-canon/|title=STLV19: 'Star Trek: Lower Decks' Panel Talks Second Contacts, Cleaning Holodecks, And Canon|last=Drew|first=Brian|date=6. 8. 2019|website=[[TrekMovie.com]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808184620/https://trekmovie.com/2019/08/06/stlv19-star-trek-lower-decks-panel-talks-second-contacts-cleaning-holodecks-and-canon/|archive-date=8. 8. 2019|url-status=live|access-date=19. 1. 2020}}</ref> Freeman ne želi da njena kćerka Mariner bude na [[USS Cerritos]]u i traži razlog da je prebaci na drugi brod.<ref name="MarinerFreeman"/> * [[Jerry O'Connell]] kao [[Jack Ransom]] - Ljudski prvi oficir [[USS Cerritos]]a kojeg je McMahan uporedio sa [[William T. Riker|Williamom Rikerom]] iz [[William T. Riker|Sljedeće generacije]], ako je bio na spidu i imao manje srama.<ref name="ComicCon2019" /><ref name="ComicCon2019Panel" /> * [[Fred Tatasciore]] kao [[Shaxs]] - [[Bajor (Zvjezdane staze)|bajoranski]] taktički oficir na brodu [[USS Cerritos]].<ref name="ComicCon2019" /><ref name="ComicCon2019Panel" /> Na kraju prve sezone, [[Shaxs]] umire žrtvujući se za [[Sam Rutherford|Rutherforda]]<ref name="LowerDecksFinaleSpecial">{{Cite AV media|url=https://www.facebook.com/StarTrek/videos/392059688483232|title=The Ready Room – Star Trek: Lower Decks Finale Special|date=8. 10. 2020|publisher=[[Star Trek]]|access-date=29. 12. 2020|website=[[Facebook]]}}</ref>, ali se vraća u drugoj sezoni u priči koja se poigrava sa načinima na koje su likovi vaskrsli u prethodnim serijama [[Zvjezdane staze|Zvjezdanih staza]].<ref name="ShaxsS2">{{Cite web|url=https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-lower-decks-canon-plot-hole-fixed|title='Lower Decks' just fixed Star Trek's biggest canon plot hole|last=Britt|first=Ryan|date=27. 8. 2021|website=[[Inverse (website)|Inverse]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20210827074531/https://www.inverse.com/entertainment/star-trek-lower-decks-canon-plot-hole-fixed|archive-date=27. 8. 2021|url-status=live|access-date=27. 8. 2021}}</ref> * [[Gillian Vigman]] kao [[T'Ana]] - Kaitijanski doktor i šef medicine na brodu [[USS Cerritos]].<ref name="ComicCon2019" /> McMahan ju je opisao kao "dobrog doktora, ali ona je neugodna mačka". Uključivanje Caitiana u seriju je referenca na Animiranu seriju u kojoj se također pojavljuje pripadnik te vrste, M'Ress.<ref name="STLV2019" /> == Produkcija == === Razvoj === U junu 2018. godine, nakon što je postao jedini voditelj serije Discovery, Alex Kurtzman je potpisao petogodišnji ugovor sa [[CBS Television Studios]] da proširi franšizu Zvjezdanih staza izvan Discoveryja na nekoliko novih serija, mini serija i animiranih serija<ref name="KurtzmanDeal">{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=19. 6. 2018 |title=Alex Kurtzman Sets Five-Year CBS TV Studios Pact, Will Oversee Expanded 'Star Trek' Universe |url=https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180712051151/https://variety.com/2018/tv/news/star-trek-tv-shows-cbs-discovery-alex-kurtzman-1202842335/ |archive-date=12. 7. 2018 |access-date=21. 7. 2018 |website=[[Variety (magazine)|Variety]]}}</ref> [[Aaron Baiers]] iz Kurtzmanove produkcijske kuće [[Secret Hideout]] doveo je [[Mikea McMahana]] – glavnog scenarista popularne animirane komedije [[Rick i Morty]] – na sastanak o animaciji u Zvjezdanim stazama. Baiers i McMahan su zajedno bili televizijski asistenti kada je McMahan vodio nalog obožavatelja na Twitteru @TNG_S8, sugerišući priče za teorijsku osmu sezonu [[Zvjezdane staze: Sljedeća generacija|Sljedeće generacije]]. McMahana su pitali šta će biti serijal Zvjezdanih staza iz snova<ref name="McMahanN&BAug2020">{{Cite web |last=Knupper |first=Brittany |date=6. 8. 2020 |title=Interview: 'Star Trek: Lower Decks' Creator Mike McMahan Talks About The Joys of Painting with the Palette of Trek [Exclusive] |url=https://www.nerdsandbeyond.com/2020/08/06/exclusive-interview-star-trek-lower-decks-creator-mike-mcmahan-talks-about-the-joys-of-painting-with-the-palette-of-trek/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807091545/https://www.nerdsandbeyond.com/2020/08/06/exclusive-interview-star-trek-lower-decks-creator-mike-mcmahan-talks-about-the-joys-of-painting-with-the-palette-of-trek/ |archive-date=7. 8. 2020 |access-date=2. 5. 2022 |website=Nerds & Beyond}}</ref> i predstavio je seriju kao "ljudi koji su stavili žuti uložak u replikator hrane kako bi banana mogla izaći na drugom kraju".<ref name="SeriesOrder">{{Cite web |last=Goldberg |first=Lesley |date=25. 10. 2018 |title='Star Trek' Animated Comedy a Go With 2-Season Order at CBS All Access |url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-animated-comedy-a-go-2-season-order-at-cbs-all-access-1154934 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025221227/https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/star-trek-animated-comedy-a-go-2-season-order-at-cbs-all-access-1154934 |archive-date=25. 10. 2018 |access-date=25. 10. 2018 |website=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref> [[File:Mike McMahan, Heather Kadin & Alex Kurtzman (48443834351).jpg|thumb|right|Kreator i showrunner [[Mike McMahan]] promoviše Donje palube na Comic-Conu u [[San Diego|San Diegu]] 2019. s izvršnim producentima [[Heather Kadin]] i [[Alex Kurtzman|Alexom Kurtzmanom]]]] Nakon što je svojim početnim nastupom osvojio rukovodioce, Secret Hideout je krenuo naprijed sa McMahanovom serijom.<ref name="McMahanN&BAug2020" /> Reklamiran je na različitim platformama i mrežama prije nego što ga je preuzeo [[CBS All Access]], streaming servis koji je izdavao Discovery, koji je službeno naručio dvije sezone 25. oktobra 2018. Pod nazivom Zvjezdane staze: Donje palube, bila je to prva originalna animirana serija mreže i prva animirana serija Zvjezdanih staza od serije [[Zvjezdane staze: Animirana serija|Animirane serije]] 1973–74. McMahan je trebao kreirati, pisati i izvršno producirati Donje palube zajedno s Kurtzmanom, [[Heder Kadin]] iz Secret Hideouta, [[Rod Roddenberry|Rodom Roddenberryjem]] (sinom tvorca Zvjezdanih staza [[Gene Roddenberry|Genea Roddenberryja]]) i [[Trevor Roth|Trevorom Rothom]] iz Roddenberry Entertainmenta, te veteranom animacije koja je postala izvršna producentica novoformiranog CBS Eye Animation Productions Katie Krentz.<ref name="SeriesOrder" /> U januaru 2019. Kurtzman je rekao da serija neće biti "Rik i Morti u svijetu Zvezdanih staza" i da će imati svoj ton, ali da će "malo naginjati odraslim".<ref name="KurtzmanNotR&M">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=9. 1. 2019 |title=Alex Kurtzman Talks 'Discovery' Season 2 Arc, Klingon Hair, And Taking Star Trek To New Places |url=https://trekmovie.com/2019/01/09/alex-kurtzman-talks-discovery-season-2-arc-klingon-hair-and-taking-star-trek-to-new-places/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190128072022/https://trekmovie.com/2019/01/09/alex-kurtzman-talks-discovery-season-2-arc-klingon-hair-and-taking-star-trek-to-new-places/ |archive-date=28. 1. 2019 |access-date=1. 4. 2019 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> Tog jula, McMahan je najavio da će se prva sezona sastojati od 10 epizoda i da će biti objavljena 2020. godine.<ref name="ComicCon2019" /> Do kraja marta 2020, rad na seriji se odvijao na daljinu zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-19]] koja je primorala osoblje da radi od kuće.<ref name="WFHMar2020">{{Cite web |last=Pascale |first=Anthony |date=24. 3. 2020 |title='Star Trek: Discovery' And 'Lower Decks' Work Continues By Remote |url=https://trekmovie.com/2020/03/24/star-trek-discovery-and-lower-decks-work-continues-by-remote/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328020754/https://trekmovie.com/2020/03/24/star-trek-discovery-and-lower-decks-work-continues-by-remote/ |archive-date=28. 3. 2020 |access-date=25. 3. 2020 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> U maju je McMahan rekao da je animacija "jedinstveno prikladna za ovaj trenutak" jer animatori serije mogu nastaviti rad na seriji od kuće.<ref name="McMahanMay2020">{{Cite web |last=Kleinman |first=Jake |date=8. 5. 2020 |title=Rick and Morty's Secret Weapon is Building a "Weird" Sci-Fi Empire |url=https://www.inverse.com/entertainment/rick-and-morty-mike-mcmahan-solar-opposites-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200511030627/https://www.inverse.com/entertainment/rick-and-morty-mike-mcmahan-solar-opposites-interview |archive-date=11. 5. 2020 |access-date=15. 5. 2020 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> U julu, [[All Access]] je zakazao premijeru serije za august 2020. godine.<ref name="PremiereDate">{{Cite web |last=Petski |first=Denise |date=1. 7. 2020 |title='Star Trek: Lower Decks' Gets August Premiere Date On CBS All Access; Teaser Art Unveiled |url=https://deadline.com/2020/07/star-trek-lower-decks-august-premiere-date-cbs-all-access-teaser-art-1202975062/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200701183729/https://deadline.com/2020/07/star-trek-lower-decks-august-premiere-date-cbs-all-access-teaser-art-1202975062/ |archive-date=1. 7. 2020 |access-date=2. 7. 2020 |website=[[Deadline Hollywood]]}}</ref> Treća sezona je naručena u aprilu 2021. za rebrendirani [[Paramount+]], prije premijere druge sezone u augustu 2021. godine.<ref name="S3Order">{{Cite web |last=Del Rosario |first=Alexandra |date=5. 4. 2021 |title='Star Trek: Lower Decks' Renewed For Season 3 As Second Season Gets Teaser & Premiere Date On Paramount+ |url=https://deadline.com/2021/04/star-trek-lower-decks-renewed-season-three-paramount-season-2-teaser-1234727912/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210405224423/https://deadline.com/2021/04/star-trek-lower-decks-renewed-season-three-paramount-season-2-teaser-1234727912/ |archive-date=5. 4. 2021 |access-date=5. 4. 2021 |website=[[Deadline Hollywood]]}}</ref> Treća sezona je potvrđena krajem 2022. kada je četvrta sezona naručena u januaru 2022. godine.<ref name="STUJan2022">{{Cite web |last=Andreeva |first=Nellie |date=18. 1. 2022 |title='Star Trek' Universe News: 'Discovery', 'Strange New Worlds' & 'Lower Decks' Renewed, 'Picard' Gets Season 2 Premiere Date |url=https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119000127/https://deadline.com/2022/01/star-trek-discovery-season-5-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-picard-season-3-premiere-date-1234914648/ |archive-date=19. 1. 2022 |access-date=19. 1. 2022 |website=[[Deadline Hollywood]]}}</ref><ref name="STUJan2022TC">{{Cite web |last=<!-- TrekCore.com Staff --> |date=18. 1. 2022 |title=Paramount+ Sets Star Trek Spring Slate: Picard and Strange New Worlds Dates, Plus Disco, SNW, and Lower Decks Renewals |url=https://blog.trekcore.com/2022/01/star-trek-spring-schedule-picard-strange-new-worlds-discovery-lower-decks-renewals/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220119085602/https://blog.trekcore.com/2022/01/star-trek-spring-schedule-picard-strange-new-worlds-discovery-lower-decks-renewals/ |archive-date=19. 1. 2022 |access-date=20. 1. 2022 |website=TrekCore.com}}</ref> Četvrta sezona je potvrđena sredinom 2023. kada je naručena peta sezona u martu 2023. godine.<ref name="S5Order">{{Cite web |last=Otterson |first=Joe |date=28. 3. 2023 |title='Star Trek: Strange New Worlds,' 'Lower Decks' Renewed at Paramount+, Set Summer Premieres |url=https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328193124/https://variety.com/2023/tv/news/star-trek-strange-new-worlds-lower-decks-renewed-season-3-season-5-paramount-premiere-date-1235566885/ |archive-date=28. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |website=[[Variety (magazine)|Variety]]}}</ref> === Pisanje scenarija === Radnja serije smještena je u 2380, godinu dana nakon filma [[Zvjezdane staze: Nemesis|Nemesis]] (2002),<ref name="ComicCon2019Characters" /> i, za razliku od tipične serije Zvjezdanih staza, fokusira se na pomoćnu posadu zvjezdanog broda, a ne na posadu glavnog mosta.<ref name="SeriesOrder" /> McMahan je postavio seriju ubrzo nakon Nemesisa, posljednjeg filma Zvjezdanih staza u eri Sljedeće generacije, zbog njegove ljubavi prema njoj.<ref name="ComicCon2019Panel" /> Serija je dobila ime po istoimenoj epizodi Sljedeće generacije, koja se također fokusira na živote niže rangiranog osoblja zvjezdanih brodova i za koju je McMahan rekao da je njegova omiljena epizoda u bilo kojoj seriji Zvjezdanih staza; epizoda je bila prva stvar koju je McMahan pokazao piscima Donje palube kada su počeli raditi na seriji.<ref name="STLV2019" /> McMahan je bio inspirisan društvenim sporednim pričama u epizodama Sljedeće generacije,<ref name="ComicCon2019Panel" /> s Kurtzmanom koji je objasnio da će se "Priča" tipične epizode Zvjezdanih staza odvijati u pozadini svake epizode Donjih paluba, tako "ogromna , luda, luda sranja se dešavaju u pozadini i to je super periferno u odnosu na priču na koju se zapravo fokusirate." Kurtzman je smatrao da ovo čini seriju jedinstvenim dodatkom franšizi.<ref name="KurtzmanJun2019Updates">{{Cite web |last=Wright |first=Matt |date=18. 6. 2019 |title=Alex Kurtzman Gives Updates On CBS Star Trek TV Franchise |url=https://trekmovie.com/2019/06/18/alex-kurtzman-gives-updates-on-cbs-star-trek-tv-franchise/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190619161012/https://trekmovie.com/2019/06/18/alex-kurtzman-gives-updates-on-cbs-star-trek-tv-franchise/ |archive-date=19. 6. 2019 |access-date=19. 1. 2020 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> Počevši od kraja 2019. godine, astrofizičarka [[Erin Macdonald]] pridružila se franšizi Zvjezdanih staza kao naučna savjetnica.<ref name="ScienceAdvisorMacdonald">{{Cite web |last=Shurley |first=Neil |date=31. 3. 2020 |title=Interview: Star Trek's New Science Advisor Dr. Erin Macdonald On Putting The Sci In Sci-Fi |url=https://trekmovie.com/2020/03/31/interview-star-treks-new-science-advisor-dr-erin-macdonald-on-putting-the-sci-in-sci-fi/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200401201846/https://trekmovie.com/2020/03/31/interview-star-treks-new-science-advisor-dr-erin-macdonald-on-putting-the-sci-in-sci-fi/ |archive-date=1. 4. 2020 |access-date=2. 4. 2020 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> Macdonald je rekla da je svaka serija na "spektru od nauke do fantastike" i da su pisci Donjih paluba pristupili nauci iz perspektive "možemo se izvući sa mnogo više" od serije uživo, tako da je njena uloga uglavnom bila da popravi male greške u dijalogu kako bi se osiguralo da se koriste ispravni izrazi.<ref name="MacdonaldJul2022">{{Cite web |last=Miller |first=Melissa T. |date=28. 7. 2022 |title=Star Trek's Science Advisor Works on All the Franchise's Current Shows |url=https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220728150944/https://nerdist.com/article/star-treks-science-advisor-interview-erin-macdonald/ |archive-date=28. 7. 2022 |access-date=31. 8. 2022 |website=[[Nerdist]]}}</ref> Glavna radnja serije je zvjezdani brod [[USS Cerritos]], brod klase "Kalifornija". Ova klasa brodova, kreirana za Donje palube, je klasa pomoćnih zvjezdanih brodova koji rade s većim zvjezdanim brodovima poput onih koji smo vidjeli u franšizi,<ref name="ComicCon2019Panel" /> ali nisu "dovoljno važni" da bi se ranije pojavili na ekranu. McMahan je opisao misiju Cerritosa kao "Drugi kontakt": nakon što je Zvjezdana flota uspostavila prvi kontakt s novom vanzemaljskom civilizacijom i pozvala je da se pridruži Federaciji, posada pomoćnih brodova poput Cerritosa stiže da pronađe "sva dobra mjesta za jelo, [i postaviti] stvari za komunikaciju.<ref name="STLV2019" /> McMahan je želio da brodovi klase Kalifornija dobiju imena po kalifornijskim gradovima, a izabrao je grad Cerritos jer ga je inače znao samo po oglasima lokalnih autosalona Cerritos Auto Square. Želio je gradu dati "još jednu stvar osim da bude samo dom Auto trga".<ref name="McMahanBriefTake">{{Cite web |last=Heilbronn |first=Leora |date=6. 8. 2020 |title=Interview: Star Trek: Lower Decks' Mike McMahan |url=https://brieftake.com/interview-star-trek-lower-decks-mike-mcmahan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200923161404/https://brieftake.com/interview-star-trek-lower-decks-mike-mcmahan/ |archive-date=23. 9. 2020 |access-date=2. 5. 2022 |website=Brief Take}}</ref> McMahan nije želio da humor "udara na Staze" i fokusirao se na pričanje priča o Zvjezdanim stazama gdje su likovi smiješni.<ref name="ComicCon2019Panel" /> Angažovani su pisci različitih komičarskih pozadina i sa različitim nivoima interesovanja za Zvezdane staze.<ref name="STLV2019" /> Kurtzman je Donje palube opisao kao ljubavno pismo Zvjezdanim stazama,<ref name="KurtzmanJun2019Updates" /> i ono je puno referenci na druge serije u franšizi. McMahan je rekao da su oni tu da "stvore bogat, živahan, zabavan izraz svijeta Zvjezdanih staza u toj eri", a ne da budu samo uskršnja jaja za obožavatelje. Timu je bilo važno da oni ne odvlače pažnju od emotivnog pripovijedanja i da se uklapaju u ustaljeni kanon,<ref name="McMahanTCAug2020">{{Cite web |last=Reilly |first=Ken |date=15. 8. 2020 |title=Interview: Mike McMahan on Star Trek: Lower Decks' Animation Design, Balancing Canon and Creativity, and "Good People Doing Good Things" in Starfleet |url=https://blog.trekcore.com/2020/08/interview-star-trek-lower-decks-mike-mcmahan/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200820034831/https://blog.trekcore.com/2020/08/interview-star-trek-lower-decks-mike-mcmahan/ |archive-date=20. 8. 2020 |access-date=25. 4. 2022 |website=TrekCore.com}}</ref> s tim da je autor Zvjezdanih staza [[David Mack]] bio konsultant kako bi osigurao da se erija uklopi u franšizu.<ref name="STLV2019" /><ref name="MackConsultant">{{Cite web |last=<!-- TrekMovie.com Staff --> |date=9. 7. 2019 |title=Star Trek Author David Mack Is Consulting On 'Lower Decks' And Something "Classified" |url=https://trekmovie.com/2019/07/09/star-trek-author-david-mack-is-consulting-on-lower-decks-and-something-classified/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191218144148/https://trekmovie.com/2019/07/09/star-trek-author-david-mack-is-consulting-on-lower-decks-and-something-classified/ |archive-date=18. 12. 2019 |access-date=19. 1. 2020 |website=[[TrekMovie.com]]}}</ref> McMahan se nadao da će je reference na animiranu seriju posebno proslaviti kao prvu animiranu seriju u franšizi.<ref name="STLV2019" /> Likovi često koriste stvarne naslove prošlih epizoda Zvjezdanih staza kada spominju te događaje, pri čemu McMahan objašnjava da se ličnim zapisnicima poznatih likova daju slični naslovi u svemiru kao i epizode iz kojih dolaze. Franšiza je utvrdila da "likovi iz Zvjezdanih staza gledaju Zvjezdane staze" u finalu serije [[Zvjezdane staze: Enterprise|Enterprise]], gdje su događaji iz ranije misije rekreirani hologramom,<ref name="WatchingStarTrek">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=30. 9. 2021 |title=Do Star Trek Characters Watch Star Trek? |url=https://www.denofgeek.com/tv/do-star-trek-characters-watch-star-trek/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210930172240/https://www.denofgeek.com/tv/do-star-trek-characters-watch-star-trek/ |archive-date=30. 9. 2021 |access-date=2. 5. 2022 |website=[[Den of Geek]]}}</ref><ref name="McMahanInverseOct2020">{{Cite web |last=Britt |first=Ryan |date=11. 10. 2020 |title=Star Trek's newest showrunner explains how Trek canon REALLY works |url=https://www.inverse.com/entertainment/lower-decks-season-2-mike-mcmahan-interview |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201016225708/https://www.inverse.com/entertainment/lower-decks-season-2-mike-mcmahan-interview |archive-date=16. 10. 2020 |access-date=2. 5. 2022 |website=[[Inverse (website)|Inverse]]}}</ref> i McMahan je smatrao da će mnogi događaji iz prošlih serija biti opštepoznati unutar [[Zvjezdana flota|Zvjezdane flote]]. Priznanje ovoga omogućilo je glavnim likovima da budu "štreberi za Zvjezdane staze", što je omogućilo Donjim palubama da budu "Rosetta Stone" koji povezuje sve prethodne projekte Zvjezdanih staza.<ref name="McMahanInverseOct2020" /> Pisanje za petu sezonu počelo je u martu 2023. godine.<ref name="McMahanS5Writing">{{Cite tweet |number=1640801085299511296 |user=MikeMcMahanTM |title=Season 4 this summer! Season 5 being written now! |author-link=Mike McMahan |date=28. 3. 2023 |access-date=22. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328211522/https://twitter.com/MikeMcMahanTM/status/1640801085299511296 |archive-date=28. 3. 2023 |url-status=live |last=McMahan |first=Mike}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Official website|https://startrek.com/shows/star-trek-lower-decks}} * [https://www.paramountplus.com/shows/star-trek-lower-decks/ ''Zvjezdane staze: Donje palube''] na [[Paramount+]] [[Kategorija:Zvjezdane staze]] [[Kategorija:Animirane TV-serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke naučnofantastične serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:Američke TV-serije sa početkom prikazivanja 2020.]] [[Kategorija:Američke dječije animirane serije iz 2020-ih]] [[Kategorija:TV-emisije na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Zvjezdane staze (TV-serije)]] n5xhby1491zgw23el9jion5jghurjyc 0 506432 3668479 3631585 2024-11-22T08:39:38Z نوفاك اتشمان 16322 /* Reakcije */ zamjena linka https://en.wikipedia.org/wiki/Palestinian_genocide_accusation sa linkom https://en.wikipedia.org/wiki/Gaza_genocide 3668479 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 78/282 |Organ = GS |Datum = 23. maj |Godina = 2024 |Sjednica = 78 |Oznaka = A/78/L.67/Rev.1 |Dokument = https://www.un.org/en/ga/78/resolutions.shtml |Za = 84 |Suzdržani = 68 |Protiv = 19 |Tema = Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. |Rezultat = Rezolucija usvojena |Slika = |Opis = }} '''Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282''' jest rezolucija koju je usvojila [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] 23. maja 2024. na svojoj 78. sjednici. Rezolucijom je ustanovljen [[Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995]], koji se obilježava 11. jula. Rezoluciju su predložile [[Njemačka]] i [[Ruanda]], uz podršku još tridesetak zemalja. Od ukupnog broja država članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (193), 84 su glasale za usvajanje rezolucije, dok je 19 država bilo protiv; 68 je bilo uzdržano, a preostale 22 države nisu učestvovale u glasanju.<ref>{{Cite web|url=https://research.un.org/en/docs/ga/quick/regular/78|title=Research Guides: UN General Assembly Resolutions Tables: 78th Session (2023-2024)|last=Library|first=Dag Hammarskjöld|website=research.un.org|language=en|access-date=9. 6. 2024|archive-date=18. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518005924/https://research.un.org/en/docs/ga/quick/regular/78|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://press.un.org/en/2024/ga12601.doc.htm|title=General Assembly Adopts Resolution on Srebrenica Genocide, Designating International Day of Reflection, Commemoration {{!}} Meetings Coverage and Press Releases|website=press.un.org|access-date=9. 6. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525143522/https://press.un.org/en/2024/ga12601.doc.htm|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://news.un.org/en/story/2024/05/1150156|title=UN establishes International Day of reflection for Srebrenica genocide {{!}} UN News|date=23. 5. 2024|website=web.archive.org|access-date=9. 6. 2024|archive-date=23. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240523211523/https://news.un.org/en/story/2024/05/1150156|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/5/23/un-usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici|title=UN: Usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=28. 5. 2024|archive-date=28. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528130756/https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/5/23/un-usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici|url-status=live}}</ref> == Glasanje == {| class="wikitable sortable" |- ! style="vertical-align: bottom" | Glas<ref>{{cite web |title=International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica :: resolution /: adopted by the General Assembly |url=https://digitallibrary.un.org/record/4048673?ln=en |access-date=10. 6. 2024 |language=en |date=23. 5. 2024}}</ref> ! style="text-align: right; vertical-align: bottom;" | Ukupno ! style="text-align: left; vertical-align: bottom" | Države |- |{{Da|Za}} | style="text-align: right" | 84 |[[Albanija]], [[Andora]], [[Australija]], [[Austrija]], [[Bangladeš]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Brunej]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Čad]], [[Češka]], [[Čile]], [[Danska]], [[Džibuti]], [[Egipat]], [[Ekvador]], [[El Salvador]], [[Estonija]], [[Fidži]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gambija]], [[Gvajana]], [[Gvineja Bisau]], [[Hrvatska]], [[Indonezija]], [[Irak]], [[Iran]], [[Irska]], [[Island]], [[Italija]], [[Japan]], [[Jemen]], [[Jordan]], [[Južna Koreja]], [[Južnoafrička Republika]], [[Kanada]], [[Katar]], [[Kolumbija]], [[Kostarika]], [[Kuvajt]], [[Latvija]], [[Libija]], [[Lihtenštajn]], [[Litvanija]], [[Luksemburg]], [[Malavi]], [[Malezija]], [[Malta]], [[Mauritanija]], [[Mikronezija]], [[Mjanmar]], [[Moldavija]], [[Niger]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Norveška]], [[Novi Zeland]], [[Pakistan]], [[Palau]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Ruanda]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Saudijska Arabija]], [[Senegal]], [[Sijera Leone]], [[Singapur]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Tanzanija]], [[Tunis]], [[Turska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Ukrajina]], [[Urugvaj]], [[Zambija]], [[Zelenortska Ostrva]] |- |{{Ne|Protiv}} | style="text-align: right" | 19 |[[Antigva i Barbuda]], [[Bjelorusija]], [[Demokratska Republika Kongo]], [[Dominika]], [[Eritreja]], [[Esvatini]], [[Grenada]], [[Kina]], [[Komori]], [[Kuba]], [[Mali]], [[Mađarska]], [[Nauru]], [[Nikaragva]], [[Rusija]], [[Sirija]], [[Sjeverna Koreja]], [[Srbija]], [[Sveti Toma i Princip]] |- |{{Možda|Uzdržani}} | style="text-align: right" | 68 |[[Alžir]], [[Angola]], [[Argentina]], [[Armenija]], [[Bahami]], [[Bahrein]], [[Barbados]], [[Benin]], [[Bocvana]], [[Brazil]], [[Burundi]], [[Butan]], [[Dominikanska Republika]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Etiopija]], [[Filipini]], [[Gabon]], [[Gana]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Gvatemala]], [[Gvineja]], [[Haiti]], [[Honduras]], [[Indija]], [[Jamajka]], [[Južni Sudan]], [[Kambodža]], [[Kamerun]], [[Kazahstan]], [[Kenija]], [[Kipar]], [[Kiribati]], [[Laos]], [[Lesoto]], [[Liban]], [[Madagaskar]], [[Maldivi]], [[Meksiko]], [[Mongolija]], [[Mozambik]], [[Namibija]], [[Nepal]], [[Nigerija]], [[Obala Slonovače]], [[Oman]], [[Panama]], [[Papua Nova Gvineja]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Republika Kongo]], [[Sejšeli]], [[Slovačka]], [[Solomonska Ostrva]], [[Sudan]], [[Surinam]], [[Sveta Lucija]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveti Vincent i Grenadini]], [[Šri Lanka]], [[Tadžikistan]], [[Tajland]], [[Togo]], [[Trinidad i Tobago]], [[Tuvalu]], [[Uganda]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Vijetnam]] |- |{{Izbačeno|Odsutni}} | style="text-align: right" | 22 |[[Afganistan]], [[Azerbejdžan]], [[Beliz]], [[Bolivija]], [[Burkina Faso]], [[Istočni Timor]], [[Izrael]], [[Kirgistan]], [[Liberija]], [[Maroko]], [[Maršalska Ostrva]], [[Mauricijus]], [[Monako]], [[Samoa]], [[Somalija]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Tonga]], [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]], [[Vanuatu]], [[Venecuela]], [[Zimbabve]] |- ! style="text-align: left" | Ukupno ! style="text-align: right" | 193 !– |} == Reakcije == * Ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama [[Zlatko Lagumdžija]] rekao je za [[Federalna televizija|FTV]] da se nikada u životu nije susreo sa protivnikom koji je uložio toliko energije i snage da osujeti namjere svog tima i sponzora.<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/c/vesti/politika/1370681/cak-lagumdzija-odao-priznanje-vucicu-njegovom-timu-nikada-svom-zivotu-nisam-suocio-tolikom-energijom|title=ЧАК ЈЕ И ЛАГУМЏИЈА ОДАО ПРИЗНАЊЕ ВУЧИЋУ И ЊЕГОВОМ ТИМУ: Никада се у свом животу нисам суочио са толиком енергијом|website=NOVOSTI|language=sr|access-date=25. 5. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525120756/https://www.novosti.rs/c/vesti/politika/1370681/cak-lagumdzija-odao-priznanje-vucicu-njegovom-timu-nikada-svom-zivotu-nisam-suocio-tolikom-energijom|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/616188/Bore-se-protiv-Srbije-ali-priznaju-Vucic-je-strasna-masina-video|title=Боре се против Србије, али признају: Вучић је страшна машина (видео)|last=Н.А|website=Politika Online|access-date=25. 5. 2024|archive-date=24. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524150715/https://www.politika.rs/scc/clanak/616188/Bore-se-protiv-Srbije-ali-priznaju-Vucic-je-strasna-masina-video|url-status=live}}</ref> * Predstavnici [[Slovenija|Slovenije]] su rezoluciju opisali kao historijski trenutak, a [[Hrvatska]] je također pozdravila njeno usvajanje.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.nin.rs/politika/vesti/50091/reakcije-na-usvajanje-rezolucije-o-srebrenici-sta-kazu-vlast-opozicija-region-i-svet|title=Reakcije na usvajanje Rezolucije o Srebrenici: Šta kažu vlast, opozicija, region i svet|last=NIN|website=Nin online|language=sr|access-date=25. 5. 2024|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609100225/https://www.nin.rs/politika/vesti/50091/reakcije-na-usvajanje-rezolucije-o-srebrenici-sta-kazu-vlast-opozicija-region-i-svet|url-status=live}}</ref> * [[Grčka]] i [[Slovačka]] su bile suzdržane i izrazile zabrinutost za dinamiku ili mir i stabilnost u regionu.<ref name=":1" /> * [[Mađarska|Mađarski]] predstavnici su naveli da rezolucija neće doprinijeti stabilnosti u regionu i da donosi nove podjele.<ref name=":1" /> * Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik [[Rusija|Rusije]] pri UN, okarakterisao je rezoluciju kao prijetnju miru i sigurnosti i dodao da Njemačka nema moralno pravo da spominje genocid.<ref name=":1" /> * Istog dana u [[Niš]]u održana je protestna vožnja protiv izglasane i usvojene rezolucije.<ref>{{Cite web|url=https://niskevesti.rs/video-kolone-nislija-sa-zastavama-protiv-usvojene-rezolucije/|title=(VIDEO) Kolone Nišlija sa zastavama protiv usvojene Rezolucije|last=Miladinović|first=Jovana|date=23. 5. 2024|website=Niške Vesti|language=en-US|access-date=9. 6. 2024|archive-date=24. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524170758/https://niskevesti.rs/video-kolone-nislija-sa-zastavama-protiv-usvojene-rezolucije/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.juznevesti.com/Politika/Organizovana-bakljada-zastave-i-povorka-i-kroz-Nis-povodom-Rezolucije-i-glasanja-u-Njujorku.sr.html|title=Organizovana bakljada, zastave i povorka i kroz Niš povodom Rezolucije i glasanja u Njujorku|last=https://www.juznevesti.com|website=Južne vesti|language=sr|access-date=9. 6. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525013355/https://www.juznevesti.com/Politika/Organizovana-bakljada-zastave-i-povorka-i-kroz-Nis-povodom-Rezolucije-i-glasanja-u-Njujorku.sr.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://glasjuga.rs/nislije-protestuju-protiv-izglasane-rezolucije-o-srebrenici-video/|title=Nišlije protestuju protiv izglasane Rezolucije o Srebrenici [VIDEO]|last=Milićević|first=Violeta|date=23. 5. 2024|website=Glas Juga|language=sr-RS|access-date=9. 6. 2024|archive-date=30. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530151656/https://glasjuga.rs/nislije-protestuju-protiv-izglasane-rezolucije-o-srebrenici-video/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/u-nisu-kolone-vozila-sa-srpskim-zastavama-u-znak-protesta-zbog-rezolucije-o-genocidu-u-srebrenici/|title=U Nišu kolone vozila sa srpskim zastavama u znak protesta zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici - Društvo - Dnevni list Danas|date=23. 5. 2024|language=sr-RS|access-date=9. 6. 2024|archive-date=24. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524165142/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/u-nisu-kolone-vozila-sa-srpskim-zastavama-u-znak-protesta-zbog-rezolucije-o-genocidu-u-srebrenici/|url-status=live}}</ref> Protestna kolona vozila prodefilovala je i centrom Beograda.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.rs/vesti/kolona-vozila-sa-srpskim-zastavama-na-ulicama-beograda-posle-glasanja-o-rezoluciji-o-srebrenici/|title=(VIDEO) Kolona vozila sa srpskim zastavama na ulicama Beograda posle glasanja o Rezoluciji|last=Beograd|first=N1|date=23. 5. 2024|website=N1|language=sr-RS|access-date=25. 5. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525120756/https://n1info.rs/vesti/kolona-vozila-sa-srpskim-zastavama-na-ulicama-beograda-posle-glasanja-o-rezoluciji-o-srebrenici/|url-status=live}}</ref> * [[Predsjednik Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] ocijenio je da je rezolucijom doveden u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine i izrazio mišljenje da je najbolje da Srbi i Bošnjaci budu dobri susjedi, što bi se postiglo mirnim razjedinjavanjem.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/politika/5448154/rezolucija-o-srebrenici.html|title=RTS :: Politika :: Reakcije iz Srbije i regiona, dan posle usvajanja rezolucije o Srebrenici u UN|website=www.rts.rs|access-date=25. 5. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525120755/https://www.rts.rs/lat/vesti/politika/5448154/rezolucija-o-srebrenici.html|url-status=live}}</ref> * Predsjednica [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Srbije]] [[Ana Brnabić]] izjavila je da je usvajanje rezolucije farsa i da nikada nije bila toliko zabrinuta za mir na Balkanu.<ref>{{Cite web|url=https://beta.rs//content/205722-brnabic-predlaganje-rezolucije-je-farsa-nikad-nisam-bila-toliko-zabrinuta-za-mir-na-balkanu|title=Brnabić: Predlaganje rezolucije je farsa, nikad nisam bila toliko zabrinuta za mir na Balkanu|website=beta.rs|language=en|access-date=25. 5. 2024|archive-date=23. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240523104152/https://beta.rs/content/205722-brnabic-predlaganje-rezolucije-je-farsa-nikad-nisam-bila-toliko-zabrinuta-za-mir-na-balkanu|url-status=dead}}</ref> * Ambasada [[Iran]]a u BiH pozdravila je usvajanje rezolucije i navela ''da se genocid osuđuje uvijek i svuda, i u [[genocid u Gazi|Gazi]] i u Srebrenici''.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/brojne-i-razli%C4%8Dite-reakcije-na-rezoluciju-un-o-srebrenici/a-69168671|title=Brojne i različite reakcije na rezoluciju UN o Srebrenici – DW – 24. 5. 2024.|website=dw.com|language=sr|access-date=9. 6. 2024|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609031133/https://www.dw.com/sr/brojne-i-razli%C4%8Dite-reakcije-na-rezoluciju-un-o-srebrenici/a-69168671|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Majke Srebrenice]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://webtv.un.org/en/asset/k1j/k1jxuem94s][Kmemoracija u UN-u na visokom nivou povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:2024. u politici]] [[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] sg4ztyxocut7g1am1s09m5gf7tuli95 3668480 3668479 2024-11-22T08:44:40Z Panasko 146730 3668480 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rezolucija UN-a |Broj = 78/282 |Organ = GS |Datum = 23. maj |Godina = 2024 |Sjednica = 78 |Oznaka = A/78/L.67/Rev.1 |Dokument = https://www.un.org/en/ga/78/resolutions.shtml |Za = 84 |Suzdržani = 68 |Protiv = 19 |Tema = Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. |Rezultat = Rezolucija usvojena |Slika = |Opis = }} '''Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282''' jest rezolucija koju je usvojila [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] 23. maja 2024. na svojoj 78. sjednici. Rezolucijom je ustanovljen [[Međunarodni dan komemoracije genocida u Srebrenici|Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995]], koji se obilježava 11. jula. Rezoluciju su predložile [[Njemačka]] i [[Ruanda]], uz podršku još tridesetak zemalja. Od ukupnog broja država članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (193), 84 su glasale za usvajanje rezolucije, dok je 19 država bilo protiv; 68 je bilo uzdržano, a preostale 22 države nisu učestvovale u glasanju.<ref>{{Cite web|url=https://research.un.org/en/docs/ga/quick/regular/78|title=Research Guides: UN General Assembly Resolutions Tables: 78th Session (2023-2024)|last=Library|first=Dag Hammarskjöld|website=research.un.org|language=en|access-date=9. 6. 2024|archive-date=18. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518005924/https://research.un.org/en/docs/ga/quick/regular/78|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://press.un.org/en/2024/ga12601.doc.htm|title=General Assembly Adopts Resolution on Srebrenica Genocide, Designating International Day of Reflection, Commemoration {{!}} Meetings Coverage and Press Releases|website=press.un.org|access-date=9. 6. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525143522/https://press.un.org/en/2024/ga12601.doc.htm|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://news.un.org/en/story/2024/05/1150156|title=UN establishes International Day of reflection for Srebrenica genocide {{!}} UN News|date=23. 5. 2024|website=web.archive.org|access-date=9. 6. 2024|archive-date=23. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240523211523/https://news.un.org/en/story/2024/05/1150156|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/5/23/un-usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici|title=UN: Usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=28. 5. 2024|archive-date=28. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240528130756/https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2024/5/23/un-usvojena-rezolucija-o-genocidu-u-srebrenici|url-status=live}}</ref> == Glasanje == {| class="wikitable sortable" |- ! style="vertical-align: bottom" | Glas<ref>{{cite web |title=International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica :: resolution /: adopted by the General Assembly |url=https://digitallibrary.un.org/record/4048673?ln=en |access-date=10. 6. 2024 |language=en |date=23. 5. 2024}}</ref> ! style="text-align: right; vertical-align: bottom;" | Ukupno ! style="text-align: left; vertical-align: bottom" | Države |- |{{Da|Za}} | style="text-align: right" | 84 |[[Albanija]], [[Andora]], [[Australija]], [[Austrija]], [[Bangladeš]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Brunej]], [[Bugarska]], [[Crna Gora]], [[Čad]], [[Češka]], [[Čile]], [[Danska]], [[Džibuti]], [[Egipat]], [[Ekvador]], [[El Salvador]], [[Estonija]], [[Fidži]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Gambija]], [[Gvajana]], [[Gvineja Bisau]], [[Hrvatska]], [[Indonezija]], [[Irak]], [[Iran]], [[Irska]], [[Island]], [[Italija]], [[Japan]], [[Jemen]], [[Jordan]], [[Južna Koreja]], [[Južnoafrička Republika]], [[Kanada]], [[Katar]], [[Kolumbija]], [[Kostarika]], [[Kuvajt]], [[Latvija]], [[Libija]], [[Lihtenštajn]], [[Litvanija]], [[Luksemburg]], [[Malavi]], [[Malezija]], [[Malta]], [[Mauritanija]], [[Mikronezija]], [[Mjanmar]], [[Moldavija]], [[Niger]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Norveška]], [[Novi Zeland]], [[Pakistan]], [[Palau]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Ruanda]], [[Rumunija]], [[San Marino]], [[Saudijska Arabija]], [[Senegal]], [[Sijera Leone]], [[Singapur]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]], [[Španija]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Tanzanija]], [[Tunis]], [[Turska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Ukrajina]], [[Urugvaj]], [[Zambija]], [[Zelenortska Ostrva]] |- |{{Ne|Protiv}} | style="text-align: right" | 19 |[[Antigva i Barbuda]], [[Bjelorusija]], [[Demokratska Republika Kongo]], [[Dominika]], [[Eritreja]], [[Esvatini]], [[Grenada]], [[Kina]], [[Komori]], [[Kuba]], [[Mali]], [[Mađarska]], [[Nauru]], [[Nikaragva]], [[Rusija]], [[Sirija]], [[Sjeverna Koreja]], [[Srbija]], [[Sveti Toma i Princip]] |- |{{Možda|Uzdržani}} | style="text-align: right" | 68 |[[Alžir]], [[Angola]], [[Argentina]], [[Armenija]], [[Bahami]], [[Bahrein]], [[Barbados]], [[Benin]], [[Bocvana]], [[Brazil]], [[Burundi]], [[Butan]], [[Dominikanska Republika]], [[Ekvatorska Gvineja]], [[Etiopija]], [[Filipini]], [[Gabon]], [[Gana]], [[Gruzija]], [[Grčka]], [[Gvatemala]], [[Gvineja]], [[Haiti]], [[Honduras]], [[Indija]], [[Jamajka]], [[Južni Sudan]], [[Kambodža]], [[Kamerun]], [[Kazahstan]], [[Kenija]], [[Kipar]], [[Kiribati]], [[Laos]], [[Lesoto]], [[Liban]], [[Madagaskar]], [[Maldivi]], [[Meksiko]], [[Mongolija]], [[Mozambik]], [[Namibija]], [[Nepal]], [[Nigerija]], [[Obala Slonovače]], [[Oman]], [[Panama]], [[Papua Nova Gvineja]], [[Paragvaj]], [[Peru]], [[Republika Kongo]], [[Sejšeli]], [[Slovačka]], [[Solomonska Ostrva]], [[Sudan]], [[Surinam]], [[Sveta Lucija]], [[Sveti Kristofor i Nevis]], [[Sveti Vincent i Grenadini]], [[Šri Lanka]], [[Tadžikistan]], [[Tajland]], [[Togo]], [[Trinidad i Tobago]], [[Tuvalu]], [[Uganda]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Vijetnam]] |- |{{Izbačeno|Odsutni}} | style="text-align: right" | 22 |[[Afganistan]], [[Azerbejdžan]], [[Beliz]], [[Bolivija]], [[Burkina Faso]], [[Istočni Timor]], [[Izrael]], [[Kirgistan]], [[Liberija]], [[Maroko]], [[Maršalska Ostrva]], [[Mauricijus]], [[Monako]], [[Samoa]], [[Somalija]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Tonga]], [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]], [[Vanuatu]], [[Venecuela]], [[Zimbabve]] |- ! style="text-align: left" | Ukupno ! style="text-align: right" | 193 !– |} == Reakcije == * Ambasador BiH u Ujedinjenim nacijama [[Zlatko Lagumdžija]] rekao je za [[Federalna televizija|FTV]] da se nikada u životu nije susreo sa protivnikom koji je uložio toliko energije i snage da osujeti namjere svog tima i sponzora.<ref>{{Cite web|url=https://www.novosti.rs/c/vesti/politika/1370681/cak-lagumdzija-odao-priznanje-vucicu-njegovom-timu-nikada-svom-zivotu-nisam-suocio-tolikom-energijom|title=ЧАК ЈЕ И ЛАГУМЏИЈА ОДАО ПРИЗНАЊЕ ВУЧИЋУ И ЊЕГОВОМ ТИМУ: Никада се у свом животу нисам суочио са толиком енергијом|website=NOVOSTI|language=sr|access-date=25. 5. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525120756/https://www.novosti.rs/c/vesti/politika/1370681/cak-lagumdzija-odao-priznanje-vucicu-njegovom-timu-nikada-svom-zivotu-nisam-suocio-tolikom-energijom|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/scc/clanak/616188/Bore-se-protiv-Srbije-ali-priznaju-Vucic-je-strasna-masina-video|title=Боре се против Србије, али признају: Вучић је страшна машина (видео)|last=Н.А|website=Politika Online|access-date=25. 5. 2024|archive-date=24. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524150715/https://www.politika.rs/scc/clanak/616188/Bore-se-protiv-Srbije-ali-priznaju-Vucic-je-strasna-masina-video|url-status=live}}</ref> * Predstavnici [[Slovenija|Slovenije]] su rezoluciju opisali kao historijski trenutak, a [[Hrvatska]] je također pozdravila njeno usvajanje.<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.nin.rs/politika/vesti/50091/reakcije-na-usvajanje-rezolucije-o-srebrenici-sta-kazu-vlast-opozicija-region-i-svet|title=Reakcije na usvajanje Rezolucije o Srebrenici: Šta kažu vlast, opozicija, region i svet|last=NIN|website=Nin online|language=sr|access-date=25. 5. 2024|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609100225/https://www.nin.rs/politika/vesti/50091/reakcije-na-usvajanje-rezolucije-o-srebrenici-sta-kazu-vlast-opozicija-region-i-svet|url-status=live}}</ref> * [[Grčka]] i [[Slovačka]] su bile suzdržane i izrazile zabrinutost za dinamiku ili mir i stabilnost u regionu.<ref name=":1" /> * [[Mađarska|Mađarski]] predstavnici su naveli da rezolucija neće doprinijeti stabilnosti u regionu i da donosi nove podjele.<ref name=":1" /> * Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik [[Rusija|Rusije]] pri UN, okarakterisao je rezoluciju kao prijetnju miru i sigurnosti i dodao da Njemačka nema moralno pravo da spominje genocid.<ref name=":1" /> * Istog dana u [[Niš]]u održana je protestna vožnja protiv izglasane i usvojene rezolucije.<ref>{{Cite web|url=https://niskevesti.rs/video-kolone-nislija-sa-zastavama-protiv-usvojene-rezolucije/|title=(VIDEO) Kolone Nišlija sa zastavama protiv usvojene Rezolucije|last=Miladinović|first=Jovana|date=23. 5. 2024|website=Niške Vesti|language=en-US|access-date=9. 6. 2024|archive-date=24. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524170758/https://niskevesti.rs/video-kolone-nislija-sa-zastavama-protiv-usvojene-rezolucije/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.juznevesti.com/Politika/Organizovana-bakljada-zastave-i-povorka-i-kroz-Nis-povodom-Rezolucije-i-glasanja-u-Njujorku.sr.html|title=Organizovana bakljada, zastave i povorka i kroz Niš povodom Rezolucije i glasanja u Njujorku|last=https://www.juznevesti.com|website=Južne vesti|language=sr|access-date=9. 6. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525013355/https://www.juznevesti.com/Politika/Organizovana-bakljada-zastave-i-povorka-i-kroz-Nis-povodom-Rezolucije-i-glasanja-u-Njujorku.sr.html|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://glasjuga.rs/nislije-protestuju-protiv-izglasane-rezolucije-o-srebrenici-video/|title=Nišlije protestuju protiv izglasane Rezolucije o Srebrenici [VIDEO]|last=Milićević|first=Violeta|date=23. 5. 2024|website=Glas Juga|language=sr-RS|access-date=9. 6. 2024|archive-date=30. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530151656/https://glasjuga.rs/nislije-protestuju-protiv-izglasane-rezolucije-o-srebrenici-video/|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/u-nisu-kolone-vozila-sa-srpskim-zastavama-u-znak-protesta-zbog-rezolucije-o-genocidu-u-srebrenici/|title=U Nišu kolone vozila sa srpskim zastavama u znak protesta zbog Rezolucije o genocidu u Srebrenici - Društvo - Dnevni list Danas|date=23. 5. 2024|language=sr-RS|access-date=9. 6. 2024|archive-date=24. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524165142/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/u-nisu-kolone-vozila-sa-srpskim-zastavama-u-znak-protesta-zbog-rezolucije-o-genocidu-u-srebrenici/|url-status=live}}</ref> Protestna kolona vozila prodefilovala je i centrom Beograda.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.rs/vesti/kolona-vozila-sa-srpskim-zastavama-na-ulicama-beograda-posle-glasanja-o-rezoluciji-o-srebrenici/|title=(VIDEO) Kolona vozila sa srpskim zastavama na ulicama Beograda posle glasanja o Rezoluciji|last=Beograd|first=N1|date=23. 5. 2024|website=N1|language=sr-RS|access-date=25. 5. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525120756/https://n1info.rs/vesti/kolona-vozila-sa-srpskim-zastavama-na-ulicama-beograda-posle-glasanja-o-rezoluciji-o-srebrenici/|url-status=live}}</ref> * [[Predsjednik Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] ocijenio je da je rezolucijom doveden u pitanje opstanak Bosne i Hercegovine i izrazio mišljenje da je najbolje da Srbi i Bošnjaci budu dobri susjedi, što bi se postiglo mirnim razjedinjavanjem.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.rts.rs/lat/vesti/politika/5448154/rezolucija-o-srebrenici.html|title=RTS :: Politika :: Reakcije iz Srbije i regiona, dan posle usvajanja rezolucije o Srebrenici u UN|website=www.rts.rs|access-date=25. 5. 2024|archive-date=25. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240525120755/https://www.rts.rs/lat/vesti/politika/5448154/rezolucija-o-srebrenici.html|url-status=live}}</ref> * Predsjednica [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Srbije]] [[Ana Brnabić]] izjavila je da je usvajanje rezolucije farsa i da nikada nije bila toliko zabrinuta za mir na Balkanu.<ref>{{Cite web|url=https://beta.rs//content/205722-brnabic-predlaganje-rezolucije-je-farsa-nikad-nisam-bila-toliko-zabrinuta-za-mir-na-balkanu|title=Brnabić: Predlaganje rezolucije je farsa, nikad nisam bila toliko zabrinuta za mir na Balkanu|website=beta.rs|language=en|access-date=25. 5. 2024|archive-date=23. 5. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240523104152/https://beta.rs/content/205722-brnabic-predlaganje-rezolucije-je-farsa-nikad-nisam-bila-toliko-zabrinuta-za-mir-na-balkanu|url-status=dead}}</ref> * Ambasada [[Iran]]a u BiH pozdravila je usvajanje rezolucije i navela ''da se genocid osuđuje uvijek i svuda, i u [[genocid u Gazi|Gazi]] i u Srebrenici''.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/sr/brojne-i-razli%C4%8Dite-reakcije-na-rezoluciju-un-o-srebrenici/a-69168671|title=Brojne i različite reakcije na rezoluciju UN o Srebrenici – DW – 24. 5. 2024.|website=dw.com|language=sr|access-date=9. 6. 2024|archive-date=9. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240609031133/https://www.dw.com/sr/brojne-i-razli%C4%8Dite-reakcije-na-rezoluciju-un-o-srebrenici/a-69168671|url-status=live}}</ref> == Također pogledajte == * [[Genocid u Srebrenici]] * [[Majke Srebrenice]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://webtv.un.org/en/asset/k1j/k1jxuem94s][Kmemoracija u UN-u na visokom nivou povodom obilježavanja 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija]] [[Kategorija:2024. u politici]] [[Kategorija:2024. u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Genocid u Srebrenici]] 0fvi1hd1cv1283hvbmawcz6ptk5se6r 0 506911 3668378 3631240 2024-11-21T13:51:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3668378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Ranko Rihtman | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | ime_na_maternjem = | ime_na_maternjem_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = | datum_rođenja = {{Godina rođenja i godine|1948||}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | porijeklo = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = | zanimanje = [[Pijanist]], [[kompozitor]], [[aranžer]] i [[dirigent]] | instrument = | karijera = | izdavač = | povezani_umjetnici = | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Ranko Rihtman''' (rođen 1948) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[pijanist]]a, [[kompozitor]], [[aranžer]] i [[dirigent]].<ref name="andtheconductoris-Ranko Rihtman">{{cite web |title=And the conductor is...- Ranko Rihtman |url=http://www.andtheconductoris.eu/index.htm?http%3A%2F%2Fwww.eurovisionartists.nl%2Fconductor%2Fdir020.asp%3FID=263 |website=www.andtheconductoris.eu |access-date=24. 1. 2021 |archive-date=31. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210131201911/http://www.andtheconductoris.eu/index.htm?http%3A%2F%2Fwww.eurovisionartists.nl%2Fconductor%2Fdir020.asp%3FID=263 |url-status=dead }}</ref> == Obrazovanje == Pohađao je [[Muzička akademija u Sarajevu|Sarajevsku muzičku akademiju]], gdje je diplomirao na Odsjeku za etnomuzikologiju i dirigiranje, a potom je pohađao [[Berklee College of Music]] u [[Boston]]u, 1982. i 1983, gdje je završio klasu [[džez]] kompozicije i aranžiranja profesora [[Herb Pomeroy|Herba Pomeroya]].<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> == Karijera == Od 1960-ih svirao je [[orgulje]] i [[klavir]] u nekoliko [[Pop-muzika|pop]] i [[Rok-muzika|rok]] bendova, kao što su [[Čičci (grupa)|Čičci]], [[Ambasadori]], a posebno u [[Indexi]]ma, čiji je bio dugogodišnji član. == Dirigovanje i saradnje == Između 1974. i 1992. radio je kao dirigent [[Plesni orkestar Radio televizije Sarajevo|Plesnog orkestra Radio televizije Sarajevo]], kasnije [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radio-televizije Bosne i Hercegovine]], obično dirigirajući orkestrom za festival [[Vaš šlager sezone|Vaš Šlager Sezone]], koji se održava svake godine u Sarajevu.<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> Za Jugoslaviju je dva puta aranžirao pjesme za učešće na [[Eurosong]]u, obje u produkciji Radio televizije Sarajevo, prvo 1973. pjesmu [[Gori vatra]] koju je komponovao [[Kemal Monteno]], a pjevao [[Zdravko Čolić]] i dirigirao [[Esad Arnautalić]], a 1981, kada se Jugoslavija vratila u sastav takmičenje nakon petogodišnjeg odsustva, aranžirao i dirigovao "Lejlom", koju je pjevao [[Seid Memić Vajta]].<ref name="andtheconductoris-Ranko Rihtman"/><ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> Od 1970-ih radio je kao aranžer i dirigent za razne umjetnike, kao što su [[Elda Viler]], [[Zdravko Čolić]], [[Ismeta Dervoz]], [[Kemal Monteno]], u pop muzici, a u rok muzici sa [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]].<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> U džezu je radio kao dirigent i aranžer sa umjetnicima kao što su [[Duško Gojković]], [[Gianni Basso]], [[Bora Roković]], [[Ladislav Fidri]], [[Stjepko Gut]], Jazz orchestra Češkog radija, [[Roberto Cittadini]].<ref name="andtheconductoris-Ranko Rihtman"/><ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> Sarađivao je i sa raznim ansamblima klasične, džez i džez-rok muzike, kao što su [[Sarajevska filharmonija]], [[Narodno pozorište Sarajevo]] i njegov orkestar Opere, [[Simfonijski orkestar RTV Slovenije]], [[Sankt Peterburg Glinka orkestar]].<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> Kada se 1992. preselio u [[Izrael]], na početku [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], radio je na Izraelskom radiju i sarađivao sa piscem i scenaristom [[Đorđe Lebović|Đorđem Lebovićem]] na pisanju Jugoslavije u četiri stava, koji je izveden na [[Festival Kfar Blum|Kfar Blum festivalu]] [[Klasična muzika|klasične muzike]]. U Izraelu je predavao džez harmoniju, aranžiranje i klavir, bio je akademski savjetnik i radio kao dirigent profesionalnog Big benda i aranžer sa punim radnim vremenom na istom collegeu gdje je predavao.<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> === Filmska muzika === Pisao je muziku za film, TV i pozorište. Radio je na ''[[Miris dunja|Mirisu dunja]]'', film [[Mirza Idrizović|Mirze Idrizovića]] 1991, TV seriji i filmu ''[[Moj brat Aleksa]]'' 1997, ''[[Savršeni krug]]'', film [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]], ''[[Jasmina (film)|Jasmina]]'', [[Nedžad Begović|Nedžada Begovića]], pozorišne predstave ''Woyzek'', ''Hamlet'' i dr.<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> === Himna Bosne i Hercegovine === Komponovao je himnu Republike Bosne i Hercegovine kao samostalne države, ''[[Jedna si jedina]]'', na osnovu stare bosanske narodne pjesme ''[[S one strane Plive]]'', koju je obradio 1992, a autor je i aranžmana za zvaničnu verziju [[Himna Bosne i Hercegovine|aktuelne himne]], koju je komponovao [[Dušan Šestić]] 1998.<ref name="sagafilm.com-Rihtman">{{cite web |title=Ranko Rihtman |url=http://www.sagafilm.com/About_us/Ranko_Rihtman/ |website=SaGA Production - Sarajevo |publisher=Sagafilm Sarajevo, Film Production Company |access-date=24. 1. 2021 |language=en}}</ref><ref name="zamp.hr-baza-Rihtman-Jedna">{{cite web |title=Jedna si jedina -- Baza autora - HDS ZAMP - Glas autora |url=https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/153942764 |website=www.zamp.hr |publisher=HDS ZAMP - Baza autora |access-date=24. 1. 2021 |language=hr}}</ref><ref name="justsheetmusic-Rihtman-Jedna">{{cite web |title=Ranko Rihtman - Bosnia and Hercegovina - Jedna si Jedina |url=http://www.justsheetmusic.com/sheet-music/ranko-rihtman-bosnia-and-hercegovina-jedna-si-jedina-score/ |website=www.justsheetmusic.com |access-date=24. 1. 2021}}</ref><ref name="free-scores-Cittadini-Rihtman-Jedna">{{cite web |title=Sheet Music : Roberto Cittadini - Europa Europa / Inni Nazionali Europei ( für Gesang und Klavier) |url=https://www.free-scores.com/boutique/boutique-uk-frame-eur.php?clef=470003&page=/shop/roberto-cittadini-europa-europa-inni-nazionali-europei-sheetmusic--470003 |website=www.free-scores.com |access-date=24. 1. 2021}}</ref><ref name="pizzicato.ch-Bosnian-anthem">{{cite web |title=Pizzicato Noten - European National Anthems: texts with piano reduction by Roberto Cittadini |url=https://www.pizzicato.ch/noten_detail.php?id=2248&lang=i |website=www.pizzicato.ch |access-date=24. 1. 2021 |language=it |date=2001}}</ref><ref name="amazon-Rihtman-score-Jedna">{{cite web |title=Bosnia and Hercegovina - Jedna si Jedina - Score, by Ranko Rihtman (Author-Composer), Roberto Cittadini (Arranged) |url=https://www.amazon.com/Bosnia-Hercegovina-Jedna-Jedina-Score-ebook/dp/B00COEQR7U/ref=sr_1_1?dchild=1&qid=1611498429&refinements=p_27%3ARanko+Rihtman&s=digital-text&sr=1-1 |website=www.amazon.com |access-date=24. 1. 2021}}</ref> === Predavanja === Od 2016. do 2017. bio je predavač na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] predajući džez harmoniju, aranžiranje i klavir. Od preseljenja u [[Poreč]], 2015, povremeno se pojavljuje na hrvatskoj muzičkoj sceni kao aranžer. Bio je na istoj poziciji na ''Hed college za savremenu muziku'' u [[Tel Aviv]]u, nakon što se preselio u Izrael na početku rata u BiH 1992, gdje je bio i akademski savjetnik.<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> == Privatni život == Godine 1992, početkom rata u BiH, Rihtman se preselio u Izrael gdje je živio i nastavio svoj muzički rad do 2015. kada se preselio u Poreč, gdje trenutno živi.<ref name="sagafilm.com-Rihtman"/> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Discogs artist|Ranko Rihtman}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Rihtman, Ranko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pijanisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački dirigenti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački aranžeri]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] dxuokczm2yfvc40e0fk2dk1dx7xjb24 0 512813 3668445 3666935 2024-11-21T21:15:04Z Nerko65 55647 3668445 wikitext text/x-wiki {{Izmjene u toku}} {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Pietro Lorenzetti | slika = Ritratto di Pietro Lavrati.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = oko 1280. | mjesto_rođenja = [[Siena]], [[Republika Siena]] | datum_smrti = 1348. | mjesto_smrti = Siena | nacionalnost = | obrazovanje = | supružnik = | period = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]] | vrsta_umjetnosti = slikarstvo | djela = fresko ciklus u [[Bazilika svetog Franje Asiškog|Bazilici svetog Franje Asiškog]] u [[Assisi]]ju, [[Arezzo poliptih (Lorenzetti)|Arezzo poliptih]] | utjecao = | utjecali = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]] | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Pietro Lorenzetti''' (1280. – 1348.) ili Pietro Laurati bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1306. i 1345. Zajedno sa svojim mlađim bratom [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]] zajedno sa [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].<ref>{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 18. 10. 2024}}</ref> == Historijski okvir == Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Sijena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima. [[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba "novog životnog stila" ("dolce stil nuovo") [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] "romana" ("novelle"). Italijanska umjetnost svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti. Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti su se sigurno činile epohalnim za građane Sijene.<ref name="HOIP">''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699</ref> == Biografija i karijera == === Počeci === Podaci o životu Pietra Lorenzettija vrlo su oskudni i ograničeni uglavnom na potpise i datume koje je on stavio na svoja djela (četiri su sačuvana) i na arhivske pisane dokumente. Kao i kod mnogih italijanskih slikara tog vremena, nije poznata ni tačna godina njegovog rođenja. Poznato je da je Pietro bio mladić 1306. jer su ga u to vrijeme još uvijek oslovljavali kao Petruccio di Lorenzo. Međutim, vjeruje se da je tada imao najmanje 25 godina i činjenica da je bio direktno plaćen ukazuje da je već tada bio ugledni sijenski umjetnik i to na osnovu dokumentovane narudžbe vladajućeg ''Vijeća devetorice'' u iznosu od 110 lira za slikarski rad iz februara 1305. ili 1306.<ref>''The Development of the Italian Schools of Painting'', Raimond van Marle, Volume III, Martinus Nijhof, The Hague, 1924. str. 321-356</ref> [[Datoteka:Pietro lorenzetti, madonna col bambino, 1310-15 ca. (castiglione d'orcia, ss. stefano e degna).jpg|thumb|200px|desno|"Madona od Castiglione d'Orcia", prije 1300.]] * '''"Madona od Castiglione d'Orcia"''' - je najranije djelo pripisano Lorenzettiju na osnovu stilskih osobina, a čuva se u ''Sala d'arte San Giovanni'' u okviru srednjovjekovne tvrđave Rocca di Tentennano u selu Castiglione d'Orcia nedaleko od Siene. Naslikano je prije 1300. i najranije je njegovo sačuvano djelo. Figure su suzdržane, a raspoloženje odražava istu suzdržanost. Dječja haljina je savremena i elegantna, a Madona nosi tamnoplavi ogrtač sa bizantijskom pozlaćenom prugastom trakom.<ref>Maginnis, Hayden B. J. ''"Pietro Lorenzetti: A Chronology."'' Art Bulletin 66, No. 2 (June 1984): str. 183</ref> <ref name= "AIT">{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/pietrolorenzetti.htm|title= ''Art in Tuscany - Pietro Lorenzetti''|website= travelingintuscany.com|access-date= 23. 10. 2024}}</ref> Mnogo toga u ovom slikarskom djelu je tradicionalno: Madonina glava leži duž okomite ose koja prelazi njeno desno oko, i sama gleda u posmatrača (isti raspored nalazi se u Ducciovoj "Rucellai Madoni"), nagibi Madoninog i Djetetovog lica (Dijete gleda gore na njegovu majku čija je glava nagnuta prema sinu, ali čije oči ostaju nepokolebljivo uprte u gledaoca) podsjećaju na Ducciove ranije Madone, kao što je njegova "Madona s Djetetom u [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeju umjetnosti]]. Postoji nešto novo u Lorenzettijevoj Madoni, jer ima [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] koji u velikoj mjeri nedostaje u Ducciovim djelima. Ovdje Madonino tijelo "realno" reagira na težinu Djeteta. U ranijim Ducciovim prikazima ove religiozne scene, na držanje Madone ne utječu realistični utjecaji težine i ravnoteže. Vrsta sigurnog držanja koju Lorenzetti prikazuje na ovoj slici je bez presedana, ali se može naći u ranijim skulpturama [[Nicola Pisano|Nicole Pisana]] "Madone s Djetetom", odakle je Lorenzetti u svom djelu vjerovatno i adaptirao ovaj motiv. Stil na ovoj slici, upotreba [[boja]] i pokušaji stvaranja volumena pokazuju direktne stilske utjecaje njegovih učitelja. Zbog činjenice da nema nikakvih informacija o njegovom stvaralaštvu u Sieni između 1306 - 1320, historičari umjetnosti smatraju da je Pietro Lorenzetti najvjerovatnije radio izvan svog rodnog grada. <ref name= "AIT"/> Izuzetak je njegov doprinos u slikanju [[Remek-djelo|remek-djela]] ''"Maestā"'' [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] između 1308-11, kom prilikom je naslikao seriju manjih slika na predelli u pozadini ovog djela. <ref name="JHS">James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}</ref> Tokom svoje slikarske karijere Pietro je, osim u Sieni, radio u [[Assisi]]ju, Firenci,[[Pistoia|Pistoji]], [[Arezzo|Arezzu]] i [[Cortona|Cortoni]], iako je precizna hronologija nepoznata. <ref>Norman, Diana. ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena (1260–1555)''. New Haven: Yale University Press 2003: p. 35.</ref> Ostali Lorenzettijevi radovi, koji se odnose na njegovo rano stvaralaštvo, nemaju tačan datum. Između 1310-1320-ih. naslikao je djela kao što su: "Madona s Djetetom i anđelima", te puno tragedije "Raspeće" (Muzej u Cortoni), "Maestà s mecenom" (Philadelphia, Muzej umjetnosti, Johnsonova kolekcija), malo "Raspeće sa svecima" (Muzej umjetnosti Fogg, Univerzitet Cambridge), poliptih "Madona s Djetetom i svecima" (crkva u Monticchiellu). Kroz navedena djela može se pratiti Lorenzettijeva evolucija, njegova potraga za načinom da izrazi patetiku i tragediju. Ova potraga kulminira izvanrednim freskama u Donjoj crkvi svetog Franje Asiškog u Assisiju. == Galerija == <gallery> Datoteka:Pietro Lorenzetti - Sainte Agathe.jpg|"Sveta Agata", dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Pietro lorenzetti, santi del museo horne 1.jpg|Svetac, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Pietro Lorenzetti - Madonna with Chid - Google Art Project (27822073).jpg|"Madona s Djetetom", središnji dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Pietro lorenzetti, santi del museo horne 2.jpg|Dva sveca, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315. Datoteka:Lorenzetti - Virgin and Child Between Saints Paul and Peter, 1310-20, K277, Seattle Art Museum.jpg|"Madona s Djetetom i svetim Pavlom i Petrom, 1510-1520,Seattle Art Museum Datoteka:The Crucifixion with the Virgin and by Pietro Lorenzetti and workshop.jpg|"Raspeće", [[tempera]] na drvu i zlatnoj podlozi, 40.9 x 26.1 cm Datoteka:Crucifix-Pietro Lorenzetti Cortona.jpg|"Raspeće", Muzej u Cortoni, oko 1320. </gallery> === Bazilika svetog Franje Asiškog === Možda najambicioznije Lorenzettijevo djelo je ciklus fresaka o Isusovom životu (Pasije) u lijevom transeptu Donje crkve u [[Bazilika svetog Franje Asiškog u Assisiju|Bazilici svetog Franje Asiškog]]. Ovih 17 dobro očuvanih fresaka predstavljaju vrhunac njegove rane karijere i pokazuju utjecaj Giottove monumentalnosti, impuls Nicole Pisana, ekspresionizam iz 13. vijeka kao i učenja Duccia. <ref>Bellosi, Luciano. ''Pietro Lorenzetti at Assisi''. Assisi: DACA Publications, 1988: p. 2.</ref> Uslovi za izvođenje fresaka sigurno su bili teški zbog vrlo malo dostupnog prirodnog svjetla u donjoj crkvi ove bazilike. Noviji tehnički i stilski dokazi koje je predstavio profesor Maginnis Hayden s [[Kanada|kanadskog]] McMaster Univerziteta predstavljaju snažne argumente u prilog tome da je Lorenzettijev ciklus Pasija završen u jednoj kampanji između 1316. ili 1317-19. <ref>Maginnis, Hayden B. J. "The Passion Cycle in the Lower Church of San Francesco, Assisi: The Technical Evidence". ''Zeitschrift für Kunstgeschichte'', Vol. 39, 2/3 (1976): p. 196, 515</ref> == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Rođeni 1280.]] [[Kategorija:Umrli 1348.]] [[Kategorija:Biografije, Siena]] [[Kategorija:Italijanski slikari]] [[Kategorija:Slikari gotike]] cifutmlrixahv8shtnlcxh0nn1tkd56 4 512848 3668351 3666527 2024-11-21T13:01:05Z AnToni 2325 3668351 wikitext text/x-wiki Koristite ovaj format da se prijavite i učestvujete u Wikipedijinom Azijskom mjesecu: <code><nowiki>#{{WAM user 2024|KORISNIČKO IME}}</nowiki></code>. Možete se prijaviti bilo kada. Dodajte svoje ime ako želite da učestvujete u tabelu zajedno s brojem napisanih članaka. Boje prvih trojice korisnika odgovaraju bojama medalja. Prijaviti se može, kao i dodati članke na listu i preko [https://tools.wmflabs.org/fountain/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 Fountain tool]. == Učesnici == {{Stubičasti dijagram | naslov = Azijski mjesec 2024. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 40 |ime_stuba1=[[User:Panasko|Panasko]]|boja_stuba1=gold|cifra_stuba1=38 |ime_stuba2=[[User:AnToni|AnToni]]|boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=23 |ime_stuba3=[[User:KWiki|KWiki]]|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=1 |ime_stuba4=[[User:Z1KA|Z1KA]]|boja_stuba4=#4169E1|cifra_stuba4=0 }} == Članci == === Države === {{Stubičasti dijagram | naslov = Azijski mjesec 2024. | širina = 300px | širina_stubovima = 40% | lijevo1 = Država | desno1 = Broj članaka | maks = 20 |ime_stuba1={{flagcountry|JAP}}|boja_stuba1=gold|cifra_stuba1=10 |ime_stuba2={{flagcountry|IZR}}|boja_stuba2=silver|cifra_stuba2=1 |ime_stuba3={{flagcountry|MALE}}|boja_stuba3=#f8e6c4|cifra_stuba3=1 |ime_stuba4={{flagcountry|INDN}}|boja_stuba4=#4169E1|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5={{flagcountry|KMB}}|boja_stuba5=#A020F0|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6={{flagcountry|KAZ}}|boja_stuba6=#00FF00|cifra_stuba6=7 |ime_stuba7={{flagcountry|BAN}}|boja_stuba7=#B03060|cifra_stuba7=1 |ime_stuba8={{flagcountry|IND}}|boja_stuba8=#B3B7FF|cifra_stuba8=8 |ime_stuba9={{flagcountry|INDN}}|boja_stuba9=#118855|cifra_stuba9=2 |ime_stuba10={{flagcountry|KIN}}|boja_stuba10=#FF3344|cifra_stuba10=4 |ime_stuba11={{flagcountry|NEP}}|boja_stuba11=#EBB99F|cifra_stuba11=1 |ime_stuba12=[[Datoteka:No_flag.svg|20px]] Azija|boja_stuba12=#800000|cifra_stuba12=16 |ime_stuba13={{flagcountry|JKO}}|boja_stuba13=#00EEAA|cifra_stuba13=8 |ime_stuba14={{flagcountry|TAJ}}|boja_stuba14=#661144|cifra_stuba14=1 |ime_stuba15={{flagcountry|TUR}}|boja_stuba15=#111199|cifra_stuba15=3 |ime_stuba16={{flagcountry|IRN}}|boja_stuba16=#BBCC88|cifra_stuba16=1 |ime_stuba17={{flagcountry|EGI}}|boja_stuba17=#CC99AA|cifra_stuba17=1 |ime_stuba18={{flagcountry|RUS}}|boja_stuba18=#EE99AA|cifra_stuba18=1 }} ge2jqj6u6j8aqdkf149294u9thhbevo 3 514113 3668439 3664481 2024-11-21T19:50:19Z Panasko 146730 /* Izvori */ novi odlomak 3668439 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Izvori == Pozdrav, Hvala ti na doprinosu, želio bih da napomenem da je neophodno članke potkrijepiti sa izvorima, bez njih postoji mogućnost da se isti izbrišu. Predlažem da, prije nego kreneš dalje u prevođenje onoga što si planirao, dopuniš ove sa izvorima. Ako imaš nekih nedoumica ili pitanja, budi slobodan da pitaš. Ugodna noć, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:50, 21 novembar 2024 (CET) owvufukfyj6xe603q1g5u25upvemqhg 3668454 3668439 2024-11-21T22:52:46Z Potkoran 165348 /* Izvori */ odgovor 3668454 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} == Izvori == Pozdrav, Hvala ti na doprinosu, želio bih da napomenem da je neophodno članke potkrijepiti sa izvorima, bez njih postoji mogućnost da se isti izbrišu. Predlažem da, prije nego kreneš dalje u prevođenje onoga što si planirao, dopuniš ove sa izvorima. Ako imaš nekih nedoumica ili pitanja, budi slobodan da pitaš. Ugodna noć, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:50, 21 novembar 2024 (CET) :Pozdrav, :Zahvaljujem se na sugestijama. Nastojat ću da pronađem izvore koji će potkrijepiti članke. :Ugodna noć, @[[Korisnik:Potkoran|Potkoran]] [[Korisnik:Potkoran|Potkoran]] ([[Razgovor s korisnikom:Potkoran|razgovor]]) 23:52, 21 novembar 2024 (CET) cnhlqhgwrbnsdtn9gsvpjd6nwwbmhed 0 514360 3668393 3666651 2024-11-21T14:21:52Z Semso98 54573 3668393 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|BIH|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|UKR|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 2 |Broj datih golova ekipe 1 = 2 |Broj datih golova ekipe 2 = 5 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 12. oktobar 2021. | Lokacija = [[Lavov]], [[Ukrajina]] | Domaćin = {{NOG-D|UKR}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|BIH}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Kvalifikacije za SP 2022.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Ukraine 1-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} 2022 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/282685/282687/400155617 |website=FIFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 16. novembar 2021. | Lokacija = [[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]] | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 0–2 | Gost = {{NOG|UKR}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2022. | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 0-2 Ukraine {{!}} 2022 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/282685/282687/400155621 |website=FIFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 21. mart 2024. | Lokacija = Zenica, Bosna i Hercegovina | Domaćin = {{NOG-D|BIH}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|UKR}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024.|Kvalifikacije za EP 2024.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina 1-2 Ukraine {{!}} European Qualifiers 2024 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2039644/ |website=UEFA.com |access-date=17. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=265 Bosna i Hercegovina–Ukrajina] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/26/196/Bosnia_Herzegovina_vs_Ukraine.html Bosna i Hercegovina–Ukrajina] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Ukrajina]] [[Kategorija:Utakmice ukrajinske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] s26039ryceilpfagrjmedm2gkni5tsa 0 514367 3668335 3666558 2024-11-21T12:20:02Z AnToni 2325 3668335 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Červjakov | slika = Alexandr Chervyhkov Ostersund 2008.jpg | puno ime = Aleksandar Ivanovič Červjakov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|06|18}} | mjesto rođenja = [[Kokšetau]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| '''61''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''55.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''94.''' ([[IBU kup2004/2005.|2004/05.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2013. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 4 | 1 | 1 }} |ažurirano = 17. 11. 2024. }} '''Aleksandar Ivanovič Červjakov''', ({{ru|Александр Иванович Червяков}}) rođen 18. juna 1980. u [[Kokšetau]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |title=Aleksandr Chervyakov |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ch/aleksandr-chervyakov-1.html |archive-date= 8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20161203004641/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ch/aleksandr-chervyakov-1.html |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|53]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|49]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |} Aleksandar Červjakov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] Najbolji mu je rezultat bilo 49-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|utrci potjere]], kada je s 3:52.1&nbsp;min i tri promašaja bio sporiji od [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|švedskog]] biatlonca [[Björn Ferry|Björna Ferryja]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|74]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|22]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|72]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|22]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|15]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|21]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|77]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|20]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|84]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|19]] | |} Červjakov je nastupio na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 28-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:26.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika norveškog biatlonca [[Emil Hegle Svendsen|Emila Heglea Svendsena]], koji je završio utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] koje je osvojio s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] |- |87|| || ||91||101||61||78||101|| |} {{clear}} Prvi nastup Červjakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1994. osvojio je 94-o mjesto u utrci na 20&nbsp;km sa šest promašaja i zaostatkom od 8:30.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Patrice Bailly-Salins|Patrica Bailly-Salinsa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je deseto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 1997/1998.|sezoni SK 1997/98.]] u [[Njemačka|njemačkom]] [[Ruhpolding]]u 8. januara 1998. u utrci na 10&nbsp;km, kada je bez promašaja bio 57.5&nbsp;s sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréa]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 1994/1995.|sezoni SK 1994/95.]] ostvario je najbolji rezultat u timskoj utrci 11. januara 1995. u [[Oberhof]]u s [[Dmitrij Pozdnjakov|Dmitrijem Pozdnjakovim]], [[Aleksandar Menjšikov|Aleksandrom Menjšikovim]] i [[Dmitrij Pantov|Dmitrijem Pantovim]] osvojivši jedanaesto mjesto. --> === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|1]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|10]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2011}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 20 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 10 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – potjera (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – štafeta (muškarci)|2]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2013. godine. == Privatni život == Oženjen je kazahstanskom biatlonkom [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|878}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Kokšetau]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2011.]] b4047g3mr1u6osda7i77lxtag12dcgo 3668344 3668335 2024-11-21T12:47:57Z AnToni 2325 3668344 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Červjakov | slika = Alexandr Chervyhkov Ostersund 2008.jpg | puno ime = Aleksandar Ivanovič Červjakov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1980|06|18}} | mjesto rođenja = [[Kokšetau]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''7''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = {{plainlist| '''61''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''55.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''54.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2004/2005.|2004/05.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''94.''' ([[IBU kup2004/2005.|2004/05.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2013. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 4 | 1 | 1 }} |ažurirano = 17. 11. 2024. }} '''Aleksandar Ivanovič Červjakov''', ({{ru|Александр Иванович Червяков}}) rođen 18. juna 1980. u [[Kokšetau]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |title=Aleksandr Chervyakov |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ch/aleksandr-chervyakov-1.html |archive-date= 8. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20161203004641/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ch/aleksandr-chervyakov-1.html |accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 20 km|73]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 10 km|56]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (muškarci)|53]] | |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|50]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 10 km|51]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|49]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |} Aleksandar Červjakov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] Najbolji mu je rezultat bilo 49-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|utrci potjere]], kada je s 3:52.1&nbsp;min i tri promašaja bio sporiji od [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|švedskog]] biatlonca [[Björn Ferry|Björna Ferryja]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2005}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 20 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 10 km|74]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (muškarci)|21]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (mješovito)|22]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|72]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2008}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|28]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 10 km|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (muškarci)|47]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (muškarci)|22]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2009}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 20 km|70]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 10 km|33]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (muškarci)|50]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (muškarci)|20]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|15]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 20 km|35]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|30]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – potjera (muškarci)|48]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (muškarci)|22]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|21]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 20 km|59]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|77]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (mješovito)|20]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|84]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – štafeta (muškarci)|19]] | |} Červjakov je nastupio na sedam [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 28-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:26.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika norveškog biatlonca [[Emil Hegle Svendsen|Emila Heglea Svendsena]], koji je završio utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] koje je osvojio s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2010/2011.|2010/11.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2011/2012.|2011/12.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2012/2013.|2012/13.]] |- |87|| || ||91||101||61||78||101|| |} {{clear}} Prvi nastup Červjakova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] Na prvom nastupu u [[Beitostølen]]u 2. decembra 1994. osvojio je 60-o mjesto u utrci na 10&nbsp;km s dvat promašaja i zaostatkom od 2:32.5&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 27-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] u [[italija]] [[Antholz]]u 9. februara 2005. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bio 4:19.3&nbsp;min sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 23. januara 2005. u [[Antholz]]u s [[Nikolaj Brajčenko|Nikolajem Brajčenkom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]] osvojivši 14-o mjesto; te 11-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08]], s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Elena Hrustaljeva|Elenom Hrustaljevom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|1]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|10]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2011}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2011.|Biatlon]]) | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 20 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – 10 km|1]] | style="background:#f7f6a8;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – potjera (muškarci)|1]] | style="background:#dce5e5;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2011 – štafeta (muškarci)|2]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2013. godine. == Privatni život == Oženjen je kazahstanskom biatlonkom [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]]. == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|87}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Biografije, Kokšetau]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2011.]] 3yxkdw7vcoa9vmrg2hd3kud41p6ulyn 0 514375 3668452 3666701 2024-11-21T22:47:06Z Semso98 54573 3668452 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SRB|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 1 |Broj neriješenih rezultata = 1 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 3 |Broj datih golova ekipe 2 = 1 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 22. mart 2013. | Lokacija = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 2–0 | Gost = {{NOG|SRB}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Kvalifikacije za SP 2014.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia 2-0 Serbia {{!}} 2014 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/257971/258374/300182209 |website=FIFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 6. septembar 2013. | Lokacija = [[Beograd]], [[Srbija]] | Domaćin = {{NOG-D|SRB}} | Rezultat = 1–1 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2014. | Reference = <ref>{{cite web |title=Serbia 1-1 Croatia {{!}} 2014 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/257971/258374/300182196 |website=FIFA.com |access-date=18. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=222 Hrvatska–Srbija] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/164/Croatia_vs_Serbia.html Hrvatska–Srbija] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Srbije}} [[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Srbija]] [[Kategorija:Utakmice srbijanske nogometne reprezentacije|Hrvatska]] lx3smlq0d9aj4ar2knury7r9230a5t4 0 514409 3668364 3668332 2024-11-21T13:15:04Z AdnanSa 226 Kao što reče KWiki , da ostavimo ovako, jer mnogi astronomski nazivi su odavno udomaćeni u našem jeziku. Ja nikako da se naviknem da je ispravno reći crna jama, a ne crna rupa. 3668364 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zvijezda| | Naziv = Belatriks | Slika = [[Datoteka:Orion IAU.svg|180px]] | Opis slike = Sazviježđe Orion sa Belatriksom | Epoha = J2000 | Sazviježđe = [[Orion (sazviježđe)|Orion]] | Rektascenzija = 5h 25m 07.86s | Deklinacija = +06° 20' 58.9" | Vidljivi sjaj = 1,64 (1,59 do 1,64) | Spektralna klasa = B2 III ili B2Vb | B-V-indeks = −0,21 | U-B-indeks = −0,86 | Varijabilnost = | Radijalna brzina = | Udaljenost SG = 250{{±|10}} | Udaljenost Par = 77{{±|3}} | Apsolutni sjaj = −2,78 | V-RA = | V-DE = | V-GES = | V-DIR = | Masa = 7,7 | Radijus = 5,75 | Luminozitet = 9.211 | Temperatura = 21.800 | Rotacija = | Starost = oko 25,2 mil. | Bayer = &Gamma; Orionis | Flamsteed = | BD = BD+6°919 | BSK = HR 1790 | HDK = HD 35468 | SAO = SAO 112740 | TYC = | HIP = HIP 25336 }} '''Bellatriks''' je treća najsjajnija zvijezda u sazviježđu Oriona, smještena 5° zapadno od crvenog supergiganta [[Betelgez]]a (Alpha Orionis). Ima Bayerovu oznaku γ Orionis, što je latinizirano u Gamma Orionis. Sa blago promjenjivom magnitudom od oko 1,6, tipično je 25. najsjajnija zvijezda na noćnom nebu (iako može biti i sjajnija u određenim periodima). Smještena na udaljenosti od 250±10 svjetlosnih godina od Sunca, spada u tip zvijezde "plavi div", otprilike 7,7 puta masivnija od Sunca sa 5,75 puta većim prečnikom. == Ime == [[Datoteka:OrionCC.jpg|thumb|lijevo|150px|Bellatriks je sjajna zvijezda u sazviježđu Oriona (gore desno).]] Tradicionalno ime Bellatriks potiče od latinskog belātrix "žena ratnica". Ime se prvi put pojavilo u djelima Abu Ma'shar al-Balkhija i Johannesa Hispalensisa, gdje je prvobitno referisana kao Capella, ali ga je bečka škola astronoma u XV vijeku prebacila u Gamma Orionis i pojavila se u savremenim reprintima Alfonsinea tabele <ref>Kunitzsch, Paul (1986). "The Star Catalogue Commonly Appended to the Alfonsine Tables". Journal for the History of Astronomy. 17 (49): 89–98. Bibcode:1986JHA....17...89K. doi:10.1177/002182868601700202. S2CID 118597258.</ref>. U 2016. godini, Međunarodna astronomska unija organizirala je Radnu grupu za imena zvijezda (WGSN) za katalogizaciju i standardizaciju vlastitih imena zvijezda. Prvi bilten WGSN-a iz jula 2016 <ref>[https://www.pas.rochester.edu/~emamajek/WGSN/WGSN_bulletin1.pdf "Bulletin of the IAU Working Group on Star Names, No. 1"] (PDF). Pristupljeno novembar 2024.</ref>. uključivao je tabelu prve dvije grupe imena koje je odobrio WGSN; koji uključuje ime Bellatrix za ovu zvijezdu. Sada je tako uneseno u IAU Katalog imena zvijezda <ref>[https://www.pas.rochester.edu/~emamajek/WGSN/IAU-CSN.txt "IAU Catalog of Star Names"]</ref>. Oznaku Bellatrix kao γ Orionis (latinizirano u Gamma Orionis) dao je Johann Bayer 1603. godine. Oznaka "gama" obično se daje trećoj najsjajnijoj zvijezdi u svakom sazviježđu. === Standardna zvijezda === Bellatriks je korištena i kao fotometrijska i kao spektralna standardna zvijezda (standardna svijeća), ali se pokazalo da su obje karakteristike nepouzdane. Godine 1963. Bellatriks je uključena u skup sjajnih zvijezda koje se koriste za definiranje sistema magnituda UBV. One se koriste za poređenje sa drugim zvijezdama kako bi se provjerila varijabilnost, tako da je po definiciji [[prividna magnituda]] Bellatriksa postavljena na 1,64 <ref>Johnson, H. L. (1963). "Photometric Systems". Basic Astronomical Data: Stars and Stellar Systems: 204. Bibcode:1963bad..book..204J.</ref>. Međutim, kada je 1988. obavljeno fotometrijsko istraživanje cijelog neba, sumnjalo se da je ova zvijezda promjenjiva. Izmjerena je u rasponu prividne veličine od 1,59 do 1,64 <ref>Krisciunas, K. (May 1994). "Further Photometry of alpha Ori and gamma Ori". Information Bulletin on Variable Stars. 4028: 1. Bibcode:1994IBVS.4028....1K.</ref>, i čini se da je niska amplituda, vjerovatno nepravilna varijabla. == Osobine == [[Datoteka:1e9m comparison Gamma Orionis, Algol B, the Sun, and smaller - antialiased no transparency.png|thumb|lijevo|S lijeva na desno, zvijezde Bellatriks, Sunce i Algol B]] Spektralni tipovi za O i rane B zvijezde su rigoroznije definirani 1971. godine i Bellatriks je korišten kao standard za B2 III tip <ref>Walborn, Nolan R. (1971). "Some Spectroscopic Characteristics of the OB Stars: An Investigation of the Space Distribution of Certain OB Stars and the Reference Frame of the Classification". Astrophysical Journal Supplement. 23: 257. Bibcode:1971ApJS...23..257W. doi:10.1086/190239.</ref>. Očekivani sjaj Bellatriksa iz ovog [[Zvjezdana klasifikacija|spektralnog tipa]] je za oko jednu [[Apsolutna magnituda|magnitudu]] svjetliji nego što je izračunato iz njegove prividne magnitude i Hipparcos udaljenosti <ref> Schröder, S. E.; Kaper, L.; Lamers, H. J. G. L. M.; Brown, A. G. A. (2004). "On the Hipparcos parallaxes of O stars". Astronomy and Astrophysics. 428 (1): 149–157. arXiv:astro-ph/0408370. Bibcode:2004A&A...428..149S. doi:10.1051/0004-6361:20047185. S2CID 55115943.</ref>. Analiza uočenih karakteristika zvijezde ukazuje da bi to trebala biti zvijezda glavnog niza B2, a ne džin koji se pojavljuje iz svog spektralnog tipa <ref>Levenhagen, R. S.; Leister, N. V. (2006). "Spectroscopic analysis of southern B and Be stars". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 371 (1): 252–262. arXiv:astro-ph/0606149. Bibcode:2006MNRAS.371..252L. doi:10.1111/j.1365-2966.2006.10655.x. S2CID 16492030.</ref>. Detaljna analiza spektra visoke rezolucije sugerira da se radi o spektroskopskoj binarnoj strukturi koja se sastoji od dvije slične zvijezde manje blistave od B2 džina <ref>Nieva, Maria-Fernanda; Przybilla, Norbert (2012). "Present-day cosmic abundances. A comprehensive study of nearby early B-type stars and implications for stellar and Galactic evolution and interstellar dust models". Astronomy & Astrophysics. 539A: 143–63. arXiv:1203.5787. Bibcode:2012A&A...539A.143N. doi:10.1051/0004-6361/201118158. S2CID 119206639.</ref>. Bellatriks je masivna zvijezda sa oko 7,7 puta većom masom i 5,8 puta većim radijusom od Sunca <ref> Challouf, M.; Nardetto, N.; Mourard, D.; Graczyk, D.; Aroui, H.; Chesneau, O.; Delaa, O.; Pietrzyński, G.; Gieren, W.; Ligi, R.; Meilland, A.; Perraut, K.; Tallon-Bosc, I.; McAlister, H.; Ten Brummelaar, T.; Sturmann, J.; Sturmann, L.; Turner, N.; Farrington, C.; Vargas, N.; Scott, N. (2014). "Improving the surface brightness-color relation for early-type stars using optical interferometry⋆". Astronomy & Astrophysics. 570: A104. arXiv:1409.1351. Bibcode:2014A&A...570A.104C. doi:10.1051/0004-6361/201423772. S2CID 14624307.</ref>. Procjenjuje se da je stara oko 25 miliona godina <ref>Tetzlaff, N.; Neuhäuser, R.; Hohle, M. M. (2011). "A catalogue of young runaway Hipparcos stars within 3 kpc from the Sun". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 410 (1): 190–200. arXiv:1007.4883. Bibcode:2011MNRAS.410..190T. doi:10.1111/j.1365-2966.2010.17434.x. S2CID 118629873.</ref> - dovoljno stara da zvijezda ove mase potroši vodonik u svom jezgru i počne evoluirati dalje od glavnog niza u džinovsku zvijezdu. Efektivna temperatura spoljašnjeg omotača ove zvijezde je 22.000 K <ref> Lefever, K.; et al. (June 2010). "Spectroscopic determination of the fundamental parameters of 66 B-type stars in the field-of-view of the CoRoT satellite". Astronomy and Astrophysics. 515: A74. arXiv:0910.2851. Bibcode:2010A&A...515A..74L. doi:10.1051/0004-6361/200911956. S2CID 54028925.</ref>, što je znatno toplije od 5.778 K na Suncu. Ova visoka temperatura daje ovoj zvijezdi plavo-bijelu nijansu koja se javlja kod zvijezda B-tipa. Pokazuje projektovanu brzinu rotacije od oko 52 km/s. Bellatriks može imati dovoljnu masu da okonča svoj život u eksploziji supernove. == Pratioci == Smatralo se da Bellatriks pripada Orion OB1 povezanoj grupi zvijezda koje dijele zajedničko kretanje kroz svemir, zajedno sa zvijezdama Orionovog pojasa: [[Zeta Orionis|Alnitak (Zeta Orionis)]], [[Epsilon Orionis|Alnilam (Epsilon Orionis)]] i [[Delta Orionis|Mintaka (Delta Orionis)]]. Međutim, više se ne vjeruje da je to slučaj, jer se sada zna da je Bellatriks mnogo bliža od ostatka grupe <ref>[http://stars.astro.illinois.edu/sow/bellatrix.html Kaler, James B. "BELLATRIX (Gamma Orionis)". Stars.] University of Illinois.</ref>. Nije poznato da ima zvjezdanog pratioca, iako su istraživači Maria-Fernanda Nieva i Norbert Przybilla iznijeli mogućnost da bi to mogla biti spektroskopska binarna zvijezda <ref>Nieva, Maria-Fernanda; Przybilla, Norbert (2012). "Present-day cosmic abundances. A comprehensive study of nearby early B-type stars and implications for stellar and Galactic evolution and interstellar dust models". Astronomy & Astrophysics. 539A: 143–63. arXiv:1203.5787. Bibcode:2012A&A...539A.143N. doi:10.1051/0004-6361/201118158. S2CID 119206639.</ref>. Potraga za obližnjim pratiocima iz 2011. nije uspjela potvrditi nijedan objekt koji dijeli pravilno kretanje s Bellatriksom. Utvrđeno je da su sva tri obližnja kandidata zvijezde u pozadini <ref>Janson, Markus; et al. (August 2011). "High-contrast Imaging Search for Planets and Brown Dwarfs around the Most Massive Stars in the Solar Neighborhood". The Astrophysical Journal. 736 (2): 89. arXiv:1105.2577. Bibcode:2011ApJ...736...89J. doi:10.1088/0004-637X/736/2/89. S2CID 119217803.</ref>. Neki istraživači su sumnjali da je Bellatriks bila članica grupe 32 Orionis. Oni su predložili da se grupa 32 Ori umjesto toga nazove Bellatriks klaster na osnovu toga da su položaj i udaljenost Bellatriksa na nebu slični onima iz grupe 32 Ori <ref>Bouy, H.; Alves, J. (December 2015). "Cosmography of OB stars in the solar neighbourhood". Astronomy & Astrophysics. 584: A26. Bibcode:2015A&A...584A..26B. doi:10.1051/0004-6361/201527058. ISSN 0004-6361. S2CID 123265789.</ref>. Pravilno kretanje Bellatriksa značajno odstupa od srednjeg kretanja grupe, dovodeći njeno članstvo u pitanje; međutim, članstvo u grupi je ipak moguće ako je divergentna brzina rezultat nevidljivog pratioca. Na primjer, orbita zvijezde licem u lice sa pratiocem [[Crna rupa|crnom rupom]], koja kruži na udaljenosti oko 100 [[Astronomska jedinica|AJ]] od zvijezde s periodom mjerenim u vijekovima, mogla bi objasniti neslaganje <ref>Bell, Cameron P. M.; et al. (June 2017). "A stellar census of the nearby, young 32 Orionis group". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 468 (1): 1198–1220. arXiv:1703.00015. Bibcode:2017MNRAS.468.1198B. doi:10.1093/mnras/stx535.</ref>. == Etimologija i kulturni značaj == Bellatriks se zvala i Amazonska zvijezda, za koju je Richard Hinckley Allen pretpostavio da potiče iz slobodnog prijevoda arapskog imena Al Najīd, Osvajač. Oko 1275. arapski nebeski globus bilježi ime kao المرزم "lav" <ref>Dorn, Bernhard (July 1830). "Description of the Celestial Globe belonging to Major-General Sir John Malcolm, G.C.B., K.L.S., &c. &c., deposited in the Museum of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland". Transactions of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland. 2 (2): 371–392. doi:10.1017/S0950473700000513.</ref>. Bellatriks je jedna od četiri navigacijske zvijezde u Orionu koje se koriste za nebesku navigaciju <ref>Bennett, George G. (2011). Complete On-Board Celestial Navigation 2011-2015. DoctorZed Publishing. p. 172. ISBN 978-0-9870924-0-3.</ref>. U katalogu zvijezda iz XVII vijeka u kalendaru Al Achsasi al Mouakket, ova zvijezda je označena Menkib al Jauza al Aisr, što je na latinski prevedeno kao Humerus Sinister Gigantis (Ljevo rame diva) <ref>Knobel, E. B. (June 1895). "Al Achsasi Al Mouakket, on a catalogue of stars in the Calendarium of Mohammad Al Achsasi Al Mouakket". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 55 (8): 429. Bibcode:1895MNRAS..55..429K. doi:10.1093/mnras/55.8.429.</ref>. Narod Wardaman iz sjeverne Australije poznaje Bellatriks kao Banjan, pjenušavi pigment koji se koristi u ceremonijama koje je vodio Rigel, vođa Crvenog kengura u pjesmi kada je Orion visoko na nebu. Ostale zvijezde Oriona su njegova ceremonijalna oruđa i pratnja. Betelgez je Ya-jungin "Owl Eyes Flicking", posmatrač ceremonije <ref>Harney, Bill Yidumduma; Cairns, Hugh C. (2004) [2003]. Dark Sparklers (Revised ed.). Merimbula, New South Wales: Hugh C. Cairns. pp. 139–40. ISBN 0-9750908-0-1.</ref>. Za Inuite, pojava Betelgeza i Bellatriksa visoko na južnom nebu nakon zalaska sunca označila je početak proljeća i produžavanje dana krajem februara i početkom marta. Dvije zvijezde su bile poznate kao Akuttujuuk "one (dvije) postavljene daleko jedna od druge", što se odnosi na udaljenost između njih, uglavnom na ljude sa Sjevernog Bafinovog ostrva i poluostrva Melville <ref>MacDonald, John (1998). The Arctic sky: Inuit astronomy, star lore, and legend. Toronto, Ontario/Iqaluit, NWT: Royal Ontario Museum/Nunavut Research Institute. pp. 52–54, 119. ISBN 9780888544278.</ref>. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Orion (sazviježđe)]] [[Kategorija:Bayerovi objekti]] [[Kategorija:Flamsteedovi objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] 3r6z70t268bg18bpimiyiy6jihzm369 0 514491 3668390 3668329 2024-11-21T14:16:31Z AdnanSa 226 3668390 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Orbital | naziv_originala = Orbital | prijevod = | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | autor = [[Samantha Harvey]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = | jezik = Engleski | žanr = [[Naučna fantastika]]<br>[[Fikcija]]<br>[[Filozofska drama]] | vrsta_djela = | izdavač = Jonathan Cape (UK)<br>Grove Atlantic (US) | vrijeme i mjesto nastanka = | datum_izdanja = Novembar i decembar 2023. | vrsta_korica = | broj_stranica = 144 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = 978-1-7873-3434-2 }} '''''Orbital''''' je roman engleskog pisca [[Samantha Harvey|Samanthe Harvey]] iz 2023. koji uključuje elemente naučne fantastike,<ref>[https://www.npr.org/2024/11/12/nx-s1-5184530/orbital-by-samantha-harvey-wins-2024-booker-prize "'Orbital' by Samantha Harvey wins 2024 Booker Prize".] NPR.</ref> književne fantastike i filozofske drame, koju su objavili Jonathan Cape u Ujedinjenom Kraljevstvu i Grove Atlantic u SAD-u. Radnja prati šest astronauta tokom 24 sata na Međunarodnoj svemirskoj stanici, a uključuje i spekulativne interludije s [[Vanzemaljci|vanzemaljcem]], [[robot]]om i pračovjekom. Kritičari su dobro prihvatili roman, koji je 2024. godine osvojio Bukerovu nagradu<ref>[https://thebookerprizes.com/the-booker-library/prize-years/2024 "Orbital by Samantha Harvey wins the Booker Prize 2024".] The Booker Prizes</ref> i nagradu Hawthornden, <ref>[https://www.hawthornden.org/hawthornden-prize "The 2024 Hawthornden Prize for Literature has been awarded to Samantha Harvey for Orbital".] Hawthornden Foundation.</ref> te je ušao u uži izbor za Orwellovu nagradu za političku fikciju<ref>[https://www.orwellfoundation.com/political-fiction/orbital/ "Orbital The Orwell Foundation".] www.orwellfoundation.com.</ref> i nagradu Ursula K. Le Guin za maštovitu fikciju.<ref>[https://www.ursulakleguin.com/prize24 "The 2024 Ursula K. Le Guin Prize for Fiction".] The Ursula K. Le Guin Foundation.</ref> == Pozadina == Samantha Harvey je gledala kontinuirani prijenos Zemlje uživo s [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodne svemirske stanice]] dok je pisala roman. Na knjizi je počela raditi još tokom 2010-ih, ali je prestala pisati nakon otprilike 5000 riječi, jer je osjećala nedostatnost u vezi sa svojim ograničenim znanjem o složenoj temi putovanja u svemir. Za BBC je izjavila da je prestala pisati jer je pomislila: "Pa, nikad nisam bila u svemiru. Nikada ne bih mogla otići u svemir... Ko sam ja da ovo radim?" Ponovo je počela pisati i dovršila roman 2020. godine, tokom pandemije COVID-19 u Ujedinjenom Kraljevstvu, kada se prestala brinuti o "neovlaštenom ulasku u svemir" <ref>Cummins, Anthony (28 October 2023). [https://www.theguardian.com/books/2023/oct/28/samantha-harvey-orbital-i-like-alien-as-much-as-anybody-else-but-i-see-this-novel-as-space-pastoral "Samantha Harvey: 'I like Alien as much as anybody else. But I see this novel as space pastoral'".] The Guardian.</ref>. U intervjuu, Harvey je izjavila da joj je cilj bio napisati roman kao "svemirsku pastoralu", fokusirajući se na realizam i ljepotu svemira, a ne na spekulativnu prirodu naučne fantastike. == Radnja == Roman, ispričan tokom 24 sata, prati šest astronauta i kosmonauta iz Japana, Sjedinjenih Američkih Država, Britanije, Italije i Rusije, četiri muškarca i dvije žene, na Međunarodnoj svemirskoj stanici dok kruže oko Zemlje. Osim detalja o službenim dužnostima i zadacima astronauta u letjelici, roman također sadrži njihova razmišljanja o čovječanstvu i temama, uključujući postojanje ili prirodu Boga, smisao života i egzistencijalne prijetnje poput [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]]. Roman nakratko mijenja perspektivu i uključuje priču o vanzemaljcu, robotu i pračovjeku koji plovi morem. Svako poglavlje romana pokriva jednu 90-minutnu orbitu oko Zemlje, sa 16 orbita u 24 sata. == Prijem == Pišući za New York Times, Joshua Ferris je rekao da je položaj astronauta visoko iznad Zemlje, njihova relativna izolacija od ostatka čovječanstva, dao njihove refleksije, njihove "transportne rifove, te fine rapsodije!" novu jasnoću, neiskvarenu predrasudama, tribalizmom i sukobima koji su prisutni na Zemlji <ref>Ferris, Joshua. ["It's Harder to See the World's Problems From 250 Miles Up".]https://www.nytimes.com/2023/12/05/books/review/orbital-samantha-harvey.html The New York Times.</ref>. U The Guardianu, Alexandra Harris je također izjavila da su introspekcija i meditacija astronauta o čovječanstvu snaga romana: "Ljepota knjige nije na djelu u njenim eksplicitnim hvalospjevima nego duboko u njenim ritmovima i strukturama". Bethanne Patrick je rekla za Los Angeles Times da predstavljanjem šest likova u tako bliskoj blizini jedan do drugoga, djelo nastoji promovirati međusobnu ovisnost ljudi. Patrick je zaključio: "Harvey uspijeva vratiti čitatelje na Zemlju, zaprepašteni što su putovali tako daleko u tako kratkom vremenskom periodu, završivši vlastitu orbitu kroz područja njene bogate mašte. <ref> Patrick, Bethanne (11 December 2023). [https://www.latimes.com/entertainment-arts/books/story/2023-12-11/lacking-perspective-try-orbiting-the-earth-at-17-500-miles-per-hour "Lacking perspective? Try orbiting the Earth at 17,500 miles per hour".] Los Angeles Times.</ref>" Pišući za The New Yorker, James Wood je izjavio da roman sadrži samo rudimentarnu radnju, ali zaplet nije bio cilj romana. Wood je naveo da je Harveyeva proza ​​živopisno oslikavala iskustvo boravka u svemiru, uključujući uzbuđenje svemirskih šetnji, gledanje čitavih kontinenata pod nogama dok se juri kroz svemir brzinom od 16.000 milja na sat. Objasnio je da je korištenje engleskog jezika za opisivanje života u svemiru bilo teško, ali Harvey je to uspjela. Wood je također pohvalio Harveya za korištenje prostranstva svemira, Zemlje i vlastitih života astronauta za istraživanje metafizičkih koncepata. === Bookerova nagrada === Roman je osvojio Bookerovu nagradu 2024. za najbolji roman napisan na engleskom i objavljen u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Irskoj. Umjetnik Edmund de Waal, predsjedavajući sudija, rekao je da je Harveyjevo pisanje transformisalo Zemlju u "nešto za kontemplaciju, nešto duboko rezonantno". Pobjedom je Harvey postala prva žena koja je osvojila Bukerovu nagradu od 2019. godine, kada su nagradu podijelile Margaret Atwood i Bernadine Evaristo. Roman je bio najprodavanija knjiga od djela koja su ušla u uži izbor prije osvajanja nagrade. Harvey je prethodno bila nominirana za Bookerovu nagradu sa dugom listom njenog debitantskog romana ''The Wilderness'' iz 2009. godine. Sa 136 stranica, Orbital je bio drugi najkraći roman koji je nagrađen Bookerovom nagradom (a najkraći je djelo Penelope Fitzgerald iz 1979. godine Offshore). Sa pobjedom 2024. godine, djelo je postalo prvi roman smješten u svemir koji je osvojio prestižnu nagradu <ref>Rufo, Yasmin (16 September 2024). [https://www.bbc.com/news/articles/c7566xzv3n7o "Women dominate 2024 Booker Prize shortlist".] BBC News.</ref>. Sara Collins, koja je bila u žiriju za nagradu, izjavila je da ju je knjiga prenijela iz mnogih kriza na Zemlji i da je te krize, i čovječanstvo, preobličila u novi reljef. Collins je navela da je žiri jednoglasno odabrao rad za nagradu, pri čemu je zaključio: "Ovo je knjiga koja nam je sada potrebna, ali može biti i knjiga koja će nam trebati zauvijek." == Prevodi == * Francuski: Orbital: Une journée, seize aurores, lit.'Orbital: Jedan dan, šesnaest zora'. Preveo Claro. Pariz: Flammarion. 27. mart 2024. ISBN 9782080436832. * njemački: Umlaufbahnen, lit.'Orbite'. Prevela Julia Wolf. Minhen: dtv. 14. novembar 2024. ISBN 9783423284233. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Britanski naučnofantastični romani]] [[Kategorija:Romani iz 2023.]] gtaz5ssh0qmduu5jtwwpuhcnfx2uuvo 0 514492 3668349 2024-11-21T12:59:55Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | d... 3668349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite sports-reference |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|84]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|18]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] <!-- Najbolji mu je rezultat bilo 49-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (muškarci)|utrci potjere]], kada je s 3:52.1&nbsp;min i tri promašaja bio sporiji od [[Švedska na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|švedskog]] biatlonca [[Björn Ferry|Björna Ferryja]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. --> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|lap]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|11]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 28-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:26.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika norveškog biatlonca [[Emil Hegle Svendsen|Emila Heglea Svendsena]], koji je završio utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] koje je osvojio s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Beitostølen]]u 2. decembra 1994. osvojio je 60-o mjesto u utrci na 10&nbsp;km s dvat promašaja i zaostatkom od 2:32.5&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 27-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] u [[italija]] [[Antholz]]u 9. februara 2005. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bio 4:19.3&nbsp;min sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 23. januara 2005. u [[Antholz]]u s [[Nikolaj Brajčenko|Nikolajem Brajčenkom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]] osvojivši 14-o mjesto; te 11-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08]], s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Elena Hrustaljeva|Elenom Hrustaljevom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. --> === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] 6kf48dov0ppqsja25ydeqpcbyxronty 3668362 3668349 2024-11-21T13:13:37Z AnToni 2325 3668362 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite sports-reference |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|11]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. <!-- Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 28-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 20 km|20&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 4:26.2&nbsp;min bio sporiji od pobjednika norveškog biatlonca [[Emil Hegle Svendsen|Emila Heglea Svendsena]], koji je završio utrku s jednim promašajem. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Trifonov|Aleksandrom Trifonovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]] koje je osvojio s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Beitostølen]]u 2. decembra 1994. osvojio je 60-o mjesto u utrci na 10&nbsp;km s dvat promašaja i zaostatkom od 2:32.5&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 27-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] u [[italija]] [[Antholz]]u 9. februara 2005. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bio 4:19.3&nbsp;min sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 23. januara 2005. u [[Antholz]]u s [[Nikolaj Brajčenko|Nikolajem Brajčenkom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]] osvojivši 14-o mjesto; te 11-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08]], s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Elena Hrustaljeva|Elenom Hrustaljevom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. --> === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] c0ytfud9ixht1mpp4m9g9njoyx14s5p 3668365 3668362 2024-11-21T13:18:17Z AnToni 2325 3668365 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite sports-reference |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] <!-- Na prvom nastupu u [[Beitostølen]]u 2. decembra 1994. osvojio je 60-o mjesto u utrci na 10&nbsp;km s dvat promašaja i zaostatkom od 2:32.5&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 27-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] u [[italija]] [[Antholz]]u 9. februara 2005. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s jednim promašajem bio 4:19.3&nbsp;min sporiji od pobjednika njemačkog biatlonca [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|sezoni 2004/05.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 23. januara 2005. u [[Antholz]]u s [[Nikolaj Brajčenko|Nikolajem Brajčenkom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]] osvojivši 14-o mjesto; te 11-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|sezoni 2007/08]], s [[Ana Lebedeva|Anom Lebedevom]], [[Elena Hrustaljeva|Elenom Hrustaljevom]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]]. --> === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] jm55ycc47hg0ljd8kf8smj09kw7y5o6 3668371 3668365 2024-11-21T13:28:39Z AnToni 2325 3668371 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] Na prvom nastupu u [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2006. osvojio je 103-e mjesto u utrci na 10&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 4:40.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 41-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Švedska|švedska]] [[Östersund]]u 28. novembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja bio 6:15.7&nbsp;min sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 9. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u s [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Anton Pantov|Antonom Pantovim]] osvojivši 14-o mjesto; te 14-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15]], s [[Darija Klimina|Darijom Kliminom]], [[Galina Višnevska|Galinom Višnevskom]] i [Jan Savickij|Janom Savickijem]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] dyqm5x6n0ff5aa96kw9thsv7x8iq6j3 3668385 3668371 2024-11-21T14:05:14Z AnToni 2325 3668385 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] Na prvom nastupu u [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2006. osvojio je 103-e mjesto u utrci na 10&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 4:40.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 41-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Švedska|švedska]] [[Östersund]]u 28. novembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja bio 6:15.7&nbsp;min sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 9. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u s [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Anton Pantov|Antonom Pantovim]] osvojivši 14-o mjesto; te 14-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15]], s [[Darija Klimina|Darijom Kliminom]], [[Galina Višnevska|Galinom Višnevskom]] i [Jan Savickij|Janom Savickijem]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] 9oouu04cwk2vwof9dqr59kir6m263c1 3668388 3668385 2024-11-21T14:08:28Z AnToni 2325 3668388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html|title= |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] Na prvom nastupu u [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2006. osvojio je 103-e mjesto u utrci na 10&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 4:40.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 41-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Švedska|švedska]] [[Östersund]]u 28. novembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja bio 6:15.7&nbsp;min sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 9. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u sa [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Anton Pantov|Antonom Pantovim]] osvojivši 14-o mjesto; te 14-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15]], s [[Darija Klimina|Darijom Kliminom]], [[Galina Višnevska|Galinom Višnevskom]] i [Jan Savickij|Janom Savickijem]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] 5hn4eyb5l0iqgtgk5bubajzqbjlrc5l 3668428 3668388 2024-11-21T18:29:06Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3668428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html|title= |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] Na prvom nastupu u [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2006. osvojio je 103-e mjesto u utrci na 10&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 4:40.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 41-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Švedska|švedsko.]] [[Östersund]]u 28. novembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja bio 6:15.7&nbsp;min sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 9. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u sa [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Anton Pantov|Antonom Pantovim]] osvojivši 14-o mjesto; te 14-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15]], s [[Darija Klimina|Darijom Kliminom]], [[Galina Višnevska|Galinom Višnevskom]] i [Jan Savickij|Janom Savickijem]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] nngqogww8e4ymrdmbtezy2s034obrca 3668429 3668428 2024-11-21T18:45:53Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3668429 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html|title= |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] Na prvom nastupu u [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2006. osvojio je 103-e mjesto u utrci na 10&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 4:40.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 41-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Švedska|švedsko.]] [[Östersund]]u 28. novembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja bio 6:15.7&nbsp;min sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 9. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u sa [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Anton Pantov|Antonom Pantovim]] osvojivši 14-o mjesto; te 14-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15]], s [[Darija Klimina|Darijom Kliminom]], [[Galina Višnevska|Galinom Višnevskom]] i [[Jan Savickij|Janom Savickijem]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] iyxwpgagu8kjaqxkjr509df5oiz3ki5 3668441 3668429 2024-11-21T20:04:10Z AnToni 2325 /* Svjetska prvenstva */ 3668441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aleksandar Trifonov | slika = Александр Трифонов 2014-02-10 14-25.png | puno ime = Aleksandar Valerjevič Trifonov | država = {{ZID|Kazahstan}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1986|03|13}} | mjesto rođenja = [[Ridder|Lenjingorsk]], [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]] | država rođenja = [[SSSR]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | trener = | visina = 180 | težina = 80 <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|2014.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|2012]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|2013.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07.]] | pobjede SK = '''0''' | plasman SK = | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]] | pobjede EK = '''0''' | plasman EK = '''47.''' ([[IBU kup 2007/2008.|2007/08.]]) | pobjede EK štafeta= | kraj karijere = 2015. <!--Status: a=aktivan; k=kažnjen; n=neaktivan; p=pauzira; ne=nepoznat; u=umro; po=povukao se iz karijere; --> | status = neaktivan <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaTakmičenje|AI}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 | [[Biatlon na Azijskim igrama|Azijske igre]]| 0 | 0 | 1 }} |ažurirano = 21. 11. 2024. }} '''Aleksandar Valerjevič Trifonov''', ({{ru|Александр Валерьевич Трифонов}}) rođen 13. marta 1986. u [[Ridder|Lenjingorsk]]u, [[Kazaška Sovjetska Socijalistička Republika]], [[SSSR]] (danas [[Kazahstan]]) je nekadašnji [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac.<ref name="sportsrefprofile">{{cite web |url= https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html |archive-url= https://web.archive.org/web/20200417191045/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/tr/aleksandr-trifonov-1.html|title= |url-status= dead |archive-date= 17. 4. 2020|accessdate=8. 6. 2019|language=en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|69]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|18]] |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2014}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – 20 km|85]] | | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |} Aleksandar Trifonov je nastupio dva puta na [[Zimske olimpijske igre|olimpijskim igrama]], i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.|ZOI 2014.]] Najbolji mu je rezultat bilo 69-o mjesto na ZOI 2010. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 20 km|utrci na 20 km]], kada je s 7:30.6&nbsp;min i četiri promašaja bio sporiji od [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveškog]] biatlonca [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]]. U štafetnim takmičenjima najbolji mu je plasman bio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|ZOI 2010]], kada je s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Dijas Kenešev|Dijasom Keneševim]], osvojio predzadnje 18-o mjesto iza [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|norveške štafete]] u sastavu: [[Halvard Hanevold]], [[Tarjei Bø]], [[Emil Hegle Svendsen]] i [[Ole Einar Bjørndalen]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- | align="left" | {{NaziviSPB|2007}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 20 km|92]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|19]] |- |- | align="left" | {{NaziviSPB|2011}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – 10 km|106]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011 – štafeta (mješovito)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] |- | align="left" | {{NaziviSPB|2012}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|80]] | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|15]] | |- | align="left" | {{NaziviSPB|2013}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 20 km|88]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013 – 10 km|111]] | | | |} Trifonov je nastupio na četiri [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2013.|SP 2013]], ali nije osvojio ni jednu medalju. Najbolji plasman u pojedinačnim utrkama mu je 80-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – 10 km|10&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i zaostatkom od 3:28.5&nbsp;min bio sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], koji je završio utrku s dva promašaja. U štafetnim utrkama najbolji mu je plasman bilo 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012.|SP 2012.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2012 – štafeta (muškarci)|štafetnoj utrci]], koje je osvojio s [[Jan Savickij|Janom Savickijem]], [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]] i [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] 19-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] koje je osvojio s [[Viktorija Afanasjeva|Viktorijom Afanasjevom]], [[Irina Moževitina|Irinom Moževitinom]] i [[Aleksandar Červjakov|Aleksandrom Červjakovim]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Trifonova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|sezoni 2006/07.]] Na prvom nastupu u [[Hochfilzen]]u 14. decembra 2006. osvojio je 103-e mjesto u utrci na 10&nbsp;km s tri promašaja i zaostatkom od 4:40.6&nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Michael Greis|Michaela Greisa]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama mu je 41-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] u [[Švedska|švedsko.]] [[Östersund]]u 28. novembra 2013. u utrci na 20&nbsp;km, kada je s dva promašaja bio 6:15.7&nbsp;min sporiji od pobjednika francuskog biatlonca [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]]. U ekipnim utrkama u [[Svjetski kup u biatlonu 2013/2014.|sezoni 2013/14.]] ostvario je najbolji rezultat u štafetnoj utrci 9. januara 2014. u [[Ruhpolding]]u sa [[Sergej Naumik|Sergejom Naumikom]], [[Jan Savickij|Janom Savickijem]] i [[Anton Pantov|Antonom Pantovim]] osvojivši 14-o mjesto; te 14-o mjesto u mješovitoj štafeti u [[Svjetski kup u biatlonu 2014/2015.|sezoni 2014/15]], s [[Darija Klimina|Darijom Kliminom]], [[Galina Višnevska|Galinom Višnevskom]] i [[Jan Savickij|Janom Savickijem]]. === Azijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Azijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviAzI|Z|2007}} ([[Biatlon na Azijskim igrama 2007.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 20 km|13]] | [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – 10 km|14]] | | style="background:#f8e6c4;"| [[Biatlon na Azijskim igrama 2007 – štafeta (muškarci)|3]] |} == Prestanak karijere == Iz aktivnog bavljenja biatlonom povukao se 2018. godine. == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline}} * {{Sport365-m|832}} * [http://biathlonresults.com/ Zvanična banka podataka IBU-a] == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ivanov, Aleksandar }} [[Kategorija:Kazahstanski biatlonci]] [[Kategorija:Rođeni 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Rider]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] [[Kategorija:Kazahstanski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Biatlonci na Azijskim igrama 2007.]] gkrpudm7cqb354mbbeit64cr2cjc5dh 1 514493 3668350 2024-11-21T13:00:44Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3668350 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg 0 514494 3668357 2024-11-21T13:07:24Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – muška štafeta]] na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci))]] 3668357 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci))]] 0duskfx9j79gncpksjqs17rhh9hrjxg 3668358 3668357 2024-11-21T13:07:55Z AnToni 2325 Izmijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci))]] na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)]] 3668358 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014 – štafeta (muškarci)]] aahajcruwf90fzdpwwsg5pwcmbwqep8 0 514495 3668361 2024-11-21T13:12:51Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]] | datum = 20. februar 2002. | broj_učesnika = 76 | broj_zemalja = 19 | broj_ekipa = 19 | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]] | zlato_NOK = GER... 3668361 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]] | datum = 20. februar 2002. | broj_učesnika = 76 | broj_zemalja = 19 | broj_ekipa = 19 | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Christof Sumann]], [[Daniel Mesotitsch]], [[Simon Eder]], [[Dominik Landertinger]] | srebro_NOK = AUT | bronza = [[Tarjei Bø]], [[Johannes Bø|Johannes Thingnes Bø]], [[Ole Einar Bjørndalen]], [[Emil Hegle Svendsen]] | bronza_NOK = NOR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|2010.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|2018]] }} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}} {{Biatlon na ZOI 2014.}} '''Takmičenje u štafetnoj trci na [[Biatlon#Discipline|20 km]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&nbsp;km udaljenoj od Sočija 22. februara, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !!Vrijeme<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SMRL/BTM407101_C73C_1.0.pdf Final Results]</ref>!! Promašaji !! Zaostatak |- | [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 1 ||align=left| {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] <br /><small>[[Erik Lesser]]<br />[[Daniel Böhm]]<br />[[Arnd Peiffer]]<br />[[Simon Schempp]] || '''1:12:19.4'''<br />17:13.7<br />18:17.4<br />17:54.5<br />18:53.8 || '''0+1 0+1'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+1<br />0+0 0+0<br />0+1 0+0|| +3.5 |- | [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 3 ||align=left| {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] <br /><small>[[Christoph Sumann]]<br />[[Daniel Mesotitsch]]<br />[[Simon Eder]]<br />[[Dominik Landertinger]] || '''1:12:45.7''' <br />17:26.7<br />18:11.4<br />18:04.1<br />19:03.5 || '''0+4 0+3'''<br />0+1 0+0<br />0+2 0+0<br />0+0 0+2<br />0+1 0+1|| +29.8 |- | [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 5 ||align=left| {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] <br /><small>[[Tarjei Bø]]<br />[[Johannes Bø|Johannes Thingnes Bø]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]]<br />[[Emil Hegle Svendsen]] || '''1:13:10.3'''<br />17:03.4<br />18:07.6<br />18:12.6<br />19:46.7 || '''0+2 1+3'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+0<br />0+0 0+0<br />0+1 1+3|| +54.4 |- | 4 || 16 ||align=left| {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] <br /><small>[[Christian De Lorenzi]]<br />[[Dominik Windisch]]<br />[[Markus Windisch]]<br />[[Lukas Hofer]] || '''1:13:15.5'''<br />17:36.0<br />18:01.4<br />18:54.2<br />18:43.9 || '''0+4 0+7'''<br />0+0 0+2<br />0+2 0+1<br />0+2 0+2<br />0+0 0+2||+59.6 |- | 5 || 9 ||align=left| {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] <br /><small>[[Peter Dokl]]<br />[[Jakov Fak]]<br />[[Klemen Bauer]]<br />[[Janez Marič]] || '''1:13:43.1'''<br />18:04.4<br />17:33.3<br />18:03.9<br />20:01.5 || '''0+1 0+4'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+0<br />0+1 0+1<br />0+0 0+3|| +1:27.2 |- | 6 || 12 ||align=left| {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] <br /><small>[[Jean-Philippe Leguellec]]<br />[[Scott Perras]]<br />[[Brendan Green]]<br />[[Nathan Smith (biathlete)|Nathan Smith]] || '''1:13:46.2'''<br />17:47.2<br />18:04.3<br />18:24.4<br />19:30.3 || '''0+4 1+6'''<br />0+0 1+3<br />0+1 0+0<br />0+1 0+1<br />0+2 0+2|| +1:30.3 |- | 7 || 6 ||align=left| {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] <br /><small>[[Alexis Bœuf]]<br />[[Jean-Guillaume Béatrix]]<br />[[Simon Desthieux]]<br />[[Martin Fourcade]] || '''1:13:46.4'''<br />17:35.4<br />18:13.0<br />18:42.9<br />19:15.1 || '''0+3 0+4'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+2<br />0+0 0+2<br />0+2 0+0|| +1:30.5 |- | 8 || 10 ||align=left| {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] <br /><small>[[Dmytro Pidruchnyi]]<br />[[Andriy Deryzemlya]]<br />[[Artem Pryma]]<br />[[Serhiy Semenov]] || '''1:14:21.1'''<br />17:35.4<br />18:17.4<br />18:59.9<br />19:28.4 || '''0+6 0+1'''<br />0+2 0+0<br />0+2 0+1<br />0+1 0+0<br />0+1 0+0|| +2:05.2 |- | 9 || 2 ||align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] <br /><small>[[Tobias Arwidson]]<br />[[Björn Ferry]]<br />[[Fredrik Lindström (biathlete)|Fredrik Lindström]]<br />[[Carl Johan Bergman]] || '''1:14:32.0'''<br />18:02.6<br />18:18.2<br />18:52.9<br />19:18.3 ||'''0+4 0+1'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+0<br />0+3 0+0<br />0+1 0+1|| +2:16.1 |- | 10 || 7 ||align=left| {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] <br /><small>[[Michal Krčmář]]<br />[[Jaroslav Soukup]]<br />[[Tomáš Krupčík]]<br />[[Ondřej Moravec]] || '''1:15:11.9'''<br />17:37.1<br />18:14.8<br />19:54.3<br />19:25.7 || '''0+3 0+2'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+1<br />0+2 0+1<br />0+0 0+0|| +2:56.0 |- | 11 || 11 ||align=left| {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] <br /><small>[[Pavol Hurajt]]<br />[[Tomas Hasilla]]<br />[[Miroslav Matiaško]]<br />[[Matej Kazár]] || '''1:15:23.8'''<br />17:33.4<br />18:37.8<br />19:21.0<br />19:51.6 || '''0+3 1+6'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+2<br />0+1 0+1<br />0+2 1+3|| +3:07.9 |- | 12 || 17 ||align=left| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] <br /><small>[[Sergey Novikov (biatlonac)|Sergey Novikov]]<br />[[Vladimir Chepelin]]<br />[[Yuryi Liadov]]<br />[[Evgeny Abramenko]]|| '''1:16:02.3'''<br />18:21.3<br />18:52.2<br />19:01.8<br />19:47.0 ||'''0+1 0+4'''<br />0+0 0+1<br />0+1 0+0<br />0+0 0+1<br />0+0 0+2|| +3:46.4 |- | 13 || 8 ||align=left| {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] <br /><small>[[Claudio Böckli]]<br />[[Ivan Joller]]<br />[[Serafin Wiestner]]<br />[[Benjamin Weger]] || '''1:16:15.8'''<br />18:28.3<br />19:11.6<br />18:50.0<br />19:45.9 || '''0+3 0+7'''<br />0+0 0+3<br />0+0 0+3<br />0+3 0+0<br />0+1 0+1|| +3:59.9 |- | 14 || 13 ||align=left| {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] <br /><small>[[Michail Kletcherov]]<br />[[Ivan Zlatev]]<br />[[Vladimir Iliev]]<br />[[Krasimir Anev]]|| '''1:17:38.4'''<br />18:25.9<br />20:40.4<br />19:14.9<br />19:17.2 ||'''0+3 2+5'''<br />0+0 0+1<br />0+1 2+3<br />0+2 0+1<br />0+0 0+0|| +5:22.5 |- | 15 || 18 ||align=left| {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] <br /><small>[[Lowell Bailey]]<br />[[Russell Currier]]<br />[[Sean Doherty]]<br />[[Leif Nordgren]]|| '''1:17:39.1'''<br />17:20.7<br />20:11.3<br />19:37.3<br />20:29.8 || '''3+8 0+4'''<br />0+0 0+0<br />3+3 0+2<br />0+3 0+0<br />0+2 0+2|| +5:23.2 |- | 16 || 14 ||align=left| {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] <br /><small>[[Daniil Steptšenko]]<br />[[Kalev Ermits]]<br />[[Kauri Kõiv]]<br />[[Roland Lessing]]|| '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:05.5<br />20:08.4<br />19:31.2<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} ||'''2+7 1+5'''<br />0+1 0+0<br />0+0 1+3<br />1+3 0+0<br />1+3 0+2|| |- | 17 || 15 ||align=left|{{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] <br /><small>[[Anton Pantov]]<br />[[Sergej Naumik]]<br />[[Alexandr Trifonov]]<br />[[Dijas Kenešev]] || '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:13.3<br />19:18.0<br />20:02.4<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} || '''0+4 0+6'''<br />0+0 0+3<br />0+3 0+1<br />0+0 0+0<br />0+1 0+2|| |- | 18 || 19 ||align=left| {{ZD|POL}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] <br /><small>[[Krzysztof Pływaczyk]]<br />[[Łukasz Szczurek]]<br />[[Łukasz Słonina]]<br />[[Rafał Lepel]]|| '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />17:53.7<br />21:29.1<br />20:57.5<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} || '''1+7 1+5'''<br />0+0 0+0<br />1+3 1+3<br />0+2 0+0<br />0+2 0+2|| |- | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || 4 ||align=left| <s>{{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] <br /><small>[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]<br />[[Jevgenij Ustjugov]]<br />[[Dmitrij Mališko]]<br />[[Anton Šipuljin]]</s>{{efn|name=Doping_2014|Odlukom IBU-a od 15. 2. 2020. zbog dokazanog dopinga Jevgenija Ustjugova, ruskoj se štafeti oduzima zlatna medalja.{{cite web| url = https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| naslov = IBU Anti-Doping Hearing Panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov| last = | first = | datum = 15. 2. 2020| website = de.biathlonworld.com| izdavač = | access-date = 16. 2. 2020| jezik = en| title = Arhivirana kopija| archive-date = 16. 2. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200216170440/https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| url-status = dead}}}} || '''1:12:15.9'''<br />17:19.5<br />18:15.9<br />18:04.8<br />18:35.7 || '''0+4 0+4'''<br />0+1 0+1<br />0+1 0+2<br />0+0 0+1<br />0+2 0+0|| — |} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{reference}} {{Biatlon portal}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] bq7c9xcu62z00739khf2ggd7ca1ejrm 3668373 3668361 2024-11-21T13:30:57Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3668373 wikitext text/x-wiki {{Infokutija olimpijski događaj | disciplina = Biatlon – štafeta 4 × 7,5 km (muškarci) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = {{ZID|Rusija}}, [[Soči]] | datum = 20. februar 2002. | broj_učesnika = 76 | broj_zemalja = 19 | broj_ekipa = 19 | godina = 2014 | vrsta = Zimskim | zlato = [[Ricco Groß]], [[Peter Sendel]], [[Sven Fischer]], [[Frank Luck]] | zlato_NOK = GER | srebro = [[Christof Sumann]], [[Daniel Mesotitsch]], [[Simon Eder]], [[Dominik Landertinger]] | srebro_NOK = AUT | bronza = [[Tarjei Bø]], [[Johannes Bø|Johannes Thingnes Bø]], [[Ole Einar Bjørndalen]], [[Emil Hegle Svendsen]] | bronza_NOK = NOR | prijašnji = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (muškarci)|2010.]] | sljedeći = [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018 – štafeta (muškarci)|2018]] }} {{Glavni|Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.}} {{Biatlon na ZOI 2014.}} '''Takmičenje u štafetnoj trci na [[Biatlon#Discipline|20 km]] u muškoj konkurenciji''' na [[Zimske olimpijske igre 2014.|Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] u [[Soči]]ju održalo se na kompleksu za skijaško trčanje i biatlon [[Olimpijski centar za biatlon i skijaško trčanje Laura|Laura]] u [[Krasna Poljana|Krasnoj Poljani]], [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskom kraj]] 60&nbsp;km udaljenoj od Sočija 22. februara, [[2014]]. sa početkom u 18:30 sati po lokalnom vremenu. == Rezultati == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Plasman !! Startni <br>broj !! Ime !!Vrijeme<ref>[http://ibu.blob.core.windows.net/docs/1314/BT/SWRL/OG__/SMRL/BTM407101_C73C_1.0.pdf Final Results]</ref>!! Promašaji !! Zaostatak |- | [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|18p]] || 1 ||align=left| {{ZD|NJE}} [[Njemačka na ZOI 2014.|Njemačka]] <br /><small>[[Erik Lesser]]<br />[[Daniel Böhm]]<br />[[Arnd Peiffer]]<br />[[Simon Schempp]] || '''1:12:19.4'''<br />17:13.7<br />18:17.4<br />17:54.5<br />18:53.8 || '''0+1 0+1'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+1<br />0+0 0+0<br />0+1 0+0|| +3.5 |- | [[Datoteka:Silver medal olympic.svg|18p]] || 3 ||align=left| {{ZD|AUT}} [[Austrija na ZOI 2014.|Austrija]] <br /><small>[[Christoph Sumann]]<br />[[Daniel Mesotitsch]]<br />[[Simon Eder]]<br />[[Dominik Landertinger]] || '''1:12:45.7''' <br />17:26.7<br />18:11.4<br />18:04.1<br />19:03.5 || '''0+4 0+3'''<br />0+1 0+0<br />0+2 0+0<br />0+0 0+2<br />0+1 0+1|| +29.8 |- | [[Datoteka:Bronze medal olympic.svg|18p]] || 5 ||align=left| {{ZD|NOR}} [[Norveška na ZOI 2014.|Norveška]] <br /><small>[[Tarjei Bø]]<br />[[Johannes Bø|Johannes Thingnes Bø]]<br />[[Ole Einar Bjørndalen]]<br />[[Emil Hegle Svendsen]] || '''1:13:10.3'''<br />17:03.4<br />18:07.6<br />18:12.6<br />19:46.7 || '''0+2 1+3'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+0<br />0+0 0+0<br />0+1 1+3|| +54.4 |- | 4 || 16 ||align=left| {{ZD|ITA}} [[Italija na ZOI 2014.|Italija]] <br /><small>[[Christian De Lorenzi]]<br />[[Dominik Windisch]]<br />[[Markus Windisch]]<br />[[Lukas Hofer]] || '''1:13:15.5'''<br />17:36.0<br />18:01.4<br />18:54.2<br />18:43.9 || '''0+4 0+7'''<br />0+0 0+2<br />0+2 0+1<br />0+2 0+2<br />0+0 0+2||+59.6 |- | 5 || 9 ||align=left| {{ZD|SLO}} [[Slovenija na ZOI 2014.|Slovenija]] <br /><small>[[Peter Dokl]]<br />[[Jakov Fak]]<br />[[Klemen Bauer]]<br />[[Janez Marič]] || '''1:13:43.1'''<br />18:04.4<br />17:33.3<br />18:03.9<br />20:01.5 || '''0+1 0+4'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+0<br />0+1 0+1<br />0+0 0+3|| +1:27.2 |- | 6 || 12 ||align=left| {{ZD|KAN}} [[Kanada na ZOI 2014.|Kanada]] <br /><small>[[Jean-Philippe Leguellec]]<br />[[Scott Perras]]<br />[[Brendan Green]]<br />[[Nathan Smith (biathlete)|Nathan Smith]] || '''1:13:46.2'''<br />17:47.2<br />18:04.3<br />18:24.4<br />19:30.3 || '''0+4 1+6'''<br />0+0 1+3<br />0+1 0+0<br />0+1 0+1<br />0+2 0+2|| +1:30.3 |- | 7 || 6 ||align=left| {{ZD|FRA}} [[Francuska na ZOI 2014.|Francuska]] <br /><small>[[Alexis Bœuf]]<br />[[Jean-Guillaume Béatrix]]<br />[[Simon Desthieux]]<br />[[Martin Fourcade]] || '''1:13:46.4'''<br />17:35.4<br />18:13.0<br />18:42.9<br />19:15.1 || '''0+3 0+4'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+2<br />0+0 0+2<br />0+2 0+0|| +1:30.5 |- | 8 || 10 ||align=left| {{ZD|UKR}} [[Ukrajina na ZOI 2014.|Ukrajina]] <br /><small>[[Dmytro Pidruchnyi]]<br />[[Andriy Deryzemlya]]<br />[[Artem Pryma]]<br />[[Serhiy Semenov]] || '''1:14:21.1'''<br />17:35.4<br />18:17.4<br />18:59.9<br />19:28.4 || '''0+6 0+1'''<br />0+2 0+0<br />0+2 0+1<br />0+1 0+0<br />0+1 0+0|| +2:05.2 |- | 9 || 2 ||align=left| {{ZD|ŠVE}} [[Švedska na ZOI 2014.|Švedska]] <br /><small>[[Tobias Arwidson]]<br />[[Björn Ferry]]<br />[[Fredrik Lindström (biathlete)|Fredrik Lindström]]<br />[[Carl Johan Bergman]] || '''1:14:32.0'''<br />18:02.6<br />18:18.2<br />18:52.9<br />19:18.3 ||'''0+4 0+1'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+0<br />0+3 0+0<br />0+1 0+1|| +2:16.1 |- | 10 || 7 ||align=left| {{ZD|ČEŠ}} [[Češka na ZOI 2014.|Češka]] <br /><small>[[Michal Krčmář]]<br />[[Jaroslav Soukup]]<br />[[Tomáš Krupčík]]<br />[[Ondřej Moravec]] || '''1:15:11.9'''<br />17:37.1<br />18:14.8<br />19:54.3<br />19:25.7 || '''0+3 0+2'''<br />0+0 0+0<br />0+1 0+1<br />0+2 0+1<br />0+0 0+0|| +2:56.0 |- | 11 || 11 ||align=left| {{ZD|SLK}} [[Slovačka na ZOI 2014.|Slovačka]] <br /><small>[[Pavol Hurajt]]<br />[[Tomas Hasilla]]<br />[[Miroslav Matiaško]]<br />[[Matej Kazár]] || '''1:15:23.8'''<br />17:33.4<br />18:37.8<br />19:21.0<br />19:51.6 || '''0+3 1+6'''<br />0+0 0+0<br />0+0 0+2<br />0+1 0+1<br />0+2 1+3|| +3:07.9 |- | 12 || 17 ||align=left| {{ZD|BJE}} [[Bjelorusija na ZOI 2014.|Bjelorusija]] <br /><small>[[Sergey Novikov (biatlonac)|Sergey Novikov]]<br />[[Vladimir Chepelin]]<br />[[Yuryi Liadov]]<br />[[Evgeny Abramenko]]|| '''1:16:02.3'''<br />18:21.3<br />18:52.2<br />19:01.8<br />19:47.0 ||'''0+1 0+4'''<br />0+0 0+1<br />0+1 0+0<br />0+0 0+1<br />0+0 0+2|| +3:46.4 |- | 13 || 8 ||align=left| {{ZD|ŠVI}} [[Švicarska na ZOI 2014.|Švicarska]] <br /><small>[[Claudio Böckli]]<br />[[Ivan Joller]]<br />[[Serafin Wiestner]]<br />[[Benjamin Weger]] || '''1:16:15.8'''<br />18:28.3<br />19:11.6<br />18:50.0<br />19:45.9 || '''0+3 0+7'''<br />0+0 0+3<br />0+0 0+3<br />0+3 0+0<br />0+1 0+1|| +3:59.9 |- | 14 || 13 ||align=left| {{ZD|BUG}} [[Bugarska na ZOI 2014.|Bugarska]] <br /><small>[[Michail Kletcherov]]<br />[[Ivan Zlatev]]<br />[[Vladimir Iliev]]<br />[[Krasimir Anev]]|| '''1:17:38.4'''<br />18:25.9<br />20:40.4<br />19:14.9<br />19:17.2 ||'''0+3 2+5'''<br />0+0 0+1<br />0+1 2+3<br />0+2 0+1<br />0+0 0+0|| +5:22.5 |- | 15 || 18 ||align=left| {{ZD|SAD}} [[SAD na ZOI 2014.|SAD]] <br /><small>[[Lowell Bailey]]<br />[[Russell Currier]]<br />[[Sean Doherty]]<br />[[Leif Nordgren]]|| '''1:17:39.1'''<br />17:20.7<br />20:11.3<br />19:37.3<br />20:29.8 || '''3+8 0+4'''<br />0+0 0+0<br />3+3 0+2<br />0+3 0+0<br />0+2 0+2|| +5:23.2 |- | 16 || 14 ||align=left| {{ZD|EST}} [[Estonija na ZOI 2014.|Estonija]] <br /><small>[[Daniil Steptšenko]]<br />[[Kalev Ermits]]<br />[[Kauri Kõiv]]<br />[[Roland Lessing]]|| '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:05.5<br />20:08.4<br />19:31.2<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} ||'''2+7 1+5'''<br />0+1 0+0<br />0+0 1+3<br />1+3 0+0<br />1+3 0+2|| |- | 17 || 15 ||align=left|{{ZD|KAZ}} [[Kazahstan na ZOI 2014.|Kazahstan]] <br /><small>[[Anton Pantov]]<br />[[Sergej Naumik]]<br />[[Aleksandar Trifonov]]<br />[[Dijas Kenešev]] || '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />18:13.3<br />19:18.0<br />20:02.4<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} || '''0+4 0+6'''<br />0+0 0+3<br />0+3 0+1<br />0+0 0+0<br />0+1 0+2|| |- | 18 || 19 ||align=left| {{ZD|POL}} [[Poljska na ZOI 2014.|Poljska]] <br /><small>[[Krzysztof Pływaczyk]]<br />[[Łukasz Szczurek]]<br />[[Łukasz Słonina]]<br />[[Rafał Lepel]]|| '''{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}'''<br />17:53.7<br />21:29.1<br />20:57.5<br />{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}} || '''1+7 1+5'''<br />0+0 0+0<br />1+3 1+3<br />0+2 0+0<br />0+2 0+2|| |- | {{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} || 4 ||align=left| <s>{{ZD|RUS}} [[Rusija na ZOI 2014.|Rusija]] <br /><small>[[Aleksej Volkov (biatlonac)|Aleksej Volkov]]<br />[[Jevgenij Ustjugov]]<br />[[Dmitrij Mališko]]<br />[[Anton Šipuljin]]</s>{{efn|name=Doping_2014|Odlukom IBU-a od 15. 2. 2020. zbog dokazanog dopinga Jevgenija Ustjugova, ruskoj se štafeti oduzima zlatna medalja.{{cite web| url = https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| naslov = IBU Anti-Doping Hearing Panel renders verdicts on Sleptsova and Ustyugov| last = | first = | datum = 15. 2. 2020| website = de.biathlonworld.com| izdavač = | access-date = 16. 2. 2020| jezik = en| title = Arhivirana kopija| archive-date = 16. 2. 2020| archive-url = https://web.archive.org/web/20200216170440/https://de.biathlonworld.com/news/detail/ibu-anti-doping-hearing-panel-renders-verdicts-on-sleptsova-and-ustyugov| url-status = dead}}}} || '''1:12:15.9'''<br />17:19.5<br />18:15.9<br />18:04.8<br />18:35.7 || '''0+4 0+4'''<br />0+1 0+1<br />0+1 0+2<br />0+0 0+1<br />0+2 0+0|| — |} == Napomene == {{Napspisak}} == Reference == {{reference}} {{Biatlon portal}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2014.]] dzoowe6wuyhvlmbq27wxcjlwz74k8mp 14 514497 3668412 2024-11-21T15:09:36Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Sport po decenijama]] na [[Kategorija:Sport po godinama]] preko preusmjerenja: Revert 3668412 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[:Kategorija:Sport po godinama]] lbyfuh7vpfh7fzpfpd4k3jxkzmrz77g 15 514498 3668413 2024-11-21T15:11:26Z Panasko 146730 /* Sport po decenijama */ novi odlomak 3668413 wikitext text/x-wiki == Sport po decenijama == Naziv bi trebao biti "Kategorija:Sport po decenijama" jer imamo "Kategorija:Godine u sportu". [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:11, 21 novembar 2024 (CET) 4yg0y132l9y3iuszd7cmu7dq0zucfvs 0 514499 3668419 2024-11-21T16:57:28Z Cakla 165904 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1252569033|International Day of Yoga]]" 3668419 wikitext text/x-wiki   [[Datoteka:Yoga_for_the_world_Celebrating_the_International_Day_of_Yoga_(Abridged_version).webm|mini| Međunarodni dan joge na prvi pogled]] [[Datoteka:Stamp_of_India_-_2015_-_Colnect_567031_-_International_Day_of_Yoga_Miniature_Sheet.jpeg|mini| Marka Indije obilježava Međunarodni dan joge.jpeg]] '''Međunarodni dan joge''' je praznični dan posvećen [[Joga|jogi]]. On se oblilježava širom svijeta od strane praktikanata 21. juna. Usvojile su ga [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Ujedinjene nacije]] 2014. godine.<ref>[http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga UN Declared 21 June as International Day of Yoga] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160709170015/http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga|date=9 July 2016}}</ref><ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}</ref> Kako su [[vježbe joge]] pokazale značajne prednosti za psiho-fizičko zdravlje, <ref name="OxfordYoga1">Marek Jantos (2012), in Oxford Textbook of Spirituality in Healthcare (Editors: Mark Cobb et al.), Oxford University Press, {{ISBN|978-0-19-957139-0}}, pp. 362–363.</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/news/yoga-vivekananda-america|title=Yoga Landed in the U.S. Way Earlier Than You'd Think—And Fitness Was Not the Point|date=20 June 2019|website=HISTORY|access-date=14 June 2021}}</ref> UN su je smatrale dovoljno važnom da na globalnom nivou promovišu ovu praksu, koja je nastala u drevnoj [[Indija|Indiji]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.mea.gov.in/in-focus-article.htm?25096/Yoga+Its+Origin+History+and+Development|title=Yoga: Its Origin, History and Development|website=mea.gov.in|language=en|access-date=20 June 2018}}</ref><ref name="Times of India 2020">{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms|title=UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'|work=[[The Times of India]]|date=11 December 2014}}</ref> Inicijativu za "Dan joge" poduzeo je tadašnji [[Indija|indijski]] premijer [[Narendra Modi]] u svom obraćanju UN-u 2014. <ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866 "Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day"]. ''NDTV''. 23 June 2017.</cite></ref>, a sama rezolucija dobila je široku globalnu podršku. Čak 177 zemalja su je kosponzorirale u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda]], gdje je usvojena jednoglasno. <ref name="HCILondon">{{Cite web|url=https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|title=United Nations General Assembly adopts Resolution on International Day of Yoga with a record number of 177 country co-sponsors|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109031924/https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|archive-date=9 January 2015|url-status=dead|access-date=9 January 2015}}</ref> Nakon toga, prvi ''Međunarodni dan joge'' uspješno je proslavljen 21. juna 2015., širom svijeta uključujući [[New York City|New York]], [[Pariz]], [[Peking]], [[Bangkok]], [[Kuala Lumpur]], [[Seul]] i [[New Delhi]]. <ref name="Forbes15Yoga">{{Cite news|title=International Yoga Day And What It Means For India|url=https://www.forbes.com/sites/ranisingh/2015/06/29/international-yoga-day-and-what-it-means-for-india/?sh=78fb13405d50|date=June 29, 2015|work=The New York Times}}</ref> == Porijeklo == [[Datoteka:The_Prime_Minister,_Shri_Narendra_Modi_participates_in_the_mass_yoga_demonstration_at_Rajpath_on_the_occasion_of_International_Yoga_Day,_in_New_Delhi_on_June_21,_2015.jpg|mini| Premijer Narendra Modi na proslavi Dana joge u Nju Delhiju, 21. juna 2015.]] U septembru 2014., [[Indija|indijski]] premijer Modi u svom obraćanju UN-u, predložio je Dan joge 21. juna, jer je to najduži dan u godini na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]] i ima poseban značaj u mnogim dijelovima svijeta. <ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866 "Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day"]. ''NDTV''. 23 June 2017.</cite></ref> <ref name="Times of India 2020">{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms|title=UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'|work=[[The Times of India]]|date=11 December 2014}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms "UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'"]. ''[[The Times of India]]''. 11 December 2014.</cite></ref> Nakon inicijalnog prijedloga, UN su 2014. godine usvojili nacrt rezolucije pod nazivom "Dan joge". <ref>{{Cite web|url=https://news.jagatgururampalji.org/international-yoga-day-theme-history-quotes/|title=International Yoga Day 2021: Theme, History, Quotes, Benefits, Importance|date=2020-06-19|website=S A NEWS|language=en|access-date=2021-06-21}}</ref> == Deklaracija UN-a == Decembra 11. 2014. godine, stalni predstavnik Indije Asoke Mukherji predstavio je nacrt rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Nacrt teksta dobio je veliku podršku od 177 država članica koje su sponzorisale tekst, a kasnije je usvojen bez glasanja. Ova inicijativa naišla je na odobravanje mnogih svjetskih lidera. U indijskim kalendarima, ljetni solsticij (što je dan praznika), označava prijelaz u Dakshinayanu . Drugi <ref>{{Cite web|url=http://www.indianastrology.com/festival/2018/guru-purnima-17|title=Guru Purnima 2018}}</ref> pun mjesec nakon ljetnog solsticija poznat je kao Guru Poornima . U hinduističkoj mitologiji, kaže se da je [[Šiva]], prvi jogi (Adi Yogi), na današnji dan počeo sa prenošenjem znanja o jogi ostatku čovječanstva i postao prvi [[Guru]]. <ref>{{Cite news|first=J.|last=Sadhguru|author-link=Sadhguru|title=The first Guru is born|url=http://timesofindia.indiatimes.com/edit-page/The-first-Guru-is-born/articleshow/14613783.cms|access-date=23 February 2015|agency=Times News Service|work=[[The Times of India]]|date=3 July 2012}}</ref> == U praksi == Prvi Međunarodni dan joge obilježen je širom svijeta 21. juna 2015. godine. Ministarstvo AYUSH je napravilo neophodne aranžmane u Indiji. Bilo je oko 36 hiljada ljudi uključeno, zajedno sa premijerom Modijem i uglednicima iz 84 zemlje. Izveli su 21 asanu (joga položaj) u trajanju od 35 minuta u Rajpathu u Nju Delhiju, što je kasnije proglašeno najvećim časom joge ikad, i sa najvećim brojem zemalja učesnica (84). <ref>{{Cite web|url=http://newsroom24x7.com/2015/06/21/massive-turnout-on-international-day-of-yoga-in-india/|title=Massive turnout for Yoga day|date=21 June 2015}}</ref> <ref name="world record 1">{{Cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/largest-yoga-class|title=Largest yoga class|date=21 June 2015|publisher=Guinness world record|access-date=22 June 2015}}</ref> <ref>{{Cite news|title=PM Modi Leads Yoga Session, India Sets Guinness Records: 10 Developments|url=http://www.ndtv.com/cheat-sheet/sushma-swaraj-addresses-the-united-nations-in-new-york-on-international-yogaday-highlights-773899|access-date=21 June 2015|publisher=NDTV}}</ref> Slični dani se od tada svake godine održavaju u gradovima u Indiji i širom svijeta. <ref>{{Cite web|url=http://www.ndtv.com/india-news/pm-modi-to-attend-international-yoga-day-at-chandigarh-1408754|title=PM Modi To Attend International Yoga Day At Chandigarh|date=22 May 2016|publisher=[[NDTV]]|access-date=13 June 2016}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.ndtv.com/india-news/international-yoga-day-2017-pm-narendra-modi-yogi-adityanath-to-lead-international-yoga-day-event-in-1714867|title=International Yoga Day 2017: Rainy Start To Yoga Day, PM Narendra Modi Leads Asanas In Lucknow – Highlights|last=Shylaja Varma|date=21 June 2017|website=Ndtv.com|access-date=12 April 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|title=International Yoga Day 2017: A Look at the Celebrations Around the World|date=7 June 2016|website=Zenyogastrap.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620001123/https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|archive-date=20 June 2018|url-status=dead|access-date=12 April 2018}}</ref> == Prijem == U izvještaju Associated Pressa iz 2015. godine navedeno je da je prvi "Međunarodni dan joge" <ref name="AP 2015">{{Cite news|last=Associated Press|author-link=Associated Press|title=Yoga fans around world take to their mats for first International Yoga Day|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2015/jun/21/yoga-fans-world-first-international-yoga-day|work=[[The Guardian]]|date=21 June 2015}}</ref> uključivao "milione entuzijasta" koji su se "istezali i uvijali", kao i samog premijera Modija i članove njegovog kabineta. U pressu se navodi da je glavni put koji vodi u Delhi za tu priliku postao prostor za vježbanje, i izvještava da dok je Modi govorio o "miru i harmoniji", <ref name="AP 2015" /> neki ljudi u Indiji misle da je promocija joge bila unaprijed isplanirana hinduistička operacija.<ref name="AP 2015" /> ''Christian Science Monitor'' je 2016. napisao da je rezolucija Ujedinjenih nacija iz 2014. bila "nevjerojatno popularna" <ref name="CSM 2016">{{Cite news|last=McCarthy|first=Simone|title=Why is the United Nations promoting yoga?|url=https://www.csmonitor.com/World/Global-News/2016/0621/Why-is-the-United-Nations-promoting-yoga|date=21 June 2016}}</ref> ali je primijetio da je joga imala " meditativnu komponentu" <ref name="CSM 2016" /> i da je postala poznata ne samo kao oblik psiho-fizičke vježbe, već i kao duhovne prakse. Dokaz toga je propovijed [[Papa Franjo|pape Franje]] iz 2015. godine koja je upozoravala [[Rimokatolička crkva|rimokatolike]] na ideju da bi joga mogla biti put do Boga, a također je napomenuo da je Modi na optužbu da je proglašenje ovog Dana trebalo promovisati hinduizam odgovorio riječima: "Joga nije o drugom životu. Samim time, ne može se uzeti kao vjerska praksa". <ref name="CSM 2016" /> ''The Week'' je 2015. godine naveo da je svrha indijske vlade u održavanju Međunarodnih dana joge bila da joga bude priznata širom svijeta kao "kulturna baština Indije", <ref name="TW 2015">{{Cite web|url=https://theweek.com/articles/537675/does-yoga-belong-india|title=Does yoga belong to India?|last=''The Week'' Staff|date=7 February 2015|website=[[The Week]]}}</ref> citirajući indijskog ministra joge Shripada Yesso Naika koji je izjavio sljedeće: "Mi pokušavamo da potvrdimo svijetu da je ovo naše." <ref name="TW 2015" /> ''The Week'' je pisao da ovo nema velike izglede za uspjeh, najviše zato što su se mnoge vrste joge već uveliko praktikovale u zapadnom svijetu. <ref name="TW 2015" /> U članku se navodi da su se kršćanski evangelici složili s indijskom vladom da je joga "primarno hinduistička duhovna praksa". <ref name="TW 2015" /> Tema za 10. Međunarodni dan joge 2024. bila je “Radi jogu i za sebe i za društvo”. <ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/en/observances/yoga-day|title=Yoga theme}}</ref><gallery class="center" mode="nolines" widths="220px" heights="220px"> Datoteka:International_Yoga_Day_celebrated_at_Panjab_University,_Chandigarh_(India).jpg|alt=A young student in Chandigarh, India| Mladi student u Chandigarhu, Indija Datoteka:Participants_of_the_21st_June_International_Yoga_Day_rehearsing_at_Rajpath,_during_dress_rehearsal,_in_New_Delhi_on_June_19,_2015.jpg| New Delhi Datoteka:TSQ_yoga_lesson_jeh.jpg| [[New York City]] Datoteka:International_Yoga_Day_in_russia.jpg|alt=Vladivostok, Russia| [[Vladivostok]], Rusija </gallery> == Vidi == * Spisak međunarodnih dana joge * Svjetski dan Tai Chi i Qigonga * Joga i kulturna aproprijacija == Izvori == == Eksterni linkovi == * {{Commonscat-inline|International Yoga Day}} * [https://yoga.ayush.gov.in/ Ministry of Ayush – International Day of Yoga] * [https://www.un.org/en/observances/yoga-day International Day of Yoga], on ''UN.org'' [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] [[Kategorija:Praznici u junu]] [[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]] e23fjmnikoj27klcbzopsnmecaixyhv 3668420 3668419 2024-11-21T16:58:16Z Cakla 165904 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1252569033|International Day of Yoga]]" 3668420 wikitext text/x-wiki   [[Datoteka:Yoga_for_the_world_Celebrating_the_International_Day_of_Yoga_(Abridged_version).webm|mini| Međunarodni dan joge na prvi pogled]] [[Datoteka:Stamp_of_India_-_2015_-_Colnect_567031_-_International_Day_of_Yoga_Miniature_Sheet.jpeg|mini| Marka Indije obilježava Međunarodni dan joge.jpeg]] '''Međunarodni dan joge''' je praznični dan posvećen [[Joga|jogi]]. On se oblilježava širom svijeta od strane praktikanata 21. juna. Usvojile su ga [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Ujedinjene nacije]] 2014. godine.<ref>[http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga UN Declared 21 June as International Day of Yoga] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160709170015/http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga|date=9 July 2016}}</ref><ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}</ref> Kako su [[vježbe joge]] pokazale značajne prednosti za psiho-fizičko zdravlje, <ref name="OxfordYoga1">Marek Jantos (2012), in Oxford Textbook of Spirituality in Healthcare (Editors: Mark Cobb et al.), Oxford University Press, {{ISBN|978-0-19-957139-0}}, pp. 362–363.</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/news/yoga-vivekananda-america|title=Yoga Landed in the U.S. Way Earlier Than You'd Think—And Fitness Was Not the Point|date=20 June 2019|website=HISTORY|access-date=14 June 2021}}</ref> UN su je smatrale dovoljno važnom da na globalnom nivou promovišu ovu praksu, koja je nastala u drevnoj [[Indija|Indiji]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.mea.gov.in/in-focus-article.htm?25096/Yoga+Its+Origin+History+and+Development|title=Yoga: Its Origin, History and Development|website=mea.gov.in|language=en|access-date=20 June 2018}}</ref><ref name="Times of India 2020">{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms|title=UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'|work=[[The Times of India]]|date=11 December 2014}}</ref> Inicijativu za "Dan joge" poduzeo je tadašnji [[Indija|indijski]] premijer [[Narendra Modi]] u svom obraćanju UN-u 2014. <ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866 "Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day"]. ''NDTV''. 23 June 2017.</cite></ref>, a sama rezolucija dobila je široku globalnu podršku. Čak 177 zemalja su je kosponzorirale u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda]], gdje je usvojena jednoglasno. <ref name="HCILondon">{{Cite web|url=https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|title=United Nations General Assembly adopts Resolution on International Day of Yoga with a record number of 177 country co-sponsors|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109031924/https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|archive-date=9 January 2015|url-status=dead|access-date=9 January 2015}}</ref> Nakon toga, prvi ''Međunarodni dan joge'' uspješno je proslavljen 21. juna 2015., širom svijeta uključujući [[New York City|New York]], [[Pariz]], [[Peking]], [[Bangkok]], [[Kuala Lumpur]], [[Seul]] i [[New Delhi]]. <ref name="Forbes15Yoga">{{Cite news|title=International Yoga Day And What It Means For India|url=https://www.forbes.com/sites/ranisingh/2015/06/29/international-yoga-day-and-what-it-means-for-india/?sh=78fb13405d50|date=June 29, 2015|work=The New York Times}}</ref> == Porijeklo == [[Datoteka:The_Prime_Minister,_Shri_Narendra_Modi_participates_in_the_mass_yoga_demonstration_at_Rajpath_on_the_occasion_of_International_Yoga_Day,_in_New_Delhi_on_June_21,_2015.jpg|mini| Premijer Narendra Modi na proslavi Dana joge u Nju Delhiju, 21. juna 2015.]] U septembru 2014., [[Indija|indijski]] premijer Modi u svom obraćanju UN-u, predložio je Dan joge 21. juna, jer je to najduži dan u godini na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]] i ima poseban značaj u mnogim dijelovima svijeta. <ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866 "Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day"]. ''NDTV''. 23 June 2017.</cite></ref> <ref name="Times of India 2020">{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms|title=UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'|work=[[The Times of India]]|date=11 December 2014}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms "UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'"]. ''[[The Times of India]]''. 11 December 2014.</cite></ref> Nakon inicijalnog prijedloga, UN su 2014. godine usvojili nacrt rezolucije pod nazivom "Dan joge". <ref>{{Cite web|url=https://news.jagatgururampalji.org/international-yoga-day-theme-history-quotes/|title=International Yoga Day 2021: Theme, History, Quotes, Benefits, Importance|date=2020-06-19|website=S A NEWS|language=en|access-date=2021-06-21}}</ref> == Deklaracija UN-a == Decembra 11. 2014. godine, stalni predstavnik Indije Asoke Mukherji predstavio je nacrt rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Nacrt teksta dobio je veliku podršku od 177 država članica koje su sponzorisale tekst, a kasnije je usvojen bez glasanja. Ova inicijativa naišla je na odobravanje mnogih svjetskih lidera. U indijskim kalendarima, ljetni solsticij (što je dan praznika), označava prijelaz u Dakshinayanu . Drugi <ref>{{Cite web|url=http://www.indianastrology.com/festival/2018/guru-purnima-17|title=Guru Purnima 2018}}</ref> pun mjesec nakon ljetnog solsticija poznat je kao Guru Poornima . U hinduističkoj mitologiji, kaže se da je [[Šiva]], prvi jogi (Adi Yogi), na današnji dan počeo sa prenošenjem znanja o jogi ostatku čovječanstva i postao prvi [[Guru]]. <ref>{{Cite news|first=J.|last=Sadhguru|author-link=Sadhguru|title=The first Guru is born|url=http://timesofindia.indiatimes.com/edit-page/The-first-Guru-is-born/articleshow/14613783.cms|access-date=23 February 2015|agency=Times News Service|work=[[The Times of India]]|date=3 July 2012}}</ref> == U praksi == Prvi Međunarodni dan joge obilježen je širom svijeta 21. juna 2015. godine. Ministarstvo AYUSH je napravilo neophodne aranžmane u Indiji. Bilo je oko 36 hiljada ljudi uključeno, zajedno sa premijerom Modijem i uglednicima iz 84 zemlje. Izveli su 21 asanu (joga položaj) u trajanju od 35 minuta u Rajpathu u Nju Delhiju, što je kasnije proglašeno najvećim časom joge ikad, i sa najvećim brojem zemalja učesnica (84). <ref>{{Cite web|url=http://newsroom24x7.com/2015/06/21/massive-turnout-on-international-day-of-yoga-in-india/|title=Massive turnout for Yoga day|date=21 June 2015}}</ref> <ref name="world record 1">{{Cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/largest-yoga-class|title=Largest yoga class|date=21 June 2015|publisher=Guinness world record|access-date=22 June 2015}}</ref> <ref>{{Cite news|title=PM Modi Leads Yoga Session, India Sets Guinness Records: 10 Developments|url=http://www.ndtv.com/cheat-sheet/sushma-swaraj-addresses-the-united-nations-in-new-york-on-international-yogaday-highlights-773899|access-date=21 June 2015|publisher=NDTV}}</ref> Slični dani se od tada svake godine održavaju u gradovima u Indiji i širom svijeta. <ref>{{Cite web|url=http://www.ndtv.com/india-news/pm-modi-to-attend-international-yoga-day-at-chandigarh-1408754|title=PM Modi To Attend International Yoga Day At Chandigarh|date=22 May 2016|publisher=[[NDTV]]|access-date=13 June 2016}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.ndtv.com/india-news/international-yoga-day-2017-pm-narendra-modi-yogi-adityanath-to-lead-international-yoga-day-event-in-1714867|title=International Yoga Day 2017: Rainy Start To Yoga Day, PM Narendra Modi Leads Asanas In Lucknow – Highlights|last=Shylaja Varma|date=21 June 2017|website=Ndtv.com|access-date=12 April 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|title=International Yoga Day 2017: A Look at the Celebrations Around the World|date=7 June 2016|website=Zenyogastrap.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620001123/https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|archive-date=20 June 2018|url-status=dead|access-date=12 April 2018}}</ref> == Prijem == U izvještaju Associated Pressa iz 2015. godine navedeno je da je prvi "Međunarodni dan joge" <ref name="AP 2015">{{Cite news|last=Associated Press|author-link=Associated Press|title=Yoga fans around world take to their mats for first International Yoga Day|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2015/jun/21/yoga-fans-world-first-international-yoga-day|work=[[The Guardian]]|date=21 June 2015}}</ref> uključivao "milione entuzijasta" koji su se "istezali i uvijali", kao i samog premijera Modija i članove njegovog kabineta. U pressu se navodi da je glavni put koji vodi u Delhi za tu priliku postao prostor za vježbanje, i izvještava da dok je Modi govorio o "miru i harmoniji", <ref name="AP 2015" /> neki ljudi u Indiji misle da je promocija joge bila unaprijed isplanirana hinduistička operacija.<ref name="AP 2015" /> ''Christian Science Monitor'' je 2016. napisao da je rezolucija Ujedinjenih nacija iz 2014. bila "nevjerojatno popularna" <ref name="CSM 2016">{{Cite news|last=McCarthy|first=Simone|title=Why is the United Nations promoting yoga?|url=https://www.csmonitor.com/World/Global-News/2016/0621/Why-is-the-United-Nations-promoting-yoga|date=21 June 2016}}</ref> ali je primijetio da je joga imala " meditativnu komponentu" <ref name="CSM 2016" /> i da je postala poznata ne samo kao oblik psiho-fizičke vježbe, već i kao duhovne prakse. Dokaz toga je propovijed [[Papa Franjo|pape Franje]] iz 2015. godine koja je upozoravala [[Rimokatolička crkva|rimokatolike]] na ideju da bi joga mogla biti put do Boga, a također je napomenuo da je Modi na optužbu da je proglašenje ovog Dana trebalo promovisati hinduizam odgovorio riječima: "Joga nije o drugom životu. Samim time, ne može se uzeti kao vjerska praksa". <ref name="CSM 2016" /> ''The Week'' je 2015. godine naveo da je svrha indijske vlade u održavanju Međunarodnih dana joge bila da joga bude priznata širom svijeta kao "kulturna baština Indije", <ref name="TW 2015">{{Cite web|url=https://theweek.com/articles/537675/does-yoga-belong-india|title=Does yoga belong to India?|last=''The Week'' Staff|date=7 February 2015|website=[[The Week]]}}</ref> citirajući indijskog ministra joge Shripada Yesso Naika koji je izjavio sljedeće: "Mi pokušavamo da potvrdimo svijetu da je ovo naše." <ref name="TW 2015" /> ''The Week'' je pisao da ovo nema velike izglede za uspjeh, najviše zato što su se mnoge vrste joge već uveliko praktikovale u zapadnom svijetu. <ref name="TW 2015" /> U članku se navodi da su se kršćanski evangelici složili s indijskom vladom da je joga "primarno hinduistička duhovna praksa". <ref name="TW 2015" /> Tema za 10. Međunarodni dan joge 2024. bila je “Radi jogu i za sebe i za društvo”. <ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/en/observances/yoga-day|title=Yoga theme}}</ref><gallery class="center" mode="nolines" widths="220px" heights="220px"> Datoteka:International_Yoga_Day_celebrated_at_Panjab_University,_Chandigarh_(India).jpg|alt=A young student in Chandigarh, India| Mladi student u Chandigarhu, Indija Datoteka:Participants_of_the_21st_June_International_Yoga_Day_rehearsing_at_Rajpath,_during_dress_rehearsal,_in_New_Delhi_on_June_19,_2015.jpg| New Delhi Datoteka:TSQ_yoga_lesson_jeh.jpg| [[New York City]] Datoteka:International_Yoga_Day_in_russia.jpg|alt=Vladivostok, Russia| [[Vladivostok]], Rusija </gallery> == Vidi == * Spisak međunarodnih dana joge * Svjetski dan Tai Chi i Qigonga * Joga i kulturna aproprijacija == Izvori == {{Refspisak}} == Eksterni linkovi == * {{Commonscat-inline|International Yoga Day}} * [https://yoga.ayush.gov.in/ Ministry of Ayush – International Day of Yoga] * [https://www.un.org/en/observances/yoga-day International Day of Yoga], on ''UN.org'' [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] [[Kategorija:Praznici u junu]] [[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]] bgvtf272e31j1bs4dydw725qx923ytq 3668421 3668420 2024-11-21T16:59:48Z Cakla 165904 3668421 wikitext text/x-wiki   [[Datoteka:Yoga_for_the_world_Celebrating_the_International_Day_of_Yoga_(Abridged_version).webm|mini| Međunarodni dan joge na prvi pogled]] [[Datoteka:Stamp_of_India_-_2015_-_Colnect_567031_-_International_Day_of_Yoga_Miniature_Sheet.jpeg|mini| Marka Indije obilježava Međunarodni dan joge.jpeg]] '''Međunarodni dan joge''' je praznični dan posvećen [[Joga|jogi]]. On se oblilježava širom svijeta od strane praktikanata 21. juna. Usvojile su ga [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Ujedinjene nacije]] 2014. godine.<ref>[http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga UN Declared 21 June as International Day of Yoga] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160709170015/http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga|date=9 July 2016}}</ref><ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}</ref> Kako su [[vježbe joge]] pokazale značajne prednosti za psiho-fizičko zdravlje, <ref name="OxfordYoga1">Marek Jantos (2012), in Oxford Textbook of Spirituality in Healthcare (Editors: Mark Cobb et al.), Oxford University Press, {{ISBN|978-0-19-957139-0}}, pp. 362–363.</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/news/yoga-vivekananda-america|title=Yoga Landed in the U.S. Way Earlier Than You'd Think—And Fitness Was Not the Point|date=20 June 2019|website=HISTORY|access-date=14 June 2021}}</ref> UN su je smatrale dovoljno važnom da na globalnom nivou promovišu ovu praksu, koja je nastala u drevnoj [[Indija|Indiji]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.mea.gov.in/in-focus-article.htm?25096/Yoga+Its+Origin+History+and+Development|title=Yoga: Its Origin, History and Development|website=mea.gov.in|language=en|access-date=20 June 2018}}</ref><ref name="Times of India 2020">{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms|title=UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'|work=[[The Times of India]]|date=11 December 2014}}</ref> Inicijativu za "Dan joge" poduzeo je tadašnji [[Indija|indijski]] premijer [[Narendra Modi]] u svom obraćanju UN-u 2014. <ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866 "Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day"]. ''NDTV''. 23 June 2017.</cite></ref>, a sama rezolucija dobila je široku globalnu podršku. Čak 177 zemalja su je kosponzorirale u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda]], gdje je usvojena jednoglasno. <ref name="HCILondon">{{Cite web|url=https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|title=United Nations General Assembly adopts Resolution on International Day of Yoga with a record number of 177 country co-sponsors|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109031924/https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|archive-date=9 January 2015|url-status=dead|access-date=9 January 2015}}</ref> Nakon toga, prvi ''Međunarodni dan joge'' uspješno je proslavljen 21. juna 2015., širom svijeta uključujući [[New York City|New York]], [[Pariz]], [[Peking]], [[Bangkok]], [[Kuala Lumpur]], [[Seul]] i [[New Delhi]]. <ref name="Forbes15Yoga">{{Cite news|title=International Yoga Day And What It Means For India|url=https://www.forbes.com/sites/ranisingh/2015/06/29/international-yoga-day-and-what-it-means-for-india/?sh=78fb13405d50|date=June 29, 2015|work=The New York Times}}</ref> == Porijeklo == [[Datoteka:The_Prime_Minister,_Shri_Narendra_Modi_participates_in_the_mass_yoga_demonstration_at_Rajpath_on_the_occasion_of_International_Yoga_Day,_in_New_Delhi_on_June_21,_2015.jpg|mini| Premijer Narendra Modi na proslavi Dana joge u Nju Delhiju, 21. juna 2015.]] U septembru 2014., [[Indija|indijski]] premijer Modi u svom obraćanju UN-u, predložio je Dan joge 21. juna, jer je to najduži dan u godini na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]] i ima poseban značaj u mnogim dijelovima svijeta. <ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="true">[https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866 "Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day"]. ''NDTV''. 23 June 2017.</cite></ref> Nakon inicijalnog prijedloga, UN su 2014. godine usvojili nacrt rezolucije pod nazivom "Dan joge". <ref>{{Cite web|url=https://news.jagatgururampalji.org/international-yoga-day-theme-history-quotes/|title=International Yoga Day 2021: Theme, History, Quotes, Benefits, Importance|date=2020-06-19|website=S A NEWS|language=en|access-date=2021-06-21}}</ref> == Deklaracija UN-a == Decembra 11. 2014. godine, stalni predstavnik Indije Asoke Mukherji predstavio je nacrt rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Nacrt teksta dobio je veliku podršku od 177 država članica koje su sponzorisale tekst, a kasnije je usvojen bez glasanja. Ova inicijativa naišla je na odobravanje mnogih svjetskih lidera. U indijskim kalendarima, ljetni solsticij (što je dan praznika), označava prijelaz u Dakshinayanu . Drugi <ref>{{Cite web|url=http://www.indianastrology.com/festival/2018/guru-purnima-17|title=Guru Purnima 2018}}</ref> pun mjesec nakon ljetnog solsticija poznat je kao Guru Poornima . U hinduističkoj mitologiji, kaže se da je [[Šiva]], prvi jogi (Adi Yogi), na današnji dan počeo sa prenošenjem znanja o jogi ostatku čovječanstva i postao prvi [[Guru]]. <ref>{{Cite news|first=J.|last=Sadhguru|author-link=Sadhguru|title=The first Guru is born|url=http://timesofindia.indiatimes.com/edit-page/The-first-Guru-is-born/articleshow/14613783.cms|access-date=23 February 2015|agency=Times News Service|work=[[The Times of India]]|date=3 July 2012}}</ref> == U praksi == Prvi Međunarodni dan joge obilježen je širom svijeta 21. juna 2015. godine. Ministarstvo AYUSH je napravilo neophodne aranžmane u Indiji. Bilo je oko 36 hiljada ljudi uključeno, zajedno sa premijerom Modijem i uglednicima iz 84 zemlje. Izveli su 21 asanu (joga položaj) u trajanju od 35 minuta u Rajpathu u Nju Delhiju, što je kasnije proglašeno najvećim časom joge ikad, i sa najvećim brojem zemalja učesnica (84). <ref>{{Cite web|url=http://newsroom24x7.com/2015/06/21/massive-turnout-on-international-day-of-yoga-in-india/|title=Massive turnout for Yoga day|date=21 June 2015}}</ref> <ref name="world record 1">{{Cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/largest-yoga-class|title=Largest yoga class|date=21 June 2015|publisher=Guinness world record|access-date=22 June 2015}}</ref> <ref>{{Cite news|title=PM Modi Leads Yoga Session, India Sets Guinness Records: 10 Developments|url=http://www.ndtv.com/cheat-sheet/sushma-swaraj-addresses-the-united-nations-in-new-york-on-international-yogaday-highlights-773899|access-date=21 June 2015|publisher=NDTV}}</ref> Slični dani se od tada svake godine održavaju u gradovima u Indiji i širom svijeta. <ref>{{Cite web|url=http://www.ndtv.com/india-news/pm-modi-to-attend-international-yoga-day-at-chandigarh-1408754|title=PM Modi To Attend International Yoga Day At Chandigarh|date=22 May 2016|publisher=[[NDTV]]|access-date=13 June 2016}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.ndtv.com/india-news/international-yoga-day-2017-pm-narendra-modi-yogi-adityanath-to-lead-international-yoga-day-event-in-1714867|title=International Yoga Day 2017: Rainy Start To Yoga Day, PM Narendra Modi Leads Asanas In Lucknow – Highlights|last=Shylaja Varma|date=21 June 2017|website=Ndtv.com|access-date=12 April 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|title=International Yoga Day 2017: A Look at the Celebrations Around the World|date=7 June 2016|website=Zenyogastrap.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620001123/https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|archive-date=20 June 2018|url-status=dead|access-date=12 April 2018}}</ref> == Prijem == U izvještaju Associated Pressa iz 2015. godine navedeno je da je prvi "Međunarodni dan joge" <ref name="AP 2015">{{Cite news|last=Associated Press|author-link=Associated Press|title=Yoga fans around world take to their mats for first International Yoga Day|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2015/jun/21/yoga-fans-world-first-international-yoga-day|work=[[The Guardian]]|date=21 June 2015}}</ref> uključivao "milione entuzijasta" koji su se "istezali i uvijali", kao i samog premijera Modija i članove njegovog kabineta. U pressu se navodi da je glavni put koji vodi u Delhi za tu priliku postao prostor za vježbanje, i izvještava da dok je Modi govorio o "miru i harmoniji", <ref name="AP 2015" /> neki ljudi u Indiji misle da je promocija joge bila unaprijed isplanirana hinduistička operacija.<ref name="AP 2015" /> ''Christian Science Monitor'' je 2016. napisao da je rezolucija Ujedinjenih nacija iz 2014. bila "nevjerojatno popularna" <ref name="CSM 2016">{{Cite news|last=McCarthy|first=Simone|title=Why is the United Nations promoting yoga?|url=https://www.csmonitor.com/World/Global-News/2016/0621/Why-is-the-United-Nations-promoting-yoga|date=21 June 2016}}</ref> ali je primijetio da je joga imala " meditativnu komponentu" <ref name="CSM 2016" /> i da je postala poznata ne samo kao oblik psiho-fizičke vježbe, već i kao duhovne prakse. Dokaz toga je propovijed [[Papa Franjo|pape Franje]] iz 2015. godine koja je upozoravala [[Rimokatolička crkva|rimokatolike]] na ideju da bi joga mogla biti put do Boga, a također je napomenuo da je Modi na optužbu da je proglašenje ovog Dana trebalo promovisati hinduizam odgovorio riječima: "Joga nije o drugom životu. Samim time, ne može se uzeti kao vjerska praksa". <ref name="CSM 2016" /> ''The Week'' je 2015. godine naveo da je svrha indijske vlade u održavanju Međunarodnih dana joge bila da joga bude priznata širom svijeta kao "kulturna baština Indije", <ref name="TW 2015">{{Cite web|url=https://theweek.com/articles/537675/does-yoga-belong-india|title=Does yoga belong to India?|last=''The Week'' Staff|date=7 February 2015|website=[[The Week]]}}</ref> citirajući indijskog ministra joge Shripada Yesso Naika koji je izjavio sljedeće: "Mi pokušavamo da potvrdimo svijetu da je ovo naše." <ref name="TW 2015" /> ''The Week'' je pisao da ovo nema velike izglede za uspjeh, najviše zato što su se mnoge vrste joge već uveliko praktikovale u zapadnom svijetu. <ref name="TW 2015" /> U članku se navodi da su se kršćanski evangelici složili s indijskom vladom da je joga "primarno hinduistička duhovna praksa". <ref name="TW 2015" /> Tema za 10. Međunarodni dan joge 2024. bila je “Radi jogu i za sebe i za društvo”. <ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/en/observances/yoga-day|title=Yoga theme}}</ref><gallery class="center" mode="nolines" widths="220px" heights="220px"> Datoteka:International_Yoga_Day_celebrated_at_Panjab_University,_Chandigarh_(India).jpg|alt=A young student in Chandigarh, India| Mladi student u Chandigarhu, Indija Datoteka:Participants_of_the_21st_June_International_Yoga_Day_rehearsing_at_Rajpath,_during_dress_rehearsal,_in_New_Delhi_on_June_19,_2015.jpg| New Delhi Datoteka:TSQ_yoga_lesson_jeh.jpg| [[New York City]] Datoteka:International_Yoga_Day_in_russia.jpg|alt=Vladivostok, Russia| [[Vladivostok]], Rusija </gallery> == Vidi == * Spisak međunarodnih dana joge * Svjetski dan Tai Chi i Qigonga * Joga i kulturna aproprijacija == Izvori == {{Refspisak}} == Eksterni linkovi == * {{Commonscat-inline|International Yoga Day}} * [https://yoga.ayush.gov.in/ Ministry of Ayush – International Day of Yoga] * [https://www.un.org/en/observances/yoga-day International Day of Yoga], on ''UN.org'' [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] [[Kategorija:Praznici u junu]] [[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]] gvrzzvmq6sroy51uthz4pp2xgkgx877 3668422 3668421 2024-11-21T17:01:03Z Cakla 165904 3668422 wikitext text/x-wiki   [[Datoteka:Yoga_for_the_world_Celebrating_the_International_Day_of_Yoga_(Abridged_version).webm|mini| Međunarodni dan joge na prvi pogled]] [[Datoteka:Stamp_of_India_-_2015_-_Colnect_567031_-_International_Day_of_Yoga_Miniature_Sheet.jpeg|mini| Marka Indije obilježava Međunarodni dan joge.jpeg]] '''Međunarodni dan joge''' je praznični dan posvećen [[Joga|jogi]]. On se oblilježava širom svijeta od strane praktikanata 21. juna. Usvojile su ga [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Ujedinjene nacije]] 2014. godine.<ref>[http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga UN Declared 21 June as International Day of Yoga] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160709170015/http://www.unic.org.in/display.php?E=13712&K=Yoga|date=9 July 2016}}</ref><ref name="NDTVyoga">{{Cite news|title=Hindu Lawmaker Introduces Resolution In US Congress To Celebrate International Yoga Day|url=https://www.ndtv.com/world-news/hindu-lawmaker-introduces-resolution-in-us-congress-to-celebrate-international-yoga-day-1715866|date=June 23, 2017|work=NDTV}}</ref> Kako su [[vježbe joge]] pokazale značajne prednosti za psiho-fizičko zdravlje, <ref name="OxfordYoga1">Marek Jantos (2012), in Oxford Textbook of Spirituality in Healthcare (Editors: Mark Cobb et al.), Oxford University Press, {{ISBN|978-0-19-957139-0}}, pp. 362–363.</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/news/yoga-vivekananda-america|title=Yoga Landed in the U.S. Way Earlier Than You'd Think—And Fitness Was Not the Point|date=20 June 2019|website=HISTORY|access-date=14 June 2021}}</ref> UN su je smatrale dovoljno važnom da na globalnom nivou promovišu ovu praksu, koja je nastala u drevnoj [[Indija|Indiji]]. <ref>{{Cite web|url=http://www.mea.gov.in/in-focus-article.htm?25096/Yoga+Its+Origin+History+and+Development|title=Yoga: Its Origin, History and Development|website=mea.gov.in|language=en|access-date=20 June 2018}}</ref><ref name="Times of India 2020">{{Cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/india/un-declares-june-21-as-international-day-of-yoga/articleshow/45480636.cms|title=UN declares June 21 as 'International Day of Yoga'|work=[[The Times of India]]|date=11 December 2014}}</ref> Inicijativu za "Dan joge" poduzeo je tadašnji [[Indija|indijski]] premijer [[Narendra Modi]] u svom obraćanju UN-u 2014.<ref name="NDTVyoga" />, a sama rezolucija dobila je široku globalnu podršku. Čak 177 zemalja su je kosponzorirale u [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda]], gdje je usvojena jednoglasno. <ref name="HCILondon">{{Cite web|url=https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|title=United Nations General Assembly adopts Resolution on International Day of Yoga with a record number of 177 country co-sponsors|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109031924/https://www.hcilondon.in/International_Day_of_Yoga.html|archive-date=9 January 2015|url-status=dead|access-date=9 January 2015}}</ref> Nakon toga, prvi ''Međunarodni dan joge'' uspješno je proslavljen 21. juna 2015., širom svijeta uključujući [[New York City|New York]], [[Pariz]], [[Peking]], [[Bangkok]], [[Kuala Lumpur]], [[Seul]] i [[New Delhi]]. <ref name="Forbes15Yoga">{{Cite news|title=International Yoga Day And What It Means For India|url=https://www.forbes.com/sites/ranisingh/2015/06/29/international-yoga-day-and-what-it-means-for-india/?sh=78fb13405d50|date=June 29, 2015|work=The New York Times}}</ref> == Porijeklo == [[Datoteka:The_Prime_Minister,_Shri_Narendra_Modi_participates_in_the_mass_yoga_demonstration_at_Rajpath_on_the_occasion_of_International_Yoga_Day,_in_New_Delhi_on_June_21,_2015.jpg|mini| Premijer Narendra Modi na proslavi Dana joge u Nju Delhiju, 21. juna 2015.]] U septembru 2014., [[Indija|indijski]] premijer Modi u svom obraćanju UN-u, predložio je Dan joge 21. juna, jer je to najduži dan u godini na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]] i ima poseban značaj u mnogim dijelovima svijeta.<ref name="NDTVyoga" /> Nakon inicijalnog prijedloga, UN su 2014. godine usvojili nacrt rezolucije pod nazivom "Dan joge". <ref>{{Cite web|url=https://news.jagatgururampalji.org/international-yoga-day-theme-history-quotes/|title=International Yoga Day 2021: Theme, History, Quotes, Benefits, Importance|date=2020-06-19|website=S A NEWS|language=en|access-date=2021-06-21}}</ref> == Deklaracija UN-a == Decembra 11. 2014. godine, stalni predstavnik Indije Asoke Mukherji predstavio je nacrt rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Nacrt teksta dobio je veliku podršku od 177 država članica koje su sponzorisale tekst, a kasnije je usvojen bez glasanja. Ova inicijativa naišla je na odobravanje mnogih svjetskih lidera. U indijskim kalendarima, ljetni solsticij (što je dan praznika), označava prijelaz u Dakshinayanu . Drugi <ref>{{Cite web|url=http://www.indianastrology.com/festival/2018/guru-purnima-17|title=Guru Purnima 2018}}</ref> pun mjesec nakon ljetnog solsticija poznat je kao Guru Poornima . U hinduističkoj mitologiji, kaže se da je [[Šiva]], prvi jogi (Adi Yogi), na današnji dan počeo sa prenošenjem znanja o jogi ostatku čovječanstva i postao prvi [[Guru]]. <ref>{{Cite news|first=J.|last=Sadhguru|author-link=Sadhguru|title=The first Guru is born|url=http://timesofindia.indiatimes.com/edit-page/The-first-Guru-is-born/articleshow/14613783.cms|access-date=23 February 2015|agency=Times News Service|work=[[The Times of India]]|date=3 July 2012}}</ref> == U praksi == Prvi Međunarodni dan joge obilježen je širom svijeta 21. juna 2015. godine. Ministarstvo AYUSH je napravilo neophodne aranžmane u Indiji. Bilo je oko 36 hiljada ljudi uključeno, zajedno sa premijerom Modijem i uglednicima iz 84 zemlje. Izveli su 21 asanu (joga položaj) u trajanju od 35 minuta u Rajpathu u Nju Delhiju, što je kasnije proglašeno najvećim časom joge ikad, i sa najvećim brojem zemalja učesnica (84). <ref>{{Cite web|url=http://newsroom24x7.com/2015/06/21/massive-turnout-on-international-day-of-yoga-in-india/|title=Massive turnout for Yoga day|date=21 June 2015}}</ref> <ref name="world record 1">{{Cite web|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/largest-yoga-class|title=Largest yoga class|date=21 June 2015|publisher=Guinness world record|access-date=22 June 2015}}</ref> <ref>{{Cite news|title=PM Modi Leads Yoga Session, India Sets Guinness Records: 10 Developments|url=http://www.ndtv.com/cheat-sheet/sushma-swaraj-addresses-the-united-nations-in-new-york-on-international-yogaday-highlights-773899|access-date=21 June 2015|publisher=NDTV}}</ref> Slični dani se od tada svake godine održavaju u gradovima u Indiji i širom svijeta. <ref>{{Cite web|url=http://www.ndtv.com/india-news/pm-modi-to-attend-international-yoga-day-at-chandigarh-1408754|title=PM Modi To Attend International Yoga Day At Chandigarh|date=22 May 2016|publisher=[[NDTV]]|access-date=13 June 2016}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.ndtv.com/india-news/international-yoga-day-2017-pm-narendra-modi-yogi-adityanath-to-lead-international-yoga-day-event-in-1714867|title=International Yoga Day 2017: Rainy Start To Yoga Day, PM Narendra Modi Leads Asanas In Lucknow – Highlights|last=Shylaja Varma|date=21 June 2017|website=Ndtv.com|access-date=12 April 2018}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|title=International Yoga Day 2017: A Look at the Celebrations Around the World|date=7 June 2016|website=Zenyogastrap.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20180620001123/https://www.zenyogastrap.com/international-yoga-day-2017-look-at-celebrations-around-world|archive-date=20 June 2018|url-status=dead|access-date=12 April 2018}}</ref> == Prijem == U izvještaju Associated Pressa iz 2015. godine navedeno je da je prvi "Međunarodni dan joge" <ref name="AP 2015">{{Cite news|last=Associated Press|author-link=Associated Press|title=Yoga fans around world take to their mats for first International Yoga Day|url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2015/jun/21/yoga-fans-world-first-international-yoga-day|work=[[The Guardian]]|date=21 June 2015}}</ref> uključivao "milione entuzijasta" koji su se "istezali i uvijali", kao i samog premijera Modija i članove njegovog kabineta. U pressu se navodi da je glavni put koji vodi u Delhi za tu priliku postao prostor za vježbanje, i izvještava da dok je Modi govorio o "miru i harmoniji", <ref name="AP 2015" /> neki ljudi u Indiji misle da je promocija joge bila unaprijed isplanirana hinduistička operacija.<ref name="AP 2015" /> ''Christian Science Monitor'' je 2016. napisao da je rezolucija Ujedinjenih nacija iz 2014. bila "nevjerojatno popularna" <ref name="CSM 2016">{{Cite news|last=McCarthy|first=Simone|title=Why is the United Nations promoting yoga?|url=https://www.csmonitor.com/World/Global-News/2016/0621/Why-is-the-United-Nations-promoting-yoga|date=21 June 2016}}</ref> ali je primijetio da je joga imala " meditativnu komponentu" <ref name="CSM 2016" /> i da je postala poznata ne samo kao oblik psiho-fizičke vježbe, već i kao duhovne prakse. Dokaz toga je propovijed [[Papa Franjo|pape Franje]] iz 2015. godine koja je upozoravala [[Rimokatolička crkva|rimokatolike]] na ideju da bi joga mogla biti put do Boga, a također je napomenuo da je Modi na optužbu da je proglašenje ovog Dana trebalo promovisati hinduizam odgovorio riječima: "Joga nije o drugom životu. Samim time, ne može se uzeti kao vjerska praksa". <ref name="CSM 2016" /> ''The Week'' je 2015. godine naveo da je svrha indijske vlade u održavanju Međunarodnih dana joge bila da joga bude priznata širom svijeta kao "kulturna baština Indije", <ref name="TW 2015">{{Cite web|url=https://theweek.com/articles/537675/does-yoga-belong-india|title=Does yoga belong to India?|last=''The Week'' Staff|date=7 February 2015|website=[[The Week]]}}</ref> citirajući indijskog ministra joge Shripada Yesso Naika koji je izjavio sljedeće: "Mi pokušavamo da potvrdimo svijetu da je ovo naše." <ref name="TW 2015" /> ''The Week'' je pisao da ovo nema velike izglede za uspjeh, najviše zato što su se mnoge vrste joge već uveliko praktikovale u zapadnom svijetu. <ref name="TW 2015" /> U članku se navodi da su se kršćanski evangelici složili s indijskom vladom da je joga "primarno hinduistička duhovna praksa". <ref name="TW 2015" /> Tema za 10. Međunarodni dan joge 2024. bila je “Radi jogu i za sebe i za društvo”. <ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/en/observances/yoga-day|title=Yoga theme}}</ref><gallery class="center" mode="nolines" widths="220px" heights="220px"> Datoteka:International_Yoga_Day_celebrated_at_Panjab_University,_Chandigarh_(India).jpg|alt=A young student in Chandigarh, India| Mladi student u Chandigarhu, Indija Datoteka:Participants_of_the_21st_June_International_Yoga_Day_rehearsing_at_Rajpath,_during_dress_rehearsal,_in_New_Delhi_on_June_19,_2015.jpg| New Delhi Datoteka:TSQ_yoga_lesson_jeh.jpg| [[New York City]] Datoteka:International_Yoga_Day_in_russia.jpg|alt=Vladivostok, Russia| [[Vladivostok]], Rusija </gallery> == Vidi == * Spisak međunarodnih dana joge * Svjetski dan Tai Chi i Qigonga * Joga i kulturna aproprijacija == Izvori == {{Refspisak}} == Eksterni linkovi == * {{Commonscat-inline|International Yoga Day}} * [https://yoga.ayush.gov.in/ Ministry of Ayush – International Day of Yoga] * [https://www.un.org/en/observances/yoga-day International Day of Yoga], on ''UN.org'' [[Kategorija:Članci koji sadrže video klipove]] [[Kategorija:Praznici u junu]] [[Kategorija:Praznici Ujedinjenih nacija]] jrrju59olceyg0oo4u7wvv9lwut2mwx 0 514500 3668425 2024-11-21T17:58:15Z Potkoran 165348 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1065840500|Punta de Estaca de Bares]]" 3668425 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Estaca-de-bares.jpg|mini| Estaca de Bares]] [[Datoteka:Cabo_-_Punta_Estaca_de_Bares.JPG|mini| Estaca de Bares]] '''Punta da Estaca de Bares''' je najsjevernija tačka [[Španija|Španije]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], na [[Geografska širina|geografskoj širini]] od 43° 47′ 38″ sjeverno. Nalazi se u [[Galicija (Španija)|Galiciji]]. Konvencionalno, označava zapadni kraj [[Kantabrijsko more|Kantabrijskog mora]], odnosno [[Biskajski zaliv|zaliva Biskaj]], u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. [[Poluostrvo]] Estaca de Bares znatno se proteže u Atlantski okean i Kantabrijsko more, zbog čega je jedno od najkišovitijih mjesta u [[Evropa|Evropi]], s više od 2500 mm padavina godišnje (umjerena kišna šuma). Ovi posebni vremenski uvjeti kroz stoljeća su stvorili jedinstven [[ekosistem]] i [[Biološka raznolikost|biodiverzitet]], što je omogućilo da ovo područje bude proglašeno Područjem od nacionalnog prirodnog interesa. Historija rta Estaca de Bares vrlo je bogata. Posjetioci mogu obići ruševine feničanske fabrike za soljenje ribe i feničanske luke. Na rtu se nalazi i svjetionik izgrađen 1850. godine, koji i danas radi pod upravom kapetanije luke Ferrol u Španiji. Osim toga, ovdje se nalaze ptičji rezervat, ruševine ''molinas'' (mlinova za žito) i napuštene vojne baze. Trenutno se na tom području nalazi napuštena vojna baza. Prvobitno ju je koristila Obalna straža SAD-a početkom 1960-ih kao LORAN (Long Range Aid to Navigation) stanica. Stanica u Estaca de Baresu djelovala je zajedno sa stanicama koje su upravljale britanska vlada u East Blockhouseu, [[Vels|Wales]], i, do 1973. godine, francuska vlada u Pospoderu, [[Francuska]]. Godine 1978., nakon što je Obalna straža okončala LORAN operacije, kontrolu nad bazom preuzelo je [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]. Eskadrila za komunikacije 2186, sa sjedištem u bazi Torrejón blizu [[Madrid|Madrida]], koristila je ovu lokaciju kao udaljenu radio-prenosnu komunikacijsku stanicu (RRL) do 1991. godine, nakon čega je ostala u ruševinama. Dok je baza bila aktivna, mnogi Amerikanci su upoznali i sklopili brakove s lokalnim stanovnicima. Tu se nalazi i niz vodenih tokova koji su nekada pokretali mlinove za lokalno stanovništvo. Ovi mlinovi smješteni su između napuštene vojne baze i ptičjeg rezervata. Druga lokacija nekada je bila stara signalna stanica koju je koristila španska mornarica. Sada je pretvorena u hotel/restoran. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njemačka podmornica potonula je nedaleko od obale tog područja. Jedan od njemačkih oficira koji je preživio potonuće vraćao se svake godine kako bi obilježio godišnjicu. Nakon njegove smrti, njegov pepeo je rasut iznad Estaca de Baresa. == Također pogledati == * [[Lista ekstremnih tačka Španije|Ekstremne tačke Španije]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20050307130215/http://estaca.net/ <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|43.789933|N|7.688112|W}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekstremne tačke Španije]] 55ocyuvpnwm27dt4zkcwkpx2scc3cm9 3668426 3668425 2024-11-21T18:27:19Z Panasko 146730 3668426 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Estaca-de-bares.jpg|mini| Estaca de Bares]] [[Datoteka:Cabo_-_Punta_Estaca_de_Bares.JPG|mini| Estaca de Bares]] '''Punta da Estaca de Bares''' je najsjevernija tačka [[Španija|Španije]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], na [[Geografska širina|geografskoj širini]] od 43° 47′ 38″ sjeverno. Nalazi se u [[Galicija (Španija)|Galiciji]]. Konvencionalno, označava zapadni kraj [[Kantabrijsko more|Kantabrijskog mora]], odnosno [[Biskajski zaliv|zaliva Biskaj]], u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. [[Poluostrvo]] Estaca de Bares znatno se proteže u Atlantski okean i Kantabrijsko more, zbog čega je jedno od najkišovitijih mjesta u [[Evropa|Evropi]], s više od 2500 mm padavina godišnje (umjerena kišna šuma). Ovi posebni vremenski uvjeti kroz stoljeća su stvorili jedinstven [[ekosistem]] i [[Biološka raznolikost|biodiverzitet]], što je omogućilo da ovo područje bude proglašeno Područjem od nacionalnog prirodnog interesa. Historija rta Estaca de Bares vrlo je bogata. Posjetioci mogu obići ruševine feničanske fabrike za soljenje ribe i feničanske luke. Na rtu se nalazi i svjetionik izgrađen 1850. godine, koji i danas radi pod upravom kapetanije luke Ferrol u Španiji. Osim toga, ovdje se nalaze ptičji rezervat, ruševine ''molinas'' (mlinova za žito) i napuštene vojne baze. Trenutno se na tom području nalazi napuštena vojna baza. Prvobitno ju je koristila Obalna straža SAD-a početkom 1960-ih kao LORAN (Long Range Aid to Navigation) stanica. Stanica u Estaca de Baresu djelovala je zajedno sa stanicama koje su upravljale britanska vlada u East Blockhouseu, [[Vels|Wales]], i, do 1973. godine, francuska vlada u Pospoderu, [[Francuska]]. Godine 1978., nakon što je Obalna straža okončala LORAN operacije, kontrolu nad bazom preuzelo je [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]. Eskadrila za komunikacije 2186, sa sjedištem u bazi Torrejón blizu [[Madrid|Madrida]], koristila je ovu lokaciju kao udaljenu radio-prenosnu komunikacijsku stanicu (RRL) do 1991. godine, nakon čega je ostala u ruševinama. Dok je baza bila aktivna, mnogi Amerikanci su upoznali i sklopili brakove s lokalnim stanovnicima. Tu se nalazi i niz vodenih tokova koji su nekada pokretali mlinove za lokalno stanovništvo. Ovi mlinovi smješteni su između napuštene vojne baze i ptičjeg rezervata. Druga lokacija nekada je bila stara signalna stanica koju je koristila španska mornarica. Sada je pretvorena u hotel/restoran. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njemačka podmornica potonula je nedaleko od obale tog područja. Jedan od njemačkih oficira koji je preživio potonuće vraćao se svake godine kako bi obilježio godišnjicu. Nakon njegove smrti, njegov pepeo je rasut iznad Estaca de Baresa. == Također pogledati == * [[Lista ekstremnih tačka Španije|Ekstremne tačke Španije]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20050307130215/http://estaca.net/ <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|43.789933|N|7.688112|W}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekstremne tačke Španije]] a2hsx4tnk8n0cmhet60qe7wybqfgfxs 3668427 3668426 2024-11-21T18:29:01Z Panasko 146730 3668427 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Kategorizacija}} [[Datoteka:Estaca-de-bares.jpg|mini| Estaca de Bares]] [[Datoteka:Cabo_-_Punta_Estaca_de_Bares.JPG|mini| Estaca de Bares]] '''Punta da Estaca de Bares''' je najsjevernija tačka [[Španija|Španije]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], na [[Geografska širina|geografskoj širini]] od 43° 47′ 38″ sjeverno. Nalazi se u [[Galicija (Španija)|Galiciji]]. Konvencionalno, označava zapadni kraj [[Kantabrijsko more|Kantabrijskog mora]], odnosno [[Biskajski zaliv|zaliva Biskaj]], u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. [[Poluostrvo]] Estaca de Bares znatno se proteže u Atlantski okean i Kantabrijsko more, zbog čega je jedno od najkišovitijih mjesta u [[Evropa|Evropi]], s više od 2500 mm padavina godišnje (umjerena kišna šuma). Ovi posebni vremenski uvjeti kroz stoljeća su stvorili jedinstven [[ekosistem]] i [[Biološka raznolikost|biodiverzitet]], što je omogućilo da ovo područje bude proglašeno Područjem od nacionalnog prirodnog interesa. Historija rta Estaca de Bares vrlo je bogata. Posjetioci mogu obići ruševine feničanske fabrike za soljenje ribe i feničanske luke. Na rtu se nalazi i svjetionik izgrađen 1850. godine, koji i danas radi pod upravom kapetanije luke Ferrol u Španiji. Osim toga, ovdje se nalaze ptičji rezervat, ruševine ''molinas'' (mlinova za žito) i napuštene vojne baze. Trenutno se na tom području nalazi napuštena vojna baza. Prvobitno ju je koristila Obalna straža SAD-a početkom 1960-ih kao LORAN (Long Range Aid to Navigation) stanica. Stanica u Estaca de Baresu djelovala je zajedno sa stanicama koje su upravljale britanska vlada u East Blockhouseu, [[Vels|Wales]], i, do 1973. godine, francuska vlada u Pospoderu, [[Francuska]]. Godine 1978., nakon što je Obalna straža okončala LORAN operacije, kontrolu nad bazom preuzelo je [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]. Eskadrila za komunikacije 2186, sa sjedištem u bazi Torrejón blizu [[Madrid|Madrida]], koristila je ovu lokaciju kao udaljenu radio-prenosnu komunikacijsku stanicu (RRL) do 1991. godine, nakon čega je ostala u ruševinama. Dok je baza bila aktivna, mnogi Amerikanci su upoznali i sklopili brakove s lokalnim stanovnicima. Tu se nalazi i niz vodenih tokova koji su nekada pokretali mlinove za lokalno stanovništvo. Ovi mlinovi smješteni su između napuštene vojne baze i ptičjeg rezervata. Druga lokacija nekada je bila stara signalna stanica koju je koristila španska mornarica. Sada je pretvorena u hotel/restoran. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njemačka podmornica potonula je nedaleko od obale tog područja. Jedan od njemačkih oficira koji je preživio potonuće vraćao se svake godine kako bi obilježio godišnjicu. Nakon njegove smrti, njegov pepeo je rasut iznad Estaca de Baresa. == Također pogledati == * [[Lista ekstremnih tačka Španije|Ekstremne tačke Španije]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20050307130215/http://estaca.net/ <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|43.789933|N|7.688112|W}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekstremne tačke Španije]] htanmdk3uw1h283s7wafgo0uigastj1 3668434 3668427 2024-11-21T18:53:08Z Potkoran 165348 3668434 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Kategorizacija}} [[Datoteka:Estaca-de-bares.jpg|mini| Estaca de Bares]] [[Datoteka:Cabo_-_Punta_Estaca_de_Bares.JPG|mini| Estaca de Bares]] '''Punta da Estaca de Bares''' je najsjevernija tačka [[Španija|Španije]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]], na [[Geografska širina|geografskoj širini]] od 43° 47′ 38″ sjeverno. Nalazi se u [[Galicija (Španija)|Galiciji]]. Konvencionalno, označava zapadni kraj [[Kantabrijsko more|Kantabrijskog mora]], odnosno [[Biskajski zaliv|zaliva Biskaj]], u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. [[Poluostrvo]] Estaca de Bares znatno se proteže u Atlantski okean i Kantabrijsko more, zbog čega je jedno od najkišovitijih mjesta u [[Evropa|Evropi]], s više od 2500 mm padavina godišnje (umjerena kišna šuma). Ovi posebni vremenski uvjeti kroz stoljeća su stvorili jedinstven [[ekosistem]] i [[Biološka raznolikost|biodiverzitet]], što je omogućilo da ovo područje bude proglašeno Područjem od nacionalnog prirodnog interesa. Historija rta Estaca de Bares vrlo je bogata. Posjetioci mogu obići ruševine feničanske fabrike za soljenje ribe i feničanske luke. Na rtu se nalazi i svjetionik izgrađen 1850. godine, koji i danas radi pod upravom kapetanije luke Ferrol u Španiji. Osim toga, ovdje se nalaze ptičji rezervat, ruševine ''molinas'' (mlinova za žito) i napuštene vojne baze. Trenutno se na tom području nalazi napuštena vojna baza. Prvobitno ju je koristila Obalna straža SAD-a početkom 1960-ih kao LORAN (Long Range Aid to Navigation) stanica. Stanica u Estaca de Baresu djelovala je zajedno sa stanicama koje su upravljale britanska vlada u East Blockhouseu, [[Vels|Wales]], i, do 1973. godine, francuska vlada u Pospoderu, [[Francuska]]. Godine 1978., nakon što je Obalna straža okončala LORAN operacije, kontrolu nad bazom preuzelo je [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]. Eskadrila za komunikacije 2186, sa sjedištem u bazi Torrejón blizu [[Madrid|Madrida]], koristila je ovu lokaciju kao udaljenu radio-prenosnu komunikacijsku stanicu (RRL) do 1991. godine, nakon čega je ostala u ruševinama. Dok je baza bila aktivna, mnogi Amerikanci su upoznali i sklopili brakove s lokalnim stanovnicima. Tu se nalazi i niz vodenih tokova koji su nekada pokretali mlinove za lokalno stanovništvo. Ovi mlinovi smješteni su između napuštene vojne baze i ptičjeg rezervata. Druga lokacija nekada je bila stara signalna stanica koju je koristila španska mornarica. Sada je pretvorena u hotel/restoran. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njemačka podmornica potonula je nedaleko od obale tog područja. Jedan od njemačkih oficira koji je preživio potonuće vraćao se svake godine kako bi obilježio godišnjicu. Nakon njegove smrti, njegov pepeo je rasut iznad Estaca de Baresa. == Također pogledati == * [[Lista ekstremnih tačaka Španije|Ekstremne tačke Španije]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20050307130215/http://estaca.net/ <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|43.789933|N|7.688112|W}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ekstremne tačke Španije]] szfiy1pp42yf5ypti1a4qyk5nbzbotg 3668453 3668434 2024-11-21T22:48:05Z Potkoran 165348 Dodane reference i kategorije 3668453 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Estaca-de-bares.jpg|mini| Estaca de Bares]] [[Datoteka:Cabo_-_Punta_Estaca_de_Bares.JPG|mini| Estaca de Bares]] '''Punta da Estaca de Bares''' je najsjevernija tačka [[Španija|Španije]] i [[Pirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]]<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.loquis.com/en/loquis/1566652/Estaca+de+Bares|title=Estaca de Bares, A Coruña Podcast|website=Loquis|language=en|access-date=21. 11. 2024}}</ref>, na [[Geografska širina|geografskoj širini]] od 43° 47′ 38″ sjeverno. Nalazi se u [[Galicija (Španija)|Galiciji]]. Konvencionalno, označava zapadni kraj [[Kantabrijsko more|Kantabrijskog mora]], odnosno [[Biskajski zaliv|zaliva Biskaj]], u sjevernom [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. [[Poluostrvo]] Estaca de Bares znatno se proteže u Atlantski okean i Kantabrijsko more, zbog čega je jedno od najkišovitijih mjesta u [[Evropa|Evropi]], s više od 2500 mm padavina godišnje (umjerena kišna šuma). Ovi posebni vremenski uvjeti kroz stoljeća su stvorili jedinstven [[ekosistem]] i [[Biološka raznolikost|biodiverzitet]], što je omogućilo da ovo područje bude proglašeno Područjem od nacionalnog prirodnog interesa. Historija rta Estaca de Bares vrlo je bogata. Posjetioci mogu obići ruševine feničanske fabrike za soljenje ribe i feničanske luke. Na rtu se nalazi i svjetionik izgrađen 1850. godine, koji i danas radi pod upravom kapetanije luke Ferrol u Španiji. Osim toga, ovdje se nalaze ptičji rezervat, ruševine ''molinas'' (mlinova za žito) i napuštene vojne baze.<ref name=":1">{{Citation|title=Estaca de Bares|url=https://www.flickr.com/photos/victorgil84/4997554571|date=31. 8. 2010|accessdate=21. 11. 2024|last=|website=flickr.com}}</ref> Trenutno se na tom području nalazi napuštena vojna baza. Prvobitno ju je koristila Obalna straža SAD-a početkom 1960-ih kao LORAN (Long Range Aid to Navigation) stanica<ref name=":0" />. Stanica u Estaca de Baresu djelovala je zajedno sa stanicama koje su upravljale britanska vlada u East Blockhouseu, [[Vels|Wales]], i, do 1973. godine, francuska vlada u Pospoderu, [[Francuska]]. Godine 1978., nakon što je Obalna straža okončala LORAN operacije, kontrolu nad bazom preuzelo je [[Zračne snage Sjedinjenih Američkih Država|Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]. Eskadrila za komunikacije 2186, sa sjedištem u bazi Torrejón blizu [[Madrid|Madrida]], koristila je ovu lokaciju kao udaljenu radio-prenosnu komunikacijsku stanicu (RRL) do 1991. godine, nakon čega je ostala u ruševinama. Dok je baza bila aktivna, mnogi Amerikanci su upoznali i sklopili brakove s lokalnim stanovnicima. Tu se nalazi i niz vodenih tokova koji su nekada pokretali mlinove za lokalno stanovništvo. Ovi mlinovi smješteni su između napuštene vojne baze i ptičjeg rezervata. Druga lokacija nekada je bila stara signalna stanica koju je koristila španska mornarica. Sada je pretvorena u hotel/restoran.<ref>{{Cite web|url=https://www.turismo.gal/que-visitar/espazos-naturais/zonas-de-proteccion-e-lugares-de-interese/estaca-de-bares?langId=en_US|title=Estaca de Bares - GALICIA|website=turismo.gal|access-date=21. 11. 2024}}</ref> Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njemačka podmornica potonula je nedaleko od obale tog područja. Jedan od njemačkih oficira koji je preživio potonuće vraćao se svake godine kako bi obilježio godišnjicu. Nakon njegove smrti, njegov pepeo je rasut iznad Estaca de Baresa.<ref name=":1" /> == Također pogledati == * [[Lista ekstremnih tačaka Španije|Ekstremne tačke Španije]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20050307130215/http://estaca.net/ <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|43.789933|N|7.688112|W}} == Reference == <references /> {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Atlantski okean]] [[Kategorija:Poluostrva u Evropi]] [[Kategorija:Geografija Španije]] [[Kategorija:Geografija Evrope]] 0p2isxbnoxcf5og4g9mwo2gmmuxn5j1 3 514501 3668430 2024-11-21T18:46:35Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3668430 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 514502 3668433 2024-11-21T18:51:53Z Potkoran 165348 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1244785318|List of extreme points of Spain]]" 3668433 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Spain_extreme_points.png|mini|350x350piksel| Karta ekstremnih tačaka Španije.]] Ovo je lista '''ekstremnih tačaka''' [[Španija|Španije]] — tačaka koje su najdalje na sjeveru, jugu, istoku ili zapadu u odnosu na bilo koju drugu lokaciju. == Španija == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]], [[Mañón]], [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de La Restinga]], [[El Pinar del Hierro]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|38|N|17|59|W|region:ES_type:landmark|name=La Restinga (Southernmost point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Punta de la Orchilla]], [[Frontera]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|43|N|18|09|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de la Orchilla (Westernmost point)}} * '''Najistočnija tačka''' — Ostrvo [[La Mola (ostrvo)|La Mola]], [[Mahón]], [[Balearska ostrva]], na {{coord|39|52|N|4|19|E|region:ES_type:isle|name=La Mola Island (Easternmost point)}} * '''Najviša tačka''' — [[El Teide]], 3.718 m, [[Tenerife]], [[Santa Cruz de Tenerife]] * '''Tačka najudaljenija od obale''' (Iberski pol nepristupačnosti) — [[Otero]], [[Toledo (pokrajina)|Toledo]], na {{coord|39.99|N|4.51|W|region:ES_type:landmark|name=Iberian Pole of Inaccessibility}} == Špansko kopno == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]], [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost mainland point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de Tarifa]], [[Cádiz]], na {{coord|36|00|N|5|36|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Tarifa (Southernmost mainland point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Rt Touriñán]], [[Corunna]], na {{coord|43|02|N|9|18|W|region:ES_type:landmark|name=Cape Tourinan (Westernmost mainland point)}} * '''Najistočnija tačka''' — [[Cap de Creus]], [[Girona]], na {{coord|42|19|10|N|3|19|19|E|region:ES_type:landmark|name=Cap de Creus (Easternmost mainland point)}} * '''Centar poluostrva''' — Smatra se da je na [[Cerro de los Ángeles]] u [[Getafe|Getafeu]] (16 km južno od Madrida) na {{coord|40|18|N|3|41|W|region:ES_type:landmark|name=Cerro de los Angeles (Centre mainland point)}} * '''Najviša tačka''' — [[Mulhacén]], 3.478 m, [[Sierra Nevada]], [[Granada]] == Španske općine == * '''Najsjevernija općina''' — [[Ortigueira]], 43°40′59″N 7°51′00″W * '''Najjužnija općina''' — [[Tarifa]], 36.014°N 5.606°W * '''Najzapadnija općina''' — [[Muxía]], 43°6′17″N 9°13′5″W * '''Najistočnija općina''' — [[Cadaqués]], 42.289°N 3.275°E == Glavni gradovi provincija == * '''Najsjeverniji glavni grad provincije''' — [[Santander]], {{coord|43|28|N|3|48|W|region:ES_type:landmark|name=Santander (Northernmost capital)}} * '''Najjužniji glavni grad provincije''' — [[Las Palmas|Las Palmas de Gran Canaria]], {{coord|28|09|N|15|25|W|region:ES_type:landmark|name=Santander (Southernmost capital)}} * '''Najzapadniji glavni grad provincije''' — [[Santa Cruz de Tenerife]], {{coord|28|28|N|16|15|W|region:ES_type:landmark|name=Tenerife (Westernmost capital)}} * '''Najistočniji glavni grad provincije''' — [[Girona]], {{coord|41|59|N|2|49|E|region:ES_type:landmark|name=Gerona (Easternmost capital)}} * '''Najviši glavni grad provincije''' — [[Ávila]], na 1.132 m, {{coord|40|39|N|04|41|W|region:ES_type:landmark|name=Avila (Highest capital)}} == Također pogledati == * [[Geografija Španije]] * [[Ekstremne tačke Zemlje]] == Reference == <references /> {{Krajnje tačke evropskih država}} [[Kategorija:Ekstremne tačke Španije]] rlfcgxfaqpflwf7s9eulaxq78hynltq 3668438 3668433 2024-11-21T19:45:44Z Panasko 146730 3668438 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Spain_extreme_points.png|mini|350x350piksel| Karta ekstremnih tačaka Španije.]] Ovo je lista '''ekstremnih tačaka''' [[Španija|Španije]] — tačaka koje su najdalje na sjeveru, jugu, istoku ili zapadu u odnosu na bilo koju drugu lokaciju. == Španija == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]], [[Mañón]], [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de La Restinga]], [[El Pinar del Hierro]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|38|N|17|59|W|region:ES_type:landmark|name=La Restinga (Southernmost point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Punta de la Orchilla]], [[Frontera]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|43|N|18|09|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de la Orchilla (Westernmost point)}} * '''Najistočnija tačka''' — Ostrvo [[La Mola (ostrvo)|La Mola]], [[Mahón]], [[Balearska ostrva]], na {{coord|39|52|N|4|19|E|region:ES_type:isle|name=La Mola Island (Easternmost point)}} * '''Najviša tačka''' — [[El Teide]], 3.718 m, [[Tenerife]], [[Santa Cruz de Tenerife]] * '''Tačka najudaljenija od obale''' (Iberski pol nepristupačnosti) — [[Otero]], [[Toledo (pokrajina)|Toledo]], na {{coord|39.99|N|4.51|W|region:ES_type:landmark|name=Iberian Pole of Inaccessibility}} == Špansko kopno == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]], [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost mainland point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de Tarifa]], [[Cádiz]], na {{coord|36|00|N|5|36|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Tarifa (Southernmost mainland point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Rt Touriñán]], [[Corunna]], na {{coord|43|02|N|9|18|W|region:ES_type:landmark|name=Cape Tourinan (Westernmost mainland point)}} * '''Najistočnija tačka''' — [[Cap de Creus]], [[Girona]], na {{coord|42|19|10|N|3|19|19|E|region:ES_type:landmark|name=Cap de Creus (Easternmost mainland point)}} * '''Centar poluostrva''' — Smatra se da je na [[Cerro de los Ángeles]] u [[Getafe|Getafeu]] (16 km južno od Madrida) na {{coord|40|18|N|3|41|W|region:ES_type:landmark|name=Cerro de los Angeles (Centre mainland point)}} * '''Najviša tačka''' — [[Mulhacén]], 3.478 m, [[Sierra Nevada]], [[Granada]] == Španske općine == * '''Najsjevernija općina''' — [[Ortigueira]], 43°40′59″N 7°51′00″W * '''Najjužnija općina''' — [[Tarifa]], 36.014°N 5.606°W * '''Najzapadnija općina''' — [[Muxía]], 43°6′17″N 9°13′5″W * '''Najistočnija općina''' — [[Cadaqués]], 42.289°N 3.275°E == Glavni gradovi provincija == * '''Najsjeverniji glavni grad provincije''' — [[Santander]], {{coord|43|28|N|3|48|W|region:ES_type:landmark|name=Santander (Northernmost capital)}} * '''Najjužniji glavni grad provincije''' — [[Las Palmas|Las Palmas de Gran Canaria]], {{coord|28|09|N|15|25|W|region:ES_type:landmark|name=Santander (Southernmost capital)}} * '''Najzapadniji glavni grad provincije''' — [[Santa Cruz de Tenerife]], {{coord|28|28|N|16|15|W|region:ES_type:landmark|name=Tenerife (Westernmost capital)}} * '''Najistočniji glavni grad provincije''' — [[Girona]], {{coord|41|59|N|2|49|E|region:ES_type:landmark|name=Gerona (Easternmost capital)}} * '''Najviši glavni grad provincije''' — [[Ávila]], na 1.132 m, {{coord|40|39|N|04|41|W|region:ES_type:landmark|name=Avila (Highest capital)}} == Također pogledati == * [[Geografija Španije]] * [[Ekstremne tačke Zemlje]] == Reference == <references /> {{Krajnje tačke evropskih država}} [[Kategorija:Ekstremne tačke Španije]] s207mcyxgvfvvfg4y24bn1zmoy1t7zb 3668465 3668438 2024-11-22T00:33:47Z Potkoran 165348 Dodane su reference, a podaci koji nisu potkrijepljeni referencama su obrisani. Također dodane kategorije 3668465 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Spain_extreme_points.png|mini|350x350piksel| Karta ekstremnih tačaka Španije.]] Ovo je lista '''ekstremnih tačaka''' [[Španija|Španije]] — tačaka koje su najdalje na sjeveru, jugu, istoku ili zapadu u odnosu na bilo koju drugu lokaciju. == Španija == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]]<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/the-most-extreme-points-of-spain.html|title=The Most Extreme Points of Spain|last=Migiro|first=Geoffrey|date=31. 5. 2018|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=22. 11. 2024}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.iberianature.com/material/geographical_points_Spain.html|title=Extreme geographical points of Spain|website=www.iberianature.com|access-date=22. 11. 2024}}</ref>, [[Mañón]], [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de La Restinga]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, [[El Pinar del Hierro]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|38|N|17|59|W|region:ES_type:landmark|name=La Restinga (Southernmost point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Punta de la Orchilla]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, [[Frontera]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|43|N|18|09|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de la Orchilla (Westernmost point)}} * '''Najistočnija tačka''' — Ostrvo [[La Mola (ostrvo)|La Mola]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, [[Mahón]], [[Balearska ostrva]], na {{coord|39|52|N|4|19|E|region:ES_type:isle|name=La Mola Island (Easternmost point)}} * '''Najviša tačka''' — [[El Teide]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, 3.718 m, [[Tenerife]], [[Santa Cruz de Tenerife]] * '''Tačka najudaljenija od obale''' (Iberski pol nepristupačnosti) — [[Otero]], [[Toledo (pokrajina)|Toledo]], na {{coord|39.99|N|4.51|W|region:ES_type:landmark|name=Iberian Pole of Inaccessibility}} == Špansko kopno == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]]<ref name=":1" />, [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost mainland point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de Tarifa]]<ref name=":1" />, [[Cádiz]], na {{coord|36|00|N|5|36|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Tarifa (Southernmost mainland point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Rt Touriñán]]<ref name=":1" />, [[Corunna]], na {{coord|43|02|N|9|18|W|region:ES_type:landmark|name=Cape Tourinan (Westernmost mainland point)}} * '''Najistočnija tačka''' — [[Cap de Creus]]<ref name=":1" />, [[Girona]], na {{coord|42|19|10|N|3|19|19|E|region:ES_type:landmark|name=Cap de Creus (Easternmost mainland point)}} * '''Centar poluostrva''' — Smatra se da je na [[Cerro de los Ángeles]] u [[Getafe|Getafeu]] (16 km južno od Madrida) na {{coord|40|18|N|3|41|W|region:ES_type:landmark|name=Cerro de los Angeles (Centre mainland point)}} * '''Najviša tačka''' — [[Mulhacén]]<ref name=":1" />, 3.478 m, [[Sierra Nevada]], [[Granada]] == Također pogledati == * [[Geografija Španije]] * [[Ekstremne tačke Zemlje]] == Reference == <references /> {{Krajnje tačke evropskih država}} [[Kategorija:Geografija Evrope]] [[Kategorija:Geografija Španije]] m81k5898vpr36ldy93m57gr3tm2mhdi 3668469 3668465 2024-11-22T01:22:27Z Potkoran 165348 3668469 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Spain_extreme_points.png|mini|350x350piksel| Karta ekstremnih tačaka Španije.]] Ovo je lista '''ekstremnih tačaka''' [[Španija|Španije]] — tačaka koje su najdalje na sjeveru, jugu, istoku ili zapadu u odnosu na bilo koju drugu lokaciju. == Španija == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]]<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.worldatlas.com/articles/the-most-extreme-points-of-spain.html|title=The Most Extreme Points of Spain|last=Migiro|first=Geoffrey|date=31. 5. 2018|website=WorldAtlas|language=en-US|access-date=22. 11. 2024}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.iberianature.com/material/geographical_points_Spain.html|title=Extreme geographical points of Spain|website=www.iberianature.com|access-date=22. 11. 2024}}</ref>, [[Mañón]], [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de La Restinga]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, [[El Pinar del Hierro]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|38|N|17|59|W|region:ES_type:landmark|name=La Restinga (Southernmost point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Punta de la Orchilla]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, [[Frontera]], [[Santa Cruz de Tenerife]], na {{coord|27|43|N|18|09|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de la Orchilla (Westernmost point)}} * '''Najistočnija tačka''' — Ostrvo [[La Mola (ostrvo)|La Mola]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, [[Mahón]], [[Balearska ostrva]], na {{coord|39|52|N|4|19|E|region:ES_type:isle|name=La Mola Island (Easternmost point)}} * '''Najviša tačka''' — [[El Teide]]<ref name=":0" /><ref name=":1" />, 3.718 m, [[Tenerife]], [[Santa Cruz de Tenerife]] * '''Tačka najudaljenija od obale''' (Iberski pol nepristupačnosti) — [[Otero]], [[Toledo (pokrajina)|Toledo]], na {{coord|39.99|N|4.51|W|region:ES_type:landmark|name=Iberian Pole of Inaccessibility}} == Špansko kopno == * '''Najsjevernija tačka''' — [[Punta de Estaca de Bares]]<ref name=":1" />, [[Corunna]], na {{coord|43|47|N|7|41|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Estaca de Bares (Northernmost mainland point)}} * '''Najjužnija tačka''' — [[Punta de Tarifa]]<ref name=":1" />, [[Cádiz]], na {{coord|36|00|N|5|36|W|region:ES_type:landmark|name=Punta de Tarifa (Southernmost mainland point)}} * '''Najzapadnija tačka''' — [[Rt Tourinan|Rt Touriñán]]<ref name=":1" />, [[Corunna]], na {{coord|43|02|N|9|18|W|region:ES_type:landmark|name=Cape Tourinan (Westernmost mainland point)}} * '''Najistočnija tačka''' — [[Cap de Creus]]<ref name=":1" />, [[Girona]], na {{coord|42|19|10|N|3|19|19|E|region:ES_type:landmark|name=Cap de Creus (Easternmost mainland point)}} * '''Centar poluostrva''' — Smatra se da je na [[Cerro de los Ángeles]] u [[Getafe|Getafeu]] (16 km južno od Madrida) na {{coord|40|18|N|3|41|W|region:ES_type:landmark|name=Cerro de los Angeles (Centre mainland point)}} * '''Najviša tačka''' — [[Mulhacén]]<ref name=":1" />, 3.478 m, [[Sierra Nevada]], [[Granada]] == Također pogledati == * [[Geografija Španije]] * [[Ekstremne tačke Zemlje]] == Reference == <references /> {{Krajnje tačke evropskih država}} [[Kategorija:Geografija Evrope]] [[Kategorija:Geografija Španije]] qjupfb5cqveay0ad2rugdp9wsa1jl99 3 514503 3668451 2024-11-21T22:31:40Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3668451 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 514504 3668456 2024-11-21T23:01:04Z Semso98 54573 Nova stranica: {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Kosova|Kosovo]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KOSV|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 7 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} ==Utakmice==... 3668456 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Kosova|Kosovo]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|HRV|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|KOSV|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 2 |Broj pobjeda ekipe 1 = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 0 |Broj datih golova ekipe 1 = 7 |Broj datih golova ekipe 2 = 0 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 6. oktobar 2016. | Lokacija = [[Skadar]], [[Albanija]] | Domaćin = {{NOG-D|KOSV}} | Rezultat = 0–6 | Gost = {{NOG|HRV}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=Kosovo 0-6 Croatia {{!}} 2018 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/276481/276483/300361568 |website=FIFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 3. septembar 2017. | Lokacija = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | Domaćin = {{NOG-D|HRV}} | Rezultat = 1–0 | Gost = {{NOG|KOSV}} | Takmičenje = Kvalifikacije za SP 2018. | Reference = <ref>{{cite web |title=Croatia 1-0 Kosovo {{!}} 2018 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/276481/276483/300361569 |website=FIFA.com |access-date=21. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&oppo=122 Hrvatska–Kosovo] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/259/Croatia_vs_Kosovo.html Hrvatska–Kosovo] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Hrvatske}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Kosova}} [[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Kosovo]] [[Kategorija:Utakmice kosovske nogometne reprezentacije|Hrvatska]] s3ue8hnrfo54b2o8oky47p9evkz7fi3 10 514505 3668463 2024-11-21T23:19:52Z Semso98 54573 Nova stranica: {{Navkutija | ime = Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore | naslov = [[Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|Utakmice]] [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Nogometne utakmice Argentina – Srbija i Crna Gora|Argentina]] * [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Srbija i Crna Gora|Azerbejdžan]] * Nogometne utakmice Bangladeš – Srbija... 3668463 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore | naslov = [[Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|Utakmice]] [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]] | podaciklasa = hlist | podaci1 = * [[Nogometne utakmice Argentina – Srbija i Crna Gora|Argentina]] * [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Srbija i Crna Gora|Azerbejdžan]] * [[Nogometne utakmice Bangladeš – Srbija i Crna Gora|Bangladeš]] * [[Nogometne utakmice Belgija – Srbija i Crna Gora|Belgija]] * [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Srbija i Crna Gora|Bosna i Hercegovina]] * [[Nogometne utakmice Brazil – Srbija i Crna Gora|Brazil]] * [[Nogometne utakmice Bugarska – Srbija i Crna Gora|Bugarska]] * [[Nogometne utakmice Češka – Srbija i Crna Gora|Češka]] * [[Nogometne utakmice Egipat – Srbija i Crna Gora|Egipat]] * [[Nogometne utakmice Ekvador – Srbija i Crna Gora|Ekvador]] * [[Nogometne utakmice El Salvador – Srbija i Crna Gora|El Salvador]] * [[Nogometne utakmice Engleska – Srbija i Crna Gora|Engleska]] * [[Nogometne utakmice Farska ostrva – Srbija i Crna Gora|Farska ostrva]] * [[Nogometne utakmice Finska – Srbija i Crna Gora|Finska]] * [[Nogometne utakmice Francuska – Srbija i Crna Gora|Francuska]] * [[Nogometne utakmice Gana – Srbija i Crna Gora|Gana]] * [[Nogometne utakmice Grčka – Srbija i Crna Gora|Grčka]] * [[Nogometne utakmice Hrvatska – Srbija i Crna Gora|Hrvatska]] * [[Nogometne utakmice Iran – Srbija i Crna Gora|Iran]] * [[Nogometne utakmice Irska – Srbija i Crna Gora|Irska]] * [[Nogometne utakmice Italija – Srbija i Crna Gora|Italija]] * [[Nogometne utakmice Izrael – Srbija i Crna Gora|Izrael]] * [[Nogometne utakmice Japan – Srbija i Crna Gora|Japan]] * [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Srbija i Crna Gora|Južna Koreja]] * [[Nogometne utakmice Kina – Srbija i Crna Gora|Kina]] * [[Nogometne utakmice Kolumbija – Srbija i Crna Gora|Kolumbija]] * [[Nogometne utakmice Litvanija – Srbija i Crna Gora|Litvanija]] * [[Nogometne utakmice Luksemburg – Srbija i Crna Gora|Luksemburg]] * [[Nogometne utakmice Mađarska – Srbija i Crna Gora|Mađarska]] * [[Nogometne utakmice Malta – Srbija i Crna Gora|Malta]] * [[Nogometne utakmice Meksiko – Srbija i Crna Gora|Meksiko]] * [[Nogometne utakmice Nigerija – Srbija i Crna Gora|Nigerija]] * [[Nogometne utakmice Nizozemska – Srbija i Crna Gora|Nizozemska]] * [[Nogometne utakmice Norveška – Srbija i Crna Gora|Norveška]] * [[Nogometne utakmice Njemačka – Srbija i Crna Gora|Njemačka]] * [[Nogometne utakmice Obala Slonovače – Srbija i Crna Gora|Obala Slonovače]] * [[Nogometne utakmice Paragvaj – Srbija i Crna Gora|Paragvaj]] * [[Nogometne utakmice Poljska – Srbija i Crna Gora|Poljska]] * [[Nogometne utakmice Rumunija – Srbija i Crna Gora|Rumunija]] * [[Nogometne utakmice Rusija – Srbija i Crna Gora|Rusija]] * [[Nogometne utakmice San Marino – Srbija i Crna Gora|San Marino]] * [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države – Srbija i Crna Gora|SAD]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Irska – Srbija i Crna Gora|Sjeverna Irska]] * [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija i Crna Gora|Sjeverna Makedonija]] * [[Nogometne utakmice Slovačka – Srbija i Crna Gora|Slovačka]] * [[Nogometne utakmice Slovenija – Srbija i Crna Gora|Slovenija]] * [[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora – Španija|Španija]] * [[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora – Švicarska|Švicarska]] * [[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora – Tunis|Tunis]] * [[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora – Ukrajina|Ukrajina]] * [[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora – Urugvaj|Urugvaj]] * [[Nogometne utakmice Srbija i Crna Gora – Vels|Vels]] }}<noinclude> [[Kategorija:Navkutije utakmica nogometnih reprezentacija|Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore]] </noinclude> q1ylp2vyrqdknxto6i2twsopfqwf593 0 514506 3668467 2024-11-22T01:09:05Z Nerko65 55647 Nova stranica: {{Infokutija singl | ime = Dabogda | omot = | opis = | ime_muzičara_genitiv = [[Dino Merlin|Edina Dervišhalidovića]] | album = | A-strana = | B-strana = | izdat = 2008. | format = | snimljen = 2008. | žanr = [[Pop-muzika]], [[sevdalinka]] | dužina = 3:56 | izdavač = [[Muzička produkcija javnog servisa Bosne i Hercegovine]], Cr... 3668467 wikitext text/x-wiki {{Infokutija singl | ime = Dabogda | omot = | opis = | ime_muzičara_genitiv = [[Dino Merlin|Edina Dervišhalidovića]] | album = | A-strana = | B-strana = | izdat = 2008. | format = | snimljen = 2008. | žanr = [[Pop-muzika]], [[sevdalinka]] | dužina = 3:56 | izdavač = [[Muzička produkcija javnog servisa Bosne i Hercegovine]], [[Croatia Records]], [[Magaza]], [[City Records]] | pisac = | kompozitor = [[Dino Merlin|Edin Dervišhalidović]] | producent = Edin Dervišhalidović | certifikacija = | zadnji_singl = "[[Otkrit ću ti tajnu]]" <br/> (2007) | ovaj_singl = '''Dabogda''' <br/> (2008) | sljedeći_singl = "[[Da šutiš (Indigo)]]" <br/> (2008) }} '''"Dabogda"''' pjesma je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] pjevača [[Dino Merlin|Edina Dervišhalidovića]], poznatijeg po estradnom imenu Dino Merlin. Druga je po redu pjesma s njegovog studijskog albuma "[[Ispočetka (Dino Merlin)|Ispočetka]]", kojeg su 2008. na [[Compact disc|CD-u]], kaseti i LP ploči objavili izdavačke kuće: [[Muzička produkcija javnog servisa Bosne i Hercegovine]], [[Croatia Records]], [[Magaza]] i [[City Records]]. Tekst je napisao Edin Dervišhalidović, koji je ujedno bio i kompozitor ove plesne [[Pop-muzika|pop]] pjesme, dok je aranžman uradio [[Srđan Kurpjel]]. Zanimljiva je istaknuta [[harmonika]] koja ovoj pjesmi daje melodijske zvuke [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Snimljen je video spot (pogledati muzički primjer), u kojem je Dervišhalidović otpjevao ovu pjesmu u duetu sa [[Hajrudin Varešanović|Hajrudinom Varešanovićem]]. Uvod u pjesmi uradio je hrvatski [[Hip-hop muzika|hip-hop muzičar]] David Vurdelja, poznatiji po estradnom imenu Baby Dooks. "Dabogda" je ostvarila dobar uspjeh kod publike, a zajedno s ostalim pjesmama s novog albuma otpjevana je na promotivnom koncertu Dine Merlina 19. jula iste godine na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|stadionu Koševo]]. <ref>{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5416299-Dino-Merlin-Ispo%C4%8Detka|title= ''Dino Merlin – Ispočetka''|work= discogs.com|access-date= 21. 11. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://web.archive.org/web/20080509062650/http://www.dnevniavaz.ba/showbiz/estrada/spektakl-dine-merlina-19-jula-na-kosevu|title= ''Spektakl Dine Merlina 19. jula na Koševu!''|website= dnevniavaz.ba|access-date= 21. 11. 2024}}</ref> == Muzički primjer == * [https://www.youtube.com/watch?v=ardShamRg58, "Dabogda"] == Reference == {{Refspisak}} {{Dino Merlin}} [[Kategorija:Pjesme Dine Merlina]] [[Kategorija:Singlovi iz 2008.]] [[Kategorija:Albumi u izdanju Croatia Recordsa]] e2s3i2y82oy4h28v8ravhslmdkw5nw1 0 514507 3668468 2024-11-22T01:21:15Z Potkoran 165348 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1223915227|Cabo Touriñán]]" 3668468 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cabo_Touriñán_-_Faro_-BT-_02.jpg|mini|250x250piksel| Rt Tourinan.]] '''Rt Tourinan''' ([[Španski jezik|španski]]: '''Cabo Touriñán''') je mala poluostrvska tačka koja predstavlja najzapadniju tačku kontinentalne [[Španija|Španije]].<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.iberianature.com/material/geographical_points_Spain.html|title=Extreme geographical points of Spain|website=www.iberianature.com|access-date=22. 11. 2024}}</ref><ref>{{cite book|last1=Molina|first1=César Antonio|url=https://books.google.com/books?id=mRDQf-65RMkC&q=%22Cabo+Touri%C3%B1%C3%A1n%22&pg=PA222|title=Viaje a la costa de la muerte|date=Nov 2003|publisher=Huerga Y Fierro Editores|isbn=978-8483743904|page=222|language=Španski|accessdate=26. 4. 2015}}</ref> Nalazi se u općini [[Muxía]], koja je smještena u provinciji [[A Coruña]], unutar autonomne zajednice [[Galicija (Španija)|Galicije]].<ref>{{Cite web|url=https://vivecamino.com/en/muxia/cabo-tourinan-3539/|title=Cabo Touriñán|website=vivecamino.com|language=en|access-date=22. 11. 2024}}</ref> Rt, zajedno s ostatkom Muxíe, najpoznatiji je kao odredište za hodočasnike koji produžavaju ''Put svetog Jakova (Camino de Santiago)'' hodajući do atlantske obale nakon što stignu u sveti grad [[Santiago de Compostela]]. == Opis == Rt je mala [[Poluostrvo|poluostrvska]] formacija koja se proteže oko 1 km u more, pri čemu je najuži dio prevlaka širine 150 metara između obala Balal i Cuño. Njegova maksimalna visina iznosi 93 metra iznad nivoa mora. Stijene su građene od [[Granit|granita]], čija je erozija dovela do stvaranja naslaga oblutaka, poznatih kao ''coídos'', i kamenitih bara, koje su formirale otočiće poput onog nazvanog A Ínsua na zapadnoj strani rta. Zapadna tačka rta, Os Buxeirados, sadrži niz stijena koje se protežu u more oko 300 do 400 metara, poznate kao A Laxe de Buxeirados ili Bajos de Buxeirados. Ove stijene su se pokazale opasnima za navigaciju, uzrokujući nekoliko ozbiljnih brodoloma. Njegov neravni pejzaž uzrokuje da [[vegetacija]] na rtu bude uglavnom ograničena na bodljikavu trsku ili žbunasto grmlje poput vrste ''Ulex europaeus''. Na sjeveru rta nalazi se [[svjetionik]] i prateće zgrade koje su postavljene 15. decembra 1898. godine.<ref>{{Cite book|last=José.|first=Baña Heim|title=Viaje a la Costa de la Muerte con la historia y anecdotario de sus naufragios|date=1980|publisher=J. Baña|others=Venus|isbn=((8440400285))|edition=4a. ed. rev. y aum|location=[S.l.]|oclc=434519936}}</ref> == Ime == Ime potječe od obližnje župe Touriñán, unutar koje se rt nalazi, a vjeruje se da vodi porijeklo iz latinskog imena, za koje se pretpostavlja da je "Taurinius" ili "Taurinianus", izvedeno iz [[Genitiv|genitiva]] "Tauriniani". == Galerija == <gallery> Datoteka:Illa_do_Castelo,_Touriñán.jpg| Illa do Castelo. Datoteka:Costa_da_morte.jpg Datoteka:Cabo_Touriñán2.JPG </gallery> == Također pogledati == * Cape Finisterre * [[Lista ekstremnih tačaka Španije|Ekstremne tačke Španije]] * [[Svjetionik Touriñán]] == Reference == <references /> <templatestyles src="Module:Coordinates/styles.css"></templatestyles>{{Coord|43.051|-9.294|type:landmark_region:ES_dim:10000}} [[Kategorija:Geografija Španije]] [[Kategorija:Geografija Evrope]] [[Kategorija:Geografija Evrope po državama]] [[Kategorija:Poluostrva u Evropi]] 2b28w7trmhfz0ezhqmtqkt9oflrcry7 1 514508 3668472 2024-11-22T07:11:18Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3668472 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg 0 514509 3668474 2024-11-22T07:56:52Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija napad na civile | naziv = Genocid u Gazi | slika = Fars Photo of Casualties in Gaza Strip during 2023 War 03.jpg | opis_slike = Palestinci sa vrećama za tijelo, Pojas Gaze, oktobar 2023. | lokacija = [[Pojas Gaze]] | meta = [[Palestinci]] | koordinate = | datum = | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Genocid]], [[kolektivno kažnjavanje]], [[masovna ubistva]], etničko čiš... 3668474 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Genocid u Gazi | slika = Fars Photo of Casualties in Gaza Strip during 2023 War 03.jpg | opis_slike = Palestinci sa vrećama za tijelo, Pojas Gaze, oktobar 2023. | lokacija = [[Pojas Gaze]] | meta = [[Palestinci]] | koordinate = | datum = | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Genocid]], [[kolektivno kažnjavanje]], [[masovna ubistva]], [[etničko čišćenje]], [[prisilno raseljavanje]], [[bombardovanje]], [[ciljana ubistva]], [[izgladnjivanje kao metoda rata]], [[mučenje]], [[silovanje]] | mrtvih = {{bulleted list| |Najmanje 42.718 ubijenih{{efn|name=gazamoh|Per the [[Gaza Health Ministry]] and Government Information Office,<ref name="Death-number"/> which has previously been deemed reliable by prominent and independent organisations.<ref>{{cite news |last=Prothero |first=Mitchell |date=25 January 2024 |title=Israeli Intelligence Has Deemed Hamas-Run Health Ministry's Death Toll Figures Generally Accurate |url=https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |work=[[Vice News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240303132219/https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |archive-date=3 March 2024}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Huynh |first1=Benjamin Q. |last2=Chin |first2=Elizabeth T. |last3=Spiegel |first3=Paul B. |date=6 December 2023 |title=No evidence of inflated mortality reporting from the Gaza Ministry of Health |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10421 |pages=23–24 |doi=10.1016/S0140-6736(23)02713-7 |pmid=38070526}}</ref> In the same period at least 700 Palestinians have been killed in the [[West Bank]].<ref>{{cite news |last1=Siddiqui |first1=Usaid |last2=Najjar |first2=Farah |date=20 September 2024 |title=Israel's war on Gaza updates: 'Netanyahu knows Americans can't stop him' - Here's what happened today |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921134541/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |archive-date=21 September 2024}}</ref>}} |Procjenjenio 62.000 mrtvih od gladi<ref name="MotherJonesTotalDeaths">{{cite news |url=https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |title=Report: In One Year, More Than 100,000 Deaths in Gaza—Aided by $17.9 Billion From the US |last=Hurwitz |first=Sophie |date=8 October 2024 |work=[[Mother Jones (magazine)|Mother Jones]] |access-date=17 October 2024 |quote=Brown University's Costs of War Project calculated "the money that's spent on war, and the toll on human lives" after a year of war in Gaza. The numbers are staggering. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010053644/https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |archive-date=10 October 2024}}</ref><ref name="WatsonInstituteEstimatedDeaths">{{cite web |url=https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |title=The Human Toll: Indirect Deaths from War in Gaza and the West Bank, October 7, 2023 Forward |last=Stamatopoulou-Robbins |first=Sophia |date=7 October 2024 |publisher=[[Watson Institute for International and Public Affairs]], [[Brown University]] |access-date=17 October 2024 |quote=In addition to killing people directly through traumatic injuries, wars cause "indirect deaths" by destroying, damaging, or causing deterioration of economic, social, psychological and health conditions. Most expansively, this report describes the causal pathways that can be expected to lead to far larger numbers of indirect deaths. These deaths result from diseases and other population-level health effects that stem from war's destruction of public infrastructure and livelihood sources, reduced access to water and sanitation, environmental damage, and other such factors. This report builds on a foundation of previous Costs of War research for its framework and methodology in covering the most significant chains of impact, or causal pathways, to indirect war deaths in Gaza and the West Bank. Unlike in combat, these deaths do not necessarily occur immediately or in the close aftermath of the battles which many observers focus on. While it will take years to assess the full extent of these population-level health effects, they will inevitably lead to far higher numbers of deaths than direct violence. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007200714/https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |archive-date=7 October 2024}}</ref><ref name="GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths">{{cite web |url=https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |title=Appendix to letter of October 2, 2024 re: American physicians observations from the Gaza Strip since October 7, 2023 |author=<!--Not stated--> |date=2 October 2024 |website=gazahealthcareletters.org |publisher=Gaza Healthcare Letters |access-date=17 October 2024 |quote=These are the most conservative estimates of the death toll that can be made with the given available data as of September 30, 2024. It is highly likely that the real number of deaths in Gaza from this conflict is far higher than this most conservative estimate. Without an immediate ceasefire the death toll will only continue to mount, especially among young children. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007173405/https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |archive-date=7 October 2024}}</ref> |Najmanje 5.000 mrtvih zbog nedostatka pristupa njezi za hronične bolesti<ref name="MotherJonesTotalDeaths"/><ref name="WatsonInstituteEstimatedDeaths"/><ref name="GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths"/> |Procjena da je više od 10.000 umrlih pod ruševinama<ref name="10,000">{{cite web |title=10,000 people feared buried under the rubble in Gaza |url=https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |date=3 May 2024 |website=[[Palestine and the United Nations|United Nations in Palestine]] |access-date=5 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240505021224/https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |archive-date=5 May 2024}}</ref> |Indirektne smrti{{efn|In addition to direct deaths, armed conflicts result in indirect deaths "attributable to the conflict". Mortality due to indirect deaths could be due to a variety of causes, such as infectious diseases.<ref>{{citation |doi=10.1093/pubmed/fdz095 |title=Armed conflict and public health: Into the 21st century |date=2020 |last1=Garry |first1=S. |last2=Checchi |first2=F. |journal=[[Journal of Public Health]] |volume=42 |issue=3 |pages=e287–e298 |pmid=31822891}}</ref>}} vjerovatno nekoliko puta veći od onih koji su ubijeni nasiljem{{efn|Using methods described in ''The Lancet'', [[Devi Sridhar]], the chair of global health at the [[University of Edinburgh]], wrote in a September 2024 editorial that "the total deaths since the conflict began would be estimated at about 335,500 in total".<ref>{{cite news |last1=Sridhar |first1=Devi |title=Scientists are closing in on the true, horrifying scale of death and disease in Gaza |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/article/2024/sep/05/scientists-death-disease-gaza-polio-vaccinations-israel |work=[[The Guardian]] |date=5 September 2024 |access-date=13 September 2024}}</ref>}}{{sfn|Khatib|McKee|Yusuf|2024|p=237}}}} | ranjenih = Najmanje 100.282<ref name="Death-number">{{cite web |date=22 October 2024 |title=Reported impact snapshot {{!}} Gaza Strip, 22 October 2024 at 15:00 |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |work=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] |archive-url=https://archive.today/20241102155652/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |archive-date=2 November 2024}}</ref><ref>{{cite news |url=https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |work=[[CNN]] |title=More than 100,000 Palestinians have been injured in Gaza since last October, according to health ministry |date=22 October 2024 |first1=Kareem |last1=Khadder |first2=Sanna Noor |last2=Haq |archive-url=https://archive.today/20241102155735/https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |archive-date=2 November 2024}}</ref> | žrtve = * Oštećenje ili uništenje približno 80% kuća i 50% zgrada u Gazi{{sfn|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}<ref>{{cite news |last1=Malsin |first1=Jared |date=30 December 2023 |title=The Ruined Landscape of Gaza After Nearly Three Months of Bombing |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |work=[[The Wall Street Journal]] |access-date=4 January 2024 |archive-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104000648/https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |url-status=live}}</ref>{{efn|The destruction includes:<ref>{{cite news |first1=Tamila |last1=Varshalomidze |first2=Maziar |last2=Motamedi |title=Netanyahu criticises Israel's allies for 'short memory' |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=17 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |access-date=17 March 2024 |archive-date=17 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317121442/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |title=UNOSAT Gaza Strip Comprehensive Damage Assessment-January 2024 |website=[[ReliefWeb]] |date=1 February 2024 |access-date=21 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240210004011/https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |archive-date=10 February 2024 |url-status=live}}</ref><br/>{{bulleted list|at least 360,000 homes|392 educational facilities|267 places of worship|17 hospitals are partially functional|83% of groundwater wells are not operational}}}} * 20% stanovništva suočava se sa "katastrofalnim nivoom akutne nesigurnosti hrane" koji uključuje "ekstremni nedostatak hrane, gladovanje i iscrpljenost"<ref>{{cite news |last=Burke |first=Jason |date=24 June 2024 |title=One in five households in Gaza go whole days without food, draft UN report says |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240706152623/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |archive-date=6 July 2024}}</ref> * 1.900.000+ interno raseljenih lica<ref name="HRW-Starvation">{{cite web |title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza |url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |publisher=[[Human Rights Watch]] |date=18 December 2023 |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110222554/https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |archive-date=10 January 2024}}</ref><ref>{{harvnb|Sathar|2023}}; {{harvnb|Qutami|2023|p=532}}; {{harvnb|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}</ref> | počinitelji = [[Izraelske odbrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = Izrael * [[Benjamin Netanyahu]] i[[Izraelski ratni kabinet]] te [[Izraelska vlada]] * [[Izraelske odbrambene snage]], po vodstvom [[Israel Katz]] i [[Yoav Gallant]] * [[Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Izrael)|Izraelsko Ministarstvo nacionalne sigurnosti]], pod vodstvom [[Itamar Ben-Gvir]] '''Saučesništvo''' *[[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pod vodstvom [[Joe Biden]]a *[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], pod vodstvom [[Rishi Sunak|Sunak]] i ministarstvom [[Keir Starmer|Keira Starmera]] *[[Njemačka]], pod vodstvom [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] *[[Australija]], pod vodstvom [[Anthony Albanese|Anthonyja Albanesea]] | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} Eksperti, vlade, agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i nevladine organizacije optužile su [[Izrael]] da je izvršio [[genocid]] nad [[Palestinci|palestinskim narodom]] tokom svoje invazije i bombardiranja [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]] u [[Rat Izraela i Hamasa|ratu između Izraela i Hamasa]].<ref name="ohchr">{{cite web |author=<!--Not stated--> |date=16 November 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-date=24 December 2023 |access-date=22 December 2023 |website=[[OHCHR]] |quote=Grave violations committed by Israel against Palestinians in the aftermath of 7 October, particularly in Gaza, point to a genocide in the making, UN experts said today. They illustrated evidence of increasing genocidal incitement, overt intent to "destroy the Palestinian people under occupation", loud calls for a 'second Nakba' in Gaza and the rest of the occupied Palestinian territory, and the use of powerful weaponry with inherently indiscriminate impacts, resulting in a colossal death toll and destruction of life-sustaining infrastructure.}}</ref><ref>{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Corder|2024}}; {{harvnb|Quigley|2024}}</ref> Različiti posmatrači, uključujući [[Specijalni komitet za istraživanje izraelskih praksi koje utječu na ljudska prava palestinskog naroda|Specijalni komitet UN-a]] za istraživanje izraelske prakse i [[Francesca Albanese]] (specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda),<ref name="Albanese_anatomy_of_a_genocide">{{cite Q|Q125152282|url-status=live}}</ref> citirali su izjave visokih izraelskih zvaničnika koje bi mogle ukazivati ​​na "namjeru da se uništi" (u cijelosti ili djelomično) stanovništvo Gaze , neophodan uslov da se ispuni zakonski prag genocida.<ref name="ohchr"/><ref>{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Soni|2023|p=81}}</ref><ref name="StateCrime">{{cite web |publisher=[[International State Crime Initiative]] |title=International Expert Statement on Israeli State Crime |website=statecrime.org |url=http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106140101/http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |archive-date=6 January 2024 |url-status=live}}</ref> Većina bliskoistočnih naučnika sa sjedištem u SAD-u vjeruje da su izraelske akcije u Gazi imale za cilj da je učine nenastanjivom za Palestince, a 75% njih kaže da izraelske akcije u Gazi predstavljaju ili genocid ili "velike ratne zločine slične genocidu".<ref name="Brookings">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |title=Gloom about the 'day after' the Gaza war pervasive among Mideast scholars |last1=Lynch |first1=Marc |last2=Telhami |first2=Shibley |date=20 June 2024 |publisher=[[Brookings Institution|Brookings]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215734/https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |archive-date=26 June 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |title=2021 Middle East Scholar Barometer #7 (May 23-June 6, 2024) |author=<!--Not stated--> |publisher=[[University of Maryland]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215735/https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |archive-date=26 June 2024}}</ref> U junu 2024. [[Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Ured UN-a za ljudska prava]] osudio je prijavljeno ubistvo 500 zdravstvenih radnika.<ref>{{Cite web |date=25 June 2024 |title=UN Human Rights Office - OPT: Statement on the killing and arbitrary detention of health workers in Gaza - occupied Palestinian territory |url=https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |access-date=10 July 2024 |website=[[ReliefWeb]] |language=en |archive-url=https://archive.today/20240710130330/https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |archive-date=10 July 2024}}</ref> U augustu 2024. samo je 17 od 36 bolnica u Gazi bilo djelimično funkcionalno;<ref name="unocha2808">{{cite web |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |title=Reported impact snapshot &#124; Gaza Strip, 28 August 2024 at 15:00 |website=[[OCHA]] |date=28 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240904132506/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |archive-date=4 September 2024}}</ref> 84% zdravstvenih centara u regiji je uništeno ili su pretrpjela oštećenje.<ref>{{cite news |last1=Neuman |first1=Scott |last2=Baba |first2=Anas |last3=Wood |first3=Daniel |title=In Gaza, months of war have left Palestinians with barely the necessities to survive |url=https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |work=[[NPR]] |date=1 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170339/https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |archive-date=22 August 2024}}</ref> Nametnuta izraelska blokada uveliko je doprinijela gladovanju i prijetnji gladi u Pojasu Gaze, dok su [[Izraelske odbrambene snage|izraelske snage]] spriječile da humanitarne zalihe dođu do palestinskog stanovništva, blokirajući ili napadajući [[Humanitarni konvoj|humanitarne konvoje]]. Na početku sukoba, Izrael je prekinuo opskrbu [[Voda|vodom]] i [[Struja|strujom]] Pojasa Gaze. Izrael je također uništio brojne kulturno značajne zgrade, uključujući 13 [[biblioteka]],<ref>{{cite news |last1=El Chamaa |first1=Mohamad |title=Gazans mourn loss of their libraries: Cultural beacons and communal spaces |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |work=[[The Washington Post]] |date=1 December 2023 |archive-url=https://archive.today/20231130192807/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |archive-date=30 November 2023}}</ref><ref>{{cite news |first1=Laila Hussein |last1=Moutafa |title=Opinion: When libraries like Gaza's are destroyed, what's lost is far more than books |url=https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |work=[[Los Angeles Times]] |date=12 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808195337/https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |archive-date=8 August 2024}}</ref> svih 12 univerziteta u Gazi i 80% njenih škola,<ref>{{cite web |title=UN experts deeply concerned over 'scholasticide' in Gaza |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |publisher=[[United Nations]] |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240418145510/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |archive-date=18 April 2024 |date=18 April 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Stack |first1=Liam |last2=Shbair |first2=Bilal |title=With Schools in Ruins, Education in Gaza Will Be Hobbled for Years |url=https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |work=[[New York Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715234037/https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |archive-date=15 July 2024 |date=6 May 2024 |url-status=live}}</ref> desetine [[džamija]], tri [[Crkva|crkve]] i dva [[Muzej|muzeja]].<ref>{{cite news |title=In Gaza, Palestinians hold Ramadan prayers by ruins of mosque |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |work=[[Reuters]] |date=15 March 2024 |archive-url=https://archive.today/20240818091417/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |archive-date=18 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |last1=Kansara |first1=Reha |last2=Nour |first2=Ahmed |title=Israel-Gaza war: Counting the destruction of religious sites |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |work=[[BBC News]] |date=29 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814180602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |archive-date=14 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |first=Indlieb Farazi |last=Saber |title=A 'cultural genocide': Which of Gaza's heritage sites have been destroyed? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=14 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240813215702/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |archive-date=13 August 2024}}</ref> Do sredine augusta 2024, nakon devet mjeseci napada, izraelska vojna akcija dovela je do preko 40.000 potvrđenih smrtnih slučajeva Palestinaca – 1 od svakih 59 ljudi u Gazi – u prosjeku 148 smrtnih slučajeva dnevno. Većina žrtava su civili,<ref>{{cite news |last=Schwarz |first=Franziska |url=https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |title="Düsterer Meilenstein": UN benennt Zahl der täglichen Toten im Gazastreifen |language=de |trans-title="Gloomy milestone": UN names number of daily deaths in the Gaza Strip |work=[[Frankfurter Rundschau]] |date=16 August 2024 |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823051453/https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |archive-date=23 August 2024}}</ref><ref name="Tantesh & Graham-Harrison">{{cite news |last1=Tantesh |first1=Malak A. |last2=Graham-Harrison |first2=Emma |date=15 August 2024 |title=Gaza rubble likely to conceal untold horrors to swell 40,000 death toll |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |work=[[The Guardian]] |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170140/https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |archive-date=22 August 2024}}</ref> od kojih su najmanje 50% žene i djeca,<ref name="Spagat-May">{{Cite web |last=Spagat |first=Mike |date=28 May 2024 |title=Gaza Ministry of Health releases detailed new casualty data amidst confusion of UN's death numbers in Gaza |url=https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |access-date=10 July 2024 |website=Action On Armed Violence |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240710190121/https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |archive-date=10 July 2024}}</ref><ref>{{cite news |last=Graham-Harrison |first=Emma |date=25 February 2024 |title=Gaza death toll set to pass 30,000, as Israel prepares assault on Rafah |url=https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227025505/https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-date=27 February 2024 |work=[[The Guardian]]}}</ref> i više od 100 novinara.<ref>{{cite web |date=22 June 2024 |title=Journalist casualties in the Israel-Gaza war |url=https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709035555/https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |archive-date=9 July 2024 |access-date=22 June 2024 |website=[[Committee to Protect Journalists]] |language=en-US}}</ref><ref>{{cite news |first1=Christo |last1=Buschek |first2=Maria |last2=Christoph |first3=Muriel |last3=Kalisch |first4=Dajana |last4=Kollig |first5=Frederik |last5=Obermaier |first6=Maria |last6=Retter |title=(S+) The Gaza Project: Sie berichten aus der Todeszone – viele kostet das ihr Leben |language=de |trans-title=(S+) The Gaza Project: They report from the death zone – many lose their lives |work=[[Der Spiegel]] |date=25 June 2024 |issn=2195-1349 |url=https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726062632/https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |archive-date=26 July 2024}}</ref><ref>{{cite news |date=21 December 2023 |title=Gaza war 'most dangerous ever' for journalists, says rights group |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231222091121/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-date=22 December 2023 |work=[[Reuters]]}}</ref> Smatra se da je još hiljade mrtvih tijela pod ruševinama uništenih zgrada.<ref name="Tantesh & Graham-Harrison"/><ref>{{cite news |last1=Massoud |first1=Bassam |last2=Fick |first2=Maggie |date=23 December 2023 |title=Gaza death toll: why counting the dead has become a daily struggle |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213315/https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-date=14 January 2024 |work=[[Reuters]]}}</ref> Vlada [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] pokrenula je postupak, [[Tužba Južnoafričke republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička Republika protiv Izraela]], na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ), navodeći kršenje [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]].<ref name="ICJ-2023-12-29">[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf Application Instituting Proceedings] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 29 December 2023), [https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 archived] from the original on 5 January 2024.</ref> U početnoj presudi, ICJ je smatrao da Južnoafrička Republika ima pravo da pokrene svoj slučaj protiv [[Izrael|Izraela]], dok je Palestincima priznato da imaju "uvjerljivo pravo da budu zaštićeni od genocida"<ref name="Donoghue">{{harvnb|Donoghue|2024|loc=5:10}} ("The court decided that the Palestinians had a plausible right to be protected from genocide, and that South Africa had the right to present that claim in the court."); [[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]], ¶ 54 ("In the Court's view, the facts and circumstances mentioned above are sufficient to conclude that at least some of the rights claimed by South Africa and for which it is seeking protection are plausible. This is the case with respect to the right of the Palestinians in Gaza to be protected from acts of genocide and related prohibited acts identified in Article III, and the right of South Africa to seek Israel's compliance with the latter's obligations under the Convention.").</ref> koji se suočava sa stvarnim rizikom od nepopravljive štete. Sud je naložio Izraelu da poštuje svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu poduzimajući sve mjere koje su u njegovoj moći da spriječi počinjenje djela genocida, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da omogući osnovne humanitarne usluge u Gazi.<ref name="ICJruling">[[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]].</ref><ref>{{cite news |last1=Simon |first1=Scott |last2=Peralta |first2=Eyder |date=27 January 2024 |title=ICJ finds genocide case against Israel 'plausible', orders it to stop violations |url=https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations#:~:text=Live%20Sessions-,ICJ%20finds%20genocide%20case%20against%20Israel%20%27plausible%27%2C%20orders%20it,Africa%20has%20brought%20against%20Israel. |work=[[NPR]] |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128232512/https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations |archive-date=28 January 2024}}</ref><ref name="Casciani">{{cite news |first=Dominic |last=Casciani |title=Israel-Gaza: What did the ICJ ruling really say? |url=https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |date=16 May 2024 |access-date=17 May 2024 |work=[[BBC]] |language=en-GB |archive-url=https://archive.today/20240517001958/https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |archive-date=17 May 2024}}</ref> Sud je također kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć u Gazi i da spriječi genocidna djela tokom [[ofanzive na Rafah]].<ref>{{Cite news |first=Dominic |last=Casciani |date=28 May 2024 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean? |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529173848/https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |archive-date=29 May 2024 }}</ref><ref>{{Cite news |first1=Federica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |first3=Maziar |last3=Motamedi |date=28 March 2024 |title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=2 April 2024 |archive-date=2 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |url-status=live}}</ref> Izraelska vlada je odbacila navode Južnoafričke Republike.<ref name="Casciani"/> Izraelske pristalice kažu da je optuživanje Izraela za genocid [[Antisemitizam|antisemitsko]],<ref name="NBC-2024-01-26">{{cite news |title='Not only false, it's outrageous': Netanyahu rejects Gaza genocide charges |url=https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |work=[[NBC News]] |date=26 January 2024 |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240130123637/https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |archive-date=30 January 2024}}</ref><ref>{{Cite news |last=Pollard |first=Stephen |date=10 May 2024 |title=No, Israel isn't committing genocide |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |access-date=16 October 2024 |work=[[The Daily Telegraph]] |language=en-GB |issn=0307-1235 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521025431/https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |archive-date=21 May 2024}}</ref> ali drugi tvrde da su optužbe za antisemitizam način da se zaštiti Izrael od takvih optužbi.<ref>{{Cite magazine |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=14 May 2024 |title=How Weaponizing Antisemitism Puts Jews at Risk |url=https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |access-date=16 October 2024 |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914221459/https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |archive-date=14 September 2024}}</ref><ref>{{Cite news |first=Jonathan |last=Cook |date=7 March 2024 |title=How the 'fight against antisemitism' became a shield for genocide |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |access-date=16 October 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240712165045/https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |archive-date=12 July 2024}}</ref> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|kolona-širina=30em}} === Izvori === {{refbegin|colwidth=30em}} * {{Cite magazine |last=Abraham |first=Yuval |date=3 April 2024 |title='Lavender': The AI machine directing Israel's bombing spree in Gaza |url=https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |access-date=29 October 2024 |magazine=[[+972 Magazine]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010022042/https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |archive-date=10 October 2024}} * {{cite web |last1=Albanese |first1=Francesca |title=Anatomy of a Genocide |url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session55/advance-versions/a-hrc-55-73-auv.pdf |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |date=25 March 2024}} * {{cite news |last1=Antonio |first1=Raymund |date=23 October 2023 |title=Civilians not a target: Envoy decries 'genocide' tag of Israel–Hamas war |work=[[Manila Bulletin]] |url=https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231101160309/https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |archive-date=1 November 2023 |quote=Israeli Ambassador to the Philippines Ilan Fluss rejected the notion that his country is committing genocide in Gaza City, where a two-week war has erupted ... their measures were targeting Hamas members, and they were 'taking all measures to avoid having civilians affected" by attacks. 'We are informing civilians even before attacks: keep away from Hamas' infrastructure and Hamas' facilities,' ... Hamas attacked Israel on Oct. 7, and killed at least 1,400 people, mostly civilians.}} * {{cite news |date=2 December 2023 |title=Israeli offensive shifts to crowded southern Gaza, driving up death toll despite evacuation orders |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |access-date=4 December 2023 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216054613/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |archive-date=16 December 2023 |ref={{sfnref|AP News|2023a}} }} * {{cite magazine |last=Assi |first=Seraj |date=20 February 2024 |title=Lula Is Right About Israel's Genocide in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240225230416/https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |archive-date=25 February 2024}} <!-- BBB --> * {{cite news |last=Bartov |first=Omer |date=10 November 2023 |title=Opinion {{!}} What I Believe as a Historian of Genocide |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |access-date=16 December 2023 |issn=0362-4331 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218055737/https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |archive-date=18 December 2023}} * {{cite web |last=Beaklini |first=Bruno Lima Rocha |date=25 October 2023 |title='War propaganda' - Brazil's media has abandoned journalistic standards over Gaza |url=http://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |access-date=25 December 2023 |website=[[Al Jazeera Media Network|Al Jazeera Media Institute]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104164637/https://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |archive-date=4 November 2023}} * {{cite news |last=Bishara |first=Marwan |author-link=Marwan Bishara |date=12 October 2023 |title=Israel is manufacturing a case for genocide |language=en-US |newspaper=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120213933/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |archive-date=20 November 2023}} * {{cite magazine |last=Burga |first=Solcyré |date=13 November 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |archive-date=25 November 2023}} <!-- CCC --> * {{cite news |title=Hundreds dead as war erupts after surprise Hamas attack catches Israel off guard |date=7 October 2023 |url=https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |agency=[[Associated Press]] |work=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110155357/https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|CBC|2023}} }} * {{cite news |last1=Chacar |first1=Henriette |date=10 November 2023 |title=Israel revises Hamas attack death toll to 'around 1,200' |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111012813/https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-date=11 November 2023}} * {{cite news |last=Conley |first=Julia |date=3 January 2024b |title=100+ Global Rights Groups Urge Support for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123613/https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |url-status=live}} * {{cite news |last=Corder |first=Mike |date=2 January 2024 |title=South Africa's genocide case against Israel sets up a high-stakes legal battle at the UN's top court |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |access-date=3 January 2024 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107013809/https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |archive-date=7 January 2024}} * {{cite journal |last1=Di-Capua |first1=Yoav |title=Genocidal Mirroring in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 June 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2361978 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite interview |last=Donoghue |first=Joan |subject-link=Joan Donoghue |interviewer=[[Stephen Sackur]] |title=Joan Donoghue – Former President of the International Court of Justice |work=[[HARDtalk]] |date=25 April 2024 |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001yplc |url-access=subscription |access-date=5 July 2024}} * {{cite news |last=Doucet |first=Lyse |date=9 March 2024 |title=Israel abused Gaza war detainees, UN report alleges |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313065404/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |archive-date=13 March 2024}} * {{cite journal |last1=El-Affendi |first1=Abdelwahab |title=The Futility of Genocide Studies After Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=18 January 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2305525 |doi-access=free}} * {{cite web |title=Nearly 25,000 Palestinians killed during 70-day Israeli genocide in Gaza |date=15 December 2023 |url=https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |publisher=[[Euro-Mediterranean Human Rights Monitor]] |access-date=25 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220142411/https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |archive-date=20 December 2023 |ref={{sfnref|Euro-Med Human Rights Monitor|2023}} }} * {{cite journal |last1=Fassin |first1=Didier |author-link=Didier Fassin |title=The Rhetoric of Denial: Contribution to an Archive of the Debate about Mass Violence in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2308941 |s2cid=}} * {{cite news |last1=Graham-Harrison |first1=Emma |last2=Kierszenbaum |first2=Quique |date=3 January 2024 |title=Israeli public figures accuse judiciary of ignoring incitement to genocide in Gaza |url=https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |access-date=6 January 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128043046/https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |archive-date=28 January 2024}} * {{cite news |last1=Hassan |first1=Fatima |last2=Manjra |first2=Shuaib |last3=London |first3=Leslie |date=14 February 2024 |title=Israel's unrelenting war on Gaza healthcare requires urgent action |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=21 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-url=https://web.archive.org/web/20240308170637/https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-date=8 March 2024 |url-status=live}} * {{cite web |publisher=[[Human Rights Watch]] |title=World Court to hear Genocide Case Against Israel |date=10 January 2024 |url=https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |access-date=10 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110151152/https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|Human Rights Watch|2024}} }} * {{cite journal |last1=Jamshidi |first1=Maryam |title=Genocide and Resistance in Palestine under Law's Shadow |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=6 May 2024 |pages=1–35 |doi=10.1080/14623528.2024.2348377 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite web |last=Jimoh |first=Abdullahi |date=4 January 2024 |title=Over 100 Global Organisations Rally for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |website=News Central TV |url=https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123615/https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |url-status=live}} * {{cite news |last=Johnson |first=Jake |date=18 October 2023 |title=800+ Legal Scholars Say Israel May Be Perpetrating 'Crime of Genocide' in Gaza |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122173930/https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |archive-date=22 November 2023}} * {{cite news |last=Jones |first=Owen |author-link=Owen Jones |date=13 January 2024 |title=The brutality and inhumanity of Israel's assault on Gaza is no surprise. It's just what was promised |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122060757/https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |archive-date=22 January 2024}} * {{cite journal |last1=Khan |first1=Mishal S. |last2=Tinua |first2=Alu Tacon |date=16 February 2024 |title=Israel–Palestine: dehumanisation and silencing |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10429 |pages=805–806 |doi=10.1016/S0140-6736(24)00043-6 |pmid=38373433 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link=Martin McKee |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=Salim Yusuf |title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext}} * {{cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |last3=Alkhaldi |first3=Celine |last4=Bashir |first4=Nada |last5=Khadder |first5=Kareem |date=6 November 2023 |title=Gaza workers expelled from Israel accuse Israeli authorities of abuse, including beatings |url=https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |access-date=2 February 2024 |work=[[WRAL-TV]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |archive-date=2 February 2024}} * {{cite journal |last1=Lederman |first1=Shmuel |title=Gaza as a Laboratory 2.0 |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=29 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2309706 |s2cid=}} * {{cite journal |last1=Levene |first1=Mark |author1-link=Mark Levene |title=Gaza 2023: Words Matter, Lives Matter More |journal=[[Journal of Genocide Research]] |eissn=1469-9494 |date=21 January 2024 |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2301866 |url=https://www.researchgate.net/publication/380792867 |archive-url=http://web.archive.org/web/20240704174612/https://www.researchgate.net/profile/Mark-Levene/publication/380792867_Gaza_2023_Words_Matter_Lives_Matter_More/links/664f1becbc86444c72f9e294/Gaza-2023-Words-Matter-Lives-Matter-More.pdf |archive-date=4 July 2024}} * {{cite news |last=Litvin |first=Yoav |date=21 December 2023 |title=The anatomy of Zionist genocide |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224052235/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |archive-date=24 February 2024}} * {{cite news |last1=Mackenzie |first1=James |last2=Lubell |first2=Maayan |date=29 October 2023 |title=Israel launches Gaza war's second phase with ground operation, Netanyahu says |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://archive.today/20231029040509/https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |archive-date=29 October 2023 |quote=Israel has tightened its blockade on and bombarded Gaza for three weeks after the Islamist group Hamas' Oct. 7 assault killed 1,400 Israelis ... Abbas ... said, 'Our people in the Gaza Strip are facing a war of genocide and massacres committed by the Israeli occupation forces in full view of the entire world.'}} * {{cite web |last1=Masarwa |first1=Lubna |last2=Osman |first2=Nadda |date=3 November 2023 |title=Palestinian workers from Gaza describe torture and abuse in Israeli detention |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |access-date=2 February 2024 |website=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |archive-date=2 February 2024}} * {{cite journal |last1=McDoom |first1=Omar Shahabudin |author1-link=Omar Shahabudin McDoom |title=Expert Commentary, the Israeli-Palestinian Conflict, and the Question of Genocide: Prosemitic Bias within a Scholarly Community? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=25 April 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2346403 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite web |title=Cuba apoya la demanda de Sudáfrica ante la Corte Internacional de Justicia contra el genocidio de Israel en Palestina |date=11 January 2024 |url=https://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Cuba)|Cuba Ministry of Foreign Affairs]] |language=es |trans-title=Cuba supports South Africa's lawsuit before the International Court of Justice against Israel's genocide in Palestine |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111181941/http://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |archive-date=11 January 2024 |ref={{sfnref|Cuban Ministry of Foreign Affairs|2024}} }} * {{cite news |last1=Narea |first1=Nicole |last2=Samuel |first2=Sigal |date=13 November 2023 |title=How to think through allegations of genocide in Gaza |work=[[Vox (website)|Vox]] |url=https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231124174721/https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |archive-date=24 November 2023 |url-status=live}} * {{cite news |last=Nichols |first=Michelle |date=11 October 2023 |title=Palestinian UN envoy accuses Israel of 'genocidal' campaign against Gaza |language=en-US |newspaper=[[Reuters News]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |access-date=13 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114095429/https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |archive-date=14 November 2023}} * {{cite magazine |last=Obermaier |first=Lena |date=23 October 2023 |title=Germany Is Complicit in Israel's War Crimes in Gaza |url=https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301181227/https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |archive-date=1 March 2024}} * {{wikicite |ref=ICJ-order-2024-01-26 |reference=[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240126-ord-01-00-en.pdf Order of 26 January 2024] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 26 January 2024), [https://archive.today/20240213034718/https://static01.nyt.com/newsgraphics/documenttools/e9d8337ab5ae1d92/72977573-full.pdf archived] from the original on 13 February 2024.}} * {{cite news |title=South Africa's ICJ Case Against Israel Backed by Over 1,000 Organizations |work=[[The Palestine Chronicle]] |date=10 January 2024 |url=https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |access-date=13 January 2024 |archive-date=12 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112210235/https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |url-status=live |ref={{sfnref|The Palestine Chronicle|2024b}} }} * {{cite news |last=Porras |first=Simón Rodríguez |date=25 October 2023 |title=Aimé Césaire reminds us why Western powers accept the genocide committed in Gaza |url=https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |work=[[The New Arab]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240117190839/https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |archive-date=17 January 2024}} * {{cite press release |date=20 October 2023<!-- date more signatures added --> |orig-date=Statement released 15 October 2023 |title=Public Statement: Scholars Warn of Potential Genocide in Gaza |url=https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231123124815/https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-date=23 November 2023 |publisher=Third World Approaches to International Law Review |url-status=live |access-date=2 July 2024 |ref={{harvid|"Public Statement: Scholars Warn"|2023}}}} * {{Cite web |last=Quigley |first=John |date=3 July 2024 |title=The Lancet and Genocide By "Slow Death" in Gaza |url=https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |access-date=13 July 2024 |website=Arab Center Washington DC |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240713161805/https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |archive-date=13 July 2024}} * {{cite journal |last=Qutami |first=Loubna |date=2023 |title=A Feminist Practice of Bearing Witness to Genocide |journal=[[Feminist Studies]] |volume=49 |number=2 |pages=531–533 |doi=10.1353/fem.2023.a915923 |s2cid=266441159}} * {{cite journal |last1=Samudzi |first1=Zoé |author-link=Zoé Samudzi |date=18 January 2024 |title="We are Fighting Nazis": Genocidal Fashionings of Gaza(ns) After 7 October |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2305524}} * {{cite news |last=Saric |first=Ivana |date=8 November 2024 |title=Nearly 70% of verified deaths in Gaza are women and children, UN report finds |url=https://www.axios.com/2024/11/08/un-report-70-gaza-dead |archive-url= |archive-date= |work=[[Axios (website)|Axios]]}} * {{cite journal |last=Sathar |first=M. A. |date=December 2023 |title=The war on Gaza. A test of our humanity |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=82–83 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1734 |doi-access=free}} * {{cite news |last1=Sawafta |first1=Ali |last2=Fick |first2=Maggie |date=7 December 2023 |title=How many Palestinians have died in Gaza? Death toll explained |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231212021332/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |archive-date=12 December 2023}} * {{cite news |last1=Scahill |first1=Jeremy |last2=Grim |first2=Ryan |title=Leaked NYT Gaza memo tells journalists to avoid words "genocide," "ethnic cleansing," and "occupied territory" |url=https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |access-date=16 April 2024 |work=[[The Intercept]] |date=15 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416131015/https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |archive-date=16 April 2024 |url-status=live}} * {{cite news |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=13 October 2023 |title=A Textbook Case of Genocide |language=en |publisher=[[Jewish Currents]] |url=https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |access-date=19 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093604/https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |archive-date=25 November 2023}} * {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |last2=Daniele |first2=Luigi |date=5 March 2024 |title=Gaza as Twilight of Israel Exceptionalism: Holocaust and Genocide Studies from Unprecedented Crisis to Unprecedented Change |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2325804 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=A World Without Civilians |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=24 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2306714 |s2cid= |ref=Semerdjian2024a}} * {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=Gazafication and Genocide by Attrition in Artsakh/Nagorno Karabakh and the Occupied Palestinian Territories |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 July 2024 |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2377871 |ref=Semerdjian2024b}} * {{cite news |last1=Shamim |first1=Sarah |date=11 January 2024 |title=Which countries back South Africa's genocide case against Israel at ICJ? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |access-date=12 January 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126071244/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |archive-date=26 January 2024}} * {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author-link=Martin Shaw (sociologist) |title=Inescapably Genocidal |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=3 January 2024 |pages=1–5 |doi=10.1080/14623528.2023.2300555 |s2cid=266778978}} * {{cite news |last1=Smith |first1=Mitch |last2=McCarthy |first2=Lauren |last3=Londoño |first3=Ernesto |last4=Jordan |first4=Miriam |date=12 October 2023 |title=Palestinian Americans, Dismayed by Violence, Say Historical Context Is Being Overlooked |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112091142/http://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |archive-date=12 November 2023 |issn=0190-8286}} * {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=December 2023 |title=Gaza and international law: The global obligation to protect life and health |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=80–81 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1764 |doi-access=free}} * {{cite news |last1=Speakman Cordall |first1=Simon |last2=Pedrosa |first2=Veronica |date=13 March 2024 |title=Not just the UNRWA report: Countless accounts of Israeli torture in Gaza |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314115752/https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |archive-date=14 March 2024}} * {{cite news |last=Stacey |first=Diego |date=4 November 2023 |title=Pedro Arrojo, UN Special Rapporteur: 'The Gaza war is heading towards genocide' |publisher=[[El País]] |url=https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108133528/https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-date=8 November 2023}} * {{cite journal |last1=Sultany |first1=Nimer |author-link=Nimer Sultany |title=A Threshold Crossed: On Genocidal Intent and the Duty to Prevent Genocide in Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=9 May 2024 |pages=1–26 |doi=10.1080/14623528.2024.2351261 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Tanielian |first1=Melanie S. |title=The Silent Slow Killer of Famine: Humanitarian Management and Permanent Security |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2310866 |s2cid=}} * {{cite news |last1=Thomas |first1=Merlyn |date=21 December 2023 |title=Israel Gaza: What Gaza's death toll says about the war |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |access-date=25 December 2023 |work=[[BBC News]] |publisher=BBC Verify |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224231727/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |archive-date=24 December 2023}} * {{cite book |last1=Traverso |first1=Enzo |author-link=Enzo Traverso |year=2024 |title=Gaza Faces History |url=https://books.google.com/books?id=7-8PEQAAQBAJ |isbn=978-1-63542-555-0 |publisher=Other Press}} * {{cite journal |last1=Üngör |first1=Uğur Ümit |author-link=Uğur Ümit Üngör |title=Screaming, Silence, and Mass Violence in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=26 January 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2309709 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite report |author1=International human rights clinic, [[Boston University School of Law]] |author2=International human rights clinic, [[Cornell Law School]] |author3=Centre for human rights, [[University of Pretoria]] |author4=Lowenstein human rights project, [[Yale Law School]] |title=Genocide in Gaza: Analysis of international law and its application to Israel's military actions since October 7, 2023 |url=https://www.humanrightsnetwork.org/s/Genocide-in-Gaza-Final-version-051524.pdf |date=15 May 2024 |publisher=University Network for Human Rights |archive-url=https://archive.today/20240518202328/https://static1.squarespace.com/static/5b3538249d5abb21360e858f/t/66475850eceb152a52fd55fe/1715951696844/Genocide+in+Gaza+-+Final+version+051524.pdf |archive-date=18 May 2024 |url-status=live |ref={{sfnref|UNHR|2024}}}} * {{cite journal |last1=Wells |first1=Karen |last2=Cortés-Morales |first2=Susana |last3=Esson |first3=James |last4=Horgan |first4=Deirdre |last5=Nxumalo |first5=Fikile |last6=Phoenix |first6=Ann |last7=Rautio |first7=Paulina |last8=Rosen |first8=Rachel |date=20 February 2024 |title=Israel's war on Gaza and the violation of children's rights |journal=Children's Geographies |volume=22 |issue=2 |pages=197–200 |doi=10.1080/14733285.2024.2316752 |doi-access=free}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite journal |last1=Abdo |first1=Nahla |title=Israel's settler colonialism and the genocide in Gaza: Alternatives |journal=[[Studies in Political Economy]] |date=2024 |volume=105 |issue=1 |pages=94–106 |doi=10.1080/07078552.2024.2325298}} * {{cite journal |last1=Agha |first1=Zena |last2=Esson |first2=James |last3=Griffiths |first3=Mark |last4=Joronen |first4=Mikko |date=5 February 2024 |title=Gaza: A decolonial geography |journal=[[Transactions of the Institute of British Geographers]] |volume=49 |number=2 |page=e12675 |doi=10.1111/tran.12675 |bibcode=2024TrIBG..49E2675A}} * {{cite journal |last=Alexander |first=Atul |date=22 February 2024 |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide in the Gaza Strip (South Africa v. Israel) at the International Court of Justice |journal=[[Chinese Journal of International Law]] |volume=23 |number=1 |pages=185–190 |doi=10.1093/chinesejil/jmae004}} * {{cite magazine |last=Audeh |first=Ida |date=March–April 2024 |title=Solidarity During a Time of Genocide: Why Gaza Matters |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=8–10 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/solidarity-during-a-time-of-genocide-why-gaza-matters.html}} * {{cite journal |last1=Ferguson |first1=Rob |date=19 December 2023 |title=Israel's roadmap to genocide |journal=[[International Socialism]] |number=181 |url=https://isj.org.uk/roadmap-to-genocide/}} * {{cite journal |date=January–February 2024 |title=Genocide in Gaza: The Ongoing Nakba |journal=Al-Muntaqa: New Perspectives on Arab Studies |volume=7 |number=1 |publisher=[[Arab Center for Research and Policy Studies]] |jstor=e48516260}} * {{cite journal |last1=Gostin |first1=Lawrence O. |last2=Goodwin |first2=Michael B. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict—Reply |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1330 |doi=10.1001/jama.2024.4426 |pmid=38477944}} * {{cite journal |last=Kels |first=Charles G. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1329 |doi=10.1001/jama.2024.4432 |pmid=38477929}} * {{cite journal |last=Lloyd |first=Genevieve |author-link=Genevieve Lloyd |date=20 February 2024 |title=Seeing Gaza: Objectivity and Emotion |journal=[[Bioethical Inquiry]] |pages= |doi=10.1007/s11673-024-10362-y |doi-access=free |pmid=38777968}} * {{cite journal |last1=Manduca |first1=Paolo |last2=Rothchild |first2=Alice |last3=Meyers |first3=Alan |date=18 January 2024 |title=On the duty to protect the people of Gaza: how the collapse of the hospital health care system has reinforced genocidal intent |journal=Journal of Public Health and Emergency |volume=8 |page=20 |doi=10.21037/jphe-24-11 |doi-access=free |url=https://jphe.amegroups.org/article/view/9883/pdf}} * {{cite journal |last=Moses |first=Jeremy |date=16 February 2024 |title=Gaza and the Political and Moral Failure of the Responsibility to Protect |journal=[[Journal of Intervention and Statebuilding]] |volume=18 |issue=2 |pages=211–215 |doi=10.1080/17502977.2024.2304987 |doi-access=free}} * {{cite journal |last=Nagarajan |first=Nithya |date=10 April 2024 |title=Intervention – On Solidarity: Responses of European Labor to the Gaza Genocide |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/04/10/on-solidarity/}} * {{cite magazine |last=Safi |first=Shahd |date=January–February 2024 |title=Life During a Genocide in Gaza |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=20–21 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/life-during-a-genocide-in-gaza.html}} * {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=May 2024 |title=The anatomy of a genocide – a watershed moment as international law and our common humanity hangs by a thread |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=17 |number=2 |page=e2218 |doi=10.7196/SAJBL.2024.v17i2.2218 |doi-access=free}} * {{cite magazine |last=Sprusansky |first=Dale |date=January–February 2024 |title=Holocaust Scholars Say Israel is Committing Genocide |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |page=52 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/holocaust-scholars-say-israel-is-committing-genocide.html}} * {{cite journal |last=Stein |first=Rebecca L. |date=22 March 2024 |title=Intervention – Vanishing Acts: How the Israeli Media Manages Gaza |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/03/22/vanishing-acts/}} * {{cite journal |last1=Wispelwey |first1=Bram |last2=Mills |first2=David |last3=Asi |first3=Yara M. |last4=Hammoudeh |first4=Weeam |last5=Kunichoff |first5=Dennis |last6=Ahmed |first6=A. Kayum |date=16 May 2024 |title=Civilian mortality and damage to medical facilities in Gaza |journal=[[BMJ]] |volume=9 |issue=5 |page=e014756 |doi=10.1136/bmjgh-2023-014756 |pmid=38760024 |pmc=11103200}} * Roundtable ''Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory and The Question of Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last1=Aharon |first1=Eldad Ben |date=27 September 2024 |title=Israel's Foreign Policy and the Nagorno-Karabakh Conflict: A Reflection on Regional Security and Diplomacy |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–23 |doi=10.1080/14623528.2024.2406100 |s2cid= |doi-access=free}} * Roundtable ''Gaza: International Humanitarian Law and Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last1=Ben-Naftali|first1=Orna |last2=Diamond |first2=Eitan |last3=Shofty |first3=Aner |date=25 October 2024 |title=Esprit de Corpse: Genocide in the Shadowland of Gaza? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2418670 |s2cid= |doi-access=free}} * Roundtable ''Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last=Boisen |first=Camilla |date=26 September 2024 |title=Israel's Punitive War on Palestinians in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2406098 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last=Goldberg |first=Amos |author-link=Amos Goldberg |date=15 October 2024 |title=The Problematic Return of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2413175 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last=Lapidot |first=Elad |date=7 August 2024 |title=Logos and Extermination |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2387898 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last1=Mhajne |first1=Anwar |title=Understanding Sexual Violence Debates Since 7 October: Weaponization and Denial |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=30 May 2024 |pages=1–19 |doi=10.1080/14623528.2024.2359851 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last1=Whyte |first1=Jessica |title=A "Tragic Humanitarian Crisis": Israel's Weaponization of Starvation and the Question of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 April 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2339637 |s2cid= |doi-access=free}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{cite web |date=12 December 2023 |title=Panel diskusija UN-a: Rat u Gazi 2023.: odgovornost za sprječavanje genocida |url=https://webtv.un.org/en/asset/k1v/k1vpr1yczg |publisher=[[Ujedinjene nacije]]}} [[Kategorija:Pojas Gaze]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Izrael-Hamas]] [[Kategorija:2023. u Gazi]] [[Kategorija:2024. u Gazi]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] gcxkzkd21l2gharvr5kmzxdjj1orclz 3668478 3668474 2024-11-22T08:22:51Z Panasko 146730 3668478 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Genocid u Gazi | slika = Fars Photo of Casualties in Gaza Strip during 2023 War 03.jpg | opis_slike = Palestinci sa vrećama za tijelo, Pojas Gaze, oktobar 2023. | lokacija = [[Pojas Gaze]] | meta = [[Palestinci]] | koordinate = | datum = | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Genocid]], [[kolektivno kažnjavanje]], [[masovna ubistva]], [[etničko čišćenje]], [[prisilno raseljavanje]], [[bombardovanje]], [[ciljana ubistva]], [[izgladnjivanje kao metoda rata]], [[mučenje]], [[silovanje]] | mrtvih = {{bulleted list| |Najmanje 42.718 ubijenih{{efn|name=gazamoh|Per the [[Gaza Health Ministry]] and Government Information Office,<ref name="Death-number"/> which has previously been deemed reliable by prominent and independent organisations.<ref>{{cite news |last=Prothero |first=Mitchell |date=25 January 2024 |title=Israeli Intelligence Has Deemed Hamas-Run Health Ministry's Death Toll Figures Generally Accurate |url=https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |work=[[Vice News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240303132219/https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |archive-date=3 March 2024}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Huynh |first1=Benjamin Q. |last2=Chin |first2=Elizabeth T. |last3=Spiegel |first3=Paul B. |date=6 December 2023 |title=No evidence of inflated mortality reporting from the Gaza Ministry of Health |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10421 |pages=23–24 |doi=10.1016/S0140-6736(23)02713-7 |pmid=38070526}}</ref> In the same period at least 700 Palestinians have been killed in the [[West Bank]].<ref>{{cite news |last1=Siddiqui |first1=Usaid |last2=Najjar |first2=Farah |date=20 September 2024 |title=Israel's war on Gaza updates: 'Netanyahu knows Americans can't stop him' - Here's what happened today |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921134541/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |archive-date=21 September 2024}}</ref>}} |Procjenjenio 62.000 mrtvih od gladi<ref name="MotherJonesTotalDeaths">{{cite news |url=https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |title=Report: In One Year, More Than 100,000 Deaths in Gaza—Aided by $17.9 Billion From the US |last=Hurwitz |first=Sophie |date=8 October 2024 |work=[[Mother Jones (magazine)|Mother Jones]] |access-date=17 October 2024 |quote=Brown University's Costs of War Project calculated "the money that's spent on war, and the toll on human lives" after a year of war in Gaza. The numbers are staggering. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010053644/https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |archive-date=10 October 2024}}</ref><ref name="WatsonInstituteEstimatedDeaths">{{cite web |url=https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |title=The Human Toll: Indirect Deaths from War in Gaza and the West Bank, October 7, 2023 Forward |last=Stamatopoulou-Robbins |first=Sophia |date=7 October 2024 |publisher=[[Watson Institute for International and Public Affairs]], [[Brown University]] |access-date=17 October 2024 |quote=In addition to killing people directly through traumatic injuries, wars cause "indirect deaths" by destroying, damaging, or causing deterioration of economic, social, psychological and health conditions. Most expansively, this report describes the causal pathways that can be expected to lead to far larger numbers of indirect deaths. These deaths result from diseases and other population-level health effects that stem from war's destruction of public infrastructure and livelihood sources, reduced access to water and sanitation, environmental damage, and other such factors. This report builds on a foundation of previous Costs of War research for its framework and methodology in covering the most significant chains of impact, or causal pathways, to indirect war deaths in Gaza and the West Bank. Unlike in combat, these deaths do not necessarily occur immediately or in the close aftermath of the battles which many observers focus on. While it will take years to assess the full extent of these population-level health effects, they will inevitably lead to far higher numbers of deaths than direct violence. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007200714/https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |archive-date=7 October 2024}}</ref><ref name="GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths">{{cite web |url=https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |title=Appendix to letter of October 2, 2024 re: American physicians observations from the Gaza Strip since October 7, 2023 |author=<!--Not stated--> |date=2 October 2024 |website=gazahealthcareletters.org |publisher=Gaza Healthcare Letters |access-date=17 October 2024 |quote=These are the most conservative estimates of the death toll that can be made with the given available data as of September 30, 2024. It is highly likely that the real number of deaths in Gaza from this conflict is far higher than this most conservative estimate. Without an immediate ceasefire the death toll will only continue to mount, especially among young children. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007173405/https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |archive-date=7 October 2024}}</ref> |Najmanje 5.000 mrtvih zbog nedostatka pristupa njezi za hronične bolesti<ref name="MotherJonesTotalDeaths"/><ref name="WatsonInstituteEstimatedDeaths"/><ref name="GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths"/> |Procjena da je više od 10.000 umrlih pod ruševinama<ref name="10,000">{{cite web |title=10,000 people feared buried under the rubble in Gaza |url=https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |date=3 May 2024 |website=[[Palestine and the United Nations|United Nations in Palestine]] |access-date=5 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240505021224/https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |archive-date=5 May 2024}}</ref> |Indirektne smrti{{efn|In addition to direct deaths, armed conflicts result in indirect deaths "attributable to the conflict". Mortality due to indirect deaths could be due to a variety of causes, such as infectious diseases.<ref>{{citation |doi=10.1093/pubmed/fdz095 |title=Armed conflict and public health: Into the 21st century |date=2020 |last1=Garry |first1=S. |last2=Checchi |first2=F. |journal=[[Journal of Public Health]] |volume=42 |issue=3 |pages=e287–e298 |pmid=31822891}}</ref>}} vjerovatno nekoliko puta veći od onih koji su ubijeni nasiljem{{efn|Using methods described in ''The Lancet'', [[Devi Sridhar]], the chair of global health at the [[University of Edinburgh]], wrote in a September 2024 editorial that "the total deaths since the conflict began would be estimated at about 335,500 in total".<ref>{{cite news |last1=Sridhar |first1=Devi |title=Scientists are closing in on the true, horrifying scale of death and disease in Gaza |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/article/2024/sep/05/scientists-death-disease-gaza-polio-vaccinations-israel |work=[[The Guardian]] |date=5 September 2024 |access-date=13 September 2024}}</ref>}}{{sfn|Khatib|McKee|Yusuf|2024|p=237}}}} | ranjenih = Najmanje 100.282<ref name="Death-number">{{cite web |date=22 October 2024 |title=Reported impact snapshot {{!}} Gaza Strip, 22 October 2024 at 15:00 |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |work=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] |archive-url=https://archive.today/20241102155652/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |archive-date=2 November 2024}}</ref><ref>{{cite news |url=https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |work=[[CNN]] |title=More than 100,000 Palestinians have been injured in Gaza since last October, according to health ministry |date=22 October 2024 |first1=Kareem |last1=Khadder |first2=Sanna Noor |last2=Haq |archive-url=https://archive.today/20241102155735/https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |archive-date=2 November 2024}}</ref> | žrtve = * Oštećenje ili uništenje približno 80% kuća i 50% zgrada u Gazi{{sfn|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}<ref>{{cite news |last1=Malsin |first1=Jared |date=30 December 2023 |title=The Ruined Landscape of Gaza After Nearly Three Months of Bombing |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |work=[[The Wall Street Journal]] |access-date=4 January 2024 |archive-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104000648/https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |url-status=live}}</ref>{{efn|The destruction includes:<ref>{{cite news |first1=Tamila |last1=Varshalomidze |first2=Maziar |last2=Motamedi |title=Netanyahu criticises Israel's allies for 'short memory' |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=17 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |access-date=17 March 2024 |archive-date=17 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317121442/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |title=UNOSAT Gaza Strip Comprehensive Damage Assessment-January 2024 |website=[[ReliefWeb]] |date=1 February 2024 |access-date=21 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240210004011/https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |archive-date=10 February 2024 |url-status=live}}</ref><br/>{{bulleted list|at least 360,000 homes|392 educational facilities|267 places of worship|17 hospitals are partially functional|83% of groundwater wells are not operational}}}} * 20% stanovništva suočava se sa "katastrofalnim nivoom akutne nesigurnosti hrane" koji uključuje "ekstremni nedostatak hrane, gladovanje i iscrpljenost"<ref>{{cite news |last=Burke |first=Jason |date=24 June 2024 |title=One in five households in Gaza go whole days without food, draft UN report says |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240706152623/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |archive-date=6 July 2024}}</ref> * 1.900.000+ interno raseljenih lica<ref name="HRW-Starvation">{{cite web |title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza |url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |publisher=[[Human Rights Watch]] |date=18 December 2023 |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110222554/https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |archive-date=10 January 2024}}</ref><ref>{{harvnb|Sathar|2023}}; {{harvnb|Qutami|2023|p=532}}; {{harvnb|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}</ref> | počinitelji = [[Izraelske odbrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = Izrael * [[Benjamin Netanyahu]] i[[Izraelski ratni kabinet]] te [[Izraelska vlada]] * [[Izraelske odbrambene snage]], po vodstvom [[Israel Katz]] i [[Yoav Gallant]] * [[Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Izrael)|Izraelsko Ministarstvo nacionalne sigurnosti]], pod vodstvom [[Itamar Ben-Gvir]] '''Saučesništvo''' *[[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pod vodstvom [[Joe Biden]]a *[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], pod vodstvom [[Rishi Sunak|Sunak]] i ministarstvom [[Keir Starmer|Keira Starmera]] *[[Njemačka]], pod vodstvom [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] *[[Australija]], pod vodstvom [[Anthony Albanese|Anthonyja Albanesea]] | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} Eksperti, vlade, agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i nevladine organizacije optužile su [[Izrael]] da je izvršio [[genocid]] nad [[Palestinci|palestinskim narodom]] tokom svoje invazije i bombardiranja [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]] u [[Rat Izraela i Hamasa|ratu između Izraela i Hamasa]].<ref name="ohchr">{{cite web |author=<!--Not stated--> |date=16 November 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-date=24 December 2023 |access-date=22 December 2023 |website=[[OHCHR]] |quote=Grave violations committed by Israel against Palestinians in the aftermath of 7 October, particularly in Gaza, point to a genocide in the making, UN experts said today. They illustrated evidence of increasing genocidal incitement, overt intent to "destroy the Palestinian people under occupation", loud calls for a 'second Nakba' in Gaza and the rest of the occupied Palestinian territory, and the use of powerful weaponry with inherently indiscriminate impacts, resulting in a colossal death toll and destruction of life-sustaining infrastructure.}}</ref><ref>{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Corder|2024}}; {{harvnb|Quigley|2024}}</ref> Različiti posmatrači, uključujući [[Specijalni komitet za istraživanje izraelskih praksi koje utječu na ljudska prava palestinskog naroda|Specijalni komitet UN-a]] za istraživanje izraelske prakse i [[Francesca Albanese]] (specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda),<ref name="Albanese_anatomy_of_a_genocide">{{cite Q|Q125152282|url-status=live}}</ref> citirali su izjave visokih izraelskih zvaničnika koje bi mogle ukazivati ​​na "namjeru da se uništi" (u cijelosti ili djelomično) stanovništvo Gaze , neophodan uslov da se ispuni zakonski prag genocida.<ref name="ohchr"/><ref>{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Soni|2023|p=81}}</ref><ref name="StateCrime">{{cite web |publisher=[[International State Crime Initiative]] |title=International Expert Statement on Israeli State Crime |website=statecrime.org |url=http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106140101/http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |archive-date=6 January 2024 |url-status=live}}</ref> Većina bliskoistočnih naučnika sa sjedištem u SAD-u vjeruje da su izraelske akcije u Gazi imale za cilj da je učine nenastanjivom za Palestince, a 75% njih kaže da izraelske akcije u Gazi predstavljaju ili genocid ili "velike ratne zločine slične genocidu".<ref name="Brookings">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |title=Gloom about the 'day after' the Gaza war pervasive among Mideast scholars |last1=Lynch |first1=Marc |last2=Telhami |first2=Shibley |date=20 June 2024 |publisher=[[Brookings Institution|Brookings]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215734/https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |archive-date=26 June 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |title=2021 Middle East Scholar Barometer #7 (May 23-June 6, 2024) |author=<!--Not stated--> |publisher=[[University of Maryland]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215735/https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |archive-date=26 June 2024}}</ref> U junu 2024. [[Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Ured UN-a za ljudska prava]] osudio je prijavljeno ubistvo 500 zdravstvenih radnika.<ref>{{Cite web |date=25 June 2024 |title=UN Human Rights Office - OPT: Statement on the killing and arbitrary detention of health workers in Gaza - occupied Palestinian territory |url=https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |access-date=10 July 2024 |website=[[ReliefWeb]] |language=en |archive-url=https://archive.today/20240710130330/https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |archive-date=10 July 2024}}</ref> U augustu 2024. samo je 17 od 36 bolnica u Gazi bilo djelimično funkcionalno;<ref name="unocha2808">{{cite web |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |title=Reported impact snapshot &#124; Gaza Strip, 28 August 2024 at 15:00 |website=[[OCHA]] |date=28 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240904132506/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |archive-date=4 September 2024}}</ref> 84% zdravstvenih centara u regiji je uništeno ili su pretrpjela oštećenje.<ref>{{cite news |last1=Neuman |first1=Scott |last2=Baba |first2=Anas |last3=Wood |first3=Daniel |title=In Gaza, months of war have left Palestinians with barely the necessities to survive |url=https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |work=[[NPR]] |date=1 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170339/https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |archive-date=22 August 2024}}</ref> Nametnuta izraelska blokada uveliko je doprinijela gladovanju i prijetnji gladi u Pojasu Gaze, dok su [[Izraelske odbrambene snage|izraelske snage]] spriječile da humanitarne zalihe dođu do palestinskog stanovništva, blokirajući ili napadajući [[Humanitarni konvoj|humanitarne konvoje]]. Na početku sukoba, Izrael je prekinuo opskrbu [[Voda|vodom]] i [[Struja|strujom]] Pojasa Gaze. Izrael je također uništio brojne kulturno značajne zgrade, uključujući 13 [[biblioteka]],<ref>{{cite news |last1=El Chamaa |first1=Mohamad |title=Gazans mourn loss of their libraries: Cultural beacons and communal spaces |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |work=[[The Washington Post]] |date=1 December 2023 |archive-url=https://archive.today/20231130192807/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |archive-date=30 November 2023}}</ref><ref>{{cite news |first1=Laila Hussein |last1=Moutafa |title=Opinion: When libraries like Gaza's are destroyed, what's lost is far more than books |url=https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |work=[[Los Angeles Times]] |date=12 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808195337/https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |archive-date=8 August 2024}}</ref> svih 12 univerziteta u Gazi i 80% njenih škola,<ref>{{cite web |title=UN experts deeply concerned over 'scholasticide' in Gaza |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |publisher=[[United Nations]] |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240418145510/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |archive-date=18 April 2024 |date=18 April 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Stack |first1=Liam |last2=Shbair |first2=Bilal |title=With Schools in Ruins, Education in Gaza Will Be Hobbled for Years |url=https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |work=[[New York Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715234037/https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |archive-date=15 July 2024 |date=6 May 2024 |url-status=live}}</ref> desetine [[džamija]], tri [[Crkva|crkve]] i dva [[Muzej|muzeja]].<ref>{{cite news |title=In Gaza, Palestinians hold Ramadan prayers by ruins of mosque |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |work=[[Reuters]] |date=15 March 2024 |archive-url=https://archive.today/20240818091417/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |archive-date=18 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |last1=Kansara |first1=Reha |last2=Nour |first2=Ahmed |title=Israel-Gaza war: Counting the destruction of religious sites |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |work=[[BBC News]] |date=29 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814180602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |archive-date=14 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |first=Indlieb Farazi |last=Saber |title=A 'cultural genocide': Which of Gaza's heritage sites have been destroyed? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=14 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240813215702/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |archive-date=13 August 2024}}</ref> Do sredine augusta 2024, nakon devet mjeseci napada, izraelska vojna akcija dovela je do preko 40.000 potvrđenih smrtnih slučajeva Palestinaca – 1 od svakih 59 ljudi u Gazi – u prosjeku 148 smrtnih slučajeva dnevno. Većina žrtava su civili,<ref>{{cite news |last=Schwarz |first=Franziska |url=https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |title="Düsterer Meilenstein": UN benennt Zahl der täglichen Toten im Gazastreifen |language=de |trans-title="Gloomy milestone": UN names number of daily deaths in the Gaza Strip |work=[[Frankfurter Rundschau]] |date=16 August 2024 |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823051453/https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |archive-date=23 August 2024}}</ref><ref name="Tantesh & Graham-Harrison">{{cite news |last1=Tantesh |first1=Malak A. |last2=Graham-Harrison |first2=Emma |date=15 August 2024 |title=Gaza rubble likely to conceal untold horrors to swell 40,000 death toll |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |work=[[The Guardian]] |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170140/https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |archive-date=22 August 2024}}</ref> od kojih su najmanje 50% žene i djeca,<ref name="Spagat-May">{{Cite web |last=Spagat |first=Mike |date=28 May 2024 |title=Gaza Ministry of Health releases detailed new casualty data amidst confusion of UN's death numbers in Gaza |url=https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |access-date=10 July 2024 |website=Action On Armed Violence |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240710190121/https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |archive-date=10 July 2024}}</ref><ref>{{cite news |last=Graham-Harrison |first=Emma |date=25 February 2024 |title=Gaza death toll set to pass 30,000, as Israel prepares assault on Rafah |url=https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227025505/https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-date=27 February 2024 |work=[[The Guardian]]}}</ref> i više od 100 novinara.<ref>{{cite web |date=22 June 2024 |title=Journalist casualties in the Israel-Gaza war |url=https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709035555/https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |archive-date=9 July 2024 |access-date=22 June 2024 |website=[[Committee to Protect Journalists]] |language=en-US}}</ref><ref>{{cite news |first1=Christo |last1=Buschek |first2=Maria |last2=Christoph |first3=Muriel |last3=Kalisch |first4=Dajana |last4=Kollig |first5=Frederik |last5=Obermaier |first6=Maria |last6=Retter |title=(S+) The Gaza Project: Sie berichten aus der Todeszone – viele kostet das ihr Leben |language=de |trans-title=(S+) The Gaza Project: They report from the death zone – many lose their lives |work=[[Der Spiegel]] |date=25 June 2024 |issn=2195-1349 |url=https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726062632/https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |archive-date=26 July 2024}}</ref><ref>{{cite news |date=21 December 2023 |title=Gaza war 'most dangerous ever' for journalists, says rights group |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231222091121/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-date=22 December 2023 |work=[[Reuters]]}}</ref> Smatra se da je još hiljade mrtvih tijela pod ruševinama uništenih zgrada.<ref name="Tantesh & Graham-Harrison"/><ref>{{cite news |last1=Massoud |first1=Bassam |last2=Fick |first2=Maggie |date=23 December 2023 |title=Gaza death toll: why counting the dead has become a daily struggle |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213315/https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-date=14 January 2024 |work=[[Reuters]]}}</ref> Vlada [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] pokrenula je postupak, [[Tužba Južnoafričke republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička Republika protiv Izraela]], na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ), navodeći kršenje [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]].<ref name="ICJ-2023-12-29">[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf Application Instituting Proceedings] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 29 December 2023), [https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 archived] from the original on 5 January 2024.</ref> U početnoj presudi, ICJ je smatrao da Južnoafrička Republika ima pravo da pokrene svoj slučaj protiv [[Izrael|Izraela]], dok je Palestincima priznato da imaju "uvjerljivo pravo da budu zaštićeni od genocida"<ref name="Donoghue">{{harvnb|Donoghue|2024|loc=5:10}} ("The court decided that the Palestinians had a plausible right to be protected from genocide, and that South Africa had the right to present that claim in the court."); [[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]], ¶ 54 ("In the Court's view, the facts and circumstances mentioned above are sufficient to conclude that at least some of the rights claimed by South Africa and for which it is seeking protection are plausible. This is the case with respect to the right of the Palestinians in Gaza to be protected from acts of genocide and related prohibited acts identified in Article III, and the right of South Africa to seek Israel's compliance with the latter's obligations under the Convention.").</ref> koji se suočava sa stvarnim rizikom od nepopravljive štete. Sud je naložio Izraelu da poštuje svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu poduzimajući sve mjere koje su u njegovoj moći da spriječi počinjenje djela genocida, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da omogući osnovne humanitarne usluge u Gazi.<ref name="ICJruling">[[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]].</ref><ref>{{cite news |last1=Simon |first1=Scott |last2=Peralta |first2=Eyder |date=27 January 2024 |title=ICJ finds genocide case against Israel 'plausible', orders it to stop violations |url=https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations#:~:text=Live%20Sessions-,ICJ%20finds%20genocide%20case%20against%20Israel%20%27plausible%27%2C%20orders%20it,Africa%20has%20brought%20against%20Israel. |work=[[NPR]] |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128232512/https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations |archive-date=28 January 2024}}</ref><ref name="Casciani">{{cite news |first=Dominic |last=Casciani |title=Israel-Gaza: What did the ICJ ruling really say? |url=https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |date=16 May 2024 |access-date=17 May 2024 |work=[[BBC]] |language=en-GB |archive-url=https://archive.today/20240517001958/https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |archive-date=17 May 2024}}</ref> Sud je također kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć u Gazi i da spriječi genocidna djela tokom [[ofanzive na Rafah]].<ref>{{Cite news |first=Dominic |last=Casciani |date=28 May 2024 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean? |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529173848/https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |archive-date=29 May 2024 }}</ref><ref>{{Cite news |first1=Federica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |first3=Maziar |last3=Motamedi |date=28 March 2024 |title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=2 April 2024 |archive-date=2 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |url-status=live}}</ref> Izraelska vlada je odbacila navode Južnoafričke Republike.<ref name="Casciani"/> Izraelske pristalice kažu da je optuživanje Izraela za genocid [[Antisemitizam|antisemitsko]],<ref name="NBC-2024-01-26">{{cite news |title='Not only false, it's outrageous': Netanyahu rejects Gaza genocide charges |url=https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |work=[[NBC News]] |date=26 January 2024 |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240130123637/https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |archive-date=30 January 2024}}</ref><ref>{{Cite news |last=Pollard |first=Stephen |date=10 May 2024 |title=No, Israel isn't committing genocide |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |access-date=16 October 2024 |work=[[The Daily Telegraph]] |language=en-GB |issn=0307-1235 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521025431/https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |archive-date=21 May 2024}}</ref> ali drugi tvrde da su optužbe za antisemitizam način da se zaštiti Izrael od takvih optužbi.<ref>{{Cite magazine |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=14 May 2024 |title=How Weaponizing Antisemitism Puts Jews at Risk |url=https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |access-date=16 October 2024 |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914221459/https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |archive-date=14 September 2024}}</ref><ref>{{Cite news |first=Jonathan |last=Cook |date=7 March 2024 |title=How the 'fight against antisemitism' became a shield for genocide |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |access-date=16 October 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240712165045/https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |archive-date=12 July 2024}}</ref> == Pozadina == [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] doveo je do uspostavljanja Izraela u većini onoga što je bila [[Mandatna Palestina]], s izuzetkom dvije odvojene teritorije koje su postale poznate kao [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]], koje su držali [[Jordan]] i [[Egipat]]. Nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967, Izrael je okupirao palestinske teritorije Zapadne obale i pojasa Gaze.<ref name="El Deeb-2023">{{cite news |last=El Deeb |first=Sarah |date=9 October 2023 |title=What is Hamas? The group that rules the Gaza Strip has fought several rounds of war with Israel |url=https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |access-date=5 December 2023 |work=[[Associated Press]] |archive-date=23 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023140259/https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |url-status=live}}</ref> U narednom periodu došlo je do dva narodna ustanka Palestinaca protiv izraelske okupacije; [[Prva intifada|Prva]] i [[Druga Intifada]], 1987. i 2000.<ref>{{cite encyclopedia |chapter=Intifada |title=Encyclopedia Britannica |title-link=Encyclopædia Britannica|chapter-url=https://www.britannica.com/topic/intifada |access-date=16 November 2023 |date=23 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114071751/https://www.britannica.com/topic/intifada |archive-date=14 November 2023 |url-status=live}}</ref> Potonji je okončan [[Izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze|jednostranim povlačenjem Izraela iz Gaze]] 2005.<ref>{{cite journal |date=13 October 2023 |title=Frequently asked questions on ICRC's work in Israel and the occupied territories |url=https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |url-status=live |journal=[[International Committee of the Red Cross]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029201111/https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |archive-date=29 October 2023 |access-date=30 October 2023 |ref={{sfnref|International Committee of the Red Cross|2023}}}}</ref><ref>{{cite news |date=9 October 2023 |title=Gaza Strip explained: Who controls it and what to know |work=[[NBC News]] |url=https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |url-status=live |access-date=30 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231031095143/https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |archive-date=31 October 2023}}</ref> Od 2007. Pojasom Gaze upravlja [[Hamas]], islamistička militantna grupa, dok je Zapadna obala ostala pod kontrolom [[Palestinska Autonomna Područja|palestinskih vlasti]] predvođenih [[Fatah|Fatahom]]. Nakon što je Hamas preuzeo vlast, Izrael je uveo [[Blokada pojasa Gaze|blokadu pojasa Gaze]]<ref>{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |last2=McDowall |first2=Angus |date=7 October 2023 |title=Timeline of conflict between Israel and Palestinians in Gaza |work=[[Reuters]] |editor-last=Harvey |editor-first=Jan |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |access-date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007105909/https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |url-status=live}}</ref><ref name="Kane-2023">{{cite magazine |last1=Kane |first1=Alex |last2=Cohen |first2=Mari |last3=Shamir |first3=Jonathan |last4=Scher |first4=Isaac |date=10 October 2023 |title=The Hamas Attacks and Israeli Response: An Explainer |url=https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014223844/https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |archive-date=14 October 2023 |access-date=15 October 2023 |magazine=[[Jewish Currents]]}}</ref> što je značajno oštetilo njegovu ekonomiju.<ref name="WBEUUN2">{{cite web |url=https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |title=Gaza Strip: Interim Damage Assessment |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501171634/https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |archive-date=1 May 2024 |website=[[World Bank]]/[[European Union]]/[[United Nations]] |date=29 March 2024 |page=5}}</ref> Izrael je opravdao blokadu navodeći bezbjednosne brige,<ref name="Meakem-2023">{{cite news |last=Meakem |first=Allison |date=10 October 2023 |title=The Geopolitics of Palestine, Explained |work=[[Foreign Policy]] |url=https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |access-date=16 October 2023 |archive-date=15 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015213033/https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |url-status=live}}</ref> ali su međunarodne grupe za ljudska prava nazvale blokadu oblikom kolektivne kazne.<ref>{{bulleted list| |{{cite news |last=Nebehay |first=Stephanie |date=13 September 2011|title=U.N. experts say Israel's blockade of Gaza illegal |work=[[Reuters]] |editor-last=Graff |editor-first=Peter |url=https://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |access-date=15 October 2023 |archive-date=15 June 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615210724/http://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |url-status=live |quote=A panel of five independent U.N. rights experts [said] the blockade had subjected Gazans to collective punishment in 'flagrant contravention of international human rights and humanitarian law.'}} |{{cite book |url=https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |title=Amnesty International Report 2022/23: The State of the World's Human Rights |publisher=[[Amnesty International]] |year=2023 |isbn=978-0-86210-502-0 |location=London |pages=206–211|chapter=Israel and the Occupied Palestinian Territories |access-date=15 October 2023 |quote=This compounded the impact of a 15-year ongoing Israeli blockade that amounts to illegal collective punishment |archive-date=16 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231016210727/https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |url-status=live}} |{{cite news |date=13 January 2009 |title=Deprived and Endangered: Humanitarian Crisis in the Gaza Strip |publisher=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2009/01/13/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |access-date=15 October 2023 |quote=The blockade is a form of collective punishment in violation of international law. |archive-date=4 April 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404041422/http://www.hrw.org/news/2009/01/12/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |url-status=live}} |{{cite news |date=13 February 2017 |title=Hamas hardliner Yahya Sinwar elected as Gaza leader |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |access-date=15 October 2023 |quote=Israel and Egypt maintain a blockade around Gaza aimed at preventing attacks by militants there, though the measure has been condemned by rights groups as a form of collective punishment. |archive-date=22 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022080210/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |url-status=live}} }}</ref><ref>{{cite magazine |last=Ackerman |first=Seth |date=4 January 2024 |title=There was an Iron Wall in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&MC_EID=B7EDF81030 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105010623/https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&MC_EID=B7EDF81030 |archive-date=5 January 2024 |access-date=8 January 2024 |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |quote=The unemployment rate soared to "probably the highest in the world", four-fifths of the population were forced to rely on humanitarian assistance, three-quarters became dependent on food aid, more than half faced "acute food insecurity", one in ten children were stunted by malnutrition, and over 96 percent of potable water became unsafe for human consumption.}}</ref><ref name="Abdulrahim-2023">{{cite news |last=Abdulrahim |first=Raja |date=7 October 2023|title=Gaza Has Suffered Under 16-Year Blockade |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html |access-date=16 October 2023 |archive-date=24 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231024053734/https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html|url-status=live}}</ref> [[Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku]] je izvijestila da je, zbog blokade, 81% stanovnika Gaze živjelo ispod nivoa siromaštva 2023, sa 63% nesigurno hrane i ovisno o međunarodnoj pomoći.<ref name="Alfonseca-2023">{{cite news |last1=Alfonseca |first1=Kiara |date=11 October 2023 |title=Palestinian civilians suffer in Israel–Gaza crossfire as death toll rises |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |url-status=live |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012150320/https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |archive-date=12 October 2023}}</ref><ref>{{cite web |date=June 2022 |title=The Gaza Strip: The humanitarian impact of 15 years of blockade |url=https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |access-date=16 November 2023 |website=[[UNICEF]] |archive-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115160019/https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |url-status=live}}</ref> Od 2007. Izrael i Hamas, zajedno sa drugim palestinskim militantnim grupama sa sjedištem u Gazi, sudjeluju u sukobima,<ref name="Meakem-2023" /><ref name="Kane-2023" /><ref name="Beauchamp-2023">{{cite web |last=Beauchamp |first=Zack |title=Why did Hamas invade Israel?|url=https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |access-date=6 November 2023 |website=[[Vox (website)|Vox]] |date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007185123/https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |url-status=live}}</ref> uključujući četiri rata [[Rat u Gazi (2008-2009)|2008–2009]], [[Rat u Gazi (2012)|2012]], [[Rat u Gazi (2014)|2014]] i [[Izraelsko-palestinska kriza (2021)|2021]].<ref>{{cite news |date=19 November 2023 |title=These six charts show the scale of human loss in the Israel–Gaza war |url=https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202135746/https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |archive-date=2 February 2024 |access-date=2 February 2024 |work=[[ABC News (Australia)|ABC News]] |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}</ref><ref>{{cite news |last=Tan |first=Joanna |date=12 November 2023 |title=Charts show a stark difference in the human cost of Israeli-Palestinian conflicts over the years |url=https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213622/https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |archive-date=14 January 2024 |access-date=7 March 2024 |work=[[CNBC]]}}</ref> U ovim sukobima ubijeno je oko 6.400 Palestinaca i 300 Izraelaca.<ref>{{cite web |title=Where We Work. Gaza Strip |work=United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East ([[UNRWA]]) |url=https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012075032/https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-date=12 October 2023 |access-date=12 October 2023 |url-status=live}}</ref><ref name="OCHAoPt">{{cite web |title=Data on casualties |url=https://www.ochaopt.org/data/casualties |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20231012194834/https://ochaopt.org/data/casualties |archive-date=12 October 2023 |access-date=12 October 2023 |work=United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory ([[OCHAoPt]])}}</ref><ref name="Alfonseca-2023" /> U periodu 2018–2019. održani su veliki sedmični [[Protesti na granici u Gazi 2018–2019|organizirani protesti u blizini granice Gaze i Izraela]], koje je nasilno ugušio Izrael, čiji su snajperisti ubili stotine i ranili hiljade Palestinaca.<ref>{{cite web |title=Two Years On: People Injured and Traumatized During the "Great March of Return" are Still Struggling |url=https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304172542/https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |archive-date=4 March 2024 |access-date=5 March 2024 |website=un.org |publisher=[[United Nations]]}}</ref><ref>{{cite news |last1=Fayyad |first1=Huthifa |date=30 March 2019 |title=Gaza's Great March of Return protests explained |url=https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217174220/https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |archive-date=17 February 2024 |access-date=5 March 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}</ref> Ubrzo nakon početka izraelsko-palestinske krize 2021., Hamasovo vojno krilo, [[Brigade Al-Kasam]], počelo je planiranje operacije protiv Izraela 7. oktobra 2023.<ref name="Klein-2023">{{cite magazine |last=Klein |first=Menachem |date=28 November 2023 |title=Israeli arrogance thwarted a Palestinian political path. October 7 revealed the cost |url=https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129173047/https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |archive-date=29 November 2023 |magazine=[[+972 magazine]]}}</ref><ref>{{cite news |title=Hamas Says Its Attack on Israel Was Planned for Two Years |url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |access-date=4 December 2023 |work=[[The Wall Street Journal]] |date=14 October 2023 |archive-date=13 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113232117/https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |url-status=live}}</ref> Prema diplomatama, Hamas je više puta govorio u mjesecima prije oktobra 2023. da ne želi novu vojnu eskalaciju u Gazi jer bi to pogoršalo humanitarnu krizu koja se dogodila nakon sukoba 2021.<ref name="Abdulrahim-2023" /> Dana 7. oktobra 2023, Hamas je predvodio [[Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra|napad na Izrael]] iz Gaze,<ref name="AN-2023-10-08">{{cite news |title=Hamas leader Haniyeh: Battle 'will spread to West Bank, Jerusalem' |date=8 October 2023 |url=https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |agency=[[Associated Press]] and [[Reuters]] |work=Arab News |quote="The leader of Hamas' military wing, Mohammed Deif, said Saturday's assault was in response to the 16-year blockade of Gaza, Israeli raids inside West Bank cities over the past year, violence at Al-Aqsa and increasing attacks by settlers on Palestinians, and growth of settlements." |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018143356/https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |archive-date=18 October 2023}}</ref>{{sfn|CBC|2023}}{{sfn|Shaw|2024|p=1}} što je rezultiralo sa najmanje 1.139{{sfn|Semerdjian|2024|p=1|ref=Semerdjian2024a}}<ref name="Marsi & Siddiqui">{{cite news |first1=Frederica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |title=Israel's war on Gaza live: Dozens of casualties in Israeli attack on UN hub |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=13 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |access-date=13 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313163109/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |archive-date=13 March 2024}}</ref>{{efn|It is unclear how many of the deaths were a result of [[friendly fire]] or of the [[Hannibal Directive]]. An [[Ynet]] article stated that there was an "immense and complex quantity" of friendly-fire incidents on the part of IDF during the 7 October attack.<ref name="YnetFF">{{cite news |last=Zitun |first=Yoav |date=12 December 2023 |title=One-fifth of troop fatalities in Gaza due to friendly fire or accidents, IDF reports |language=en |work=[[Ynetnews]] |url=https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |access-date=15 December 2023 |quote=Casualties fell as a result of friendly fire on October 7, but the IDF believes that beyond the operational investigations of the events, it would not be morally sound to investigate these incidents due to the immense and complex quantity of them that took place in the kibbutzim and southern Israeli communities due to the challenging situations the soldiers were in at the time. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231214212217/https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |archive-date=14 December 2023 |url-status=live}}</ref><ref name="Cook121215">{{cite news |last=Cook |first=Jonathan |author-link=Jonathan Cook |date=15 December 2023 |title=Why is western media ignoring evidence of Israel's own actions on 7 October? |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |access-date=15 December 2023 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215161307/https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |archive-date=15 December 2023 |url-status=live}}</ref><ref name="Ynet240111">{{cite news|last1=Bergman |first1=Ronen |author-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=10 January 2024 |title=ההוראה: למנוע ממחבלים לחזור לעזה 'בכל מחיר', גם אם יש איתם חטופים |trans-title=The instructions: prevent terrorists from returning to Gaza "at all costs" even if there are hostages with them |url=https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |access-date=12 January 2024 |work=[[Ynet]] |language=he |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224193530/https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |archive-date=24 February 2024}}</ref><ref name="YA240112">{{cite news |last1=Bergman |first1=Ronen |author1-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=12 January 2024 |title=השעות הראשונות של השבת השחורה |trans-title=The first hours of Black Saturday |url=https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |access-date=19 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240118162157/https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |archive-date=18 January 2024 |work=[[Yedioth Ahronoth]] |language=he}}</ref>}} smrtnih slučajeva, većinom civila.<ref name=F24231215>{{cite news |title=Israel social security data reveals true picture of Oct 7 deaths |date=15 December 2023 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |work=[[France 24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304185753/https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |archive-date=4 March 2024}}</ref> Izrael je odgovorio veoma destruktivnom<ref>{{cite news |last=Dyer |first=Evan |date=30 December 2023 |title=Israel's Gaza bombing campaign is the most destructive of this century, analysts say |url=https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |work=[[CBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240630222241/https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |archive-date=30 June 2024}}</ref> kampanjom bombardovanja praćenom invazijom na pojas Gaze 27. oktobra.{{sfn|Segal|Daniele|2024|p=6}} Neki naučnici su tvrdili da je postojao genocid nad Palestincima prije napada 7. oktobra, ali je izraelska vojna kampanja u Gazi okarakterizirana kao genocidna od strane Južnoafričke Republike i drugih pristalica argumenta o genocidu.{{sfn|Jamshidi|2024|pp=1–4}}<!-- "In its application to the ICJ, South Africa describes Israel's entire campaign inside Gaza since 7 October as genocidal." -->{{sfn|Semerdjian|2024|pp=3–4|ref=Semerdjian2024a}} Zvaničnici Hamasa rekli su da je napad bio odgovor na izraelsku okupaciju, blokadu pojasa Gaze, nasilje izraelskih naseljenika nad Palestincima, ograničenja kretanja Palestinaca i zatvaranje hiljada Palestinaca, koje je Hamas pokušao osloboditi zauzimanjem Izraelskih taoca.<ref name="aj7oct-invasion">{{cite news |date=7 October 2023 |title=Fears of a ground invasion of Gaza grow as Israel vows 'mighty vengeance' |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=8 October 2023 |archive-date=8 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008024318/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |url-status=live}}</ref><ref name="McKernan-20231014">{{cite news |last1=McKernan |first1=Bethan |last2=Michaelson |first2=Ruth |last3=Graham-Harrison |first3=Emma |last4=Kierszenbaum |first4=Quique |last5=Balousha |first5=Hazem |last6=Taha |first6=Sufian |last7=Sherwood |first7=Harriet |last8=Beaumont |first8=Peter |date=14 October 2023 |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/14/seven-days-of-terror-that-shook-the-world-and-changed-the-middle-east |title=Seven days of terror that shook the world and changed the Middle East |work=[[The Observer]] |access-date=1 November 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref name="Pacchiani-2023">{{cite news |last=Pacchiani |first=Luca |date=7 October 2023 |url=https://www.timesofisrael.com/hamas-deputy-chief-anticipates-hostages-will-be-swapped-for-palestinian-prisoners/ |title=Hamas deputy chief anticipates hostages will be swapped for Palestinian prisoners |work=[[The Times of Israel]] |access-date=25 October 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Brojni komentatori su identifikovali širi kontekst izraelske okupacije kao uzrok rata.<ref>{{cite magazine |last1=Matar |first1=Haggai |date=7 October 2023 |title=Gaza's shock attack has terrified Israelis. It should also unveil the context |url=https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181619/https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |archive-date=31 December 2023 |access-date=31 December 2023 |magazine=[[+972 Magazine]]}}</ref><ref>{{cite magazine |last1=Schenker |first1=Hillel |date=12 October 2023 |title=The Catastrophe of October 7. Why Did It Happen? |url=https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181618/https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |archive-date=31 December 2023 |access-date=31 December 2023 |magazine=[[The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news |last1=Barghouti |first1=Mariam |date=14 October 2023 |title=On October 7, Gaza broke out of prison |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/14/on-october-7-gaza-broke-out-of-prison |access-date=31 December 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> [[Associated Press]] je pisao da su Palestinci "u očaju zbog beskrajne okupacije Zapadne obale i zagušljive blokade Gaze".<ref name="Federman-20231007">{{cite news |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |title=Hamas militant group has started a war that 'Israel will win,' defense minister says |date=7 October 2023 |publisher=[[Associated Press]] |first1=Josef |last1=Federman |first2=Issam |last2=Adwan |access-date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007073124/https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |url-status=live}}</ref> Nekoliko organizacija za ljudska prava, uključujući [[Amnesty International]],<ref>{{cite report |url=https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |title=Israel's Apartheid Against Palestinians: Cruel System of Domination and Crime Against Humanity |date=January 2022 |publisher=[[Amnesty International]] |access-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220201215719/https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |archive-date=1 February 2022 |url-status=live}}</ref> [[B'Tselem]],<ref>{{cite web |date=12 January 2021 |title=A regime of Jewish supremacy from the Jordan River to the Mediterranean Sea: This is apartheid |url=https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508165214/https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |archive-date=8 May 2021 |access-date=6 November 2023 |work=[[B'Tselem]]|quote=A regime that uses laws, practices and organized violence to cement the supremacy of one group over another is an apartheid regime. Israeli apartheid, which promotes the supremacy of Jews over Palestinians, was not born in one day or of a single speech. It is a process that has gradually grown more institutionalized and explicit, with mechanisms introduced over time in law and practice to promote Jewish supremacy. These accumulated measures, their pervasiveness in legislation and political practice, and the public and judicial support they receive – all form the basis for our conclusion that the bar for labeling the Israeli regime as apartheid has been met.}}</ref> i [[Human Rights Watch]]<ref>{{cite news |last=Holmes |first=Oliver |date=27 April 2021 |title=Israel is committing the crime of apartheid, rights group says |work=[[The Guardian]] |url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |url-status=live |access-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202210105/https://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |archive-date=2 February 2022}}</ref> uporedilo je izraelsku okupaciju sa [[Apartheid|apartheidom]]; Izraelske pristalice osporavaju ovu karakterizaciju.<ref>{{cite news |date=4 May 2023 |title=Israël: l'Assemblée nationale rejette une résolution communiste dénonçant un "régime d'apartheid" |language=fr |trans-title=Israel: National Assembly rejects communist resolution denouncing 'apartheid regime' |work=[[Le Figaro]] |url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |url-status=live |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230614002231/https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |archive-date=14 June 2023}}</ref><ref>{{cite news |last1=Hutzler |first1=Alexandra |last2=Peller |first2=Lauren |date=19 July 2023 |title=House passes resolution saying Israel isn't a 'racist or apartheid state' |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569|url-status=live |access-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030033122/https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569 |archive-date=30 October 2023}}</ref> Savjetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] objavljeno u julu 2024. potvrdilo je da je okupacija nezakonita i da se time krši član 3. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, koja zabranjuje rasnu segregaciju i apartheid.<ref>{{cite news |last=Siddique |first=Haroon |date=19 July 2024 |title=UN court orders Israel to end its occupation of Palestinian territories |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |access-date=25 September 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=22 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722174228/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |url-status=live}}</ref> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|kolona-širina=30em}} === Izvori === {{refbegin|colwidth=30em}} * {{Cite magazine |last=Abraham |first=Yuval |date=3 April 2024 |title='Lavender': The AI machine directing Israel's bombing spree in Gaza |url=https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |access-date=29 October 2024 |magazine=[[+972 Magazine]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010022042/https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |archive-date=10 October 2024}} * {{cite web |last1=Albanese |first1=Francesca |title=Anatomy of a Genocide |url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session55/advance-versions/a-hrc-55-73-auv.pdf |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |date=25 March 2024}} * {{cite news |last1=Antonio |first1=Raymund |date=23 October 2023 |title=Civilians not a target: Envoy decries 'genocide' tag of Israel–Hamas war |work=[[Manila Bulletin]] |url=https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231101160309/https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |archive-date=1 November 2023 |quote=Israeli Ambassador to the Philippines Ilan Fluss rejected the notion that his country is committing genocide in Gaza City, where a two-week war has erupted ... their measures were targeting Hamas members, and they were 'taking all measures to avoid having civilians affected" by attacks. 'We are informing civilians even before attacks: keep away from Hamas' infrastructure and Hamas' facilities,' ... Hamas attacked Israel on Oct. 7, and killed at least 1,400 people, mostly civilians.}} * {{cite news |date=2 December 2023 |title=Israeli offensive shifts to crowded southern Gaza, driving up death toll despite evacuation orders |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |access-date=4 December 2023 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216054613/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |archive-date=16 December 2023 |ref={{sfnref|AP News|2023a}} }} * {{cite magazine |last=Assi |first=Seraj |date=20 February 2024 |title=Lula Is Right About Israel's Genocide in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240225230416/https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |archive-date=25 February 2024}} <!-- BBB --> * {{cite news |last=Bartov |first=Omer |date=10 November 2023 |title=Opinion {{!}} What I Believe as a Historian of Genocide |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |access-date=16 December 2023 |issn=0362-4331 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218055737/https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |archive-date=18 December 2023}} * {{cite web |last=Beaklini |first=Bruno Lima Rocha |date=25 October 2023 |title='War propaganda' - Brazil's media has abandoned journalistic standards over Gaza |url=http://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |access-date=25 December 2023 |website=[[Al Jazeera Media Network|Al Jazeera Media Institute]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104164637/https://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |archive-date=4 November 2023}} * {{cite news |last=Bishara |first=Marwan |author-link=Marwan Bishara |date=12 October 2023 |title=Israel is manufacturing a case for genocide |language=en-US |newspaper=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120213933/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |archive-date=20 November 2023}} * {{cite magazine |last=Burga |first=Solcyré |date=13 November 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |archive-date=25 November 2023}} <!-- CCC --> * {{cite news |title=Hundreds dead as war erupts after surprise Hamas attack catches Israel off guard |date=7 October 2023 |url=https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |agency=[[Associated Press]] |work=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110155357/https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|CBC|2023}} }} * {{cite news |last1=Chacar |first1=Henriette |date=10 November 2023 |title=Israel revises Hamas attack death toll to 'around 1,200' |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111012813/https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-date=11 November 2023}} * {{cite news |last=Conley |first=Julia |date=3 January 2024b |title=100+ Global Rights Groups Urge Support for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123613/https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |url-status=live}} * {{cite news |last=Corder |first=Mike |date=2 January 2024 |title=South Africa's genocide case against Israel sets up a high-stakes legal battle at the UN's top court |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |access-date=3 January 2024 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107013809/https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |archive-date=7 January 2024}} * {{cite journal |last1=Di-Capua |first1=Yoav |title=Genocidal Mirroring in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 June 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2361978 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite interview |last=Donoghue |first=Joan |subject-link=Joan Donoghue |interviewer=[[Stephen Sackur]] |title=Joan Donoghue – Former President of the International Court of Justice |work=[[HARDtalk]] |date=25 April 2024 |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001yplc |url-access=subscription |access-date=5 July 2024}} * {{cite news |last=Doucet |first=Lyse |date=9 March 2024 |title=Israel abused Gaza war detainees, UN report alleges |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313065404/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |archive-date=13 March 2024}} * {{cite journal |last1=El-Affendi |first1=Abdelwahab |title=The Futility of Genocide Studies After Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=18 January 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2305525 |doi-access=free}} * {{cite web |title=Nearly 25,000 Palestinians killed during 70-day Israeli genocide in Gaza |date=15 December 2023 |url=https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |publisher=[[Euro-Mediterranean Human Rights Monitor]] |access-date=25 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220142411/https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |archive-date=20 December 2023 |ref={{sfnref|Euro-Med Human Rights Monitor|2023}} }} * {{cite journal |last1=Fassin |first1=Didier |author-link=Didier Fassin |title=The Rhetoric of Denial: Contribution to an Archive of the Debate about Mass Violence in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2308941 |s2cid=}} * {{cite news |last1=Graham-Harrison |first1=Emma |last2=Kierszenbaum |first2=Quique |date=3 January 2024 |title=Israeli public figures accuse judiciary of ignoring incitement to genocide in Gaza |url=https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |access-date=6 January 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128043046/https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |archive-date=28 January 2024}} * {{cite news |last1=Hassan |first1=Fatima |last2=Manjra |first2=Shuaib |last3=London |first3=Leslie |date=14 February 2024 |title=Israel's unrelenting war on Gaza healthcare requires urgent action |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=21 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-url=https://web.archive.org/web/20240308170637/https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-date=8 March 2024 |url-status=live}} * {{cite web |publisher=[[Human Rights Watch]] |title=World Court to hear Genocide Case Against Israel |date=10 January 2024 |url=https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |access-date=10 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110151152/https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|Human Rights Watch|2024}} }} * {{cite journal |last1=Jamshidi |first1=Maryam |title=Genocide and Resistance in Palestine under Law's Shadow |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=6 May 2024 |pages=1–35 |doi=10.1080/14623528.2024.2348377 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite web |last=Jimoh |first=Abdullahi |date=4 January 2024 |title=Over 100 Global Organisations Rally for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |website=News Central TV |url=https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123615/https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |url-status=live}} * {{cite news |last=Johnson |first=Jake |date=18 October 2023 |title=800+ Legal Scholars Say Israel May Be Perpetrating 'Crime of Genocide' in Gaza |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122173930/https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |archive-date=22 November 2023}} * {{cite news |last=Jones |first=Owen |author-link=Owen Jones |date=13 January 2024 |title=The brutality and inhumanity of Israel's assault on Gaza is no surprise. It's just what was promised |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122060757/https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |archive-date=22 January 2024}} * {{cite journal |last1=Khan |first1=Mishal S. |last2=Tinua |first2=Alu Tacon |date=16 February 2024 |title=Israel–Palestine: dehumanisation and silencing |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10429 |pages=805–806 |doi=10.1016/S0140-6736(24)00043-6 |pmid=38373433 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link=Martin McKee |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=Salim Yusuf |title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext}} * {{cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |last3=Alkhaldi |first3=Celine |last4=Bashir |first4=Nada |last5=Khadder |first5=Kareem |date=6 November 2023 |title=Gaza workers expelled from Israel accuse Israeli authorities of abuse, including beatings |url=https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |access-date=2 February 2024 |work=[[WRAL-TV]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |archive-date=2 February 2024}} * {{cite journal |last1=Lederman |first1=Shmuel |title=Gaza as a Laboratory 2.0 |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=29 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2309706 |s2cid=}} * {{cite journal |last1=Levene |first1=Mark |author1-link=Mark Levene |title=Gaza 2023: Words Matter, Lives Matter More |journal=[[Journal of Genocide Research]] |eissn=1469-9494 |date=21 January 2024 |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2301866 |url=https://www.researchgate.net/publication/380792867 |archive-url=http://web.archive.org/web/20240704174612/https://www.researchgate.net/profile/Mark-Levene/publication/380792867_Gaza_2023_Words_Matter_Lives_Matter_More/links/664f1becbc86444c72f9e294/Gaza-2023-Words-Matter-Lives-Matter-More.pdf |archive-date=4 July 2024}} * {{cite news |last=Litvin |first=Yoav |date=21 December 2023 |title=The anatomy of Zionist genocide |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224052235/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |archive-date=24 February 2024}} * {{cite news |last1=Mackenzie |first1=James |last2=Lubell |first2=Maayan |date=29 October 2023 |title=Israel launches Gaza war's second phase with ground operation, Netanyahu says |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://archive.today/20231029040509/https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |archive-date=29 October 2023 |quote=Israel has tightened its blockade on and bombarded Gaza for three weeks after the Islamist group Hamas' Oct. 7 assault killed 1,400 Israelis ... Abbas ... said, 'Our people in the Gaza Strip are facing a war of genocide and massacres committed by the Israeli occupation forces in full view of the entire world.'}} * {{cite web |last1=Masarwa |first1=Lubna |last2=Osman |first2=Nadda |date=3 November 2023 |title=Palestinian workers from Gaza describe torture and abuse in Israeli detention |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |access-date=2 February 2024 |website=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |archive-date=2 February 2024}} * {{cite journal |last1=McDoom |first1=Omar Shahabudin |author1-link=Omar Shahabudin McDoom |title=Expert Commentary, the Israeli-Palestinian Conflict, and the Question of Genocide: Prosemitic Bias within a Scholarly Community? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=25 April 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2346403 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite web |title=Cuba apoya la demanda de Sudáfrica ante la Corte Internacional de Justicia contra el genocidio de Israel en Palestina |date=11 January 2024 |url=https://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Cuba)|Cuba Ministry of Foreign Affairs]] |language=es |trans-title=Cuba supports South Africa's lawsuit before the International Court of Justice against Israel's genocide in Palestine |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111181941/http://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |archive-date=11 January 2024 |ref={{sfnref|Cuban Ministry of Foreign Affairs|2024}} }} * {{cite news |last1=Narea |first1=Nicole |last2=Samuel |first2=Sigal |date=13 November 2023 |title=How to think through allegations of genocide in Gaza |work=[[Vox (website)|Vox]] |url=https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231124174721/https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |archive-date=24 November 2023 |url-status=live}} * {{cite news |last=Nichols |first=Michelle |date=11 October 2023 |title=Palestinian UN envoy accuses Israel of 'genocidal' campaign against Gaza |language=en-US |newspaper=[[Reuters News]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |access-date=13 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114095429/https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |archive-date=14 November 2023}} * {{cite magazine |last=Obermaier |first=Lena |date=23 October 2023 |title=Germany Is Complicit in Israel's War Crimes in Gaza |url=https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301181227/https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |archive-date=1 March 2024}} * {{wikicite |ref=ICJ-order-2024-01-26 |reference=[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240126-ord-01-00-en.pdf Order of 26 January 2024] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 26 January 2024), [https://archive.today/20240213034718/https://static01.nyt.com/newsgraphics/documenttools/e9d8337ab5ae1d92/72977573-full.pdf archived] from the original on 13 February 2024.}} * {{cite news |title=South Africa's ICJ Case Against Israel Backed by Over 1,000 Organizations |work=[[The Palestine Chronicle]] |date=10 January 2024 |url=https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |access-date=13 January 2024 |archive-date=12 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112210235/https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |url-status=live |ref={{sfnref|The Palestine Chronicle|2024b}} }} * {{cite news |last=Porras |first=Simón Rodríguez |date=25 October 2023 |title=Aimé Césaire reminds us why Western powers accept the genocide committed in Gaza |url=https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |work=[[The New Arab]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240117190839/https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |archive-date=17 January 2024}} * {{cite press release |date=20 October 2023<!-- date more signatures added --> |orig-date=Statement released 15 October 2023 |title=Public Statement: Scholars Warn of Potential Genocide in Gaza |url=https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231123124815/https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-date=23 November 2023 |publisher=Third World Approaches to International Law Review |url-status=live |access-date=2 July 2024 |ref={{harvid|"Public Statement: Scholars Warn"|2023}}}} * {{Cite web |last=Quigley |first=John |date=3 July 2024 |title=The Lancet and Genocide By "Slow Death" in Gaza |url=https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |access-date=13 July 2024 |website=Arab Center Washington DC |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240713161805/https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |archive-date=13 July 2024}} * {{cite journal |last=Qutami |first=Loubna |date=2023 |title=A Feminist Practice of Bearing Witness to Genocide |journal=[[Feminist Studies]] |volume=49 |number=2 |pages=531–533 |doi=10.1353/fem.2023.a915923 |s2cid=266441159}} * {{cite journal |last1=Samudzi |first1=Zoé |author-link=Zoé Samudzi |date=18 January 2024 |title="We are Fighting Nazis": Genocidal Fashionings of Gaza(ns) After 7 October |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2305524}} * {{cite news |last=Saric |first=Ivana |date=8 November 2024 |title=Nearly 70% of verified deaths in Gaza are women and children, UN report finds |url=https://www.axios.com/2024/11/08/un-report-70-gaza-dead |archive-url= |archive-date= |work=[[Axios (website)|Axios]]}} * {{cite journal |last=Sathar |first=M. A. |date=December 2023 |title=The war on Gaza. A test of our humanity |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=82–83 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1734 |doi-access=free}} * {{cite news |last1=Sawafta |first1=Ali |last2=Fick |first2=Maggie |date=7 December 2023 |title=How many Palestinians have died in Gaza? Death toll explained |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231212021332/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |archive-date=12 December 2023}} * {{cite news |last1=Scahill |first1=Jeremy |last2=Grim |first2=Ryan |title=Leaked NYT Gaza memo tells journalists to avoid words "genocide," "ethnic cleansing," and "occupied territory" |url=https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |access-date=16 April 2024 |work=[[The Intercept]] |date=15 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416131015/https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |archive-date=16 April 2024 |url-status=live}} * {{cite news |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=13 October 2023 |title=A Textbook Case of Genocide |language=en |publisher=[[Jewish Currents]] |url=https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |access-date=19 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093604/https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |archive-date=25 November 2023}} * {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |last2=Daniele |first2=Luigi |date=5 March 2024 |title=Gaza as Twilight of Israel Exceptionalism: Holocaust and Genocide Studies from Unprecedented Crisis to Unprecedented Change |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2325804 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=A World Without Civilians |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=24 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2306714 |s2cid= |ref=Semerdjian2024a}} * {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=Gazafication and Genocide by Attrition in Artsakh/Nagorno Karabakh and the Occupied Palestinian Territories |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 July 2024 |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2377871 |ref=Semerdjian2024b}} * {{cite news |last1=Shamim |first1=Sarah |date=11 January 2024 |title=Which countries back South Africa's genocide case against Israel at ICJ? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |access-date=12 January 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126071244/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |archive-date=26 January 2024}} * {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author-link=Martin Shaw (sociologist) |title=Inescapably Genocidal |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=3 January 2024 |pages=1–5 |doi=10.1080/14623528.2023.2300555 |s2cid=266778978}} * {{cite news |last1=Smith |first1=Mitch |last2=McCarthy |first2=Lauren |last3=Londoño |first3=Ernesto |last4=Jordan |first4=Miriam |date=12 October 2023 |title=Palestinian Americans, Dismayed by Violence, Say Historical Context Is Being Overlooked |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112091142/http://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |archive-date=12 November 2023 |issn=0190-8286}} * {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=December 2023 |title=Gaza and international law: The global obligation to protect life and health |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=80–81 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1764 |doi-access=free}} * {{cite news |last1=Speakman Cordall |first1=Simon |last2=Pedrosa |first2=Veronica |date=13 March 2024 |title=Not just the UNRWA report: Countless accounts of Israeli torture in Gaza |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314115752/https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |archive-date=14 March 2024}} * {{cite news |last=Stacey |first=Diego |date=4 November 2023 |title=Pedro Arrojo, UN Special Rapporteur: 'The Gaza war is heading towards genocide' |publisher=[[El País]] |url=https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108133528/https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-date=8 November 2023}} * {{cite journal |last1=Sultany |first1=Nimer |author-link=Nimer Sultany |title=A Threshold Crossed: On Genocidal Intent and the Duty to Prevent Genocide in Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=9 May 2024 |pages=1–26 |doi=10.1080/14623528.2024.2351261 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Tanielian |first1=Melanie S. |title=The Silent Slow Killer of Famine: Humanitarian Management and Permanent Security |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2310866 |s2cid=}} * {{cite news |last1=Thomas |first1=Merlyn |date=21 December 2023 |title=Israel Gaza: What Gaza's death toll says about the war |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |access-date=25 December 2023 |work=[[BBC News]] |publisher=BBC Verify |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224231727/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |archive-date=24 December 2023}} * {{cite book |last1=Traverso |first1=Enzo |author-link=Enzo Traverso |year=2024 |title=Gaza Faces History |url=https://books.google.com/books?id=7-8PEQAAQBAJ |isbn=978-1-63542-555-0 |publisher=Other Press}} * {{cite journal |last1=Üngör |first1=Uğur Ümit |author-link=Uğur Ümit Üngör |title=Screaming, Silence, and Mass Violence in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=26 January 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2309709 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite report |author1=International human rights clinic, [[Boston University School of Law]] |author2=International human rights clinic, [[Cornell Law School]] |author3=Centre for human rights, [[University of Pretoria]] |author4=Lowenstein human rights project, [[Yale Law School]] |title=Genocide in Gaza: Analysis of international law and its application to Israel's military actions since October 7, 2023 |url=https://www.humanrightsnetwork.org/s/Genocide-in-Gaza-Final-version-051524.pdf |date=15 May 2024 |publisher=University Network for Human Rights |archive-url=https://archive.today/20240518202328/https://static1.squarespace.com/static/5b3538249d5abb21360e858f/t/66475850eceb152a52fd55fe/1715951696844/Genocide+in+Gaza+-+Final+version+051524.pdf |archive-date=18 May 2024 |url-status=live |ref={{sfnref|UNHR|2024}}}} * {{cite journal |last1=Wells |first1=Karen |last2=Cortés-Morales |first2=Susana |last3=Esson |first3=James |last4=Horgan |first4=Deirdre |last5=Nxumalo |first5=Fikile |last6=Phoenix |first6=Ann |last7=Rautio |first7=Paulina |last8=Rosen |first8=Rachel |date=20 February 2024 |title=Israel's war on Gaza and the violation of children's rights |journal=Children's Geographies |volume=22 |issue=2 |pages=197–200 |doi=10.1080/14733285.2024.2316752 |doi-access=free}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite journal |last1=Abdo |first1=Nahla |title=Israel's settler colonialism and the genocide in Gaza: Alternatives |journal=[[Studies in Political Economy]] |date=2024 |volume=105 |issue=1 |pages=94–106 |doi=10.1080/07078552.2024.2325298}} * {{cite journal |last1=Agha |first1=Zena |last2=Esson |first2=James |last3=Griffiths |first3=Mark |last4=Joronen |first4=Mikko |date=5 February 2024 |title=Gaza: A decolonial geography |journal=[[Transactions of the Institute of British Geographers]] |volume=49 |number=2 |page=e12675 |doi=10.1111/tran.12675 |bibcode=2024TrIBG..49E2675A}} * {{cite journal |last=Alexander |first=Atul |date=22 February 2024 |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide in the Gaza Strip (South Africa v. Israel) at the International Court of Justice |journal=[[Chinese Journal of International Law]] |volume=23 |number=1 |pages=185–190 |doi=10.1093/chinesejil/jmae004}} * {{cite magazine |last=Audeh |first=Ida |date=March–April 2024 |title=Solidarity During a Time of Genocide: Why Gaza Matters |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=8–10 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/solidarity-during-a-time-of-genocide-why-gaza-matters.html}} * {{cite journal |last1=Ferguson |first1=Rob |date=19 December 2023 |title=Israel's roadmap to genocide |journal=[[International Socialism]] |number=181 |url=https://isj.org.uk/roadmap-to-genocide/}} * {{cite journal |date=January–February 2024 |title=Genocide in Gaza: The Ongoing Nakba |journal=Al-Muntaqa: New Perspectives on Arab Studies |volume=7 |number=1 |publisher=[[Arab Center for Research and Policy Studies]] |jstor=e48516260}} * {{cite journal |last1=Gostin |first1=Lawrence O. |last2=Goodwin |first2=Michael B. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict—Reply |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1330 |doi=10.1001/jama.2024.4426 |pmid=38477944}} * {{cite journal |last=Kels |first=Charles G. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1329 |doi=10.1001/jama.2024.4432 |pmid=38477929}} * {{cite journal |last=Lloyd |first=Genevieve |author-link=Genevieve Lloyd |date=20 February 2024 |title=Seeing Gaza: Objectivity and Emotion |journal=[[Bioethical Inquiry]] |pages= |doi=10.1007/s11673-024-10362-y |doi-access=free |pmid=38777968}} * {{cite journal |last1=Manduca |first1=Paolo |last2=Rothchild |first2=Alice |last3=Meyers |first3=Alan |date=18 January 2024 |title=On the duty to protect the people of Gaza: how the collapse of the hospital health care system has reinforced genocidal intent |journal=Journal of Public Health and Emergency |volume=8 |page=20 |doi=10.21037/jphe-24-11 |doi-access=free |url=https://jphe.amegroups.org/article/view/9883/pdf}} * {{cite journal |last=Moses |first=Jeremy |date=16 February 2024 |title=Gaza and the Political and Moral Failure of the Responsibility to Protect |journal=[[Journal of Intervention and Statebuilding]] |volume=18 |issue=2 |pages=211–215 |doi=10.1080/17502977.2024.2304987 |doi-access=free}} * {{cite journal |last=Nagarajan |first=Nithya |date=10 April 2024 |title=Intervention – On Solidarity: Responses of European Labor to the Gaza Genocide |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/04/10/on-solidarity/}} * {{cite magazine |last=Safi |first=Shahd |date=January–February 2024 |title=Life During a Genocide in Gaza |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=20–21 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/life-during-a-genocide-in-gaza.html}} * {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=May 2024 |title=The anatomy of a genocide – a watershed moment as international law and our common humanity hangs by a thread |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=17 |number=2 |page=e2218 |doi=10.7196/SAJBL.2024.v17i2.2218 |doi-access=free}} * {{cite magazine |last=Sprusansky |first=Dale |date=January–February 2024 |title=Holocaust Scholars Say Israel is Committing Genocide |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |page=52 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/holocaust-scholars-say-israel-is-committing-genocide.html}} * {{cite journal |last=Stein |first=Rebecca L. |date=22 March 2024 |title=Intervention – Vanishing Acts: How the Israeli Media Manages Gaza |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/03/22/vanishing-acts/}} * {{cite journal |last1=Wispelwey |first1=Bram |last2=Mills |first2=David |last3=Asi |first3=Yara M. |last4=Hammoudeh |first4=Weeam |last5=Kunichoff |first5=Dennis |last6=Ahmed |first6=A. Kayum |date=16 May 2024 |title=Civilian mortality and damage to medical facilities in Gaza |journal=[[BMJ]] |volume=9 |issue=5 |page=e014756 |doi=10.1136/bmjgh-2023-014756 |pmid=38760024 |pmc=11103200}} * Roundtable ''Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory and The Question of Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last1=Aharon |first1=Eldad Ben |date=27 September 2024 |title=Israel's Foreign Policy and the Nagorno-Karabakh Conflict: A Reflection on Regional Security and Diplomacy |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–23 |doi=10.1080/14623528.2024.2406100 |s2cid= |doi-access=free}} * Roundtable ''Gaza: International Humanitarian Law and Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last1=Ben-Naftali|first1=Orna |last2=Diamond |first2=Eitan |last3=Shofty |first3=Aner |date=25 October 2024 |title=Esprit de Corpse: Genocide in the Shadowland of Gaza? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2418670 |s2cid= |doi-access=free}} * Roundtable ''Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last=Boisen |first=Camilla |date=26 September 2024 |title=Israel's Punitive War on Palestinians in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2406098 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last=Goldberg |first=Amos |author-link=Amos Goldberg |date=15 October 2024 |title=The Problematic Return of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2413175 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last=Lapidot |first=Elad |date=7 August 2024 |title=Logos and Extermination |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2387898 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last1=Mhajne |first1=Anwar |title=Understanding Sexual Violence Debates Since 7 October: Weaponization and Denial |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=30 May 2024 |pages=1–19 |doi=10.1080/14623528.2024.2359851 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last1=Whyte |first1=Jessica |title=A "Tragic Humanitarian Crisis": Israel's Weaponization of Starvation and the Question of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 April 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2339637 |s2cid= |doi-access=free}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{cite web |date=12 December 2023 |title=Panel diskusija UN-a: Rat u Gazi 2023.: odgovornost za sprječavanje genocida |url=https://webtv.un.org/en/asset/k1v/k1vpr1yczg |publisher=[[Ujedinjene nacije]]}} [[Kategorija:Pojas Gaze]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Izrael-Hamas]] [[Kategorija:2023. u Gazi]] [[Kategorija:2024. u Gazi]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] khem6w44418fvtgth8gw4h0741p5021 3668496 3668478 2024-11-22T11:06:31Z Panasko 146730 3668496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Genocid u Gazi | slika = Fars Photo of Casualties in Gaza Strip during 2023 War 03.jpg | opis_slike = Palestinci sa vrećama za tijelo, Pojas Gaze, oktobar 2023. | lokacija = [[Pojas Gaze]] | meta = [[Palestinci]] | koordinate = | datum = | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = [[Genocid]], [[kolektivno kažnjavanje]], [[masovna ubistva]], [[etničko čišćenje]], [[prisilno raseljavanje]], [[bombardovanje]], [[ciljana ubistva]], [[izgladnjivanje kao metoda rata]], [[mučenje]], [[silovanje]] | mrtvih = {{bulleted list| |Najmanje 42.718 ubijenih{{efn|name=gazamoh|Per the [[Gaza Health Ministry]] and Government Information Office,<ref name="Death-number"/> which has previously been deemed reliable by prominent and independent organisations.<ref>{{cite news |last=Prothero |first=Mitchell |date=25 January 2024 |title=Israeli Intelligence Has Deemed Hamas-Run Health Ministry's Death Toll Figures Generally Accurate |url=https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |work=[[Vice News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240303132219/https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |archive-date=3 March 2024}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Huynh |first1=Benjamin Q. |last2=Chin |first2=Elizabeth T. |last3=Spiegel |first3=Paul B. |date=6 December 2023 |title=No evidence of inflated mortality reporting from the Gaza Ministry of Health |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10421 |pages=23–24 |doi=10.1016/S0140-6736(23)02713-7 |pmid=38070526}}</ref> In the same period at least 700 Palestinians have been killed in the [[West Bank]].<ref>{{cite news |last1=Siddiqui |first1=Usaid |last2=Najjar |first2=Farah |date=20 September 2024 |title=Israel's war on Gaza updates: 'Netanyahu knows Americans can't stop him' - Here's what happened today |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921134541/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |archive-date=21 September 2024}}</ref>}} |Procjenjenio 62.000 mrtvih od gladi<ref name="MotherJonesTotalDeaths">{{cite news |url=https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |title=Report: In One Year, More Than 100,000 Deaths in Gaza—Aided by $17.9 Billion From the US |last=Hurwitz |first=Sophie |date=8 October 2024 |work=[[Mother Jones (magazine)|Mother Jones]] |access-date=17 October 2024 |quote=Brown University's Costs of War Project calculated "the money that's spent on war, and the toll on human lives" after a year of war in Gaza. The numbers are staggering. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010053644/https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |archive-date=10 October 2024}}</ref><ref name="WatsonInstituteEstimatedDeaths">{{cite web |url=https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |title=The Human Toll: Indirect Deaths from War in Gaza and the West Bank, October 7, 2023 Forward |last=Stamatopoulou-Robbins |first=Sophia |date=7 October 2024 |publisher=[[Watson Institute for International and Public Affairs]], [[Brown University]] |access-date=17 October 2024 |quote=In addition to killing people directly through traumatic injuries, wars cause "indirect deaths" by destroying, damaging, or causing deterioration of economic, social, psychological and health conditions. Most expansively, this report describes the causal pathways that can be expected to lead to far larger numbers of indirect deaths. These deaths result from diseases and other population-level health effects that stem from war's destruction of public infrastructure and livelihood sources, reduced access to water and sanitation, environmental damage, and other such factors. This report builds on a foundation of previous Costs of War research for its framework and methodology in covering the most significant chains of impact, or causal pathways, to indirect war deaths in Gaza and the West Bank. Unlike in combat, these deaths do not necessarily occur immediately or in the close aftermath of the battles which many observers focus on. While it will take years to assess the full extent of these population-level health effects, they will inevitably lead to far higher numbers of deaths than direct violence. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007200714/https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |archive-date=7 October 2024}}</ref><ref name="GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths">{{cite web |url=https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |title=Appendix to letter of October 2, 2024 re: American physicians observations from the Gaza Strip since October 7, 2023 |author=<!--Not stated--> |date=2 October 2024 |website=gazahealthcareletters.org |publisher=Gaza Healthcare Letters |access-date=17 October 2024 |quote=These are the most conservative estimates of the death toll that can be made with the given available data as of September 30, 2024. It is highly likely that the real number of deaths in Gaza from this conflict is far higher than this most conservative estimate. Without an immediate ceasefire the death toll will only continue to mount, especially among young children. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007173405/https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |archive-date=7 October 2024}}</ref> |Najmanje 5.000 mrtvih zbog nedostatka pristupa njezi za hronične bolesti<ref name="MotherJonesTotalDeaths"/><ref name="WatsonInstituteEstimatedDeaths"/><ref name="GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths"/> |Procjena da je više od 10.000 umrlih pod ruševinama<ref name="10,000">{{cite web |title=10,000 people feared buried under the rubble in Gaza |url=https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |date=3 May 2024 |website=[[Palestine and the United Nations|United Nations in Palestine]] |access-date=5 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240505021224/https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |archive-date=5 May 2024}}</ref> |Indirektne smrti{{efn|In addition to direct deaths, armed conflicts result in indirect deaths "attributable to the conflict". Mortality due to indirect deaths could be due to a variety of causes, such as infectious diseases.<ref>{{citation |doi=10.1093/pubmed/fdz095 |title=Armed conflict and public health: Into the 21st century |date=2020 |last1=Garry |first1=S. |last2=Checchi |first2=F. |journal=[[Journal of Public Health]] |volume=42 |issue=3 |pages=e287–e298 |pmid=31822891}}</ref>}} vjerovatno nekoliko puta veći od onih koji su ubijeni nasiljem{{efn|Using methods described in ''The Lancet'', [[Devi Sridhar]], the chair of global health at the [[University of Edinburgh]], wrote in a September 2024 editorial that "the total deaths since the conflict began would be estimated at about 335,500 in total".<ref>{{cite news |last1=Sridhar |first1=Devi |title=Scientists are closing in on the true, horrifying scale of death and disease in Gaza |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/article/2024/sep/05/scientists-death-disease-gaza-polio-vaccinations-israel |work=[[The Guardian]] |date=5 September 2024 |access-date=13 September 2024}}</ref>}}{{sfn|Khatib|McKee|Yusuf|2024|p=237}}}} | ranjenih = Najmanje 100.282<ref name="Death-number">{{cite web |date=22 October 2024 |title=Reported impact snapshot {{!}} Gaza Strip, 22 October 2024 at 15:00 |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |work=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] |archive-url=https://archive.today/20241102155652/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |archive-date=2 November 2024}}</ref><ref>{{cite news |url=https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |work=[[CNN]] |title=More than 100,000 Palestinians have been injured in Gaza since last October, according to health ministry |date=22 October 2024 |first1=Kareem |last1=Khadder |first2=Sanna Noor |last2=Haq |archive-url=https://archive.today/20241102155735/https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |archive-date=2 November 2024}}</ref> | žrtve = * Oštećenje ili uništenje približno 80% kuća i 50% zgrada u Gazi{{sfn|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}<ref>{{cite news |last1=Malsin |first1=Jared |date=30 December 2023 |title=The Ruined Landscape of Gaza After Nearly Three Months of Bombing |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |work=[[The Wall Street Journal]] |access-date=4 January 2024 |archive-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104000648/https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |url-status=live}}</ref>{{efn|The destruction includes:<ref>{{cite news |first1=Tamila |last1=Varshalomidze |first2=Maziar |last2=Motamedi |title=Netanyahu criticises Israel's allies for 'short memory' |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=17 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |access-date=17 March 2024 |archive-date=17 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317121442/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |title=UNOSAT Gaza Strip Comprehensive Damage Assessment-January 2024 |website=[[ReliefWeb]] |date=1 February 2024 |access-date=21 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240210004011/https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |archive-date=10 February 2024 |url-status=live}}</ref><br/>{{bulleted list|at least 360,000 homes|392 educational facilities|267 places of worship|17 hospitals are partially functional|83% of groundwater wells are not operational}}}} * 20% stanovništva suočava se sa "katastrofalnim nivoom akutne nesigurnosti hrane" koji uključuje "ekstremni nedostatak hrane, gladovanje i iscrpljenost"<ref>{{cite news |last=Burke |first=Jason |date=24 June 2024 |title=One in five households in Gaza go whole days without food, draft UN report says |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240706152623/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |archive-date=6 July 2024}}</ref> * 1.900.000+ interno raseljenih lica<ref name="HRW-Starvation">{{cite web |title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza |url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |publisher=[[Human Rights Watch]] |date=18 December 2023 |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110222554/https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |archive-date=10 January 2024}}</ref><ref>{{harvnb|Sathar|2023}}; {{harvnb|Qutami|2023|p=532}}; {{harvnb|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}</ref> | počinitelji = [[Izraelske odbrambene snage]] | počinitelj = | osumnjičenici = Izrael * [[Benjamin Netanyahu]] i[[Izraelski ratni kabinet]] te [[Izraelska vlada]] * [[Izraelske odbrambene snage]], po vodstvom [[Israel Katz]] i [[Yoav Gallant]] * [[Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Izrael)|Izraelsko Ministarstvo nacionalne sigurnosti]], pod vodstvom [[Itamar Ben-Gvir]] '''Saučesništvo''' *[[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pod vodstvom [[Joe Biden]]a *[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], pod vodstvom [[Rishi Sunak|Sunak]] i ministarstvom [[Keir Starmer|Keira Starmera]] *[[Njemačka]], pod vodstvom [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]] *[[Australija]], pod vodstvom [[Anthony Albanese|Anthonyja Albanesea]] | osumnjičenik = | oružja = | broj_saučesnika = | saučesnici = | branitelji = | branitelj = }} Eksperti, vlade, agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i nevladine organizacije optužile su [[Izrael]] da je izvršio [[genocid]] nad [[Palestinci|palestinskim narodom]] tokom svoje invazije i bombardiranja [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]] u [[Rat Izraela i Hamasa|ratu između Izraela i Hamasa]].<ref name="ohchr">{{cite web |author=<!--Not stated--> |date=16 November 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-date=24 December 2023 |access-date=22 December 2023 |website=[[OHCHR]] |quote=Grave violations committed by Israel against Palestinians in the aftermath of 7 October, particularly in Gaza, point to a genocide in the making, UN experts said today. They illustrated evidence of increasing genocidal incitement, overt intent to "destroy the Palestinian people under occupation", loud calls for a 'second Nakba' in Gaza and the rest of the occupied Palestinian territory, and the use of powerful weaponry with inherently indiscriminate impacts, resulting in a colossal death toll and destruction of life-sustaining infrastructure.}}</ref><ref>{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Corder|2024}}; {{harvnb|Quigley|2024}}</ref> Različiti posmatrači, uključujući [[Specijalni komitet za istraživanje izraelskih praksi koje utječu na ljudska prava palestinskog naroda|Specijalni komitet UN-a]] za istraživanje izraelske prakse i [[Francesca Albanese]] (specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda),<ref name="Albanese_anatomy_of_a_genocide">{{cite Q|Q125152282|url-status=live}}</ref> citirali su izjave visokih izraelskih zvaničnika koje bi mogle ukazivati ​​na "namjeru da se uništi" (u cijelosti ili djelomično) stanovništvo Gaze , neophodan uslov da se ispuni zakonski prag genocida.<ref name="ohchr"/><ref>{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Soni|2023|p=81}}</ref><ref name="StateCrime">{{cite web |publisher=[[International State Crime Initiative]] |title=International Expert Statement on Israeli State Crime |website=statecrime.org |url=http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106140101/http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |archive-date=6 January 2024 |url-status=live}}</ref> Većina bliskoistočnih naučnika sa sjedištem u SAD-u vjeruje da su izraelske akcije u Gazi imale za cilj da je učine nenastanjivom za Palestince, a 75% njih kaže da izraelske akcije u Gazi predstavljaju ili genocid ili "velike ratne zločine slične genocidu".<ref name="Brookings">{{cite web |url=https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |title=Gloom about the 'day after' the Gaza war pervasive among Mideast scholars |last1=Lynch |first1=Marc |last2=Telhami |first2=Shibley |date=20 June 2024 |publisher=[[Brookings Institution|Brookings]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215734/https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |archive-date=26 June 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |title=2021 Middle East Scholar Barometer #7 (May 23-June 6, 2024) |author=<!--Not stated--> |publisher=[[University of Maryland]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215735/https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |archive-date=26 June 2024}}</ref> U junu 2024. [[Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Ured UN-a za ljudska prava]] osudio je prijavljeno ubistvo 500 zdravstvenih radnika.<ref>{{Cite web |date=25 June 2024 |title=UN Human Rights Office - OPT: Statement on the killing and arbitrary detention of health workers in Gaza - occupied Palestinian territory |url=https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |access-date=10 July 2024 |website=[[ReliefWeb]] |language=en |archive-url=https://archive.today/20240710130330/https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |archive-date=10 July 2024}}</ref> U augustu 2024. samo je 17 od 36 bolnica u Gazi bilo djelimično funkcionalno;<ref name="unocha2808">{{cite web |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |title=Reported impact snapshot &#124; Gaza Strip, 28 August 2024 at 15:00 |website=[[OCHA]] |date=28 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240904132506/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |archive-date=4 September 2024}}</ref> 84% zdravstvenih centara u regiji je uništeno ili su pretrpjela oštećenje.<ref>{{cite news |last1=Neuman |first1=Scott |last2=Baba |first2=Anas |last3=Wood |first3=Daniel |title=In Gaza, months of war have left Palestinians with barely the necessities to survive |url=https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |work=[[NPR]] |date=1 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170339/https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |archive-date=22 August 2024}}</ref> Nametnuta izraelska blokada uveliko je doprinijela gladovanju i prijetnji gladi u Pojasu Gaze, dok su [[Izraelske odbrambene snage|izraelske snage]] spriječile da humanitarne zalihe dođu do palestinskog stanovništva, blokirajući ili napadajući [[Humanitarni konvoj|humanitarne konvoje]]. Na početku sukoba, Izrael je prekinuo opskrbu [[Voda|vodom]] i [[Struja|strujom]] Pojasa Gaze. Izrael je također uništio brojne kulturno značajne zgrade, uključujući 13 [[biblioteka]],<ref>{{cite news |last1=El Chamaa |first1=Mohamad |title=Gazans mourn loss of their libraries: Cultural beacons and communal spaces |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |work=[[The Washington Post]] |date=1 December 2023 |archive-url=https://archive.today/20231130192807/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |archive-date=30 November 2023}}</ref><ref>{{cite news |first1=Laila Hussein |last1=Moutafa |title=Opinion: When libraries like Gaza's are destroyed, what's lost is far more than books |url=https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |work=[[Los Angeles Times]] |date=12 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808195337/https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |archive-date=8 August 2024}}</ref> svih 12 univerziteta u Gazi i 80% njenih škola,<ref>{{cite web |title=UN experts deeply concerned over 'scholasticide' in Gaza |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |publisher=[[United Nations]] |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240418145510/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |archive-date=18 April 2024 |date=18 April 2024 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Stack |first1=Liam |last2=Shbair |first2=Bilal |title=With Schools in Ruins, Education in Gaza Will Be Hobbled for Years |url=https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |work=[[New York Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715234037/https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |archive-date=15 July 2024 |date=6 May 2024 |url-status=live}}</ref> desetine [[džamija]], tri [[Crkva|crkve]] i dva [[Muzej|muzeja]].<ref>{{cite news |title=In Gaza, Palestinians hold Ramadan prayers by ruins of mosque |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |work=[[Reuters]] |date=15 March 2024 |archive-url=https://archive.today/20240818091417/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |archive-date=18 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |last1=Kansara |first1=Reha |last2=Nour |first2=Ahmed |title=Israel-Gaza war: Counting the destruction of religious sites |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |work=[[BBC News]] |date=29 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814180602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |archive-date=14 August 2024}}</ref><ref>{{cite news |first=Indlieb Farazi |last=Saber |title=A 'cultural genocide': Which of Gaza's heritage sites have been destroyed? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=14 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240813215702/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |archive-date=13 August 2024}}</ref> Do sredine augusta 2024, nakon devet mjeseci napada, izraelska vojna akcija dovela je do preko 40.000 potvrđenih smrtnih slučajeva Palestinaca – 1 od svakih 59 ljudi u Gazi – u prosjeku 148 smrtnih slučajeva dnevno. Većina žrtava su civili,<ref>{{cite news |last=Schwarz |first=Franziska |url=https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |title="Düsterer Meilenstein": UN benennt Zahl der täglichen Toten im Gazastreifen |language=de |trans-title="Gloomy milestone": UN names number of daily deaths in the Gaza Strip |work=[[Frankfurter Rundschau]] |date=16 August 2024 |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823051453/https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |archive-date=23 August 2024}}</ref><ref name="Tantesh & Graham-Harrison">{{cite news |last1=Tantesh |first1=Malak A. |last2=Graham-Harrison |first2=Emma |date=15 August 2024 |title=Gaza rubble likely to conceal untold horrors to swell 40,000 death toll |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |work=[[The Guardian]] |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170140/https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |archive-date=22 August 2024}}</ref> od kojih su najmanje 50% žene i djeca,<ref name="Spagat-May">{{Cite web |last=Spagat |first=Mike |date=28 May 2024 |title=Gaza Ministry of Health releases detailed new casualty data amidst confusion of UN's death numbers in Gaza |url=https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |access-date=10 July 2024 |website=Action On Armed Violence |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240710190121/https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |archive-date=10 July 2024}}</ref><ref>{{cite news |last=Graham-Harrison |first=Emma |date=25 February 2024 |title=Gaza death toll set to pass 30,000, as Israel prepares assault on Rafah |url=https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227025505/https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-date=27 February 2024 |work=[[The Guardian]]}}</ref> i više od 100 novinara.<ref>{{cite web |date=22 June 2024 |title=Journalist casualties in the Israel-Gaza war |url=https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709035555/https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |archive-date=9 July 2024 |access-date=22 June 2024 |website=[[Committee to Protect Journalists]] |language=en-US}}</ref><ref>{{cite news |first1=Christo |last1=Buschek |first2=Maria |last2=Christoph |first3=Muriel |last3=Kalisch |first4=Dajana |last4=Kollig |first5=Frederik |last5=Obermaier |first6=Maria |last6=Retter |title=(S+) The Gaza Project: Sie berichten aus der Todeszone – viele kostet das ihr Leben |language=de |trans-title=(S+) The Gaza Project: They report from the death zone – many lose their lives |work=[[Der Spiegel]] |date=25 June 2024 |issn=2195-1349 |url=https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726062632/https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |archive-date=26 July 2024}}</ref><ref>{{cite news |date=21 December 2023 |title=Gaza war 'most dangerous ever' for journalists, says rights group |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231222091121/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-date=22 December 2023 |work=[[Reuters]]}}</ref> Smatra se da je još hiljade mrtvih tijela pod ruševinama uništenih zgrada.<ref name="Tantesh & Graham-Harrison"/><ref>{{cite news |last1=Massoud |first1=Bassam |last2=Fick |first2=Maggie |date=23 December 2023 |title=Gaza death toll: why counting the dead has become a daily struggle |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213315/https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-date=14 January 2024 |work=[[Reuters]]}}</ref> Vlada [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] pokrenula je postupak, [[Tužba Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička Republika protiv Izraela]], na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ), navodeći kršenje [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]].<ref name="ICJ-2023-12-29">[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf Application Instituting Proceedings] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 29 December 2023), [https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 archived] from the original on 5 January 2024.</ref> U početnoj presudi, ICJ je smatrao da Južnoafrička Republika ima pravo da pokrene svoj slučaj protiv [[Izrael|Izraela]], dok je Palestincima priznato da imaju "uvjerljivo pravo da budu zaštićeni od genocida"<ref name="Donoghue">{{harvnb|Donoghue|2024|loc=5:10}} ("The court decided that the Palestinians had a plausible right to be protected from genocide, and that South Africa had the right to present that claim in the court."); [[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]], ¶ 54 ("In the Court's view, the facts and circumstances mentioned above are sufficient to conclude that at least some of the rights claimed by South Africa and for which it is seeking protection are plausible. This is the case with respect to the right of the Palestinians in Gaza to be protected from acts of genocide and related prohibited acts identified in Article III, and the right of South Africa to seek Israel's compliance with the latter's obligations under the Convention.").</ref> koji se suočava sa stvarnim rizikom od nepopravljive štete. Sud je naložio Izraelu da poštuje svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu poduzimajući sve mjere koje su u njegovoj moći da spriječi počinjenje djela genocida, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da omogući osnovne humanitarne usluge u Gazi.<ref name="ICJruling">[[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]].</ref><ref>{{cite news |last1=Simon |first1=Scott |last2=Peralta |first2=Eyder |date=27 January 2024 |title=ICJ finds genocide case against Israel 'plausible', orders it to stop violations |url=https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations#:~:text=Live%20Sessions-,ICJ%20finds%20genocide%20case%20against%20Israel%20%27plausible%27%2C%20orders%20it,Africa%20has%20brought%20against%20Israel. |work=[[NPR]] |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128232512/https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations |archive-date=28 January 2024}}</ref><ref name="Casciani">{{cite news |first=Dominic |last=Casciani |title=Israel-Gaza: What did the ICJ ruling really say? |url=https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |date=16 May 2024 |access-date=17 May 2024 |work=[[BBC]] |language=en-GB |archive-url=https://archive.today/20240517001958/https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |archive-date=17 May 2024}}</ref> Sud je također kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć u Gazi i da spriječi genocidna djela tokom [[ofanzive na Rafah]].<ref>{{Cite news |first=Dominic |last=Casciani |date=28 May 2024 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean? |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529173848/https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |archive-date=29 May 2024 }}</ref><ref>{{Cite news |first1=Federica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |first3=Maziar |last3=Motamedi |date=28 March 2024 |title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=2 April 2024 |archive-date=2 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |url-status=live}}</ref> Izraelska vlada je odbacila navode Južnoafričke Republike.<ref name="Casciani"/> Izraelske pristalice kažu da je optuživanje Izraela za genocid [[Antisemitizam|antisemitsko]],<ref name="NBC-2024-01-26">{{cite news |title='Not only false, it's outrageous': Netanyahu rejects Gaza genocide charges |url=https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |work=[[NBC News]] |date=26 January 2024 |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240130123637/https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |archive-date=30 January 2024}}</ref><ref>{{Cite news |last=Pollard |first=Stephen |date=10 May 2024 |title=No, Israel isn't committing genocide |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |access-date=16 October 2024 |work=[[The Daily Telegraph]] |language=en-GB |issn=0307-1235 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521025431/https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |archive-date=21 May 2024}}</ref> ali drugi tvrde da su optužbe za antisemitizam način da se zaštiti Izrael od takvih optužbi.<ref>{{Cite magazine |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=14 May 2024 |title=How Weaponizing Antisemitism Puts Jews at Risk |url=https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |access-date=16 October 2024 |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914221459/https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |archive-date=14 September 2024}}</ref><ref>{{Cite news |first=Jonathan |last=Cook |date=7 March 2024 |title=How the 'fight against antisemitism' became a shield for genocide |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |access-date=16 October 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240712165045/https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |archive-date=12 July 2024}}</ref> == Pozadina == [[Arapsko-izraelski rat 1948.]] doveo je do uspostavljanja Izraela u većini onoga što je bila [[Mandatna Palestina]], s izuzetkom dvije odvojene teritorije koje su postale poznate kao [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]], koje su držali [[Jordan]] i [[Egipat]]. Nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967, Izrael je okupirao palestinske teritorije Zapadne obale i pojasa Gaze.<ref name="El Deeb-2023">{{cite news |last=El Deeb |first=Sarah |date=9 October 2023 |title=What is Hamas? The group that rules the Gaza Strip has fought several rounds of war with Israel |url=https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |access-date=5 December 2023 |work=[[Associated Press]] |archive-date=23 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023140259/https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |url-status=live}}</ref> U narednom periodu došlo je do dva narodna ustanka Palestinaca protiv izraelske okupacije; [[Prva intifada|Prva]] i [[Druga Intifada]], 1987. i 2000.<ref>{{cite encyclopedia |chapter=Intifada |title=Encyclopedia Britannica |title-link=Encyclopædia Britannica|chapter-url=https://www.britannica.com/topic/intifada |access-date=16 November 2023 |date=23 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114071751/https://www.britannica.com/topic/intifada |archive-date=14 November 2023 |url-status=live}}</ref> Potonji je okončan [[Izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze|jednostranim povlačenjem Izraela iz Gaze]] 2005.<ref>{{cite journal |date=13 October 2023 |title=Frequently asked questions on ICRC's work in Israel and the occupied territories |url=https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |url-status=live |journal=[[International Committee of the Red Cross]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029201111/https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |archive-date=29 October 2023 |access-date=30 October 2023 |ref={{sfnref|International Committee of the Red Cross|2023}}}}</ref><ref>{{cite news |date=9 October 2023 |title=Gaza Strip explained: Who controls it and what to know |work=[[NBC News]] |url=https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |url-status=live |access-date=30 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231031095143/https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |archive-date=31 October 2023}}</ref> Od 2007. Pojasom Gaze upravlja [[Hamas]], islamistička militantna grupa, dok je Zapadna obala ostala pod kontrolom [[Palestinska Autonomna Područja|palestinskih vlasti]] predvođenih [[Fatah|Fatahom]]. Nakon što je Hamas preuzeo vlast, Izrael je uveo [[Blokada pojasa Gaze|blokadu pojasa Gaze]]<ref>{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |last2=McDowall |first2=Angus |date=7 October 2023 |title=Timeline of conflict between Israel and Palestinians in Gaza |work=[[Reuters]] |editor-last=Harvey |editor-first=Jan |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |access-date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007105909/https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |url-status=live}}</ref><ref name="Kane-2023">{{cite magazine |last1=Kane |first1=Alex |last2=Cohen |first2=Mari |last3=Shamir |first3=Jonathan |last4=Scher |first4=Isaac |date=10 October 2023 |title=The Hamas Attacks and Israeli Response: An Explainer |url=https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014223844/https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |archive-date=14 October 2023 |access-date=15 October 2023 |magazine=[[Jewish Currents]]}}</ref> što je značajno oštetilo njegovu ekonomiju.<ref name="WBEUUN2">{{cite web |url=https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |title=Gaza Strip: Interim Damage Assessment |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501171634/https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |archive-date=1 May 2024 |website=[[World Bank]]/[[European Union]]/[[United Nations]] |date=29 March 2024 |page=5}}</ref> Izrael je opravdao blokadu navodeći bezbjednosne brige,<ref name="Meakem-2023">{{cite news |last=Meakem |first=Allison |date=10 October 2023 |title=The Geopolitics of Palestine, Explained |work=[[Foreign Policy]] |url=https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |access-date=16 October 2023 |archive-date=15 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015213033/https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |url-status=live}}</ref> ali su međunarodne grupe za ljudska prava nazvale blokadu oblikom kolektivne kazne.<ref>{{bulleted list| |{{cite news |last=Nebehay |first=Stephanie |date=13 September 2011|title=U.N. experts say Israel's blockade of Gaza illegal |work=[[Reuters]] |editor-last=Graff |editor-first=Peter |url=https://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |access-date=15 October 2023 |archive-date=15 June 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615210724/http://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |url-status=live |quote=A panel of five independent U.N. rights experts [said] the blockade had subjected Gazans to collective punishment in 'flagrant contravention of international human rights and humanitarian law.'}} |{{cite book |url=https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |title=Amnesty International Report 2022/23: The State of the World's Human Rights |publisher=[[Amnesty International]] |year=2023 |isbn=978-0-86210-502-0 |location=London |pages=206–211|chapter=Israel and the Occupied Palestinian Territories |access-date=15 October 2023 |quote=This compounded the impact of a 15-year ongoing Israeli blockade that amounts to illegal collective punishment |archive-date=16 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231016210727/https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |url-status=live}} |{{cite news |date=13 January 2009 |title=Deprived and Endangered: Humanitarian Crisis in the Gaza Strip |publisher=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2009/01/13/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |access-date=15 October 2023 |quote=The blockade is a form of collective punishment in violation of international law. |archive-date=4 April 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404041422/http://www.hrw.org/news/2009/01/12/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |url-status=live}} |{{cite news |date=13 February 2017 |title=Hamas hardliner Yahya Sinwar elected as Gaza leader |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |access-date=15 October 2023 |quote=Israel and Egypt maintain a blockade around Gaza aimed at preventing attacks by militants there, though the measure has been condemned by rights groups as a form of collective punishment. |archive-date=22 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022080210/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |url-status=live}} }}</ref><ref>{{cite magazine |last=Ackerman |first=Seth |date=4 January 2024 |title=There was an Iron Wall in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&MC_EID=B7EDF81030 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105010623/https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&MC_EID=B7EDF81030 |archive-date=5 January 2024 |access-date=8 January 2024 |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |quote=The unemployment rate soared to "probably the highest in the world", four-fifths of the population were forced to rely on humanitarian assistance, three-quarters became dependent on food aid, more than half faced "acute food insecurity", one in ten children were stunted by malnutrition, and over 96 percent of potable water became unsafe for human consumption.}}</ref><ref name="Abdulrahim-2023">{{cite news |last=Abdulrahim |first=Raja |date=7 October 2023|title=Gaza Has Suffered Under 16-Year Blockade |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html |access-date=16 October 2023 |archive-date=24 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231024053734/https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html|url-status=live}}</ref> [[Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku]] je izvijestila da je, zbog blokade, 81% stanovnika Gaze živjelo ispod nivoa siromaštva 2023, sa 63% nesigurno hrane i ovisno o međunarodnoj pomoći.<ref name="Alfonseca-2023">{{cite news |last1=Alfonseca |first1=Kiara |date=11 October 2023 |title=Palestinian civilians suffer in Israel–Gaza crossfire as death toll rises |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |url-status=live |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012150320/https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |archive-date=12 October 2023}}</ref><ref>{{cite web |date=June 2022 |title=The Gaza Strip: The humanitarian impact of 15 years of blockade |url=https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |access-date=16 November 2023 |website=[[UNICEF]] |archive-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115160019/https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |url-status=live}}</ref> Od 2007. Izrael i Hamas, zajedno sa drugim palestinskim militantnim grupama sa sjedištem u Gazi, sudjeluju u sukobima,<ref name="Meakem-2023" /><ref name="Kane-2023" /><ref name="Beauchamp-2023">{{cite web |last=Beauchamp |first=Zack |title=Why did Hamas invade Israel?|url=https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |access-date=6 November 2023 |website=[[Vox (website)|Vox]] |date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007185123/https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |url-status=live}}</ref> uključujući četiri rata [[Rat u Gazi (2008-2009)|2008–2009]], [[Rat u Gazi (2012)|2012]], [[Rat u Gazi (2014)|2014]] i [[Izraelsko-palestinska kriza (2021)|2021]].<ref>{{cite news |date=19 November 2023 |title=These six charts show the scale of human loss in the Israel–Gaza war |url=https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202135746/https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |archive-date=2 February 2024 |access-date=2 February 2024 |work=[[ABC News (Australia)|ABC News]] |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}</ref><ref>{{cite news |last=Tan |first=Joanna |date=12 November 2023 |title=Charts show a stark difference in the human cost of Israeli-Palestinian conflicts over the years |url=https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213622/https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |archive-date=14 January 2024 |access-date=7 March 2024 |work=[[CNBC]]}}</ref> U ovim sukobima ubijeno je oko 6.400 Palestinaca i 300 Izraelaca.<ref>{{cite web |title=Where We Work. Gaza Strip |work=United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East ([[UNRWA]]) |url=https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012075032/https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-date=12 October 2023 |access-date=12 October 2023 |url-status=live}}</ref><ref name="OCHAoPt">{{cite web |title=Data on casualties |url=https://www.ochaopt.org/data/casualties |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20231012194834/https://ochaopt.org/data/casualties |archive-date=12 October 2023 |access-date=12 October 2023 |work=United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory ([[OCHAoPt]])}}</ref><ref name="Alfonseca-2023" /> U periodu 2018–2019. održani su veliki sedmični [[Protesti na granici u Gazi 2018–2019|organizirani protesti u blizini granice Gaze i Izraela]], koje je nasilno ugušio Izrael, čiji su snajperisti ubili stotine i ranili hiljade Palestinaca.<ref>{{cite web |title=Two Years On: People Injured and Traumatized During the "Great March of Return" are Still Struggling |url=https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304172542/https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |archive-date=4 March 2024 |access-date=5 March 2024 |website=un.org |publisher=[[United Nations]]}}</ref><ref>{{cite news |last1=Fayyad |first1=Huthifa |date=30 March 2019 |title=Gaza's Great March of Return protests explained |url=https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217174220/https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |archive-date=17 February 2024 |access-date=5 March 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}</ref> Ubrzo nakon početka izraelsko-palestinske krize 2021., Hamasovo vojno krilo, [[Brigade Al-Kasam]], počelo je planiranje operacije protiv Izraela 7. oktobra 2023.<ref name="Klein-2023">{{cite magazine |last=Klein |first=Menachem |date=28 November 2023 |title=Israeli arrogance thwarted a Palestinian political path. October 7 revealed the cost |url=https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129173047/https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |archive-date=29 November 2023 |magazine=[[+972 magazine]]}}</ref><ref>{{cite news |title=Hamas Says Its Attack on Israel Was Planned for Two Years |url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |access-date=4 December 2023 |work=[[The Wall Street Journal]] |date=14 October 2023 |archive-date=13 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113232117/https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |url-status=live}}</ref> Prema diplomatama, Hamas je više puta govorio u mjesecima prije oktobra 2023. da ne želi novu vojnu eskalaciju u Gazi jer bi to pogoršalo humanitarnu krizu koja se dogodila nakon sukoba 2021.<ref name="Abdulrahim-2023" /> Dana 7. oktobra 2023, Hamas je predvodio [[Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra|napad na Izrael]] iz Gaze,<ref name="AN-2023-10-08">{{cite news |title=Hamas leader Haniyeh: Battle 'will spread to West Bank, Jerusalem' |date=8 October 2023 |url=https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |agency=[[Associated Press]] and [[Reuters]] |work=Arab News |quote="The leader of Hamas' military wing, Mohammed Deif, said Saturday's assault was in response to the 16-year blockade of Gaza, Israeli raids inside West Bank cities over the past year, violence at Al-Aqsa and increasing attacks by settlers on Palestinians, and growth of settlements." |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018143356/https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |archive-date=18 October 2023}}</ref>{{sfn|CBC|2023}}{{sfn|Shaw|2024|p=1}} što je rezultiralo sa najmanje 1.139{{sfn|Semerdjian|2024|p=1|ref=Semerdjian2024a}}<ref name="Marsi & Siddiqui">{{cite news |first1=Frederica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |title=Israel's war on Gaza live: Dozens of casualties in Israeli attack on UN hub |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=13 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |access-date=13 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313163109/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |archive-date=13 March 2024}}</ref>{{efn|It is unclear how many of the deaths were a result of [[friendly fire]] or of the [[Hannibal Directive]]. An [[Ynet]] article stated that there was an "immense and complex quantity" of friendly-fire incidents on the part of IDF during the 7 October attack.<ref name="YnetFF">{{cite news |last=Zitun |first=Yoav |date=12 December 2023 |title=One-fifth of troop fatalities in Gaza due to friendly fire or accidents, IDF reports |language=en |work=[[Ynetnews]] |url=https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |access-date=15 December 2023 |quote=Casualties fell as a result of friendly fire on October 7, but the IDF believes that beyond the operational investigations of the events, it would not be morally sound to investigate these incidents due to the immense and complex quantity of them that took place in the kibbutzim and southern Israeli communities due to the challenging situations the soldiers were in at the time. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231214212217/https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |archive-date=14 December 2023 |url-status=live}}</ref><ref name="Cook121215">{{cite news |last=Cook |first=Jonathan |author-link=Jonathan Cook |date=15 December 2023 |title=Why is western media ignoring evidence of Israel's own actions on 7 October? |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |access-date=15 December 2023 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215161307/https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |archive-date=15 December 2023 |url-status=live}}</ref><ref name="Ynet240111">{{cite news|last1=Bergman |first1=Ronen |author-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=10 January 2024 |title=ההוראה: למנוע ממחבלים לחזור לעזה 'בכל מחיר', גם אם יש איתם חטופים |trans-title=The instructions: prevent terrorists from returning to Gaza "at all costs" even if there are hostages with them |url=https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |access-date=12 January 2024 |work=[[Ynet]] |language=he |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224193530/https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |archive-date=24 February 2024}}</ref><ref name="YA240112">{{cite news |last1=Bergman |first1=Ronen |author1-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=12 January 2024 |title=השעות הראשונות של השבת השחורה |trans-title=The first hours of Black Saturday |url=https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |access-date=19 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240118162157/https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |archive-date=18 January 2024 |work=[[Yedioth Ahronoth]] |language=he}}</ref>}} smrtnih slučajeva, većinom civila.<ref name=F24231215>{{cite news |title=Israel social security data reveals true picture of Oct 7 deaths |date=15 December 2023 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |work=[[France 24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304185753/https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |archive-date=4 March 2024}}</ref> Izrael je odgovorio veoma destruktivnom<ref>{{cite news |last=Dyer |first=Evan |date=30 December 2023 |title=Israel's Gaza bombing campaign is the most destructive of this century, analysts say |url=https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |work=[[CBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240630222241/https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |archive-date=30 June 2024}}</ref> kampanjom bombardovanja praćenom invazijom na pojas Gaze 27. oktobra.{{sfn|Segal|Daniele|2024|p=6}} Neki naučnici su tvrdili da je postojao genocid nad Palestincima prije napada 7. oktobra, ali je izraelska vojna kampanja u Gazi okarakterizirana kao genocidna od strane Južnoafričke Republike i drugih pristalica argumenta o genocidu.{{sfn|Jamshidi|2024|pp=1–4}}<!-- "In its application to the ICJ, South Africa describes Israel's entire campaign inside Gaza since 7 October as genocidal." -->{{sfn|Semerdjian|2024|pp=3–4|ref=Semerdjian2024a}} Zvaničnici Hamasa rekli su da je napad bio odgovor na izraelsku okupaciju, blokadu pojasa Gaze, nasilje izraelskih naseljenika nad Palestincima, ograničenja kretanja Palestinaca i zatvaranje hiljada Palestinaca, koje je Hamas pokušao osloboditi zauzimanjem Izraelskih taoca.<ref name="aj7oct-invasion">{{cite news |date=7 October 2023 |title=Fears of a ground invasion of Gaza grow as Israel vows 'mighty vengeance' |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=8 October 2023 |archive-date=8 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008024318/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |url-status=live}}</ref><ref name="McKernan-20231014">{{cite news |last1=McKernan |first1=Bethan |last2=Michaelson |first2=Ruth |last3=Graham-Harrison |first3=Emma |last4=Kierszenbaum |first4=Quique |last5=Balousha |first5=Hazem |last6=Taha |first6=Sufian |last7=Sherwood |first7=Harriet |last8=Beaumont |first8=Peter |date=14 October 2023 |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/14/seven-days-of-terror-that-shook-the-world-and-changed-the-middle-east |title=Seven days of terror that shook the world and changed the Middle East |work=[[The Observer]] |access-date=1 November 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref><ref name="Pacchiani-2023">{{cite news |last=Pacchiani |first=Luca |date=7 October 2023 |url=https://www.timesofisrael.com/hamas-deputy-chief-anticipates-hostages-will-be-swapped-for-palestinian-prisoners/ |title=Hamas deputy chief anticipates hostages will be swapped for Palestinian prisoners |work=[[The Times of Israel]] |access-date=25 October 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> Brojni komentatori su identifikovali širi kontekst izraelske okupacije kao uzrok rata.<ref>{{cite magazine |last1=Matar |first1=Haggai |date=7 October 2023 |title=Gaza's shock attack has terrified Israelis. It should also unveil the context |url=https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181619/https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |archive-date=31 December 2023 |access-date=31 December 2023 |magazine=[[+972 Magazine]]}}</ref><ref>{{cite magazine |last1=Schenker |first1=Hillel |date=12 October 2023 |title=The Catastrophe of October 7. Why Did It Happen? |url=https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181618/https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |archive-date=31 December 2023 |access-date=31 December 2023 |magazine=[[The Nation]]}}</ref><ref>{{cite news |last1=Barghouti |first1=Mariam |date=14 October 2023 |title=On October 7, Gaza broke out of prison |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/14/on-october-7-gaza-broke-out-of-prison |access-date=31 December 2023 |archive-url= |archive-date=}}</ref> [[Associated Press]] je pisao da su Palestinci "u očaju zbog beskrajne okupacije Zapadne obale i zagušljive blokade Gaze".<ref name="Federman-20231007">{{cite news |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |title=Hamas militant group has started a war that 'Israel will win,' defense minister says |date=7 October 2023 |publisher=[[Associated Press]] |first1=Josef |last1=Federman |first2=Issam |last2=Adwan |access-date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007073124/https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |url-status=live}}</ref> Nekoliko organizacija za ljudska prava, uključujući [[Amnesty International]],<ref>{{cite report |url=https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |title=Israel's Apartheid Against Palestinians: Cruel System of Domination and Crime Against Humanity |date=January 2022 |publisher=[[Amnesty International]] |access-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220201215719/https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |archive-date=1 February 2022 |url-status=live}}</ref> [[B'Tselem]],<ref>{{cite web |date=12 January 2021 |title=A regime of Jewish supremacy from the Jordan River to the Mediterranean Sea: This is apartheid |url=https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508165214/https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |archive-date=8 May 2021 |access-date=6 November 2023 |work=[[B'Tselem]]|quote=A regime that uses laws, practices and organized violence to cement the supremacy of one group over another is an apartheid regime. Israeli apartheid, which promotes the supremacy of Jews over Palestinians, was not born in one day or of a single speech. It is a process that has gradually grown more institutionalized and explicit, with mechanisms introduced over time in law and practice to promote Jewish supremacy. These accumulated measures, their pervasiveness in legislation and political practice, and the public and judicial support they receive – all form the basis for our conclusion that the bar for labeling the Israeli regime as apartheid has been met.}}</ref> i [[Human Rights Watch]]<ref>{{cite news |last=Holmes |first=Oliver |date=27 April 2021 |title=Israel is committing the crime of apartheid, rights group says |work=[[The Guardian]] |url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |url-status=live |access-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202210105/https://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |archive-date=2 February 2022}}</ref> uporedilo je izraelsku okupaciju sa [[Apartheid|apartheidom]]; Izraelske pristalice osporavaju ovu karakterizaciju.<ref>{{cite news |date=4 May 2023 |title=Israël: l'Assemblée nationale rejette une résolution communiste dénonçant un "régime d'apartheid" |language=fr |trans-title=Israel: National Assembly rejects communist resolution denouncing 'apartheid regime' |work=[[Le Figaro]] |url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |url-status=live |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230614002231/https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |archive-date=14 June 2023}}</ref><ref>{{cite news |last1=Hutzler |first1=Alexandra |last2=Peller |first2=Lauren |date=19 July 2023 |title=House passes resolution saying Israel isn't a 'racist or apartheid state' |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569|url-status=live |access-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030033122/https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569 |archive-date=30 October 2023}}</ref> Savjetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] objavljeno u julu 2024. potvrdilo je da je okupacija nezakonita i da se time krši član 3. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, koja zabranjuje rasnu segregaciju i apartheid.<ref>{{cite news |last=Siddique |first=Haroon |date=19 July 2024 |title=UN court orders Israel to end its occupation of Palestinian territories |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |access-date=25 September 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=22 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722174228/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |url-status=live}}</ref> == Bilješke == {{Spisaknapomena}} == Reference == {{refspisak|kolona-širina=30em}} === Izvori === {{refbegin|colwidth=30em}} * {{Cite magazine |last=Abraham |first=Yuval |date=3 April 2024 |title='Lavender': The AI machine directing Israel's bombing spree in Gaza |url=https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |access-date=29 October 2024 |magazine=[[+972 Magazine]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010022042/https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |archive-date=10 October 2024}} * {{cite web |last1=Albanese |first1=Francesca |title=Anatomy of a Genocide |url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session55/advance-versions/a-hrc-55-73-auv.pdf |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |date=25 March 2024}} * {{cite news |last1=Antonio |first1=Raymund |date=23 October 2023 |title=Civilians not a target: Envoy decries 'genocide' tag of Israel–Hamas war |work=[[Manila Bulletin]] |url=https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231101160309/https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |archive-date=1 November 2023 |quote=Israeli Ambassador to the Philippines Ilan Fluss rejected the notion that his country is committing genocide in Gaza City, where a two-week war has erupted ... their measures were targeting Hamas members, and they were 'taking all measures to avoid having civilians affected" by attacks. 'We are informing civilians even before attacks: keep away from Hamas' infrastructure and Hamas' facilities,' ... Hamas attacked Israel on Oct. 7, and killed at least 1,400 people, mostly civilians.}} * {{cite news |date=2 December 2023 |title=Israeli offensive shifts to crowded southern Gaza, driving up death toll despite evacuation orders |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |access-date=4 December 2023 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216054613/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |archive-date=16 December 2023 |ref={{sfnref|AP News|2023a}} }} * {{cite magazine |last=Assi |first=Seraj |date=20 February 2024 |title=Lula Is Right About Israel's Genocide in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240225230416/https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |archive-date=25 February 2024}} <!-- BBB --> * {{cite news |last=Bartov |first=Omer |date=10 November 2023 |title=Opinion {{!}} What I Believe as a Historian of Genocide |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |access-date=16 December 2023 |issn=0362-4331 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218055737/https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |archive-date=18 December 2023}} * {{cite web |last=Beaklini |first=Bruno Lima Rocha |date=25 October 2023 |title='War propaganda' - Brazil's media has abandoned journalistic standards over Gaza |url=http://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |access-date=25 December 2023 |website=[[Al Jazeera Media Network|Al Jazeera Media Institute]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104164637/https://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |archive-date=4 November 2023}} * {{cite news |last=Bishara |first=Marwan |author-link=Marwan Bishara |date=12 October 2023 |title=Israel is manufacturing a case for genocide |language=en-US |newspaper=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120213933/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |archive-date=20 November 2023}} * {{cite magazine |last=Burga |first=Solcyré |date=13 November 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |archive-date=25 November 2023}} <!-- CCC --> * {{cite news |title=Hundreds dead as war erupts after surprise Hamas attack catches Israel off guard |date=7 October 2023 |url=https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |agency=[[Associated Press]] |work=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110155357/https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|CBC|2023}} }} * {{cite news |last1=Chacar |first1=Henriette |date=10 November 2023 |title=Israel revises Hamas attack death toll to 'around 1,200' |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111012813/https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-date=11 November 2023}} * {{cite news |last=Conley |first=Julia |date=3 January 2024b |title=100+ Global Rights Groups Urge Support for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123613/https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |url-status=live}} * {{cite news |last=Corder |first=Mike |date=2 January 2024 |title=South Africa's genocide case against Israel sets up a high-stakes legal battle at the UN's top court |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |access-date=3 January 2024 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107013809/https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |archive-date=7 January 2024}} * {{cite journal |last1=Di-Capua |first1=Yoav |title=Genocidal Mirroring in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 June 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2361978 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite interview |last=Donoghue |first=Joan |subject-link=Joan Donoghue |interviewer=[[Stephen Sackur]] |title=Joan Donoghue – Former President of the International Court of Justice |work=[[HARDtalk]] |date=25 April 2024 |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001yplc |url-access=subscription |access-date=5 July 2024}} * {{cite news |last=Doucet |first=Lyse |date=9 March 2024 |title=Israel abused Gaza war detainees, UN report alleges |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313065404/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |archive-date=13 March 2024}} * {{cite journal |last1=El-Affendi |first1=Abdelwahab |title=The Futility of Genocide Studies After Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=18 January 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2305525 |doi-access=free}} * {{cite web |title=Nearly 25,000 Palestinians killed during 70-day Israeli genocide in Gaza |date=15 December 2023 |url=https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |publisher=[[Euro-Mediterranean Human Rights Monitor]] |access-date=25 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220142411/https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |archive-date=20 December 2023 |ref={{sfnref|Euro-Med Human Rights Monitor|2023}} }} * {{cite journal |last1=Fassin |first1=Didier |author-link=Didier Fassin |title=The Rhetoric of Denial: Contribution to an Archive of the Debate about Mass Violence in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2308941 |s2cid=}} * {{cite news |last1=Graham-Harrison |first1=Emma |last2=Kierszenbaum |first2=Quique |date=3 January 2024 |title=Israeli public figures accuse judiciary of ignoring incitement to genocide in Gaza |url=https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |access-date=6 January 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128043046/https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |archive-date=28 January 2024}} * {{cite news |last1=Hassan |first1=Fatima |last2=Manjra |first2=Shuaib |last3=London |first3=Leslie |date=14 February 2024 |title=Israel's unrelenting war on Gaza healthcare requires urgent action |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=21 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-url=https://web.archive.org/web/20240308170637/https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-date=8 March 2024 |url-status=live}} * {{cite web |publisher=[[Human Rights Watch]] |title=World Court to hear Genocide Case Against Israel |date=10 January 2024 |url=https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |access-date=10 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110151152/https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|Human Rights Watch|2024}} }} * {{cite journal |last1=Jamshidi |first1=Maryam |title=Genocide and Resistance in Palestine under Law's Shadow |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=6 May 2024 |pages=1–35 |doi=10.1080/14623528.2024.2348377 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite web |last=Jimoh |first=Abdullahi |date=4 January 2024 |title=Over 100 Global Organisations Rally for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |website=News Central TV |url=https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123615/https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |url-status=live}} * {{cite news |last=Johnson |first=Jake |date=18 October 2023 |title=800+ Legal Scholars Say Israel May Be Perpetrating 'Crime of Genocide' in Gaza |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122173930/https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |archive-date=22 November 2023}} * {{cite news |last=Jones |first=Owen |author-link=Owen Jones |date=13 January 2024 |title=The brutality and inhumanity of Israel's assault on Gaza is no surprise. It's just what was promised |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122060757/https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |archive-date=22 January 2024}} * {{cite journal |last1=Khan |first1=Mishal S. |last2=Tinua |first2=Alu Tacon |date=16 February 2024 |title=Israel–Palestine: dehumanisation and silencing |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10429 |pages=805–806 |doi=10.1016/S0140-6736(24)00043-6 |pmid=38373433 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link=Martin McKee |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=Salim Yusuf |title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext}} * {{cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |last3=Alkhaldi |first3=Celine |last4=Bashir |first4=Nada |last5=Khadder |first5=Kareem |date=6 November 2023 |title=Gaza workers expelled from Israel accuse Israeli authorities of abuse, including beatings |url=https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |access-date=2 February 2024 |work=[[WRAL-TV]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |archive-date=2 February 2024}} * {{cite journal |last1=Lederman |first1=Shmuel |title=Gaza as a Laboratory 2.0 |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=29 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2309706 |s2cid=}} * {{cite journal |last1=Levene |first1=Mark |author1-link=Mark Levene |title=Gaza 2023: Words Matter, Lives Matter More |journal=[[Journal of Genocide Research]] |eissn=1469-9494 |date=21 January 2024 |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2301866 |url=https://www.researchgate.net/publication/380792867 |archive-url=http://web.archive.org/web/20240704174612/https://www.researchgate.net/profile/Mark-Levene/publication/380792867_Gaza_2023_Words_Matter_Lives_Matter_More/links/664f1becbc86444c72f9e294/Gaza-2023-Words-Matter-Lives-Matter-More.pdf |archive-date=4 July 2024}} * {{cite news |last=Litvin |first=Yoav |date=21 December 2023 |title=The anatomy of Zionist genocide |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224052235/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |archive-date=24 February 2024}} * {{cite news |last1=Mackenzie |first1=James |last2=Lubell |first2=Maayan |date=29 October 2023 |title=Israel launches Gaza war's second phase with ground operation, Netanyahu says |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://archive.today/20231029040509/https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |archive-date=29 October 2023 |quote=Israel has tightened its blockade on and bombarded Gaza for three weeks after the Islamist group Hamas' Oct. 7 assault killed 1,400 Israelis ... Abbas ... said, 'Our people in the Gaza Strip are facing a war of genocide and massacres committed by the Israeli occupation forces in full view of the entire world.'}} * {{cite web |last1=Masarwa |first1=Lubna |last2=Osman |first2=Nadda |date=3 November 2023 |title=Palestinian workers from Gaza describe torture and abuse in Israeli detention |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |access-date=2 February 2024 |website=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |archive-date=2 February 2024}} * {{cite journal |last1=McDoom |first1=Omar Shahabudin |author1-link=Omar Shahabudin McDoom |title=Expert Commentary, the Israeli-Palestinian Conflict, and the Question of Genocide: Prosemitic Bias within a Scholarly Community? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=25 April 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2346403 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite web |title=Cuba apoya la demanda de Sudáfrica ante la Corte Internacional de Justicia contra el genocidio de Israel en Palestina |date=11 January 2024 |url=https://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Cuba)|Cuba Ministry of Foreign Affairs]] |language=es |trans-title=Cuba supports South Africa's lawsuit before the International Court of Justice against Israel's genocide in Palestine |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111181941/http://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |archive-date=11 January 2024 |ref={{sfnref|Cuban Ministry of Foreign Affairs|2024}} }} * {{cite news |last1=Narea |first1=Nicole |last2=Samuel |first2=Sigal |date=13 November 2023 |title=How to think through allegations of genocide in Gaza |work=[[Vox (website)|Vox]] |url=https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231124174721/https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |archive-date=24 November 2023 |url-status=live}} * {{cite news |last=Nichols |first=Michelle |date=11 October 2023 |title=Palestinian UN envoy accuses Israel of 'genocidal' campaign against Gaza |language=en-US |newspaper=[[Reuters News]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |access-date=13 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114095429/https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |archive-date=14 November 2023}} * {{cite magazine |last=Obermaier |first=Lena |date=23 October 2023 |title=Germany Is Complicit in Israel's War Crimes in Gaza |url=https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301181227/https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |archive-date=1 March 2024}} * {{wikicite |ref=ICJ-order-2024-01-26 |reference=[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240126-ord-01-00-en.pdf Order of 26 January 2024] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 26 January 2024), [https://archive.today/20240213034718/https://static01.nyt.com/newsgraphics/documenttools/e9d8337ab5ae1d92/72977573-full.pdf archived] from the original on 13 February 2024.}} * {{cite news |title=South Africa's ICJ Case Against Israel Backed by Over 1,000 Organizations |work=[[The Palestine Chronicle]] |date=10 January 2024 |url=https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |access-date=13 January 2024 |archive-date=12 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112210235/https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |url-status=live |ref={{sfnref|The Palestine Chronicle|2024b}} }} * {{cite news |last=Porras |first=Simón Rodríguez |date=25 October 2023 |title=Aimé Césaire reminds us why Western powers accept the genocide committed in Gaza |url=https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |work=[[The New Arab]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240117190839/https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |archive-date=17 January 2024}} * {{cite press release |date=20 October 2023<!-- date more signatures added --> |orig-date=Statement released 15 October 2023 |title=Public Statement: Scholars Warn of Potential Genocide in Gaza |url=https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231123124815/https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-date=23 November 2023 |publisher=Third World Approaches to International Law Review |url-status=live |access-date=2 July 2024 |ref={{harvid|"Public Statement: Scholars Warn"|2023}}}} * {{Cite web |last=Quigley |first=John |date=3 July 2024 |title=The Lancet and Genocide By "Slow Death" in Gaza |url=https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |access-date=13 July 2024 |website=Arab Center Washington DC |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240713161805/https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |archive-date=13 July 2024}} * {{cite journal |last=Qutami |first=Loubna |date=2023 |title=A Feminist Practice of Bearing Witness to Genocide |journal=[[Feminist Studies]] |volume=49 |number=2 |pages=531–533 |doi=10.1353/fem.2023.a915923 |s2cid=266441159}} * {{cite journal |last1=Samudzi |first1=Zoé |author-link=Zoé Samudzi |date=18 January 2024 |title="We are Fighting Nazis": Genocidal Fashionings of Gaza(ns) After 7 October |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2305524}} * {{cite news |last=Saric |first=Ivana |date=8 November 2024 |title=Nearly 70% of verified deaths in Gaza are women and children, UN report finds |url=https://www.axios.com/2024/11/08/un-report-70-gaza-dead |archive-url= |archive-date= |work=[[Axios (website)|Axios]]}} * {{cite journal |last=Sathar |first=M. A. |date=December 2023 |title=The war on Gaza. A test of our humanity |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=82–83 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1734 |doi-access=free}} * {{cite news |last1=Sawafta |first1=Ali |last2=Fick |first2=Maggie |date=7 December 2023 |title=How many Palestinians have died in Gaza? Death toll explained |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231212021332/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |archive-date=12 December 2023}} * {{cite news |last1=Scahill |first1=Jeremy |last2=Grim |first2=Ryan |title=Leaked NYT Gaza memo tells journalists to avoid words "genocide," "ethnic cleansing," and "occupied territory" |url=https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |access-date=16 April 2024 |work=[[The Intercept]] |date=15 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416131015/https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |archive-date=16 April 2024 |url-status=live}} * {{cite news |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=13 October 2023 |title=A Textbook Case of Genocide |language=en |publisher=[[Jewish Currents]] |url=https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |access-date=19 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093604/https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |archive-date=25 November 2023}} * {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |last2=Daniele |first2=Luigi |date=5 March 2024 |title=Gaza as Twilight of Israel Exceptionalism: Holocaust and Genocide Studies from Unprecedented Crisis to Unprecedented Change |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2325804 |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=A World Without Civilians |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=24 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2306714 |s2cid= |ref=Semerdjian2024a}} * {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=Gazafication and Genocide by Attrition in Artsakh/Nagorno Karabakh and the Occupied Palestinian Territories |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 July 2024 |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2377871 |ref=Semerdjian2024b}} * {{cite news |last1=Shamim |first1=Sarah |date=11 January 2024 |title=Which countries back South Africa's genocide case against Israel at ICJ? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |access-date=12 January 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126071244/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |archive-date=26 January 2024}} * {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author-link=Martin Shaw (sociologist) |title=Inescapably Genocidal |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=3 January 2024 |pages=1–5 |doi=10.1080/14623528.2023.2300555 |s2cid=266778978}} * {{cite news |last1=Smith |first1=Mitch |last2=McCarthy |first2=Lauren |last3=Londoño |first3=Ernesto |last4=Jordan |first4=Miriam |date=12 October 2023 |title=Palestinian Americans, Dismayed by Violence, Say Historical Context Is Being Overlooked |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112091142/http://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |archive-date=12 November 2023 |issn=0190-8286}} * {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=December 2023 |title=Gaza and international law: The global obligation to protect life and health |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=80–81 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1764 |doi-access=free}} * {{cite news |last1=Speakman Cordall |first1=Simon |last2=Pedrosa |first2=Veronica |date=13 March 2024 |title=Not just the UNRWA report: Countless accounts of Israeli torture in Gaza |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314115752/https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |archive-date=14 March 2024}} * {{cite news |last=Stacey |first=Diego |date=4 November 2023 |title=Pedro Arrojo, UN Special Rapporteur: 'The Gaza war is heading towards genocide' |publisher=[[El País]] |url=https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108133528/https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-date=8 November 2023}} * {{cite journal |last1=Sultany |first1=Nimer |author-link=Nimer Sultany |title=A Threshold Crossed: On Genocidal Intent and the Duty to Prevent Genocide in Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=9 May 2024 |pages=1–26 |doi=10.1080/14623528.2024.2351261 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite journal |last1=Tanielian |first1=Melanie S. |title=The Silent Slow Killer of Famine: Humanitarian Management and Permanent Security |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2310866 |s2cid=}} * {{cite news |last1=Thomas |first1=Merlyn |date=21 December 2023 |title=Israel Gaza: What Gaza's death toll says about the war |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |access-date=25 December 2023 |work=[[BBC News]] |publisher=BBC Verify |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224231727/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |archive-date=24 December 2023}} * {{cite book |last1=Traverso |first1=Enzo |author-link=Enzo Traverso |year=2024 |title=Gaza Faces History |url=https://books.google.com/books?id=7-8PEQAAQBAJ |isbn=978-1-63542-555-0 |publisher=Other Press}} * {{cite journal |last1=Üngör |first1=Uğur Ümit |author-link=Uğur Ümit Üngör |title=Screaming, Silence, and Mass Violence in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=26 January 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2309709 |s2cid= |doi-access=free}} * {{cite report |author1=International human rights clinic, [[Boston University School of Law]] |author2=International human rights clinic, [[Cornell Law School]] |author3=Centre for human rights, [[University of Pretoria]] |author4=Lowenstein human rights project, [[Yale Law School]] |title=Genocide in Gaza: Analysis of international law and its application to Israel's military actions since October 7, 2023 |url=https://www.humanrightsnetwork.org/s/Genocide-in-Gaza-Final-version-051524.pdf |date=15 May 2024 |publisher=University Network for Human Rights |archive-url=https://archive.today/20240518202328/https://static1.squarespace.com/static/5b3538249d5abb21360e858f/t/66475850eceb152a52fd55fe/1715951696844/Genocide+in+Gaza+-+Final+version+051524.pdf |archive-date=18 May 2024 |url-status=live |ref={{sfnref|UNHR|2024}}}} * {{cite journal |last1=Wells |first1=Karen |last2=Cortés-Morales |first2=Susana |last3=Esson |first3=James |last4=Horgan |first4=Deirdre |last5=Nxumalo |first5=Fikile |last6=Phoenix |first6=Ann |last7=Rautio |first7=Paulina |last8=Rosen |first8=Rachel |date=20 February 2024 |title=Israel's war on Gaza and the violation of children's rights |journal=Children's Geographies |volume=22 |issue=2 |pages=197–200 |doi=10.1080/14733285.2024.2316752 |doi-access=free}} {{refend}} == Dodatna literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite journal |last1=Abdo |first1=Nahla |title=Israel's settler colonialism and the genocide in Gaza: Alternatives |journal=[[Studies in Political Economy]] |date=2024 |volume=105 |issue=1 |pages=94–106 |doi=10.1080/07078552.2024.2325298}} * {{cite journal |last1=Agha |first1=Zena |last2=Esson |first2=James |last3=Griffiths |first3=Mark |last4=Joronen |first4=Mikko |date=5 February 2024 |title=Gaza: A decolonial geography |journal=[[Transactions of the Institute of British Geographers]] |volume=49 |number=2 |page=e12675 |doi=10.1111/tran.12675 |bibcode=2024TrIBG..49E2675A}} * {{cite journal |last=Alexander |first=Atul |date=22 February 2024 |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide in the Gaza Strip (South Africa v. Israel) at the International Court of Justice |journal=[[Chinese Journal of International Law]] |volume=23 |number=1 |pages=185–190 |doi=10.1093/chinesejil/jmae004}} * {{cite magazine |last=Audeh |first=Ida |date=March–April 2024 |title=Solidarity During a Time of Genocide: Why Gaza Matters |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=8–10 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/solidarity-during-a-time-of-genocide-why-gaza-matters.html}} * {{cite journal |last1=Ferguson |first1=Rob |date=19 December 2023 |title=Israel's roadmap to genocide |journal=[[International Socialism]] |number=181 |url=https://isj.org.uk/roadmap-to-genocide/}} * {{cite journal |date=January–February 2024 |title=Genocide in Gaza: The Ongoing Nakba |journal=Al-Muntaqa: New Perspectives on Arab Studies |volume=7 |number=1 |publisher=[[Arab Center for Research and Policy Studies]] |jstor=e48516260}} * {{cite journal |last1=Gostin |first1=Lawrence O. |last2=Goodwin |first2=Michael B. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict—Reply |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1330 |doi=10.1001/jama.2024.4426 |pmid=38477944}} * {{cite journal |last=Kels |first=Charles G. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1329 |doi=10.1001/jama.2024.4432 |pmid=38477929}} * {{cite journal |last=Lloyd |first=Genevieve |author-link=Genevieve Lloyd |date=20 February 2024 |title=Seeing Gaza: Objectivity and Emotion |journal=[[Bioethical Inquiry]] |pages= |doi=10.1007/s11673-024-10362-y |doi-access=free |pmid=38777968}} * {{cite journal |last1=Manduca |first1=Paolo |last2=Rothchild |first2=Alice |last3=Meyers |first3=Alan |date=18 January 2024 |title=On the duty to protect the people of Gaza: how the collapse of the hospital health care system has reinforced genocidal intent |journal=Journal of Public Health and Emergency |volume=8 |page=20 |doi=10.21037/jphe-24-11 |doi-access=free |url=https://jphe.amegroups.org/article/view/9883/pdf}} * {{cite journal |last=Moses |first=Jeremy |date=16 February 2024 |title=Gaza and the Political and Moral Failure of the Responsibility to Protect |journal=[[Journal of Intervention and Statebuilding]] |volume=18 |issue=2 |pages=211–215 |doi=10.1080/17502977.2024.2304987 |doi-access=free}} * {{cite journal |last=Nagarajan |first=Nithya |date=10 April 2024 |title=Intervention – On Solidarity: Responses of European Labor to the Gaza Genocide |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/04/10/on-solidarity/}} * {{cite magazine |last=Safi |first=Shahd |date=January–February 2024 |title=Life During a Genocide in Gaza |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=20–21 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/life-during-a-genocide-in-gaza.html}} * {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=May 2024 |title=The anatomy of a genocide – a watershed moment as international law and our common humanity hangs by a thread |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=17 |number=2 |page=e2218 |doi=10.7196/SAJBL.2024.v17i2.2218 |doi-access=free}} * {{cite magazine |last=Sprusansky |first=Dale |date=January–February 2024 |title=Holocaust Scholars Say Israel is Committing Genocide |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |page=52 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/holocaust-scholars-say-israel-is-committing-genocide.html}} * {{cite journal |last=Stein |first=Rebecca L. |date=22 March 2024 |title=Intervention – Vanishing Acts: How the Israeli Media Manages Gaza |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/03/22/vanishing-acts/}} * {{cite journal |last1=Wispelwey |first1=Bram |last2=Mills |first2=David |last3=Asi |first3=Yara M. |last4=Hammoudeh |first4=Weeam |last5=Kunichoff |first5=Dennis |last6=Ahmed |first6=A. Kayum |date=16 May 2024 |title=Civilian mortality and damage to medical facilities in Gaza |journal=[[BMJ]] |volume=9 |issue=5 |page=e014756 |doi=10.1136/bmjgh-2023-014756 |pmid=38760024 |pmc=11103200}} * Roundtable ''Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory and The Question of Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last1=Aharon |first1=Eldad Ben |date=27 September 2024 |title=Israel's Foreign Policy and the Nagorno-Karabakh Conflict: A Reflection on Regional Security and Diplomacy |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–23 |doi=10.1080/14623528.2024.2406100 |s2cid= |doi-access=free}} * Roundtable ''Gaza: International Humanitarian Law and Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last1=Ben-Naftali|first1=Orna |last2=Diamond |first2=Eitan |last3=Shofty |first3=Aner |date=25 October 2024 |title=Esprit de Corpse: Genocide in the Shadowland of Gaza? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2418670 |s2cid= |doi-access=free}} * Roundtable ''Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'': ** {{cite journal |last=Boisen |first=Camilla |date=26 September 2024 |title=Israel's Punitive War on Palestinians in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2406098 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last=Goldberg |first=Amos |author-link=Amos Goldberg |date=15 October 2024 |title=The Problematic Return of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2413175 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last=Lapidot |first=Elad |date=7 August 2024 |title=Logos and Extermination |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2387898 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last1=Mhajne |first1=Anwar |title=Understanding Sexual Violence Debates Since 7 October: Weaponization and Denial |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=30 May 2024 |pages=1–19 |doi=10.1080/14623528.2024.2359851 |s2cid= |doi-access=free}} ** {{cite journal |last1=Whyte |first1=Jessica |title=A "Tragic Humanitarian Crisis": Israel's Weaponization of Starvation and the Question of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 April 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2339637 |s2cid= |doi-access=free}} {{refend}} == Vanjski linkovi == * {{cite web |date=12 December 2023 |title=Panel diskusija UN-a: Rat u Gazi 2023.: odgovornost za sprječavanje genocida |url=https://webtv.un.org/en/asset/k1v/k1vpr1yczg |publisher=[[Ujedinjene nacije]]}} [[Kategorija:Pojas Gaze]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Masakri u ratu u Izrael-Hamas]] [[Kategorija:2023. u Gazi]] [[Kategorija:2024. u Gazi]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]] [[Kategorija:Masakri nad Palestincima]] cnp0eaempesketva3q6olq980kxv1m2 1 514510 3668475 2024-11-22T07:57:56Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3668475 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg 0 514511 3668484 2024-11-22T09:05:09Z Potkoran 165348 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1161166243|Touriñán Lighthouse]]" 3668484 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cabo Touriñán - Faro -BT- 02.jpg|mini|Svjetionik Tourinan]] '''Svjetionik Tourinan''' je aktivni [[svjetionik]] smješten u [[Muxía|Muxíji]], u provinciji [[A Coruña]], [[Galicija (Španija)|Galicija, Španija]]. Trenutni svjetionik je drugi po redu izgrađen na [[Rt Tourinan|rtu Tourinan]], stjenovitom rtu na obali [[Costa da Morte]]. Njime upravlja lučka uprava A Coruña.<ref>{{Cite web|url=http://www.puertocoruna.com/en/puerto-servicios/faros/faros/faros.html|title=Lighthouses|website=www.puertocoruna.com|access-date=27 February 2019}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.ibiblio.org/lighthouse/esg.htm|title=Lighthouses of Spain: Northern Galicia|website=www.ibiblio.org|access-date=2024-11-22}}</ref> == Historija == Prvi svjetionik na Touriñánu dovršen je 1898. godine i sastoji se od jednospratne kuće za čuvara sa kulom koja je centralno smještena na vrhu krova.<ref name=":0" /> Novi svjetionik, izgrađen pored originalne zgrade, prvi put je počeo s radom 1981. godine. Sastoji se od tornja cilindričnog oblika visine 11 metara, koji ima dvije galerije i lanternu sa sivom kupolom.<ref name=":0" /> Sa žarišnom visinom od 65 metara iznad nivoa mora, svjetlost svjetionika vidljiva je na udaljenosti od 24 [[Nautička milja|nautičke milje]]. Karakteristika svjetla sastoji se od uzorka tri bljeska bijele svjetlosti svakih petnaest sekundi.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|url=https://msi.nga.mil/api/publications/download?key=16694312/SFH00000/UpdatedPub113bk.pdf&type=view|title=LIST OF LIGHTS|website=msi.nga.mil|access-date=22. 11. 2024}}</ref> == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [[commons:|Wikimedia Commons]] je domaćin kategorije o [[commons:Category:Touriñán lighthouse|svjetioniku Touriñán]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geografija Španije]] [[Kategorija:Geografija Evrope]] [[Kategorija:Atlantski okean]] [[Kategorija:Svjetionici]] [[Kategorija:Svjetionici po državama]] fgf336gqwrtgtrepyv778ougur52mbo 0 514512 3668487 2024-11-22T09:35:53Z Argo Navis 65405 napisao na hr, evo i vama. Molim prilagodite na bs ako što treba 3668487 wikitext text/x-wiki [[slika:Krupa na vrbasu kameni most.JPG|mini|desno|300px|Kameni most]] '''Kameni most''' je prirodni luk, ukupno dug preko 70 metara, na zapadnom rubu mjesta [[Krmine]], gradskog naselja [[Banja Luka|Banja Luke]]. Nalazi se u blizini ceste [[M16 (Bosna i Hercegovina)|M16]], na dijelu između [[Jajce|Jajca]] i Banja Luke, nedaleko od [[Krupa na Vrbasu|Krupe na Vrbasu]].<ref name="radiosarajevo.ba"/> Nastao je erozivnim djelovanjem vjetra koji je tijekom tisuća godina stvorio rupu u stijeni.<ref name="radiosarajevo.ba"/> == Turizam == Do mosta vodi pješačka staza, do koje se dolazi visećim mostom na Vrbasu. Na luku je uređeno nekoliko [[Penjački smjer|penjačkih smjerova]] različitih težina, pa ga često posjećuju [[Slobodno penjanje|slobodni penjači]].<ref name="radiosarajevo.ba"/> == Povezani članci == * [[Hajdučka vrata]] == Izvori == {{reference|refs= <ref name="radiosarajevo.ba">{{Citiranje weba|title=Prirodni fenomen u kanjonu Vrbasa: Znate li legendu o Kamenom mostu?|url=https://radiosarajevo.ba/multimedia/foto/prirodni-fenomen-u-kanjonu-vrbasa-znate-li-legendu-o-kamenom-mostu/520804|date=2023-11-13|access-date=2024-11-22|website=[[Radio Sarajevo]]}}</ref> }} [[Kategorija:Oblici reljefa u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dinaridi]]<!-- [[Kategorija:Prirodni lukovi]]--Y jcbl9xpqmsf3xx9zdwrce7ksubg87wl 3668488 3668487 2024-11-22T09:36:28Z Argo Navis 65405 [[Magistralni put M16]] 3668488 wikitext text/x-wiki [[slika:Krupa na vrbasu kameni most.JPG|mini|desno|300px|Kameni most]] '''Kameni most''' je prirodni luk, ukupno dug preko 70 metara, na zapadnom rubu mjesta [[Krmine]], gradskog naselja [[Banja Luka|Banja Luke]]. Nalazi se u blizini ceste [[Magistralni put M16|M16]], na dijelu između [[Jajce|Jajca]] i Banja Luke, nedaleko od [[Krupa na Vrbasu|Krupe na Vrbasu]].<ref name="radiosarajevo.ba"/> Nastao je erozivnim djelovanjem vjetra koji je tijekom tisuća godina stvorio rupu u stijeni.<ref name="radiosarajevo.ba"/> == Turizam == Do mosta vodi pješačka staza, do koje se dolazi visećim mostom na Vrbasu. Na luku je uređeno nekoliko [[Penjački smjer|penjačkih smjerova]] različitih težina, pa ga često posjećuju [[Slobodno penjanje|slobodni penjači]].<ref name="radiosarajevo.ba"/> == Povezani članci == * [[Hajdučka vrata]] == Izvori == {{reference|refs= <ref name="radiosarajevo.ba">{{Citiranje weba|title=Prirodni fenomen u kanjonu Vrbasa: Znate li legendu o Kamenom mostu?|url=https://radiosarajevo.ba/multimedia/foto/prirodni-fenomen-u-kanjonu-vrbasa-znate-li-legendu-o-kamenom-mostu/520804|date=2023-11-13|access-date=2024-11-22|website=[[Radio Sarajevo]]}}</ref> }} [[Kategorija:Oblici reljefa u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Dinaridi]]<!-- [[Kategorija:Prirodni lukovi]]--Y eafxfvzvykxayscog9gpcmdte2iekuq 0 514513 3668491 2024-11-22T10:32:01Z Semso98 54573 Nova stranica: {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|SMK|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SCG|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 4 |Br... 3668491 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|SMK|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SCG|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 4 |Broj datih golova ekipe 2 = 9 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 5. septembar 1999. | Lokacija = [[Beograd]], [[SR Jugoslavija]] | Domaćin = {{NOG-D|SRJ}} | Rezultat = 3–1 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Yugoslavia 3-1 FYR Macedonia {{!}} UEFA EURO 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/54999/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 8. septembar 1999. | Lokacija = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 2–4 | Gost = {{NOG|SRJ}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2000. | Reference = <ref>{{cite web |title=History: FYR Macedonia 2-4 Yugoslavia {{!}} UEFA EURO 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/55005/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 23. februar 2000. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|SRJ}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=FYR Macedonia 1-2 Yugoslavia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/63490/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Također pogledajte == *[[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=236&oppo=222 Sjeverna Makedonija–Srbija i Crna Gora] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/111/271/North_Macedonia_vs_Yugoslavia.html Sjeverna Makedonija–Srbija i Crna Gora] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore}} [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije|Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|Sjeverna Makedonija]] gw5avq6tinuj2wxs0az3tqiorzaz0no 3668493 3668491 2024-11-22T10:34:50Z Semso98 54573 /* Vanjski linkovi */ 3668493 wikitext text/x-wiki {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Makedonije|Sjeverna Makedonija]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]] |Zastava ekipe 1 = {{ZD|SMK|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2 = {{ZD|SCG|veličina=x140px}} |Broj utakmica = 3 |Broj pobjeda ekipe 1 = 0 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2 = 3 |Broj datih golova ekipe 1 = 4 |Broj datih golova ekipe 2 = 9 }} ==Utakmice== {{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 1. | Datum = 5. septembar 1999. | Lokacija = [[Beograd]], [[SR Jugoslavija]] | Domaćin = {{NOG-D|SRJ}} | Rezultat = 3–1 | Gost = {{NOG|MKD}} | Takmičenje = [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Kvalifikacije za EP 2000.]] | Reference = <ref>{{cite web |title=History: Yugoslavia 3-1 FYR Macedonia {{!}} UEFA EURO 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/54999/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 2. | Datum = 8. septembar 1999. | Lokacija = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 2–4 | Gost = {{NOG|SRJ}} | Takmičenje = Kvalifikacije za EP 2000. | Reference = <ref>{{cite web |title=History: FYR Macedonia 2-4 Yugoslavia {{!}} UEFA EURO 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/55005/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} {{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija | Broj utakmice = 3. | Datum = 23. februar 2000. | Lokacija = Skoplje, Makedonija | Domaćin = {{NOG-D|MKD}} | Rezultat = 1–2 | Gost = {{NOG|SRJ}} | Takmičenje = Prijateljska utakmica | Reference = <ref>{{cite web |title=FYR Macedonia 1-2 Yugoslavia {{!}} Friendly Match |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/63490/ |website=UEFA.com |access-date=22. 11. 2024 |language=en}}</ref> }} |} == Također pogledajte == *[[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Srbija]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://eu-football.info/_matches.php?id=236&oppo=222 Sjeverna Makedonija–Srbija i Crna Gora] na EU-Football.info * [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/111/271/North_Macedonia_vs_Yugoslavia.html Sjeverna Makedonija–Srbija i Crna Gora] na National-Football-Teams.com {{Utakmice nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije}} {{Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore}} [[Kategorija:Utakmice makedonske nogometne reprezentacije|Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Srbije i Crne Gore|Sjeverna Makedonija]] rould90v5jq3y2bwgnu4quh3lrp212f 1 514514 3668494 2024-11-22T10:36:32Z 77.77.218.29 /* Sjeverna Makedonija? */ novi odlomak 3668494 wikitext text/x-wiki == Sjeverna Makedonija? == Ovaj naziv nije postojao za vremena unije Srbije i Crne Gore. [[Posebno:Doprinosi/77.77.218.29|77.77.218.29]] 11:36, 22 novembar 2024 (CET) 8js9ehtnl2pt47v7qav5m9lzd557cnn 0 514515 3668495 2024-11-22T11:05:24Z Panasko 146730 Nova stranica: '''Tužba za genocid Južnoafričke Republike protiv Izraela''' <ref>[https://icj-cij.org/case/192 Application of Convention on Prevention and Punishment of Genocide (S. Afr. v. Isr.)], [[Provisional measure of protection|Provisional Measures]], [[List of International Court of Justice cases|ICJ General List]] No. 192 (24 May 2024) (order aff'g prev. provisional measures, indicating new provisional measures).</ref> je predmet koji je u toku pred Međunarodni sud pravde|Međ... 3668495 wikitext text/x-wiki '''Tužba za genocid Južnoafričke Republike protiv Izraela''' <ref>[https://icj-cij.org/case/192 Application of Convention on Prevention and Punishment of Genocide (S. Afr. v. Isr.)], [[Provisional measure of protection|Provisional Measures]], [[List of International Court of Justice cases|ICJ General List]] No. 192 (24 May 2024) (order aff'g prev. provisional measures, indicating new provisional measures).</ref> je predmet koji je u toku pred [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnim sudom pravde]] podnesenom 29. decembra 2023. od strane [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] u vezi s ponašanjem [[Izrael]]a u [[Pojas Gaze|pojasu Gaze]] tokom [[Rat Izraela i Hamasa|rata između Izraela i Hamasa]], koji je rezultirao [[Humanitarna kriza|humanitarnom krizom]] i [[Masovno ubijanje|masovnim ubijanja]]. Južnoafrička Republika tvrdi da je Izrael počinio i da čini [[Genocid u Gazi|genocid nad Palestincima]] u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], kršeći [[Konvencija o genocidu|Konvenciju o genocidu]], uključujući ono što je Južnoafrička Republika opisala kao izraelski apartheid od 75 godina, 56-godišnju okupaciju i 16-godišnju blokadu Pojasa.<ref name="Powell 2024 g408">{{Cite web|last=Powell|first=Anita|title=South Africa to Take Israel to Top UN Court on Genocide Claim in Gaza|website=[[Voice of America]]|date=January 5, 2024|url=https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html|access-date=January 6, 2024|quote=In the court application, South Africa argues that the treatment of Palestinians also bears strong resemblance to South Africa's own racially motivated apartheid regime, which ended in 1994 with Mandela's election. "It is important," the submission reads, "to place the acts of genocide in the broader context of Israel's conduct towards Palestinians during its 75-year-long apartheid, its 56-year-long belligerent occupation of Palestinian territory and its 16-year-long blockade of Gaza, including the serious and ongoing violations of international law associated therewith, including grave breaches of the Fourth Geneva Convention, and other war crimes and crimes against humanity."|archive-date=6 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106225145/https://www.voanews.com/a/south-africa-to-take-israel-to-top-un-court-on-genocide-claim-in-gaza-/7427539.html|url-status=live}}</ref> Južnoafrička Republika je zatražila da Međunarodni sud pravde ukaže na privremene mjere zaštite, uključujući trenutnu obustavu operacija Izraela.<ref>The request for provisional measures is made under Article 74 of the [https://www.icj-cij.org/rules Rules of the Court] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240106135200/https://www.icj-cij.org/rules|date=6 January 2024}}, which states that "A request for the indication of provisional measures shall have priority over all other cases."</ref><ref name="ICJ_SA_proceedings_vs_IL_29Dec2023">{{Cite web|date=December 29, 2023|title=Proceedings instituted by South Africa against the State of Israel on 29 December 2023|url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf|access-date=January 5, 2024|website=[[International Court of Justice]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394|archive-date=January 5, 2024}} [https://jusmundi.com/en/document/pdf/other/en-proceedings-instituted-by-south-africa-against-the-state-of-israel-on-29-december-2023-application-instituting-proceedings-and-request-for-the-indication-of-provisional-measures-friday-29th-december-2023 ALT Link]</ref>{{sfn|Human Rights Watch|2024}}<ref name="Masweneng">{{Cite web|last=Masweneng|first=Kgaugelo|date=5 January 2024|title=Dikgang Moseneke to join bench of judges in Israel-Hamas world court case|url=https://www.timeslive.co.za/news/south-africa/2024-01-05-dikgang-moseneke-to-join-bench-of-judges-in-israel-hamas-world-court-case/|access-date=15 January 2024|website=[[TimesLIVE]]|language=en-ZA|archive-date=14 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240114141439/https://www.timeslive.co.za/news/south-africa/2024-01-05-dikgang-moseneke-to-join-bench-of-judges-in-israel-hamas-world-court-case/|url-status=live}}</ref> Izrael je optužbe Južnoafričke Republike okarakterisao kao "neosnovane", optužujući tu zemlju da "funkcioniše kao legalna ruka" [[Hamas]]a.<ref name="X-Haiat-11Jan">{{Cite web|date=2024-01-11|title=Lior Haiat – Spokesperson of the Israeli Ministry of Foreign Affairs|url=https://twitter.com/LiorHaiat/status/1745427037039280207|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240117031246/https://twitter.com/LiorHaiat/status/1745427037039280207|archive-date=17 January 2024|access-date=22 January 2024|website=X (formerly Twitter)}}</ref><ref name="JP0-11-01">{{Cite web|title=Israel: South African genocide claims at ICJ are baseless|website=The Jerusalem Post|date=2024-01-11|url=https://www.jpost.com/international/article-781745|access-date=22 January 2024|archive-date=21 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240121155231/https://www.jpost.com/international/article-781745|url-status=live}}</ref> Izrael je rekao da vodi rat za samoodbranu u skladu s [[međunarodno pravo|međunarodnim pravom]] nakon napada pod vodstvom Hamasa na njegovu teritoriju 7. oktobra 2023.<ref name="UNnews122">{{Cite web|date=2024-01-12|title=War against Hamas in Gaza is act of self-defence, Israel tells world court|url=https://news.un.org/en/story/2024/01/1145452|access-date=2024-01-21|website=UN News|archive-date=12 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240112144239/https://news.un.org/en/story/2024/01/1145452|url-status=live}}</ref> Dvodnevna javna saslušanja održana su 11. i 12. januara 2024. u [[Palata mira|Palati mira]] u [[Den Haag|Hagu]].<ref>{{Cite web|date=2023-01-12|title=12 January press release: Conclusion of the public hearings held on Thursday 11 and Friday 12 January 2024|url=https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240112-pre-01-00-en.pdf|access-date=2024-01-13|website=International Court of Justice|archive-date=12 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240112185835/https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240112-pre-01-00-en.pdf|url-status=live}}</ref> Sud je zaključio da je moguće da bi akcije Izraela u Pojasu Gaze mogle predstavljati [[genocid]] i izdao privremene mjere,<ref>[https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/01/gaza-icj-ruling-offers-hope-protection-civilians-enduring-apocalyptic Gaza: ICJ ruling offers hope for protection of civilians enduring apocalyptic conditions, say UN experts]. OHCHR. 31 January 2024. "The ICJ found it plausible that Israel’s acts could amount to genocide and issued six provisional measures, ordering Israel to take all measures within its power to prevent genocidal acts, including preventing and punishing incitement to genocide, ensuring aid and services reach Palestinians under siege in Gaza, and preserving evidence of crimes committed in Gaza."</ref> u kojima je naredio Izraelu da preduzme sve mjere kako bi spriječio bilo kakve radnje suprotne Konvenciji o genocidu iz 1948,<ref name="Patrick Kingsley">{{Cite news|date=26 January 2024|title=Israel-Hamas War: Update from Patrick Kingsley|url=https://www.nytimes.com/live/2024/01/26/world/israel-hamas-gaza-news/333c0a8f-4e98-5a9f-8514-ef9aaf4f1e53|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240126131634/https://www.nytimes.com/live/2024/01/26/world/israel-hamas-gaza-news/333c0a8f-4e98-5a9f-8514-ef9aaf4f1e53|archive-date=26 January 2024|access-date=26 January 2024|work=The New York Times}}</ref><ref name=OrderJan26>Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide in the Gaza Strip (South Africa ''v.'' Israel), Provisional Measures, [[:s:South Africa v. Israel (Order of 26 January 2024)|Order of 26 January 2024]].</ref><ref name=Time>{{Cite magazine|last=Rajvanshi|first=Astha|date=January 26, 2024|title=U.N. Court Says Israel Must Prevent Genocidal Acts in Gaza, But Doesn't Order a Ceasefire|url=https://time.com/6588931/icj-ruling-israel-genocidal-acts-gaza-south-africa/|magazine=TIME|location=|access-date=January 26, 2024|archive-date=26 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240126150958/https://time.com/6588931/icj-ruling-israel-genocidal-acts-gaza-south-africa/|url-status=live}}</ref> ali nije naredio Izraelu da obustavi svoju vojnu kampanju.<ref>{{Cite news|date=2024-01-27|title=World Court stops short of Gaza ceasefire order for Israel|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-braces-world-court-ruling-focuses-attack-south-gaza-2024-01-26/|access-date=2024-01-27|work=Reuters}}</ref> Sud je također izrazio zabrinutost za sudbinu talaca držanih u Pojasu Gaze<ref name="BBC says ICJ says">{{Cite news|title=Gaza war: ICJ says Israel must prevent genocidal acts in Gaza|url=https://www.bbc.com/news/live/world-68097640|access-date=26 January 2024|work=BBC News|language=en-gb|archive-date=26 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240126093118/https://www.bbc.com/news/live/world-68097640|url-status=live}}</ref> i priznao katastrofalnu situaciju u Gazi.<ref name="auto4">{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-68113223|title=Israel reined in by ICJ rulings on Gaza – but will it obey?|date=26 January 2024|via=www.bbc.com|access-date=26 January 2024|archive-date=26 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240126200114/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-68113223|url-status=live}}</ref> Krajem februara, [[Human Rights Watch]] i [[Amnesty International]] su tvrdili da Izrael nije postupio u skladu s privremenim mjerama Suda i da ometanje ulaska i distribucije pomoći predstavlja [[ratni zločin|ratne zločine]].<ref name="HRW111">{{Cite web|title=Israel Not Complying with World Court Order in Genocide Case|url=https://www.hrw.org/news/2024/02/26/israel-not-complying-world-court-order-genocide-case|website=Human Rights Watch|date=26 February 2024|access-date=27 February 2024|archive-date=27 February 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227022141/https://www.hrw.org/news/2024/02/26/israel-not-complying-world-court-order-genocide-case|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-02-26|title=Israel defying ICJ ruling to prevent genocide by failing to allow aid into Gaza|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2024/02/israel-defying-icj-ruling-to-prevent-genocide-by-failing-to-allow-adequate-humanitarian-aid-to-reach-gaza/|access-date=2024-05-25|website=Amnesty International|language=en}}</ref> Dana 28. marta 2024, nakon drugog zahtjeva za dodatnim mjerama, Međunarodni sud pravde je naredio nove hitne mjere, naređujući Izraelu da bez odlaganja osigura osnovne zalihe hrane, jer se stanovnici Gaze suočavaju s glađu.<ref name="auto5">{{Cite web|title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid|url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475|website=Al Jazeera|access-date=2 April 2024|archive-date=2 April 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475|url-status=live}}</ref><ref name="auto6">{{Cite web|date=2024-03-28|title=World court orders Israel to take action to address Gaza famine|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/world-court-orders-israel-take-measures-ensure-food-gets-into-gaza-2024-03-28/|website=Reuters}}</ref> Dana 24. maja, sa 13 glasova za i dva protiv, Sud je izdao ono što su neki stručnjaci smatrali dvosmislenom naredbom, ali koja je široko shvaćena kao da zahtijeva od Izraela da odmah zaustavi svoju [[Ofanziva na Rafah|ofanzivu na Rafah]].<ref name=":16">{{Cite news|last=Taub|first=Amanda|date=2024-05-30|title=What the I.C.J. Ruling Actually Means for Israel's Offensive in Rafah|url=https://www.nytimes.com/2024/05/30/world/europe/icj-israel-rafah-offensive-explained.html|access-date=2024-05-30|work=The New York Times|language=en-US|issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/global/article/2024/may/29/how-a-single-comma-is-allowing-israel-to-question-icj-rafah-ruling|title=How a single comma is allowing Israel to question ICJ Rafah ruling|first=Patrick|last=Wintour|date=29 May 2024|newspaper=The Guardian|quote=a directive widely seen to have instructed Israel to completely stop its military offensive}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/israel-icj-order-halt-rafah-offensive-what-next-rcna154102|title=Isolated Israel argues U.N. court ruling leaves door open to Rafah offensive|date=27 May 2024|website=NBC News|quote=It was widely viewed as an unambiguous statement: The top United Nations court ordered Israel to immediately halt its military assault on Rafah — a dramatic intervention that left the nation and its chief ally, the U.S., increasingly isolated on the world stage.}}</ref><ref name="haque">{{Cite web |title=Halt: The International Court of Justice and the Rafah Offensive |last=Haque |first=Adil |author-link=Adil Ahmad Haque |website=Just Security |url=https://www.justsecurity.org/96123/icj-gaza-israeli-operations/}}</ref> Izrael je odbacio ovo tumačenje i nastavio sa svojim ofanzivnim operacijama.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro|title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean?|website=www.bbc.com}}</ref> == Reference == {{Refspisak|kolona-širina=30em}} == Vanjski linkovi == * [https://www.icj-cij.org/case/192 službena web stranica slučaja] (sajt [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]]) * [https://www.icj-cij.org/multimedia/203403 Video snimci javnih rasprava: Usmeni argument Južnoafrikke Republike i Izraela] (sajt [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]]) * [https://www.un.org/en/genocideprevention/documents/atrocity-crimes/Doc.1_Convention%20on%20the%20Prevention%20and%20Punishment%20of%20the%20Crime%20of%20Genocide.pdf Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida] [[Kategorija:Pojas Gaze]] [[Kategorija:Genocid u Gazi]] [[Kategorija:Slučajevi Međunarodnog suda pravde]] [[Kategorija:2023. u međunarodnim odnosima]] [[Kategorija:2024. u međunarodnim odnosima]] [[Kategorija:2023. u Izraelu]] [[Kategorija:2023. u Palestini]] [[Kategorija:2024. u Izraelu]] [[Kategorija:2024. u Palestini]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Izraela]] 0kqlct6fdapmw6k5dtblr3g4ux0b38f 1 514516 3668497 2024-11-22T11:06:47Z Panasko 146730 https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024 3668497 wikitext text/x-wiki {{Azijski mjesec 2024 - članak}} ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg 14 514517 3668500 2024-11-22T11:15:20Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Makedonije]] na [[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije]] 3668500 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[:Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Sjeverne Makedonije]] m5ucnrj4vdymx46x7m098r7fxhvydny 0 514518 3668502 2024-11-22T11:16:52Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Albanija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Albanija – Sjeverna Makedonija]] 3668502 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Albanija – Sjeverna Makedonija]] dqn2k58evipxjn4vu0og0f57qhh4g1k 0 514519 3668504 2024-11-22T11:17:02Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Andora – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Andora – Sjeverna Makedonija]] 3668504 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Andora – Sjeverna Makedonija]] bq6ea18w887af0mpebwf81ny5k06lzd 0 514520 3668506 2024-11-22T11:17:10Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Armenija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Armenija – Sjeverna Makedonija]] 3668506 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Armenija – Sjeverna Makedonija]] g27u1vjh2idskrkeqnb0fh73oci9yja 0 514521 3668508 2024-11-22T11:17:15Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Australija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Australija – Sjeverna Makedonija]] 3668508 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Australija – Sjeverna Makedonija]] amfs7utqau8o27d20lu9hk28g02qs50 0 514522 3668510 2024-11-22T11:17:20Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Sjeverna Makedonija]] 3668510 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Sjeverna Makedonija]] 6g4llfshhgpc2hlvqgowx30m6m3k3gi 0 514523 3668512 2024-11-22T11:17:33Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Bahrein – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Bahrein – Sjeverna Makedonija]] 3668512 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Bahrein – Sjeverna Makedonija]] 9zxj9ow1s445dncer7dhva79mu9ieur 0 514524 3668514 2024-11-22T11:17:37Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Sjeverna Makedonija]] 3668514 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Sjeverna Makedonija]] lq8parxbnqf5tbfltheg1839juiokeu 0 514525 3668516 2024-11-22T11:17:42Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Bugarska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Bugarska – Sjeverna Makedonija]] 3668516 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Bugarska – Sjeverna Makedonija]] c9fcpb0fa7c2jso6q0ejcb4hbq9ofg9 0 514526 3668518 2024-11-22T11:17:53Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Crna Gora – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Crna Gora – Sjeverna Makedonija]] 3668518 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Crna Gora – Sjeverna Makedonija]] 3yb0taybp5ggr7aw3hjv76ul1a6756e 0 514527 3668520 2024-11-22T11:18:12Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Češka – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Češka – Sjeverna Makedonija]] 3668520 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Češka – Sjeverna Makedonija]] cmwub6k41yuf2un3wnmwihelv0zhtz1 0 514528 3668522 2024-11-22T11:18:16Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Danska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Danska – Sjeverna Makedonija]] 3668522 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Danska – Sjeverna Makedonija]] akq4frvlpy9xsuyovw9ccg0m9j8xbfs 0 514529 3668524 2024-11-22T11:18:29Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Egipat – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Egipat – Sjeverna Makedonija]] 3668524 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Egipat – Sjeverna Makedonija]] n02kx0k8d5k5icim9gxw8hdks7tcv27 0 514530 3668526 2024-11-22T11:18:32Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Ekvador – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Ekvador – Sjeverna Makedonija]] 3668526 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Ekvador – Sjeverna Makedonija]] rxhyn0124wybxxwuye44zn866wtrxfy 0 514531 3668528 2024-11-22T11:18:36Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Engleska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Engleska – Sjeverna Makedonija]] 3668528 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Engleska – Sjeverna Makedonija]] nssammk5jc5aais1mwjo8psomx4z0oj 0 514532 3668530 2024-11-22T11:18:42Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Finska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Finska – Sjeverna Makedonija]] 3668530 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Finska – Sjeverna Makedonija]] 9oddmawi54d7foxo183cf1ww8pfvsv6 0 514533 3668532 2024-11-22T11:18:54Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Iran – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Iran – Sjeverna Makedonija]] 3668532 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Iran – Sjeverna Makedonija]] hfoc4016lv0azplzqdlto7zou4yx6np 0 514534 3668534 2024-11-22T11:18:59Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Irska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Irska – Sjeverna Makedonija]] 3668534 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Irska – Sjeverna Makedonija]] r987t5ru8ay6jlhsnza21xzwbmr1rkq 0 514535 3668536 2024-11-22T11:19:03Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Island – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Island – Sjeverna Makedonija]] 3668536 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Island – Sjeverna Makedonija]] tirw7dxmuc5qtjf2i16onkjx4dpmhmy 0 514536 3668538 2024-11-22T11:19:14Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Jamajka – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Jamajka – Sjeverna Makedonija]] 3668538 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Jamajka – Sjeverna Makedonija]] sxtqm18dlo45bca6oskf2cr99esd10t 0 514537 3668540 2024-11-22T11:19:18Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Sjeverna Makedonija]] 3668540 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Južna Koreja – Sjeverna Makedonija]] pfgrpborel04d1w88chap5cgip0w2r6 0 514538 3668542 2024-11-22T11:19:21Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Kanada – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Kanada – Sjeverna Makedonija]] 3668542 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Kanada – Sjeverna Makedonija]] jtkewel489zhbpu1eaxotzgzv4x0h8s 0 514539 3668544 2024-11-22T11:19:25Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Katar – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Katar – Sjeverna Makedonija]] 3668544 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Katar – Sjeverna Makedonija]] 499p81xpzhuevulk3efjusuc8jpeil6 0 514540 3668546 2024-11-22T11:19:29Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Kina – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Kina – Sjeverna Makedonija]] 3668546 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Kina – Sjeverna Makedonija]] hikbj9724zzgjbv05m730pzjq2rpq9l 0 514541 3668548 2024-11-22T11:19:47Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Lihtenštajn – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Lihtenštajn – Sjeverna Makedonija]] 3668548 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Lihtenštajn – Sjeverna Makedonija]] h78yff57gpu504j14ktlidrt4ovhpkj 0 514542 3668550 2024-11-22T11:19:53Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Litvanija – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Litvanija – Sjeverna Makedonija]] 3668550 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Litvanija – Sjeverna Makedonija]] 09n2aup6qzhj1zu7hr4fj60beh0smb6 0 514543 3668552 2024-11-22T11:19:58Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Luksemburg – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Luksemburg – Sjeverna Makedonija]] 3668552 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Luksemburg – Sjeverna Makedonija]] e13t3kbveb7nwq5be2tnvt5crvi05oc 0 514544 3668554 2024-11-22T11:20:05Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Mađarska – Makedonija]] na [[Nogometne utakmice Mađarska – Sjeverna Makedonija]] 3668554 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Mađarska – Sjeverna Makedonija]] 1exzpwvdyvtsfq9pjwaztwocxkya8oj 0 514545 3668556 2024-11-22T11:20:23Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Malta]] na [[Nogometne utakmice Malta – Sjeverna Makedonija]] 3668556 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Malta – Sjeverna Makedonija]] 2h1s4cuj7gj1dg682v3rw69pp583s55 0 514546 3668558 2024-11-22T11:20:37Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Moldavija]] na [[Nogometne utakmice Moldavija – Sjeverna Makedonija]] 3668558 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Moldavija – Sjeverna Makedonija]] ifdwdff97qrjeq7twlk734d622y0r1f 0 514547 3668560 2024-11-22T11:20:52Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Nigerija]] na [[Nogometne utakmice Nigerija – Sjeverna Makedonija]] 3668560 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Nigerija – Sjeverna Makedonija]] t3wn0m7eodke5wc94t7f8xf2uxtceuo 0 514548 3668562 2024-11-22T11:20:58Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Norveška]] na [[Nogometne utakmice Norveška – Sjeverna Makedonija]] 3668562 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Norveška – Sjeverna Makedonija]] 28jctrk6qmrwqylwxd66c4abkdmd42m 0 514549 3668564 2024-11-22T11:21:03Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Oman]] na [[Nogometne utakmice Oman – Sjeverna Makedonija]] 3668564 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Oman – Sjeverna Makedonija]] tg5uq52ggans5drojjlql6gomh9bicl 0 514550 3668566 2024-11-22T11:21:13Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Poljska]] na [[Nogometne utakmice Poljska – Sjeverna Makedonija]] 3668566 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Poljska – Sjeverna Makedonija]] 2ezaae6l0mfxk9h7n53jf5rnageeygn 0 514551 3668568 2024-11-22T11:21:19Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Portugal]] na [[Nogometne utakmice Portugal – Sjeverna Makedonija]] 3668568 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Portugal – Sjeverna Makedonija]] bsj6qp8fvjbg12r8gt3q1snmme8xkbl 0 514552 3668570 2024-11-22T11:21:24Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Rumunija]] na [[Nogometne utakmice Rumunija – Sjeverna Makedonija]] 3668570 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Rumunija – Sjeverna Makedonija]] k0q8hhdp5h908nn2b38qy49iy39hvif 0 514553 3668572 2024-11-22T11:21:29Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Rusija]] na [[Nogometne utakmice Rusija – Sjeverna Makedonija]] 3668572 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Rusija – Sjeverna Makedonija]] gz8magfzbt91eui3qydi6di3yyjdsan 0 514554 3668574 2024-11-22T11:21:56Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – SAD]] na [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države – Sjeverna Makedonija]] 3668574 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjedinjene Američke Države – Sjeverna Makedonija]] 2mra9z4cfzdpd9kfttjgkn6toe878ls 0 514555 3668576 2024-11-22T11:22:19Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Saudijska Arabija]] na [[Nogometne utakmice Saudijska Arabija – Sjeverna Makedonija]] 3668576 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Saudijska Arabija – Sjeverna Makedonija]] t8hwbqzsfz0v5yhb96x7996pyy8k53d 0 514556 3668578 2024-11-22T11:22:40Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Slovačka]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovačka]] 3668578 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovačka]] 32c4y1i00c8xtgin6n811vz47x9prlh 0 514557 3668580 2024-11-22T11:22:42Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Slovenija]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovenija]] 3668580 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Slovenija]] omizu3np8f7zx5l504877ard3bluw51 0 514558 3668582 2024-11-22T11:22:52Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Škotska]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Škotska]] 3668582 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Škotska]] hipppqmg192absriz2z9toce7eqmt2i 0 514559 3668584 2024-11-22T11:22:56Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Španija]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Španija]] 3668584 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Španija]] s2df554cztkk88wo65xdlp64ce6lz9c 0 514560 3668586 2024-11-22T11:23:00Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Švedska]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Švedska]] 3668586 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Švedska]] olye1fukal37rldalsxpu2ihzlkqrjz 0 514561 3668588 2024-11-22T11:23:08Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Turska]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Turska]] 3668588 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Turska]] gz60vc44jfz2ajvhftikqml2v91o6ix 0 514562 3668590 2024-11-22T11:23:12Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Nogometne utakmice Makedonija – Ukrajina]] na [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Ukrajina]] 3668590 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Sjeverna Makedonija – Ukrajina]] dy465mbn2uuc7mfalle8edut7yqn0n2