Bosna i Hercegovina

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.44.0-wmf.4</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>830</id>
    <revision>
      <id>3668883</id>
      <parentid>3655857</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T12:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137798" sha1="7lo62m4dahpt6roiv4o50qzhxbuk9hj" xml:space="preserve">{{Coord|44|00|00|N|18|00|00|E|region:BA_type:country_scale:2000000|display=title}}

{{Infokutija država
| zvanično_ime                   = Bosna i Hercegovina
| izvorno_ime                    = Босна и Херцеговина
| ime_genitiv                    = Bosne i Hercegovine
| zastava                        = Flag of Bosnia and Herzegovina.svg
| grb                            = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
| uzrečica                       = 
| himna                          = [[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&lt;br/&gt;{{center|[[Datoteka:National Anthem of Bosnia and Herzegovina.ogg]]}}
| mapa                           = Location Bosnia-Herzegovina Europe.png
| glavni_grad                    = [[Sarajevo]]
| glavni_grad_koordinate         = {{coord|43|51|N|18|22|E|region:BiH_type:city|title=Sarajevo}}
| najveći_grad                   = [[Sarajevo]]
| službeni_jezik                 = [[Bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[Srpski jezik|srpski]]&lt;br /&gt;[[Hrvatski jezik|hrvatski]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&amp;langTag=bs-BA |title=Osnovne informacije o BiH |work=vijeceministara.gov.ba |access-date=6. 1. 2015 |archive-date=1. 6. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601202030/http://www.vijeceministara.gov.ba/osnovne_informacije_o_bih/default.aspx?id=95&amp;langTag=bs-BA |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20110102211812/http://www.parlament.ba/sadrzaj/1/0/25.html&lt;/ref&gt;{{Napomena|U [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavu Bosne i Hercegovine]] nisu navedeni službeni jezici, ustavi [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta i distrikta]] navode [[Jezici Bosne i Hercegovine|tri službena jezika]].}}
| sistem_pisanja                 = {{hlist|[[Latinica]]|[[Ćirilica]]}}
| etničke_grupe                  = 50,11% [[Bošnjaci]]&lt;br /&gt;30,78% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]&lt;br /&gt;15,43% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]&lt;br /&gt;3,68% [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;
| religija                       = {{unbulleted list
|51% [[Islam u Bosni i Hercegovini|Islam]]
|{{Tree list}}
* 46% [[Kršćanstvo]]
** 31% [[Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini|Pravoslavlje]]
** 15% [[Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini|Rimokatoličanstvo]]
{{Tree list/end}}
|3% [[Religija u Bosni i Hercegovini|Ostali]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Bosnia and Herzegovina |url=https://www.state.gov/reports/2021-report-on-international-religious-freedom/bosnia-and-herzegovina/ |access-date=20. 10. 2022 |website=United States Department of State |language=en-US}}&lt;/ref&gt;}}
| demonim                        = {{hlist|[[Bosanci]]|[[Hercegovci]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bosnia and Herzegovina • Country facts • PopulationData.net |url=https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |website=PopulationData.net |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://en.populationdata.net/countries/bosnia-and-herzegovina/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas se iz Norveške kući vraća 13 državljana BiH, a šta je sa ostalima? |url=https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |website=MojaBiH |date=5. 4. 2020 |language=bs |access-date=8. 4. 2020 |archive-date=12. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200612065815/https://mojabih.oslobodjenje.ba/vijesti/danas-se-iz-norveske-kuci-vraca-13-drzavljana-bih-a-sta-je-sa-ostalima/2700 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| državno_uređenje               = [[Federacija|Federalna]] [[Parlamentarni sistem|parlamentarna]] [[Direktorijski sistem|direktorijska]] [[republika]]&lt;ref&gt;{{Citation|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/|publisher=Central Intelligence Agency|date=8. 8. 2023|access-date=15. 8. 2023|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |title=Lična karta BiH |access-date=3. 11. 2010 |archive-date=22. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122083944/http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| vrsta_prve_vlasti              = [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]]
| vladar_prva_vlast              = [[Christian Schmidt]]{{Napomena|[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] jest međunarodni civilni nadzornik [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] s ovlaštenjem da smijeni zvaničnike i donese zakone.}}
| vrsta_druge_vlasti             = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| vladar_druga_vlast             = {{unbulleted list
|[[Denis Bećirović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]])
|[[Željka Cvijanović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])
|[[Željko Komšić]] ([[Demokratska fronta|DF]])
}}
| vrsta_treće_vlasti             = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]]
| vladar_treća_vlast             = [[Borjana Krišto]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])
| zakonodavstvo                  = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]
| vrsta_prvog_zakonodavstva      = [[Gornji dom]]
| naziv_prvog_zakonodavstva      = [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
| vrsta_drugog_zakonodavstva     = [[Donji dom]]
| naziv_drugog_zakonodavstva     = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]
| tip_suvereniteta               = [[Historija Bosne i Hercegovine|Historija]]
| događaj1                       = [[Bosna (zemlja)|Bosna u ranom srednjem vijeku]]
| događaj_datum1                 = 9. vijek
| događaj2                       = [[Bosanska banovina]]
| događaj_datum2                 = 1154.
| događaj3                       = [[Povelja Kulina bana]]
| događaj_datum3                 = 1189.
| događaj4                       = [[Bosansko Kraljevstvo]]
| događaj_datum4                 = 1377.
| događaj5                       = Početak [[Osmansko osvajanje Bosne|osmanskog osvajanja]]
| događaj_datum5                 = 1451
| događaj6                       = [[Bosanski sandžak]]
| događaj_datum6                 = 1463.
| događaj7                       = [[Bosanski pašaluk]]
| događaj_datum7                 = 1580.
| događaj8                       = [[Bosanski vilajet]]
| događaj_datum8                 = 1867.
| događaj9                       = [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine|Austrougarsko osvajanje]]
| događaj_datum9                 = 1878.
| događaj10                      = [[Aneksijska kriza|Austrougarska aneksija]]
| događaj_datum10                = 1908.
| događaj11                      = [[Nastanak Jugoslavije]]
| događaj_datum11                = 1. decembar 1918.
| događaj12                      = [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]
| događaj_datum12                = 25. novembar 1943.
| događaj13                      = [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum13                = 29. novembar 1945.
| događaj14                      = [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|Prvi slobodni izbori]]
| događaj_datum14                = 18. novembar 1990.
| događaj15                      = [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Referendum o nezavisnosti]]
| događaj_datum15                = 1. mart 1992.
| događaj16                      = [[Historija Bosne i Hercegovine#Proces osamostaljenja|Deklaracija nezavisnosti]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| događaj_datum16                = 3. mart 1992.
| događaj17                      = Početak [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]]
| događaj_datum17                = 6. april 1992.
| događaj18                      = Odluka [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] o promjeni imena države u [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]]
| događaj_datum18                = 8. april 1992.
| događaj19                      = Pristupanje BiH [[Ujedinjene nacije|UN]]-u
| događaj_datum19                = 22. maj 1992.
| događaj20                      = [[Vašingtonski sporazum]]
| događaj_datum20                = 18. mart 1994.
| događaj21                      = Kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] ([[Dejtonski sporazum]])
| događaj_datum21                = 14. decembar 1995.
| događaj22                      = [[Proširenje NATO-a|Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]
| događaj_datum22                = 5. decembar 2018.
| događaj23                      = [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|Kandidatski status]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum23                = 15. decembra 2022.
| događaj24                      = [[Evropsko vijeće]] odobrilo otvaranje [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|pristupnih pregovora]] za članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| događaj_datum24                = 21. mart 2024.
| površina                       = 51.129&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.parlament.ba/Content/Read/233?title=OBosniIHercegovini |title=O Bosni i Hercegovini |work=parlament.ba |access-date=29. 9. 2020}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu         = 125. na svijetu
| procenat_vode                  = 1.4%
| stanovnika                     = {{Gubitak}}3.531.159&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
| stanovnika_godina              = 2013
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 135. na svijetu
| procjena                       = {{Gubitak}}3.475.000
| procjena_godina                = 2020
| gustoća                        = 69
| po_broju_gustoće_na_svijetu    = 
| bdp_ukupno                     = {{Rast}}$67,919 milijardi &lt;ref name=imf2&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2007&amp;ey=2010&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=963&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&amp;grp=0&amp;a=&amp;pr.x=70&amp;pr.y=18 |title=Bosnia and Herzegovina|publisher=International Monetary Fund|access-date=6. 10. 2010}}&lt;/ref&gt;
| bdp_godina                     = Procjena 2023.
| po_broju_bdp_na_svijetu        = 110. na svijetu
| bdp_per_capita                 = {{Rast}}$19,690&lt;ref name=imf2/&gt;
| bdp_per_capita_na_svijetu      = 79. na svijetu
| bdp_nominalni_ukupno           = {{Rast}}$28,497 milijardi&lt;ref name=imfnew&gt;{{Cite web|url=https://www.imf.org/external/datamapper/profile/BIH|title=IMF Data Mapper|website=www.imf.org|access-date=15. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
| bdp_nominalni_godina           = Procjena 2023.
| bdp_nominalni_na_svijetu       = 113. na svijetu
| bdp_nominalni_per_capita       = {{Rast}}$8,223&lt;ref name=imfnew/&gt;
| bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = 83. na svijetu
| hdi                            = {{Rast}}0.780&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://worldpopulationreview.com/country-rankings/hdi-by-country|title=Human Development Index (HDI) by Country 2023|website=worldpopulationreview.com|access-date=15. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;
| hdi_godina                     = 2021
| hdi_nivo                       = &lt;span style=&quot;color:#090;&quot;&gt;visok&lt;/span&gt;
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 74. na svijetu
| gini                           = {{Pozitivan pad}}32,7&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|title=Distribution of family income – Gini index|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=1. 9. 2009|archive-date=13. 6. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070613005439/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| gini_godina                    = 2015
| gini_nivo                      = &lt;span style=&quot;color:#FFA500;&quot;&gt;srednje&lt;/span&gt;
| po_broju_gini_na_svijetu       = 
| valuta                         = [[Konvertibilna marka]] ([[ISO 4217|BAM]])
| vremenska_zona                 = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+01:00|+1]] ([[Istočnoevropsko vrijeme|EET]])
| ljetno_računanje_vremena       = [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] [[UTC+02:00|+2]] ([[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]])
| format_datuma                  = D. M. GGGG. ([[Nova era|NE]])
| najveća_tačka_ime              = [[Maglić]]
| najveća_tačka_metara           = 2386
| najveće_jezero_ime             = [[Buško jezero]]
| najveće_jezero_površina        = 56,7
| najveća_rijeka_ime             = [[Sava]]
| najveća_rijeka_dužina          = 945
| vozacka_strana                 = desna
| pozivni_broj                   = [[Spisak pozivnih brojeva u Bosni i Hercegovini|+387]]
| iso_kod                        = [[ISO 3166-2:BA|BA]]
| internetski_nastavak           = [[.ba]]
| komentar                       = 
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH''', neformalno '''Bosna''', [[ćirilica]] '''Босна и Херцеговина''') [[suverena država|suverena]] je [[država]] u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluostrva]]. Na sjeveru, zapadu i jugozapadu graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]], na istoku sa [[Srbija|Srbijom]], a na jugoistoku s [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Pomorska je država jer na jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad države jest [[Sarajevo]]. [[Nezavisnost]] je stekla 1. marta 1992. nakon odluke građana [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendumom o samoopredjeljenju]]. Prema rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisa stanovništva iz 2013]], imala je 3.531.159 stanovnika.

Područje Bosne i Hercegovine naseljeno je još od [[paleolit]]a, dok se u neolitskom razdoblju bilježi stalna naseljenost teritorije kada se razvijaju kulture kao što su [[Kakanjska kultura|kakanjska]] i [[Butmirska kultura|butmirska]]. Nakon dolaska prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]] bilježi se više kultura željeznog doba kao što su [[Glasinačka kultura|glasinačka]] i [[srednjobosanska kulturna grupa]]. Te kulture se najviše dovode u vezu s više ilirskih plemena kao što su bili [[Desidijati]], [[Mezeji]], [[Breuci]], [[Dicioni]], [[Autarijati]]. Dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu|Rimljana]] većina tih plemena do 6. stoljeća bila je romanizirana. Dolaskom [[Južni Slaveni|slavenskih]] plemena na Balkan, teritoriju Bosne i Hercegovine naseljavaju i razna južnoslavenska plemena. Do 12. stoljeća uspostavljena je [[Bosanska banovina]],&lt;ref&gt;Paul Mojzes, ''Religion and the war in Bosnia'', Oxford University Press, 2000, str. 22; &quot;Medieval Bosnia was founded as an independent state (Banate) by Ban Kulin (1180–1204).&quot;&lt;/ref&gt; koja će krajem 14. stoljeća prerasti u [[Bosansko Kraljevstvo|Kraljevinu Bosnu]]. Za vrijeme vladavine [[Tvrtko I, kralj Bosne|kralja Tvrtko I]] bila je najmoćnija feudalna kraljevina u regionu. Sa smrću Tvrtka I snaga i utjecaj bosanske države polahko opadaju. U to doba [[Osmanlijsko Carstvo]] počinje invaziju na jugoistočnu Evropu, što je bilo velika prijetnja i za Kraljevinu Bosnu. Iscrpljena unutrašnjim sukobima i prepuštena sama sebi, pod vladavinom posljednjeg kralja [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepana Tomaševića]] Bosna gubi nezavisnost 1463. U sljedećem stoljeću cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine ulazi u sastav Osmanlijskog Carstva i postaje njena najzapadnija provincija. [[Pad Osmanlijskog Carstva|Slabljenjem]] Osmanlijskog Carstva nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] [[Austro-Ugarska]] je [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|okupirala]] Bosnu i Hercegovinu, što će potrajati do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Između dva svjetska rata bila je u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a potom i u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kao jedna od njenih šest republika. [[Raspad Jugoslavije|Raspadom Jugoslavije]] proglašava nezavisnost, usljed čega izbija [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995.

Bosna i Hercegovina regionalno je i međunarodno poznata po prirodnim ljepotama i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnom naslijeđu]], [[Bosanska kuhinja|kuhinji]], [[Muzika u Bosni i Hercegovini|eklektičnoj i jedinstvenoj muzici]], [[Bosanska arhitektura|arhitekturi]] i festivalima, od kojih su neki jedni od najvećih i najuglednijih takve vrste u jugoistočnoj Evropi.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= http://www.insidefilm.com/europe.html |title= Inside Film Online - Europe Film Festivals|website= insidefilm.com|access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda, [[Bošnjaci]], [[Srbi]] i [[Hrvati]], a [[Bošnjaci]] su etnička većina.&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;/&gt; Osim njih, u državi žive i druge etničke zajednice: [[Albanci]], [[Crnogorci]], [[Jevreji]], [[Makedonci]], [[Romi]], [[Slovenci]], [[Turci]] i drugi. Bez obzira na etničku pripadnost, državljane Bosne i Hercegovine drugi često kolokvijalno identificiraju kao Bosance. Pojmovi ''[[Hercegovci|Hercegovac]]'' i ''[[Bosanac]]'' održavaju se na osnovu regionalne, a ne etničke razlike, pri čemu se granice Hercegovine ne mogu precizno definirati. Osim toga, zemlja se jednostavno nazivala ''Bosna'' sve do [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske okupacije]] krajem 19. stoljeća.&lt;ref&gt;&quot;The Language Situation in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina&quot;. Toronto Slavic Quarterly.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url= http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |title= MOSTAR - GLAVNI GRAD FEDERACIJE? |author= [[Ivan Lovrenović]] |date= 9. 11. 1998 |work= Arhiva [[BH Dani]], br. 88 |quote= Zauzevši Bosnu 1878. godine, Austro-Ugarska je iz svojih razloga uvela, do tada nepoznat, dvočlani sluzbeni naziv zemlje: Bosnien und Herzegowina, ali u stvarnom administrativnom smislu to nije značilo nikakav posebni status Hercegovine. Svi kasniji sustavi samo su mehanički naslijedili taj austrougarski &quot;patent&quot;. |access-date= 3. 7. 2019 |archive-date= 22. 5. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130522195429/http://bhdani.com/arhiva/88/kraj88.htm |url-status= bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Država je s visokim stepenom [[Indeks ljudskog razvoja|indeksa ljudskog razvoja]], s ekonomijom kojom dominiraju [[industrija]] i poljoprivredni sektor i s važnim udjelom [[turizam|turističkog]] i uslužnog sektora. Dana 15. decembra 2022. dobila je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|status kandidata]] za članstvo u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Također je kandidat za članstvo u [[NATO]]-u od aprila 2010, kada je potpisala [[Proširenje NATO-a|Akcijski plan za članstvo]] na samitu u [[Tallinn]]u, a članica je i [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Osim toga, punopravna je ili pridružena članica mnogih međunarodnih organizacija: [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] (od 22. maja 1992), [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]] (od aprila 2002), [[Međunarodna pomorska organizacija|Međunarodne pomorske organizacije]], [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[G77]], [[CEFTA]]-e, [[Jadranska povelja|Jadranske povelje]], posmatrač u [[Organizacija islamske konferencije|Organizaciji islamske konferencije]] (OIC), posmatrač u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], a jedan je od osnivača [[Mediteranska unija|Mediteranske unije]] (2008).

== Historija ==
{{Historija BiH}}
{{Glavni|Historija Bosne i Hercegovine}}

=== Prahistorijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija dosad poznata kultura iz [[neolit]]a, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jest [[Starčevačka kultura]], zastupljena uglavnom na lokalitetima [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornje Tuzle]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] uveliko utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najvažnije neolitske kulture na području Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA, Edina Kadić, diplomski rad, Sarajevo, 2012.&lt;/ref&gt;

Butmirska kultura jest kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje [[Srednja Bosna|srednje Bosne]], između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Prahistorijsko naselje u Butmiru|prahistorijskom naselju u Butmiru]] u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|kamenog doba]]. Ostali važniji lokaliteti Butmirske kulture jesu [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], [[Arheološko područje Nebo|Nebo]] i [[Arheološko područje Obre|Obre]]. Istovremeno s Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura|Hvarsko-lisičićka]].

Doba [[eneolit]]a na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i juznobosanskim. Nalazišta su [[Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo Brdo]] (Sarajevo), Varvara kod [[Ramsko jezero|Ramskog jezera]] i [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Moštre]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira}}
Tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]] neolitsko stanovništvo koje je naseljavalo područje današnje Bosne i Hercegovine postepeno su zamijenili [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Od 8. stoljeće p. n. e. ilirska plemena evoluirala su u kraljevstva. Najstarije zabilježeno kraljevstvo u Iliriji (regiji koja je obuhvatala zapadni dio Balkanskog poluostrva kao što je zabilježeno u klasičnoj antici) bilo je kraljevstvo [[Enhilejci|Enhilejaca]] u 8. stoljeću p. n. e. Poslije Enhilejaca, od 4. stoljeća p. n. e. pojavljuju se i druga ilirska plemena. [[Autarijati]] pod [[Pleurias]]om (od 337. pn.e) osnivaju svoje kraljevstvo a potom i [[Ardijejci]], ilirski narod koji je prvobitno naseljavao područje uz rijeku Neretvu (Narenta) i dio jadranske obale a koje će se održati do 167. p. n. e. i [[Ilirski ratovi|trećeg Ilirskog rata]]. Kraljevstvo Ardijejaca, kojim je vladao [[Agron (kralj)|Agron]] polovinom 3. stoljeća p. n. e., i [[Dardanija|Dardansko]], koje je uspostavio [[Bardilis]] početkom 4. stoljeća p. n. e. najpoznatija su ilirska kraljevstva na zapadnom Balkanu.

Tokom ovog perioda područje današnje Bosne i Hercegovine nastanjivalo je nekoliko ilirskih plemena, od kojih se najvažniji bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desitijati]], za koje se veže [[srednjobosanska kulturna grupa]] bronzanog i željeznog doba. [[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i dijelove zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme, za koje se veže kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koja treba spomenuti jesu [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]].

Vrlo važnu ulogu u životu Ilira imao je kult mrtvih, što se može primijetiti u njihovim pažljivim izvođenim obredima sahrane, kao i bogato ukrašenim grobnim mjestima. U sjevernim dijelovima područja koje su nastanivali Iliri, postojala je duga tradicija kremiranja i sahranjivanja mrtvih u plitkim grobovima, dok su na jugu mrtve sahranjivali u velikim kamenim ili zemljanim [[tumul]]ima, koji su u Hercegovini dostizali i monumentalne dimenzije, širine i više od 50 m i 5 m visine. Japodi su bili skloni i ukrašavanju (teške, prevelike ogrlice od žutog, plavog ili bijelog stakla i velike bronzane [[Fibula (broš)|fibule]], kao i spiralne narukvice, dijademe i kacige od bronze).

U nekoliko stoljeća ilirske vladavine ovim prostorima nisu zabilježeni upadi drugih naroda sve do 4. stoljeća, kada se spominje invazija 
[[Kelti|Kelta]]. Kelti su dolaskom na ovo područje donijeli tehniku grnčarskog kola, nove vrste fibula i različite pojaseve od bronze i gvožđa. Tokom migracije iz srednje Evrope ka jugu Balkanskog poluostrva Kelti su se kratko zadržali na prostoru današnje Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj ostao minimalan, ali pohod ovog indoevropskog naroda utjecao je na raseljavanje nekih ilirskih plemena (Autarijati), pri čemu je došlo i do miješanja nekih plemena, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo sjeveroistočnu Bosnu. O tom periodu postoji malo historijskih dokaza, ali u cjelini se čini da su Kelti okupljali više naroda koji govore različitim jezicima.

Na jugu današnje Bosne i Hercegovine, u području delte Neretve zabilježen je znatan utjecaj [[Helenizacija|heleniziranog]] ilirskog plemena [[Daorsi]]. Glavni grad tog plemena bio je [[Daorsoi]] u [[Ošanjići]]ma kod [[Stolac|Stoca]]. Daorson je u 4. stoljeću p. n. e. bio okružen [[megalitim]]a, zidovima visokim i po pet metara (velikih poput onih u grčkoj [[Mikena|Mikeni]]), sastavljenih od velikih kamenih blokova. Daorsi su izrađivali jedinstvene bronzane [[Kovanica|kovanice]] i skulpture.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. kada se u historiografiji taj sukob smatra početkom [[Ilirski ratovi|Ilirskih ratova]] koji će potrajati sve do 168. p. n. e. U tom periodu Rimljani su zauzeli veći dio ilirskog područja a potpunu prevlast ostvarit će tek 9. n. e. Upravo je na području današnje Bosne i Hercegovine, Rimsko Carstvo vodilo jednu od najtežih bitaka u svojoj historiji još od vremena [[Punski ratovi|Punskih ratova]], kako je to svojevremeno opisao rimski historičar [[Svetonije]]. Ova rimska vojna kampanja protiv [[Ilirik]]a, tadašnje rimske provincije koja je obuhvatala i današnju Bosnu i Hercegovinu, poznata je kao kampanja gušenja [[Veliki ilirski ustanak|Velikog ilirskog]] ili Batonovog ustanka. Ustanak je podignut 6. n. e, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk (Zenica)|Vranduka]] (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a), nakon pokušaja regrutiranja Ilira u rimsku vojsku i trajao je tri godine, kada je ugušen. Za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] (9. n. e.) sve ilirske teritorije konačno potpadaju pod rimsku upravu. Tokom vladavine Rima na ovo područje doseljavali su se latinski stanovnici iz cijelog carstva.

=== Nova era ===
U prvim stoljećima nove ere, područje današnje [[Bosna|Bosne]] bilo je sastavni dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Većinom su ga naseljavali [[Iliri]]. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali kako [[Bizantijsko Carstvo]], tako i zapadni nasljednici Rima. [[Slaveni]] se ovdje naseljavaju u 7. stoljeću, zatječući na ovim prostorima dijelove ilirskih i tračkih plemena koja su bila romanizirana, a prilikom dolaska Slavena povlače se uglavnom u planine. Slaveni ih nazivaju Vlasima po starogermanskoj riječi ''Wallach'', što znači &quot;Rimljanin&quot;.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Bobovac.jpg|thumb|225px|Srednjovjekovni kraljevski grad Bobovac.]]
{{Glavni|Historija srednjovjekovne Bosne|Bosanska banovina|Bosansko Kraljevstvo}}Historijske i arheološke informacije o ranosrednjovjekovnoj Bosni su oskudne.{{Sfn|Bulić|2013}} Bosna se prvi put spominje u Nikiforovom mirovnom sporazumu iz 803. g. n.e. koji nije sačuvan, ali o kojem govore engleski historičari iz XIX v.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Smith|first=Wiliam|url=https://books.google.ba/books?id=870_AQAAIAAJ&amp;pg=PA1178&amp;lpg=PA1178&amp;dq=nicephorus+charlemagne+treaty+%22bosnia%22&amp;source=bl&amp;ots=iSPplsMmqe&amp;sig=SpJGopyjkF_8Y8CDb9rlPydTlFs&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwjN85-oyOnfAhXmqIsKHdhUBnEQ6AEwDnoECAkQAQ#v=onepage&amp;q=bosnia|title=Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology: Entry on Nicephorus, Volume 2|year=1848|location=London|pages=1178}}&lt;/ref&gt; Prema bizantskom ''[[O upravljanju carstvom]]'', u Bosni su postajala dva naseljena grada Katera i Desnik.{{Sfn|Moravcsik|1967}}{{Sfn|Bulić|2013}} Utvrđeno je da se srednjovjekovni zemlja Bosna protezala od [[Sarajevo|sarajevskog]] polja na jugu do [[Zenica|zeničkog]] polja na sjeveru, a istočna granica je bila dolina [[Prača (rijeka)|Prače]] prema [[Drina|Drini]], zapadna duž doline [[Lepenica (rijeka u Bosni i Hercegovini)|Lepenice]] i [[Lašva (rijeka)|Lašve]].{{Sfn|Kaimakamova|Salamon|2007}}

Prvi imenom poznati vladar Bosne bio je [[ban Borić]], zatim [[Kulin Ban]], a poslije krunidbe [[Tvrtko I Kotromanić|Bana Tvrtka I Kotromanića]] 1377. u [[Mile (Visoko)|Milima]] vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadržava sve do dolaska [[Osmanlije|Osmanlija]] 1463, kad zvanično postaje dio [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Na jugu [[Humska zemlja]] je opstala do 1483. kada će i ona konačno pasti.

=== Osmanlijsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|Bosanski sandžak|Bosanski pašaluk|Hercegovački sandžak}}Tokom osmanlijske vladavine mnogi stanovnici Bosne prelaze na [[islam]]. Određen dio starog bosanskog plemstva prelazi na stranu Osmanlija, tako da su već u prvoj polovini 16. stoljeća mnogi begovi i vojskovođe u osmanlijskoj [[Evropa|Evropi]] porijeklom bili upravo iz Bosne kao što su [[Mehmed-paša Sokolović]], [[Gazi Husrev-beg]], [[Ajas-beg]] i drugi.

U 16. i 17. stoljeću Bošnjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvažnije uloge vlade Bosanskog ejaleta najčešće pripadale Bošnjacima. Mnoge od bošnjačkih porodica koje su rano prešle na [[islam]] bile su vrlo moćne, što u Bosni dugo vremena zadržava i [[Feudalizam|feudalne odnose]] između Bošnjaka i drugih naroda.

Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Evrope, [[Austro-Ugarska|Austrije]], pomiču granicu između Osmanlijskog carstva i ostatka Evrope, koja sad ponovo stiže pred same kapije Bosne, čime se opća situacija u zemlji pogoršava. Sa konstantnim napadima i ekonomskom krizom širi se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. stoljeća, [[Sultani Osmanlijskog carstva|sultan]] nekoliko puta pokušava izvršiti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najčuvenija je od njih pobuna [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetana Gradaščevića]] 1831. Nakon što su poraženi od strane Osmanlija, vojni otpor Bošnjaka se završava, dok carstvo i dalje slabi.

=== Austrougarsko doba ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj}}
Odlukom [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] 1878. [[Austro-Ugarska]] dobija pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu kako bi zavela mir, a zemlja i dalje formalno pod vlašću otomanskog sultana. Bosna i Hercegovina nije dobila autonomiju koja je bila predviđena San-Stefanskim mirovnim sporazumom od 3.8.1878. g. 1908. Austro-Ugarska vrši aneksiju Bosne i Hercegovine što je Turska nakon prvobitnog protivljenja 1909. i prihvatila. Austro-Ugarska je postigla dogovor s Osmanlijskim Carstvom u kome se obavezala na isplatu 2,5 milijuna turskih funtâ (54 milijuna austro-ugarskih krunâ) u zlatu kao naknadu za aneksiju Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.jstor.org/stable/2212637|title=Protocol between Austria-Hungary and Turkey|last=The American Journal of International Law|first=Vol. 3, No. 4, Supplement: Official Documents (Oct., 1909), pp. 286-289|date=1909.|publisher=Cambridge University Press|access-date=22. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Paralelno se u susjednim državama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] na jugoistoku [[Evropa|Evrope]]. Povod za [[Prvi svjetski rat]] bio je [[sarajevski atentat]], koji je 28. juna 1914. izveo [[Gavrilo Princip]], pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta &quot;[[Mlada Bosna]]&quot;. On je pucao na austro-ugarskog prestolonasljednika [[Franz Ferdinand|Franza Ferdinanda]] i njegovu trudnu suprugu, koji su podlegli ranama.

=== Prvi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu}}
Tokom Prvog svjetskog rata mnogo građana Bosne i Hercegovine bilo je regrutirano u austro-ugarsku vojsku i upućeno na granice prema Kraljevini Srbiji i Kraljevini Crnoj Gori. Osobito je bila jaka koncentracija uzduž rijeke [[Drina|Drine]]. U početku rata imala je Srbija početne uspjehe, njena vojska je čak prešla Drinu i upala u istočnu Bosnu. Tada je austro-ugarska vojska pod vodstvom dvojice generala Hrvata, [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]] i [[Luka Šnjarić|Luke Šnjarića]], potukla [[Vojska Kraljevine Srbije (1914–1918)|Vojsku Kraljevine Srbije]] kod Han-Pijeska i izbacila ih preko Drine. [[Kraljevina Srbija]] i [[Kraljevina Crna Gora]] bile su 1915. vojnički potučene, njihovi državni teritoriji okupirani, a glavnina vojske se preko Albanije i Grčke dokopala solunskog bojišta gdje se uz zapadne saveznike Francusku i Englesku uspjela 1918. s juga vratiti u Srbiju i otud bez otpora ući u Bosnu, Hercegovinu, Hrvatsku, dio južne Ugarske (Bačku, Banat i Baranju) i napokon i u Sloveniju. Srbija je tada, kao jedna od pobjednica u Prvom svjetskom ratu, iako je doživljavala uglavnom poraze, nastojala sve te zemlje samo priključiti Kraljevini Srbiji i tako ostvariti stoljetnu ideju o Velikoj Srbiji i njenom izlazu na Jadransko more. U tim planovima Bosna i Hercegovina je imala središnje mjesto. Te pokrajine i tada oko 40% Srba u njihovom stanovništvu, trebale su biti most prema Srbima u Hrvatskoj, poglavito na području bivše Hrvatsko-slavonske vojne krajine.[[Datoteka:Bruner-Dvorak, Rudolf - Bosna, modlitba (ca 1906).jpg|thumb|225px|desno|Bošnjaci na [[namaz]]u, 1906]]

=== Kraljevina Jugoslavija ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Krajem Prvog svjetskog rata i propašću Austro-Ugarske područja Bosne i Hercegovine ulaze u početku u [[Državu Slovenaca, Hrvata i Srba|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]], a potom u novonastalu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se od 1929. zove [[Kraljevina Jugoslavija]]. Nakon pojačane [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i opće ekspanzije bosanskohercegovačkog društva za vrijeme austrougarske epohe, Bosna i Hercegovina tokom prve Jugoslavije ekonomski nazaduje, što stvara osnovu za socijalno nezadovoljstvo i nemire, koji će kasnije uslijediti.

Nakon sloma parlamentarne [[demokratija|demokratije]] i zavođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. došlo je do novih administrativno-političkih promjena u zemlji. Jugoslavija je dobila devet [[Banovine Kraljevine Jugoslavije|banovina]], čime je Bosna i Hercegovina formalno podijeljena. Površina Bosne i Hercegovine pripala je u svom historijskom obliku četirima različitim banovinama, koje su nazvane po geografskim i historijskim regijama. [[Vrbaska banovina|Vrbaska]], [[Drinska banovina|Drinska]], [[Zetska banovina|Zetska]] i [[Primorska banovina]] trebale su prema prvotnoj ideji tadašnjeg jugoslavenskog [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra I]] potisnuti regionalne i nacionalne identitete, a u prvi plan staviti jedinstveni jugoslavenski [[identitet]].

Sporazumom [[Sporazum Cvetković–Maček|Cvetković–Maček]] 1939. formira se [[Banovina Hrvatska]], u koju ulaze i dijelovi Bosne i Hercegovine, i to uglavnom oni koji su već pripadali Primorskoj banovini i dijelovi zemlje na sjeveru, uz [[Sava|Savu]].

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}
[[Datoteka:Neretva most.jpg|thumb|225px|lijevo|Most kod [[Jablanica|Jablanice]], srušen tokom [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]]]]
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pod vodstvom [[Ante Pavelić]]a osniva se 10. aprila 1941. [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH), u čiji sastav ulazi cijela Bosna i Hercegovina. Znatan dio bosanskih Hrvata i Bošnjaka učestvuju kao pripadnici vojske NDH ([[ustaše]], [[domobrani]]), dok nekolicina Bošnjaka zauzima vodeće pozicije u vlasti kao ministri u vladi NDH (npr., [[Osman Kulenović]] i [[Džafer Kulenović|Džafer-beg Kulenović]]). Dio Srba bori se na strani [[četnici|četnika]] te učestvuju u progonima Hrvata i Bošnjaka. Ustaše progone i ubijaju Srbe, Rome, Jevreje i komuniste. Iz tog perioda poznata je i [[Sarajevska rezolucija]], koju su 12. oktobra 1941. potpisali sarajevski muslimani, a koja osuđuje nasilje vlasti NDH protiv srpskog stanovništva.

Jedan dio Bošnjaka, bosanskih Srba i bosanskih Hrvata aktivno učestvuju u antifašističkom pokretu [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], dajući znatan doprinos [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i konačnom oslobođenju cijele zemlje od stranih okupatora. Bosna i Hercegovina je jedna od prvih zemalja antifašističke koalicije u porobljenoj Evropi 1941–1945. Na teritoriji Bosne i Hercegovine vode se neke od najžešćih bitaka ([[Bitka na Neretvi|Neretva]], [[Bitka na Kozari|Kozara]], [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], [[Desant na Drvar|Drvar]]) Drugog svjetskog rata na području jugoistočne Evrope. U [[Mrkonjić Grad]]u 25. novembra 1943. postavljeni su temelji suvremene Bosne i Hercegovine, na [[ZAVNOBiH#Prvo zasjedanje|Prvom zasjedanju ZAVNOBiH]]-a, dok su u [[Jajce|Jajcu]] 29. novembra iste godine na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] postavljene osnove nove, socijalističke [[SFRJ|Jugoslavije]], u okviru koje je [[SR Bosna i Hercegovina]] bila jedna od šest ravnopravnih republika.

=== Doba SFRJ ===
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Raspad SFRJ}}
U vremenu od 1945. do početka 1990-ih SR Bosna i Hercegovina doživljava ubrzanu industrijalizaciju, modernizaciju i urbanizaciju, a paralelno s tim osnivaju se i institucije zemlje, koje naglašavaju njenu državnost i institucionalnu nezavisnost.

Zbog svog centralnog geografskog položaja unutar jugoslovenske federacije, Bosna i Hercegovina je izabrana kao osnova za razvoj vojno-odbrambene industrije. U tom periodu izgrađeno je mnogo vojnih objekata i tvornica oružja što je doprinijelo velikoj koncentraciji oružja i vojnog osoblja. S obzirom na prirodna bogatstva kojim raspolaže, Bosna i Hercegovina je za vrijeme SFRJ bila centar uglavnom bazične industrije. 
[[Datoteka:Sarajevo Olympia 1984.JPG|mini|Logo [[Zimske olimpijske igre 1984.|XIV. Zimskih olimpijskih igara]], održanih u Sarajevu 1984.]]
U to vrijeme osnivaju se i obrazovne, naučne i kulturne institucije kao što su [[ANU BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]], univerziteti u 
[[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevu]], [[Univerzitet u Banjoj Luci|Banjoj Luci]], [[Univerzitet u Mostaru|Mostar]]u i [[Univerzitet u Tuzli|Tuzli]], [[Radiotelevizija Sarajevo]]. Godine 1971. dolazi do priznavanja [[Muslimani (narod)|Muslimana]], kao šestog naroda u tadašnjoj zemlji, koji uz [[Srbi|Srbe]] i [[Hrvati|Hrvate]], čine jedan od konstitutivnih naroda SR Bosne i Hercegovine i SFR Jugoslavije.

Godine 1984. glavni grad republike, Sarajevo, bio je domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], što je podiglo ugled grada i države u inozemstvu. Tokom 1980-ih Sarajevo i Bosna i Hercegovina bili su centar svojevrsne pop-kulture u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Ovdje stvaraju neki od najpopularnijih domaćih filmskih autora ([[Emir Kusturica|Kusturica]], [[Ademir Kenović|Kenović]]), a pop i rock-grupe spadaju u najvažnije u zemlji. U tom periodu i bogata književna tradicija nastavlja se tamo gdje su nekad stali najvažniji bosanskohercegovački autori, kao [[Ivo Andrić]] (dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade za književnost]] 1961) i [[Meša Selimović]].

=== Samostalnost ===
{{Glavni|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Republika Bosna i Hercegovina|Rat u BiH|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava suverenost da bi potom uslijedio i [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referendum za nezavisnost]] u februaru 1992. Srpsko stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] sklapa dogovor o podjeli Bosne i Hercegovine sa srbijanskim predsjednikom [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na [[Sastanak u Karađorđevu|sastanku u Karađorđevu]]. O podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo dokumentacije, a izdvajaju se [[Stenogrami Franje Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine|Tuđmanovi stenogrami]], ali i svjedočenja [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], nekadašnjeg predsjednika Predsjedništva SFRJ, [[Ante Marković]]a, nekadašnjeg premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena.

Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima Srebrenice počinjen je i [[Genocid u Srebrenici|genocid]]. Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz &quot;Otadžbinski&quot;, a u hrvatskim &quot;Domovinski rat&quot;. Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje dotadašnju vjersku oznaku &quot;Musliman&quot;. Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski kontinuitet.

U američkom gradu [[Dayton]]u 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju [[Dejtonski sporazum|mirovni sporazum]], čime je neslužbeno završen rat. Konačni sporazum potpisan je u [[Pariz]]u 14. decembra 1995. Dejtonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi. Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te [[Brčko distrikt]]a, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu.

Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata. Međunarodne snage pod komandom [[NATO]]-a u decembru 2004. zamijenile su snage Evropske unije i partnerskih zemalja (''European Union Force'' – [[EUFOR]]). Na općim izborima održanima početkom 2000-ih ([[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|2002]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006.|2006]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010.|2010]], [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|2014]]) uglavnom su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih stranaka u Federaciji BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=8918#poglavlje154512|title=Bosna i Hercegovina {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom [[Ante Jelavić]]a, hrvatskog člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje jačanju državnosti BiH.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Veći [[Protesti u Bosni i Hercegovini (februar 2014)|socijalni protesti u februaru 2014.]] uzrokovani teškim ekonomskim i društvenim prilikama održani u više gradova Federacije BiH (u manjoj mjeri i u Republici Srpskoj). Nakon izbora u 2014. uspostavljeno je novo Predsjedništvo BiH ([[Dragan Čović]], [[Mladen Ivanić]] i [[Bakir Izetbegović]]). Nakon novih [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora u 2022.]] članovi Predsjedništva BiH (od novembra 2022) postali su [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]] i [[Željko Komšić]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

Zaključno sa 2024. godinom, Bosna i Hercegovina je [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|kandidat za članicu NATO-a]], te [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji|kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji]] nakon što joj je u decembru 2022. godine odobren status kandidata.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/enlargement/bosnia-herzegovina/|title=Vijeće Evropske unije - Bosna i Hercegovina|access-date=25. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Početkom 2020. kao i većinu Evrope, Bosnu i Hercegovinu je zahvatila [[Pandemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini 2020.|pandemija koronavirusa]] kada je po prvi put nakon rata uveden policijski sat u čitavoj državi.

== Geografija ==
[[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|desno|[[Neum]]]]
[[Datoteka:Igman.jpg|mini|desno|[[Igman]]]]
[[Datoteka:Landscape near Ivan mountain.jpg|mini|desno|[[Ivan planina]]]]
{{Glavni|Geografija Bosne i Hercegovine}}

=== Položaj ===
Smještena je na jugoistoku [[Evropa|Evrope]], u zapadnom dijelu Balkanskog poluostrva, između [[42. paralela (sjever)|42.]] i [[46. paralela (sjever)|46. stepena]] [[Geografska širina|sjeverne geografske širine]] i [[15. meridijan (istok)|15.]] i [[20. meridijan (istok)|20. stepena]] [[Geografska dužina|istočne geografske dužine]]. Površina joj je 51.129&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;Parlament&quot;/&gt; (51.209,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; od čega je 51.197&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; kopno, a 12,2&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; površina mora).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;/&gt; Dužina granice sa susjednim državama iznosi 1.538&amp;nbsp;km, a od toga je suhozemna granica duga 774&amp;nbsp;km, riječna 751&amp;nbsp;km, a morska 13&amp;nbsp;km. Graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske|932&amp;nbsp;km]]), [[Srbija|Srbijom]] na istoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Srbije|357&amp;nbsp;km]]) i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] na jugoistoku ([[Granica između Bosne i Hercegovine i Crne Gore|248&amp;nbsp;km]]).&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |title= Statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. |access-date=7. 3. 2010 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100307061052/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |archive-date=7. 3. 2010 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Na krajnjem jugu, na teritoriji općine [[Neum]], izlazi na [[Jadransko more]] u dužini 20-ak&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html# |title= Field Listing – Coastline |work= The World Factbook |access-date= 22. 8. 2006 |archive-date= 15. 3. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinom je čine rijeke [[Drina]], [[Sava]] i [[Una]], te planine, kao [[Dinara]] na jugozapadu.

Najviši je vrh [[Maglić]] (2.386 m), u jugoistočnom dijelu, na [[granica|granici]] s Crnom Gorom. Najduža rijeka koja protječe Bosnom i Hercegovinom jest Sava, a od [[Jezero|jezera]] je najveće [[Buško jezero|Buško]], vještačka hidroakumulacija površine 56,7&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.

=== Geografske cjeline ===
{{Glavni|Regije Bosne i Hercegovine|Geologija Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina sastoji se od dvije geografske i historijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (otprilike 40.000&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i manjeg hercegovačkog na jugu. Bosna je mahom planinska zemlja, a isto se odnosi i na [[Hercegovina|Hercegovinu]], s tom razlikom da je riječ o različitim tipovima [[tlo|tla]].

Na sjeveru se planinsko područje spušta u brežuljkasto područje Posavine, odnosne dalje pretvara u [[Panonska nizija|Panonsku niziju]]. Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluostrva [[Klek (poluostrvo)|Klek]] izbija i na Jadransko more. Važna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih rijeka ([[Una]], [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Drina]]), od juga ka sjeveru, odnosno, u slučaju [[Neretva|Neretve]], od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana [[kraško polje|kraška polja]] na jugozapadu, jugu i jugoistoku ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], [[Popovo polje|Popovo]] i druga).

Plodna zemlja čini 13,6% površine Bosne i Hercegovine, a samo 2,96% zemlje upotrebljava se za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], dok je 83,44% zemlje poljoprivredno gotovo neiskorišteno. U [[prirodni resursi|prirodne resurse]] ubrajaju se [[ugalj]], [[željezo]], [[boksit]], [[mangan]], [[bakar]], [[hrom]], [[cink]], te [[drvo (materijal)|drvo]] i znatne [[voda|vodene mase]].

Rijetki [[zemljotres]]i i poplave čine jedinu ozbiljnu prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. U najvažnije [[ekologija|ekološke]] probleme spadaju [[zagađenost zraka]] iz [[industrija|industrijskih]] postrojenja, opća zagađenost prostora zbog nedostatka opće kulture i ekološke svijesti i intenzivno [[krčenje šume]].

Gotovo je 50% teritorije Bosne i Hercegovine pod [[šuma]]ma. Najveća šumska područja u centralnom su, istočnom i zapadnom dijelu Bosne.

[[Klima]] je [[Kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s toplim [[Ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. Područja s velikom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] imaju kratka hladna ljeta i duge, ponekad žestoke zime. U primorju i na jugu zemlje zime su blage i [[kiša|kišovite]]. [[Glavni grad]] je [[Sarajevo]], a ostali veći gradovi jesu [[Banja Luka]], [[Tuzla]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Bihać]], [[Cazin]], [[Prijedor]], [[Brčko]], [[Bijeljina]], [[Travnik]], [[Trebinje]], [[Doboj]], [[Gračanica]] i [[Livno]].

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg|Topografska karta
Datoteka:Map Bih entities.png|Administrativno uređenje
&lt;/gallery&gt;

=== Rijeke i jezera ===
{{Glavni|Hidrografija Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina obiluje [[rijeka]]ma i jezerima. Sve rijeke pripadaju [[Crno more|crnomorskom]] i [[Jadransko more|jadranskom slivu]]. Najduža je Sava, koja formira znatan dio granice s Hrvatskom. Najduža rijeka koja izvire, odnosno nastaje u Bosni i Hercegovini jest [[Drina]], koja je, poput Save, velikim dijelom toka [[pogranična rijeka]] jer formira veći dio granice sa Srbijom. Od dužih rijeka tu su još [[Bosna (rijeka)|Bosna]] (s najvećim unutardržavnim slivom), [[Vrbas]], [[Una]], [[Sana]], [[Ukrina]] i [[Spreča]], koje teku prema sjeveru i pripadaju crnomorskom slivu, dok je na jugu najveća rijeka Neretva, koja je i jedina rijeka s područja Bosne i Hercegovine koja se ulijeva u Jadransko more.

S površinom 55,8&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; najveće je jezero [[Buško jezero|Buško]], koje je na granici općina Livno i [[Tomislavgrad]], na nadmorskoj visini 716 m. Akumulacija jezera iznosi 782 miliona m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; i po tome je jedno od najvećih jezera u Evropi. Veća jezera još su [[Modrac|Modračko]], [[Ramsko jezero|Ramsko]], [[Bilećko jezero|Bilećko]], [[Jablaničko jezero|Jablaničko]], [[Veliko Plivsko jezero|Plivsko]], [[Blidinje jezero|Blidinje]]. Mnogo je planinskih jezera, uglavnom ledničkog porijekla, a koja posjeduju znatan turistički potencijal, a poznatija su [[Prokoško jezero|Prokoško]] (na [[Vranica|Vranici]]), [[Orlovačko jezero|Orlovačko]], [[Štirinsko jezero|Štirinsko]], [[Bijelo jezero (Zelengora)|Bijelo]] i [[Kladopoljsko jezero]] (na [[Zelengora|Zelengori]]), [[Šatorsko jezero|Šatorsko]] na [[Šator (planina)|istoimenoj]] planini itd.

=== Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini ===
[[Datoteka:Perucica.jpg|mini|Prašuma [[Perućica]] u okviru NP Sutjeska]]
{{Glavni|Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Bosni i Hercegovini}}
Ukupna površina zaštićenog područja Bosne i Hercegovine iznosi 57,83 [[hektar]]a, što je 1,13% njene teritorije. U državi postoje četiri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] i osam parkova prirode.

===== Nacionalni parkovi =====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Osnovan
!Površina (km²)
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1965.
|173
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|34
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|198
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2017.
|63
|}

==== Parkovi prirode ====
{| class=&quot;wikitable&quot; 
! Naziv !! Osnovan !! Površina (km²)
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Hutovo blato]] 
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|74,11
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Park prirode Blidinje|Blidinje]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|6
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Bardača (jezero)|Bardača]]
| align=&quot;center&quot;|1995.
| align=&quot;center&quot;|35
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Vrelo Bosne]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|6,03
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Trebević]]
| align=&quot;center&quot;|2004.
| align=&quot;center&quot;|4
|-
| align=&quot;center&quot;| [[Miljacka|Kanjon Miljacke]]
| align=&quot;center&quot;|
| align=&quot;center&quot;|
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Vodopad Skakavac (Sarajevo)|Skakavac]]
| align=&quot;center&quot;|2002.
| align=&quot;center&quot;|14,31
|-
| align=&quot;center&quot;|[[Bijambare]]
| align=&quot;center&quot;|2010.
| align=&quot;center&quot;|4,97
|}

=== Biodiverzitet ===

{{Glavni|Okoliš Bosne i Hercegovine}}

U fitogeografskom smislu, Bosna i Hercegovina pripada [[Holarktičko carstvo|Holarktičkom carstvo]] i dijele je Ilirska provincija [[Cirkumborealna regija|Cirkumborealne regije]] i Jadranska provincija Mediterana. Prema [[Svjetski fond za prirodu|Svjetskom fondu za prirodu]] (WWF), teritorija Bosne i Hercegovine se može podijeliti na četiri ekoregije: balkanske mješovite šume, dinarske mješovite šume, panonske mješovite šume i ilirske listopadne šume. Zemlja je imala prosječnu ocjenu indeksa integriteta šumskog pejzaža 2018. od 5,99/10, što je svrstava na 89. mjesto u svijetu od 172 zemlje.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine identificirano je 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica dok je 85 vrsta sisara. Neke od ovih vrsta su ugrožene, ukupno njih 135 vrsta od čega najviše ptica. 39 je endemičnih vrsta a najviše [[endem]]a je registrovano među ribama ukupno 12 koliko je i endemskih vrsta reptila.&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://euinfo.ba/bs/sta-je-biodiverzitet-2/ |title= Eu info - Šta je biodiverzitet?|website= https://euinfo.ba/|access-date=26. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Politika ==
{{Politika Bosne i Hercegovine}}
{{Glavni|Politika Bosne i Hercegovine}}	
[[Datoteka:Flags of Bosnia and herzegovina.JPG|desno|mini|Zgrada [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]]]

Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla 5. aprila 1992, nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[SFRJ]], iz koje su prethodno istupile [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Makedonija]]. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od 14. decembra 1995. nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. U Bosni i Hercegovini djeluje i [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visoki predstavnik]], koji je na čelu Ureda Visokog predstavnika ({{jez-en|Office of the High Representative – OHR}}), a koga bira [[Evropski parlament]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jest [[Christian Schmidt]] iz [[Njemačka|Njemačke]].

=== Predsjedništvo ===
{{Glavni|Predsjedništvo Bosne i Hercegovine}}
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana – po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda – koji se izmjenjuju na mjestu [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg Predsjedništva]] svakih osam mjeseci, odnosno po dvaput tokom jednog mandata. Direktno ih biraju građani na općim izborima, i to tako da se s teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] biraju predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a s teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] predstavnik Srba. Član Predsjedništva s najviše glasova obično postaje prvi predsjedavajući. Mandat traje četiri godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje Predsjedništvo, a odobrava ga [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]]. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

Po rezultatima [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|Općih izbora 2022]], članovi Predsjedništva jesu:&lt;ref name=&quot;REZ_F&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/701 Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na sajtu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;REZ_RS&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/1/1/0/0/702 Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Kandidat
!Konstitutivni narod
! colspan=&quot;2&quot; |Stranka
!Broj glasova
! %
|-
|[[Datoteka:Denis Bećirović at Palazzo del Quirinale, 2024.jpg|90px]]
|[[Denis Bećirović]]
|[[Bošnjaci]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratska partija]]
|330.238
|57,37
|-
|[[Datoteka:Željka Cvijanović 2022.jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željka Cvijanović]]
|[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; |
|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]
|327.720
|51,65
|-
|[[Datoteka:Željko Komšić 2023 (cropped).jpg|bez okvira|90px]]
|[[Željko Komšić]]
|[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]]
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|DF|tamno|BS}};&quot; |
|[[Demokratska fronta]]
|227.540
|55,80
|}

=== Parlamentarna skupština ===
{{Glavni|Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine}}
[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] najviše je zakonodavno tijelo države. Sastoji se od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Doma naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]].

Dom naroda Bosne i Hercegovine se sastoji od 15 delegata. Njih deset, po pet Bošnjaka i Hrvata, dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, a imenuje ih Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Preostalih pet članova jesu Srbi, koje imenuje [[Narodna skupština Republike Srpske]]. Najmanje devet članova Doma naroda potrebno je za kvorum, s tim da moraju biti najmanje tri bošnjačka, tri srpska i tri hrvatska člana. Dom naroda potvrđuje ili odbacuje usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu, što znači da ima pravo veta. Ovlasti i sastav Doma naroda propisani su tačkama 2 i 3 člana 4 [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]].

Predstavnički dom čine 42 člana (predstavnika ili zastupnika), koji se biraju direktnim putem na Općim izborima svake četiri godine. Dvadeset osam članova s teritorije je Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske. Na čelu je predsjedavajući s dva zamjenika, s tim da se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti. Da bi određeni zakon bio usvojen u Predstavničkom domu, za njega trebaju glasati najmanje dvije trećine članova Predstavničkog doma (28 glasova), a kad je riječ o entitetskim članovima, za njega mora glasati barem polovina broja članova iz određenog entiteta (minimalno 14 članova iz Federacije BiH i sedam iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]]). Ovakav način glasanja naziva se entitetsko glasanje.

=== Vijeće ministara ===
{{Glavni|Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}}
[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]] je najviši izvršni organ vlasti u Bosni i Hercegovini, te obavlja dužnosti vlade. Sastoji se od 10 članova: devet ministara i jednog predsjedavajućeg. Predsjedavajućeg vijeća ministara imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] i on predstavlja mandatara, koji onda bira ostale članove Vijeća ministara. Parlamentarna skupština potvrđuje i odobrava Vijeće ministara. Vijeće ministara predlaže zakone Parlamentarnoj skupštini, te provodi njene odluke. Nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općih izbora 2022]]. izabrani su novi članovi [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziva]] Vijeća ministara, a za predsjedavajuću je izabrana [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice]] (HDZ BiH).&lt;ref name=&quot;VIM&quot;&gt;{{Cite web |url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%204-1-2022.pdf |title=Sazivi Vijeća ministara |access-date=25. 1. 2023 }}&lt;/ref&gt;

=== Ustavni sud ===
{{Glavni|Ustavni sud Bosne i Hercegovine}}
[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i ima devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konsultacija s Predsjedništvom države. Državni sud Bosne i Hercegovine ima devet članova, a sastoji se od administrativnog dijela, kriminalističkog dijela i suda za obraćanje javnosti.

=== Oružane snage ===
{{Glavni|Oružane snage Bosne i Hercegovine}}
{{Multiple image
|title   = 
||total_width= 490
|image1  = AFBIHIR16.jpg
|caption1= [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovačke Kopnene Snage]] tokom vježbe Brzi Odgovor 16.
|image2  = Bell Huey II Bosnian Air Force.jpg
|caption2= &lt;nowiki&gt;[[Bell] Huey II] (TH-1H) &lt;/nowiki&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Zračnih snaga]] predstavljen na [[Sarajevo International Airport|Rajlovac Air Force Base]].
}}
Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) jedinstvena su vojna sila Bosne i Hercegovine. Osnovane su 1. decembra 2005. ujedinjenjem dotadašnjih entitetskih vojski. Njen civilni zapovjednik jest Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, dok su na vrhu zapovjednog lanca Ministarstvo odbrane i Zajednički štab OSBiH. Oružane snage podijeljene su na dva vida: [[Kopnena vojska Bosne i Hercegovine|Kopnenu vojsku]] i [[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Bosne i Hercegovine|Ratno zrakoplovstvo i protivzračnu odbranu]]. Organizacijski, sastoje se od Operativne komande (unutar koje djeluje pet brigada: tri pješadijske brigade, brigada zračnih snaga i protivzračne odbrane i brigade taktičke podrške) i Komande za podršku (komande za obuku i doktrinu, upravljanje personalom i logistiku). Imaju 9.200 pripadnika u aktivnom i 4.600 u rezervnom sastavu. Zadaci koji su povjereni Oružanim snagama jesu sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ministarstvo odbrane BiH – Zadaci Oružanih snaga|url=http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|website=mod.gov.ba|access-date=21. 5. 2018|archive-date=8. 5. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140508021726/http://www.mod.gov.ba/OS_BIH/nadleznosti/?id=21874|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* učešće u operacijama kolektivne sigurnosti, u operacijama za podršku miru i samoodbrani, uključujući i borbu protiv terorizma;
* pružanje vojne odbrane Bosni i Hercegovini i njenim državljanima u slučaju napada;
* pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastrofe i nesreće;
* protuminsko djelovanje u Bosni i Hercegovini;
* ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

=== Vanjska politika i međunarodni odnosi ===
{{Glavni|Vanjska politika Bosne i Hercegovine|Članstvo Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama}}
[[Datoteka:Diplomatic relations of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|Međunarodni i diplomatski odnosi Bosne i Hercegovine]]

Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata i [[suverena država]], preko svojih nadležnih institucija, nastoji voditi dobrosusjedsku politiku i općenito vanjsku politiku na principima međusobnog uvažavanja i ravnoprvnosti kao i poštivanja suvereniteta država sa kojima nastoji izgraditi dobre međudržavne odnose. U svrhu ostvarivanja takvih univerzalnih načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike u isključivoj je nadležnosti državnog Predsjedništva.

[[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]], uz [[Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u|pristupanje NATO-u]], jedan je od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine što je inicirano stupanjem na snagu [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju]] 1. juna 2015. Državama sa kojima je ratificiran ovaj sporazum ponuđena je mogućnost da, nakon što ispune neophodne uslove, postanu članice Evropske unije. Zbog toga je Bosna i Hercegovina jedan od potencijalni kandidata za pridruživanje EU.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evropska komisija – Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU|url=http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|website=web.archive.org|access-date=21. 2. 2018|archive-date=26. 8. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110826005112/http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina usvojila je [[Akcioni plan za članstvo]] u [[NATO]]-u 23. aprila 2010, što je posljednji korak za puno članstvo u toj vojnoj organizaciji iako postoje oprečni unutardržavni stavovi prema članstvu.

=== Diskriminacija ===
[[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]], a na osnovu odredaba člana IV i V, politički se diskriminiraju pripadnici naroda, koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima (Bošnjacima, Hrvatima i Srbima), time što nemaju pravo izbora u [[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamentarne skupštine]] i [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]. Diskriminacija je potvrđena u [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskom sudu za ljudska prava]] u [[Strasbourg]]&lt;nowiki/&gt;u presudom ''[[Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine]]''.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|alt=|mini|245x245px|Karta BiH sa naznačenim entitetima, kantonima (FBiH) i Distriktom Brčko.]]
Bosna i Hercegovina je nakon završetka rata administrativno podijeljena na dva entiteta i distrikt sa specijalnim statusom. Takvu teritorijalnu podjelu tretira međunarodni standard [[ISO 3166-2:BA]] koji za svaku administrativnu jedinicu unutar države (prva dva nivoa) definira međunarodnu dvodjelnu oznaku. Administrativne jedinice prvog nivoa su [[entitet]]i ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]) i [[Brčko distrikt]]. Federacija Bosne i Hercegovine se do formiranja Brčko distrikta prostirala na približno 51% a Republika Srpska na 49% površine Bosne i Hercegovine. Entiteti su nastali [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] iz 1995. zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije zbog odlaska ili etničkog čišćenja lokalnog srpskog stanovništva.

Od 1996. ovlasti vlada oba entiteta u odnosu na državni nivo, odnosno Vijeće ministara znatno su smanjene. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjeju, entiteti još imaju brojne nadležnosti. Drugi nivo političke podjele jest podjela Federacije Bosne i Hercegovine na [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantone]], kojih je deset i svi imaju uspostavljenu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Neki su etnički mješoviti, pa su uspostavljeni posebni mehanizmi zaštite interesa konstitutivnih naroda.

Najniži nivo političke podjele Bosne i Hercegovine je podjela na [[Općine Bosne i Hercegovine|općine]] i gradove. Bosna i Hercegovina sastoji se od 141 općine (71 u Federaciji Bosne i Hercegovine i 57 u Republici Srpskoj)&lt;ref name=&quot;ASBIH&quot;&gt;[http://bhas.ba/?option=com_content&amp;view=article&amp;id=52&amp;itemid=80&amp;lang=ba Informacije o Bosni i Hercegovnini na web portalu Agencije za statistiku BiH]&lt;/ref&gt; i [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|24 službena grada]]. Općinama i gradovima rukovode općinska i gradska vijeća a dalje se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Gradovi Sarajevo i [[Istočno Sarajevo]] su podijeljeni na nekoliko općina.

=== Gradovi i općine ===
{{Glavni|Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|Općine Bosne i Hercegovine}}{{Najveći gradovi
| ime         = Najveći gradovi u Bosni i Hercegovini po broju stanovnika
| ime_države_u_lokativu     = Bosni i Hercegovini
| drž_ref      = po popisu stanovništva 2013. (Izvor:&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis 2013 BiH |url=http://www.popis.gov.ba/ |website=www.popis.gov.ba |access-date=29. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;)
| list_by_pop = Spisak gradova u Bosni i Hercegovini
| class       = 
| int_ime     = Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| int_link    = Entitet
| grad_1      = Sarajevo | int_1 = Federacija BiH | stan_1 = 275.524 | img_1 = Sarajevo City Panorama.JPG
| grad_2      = Banja Luka | int_2 = Republika Srpska | stan_2 = 185.042 | img_2 = Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg
| grad_3      = Tuzla | int_3 = Federacija BiH | stan_3 = 110.979 | img_3 = Tuzla View of Tuzla.jpg
| grad_4      = Zenica | int_4 = Federacija BiH | stan_4 = 110.663 | img_4 = Zenica2007.jpg
| grad_5      = Bijeljina | int_5 = Republika Srpska | stan_5 = 107.715 
| grad_6      = Mostar | int_6 = Federacija BiH | stan_6 = 105.797
| grad_7      = Prijedor | int_7 = Republika Srpska | stan_7 = 89.397
| grad_8      = Brčko | int_8 = Brčko distrikt | stan_8 = 83.516
| grad_9      = Doboj | int_9 = Republika Srpska | stan_9 = 71.441
| grad_10     = Cazin | int_10 = Federacija BiH | stan_10 = 66.149
| grad_11     = Istočno Sarajevo | int_11 = Republika Srpska | stan_11 = 61.516  
| grad_12     = Zvornik | int_12 = Republika Srpska | stan_12 = 58.856
| grad_13     = Živinice | int_13 = Federacija BiH | stan_13 = 57.765
| grad_14     = Bihać | int_14 = Federacija BiH | stan_14 = 56.261
| grad_15     = Gradiška | int_15 = Republika Srpska | stan_15 = 51.727
| grad_16     = Gračanica | int_16 = Federacija BiH | stan_16 = 45.220
| grad_17     = Lukavac | int_17 = Federacija BiH | stan_17 = 44.520
| grad_18     = Visoko | int_18 = Federacija BiH | stan_18 = 39.938
| grad_19     = Srebrenik | int_19 = Federacija BiH | stan_19 = 39.678 
| grad_20     = Gradačac | int_20 = Federacija BiH | stan_20 = 39.340
| grad_21     = Livno | int_21 = Federacija BiH | stan_21 = 34.133
}}

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Bosne i Hercegovine|Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Exports Treemap 2017.svg|mini|284x284piksel|Izvoz Bosne i Hercegovine (2017)]]
Uz [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedoniju]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnu Goru]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] se ubrajala u red siromašnijih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u Bosni i Hercegovini forsirana je teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri i po godine ratovanja uništile su bosanskohercegovačku privredu i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995. proizvodnja se malo oporavila (1996–1998), ali rast je znatno usporio 1999. BDP je i dalje duboko ispod nivoa 1990. Nezaposlenost je 2002. iznosila 40%. Teško je tačno ocijeniti stanje privrede jer, iako oba entiteta obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike ne bave se sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i svim segmentima društva.

Glavni poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine jesu žitarice te razne vrste voća i povrća. Glavne su industrijske grane proizvodnja [[čelik]]a, [[Ugalj|uglja]], [[Željezo|željeza]], automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja [[duhan]]a, namještaja i prerada [[Nafta|nafte]].

Prema podacima za 2017, najviše proizvoda iz Bosne i Hercegovine izvezeno je u sljedeće države: [[Njemačka]] (14,25%), [[Hrvatska]] (11,67%), [[Italija]] (10,78%), [[Srbija]] (10%), [[Slovenija]] (8,75%), [[Austrija]] (8,16%) i [[Turska]] (3,67%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot;&gt;{{cite web |title= Vanjskotrgovinska komora BiH – vanjskotrgovinska razmjena|url=http://komorabih.ba/vanjskotrgovinska-razmjena/?tarifa=Bosna+i+Hercegovina&amp;godina2=2017&amp;po_tarifi=PRIKA%C5%BDI|publisher=Komora BiH|access-date=15. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, u istom periodu najviše se uvozilo iz Hrvatske (16,05%), Srbije (13,71%), Njemačke (9,46%), Slovenije (9,19%) i Italije (8,76%).&lt;ref name=&quot;KomoraBiH&quot; /&gt;

Prema tome, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija jer je s njima ostvareno više od polovine ukupne vanjskotrgovinske razmjene.

== Infrastruktura ==
=== Energetika ===
{{Glavni|Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini}}
{{Energetski izvori BiH}}
Zahvaljujući socijalističkom naslijeđu, Bosna i Hercegovina posjeduje znatan broj energetskih objekata, s instaliranim energetskim kapacitetima koji zadovoljavaju potrebe za električnom energijom u državi, dok se viškovi proizvedene električne energije izvoze i čine znatan udio izvoza. S obzirom na hidropotencijal i velike rezerve uglja, najveći udio proizvedene električne energije još se ostvaruje iskorištavanjem bogatog hidropotencijala i sagorijevanjem fosilnih goriva, tj. uglja.

Rijeke u Bosni i Hercegovini uglavnom su planinske (pogotovo gornji i srednji tok) i uz znatnu visinsku razliku izvora u odnosu na ušće, što im daje znatnu vrijednost [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] idealan su obnovljivi izvor energije. Zahvaljujući tom faktoru i reljefu kroz koji protječu (uske doline i kanjoni), potencijalna energija mnogih vodotoka iskorištena je za proizvodnju električne energije. Gornji tokovi Drine, Neretve, Vrbasa, Une i drugih rijeka obiluju ogromnim hidropotencijalom, usljed čega su upravo na tim mjestima izgrađene najveće hidroelektrane u državi.

Neke od takvih hidroelektrana jesu [[Hidroelektrana Salakovac|HE Salakovac]] (210 MW, izgrađena 1981), [[Hidroelektrana Grabovica|HE Grabovica]] (114 MW), [[Hidroelektrana Jablanica|HE Jablanica]] (180 MW, 1955), [[Hidroelektrana Višegrad|HE Višegrad]] (315 MW 1989), [[Hidroelektrana Jajce I|HE Jajce I]], [[Hidroelektrana Jajce II|HE Jajce II]], [[Hidroelektrana Trebinje I|HE Trebinje I]], [[Hidroelektrana Trebinje II|HE Trebinje II]].

=== Saobraćaj ===
{{Glavni|Saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
Bosna i Hercegovina ima izgrađenu infrastrukturu za odvijanje cestovnog, željezničkog i zračnog saobraćaja. Također, (gdje postoji nekoliko riječnih luka) moguć je i vodeni saobraćaj Savom, ali u ograničenoj mjeri.

==== Cestovni saobraćaj ====
{{Glavni|Spisak magistralnih puteva u Bosni i Hercegovini|Spisak autoputeva u Bosni i Hercegovini}}
Cestovni promet u Bosni i Hercegovini odvija se na dva [[autoput]]a s ukupno 84,1&amp;nbsp;km (''stanje: maj 2014''), 26 magistralnih i nekoliko stotina regionalnih cesta. Najduži autoput jest [[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]] ([[Odžak]] – [[Ploče]]), koji je od 2001. u izgradnji i od 340&amp;nbsp;km izgrađeno je 52&amp;nbsp;km, i to dionice [[Kakanj]] – [[Jošanica (Vogošća)|Jošanica]] i [[Kravice (Ljubuški)|Kravice]] – [[Bijača]]. Drugi autoput jest [[Autoput Gradiška–Banja Luka|Autoput Bosanska Gradiška–Banja Luka]], dužine 32,1&amp;nbsp;km, koji povezuje istoimene gradove.

Brojevi magistralnih cesta su brojevi iz nomenklature cesta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] iz 1987.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |title=Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva |work= Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87 |access-date= 27. 5. 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083350/http://www.putevi-srbije.rs/pdf/Odluka_o_utvrdjivanju_magistralnih_puteva_lat.pdf |archive-date=24. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; Odlukom [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] od 15. novembra 2014. magistralne ceste u Federaciji BiH preimenovane su novom nomenklaturom.&lt;ref&gt;[http://www.wegenwiki.nl/M1.8_%28Bosni%C3%AB-Herzegovina%29 M1.8 na ''wegenwiki.nl'' {{nl simbol}}]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vladatk.kim.ba/Ministarstva/MTTS/2013/Kategorizacija_cesta_FBiH_11_11_2013.pdf |title=Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=27. 5. 2014 |archive-date=7. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307181132/http://vladatk.kim.ba/ministarstva/mtts/2013/kategorizacija_cesta_fbih_11_11_2013.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt;

U planu su još četiri autoputa i četiri brze ceste. Održavanje cesta je podiljeno po entitetima i dodijeljeno javnim preduzećima [[JP Ceste Federacije BIH|JP Ceste FBiH]], [[Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine|JP Autoceste FBiH]], [[JP Putevi Republike Srpske]] i [[Autoputevi Republike Srpske|JP Autoputevi Republike Srpske]].

[[Datoteka:Znak-III-131-BIH.svg|x19px]] – Oznake za međunarodne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-132-BIH.svg|x19px]] – Oznake za autoput u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-133-BIH.svg|x19px]] – Oznake za brze ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:Znak-III-134-BIH.svg|x19px]] – Oznake za magistralne ceste u Bosni i Hercegovini.

[[Datoteka:R425-BIH.svg|x19px]] – Oznake za regionalne ceste u Bosni i Hercegovini.

==== Željeznički saobraćaj ====
{{Glavni|Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini}}

Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora, tj. javna preduzeća: [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], sa sjedištem u Sarajevu, i [[Željeznice Republike Srpske]], sa sjedištem u Doboju.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 5. 2014 |archive-date=13. 6. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140613202712/http://www.zrs-rs.com/index.php/kompanija/o-nama |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Za potrebe upravljanja postojećom željezničkom infrastrukturom osnovana je javna korporacija Željeznice Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Doboju.

Ukupna dužina željezničkih pruga u državi iznosi 1.031&amp;nbsp;km, od čega je u Federaciji BiH 608,495&amp;nbsp;km.

Najvažnije željeznički pravci jesu:
* Ploče – Bosanski Šamac, na kojem je [[pruga Šamac – Sarajevo]] (dužina: 239&amp;nbsp;km, izgrađena 1948) pravac je koji se od juga i glavne luke Ploče dolinama Neretve i Bosne pruža prema sjeveru države i dalje prema [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]] i povezuje mnoge privredne centre, kao što su Mostar, Konjic, Sarajevo, Kakanj, Zenica, Maglaj, Doboj)
* Bihać – Zvornik (pravac koji povezuje zapadni dio države s istočnim, odnosno preko Srbije povezuje Bosnu i Hercegovinu s istočnom i jugoistočnom Evropom.

==== Zračni saobraćaj ====
{{Glavni|Aviosaobraćaj u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bh air fleet.jpg|thumbnail|right|Pogled na terminal [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|međunarodnog aerodroma Sarajevo]]]]
Prema podacima iz 2013, u Bosni i Hercegovini postoje 24 [[aerodrom]]a.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |title=Arhivirana kopija |access-date=27. 8. 2007 |archive-date=15. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od toga je sedam aerodroma s [[asfalt]]iranom pistom sljedećih dužina:
* 2.438 do 3.047 m (četiri aerodroma)
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* do 914 m (dva aerodroma)

i 17 aerodroma s neasfaltiranom pistom sljedećih dužina:
* 1.524 do 2.437 m (jedan aerodrom)
* 914 do 1,523 m (pet aerodroma)
* do 914 m (11 aerodroma).&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

U Bosni i Hercegovini postoje četiri međunarodna aerodroma:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Aerodrom !! Oznaka !! Dužina piste ([[metar|m]]) !! Broj putnika 
|-
| [[Međunarodni aerodrom Banja Luka]] || BNX || 2.500 ||139.886 (2021)
|-
|[[Međunarodni aerodrom Mostar]] || OMO || 2.400 ||1.374 (2021)
|-
| [[Međunarodni aerodrom Sarajevo]] || SJJ || 2.700 || 1.131.486 (2022)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sarajevo-airport.ba/Page/Statistika|title=Statistika - Međunarodni aerodrom Sarajevo|date=29. 10. 2022|website=www.sarajevo-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Sarajevo]]|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Međunarodni aerodrom Tuzla]] || TZL || 2.485 || 178.110 (2022)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tuzla-airport.ba/en/statistika/|title=Statistika – Međunarodni aerodrom Tuzla|date=29. 10. 2022|website=tuzla-airport.ba|publisher=[[Međunarodni aerodrom Tuzla]]|language=bs-BA|access-date=29. 10. 2022}}&lt;/ref&gt;
|}

Međunarodni aerodrom Sarajevo (IATA: SJJ, ICAO: LQSA), poznat još i kao Aerodrom Butmir, najveći je i najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, a smješten je u sarajevskom predgrađu [[Butmir]].

Osim aerodroma, koriste se i [[heliodrom]]i, kojih je u Bosni i Hercegovini u 2013. registrirano šest.&lt;ref name=&quot;aerodromi u BiH&quot; /&gt;

== Demografija ==
[[Datoteka:Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine.png|thumb|Grafički prikaz stanovništva Bosne i Hercegovine|204x204piksel]]
{{Glavni|Demografija Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:BiH - Etnicki sastav po opstinama 2013 2.gif|thumb|Etnička struktura u BiH 2013.|201x201piksel]]
{{Stubičasti dijagram |barwidth=150px|boja_stuba1=#228B22|boja_stuba2=#FF0000|boja_stuba3=#007FFF|cifra_stuba1=50.11|cifra_stuba2=30.78|cifra_stuba3=15.43|desno1=%|float=right|ime_stuba1=[[Bošnjaci]]|ime_stuba2=[[Srbi]]|ime_stuba3=[[Hrvati]]|naslov=Etničke grupe u Bosni i Hercegovini 2013|maks=100|boja_stuba4=#403021|cifra_stuba4=2.73|ime_stuba4=Ostali}}
[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Posljednji popis stanovništva]] proveden je od 1. do 15. oktobra 2013, prema stanju na dan 30. septembra 2013. u 24 sata, što se smatra referentnim datumom popisa.&lt;ref name=&quot;Popis_2013&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |title= Uredbe o Popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 2103 godine |access-date=18. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111035218/http://fzs.ba/popis.htm#_POPIS2013 |archive-date=11. 1. 2014 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Popis je trebao biti organiziran od 1. do 15. aprila 2013, prema stanju na dan 31. marta 2013, ali je zbog tehničkih nedostataka opaženih tokom probnog popisa provedenog 2012&lt;ref name=&quot;T&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/244889/BiH-priprema-popis-stanovnistva-nejasno-pitanje-o-nacionalnosti.html '''''BiH priprema popis stanovništva, nejasno pitanje o nacionalnosti''''' Članak na ''tportal.hr'' o Popisu 2013.]&lt;/ref&gt; kasnije odgođen za oktobar.&lt;ref name=&quot;Zakon&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |title='''''Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini''''' |access-date=19. 5. 2013 |archive-date=4. 10. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131004215421/http://sllist.ba/glasnik/2012/broj10/Broj10.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vijeceministara.gov.ba/saopstenja/sjednice/saopstenja_sa_sjednica/default.aspx?id=14233&amp;langTag=hr-HR Odluke 36. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Prve preliminarne rezultate popisa 5. novembra 2013. objavila je [[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine]]. Konačni rezultati popisa 2013. objavljeni su 30. juna 2016. Ove rezultate neke političke institucije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] smatraju nevažećim zbog nesaglasnosti o metodologiji popisa.

U Bosni i Hercegovini 2013. živjelo je 50,11% [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 30,78% [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba]] i 15,43% [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvata]], dok ostali čine 2,73%.

Prema podacima američke agencije [[CIA]] iz 2000, u Bosni i Hercegovini živjelo je 48% Bošnjaka, 37,1% Srba, 14,3% Hrvata i 0,6% ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004, Bosna i Hercegovina je imala 4.007.608 stanovnika. Procjene CIA-e iz 2017. navode da je u julu te godine u Bosni i Hercegovini živio 3.856.181 stanovnik. Prema domaćim procjenama, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] žive 2.517.972 stanovnika, a u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] 1.490.993.

Prema popisu iz 1991, Bosna i Hercegovina je imala 43,47% Bošnjaka, 31,21% Srba i 17% Hrvata, dok se 6% ljudi izjasnilo kao [[Jugoslaveni]], a 2% kao ostali. Religijska podjela bila je slična nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bošnjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili jer je u ratu poginulo između 100.000 i 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje raseljena je. Prema spomenutom popisu, u Bosni i Hercegovini bilo je 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnika ostalih vjeroispovijesti. 18,9% stanovništva mlađe je od 14 godina, 70,6% je između 15 i 64 godine, a 10,5% stanovnika starije je od 65 godina. Prosječna starost iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godine. Broj stanovnika raste za otprilike 0,45% godišnje.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; width:300px; font-size: 90%;&quot;
! !! Broj &lt;br&gt;stanovnika&lt;ref name=&quot;RP 2013&quot;&gt;{{RP 2013}}&lt;/ref&gt;!! %
|-
|'''Bosna i Hercegovina'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''3.531.159'''|| style=&quot;text-align:right;&quot; |'''100,00%'''
|-
|[[Federacija Bosne i Hercegovine]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.219.220 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 62,84%
|-
|[[Republika Srpska]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.228.423 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 34,78%
|-
|[[Brčko distrikt]]|| style=&quot;text-align:right;&quot; | 83.516 || style=&quot;text-align:right;&quot; | 2,36%
|}
{{raščistiti}}

=== Prema nacionalnosti ===
{{Stanovništvo prema nacionalnosti
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta    = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta  = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno              = 3531159
| 2013 bosnjaci            = 1769592
| 2013 srbi                = 1086733
| 2013 hrvati              = 544780
| 2013 ostali              = 96539
| 2013 bez odgovora        = 6460
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno              = 4377033
| 1991 muslimani           = 1902956
| 1991 srbi                = 1366104
| 1991 hrvati              = 760852
| 1991 jugosloveni         = 242682
| 1991 crnogorci           = 10071
| 1991 makedonci           = 1596
| 1991 slovenci            = 2190
| 1991 albanci             = 4295
| 1991 cesi                = 590
| 1991 italijani           = 732
| 1991 jevreji             = 426
| 1991 madari              = 893
| 1991 njemci              = 470
| 1991 poljaci             = 526
| 1991 romi                = 8864
| 1991 rumuni              = 162
| 1991 rusi                = 297
| 1991 rusini              = 133
| 1991 slovaci             = 297
| 1991 turci               = 267
| 1991 ukrajinci           = 3929
| 1991 ostali              = 17592
| 1991 nisu izjasnili      = 14585
| 1991 regionalno          = 224
| 1991 nepoznato           = 35670
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno              = 4124256
| 1981 muslimani           = 1630033
| 1981 srbi                = 1320738
| 1981 hrvati              = 758140
| 1981 jugosloveni         = 326316
| 1981 crnogorci           = 14114
| 1981 makedonci           = 1892
| 1981 slovenci            = 2755
| 1981 albanci             = 4396
| 1981 cesi                = 690
| 1981 italijani           = 616
| 1981 zidovi              = 343
| 1981 madari              = 945
| 1981 njemci              = 460
| 1981 poljaci             = 609
| 1981 romi                = 7251
| 1981 rumuni              = 302
| 1981 rusi                = 295
| 1981 rusini              = 111
| 1981 slovaci             = 350
| 1981 turci               = 277
| 1981 ukrajinci           = 4502
| 1981 ostali              = 946
| 1981 nisu izjasnili      = 17950
| 1981 regionalno          = 3649
| 1981 nepoznato           = 26576
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno              = 3746111 
| 1971 muslimani           = 1482430
| 1971 srbi                = 1393148
| 1971 hrvati              = 772491
| 1971 jugosloveni         = 43796
| 1971 crnogorci           = 13021
| 1971 makedonci           = 1773
| 1971 slovenci            = 4053
| 1971 albanci             = 3764
| 1971 cesi                = 871
| 1971 italijani           = 673
| 1971 zidovi              = 708
| 1971 madari              = 1262
| 1971 njemci              = 300
| 1971 poljaci             = 757
| 1971 romi                = 1456
| 1971 rumuni              = 189
| 1971 rusi                = 189
| 1971 rusini              = 141
| 1971 slovaci             = 279
| 1971 turci               = 477
| 1971 ukrajinci           = 5333
| 1971 ostali              = 602
| 1971 nisu izjasnili      = 8482
| 1971 regionalno          = 
| 1971 nepoznato           = 9598
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno              = 3277948
| 1961 muslimani           = 842248
| 1961 srbi                = 1406057
| 1961 hrvati              = 711665
| 1961 jugosloveni         = 275883
| 1961 crnogorci           = 12828
| 1961 makedonci           = 2391
| 1961 slovenci            = 5939
| 1961 albanci             = 3642
| 1961 cesi                = 1083
| 1961 italijani           = 717
| 1961 zidovi              = 381
| 1961 madari              = 1415
| 1961 njemci              = 347
| 1961 poljaci             = 801
| 1961 romi                = 588
| 1961 rumuni              = 113
| 1961 rusi                = 934
| 1961 rusini ukrajinci    = 6136
| 1961 slovaci             = 272
| 1961 turci               = 1812
| 1961 ostali              = 811
| 1961 nisu izjasnili      = 
| 1961 regionalno          = 
| 1961 nepoznato           = 1885
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno              = 2847459
| 1953 srbi                = 1264372
| 1953 hrvati              = 654229
| 1953 jugosloveni         = 891800
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno              = 2564308
| 1948 srbi                = 1136116
| 1948 hrvati              = 614123
| 1948 neopredje muslimani = 788403
| 1948 rusini ukrajinci    = 7883
| 1948 crnogorci           = 3094
| 1948 slovenci            = 4338
| 1948 siptari             = 755
| 1948 makedonci           = 675
| 1948 turci               = 80
| 1948 madari              = 532
| 1948 cesi                = 1978
| 1948 rusi                = 1316
| 1948 italijani           = 964
| 1948 cigani              = 442
| 1948 bugari              = 94
| 1948 vlasi               = 1
| 1948 njemci              = 1174
| 1948 rumuni              = 71
| 1948 slovaci             = 274
| 1948 ostali nepoznato    = 2964
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno              = 1890440
| 1921 srbi hrvati         = 1826657
| 1921 slovenci            = 4682
| 1921 cesi slovaci        = 6377
| 1921 rusini              = 8146
| 1921 poljaci             = 3094
| 1921 rusi                = 4338
| 1921 madari              = 532
| 1921 nijemci             = 755
| 1921 arnauti             = 675
| 1921 turci               = 80
| 1921 rumuni cincari      = 71
| 1921 italijani           = 964
}}

=== Religija ===
Prema popisu stanovništva iz 2013, [[islam]] je većinska religija u Bosni i Hercegovini, koju čini 51% stanovništva. Kršćanima se izjašnjava 46% populacije; od njih, Srpska pravoslavna crkva čini najveću grupu, što čini 31% stanovništva (od kojih većina identificiraju kao Srbi), a Rimokatolička crkva 15% (od kojih je većina identificiraju kao Hrvati). Najmanji skupine čine agnostici 0,3%, 0,8% ateisti, ostali 1,15%, a vjeru nije izjasnilo ili nije bilo odgovora od njih 1,1%.

=== Prema maternjem jeziku ===
{{Glavni|Jezici Bosne i Hercegovine}}
Službeni jezici Bosne i Hercegovine su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]]. Na popisu 2013. objavljeno je da bosanski kao maternji koristi 1.866.585 stanovnika (52,9%), srpski koristi 1.086.027 (30,8%), dok hrvatski koristi 515.481 (14,5%) stanovnika. Prema istim podacima, ostale jezike upotrebljava 63.066 stanovnika Bosne i Hercegovine (1,8%).

=== Prema spolu ===
{{Stanovništvo prema spolu
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime naseljenog mjesta      = Bosna i Hercegovina
| vrsta naseljenog mjesta    = država
&lt;!-- *** 2013 *** --&gt;
| 2013 ukupno                = 3531159
| 2013 muskarci              = 1732270
| 2013 zene                  = 1798889
&lt;!-- *** 1991 *** --&gt;
| 1991 ukupno                = 4377033
| 1991 muskarci              = 2183795
| 1991 zene                  = 2193238
&lt;!-- *** 1981 *** --&gt;
| 1981 ukupno                = 4124256
| 1981 muskarci              = 2050913
| 1981 zene                  = 2073343
&lt;!-- *** 1971 *** --&gt;
| 1971 ukupno                = 3746111 
| 1971 muskarci              = 1834600
| 1971 zene                  = 1911511 
&lt;!-- *** 1961 *** --&gt;
| 1961 ukupno                = 3277948
| 1961 muskarci              = 1599665
| 1961 zene                  = 1678283
&lt;!-- *** 1953 *** --&gt;
| 1953 ukupno                = 2847459
| 1953 muskarci              = 1385559
| 1953 zene                  = 1461900
&lt;!-- *** 1948 *** --&gt;
| 1948 ukupno                = 2564308
| 1948 muskarci              = 1236932
| 1948 zene                  = 1327376
&lt;!-- *** 1931 *** --&gt;
| 1931 ukupno                = 2323555
| 1931 muskarci              = 1185040
| 1931 zene                  = 1138515
&lt;!-- *** 1921 *** --&gt;
| 1921 ukupno                = 1890440
| 1921 muskarci              = 966209
| 1921 zene                  = 924231
&lt;!-- *** 1910 *** --&gt;
| 1910 ukupno                = 1898044
| 1910 muskarci              = 994854
| 1910 zene                  = 903192
&lt;!-- *** 1895 *** --&gt;
| 1895 ukupno                = 1568092
| 1895 muskarci              = 828190
| 1895 zene                  = 739902
&lt;!-- *** 1885 *** --&gt;
| 1885 ukupno                = 1336091
| 1885 muskarci              = 705025
| 1885 zene                  = 631066
&lt;!-- *** 1879 *** --&gt;
| 1879 ukupno                = 1158440
| 1879 muskarci              = 607789
| 1879 zene                  = 550651
}}

=== Zdravstvo ===
Zdravstvo je u nadležnosti entiteta, kao i podijeljenoj nadležnosti entiteta i kantona (Federacija BiH), odnosno u nadležnosti Brčko distrikta.

U Bosni i Hercegovini trenutno su na snazi tri zakona o zdravstvenoj zaštiti i tri zakona o zdravstvenom osiguranju. Odredbe tih propisa uglavnom su usklađene. U Federaciji BiH postoji Federalno ministarstvo zdravstva i deset kantonalnih ministarstava zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i kantonalni zavodi. Republika Srpska ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Fond zdravstvenog osiguranja, dok u Brčko distriktu postoji Odjel za zdravstvo i ostale usluge pri Vladi Distrikta, te Fond zdravstvenog osiguranja distrikta. Na entitetskom nivou uspostavljene su i agencije za akreditaciju u zdravstvu: Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH i Agencija za certifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske. Na nivou države postoji Odsjek za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova. Najvažniji propis za cijelu Bosnu i Hercegovinu jest Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/255701082_Sistem_zdravstva_u_Bosni_i_Hercegovini_stanje_i_pravci_moguce_reforme|title=Sistem zdravstva u Bosni i Hercegovini: stanje i pravci moguće reforme|last=Mujkić|first=Ervin|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

==Obrazovanje==
{{Glavni|Obrazovanje u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Visici skola.JPG|mini|243x243piksel|Osnovna škola &quot;Lipanjske zore&quot; u Višićima]]
Obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U [[Tolisa (Orašje)|Tolisi]] je 1823. otvorena prva narodna osnovna škola u Bosni i Hercegovini, koju je podigao tadašnji župnik fra [[Ilija Starčević]]. Prvi učitelj bio je [[Ilija Boričić]] iz [[Slavonija|Slavonije]]. Škola je zatvorena nakon 15 godina, a ponovo obnovljena 1843.&lt;ref name=&quot;IG&quot;&gt;[[Ignacije Gavran]], ''Suputnici bosanske povijesti'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2010.&lt;/ref&gt;

Prva školska ustanova koja je bila preteča visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest [[Gazi Husrev-begova medresa]], koja je osnovana 8. januara 1537.&lt;ref&gt;http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=81:gazi-husrev-begova-medresa&amp;catid=66&amp;Itemid=223{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; Godine 1887. za vrijeme ''de facto'' [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine]], osnovana je [[Pravna šerijatska škola]], koja je počela s petogodišnjim programom obrazovanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-date=10. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081056/http://www.sarajevo.ba/en/stream.php?kat=145 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Obrazovni sistem ===
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini sastoji se iz četiri nivoa obrazovanja:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. 2. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180919191847/http://www.mcp.gov.ba/org_jedinice/sektor_obrazovanje/osnovne_inf/?id=2021 |archive-date=19. 9. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* predškolski odgoj i obrazovanje
* osnovno obrazovanje
* srednje obrazovanje
* visoko obrazovanje.

Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan i uglavnom je u nadležnosti entiteta i kantona. Međutim, unutar državnog ministarstva za civilne poslove postoji sektor za obrazovanje. Kao rezultat reformi u oblasti obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je pet strategija iz ove oblasti a to su:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Strateški pravci razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini;
* Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007–2013;
* Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom sprovođenja istog programa za vrijeme 2008–2015;
* Mapa puta i plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i
* Mladi u akciji.
Osim toga, usvojeno je i sedam osnovnih strategija i smjernica za provođenje [[Bolonjska deklaracija|bolonjskog]] procesa:&lt;ref name=&quot;obrazovanje u BiH&quot; /&gt;
* Okvir za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Provođenje okvira za visokoškolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini;
* Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Preporuke za provođenje osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini;
* Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u Bosni i Hercegovini;
* Model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu
* Priručnik za korisnike za model dodatka diplomi za Bosnu i Hercegovinu.

=== Visoko obrazovanje ===
Visokoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini se odvija preko nekoliko [[Javni univerzitet|javnih]] i [[Privatni univerzitet|privatnih univerziteta]] i samostalnih visokoškolskih ustanova različitog tipa. Najstariji i ujedno i najveći univerzitet u državi je [[Univerzitet u Sarajevu]].

=== Segregacija ===
U nekim osnovnim školama prisutna je [[segregacija]] djece, nazvana [[Dvije škole pod jednim krovom]], gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

== Dokumenti ==
[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.png|mini|260x260piksel|Izgled korica [[Pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]].]]

=== Pasoš ===
{{Glavni|Pasoš Bosne i Hercegovine}}
[[Pasoš Bosne i Hercegovine]] jest putna isprava koja se izdaje državljanima Bosne i Hercegovine. Osim uobičajenog pasoša, za državljane Bosne i Hercegovine se izdaju i sljedeće specifične verzije ove putne isprave: diplomatski pasoš, službeni pasoš i zajednički pasoš.

Institucije nadležne za izdavanje pasoša su Ministarstva unutrašnjih poslova izuzev diplomatskih koje izdaje [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] i službenih pasoša koje izdaje [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]].

=== Lična karta ===
[[Datoteka:BH ID Card front.jpg|mini|182x182piksel|Izgled prednje strane [[Lična karta Bosne i Hercegovine|lične karte Bosne i Hercegovine]].]]
{{Glavni|Lična karta Bosne i Hercegovine}}[[Lična karta Bosne i Hercegovine]] jest obavezni [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine|državljanstva]] Bosne i Hercegovine.

Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje lične karte imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji su rezidenti države i stariji od 15 godina, međutim obavezni su je posjedovati svi državljani stariji od 18 godina.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/licna-karta-2-2/|title=Lična karta – IDDEEA|language=bs-BA|access-date=12. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za punoljetne osobe, 2 godine za maloljetne osobe i trajno za osobe starije od 60 godina.

Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] ministarstva unutarnjih poslova, u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u Odjeljenje za javni registar.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

== Međunarodne integracije ==
Bosna i Hercegovina od ponovnog stjecanja nezavisnosti 1992. postala je članica mnogih međunarodnih organizacija i u kontinuiranom je procesu integriranja u sve važnije međunarodne organizacije. Kao najvažniji ciljevi vanjske politike navode se pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. U okviru Vijeća ministara Bosne i Hercegovine uspotavljena je i ﻿[[Direkcija za evropske integracije]] kao stalno, samostalno i stručno tijelo, čija je glavna uloga koordiniranje procesa evropskih integracija na nivou države.

=== Pristupanje Evropskoj uniji ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji}}
Dana 20. juna 2018. [[Evropska komisija]] poslala je 655 pitanja u Upitniku. Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Milorad Dodik]] predao je odgovore na dodatna pitanja 5. marta 2019. U maju 2019. Evropska komisija objavila je Mišljenje o prijemu Bosne i Hercegovine. Dana [[15. decembar|15. decembra]] 2022. godine Bosna i Hercegovina dobija službeni status kandidata.

=== Integracija u NATO ===
{{Glavni|Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u}}
Iako još nije završen proces registriranja nepokretne vojne imovine Bosne i Hercegovine i njeno definiranje kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, NATO je odobrio aktiviranje Akcijskog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u toj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Zamjenik američkog državnog sekretara [[John Sullivan]] izjavio je{{izvor}} 17. decembra da [[SAD]] podržava napore Bosne i Hercegovine za priključenje NATO-u i odbacio prigovore nekih političkih partija, rekavši pri tome da će ''Washington snažno reagirati na svaku prijetnju stabilnosti države''. Od jula 2019. Bosna i Hercegovina nije dostavila svoj Godišnji nacionalni program zbog [[Veto|veta]] od strane [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], člana predsjedništva iz srpskog naroda. Pitanje je spriječilo i formiranje vlasti nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općih izbora 2018.]] Ipak, 19 novembra 2019. Dodik je pristao na slanje ANP-a (Programa reformi), čime je odblokirano formiranje vlasti u državi.

== Kultura ==
{{Glavni|Kultura Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje [[Balkan]]a i Evrope. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te dizajn i savremene medije. Iz Bosne i Hercegovine su porijeklom dvojica dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[Zimske olimpijske igre 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]].

=== Arhitektura ===
[[Datoteka:VijećnicaSarajevo (3).JPG|thumb|right|187x187px|[[Sarajevska vijećnica|Vijećnica]] – [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu, izgrađena 1894. u [[pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]]]]
{{Glavni|Arhitektura Bosne i Hercegovine}}
Tokom hiljadugodišnjeg postojanja Bosna i Hercegovina našla se pod utjecajem različitih kultura i civilizacija te je dugo bila svojevrsna granica između zapadnog i istočnog (orijentalnog) utjecaja, poprimajući i zadržavajući specifičnosti s obje strane, što je rezultiralo raznovrsnom arhitekturom, koja je važno naslijeđe te države.

=== Muzika ===
[[Datoteka:Sargija.svg|mini|[[Šargija]] – koriste je [[Bosanci]] u izvođenju izvorne bosanske muzike]]
{{Glavni|Muzika u Bosni i Hercegovini}}Bosna i Hercegovina pripada krugu zemalja u kojem [[muzika]] ima dugu i vrijednu tradiciju koja se i danas njeguje. Narodna muzika Bosne i Hercegovine je mješavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Znatan utjecaj na bosanskohercegovačku narodnu muzičku tradiciju je imala orijentalna islamska civilizacija kroz Osmanlije. Proces akulturacije je trajao intenzivno gotovo četiri stoljeća, a tragovi su jasno vidljivi i danas kroz razne oblike izražavanja narodne muzike. To se prvenstveno odnosi na korištenje nekih vrsta [[Puhački instrumenti|puhačkih]] i žičanih instrumenata s dugim vratom u obliku lutnje, u narodu poznatih pod zajedničkim imenom [[tambura]]. Poznate su i pjesme koje su se pjevale uz istovremeno okretanje tepsije (tepsijanje), vjenčane pjesme koje se odnose na običaj &quot;knivanja&quot; mlade, gradske ljubavne pjesme – [[Sevdalinka|sevdalinke]], [[Sefardi|sefardske]] romanse na [[ladino]] jeziku, kao i melodijsko-poetske oblike islamske, katoličke i pravoslavne duhovne muzike. Tokom [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vladavine (1878–1914) dat je evropski pečat i duh zapadne civilizacije orijentalnom načinu života - kulturnim obrascima nastalim kao mješavina između srednjovjekovne bosanske tradicije i orijentalne islamske civilizacije. Rezultat tih &quot;susreta&quot; vidljiv je u arhitekturi i drugim umjetnostima, koje čine temelj modernog bosanskohercegovačkog društva. Uporedo s narodnom muzikom, posljednjih decenija u Bosni i Hercegovini razvili su se i novi žanrovi ([[pop]], [[šlager]], [[šansona]], [[džez]], [[rokenrol]], [[heavy metal]], [[Hip-hop muzika|hip-hop]], [[House muzika|house]], [[techno]]).

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosanskohercegovačka književnost|Bosanskohercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika Bosne i Hercegovine. [[Ivo Andrić]] je najvažniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za &quot;''kompletan književni opus o historiji jednog naroda''&quot;. Vrhunac tog rada je bio roman ''[[Na Drini ćuprija]]''. Tokom osmanlijskog doba mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine bili su poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film|Spisak bosanskohercegovačkih filmova}}
Važan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine čini [[Spisak bosanskohercegovačkih filmova|bosanskohercegovačka kinematografija]]. [[Spisak bosanskohercegovačkih producenata|Filmovi iz Bosne i Hercegovine]] u prve dvije decenije nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] obrađivali su mahom teme iz narodne revolucije i rata, uključujući i poznate bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika: filmovi ''[[Kozara (film)|Kozara]]'', ''[[Bitka na Sutjesci (film)|Sutjeska]]'', ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', ''[[Valter brani Sarajevo]]''. Prvi uspjesi domaćeg filma desili su se tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih, kad je stvoren i poseban bosanskohercegovački filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijalne teme, nerijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom obrađivali autori iz drugih centara. Nagradu [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka|Američke filmske akademije]] ''[[Oscar]]'' u kategoriji za [[Oscar za najbolji strani film|najbolji strani film]] 2002. dobila je ''[[Ničija zemlja (film)|Ničija zemlja]]'' u režiji [[Danis Tanović|Danisa Tanovića]]. Film ''[[Remake (film)|Remake]]'' iz 2003. u režiji [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], rađen po scenariju [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]], na međunarodnim filmskim festivalima dobio je nekoliko nagrada i postigao veliku gledanost. Uspjeh je imao i film [[Pjer Žalica|Pjera Žalice]] ''[[Gori vatra]]'', kao i njegov sljedeći projekt, ''[[Kod amidže Idriza]]''. U kategoriji kratkog filma ''[[10 minuta]]'' režisera [[Ahmed Imamović|Ahmeda Imamovića]] dobitnik je nagrade &quot;Najbolji kratki film Evrope&quot; 2002. Posebnu pažnju dobio je film ''[[Grbavica (film)|Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]], koji je nagrađen [[Zlatni medvjed|Zlatnim medvjedom]] na festivalu [[Berlinale]] 2006. Film ''[[Ostavljeni]]'' iz 2010. režisera [[Adis Bakrač|Adisa Bakrača]] i scenarista [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] osvaja nagrade na filmskim festivalima širom svijeta, između ostalog, Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu, Nagradu za režiju u [[Pariz]]u i tri nagrade na Filmskom festivalu u [[Hollywood]]u.

=== Gastronomija ===
{{Glavni|Bosanska kuhinja}}
[[Datoteka:Sarajevo Ćevapi (1).JPG|mini|207x207piksel|[[Ćevapi]]|alt=]]
[[Bosanska kuhinja]] je, pored svojih specifičnosti, poprimila u znatnoj mjeri utjecaj pojedinih [[Sredozemlje|mediteranskih]] i zapadnoevropskih kuhinja. Jela bosanske kuhinje su slična jelima [[Turska|turske]], [[Grčka|grčke]] i drugih sličnih kuhinja. Zbog dugotrajne [[Austro-Ugarska|austrougarske]] uprave, u njoj se osjete i utjecaji [[Centralna Evropa|centralne Evrope]]. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su blaga, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su [[paradajz]], [[krompir]], [[crveni luk|luk]], [[bijeli luk]], [[paprika]], [[Krastavac|krastavci]], [[mrkva]], [[kupus]], [[gljive]], [[špinat]], tikvice i [[grah]]. Od začina najčešće se koristi mljevena [[paprika]], [[biber]], [[peršun]], [[Lovor|lovorov list]] i [[celer]]. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste [[mlijeko]], [[kajmak]] i [[pavlaka]]. Slatkim jelima se dodaju [[cimet]] i [[klinčić]]. Jela od mesa su od [[Piletina|piletine]], govedine ili janjetine. Za bosansku kuhinju specifično je pripremanje jela ispod [[sač]]a (peke), pri čemu se pripremljene namirnice, poklopljene metalnim zvonom, spremaju u žaru.

Region [[Hercegovina|Hercegovine]] je pogodan za uzgajanje [[vino]]ve loze i proizvodnju vina, dok se u [[Bosna|Bosni]] [[rakija]] dobija od [[šljiva]] i [[jabuka]]. [[Kahva]] se pije iz [[fildžan]]a, uz [[rahatlokum]].

Tradicionalna jela su [[baklava]], [[Hurmašica|hurmašice]], [[Tufahija|tufahije]], [[sarma]], [[ćevapi]], [[halva]], [[burek]], [[Tulumba|tulumbe]], [[Pita|pite]] ([[sirnica]], [[zeljanica]], [[krompiruša]]. Danas se tradicionalna jela najčešće spremaju za praznike.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Sarajevo Kaisermoschee.JPG|mini|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]
Prisutnost tri [[religija|religije]] u Bosni i Hercegovini imala je utjecaj na kulturni razvoj zemlje. Najvažniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu jest [[Sarajevska hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su [[Sefardi]] donijeli u [[Sarajevo]] po svom progonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno naslijeđe Bosne i Hercegovine vidi se i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put u rata 1992–1995. Među najpoznatije objekte iz osmanlijskog perioda spadaju [[Begova džamija|Begova]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]] u Sarajevu, [[Aladža džamija]] u Foči, džamija [[Ferhat-pašina džamija|Ferhadija]] u Banjoj Luci te džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]]. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i po mostovima iz osmanlijskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na [[Bistrica (Plovuča)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].{{cn}}
[[Datoteka:Fojnica.PNG|mini|lijevo|[[Franjevački samostan u Fojnici]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|mini|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni &quot;bosanski&quot; stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni izgrađene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najvažniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.{{cn}}

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve izgrađene u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim gradovima, pogotovo u Republici Srpskoj, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva svetog Vasilija Ostroškog (Istočno Sarajevo)|Crkva svetog Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.{{cn}}

=== Mediji ===
{{Glavni|Mediji u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini}}
U Bosni i Hercegovini trenutno izlazi nekoliko dnevnih listova. Nakon nekoliko decenija primat najtiražnijeg i najutjecajnijeg dnevnog lista u državi od najstarijih dnevnih novina ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'' preuzeo je sarajevski ''[[Dnevni avaz]]''. Nakon neuspjele privatizacije i decenija izlaženja 2000-tih ugašene su sarajevske ''Večernje novine'', čiji je dnevni tiraž 1980-ih prelazio 100.000 primjeraka, po čemu su u tom periodu bile pete dnevne novine po tiražu u tadašnjoj Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Večernje novine: List kojeg nigdje nema – crni jubilej 2000–2015 |url=https://depo.ba/clanak/131042/vecernje-novine-list-kojeg-nigdje-nema-crni-jubilej-2000-2015 |website=depo.ba/ |access-date=10. 7. 2020}}&lt;/ref&gt; Od ostalih dnevnih listova tu su još banjalučke ''[[Nezavisne novine]]''. Osim dnevnih novina, u Bosni i Hercegovini objavljuje se i sedmična i periodična štampa, časopisi i magazini koji uglavnom obrađuju političke, ali i sve druge aktualne teme. Najpoznatiji politički magazini jesu ''[[Dani (časopis)|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi. U vremenu interneta sve više novina ukida printana izdanja, zadržavajući samo internetska.

U Bosni i Hercegovini uspostavljen je javni radio-televizijski sistem, koji se sastoji od tri zasebne radio-televizije i to državne [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radiotelevizije Bosne i Hercegovine]] ([[BHTV]] 1 i [[BH Radio 1]]) te entitetskih emitera RTVFBiH ([[Federalna televizija|FTV]] i [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Radio FBiH]]) i [[Radiotelevizija Republike Srpske]] (RTRS). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: [[OBN (TV-kanal)|OBN]], [[NTV Hayat]] i [[Nova BH]], čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radiotelevizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

Bosna i Hercegovina jedna je od država s gustom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radiostanica. Ipak, specijalizirane radijske stanice sa specijaliziranim sadržajima još su u manjoj mjeri zastupljene u odnosu na konvencionalne i tradicionalne.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}
U BiH postoje tri pošte koje izdaju marke u zajedničkoj valuti [[Konvertibilna marka|konvertibilnoj marki]] (KM) ili BAM i koje vrijede u cijeloj Bosni i Hercegovini. Još jedna specifičnost poštanskog saobraćaja u nekim gradovima BiH su postojanje dvije pošte udaljene manje od kilometra u kojima se mogu kupiti dvije vrste poštanskih markica ([[Sarajevo]], [[Vitez (općina)|Vitez]], [[Mostar]], [[Novi Travnik]], [[Gornji Vakuf]] itd). U Bosni i Hercegovini postoje tri nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* [[BH pošta]] sa sjedištem u Sarajevu
* [[Hrvatska pošta Mostar]], sa sjedištem u Mostaru
* [[Pošte Srpske]] sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;140px&quot;&gt;
Datoteka:Kaktusi marka bh poste.jpg|Marka BH pošte s motivom kaktusa
Datoteka:Europa2005 marka srpskih posta.jpg|Marka s tradicionalnim jelima iz BiH, Pošte Republike Srpske
Datoteka:Ptice marka hrvatskih posta.jpg|Ptice, marke Hrvatskih pošta Mostar
&lt;/gallery&gt;
[[Datoteka:Stari Most September 2004 3.jpg|mini|229x229piksel|Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na [[UNESCO]]-ovom spisku svjetske baštine]]

== Turizam ==
{{Glavni|Turizam u Bosni i Hercegovini}}

Prema projekcijama [[Svjetska turistička organizacija|Svjetske turističke organizacije]], Bosna i Hercegovina će u periodu između 1995. i 2020. imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu.

U 2012. Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 747.827 turista, što je porast za 9%, uz ostvarenih 1.645.521 noćenja, što je rast za 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je 58,6% stranih turista.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |title=Statistika Turizma |trans-title=Tourism Statistics |publisher=Agency for statistics of Bosnia and Herzegovina |orig-year=2012 |access-date=4. 7. 2015 |type=pdf |archive-date=23. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923184502/http://www.bhas.ba/saopstenja/2013/TUR_2012M12_001_01-bos.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kada je [[Lonely Planet]] rangirao najbolje gradove na svijetu 2006, rangirao je Sarajevo na 43. mjesto, ispred [[Dubrovnik]]a (59. mjesto), [[Ljubljana|Ljubljane]] (84), [[Bled]]a (90), [[Beograd]]a (113) i [[Zagreb]]a (135).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |publisher=Bosnia Travel |title=Lonely Planet: Sarajevo {{sic|43|th|nolink=yes}} Best City in the World |archive-url=https://web.archive.org/web/20070223094909/http://www.bosniatravel.net/news/2006/lonely-planet-on-sarajevo.html |archive-date=23. 2. 2007}}&lt;/ref&gt; Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte. &quot;Best in Travel&quot; Lonely Planeta 2010. nominirao je Sarajevo 2010. među deset gradova koje treba posjetiti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |title=Press Centre &amp; Lonely Planet Reveals Its Best Destinations, Journeys &amp; Experiences for 2010 |publisher= Lonely Planet |date=2. 11. 2009 |access-date=4. 1. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101106185953/http://www.lonelyplanet.com/press-centre/press-release.cfm?press_release_id=444 |archive-date=6. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Stecci - na Blidinji je nekolik skupin techto nahrobku z 14..jpg|mini|195x195piksel|[[Nekropola Dugo Polje]]]]Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta kršćanskog hodočašća i preraslo u treće najvažnije vjersko mjesto u Evropi, koje svake godine posjeti više od milion ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html RomeReports: Visionaries of Medjugorje may appear before the Vatican.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505053250/http://www.romereports.com/palio/Visionaries-of-Medjugorje-may-appear-before-the-Vatican-english-2441.html |date=5. 5. 2013 }}&lt;/ref&gt;

== Svjetska baština ==
{{Glavni|Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine}}

Bosna i Hercegovina je članica [[UNESCO]]-a od 12. jula 1993. Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[Spisak Svjetske baštine u Bosni i Hercegovini|sa područja Bosne i Hercegovine]] nalaze se četiri spomenika: [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Prašuma Јanj]] kod [[Šipovo|Šipova]] i [[Stećci (svjetska baština UNESCO-a)|Stećci]] koji se nalaze na 20 lokacija u Bosni i Hercegovini.[[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|mini|173x173px|[[Edin Džeko]]]]

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina na Olimpijskim igrama}}
Najvrjedniji sportski rezultati u ekipnim takmičenjima bili su sljedeći: [[Banja Luka|banjalučki]] [[rukomet]]ni klub [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]] postao je [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/76.|evropski prvak u rukometu 1976]], [[KK Bosna]] je postala [[Kup evropskih prvaka u košarci 1978/79.|prvak Evrope u košarci 1979.]] u muškoj konkurenciji, [[ŽKK Jedinstvo Tuzla|ŽKK Jedinstvo-Aida]], [[Kup evropskih prvaka u košarci za žene 1988/89.|prvakinje Evrope 1989.]] Poznatiji nogometni klubovi jesu [[FK Sarajevo]], [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[HŠK Zrinjski]] i [[NK Široki Brijeg]]. Važniji bosanskohercegovački sportisti jesu [[Edin Džeko]], [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim]], [[Mirza Delibašić]], [[Safet Sušić]], [[Dušan Bajević]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Nenad Marković]], [[Svetlana Kitić]], [[Razija Mujanović]] i [[Mirza Teletović]].

== Simboli ==
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|[[Zastava Bosne i Hercegovine]]]]{{Glavni|Simboli Bosne i Hercegovine}}

=== Zastava ===
{{Glavni|Zastava Bosne i Hercegovine}}
[[Zastava Bosne i Hercegovine]] predstavlja državni simbol Bosne i Hercegovine. Proglašena je 4. februara 1998, a [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]] usvojila ju je 2001. Prvobitna svijetlo plava boja na zastavi bila je plava boja [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Međutim, izabrana je tamno plava, koja korespondira sa plavom bojom [[Zastava Evropske unije|zastave Evropske unije]]. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Coats of Arms.png|mini|178x178piksel|[[Grb Bosne i Hercegovine]]]]

=== Grb ===
{{Glavni|Grb Bosne i Hercegovine}}
[[Grb Bosne i Hercegovine]] je [[Heraldika|heraldički]] simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u [[Historija|historijskoj]] tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni [[grb]]ovi. Grb je sastavni dio [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998.

Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom.

=== Himna ===
{{Glavni|Intermezzo (himna)}}
&quot;[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]&quot; (Intermeco) naslov je [[Muzika|muzičke]] podloge nacionalne [[Himna|himne]] Bosne i Hercegovine. Muzička podloga nove himne je usvojena 10. februara 1998. zajedno s novom [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavom]]. Usvojenu muzičku podlogu komponovao je [[Dušan Šestić]].

=== Ordeni, odlikovanja i medalje ===
{{Glavni|Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine}}
[[Ordeni, odlikovanja i medalje Bosne i Hercegovine]] društveno su i javno priznanje, koje se dodjeljuju za poseban doprinos u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, za izgradnju demokratskih odnosa, mira i stabilizacije, razvoj međunarodne saradnje Bosne i Hercegovine sa ostalim zemljama i sa međunarodnim organizacijama i za kulturni, ekonomski i svaki drugi napredak ljudi i građana Bosne i Hercegovine. Sistem počasti Bosne i Hercegovine uspostavljen je nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|hrvatsko-bošnjačkog sukoba]] 1994, a promijenjen je u maju 2003.

Svi državljani Bosne i Hercegovine, privredna društva, državne institucije i druga pravna lica i nevladine organizacije pogodni su za primanje odlikovanja Bosne i Hercegovine. Pogodni su i strani državljani, strane i međunarodne organizacije i institucije. Moguće je dobiti nagradu i poshumno.

Jedina ovlaštena institucija za dodjelu ordena, odlikovanja i medalja Bosne i Hercegovine je [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]].

== Praznici i blagdani ==
{{Glavni|Praznici i blagdani u Bosni i Hercegovini}}
=== Državni praznici ===
Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|title=BiH još nema Zakon o praznicima i dok se ne usvoji, čini se da će svatko slaviti što god želi|website=dnevnik.ba|access-date=25. 9. 2019|archive-date=26. 9. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190926085429/https://www.dnevnik.ba/vijesti/bih-jos-nema-zakon-o-praznicima-i-dok-se-ne-usvoji-cini-se-da-ce-svatko-slaviti-sto-god-zeli|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U tabelama ispod su prikazani praznici koji se slave na nivou [[Upravna jedinica|entiteta]] i distrikta, kao i vjerski praznici.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://neradni-dani.com/kalendari-praznici-bosna-hercegovina.html|title=BiH : Neradni dani i državni Praznici u Bosni i Hercegovini 2019 2020 2021|website=neradni-dani.com|access-date=25. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Entitetski nivo ===
Iako Bosna i Hercegovina nema usvojen zakon o praznicima, entiteti [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska]], zajedno sa [[Brčko distrikt]]om, imaju svoje zakone koji važe samo na nivou te [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|administrativne teritorije]].

==== Federacija Bosne i Hercegovine====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[1. mart]]
|[[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[25. novembar|25. novemar]]
|[[Dan državnosti Bosne i Hercegovine]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-fbih.html|title=Neradni dani u Federaciji Bosne i Hercegovine|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|title=Zakonom o praznicima (“Službeni list R BiH”, broj 2/92 i 13/94)|last=|first=|date=|website=fmrsp.gov.ba|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190128142154/http://fmrsp.gov.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=88|archive-date=28. 1. 2019|url-status=dead|access-date=}}&lt;/ref&gt;
|}
Osim praznika koji se u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] proslavljaju kao državni praznici, Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika da odsustvuje s posla četiri radna dana tokom kalendarske godine radi zadovoljavanja njihovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće, tj. kao plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

==== Republika Srpska ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Napomena
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|
|-
|[[9. januar]]
|[[Dan Republike Srpske|Dan Republike]]
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavni sud BiH]] datum proglasio neustavnim&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/9-sije%C4%8Dnja-kao-dan-rs-a-progla%C5%A1en-neustavnim/a-48118881|title=9. siječnja kao Dan RS-a proglašen neustavnim {{!}} DW {{!}} 29.03.2019|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=hr-HR|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[21. novembar]]
|Dan uspostavljanja [[Dejtonski sporazum|Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini]]
|
|-
|[[9. maj]]
|[[Dan pobjede nad fašizmom]]
|praznuje se radno
|}
Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla, po vlastitom izboru, do dva dana u toku kalendarske godine, na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-republike-srpske.html|title=Neradni dani u Republici Srpskoj|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/OMin/Documents/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD%20%D0%BE%20%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0%20%D1%83%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B8%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%BE%D1%98.pdf|title=Zakon o praznicima Republike Srpske|date=27. 7. 2005|website=vladars.net|publisher=[[Vlada Republike Srpske]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

==== Brčko distrikt ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
|-
|[[1. januar|1.]] i [[2. januar]]
|[[Nova godina]]
|-
|[[1. maj|1.]] i [[2. maj]]
|[[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]]
|-
|[[9. mart]]
|Dan uspostavljanja Brčko distrikta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.paragraf.ba/neradni-dani-brcko.html|title=Neradni dani u Brčko distriktu za 2019. godinu|website=www.paragraf.ba|access-date=5. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;
|}

Građani imaju pravo na plaćeno odsustvo s posla do dva dana na dane svojih vjerskih praznika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH/000%2019-02%20Zakon%20o%20praznicima%20Brc--ko%20Distrikta%20BiH.pdf|title=Zakon o praznicima Brčko Distrikta BiH|last=|first=|date=29. 11. 2002|website=skupstinabd.ba|publisher=[[Skupština Brčko distrikta]]|access-date=20. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

=== Vjerski praznici ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Datum
!Naziv
!Praznuju
|-
|1. [[ševval]]
|[[Ramazanski bajram]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[musliman]]i
|-
|10. [[zul-hidždže]]&lt;br&gt;(2 [[Islamski kalendar|mjeseca]] i 10 dana po završetku [[ramazan]]a)
|[[Kurban-bajram]]
|-
|[[24. decembar|24.]] i [[25. decembar]]
|Badnji dan i katolički [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Rimokatoličanstvo|katolici]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs]]
|-
|[[6. januar|6.]] i [[7. januar]]
|Badnji dan i pravoslavni [[Božić]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Pravoslavlje|pravoslavci]] po [[Julijanski kalendar|Julijanskom kalendaru]]
|-
|Promjenjiv (v. [[Računanje datuma Uskrsa|računanje]])
|[[Uskrs|Vaskrs]]
|}

== Također pogledajte ==
{{BiHPortal}}
{{Div col|cols=3}}
* [[Bosanskohercegovački gradovi po broju stanovnika]]
* [[Regije Bosne i Hercegovine]]
* [[Saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak predsjednika Bosne i Hercegovine]]
* [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]]
* [[Zastava Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine]]
* [[Grb Bosne i Hercegovine|Grbovi i zastave Bosne i Hercegovine kroz historiju]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991.]]
* [[Spisak naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini, 1991. (abecedno)]]
* [[Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji]]
* [[Bosanska imena]]
* [[Registarske oznake za vozila u Bosni i Hercegovini]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikicitat|Bosna i Hercegovina}}
{{Wikiatlas|Bosnia and Herzegovina}}
{{Wikivijesti|:Kategorija:Bosna i Hercegovina|Bosna i Hercegovina}}
* {{CIA World Factbook link|bk|Bosna i Hercegovina}} {{en simbol}}
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=22. 2. 2011 }} {{en simbol}}
* [https://web.archive.org/web/20190513224335/https://www.cbbh.ba/?lang=bs Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] {{bs simbol}}
* [https://www.oscebih.org/ OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{bs simbol}}
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika] {{bs simbol}}
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BA Bosna i Hercegovina] na &quot;International Futures&quot; {{en simbol}}
* [http://www.bbc.com/news/world-europe-17211415 Bosna i Hercegovina] na [[BBC|BBC News]] {{en simbol}}
* &quot;Bosna i Hercegovina&quot;, serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Geografska lokacija
| Centar       = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}
| Sjever       = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeveroistok = {{ZID|Hrvatska}}
| Istok        = {{ZID|Srbija}}
| Jugoistok    = {{ZID|Crna Gora}}
| Jug          = {{ZID|Hrvatska}}/{{ZID|Crna Gora}}
| Jugozapad    = [[Jadransko more]]
| Zapad        = {{ZID|Hrvatska}}
| Sjeverozapad = {{ZID|Hrvatska}}
}}
{{Istaknuti članak}}
{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Države Evrope}}
{{Evropska unija}}
{{Jugoslavenska hronologija}}
{{Mediteranska unija}}
{{Navkutija teme o BiH}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Mediteranske države]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države članice Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1992.|BiH]]</text>
      <sha1>7lo62m4dahpt6roiv4o50qzhxbuk9hj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>882</id>
    <revision>
      <id>3668928</id>
      <parentid>3635890</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:42:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */ Popravljena gramatička greška</comment>
      <origin>3668928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49380" sha1="kbzmt7700rb1gqr9nmzhyk0b6ulvgy9" xml:space="preserve">{{Historija Bosne i Hercegovine}}
{{Kultura Bosne i Hercegovine}}
'''Historija Bosne i Hercegovine''' obuhvata dešavanja na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kroz historiju, od najranijih perioda do savremenog doba. [[Historija|Historijski]] gledano, Bosna i Hercegovina je jedna od država [[Evropa|Evrope]], s gotovo neprekinutom historijom kao geopolitička cjelina od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] do danas. Između 1180. i 1463. bila je [[Bosansko Kraljevstvo|nezavisna kraljevina]], od 1580. do 1878. [[Pašaluk|ejalet]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], od 1878. do 1918. u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a od 1945. do 1992. federalna [[republika]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Nema jedinstvenog mišljenja o tome kako je nastalo ime '''Bosna.''' Od strane starijih pisaca, ime zemlje, kao i rijeke, dovođeno je u vezu sa tračkim plemenom ''Besa.'' Nauka je kasnije potvrdila da navedeno pleme nije ostavilo nikakve tragove na teritoriji Bosne pa se ne može ni povezivati sa njenim imenom. Prema nekim piscima, ime se može dovesti u vezu sa latinskom rječju ''bosina'' što znači granica. Riječ je u spomenutom obliku bila sačuvana u govoru Franaka, koji su u VIII stoljeću na području Bosne bili graničari prema Bizantu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Imamović|first=Mustafa|title=Historija Bošnjaka|publisher=Preporod|year=1998|isbn=9789958815003|location=Sarajevo|pages=24.}}&lt;/ref&gt;

== Prahistorijsko doba ==
=== Paleolit ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

=== Neolit===
{{Glavni|Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini|Neolit#Neolit_u_Bosni_i_Hercegovini}}
Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija do sada poznata kultura iz neolita, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jeste [[Starčevačka kultura]], zastupljena lokalitetom [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] dosta utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najznačajnije neolitske kulture u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Diplomski rad, Sarajevo, 2012&lt;/ref&gt;

[[Butmirska kultura]] je kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje srednje Bosne između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Butmir]]u u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|Kamenog doba]]. Pretpostavlja se da je naselje bilo naseljeno od 5500. do 4500. godine p. n. e, a otkriveno je 1893. Posebna specifičnost ove kulture je umjetnički stil u oblikovanju i ukrašavanju grnčarije. Istovremeno sa Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura]].

=== Eneolit ===
{{Glavni|Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini
}}
Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i južnobosanskim. Nalazišta su: [[Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)]], [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Donje Moštre]] (Visoko) i [[Varvara (Prozor-Rama)|Varvara]] kod [[Prozor-Rama|Rame]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira|Veliki ilirski ustanak}}
Tokom [[Bronzano doba|Bronzanog doba]], neolitsko stanovništvo su postepeno zamijenili predstavnici nekoliko kulturoloških grupa kao što su [[Glasinačka kultura|Glasinačka]] i [[Srednjobosanska kulturna grupa|Srednjobosanska grupa]], od kojih će se formirati [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Nekoliko ilirskih plemena je u to vrijeme nastanjivalo područje današnje Bosne i Hercegovine, a najvažniji su bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]].

[[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i područja zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme za koje se vezuje kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koje treba pomenuti su: [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Seobe [[Kelti|Kelta]] u četvrtom i trećem vijeku prije naše ere su izbacile Autarijate sa njihove teritorije. Neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjevernoistočne Bosne.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. U [[Ilirski ratovi|Ilirskim ratovima]] koji su trajali od tada do 219. p. n. e, Iliri su izgubili dolinu [[Neretva|Neretve]]. U narednih 200 godina, desile su se brojne bune i ustanci Ilira koji su ili pod rimskom upravom. Jedan takav [[Veliki ilirski ustanak|ustanak]] je podignut i 6. godine, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk]]a (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a) ali je žestokom akcijom Rimljana ugušen 9. godine. u tako da, za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] sve ilirske teritorije konačno prelaze pod rimsku upravu.

U primorju i uz donji tok rijeke Neretve pa sve do [[Boka kotorska|bokokotorskog]] zaliva, živjeli su [[Ardijejci]] i [[Plereji]], koji su se bavili i plovidbom, za koju su od strane geopolitičkih neprijatelja prvenstveno romanskog i helenskog svijeta, neopravdano nazivani &quot;piratima&quot;, iako su vršili presretanje tuđih, mahom rimskih brodova i kola, radi legitimnog naplaćivanja putarine i vodarine kao vida privređivanja.&lt;ref&gt;Bragg, E. Illyrian piracy – ancient endemic or historical construct?  Wadham College Oxford, 2005 [http://www.unisa.ac.za/contents/faculties/humanities/classical/docs/DAEDALUSILLYRIAN%20PIRACY.pdf]&lt;/ref&gt; Ovo je dokaz da su Iliri bili suvereni na teritoriju današnje regije Bosne, koju tako vodeći istraživači Ilira danas nazivaju ''užom Ilirijom''&lt;ref&gt;Wilkes, J. The Illyrians, Oxford Press, 1996; 2000&lt;/ref&gt;.

Grčki historičar [[Strabon]] (oko 63. p. n. e – 24. n. e.) navodi [[Ardijejci|Ardijejce]] kao jedan od tri najjača ilirska naroda, uz [[Autarijati|Autarijate]] i [[Dardanci|Dardance]], i kaže da su se ilirske teritorije prostirale od Panonije preko bosanskih planina do zaliva Rhizon (Risan). Ilirski kralj [[Agron]] bio je Ardijejac i u vrijeme njegove vladavine kraljevstvo Ilira bilo je najmoćnije, što ne poriču ni grčki ni rimski historičari. Bio je sin kralja Pleuratusa i vladao je od 250. do 230. p. n. e. Pod Agronom, Iliri su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od susjeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom historijskog područja Ilirije uključujući i ostrvo Hvar. Ono što je možda i najbitnije u smislu sticanja objektivnije slike o drevnim Ilirima Agronovog kraljevstva je običajno pravo koje je, sudeći po vladavini Agrona, kultivisalo pravičnost kao sistem vrijednosti. Tako je godine 231. p. n. e. [[Demetrije II]], makedonski kralj, zatražio vojnu pomoć od Agrona protiv najezde vojno daleko nadmoćnijeg i mnogobrojnijeg napadača - Etolskih Grka. Agron je bez oklijevanja uslišio molbe makedonskog kralja te su Ilirski ratnici natjerali Etolske Grke u bijeg.

Uprkos opisu Ardijejaca koji su dali drevni rimski i grčki autori, a koji itekako mogu biti pristrasni i neobjektivni, obzirom da su se Iliri generacijama uspješno opirali asimilaciji od strane drevnih Helena a kasnije i Rimljana, nije teško izmedju redova izvući i nešto objektivniji opis Ilira kao naroda.

== Rimsko doba ==
[[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu}}
Godine 9, nakon posljednje ilirske pobune protiv Rimljana našla se [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu]] kao [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija naziva [[Ilirik]]. Nakon podjele Ilirika, Bosna i Hercegovina se nalazila u dvije provincije, [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Panonija]]. Rimski naseljenici, vojnici i trgovci, osnovali su nekoliko gradova ([[Delminium]], [[Vrba (Glamoč)|Salvium]], [[Diluntum (Stolac)|Diluntum]], [[Domavia (Srebrenica)|Domavia]], [[Malvesiatium (Skelani)|Malvesiatium]], [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S]], Bona), i veliki broj putnih stanica uz ceste, u području što je danas Bosna i Hercegovina. [[Kršćanstvo|Hrišćanstvo]] je već bilo prisutno krajem 1. vijeka. Događaji od 337. do 395. doveli su do podjele Rimskog carstva, a provincije Dalmacija i [[Panonija]] uključene su u [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Opadanjem Rimskog Carstva u 5. vijeku dolazi do sloma vlasti kada [[Huni]], i kasnije [[Goti]] osvajaju Panoniju i Dalmaciju, kada je i dio današnje Bosne i Hercegovine bio u [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|sastavu Gotskog kraljevstva]]. Kasnije i [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]] doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] u [[Gotski rat (535–554)|Gotskom ratu (535-553)]]. Otad će Bosna dugo biti u sastavu Bizantijskog Carstva.

== Upadi Slavena ==
Od 6. vijeka započinju prodori [[Slaveni|Slavena]] preko rimskih provincija, uz česte pokolje lokalnog stanovništva poput pokolja više od 7.000 žena i djece za samo dva dana 548. u [[Drač]]u. U tom naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Slavenska sila bila je toliko nemilosrdna da je lokalno stanovništvo bilo prinuđeno prihvatati njihov jezik kako bi prividnom asimilacijom privolili slavenske horde da poštede živote stanovništva. Rimski historičar [[Prokopije iz Cezareje|Prokopije]] u zapisima iz 550. označio je Slavene kao neviđene divljake i najveću opasnost po [[Civilizacija|civilizaciju]], dajući precizne podatke o svim njihovim pokoljima Ilira i Tračana. Navodi da je u tim pokoljima pobijeno ili odvedeno u roblje '''više od 4 miliona ljudi''' ili većina tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije tj. Ilirije.

U 10. vijeku bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]], koji je prema istočnim izvorima bio i historičar, na području Hercegovine bilježi tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganiju, Zahumlje i Travuniju. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je [[Mihovil Vičević]] (910–950). Kasnije Zahumlje, navodno, potpada pod vlast hrvatskih vladara [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i Krešimira.

== Srednjovjekovna Bosna ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku}}

=== Prvobitna Bosna ===
{{Glavni|Bosna (rani srednji vijek)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao Gornja Bosna, Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].

=== Bosanska banovina ===
{{Glavni|Bosanska banovina}}
[[Datoteka:Coat of arms of Banate of Bosnia.svg|thumb|200px|desno|Grb Bosanske banovine]]
Sa utjecajem vanjske političke situacije (najčešće Bizantije), i u Bosni se počelo raspadati rodovsko-plemensko društvo. Tako je do kraja 9. vijeka tadašnja Bosna postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od početka 12. vijeka javlja se bosansko plemstvo koje je nastalo od rodovsko-plemenskih starješina. Prema ekonomskoj moći, vladajući stalež se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani na osnovu ratnih zasluga, pod uslovom da po potrebi vrše vojnu službu.

=== Doba bana Kulina ===
Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, kako i međusobno pomaganje u ratovima, [[Kulin ban]] 1189. sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom]] republikom na čelu sa knezom [[Krvaš]]em, sklapa trgovački ugovor. Vrijeme Kulina označilo je potpadanje pod utjecaj Bizanta, pa je zemljom uglavnom vladao mir. Skovana je i navodno narodna, a u biti sentimentalna poslovica koja glasi &quot;''za Kulina bana i dobrijeh dana''&quot;. Krajem 12. vijeka počinju optužbe da Kulin štiti [[Hereza|heretike]] (tj. nevjernike). To nije odgovaralo papi [[Inocent III|Inocentiju III]] koji je želio uništiti [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], te poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[Krstaški ratovi|križarski]] pohod. Uviđajući kakva opasnost prijeti Bosni, [[Ban Kulin|Kulin ban]] u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] 1203. javno prihvata učenje Crkve kakvo propovijeda [[Rim]].

Kao nasljednik Kulinov 1230. pominje se ''[[Matej Ninoslav|ban Matej Ninoslav]]''. On je nakon [[Bosansko-ugarski ratovi|niza ratova]] Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]].

=== Dinastija Kotromanića  ===
Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] (1290). Novi bosanski ban imao je vlast samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je navedeno stanje iskoristio moćan hrvatski feudalac [[Pavao I Šubić|Pavao Šubić]], ban Hrvatske i Dalmacije, te svoju vlast proširio i na veći dio Bosne. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Šubić|Mladen]], naslijedio je očeve titule i teritorije, te se starao i o budućem bosanskom ''[[Stjepan II Kotromanić|banu Stjepanu II Kotromaniću]]''. 1322. Stjepan II napušta staratelja te ratuje protiv njega na strani hrvatsko-ugarskog kralja [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karla Roberta]] i drugih hrvatskih plemića. Uz njihovu pomoć protjerao je porodicu [[Bribirski (Šubići)|Šubića]], te uspostavio vlast nad cijelim teritorijom Bosne. Svoj najveći uspon Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] (1353-91). Nakon krunisanja Tvrtka I u Milama kod [[Visoko u srednjem vijeku|Visokog]], 1377, Bosnom vladaju kraljevi.

== Bosansko kraljevstvo ==
{{Glavni|Bosansko kraljevstvo}}
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 6.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne, stećak Radimlja]]
Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromana i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)|Šubić]] se nastavlja i poslije trenutka kada vlast nad dijelovima Bosne, kojima vlada ban [[Stjepan I Kotromanić|Kotroman]], 1314. preuzima njegov sin ban [[Stjepan II Kotromanić]]. Šubići čak pokušavaju potpuno samovoljno prisvojiti titulu &quot;ban bosanski&quot; i pretendirati na cjelokupnu teritoriju Bosne, ali ih Stjepan II i u tome ubrzo definitivno sprječava i već 1322. izbacuje plemićku porodicu Šubić iz Bosne, te uspostavlja potpunu vlast u Bosni.

=== Teritorijalno širenje Bosne ===
Uskoro ban Stjepan II. Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]] (danas Hercegovina), te cijela teritorija od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] postaje dio Bosne. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja također i Donje krajeve ([[Krajina]]), Usoru i Soli. 
[[Datoteka:PoveljatvrtkaI.gif|mini|lijevo|Povelja kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]] izdata u [[Moštre|Moštrima]] kod [[Visoko]]g]]
Ban Stjepan II. Kotromanić podržava [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje 1340. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]] u aprilu 1347, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni. Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat čije će sjedište od 1340. biti u [[Mile|Milama]], koji se vrlo brzo širi i uključuje u sebi mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do današnje [[Rumunija|Rumunije]], tako da već 1385. Bosanski franjevački vikarijat uključuje u sebi 35 franjevačkih samostana, od kojih su pak samo četiru bila na teritoriji Bosne. Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] 1353. za ugarskog kralja [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]], tada jednog od najuticajnijih evropskih vladara, podigao je ugled Bosni i lozu [[Kotromanići|Kotromanića]] približio svijetu više evropske politike.
[[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]]
Te iste 1353. Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Po njegovoj smrti na vlast dolazi bizantska marioneta [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] koji u tome trenutku ima samo 15 godina te ima velikih problema sa sređivanjem odnosa izmedju bosanskog plemstva. Ugarska na čelu s kraljem Ludovikom I pokušava iskoristiti Tvrtkovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu. Nakon što je zahvaljujući uticaju svog patrona Bizanta potvrdio svoje mjesto u Bosni, Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžaka]], zatim [[Zeta|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka kotorska|Boke kotorske]].

=== Tvrtko I Kotromanić, prvi kralj Srblja, Bosne i Primorja ===
U sklopu svih ovih uspjeha Tvrtko se kruniše kraljem Srblja, Bosne i Primorja 1377. najvjerovatnije u manastiru Mileševa kod Prijepolja. Po smrti ugarskog kralja 1382. izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386, te u ljeto 1388. kod [[Bileća|Bileće]], kada na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Iz [[Kosovska bitka|bitke na Kosovu]] se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i opet ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu.

=== Politička nestabilnost i napadi Osmanlija ===
Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]]. Godine 1394. nakon što u Ugarskoj dolazi na vlast kralj [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja probizantijski orijentisanog [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ugarski kralj Sigismund Luksemburški povede 50.000 vojnika na Bosnu i u masakru na Doboru 1408. pobije gotovo cijelu bosansku aristokratiju, nekih 200 porodica među kojima sve generale i admirale. Bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć da ovaj ponovo uspostavi svoju vlast 1409. Godine 1414. na geopolitičkoj sceni pojavljuje se [[Osmansko Carstvo]]. Ono podržava probizantsko bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba izmedju Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II. i Osmanskog Carstva s druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti. Poslije njegove smrti njegov sin Stjepan Ostojić postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovo preuzeo bosansko prijestolje.

=== Propast bosanske države ===
Tvrtko, ostaje na vlasti sve do smrti 1443, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. Po njegovoj smrti 1443. bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tom pitanju, a taj sukob okončava 1446. učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, na području Huma. Ovo se oslikava u činjenici da 1448. daje sebi titulu &quot;Hercog&quot; i navodno po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao &quot;Hercegovina&quot;. Godine 1461. [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša, postaje novi kralj Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanlijskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog Carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni 1462, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom Carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, 1463. velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II Osvajača]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]]
Bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]] bila je prva koja je pala, 20. juna 1463, nakon čega kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ (stari grad)|Ključu]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga sklapa se neka  vrsta mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne.

== Osmanlijsko doba (1463–1878) ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu}}

[[Osmansko Carstvo]] bilo je u suštini vojna organizacija koju su zanimala samo nova osvajanja i ubiranje poreza, te je njen administrativni sistem bio dizajniran za osiguravanje prvenstveno dvije stvari: ljudstva za vojsku i novac za njeno plaćanje. Ovaj administrativni sistem bio je vrlo revnosno provođen, prvenstveno kroz porezne registre: proces prelaženja stanovništva na [[islam]], jer su ovi porezni registri razvrstavali stanovništvo po vjeroispovijesti.

=== Bosanski ejalet ===
{{Glavni|Bosanski pašaluk}}
Godine 1527. uspostavlja se [[Bosanski ejalet]] koji 1580. prerasta u ''Pašaluk Bosna''. Unutar Osmanskog Carstva, pašaluk je bio najveća društveno politička jedinica, koja se sastojala iz više sandžaka, u slučaju Bosne osam. Bosanski ejalet je bio pod upravom beglerbega, a uključivao je u sebi okupirane dijelove današnje Bosne i Hercegovine, plus neke dijelove današnje Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više ejaleta, Bosna ostaje jedinstvena zemlja i zadržava svoj teritorijalni integritet kroz cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Prvo sjedište Bosanskog ejaleta je od 1527. bilo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]],koje se 1639. seli u Sarajevo, zatim u [[Travnik]] 1697. i opet u [[Sarajevo]] 1850.
[[Datoteka:Prinz-Eugen-von-Savoyen1.jpg|mini|[[Eugen Savojski]]]]

Na vojnom planu u ovom periodu stanovništvo Bosne služi kao &quot;topovsko meso&quot; okupatorima, bivaju regrutirani i učestvuju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmansko Carstvo; od rata protiv Austrije od 1593. do 1603, rata sa Venecijom, od 1640. do 1669, te ponovo protiv Austrije 1663, poslije čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683, kada se rat nastavlja. U periodu od 1684. do 1687. Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom bosanskih spahija, što je prouzročilo veliku migraciju iz Mađarske u Bosnu. Također, Venecija je izvršila veliki napad na Bosnu 1685, koji je bio odbijen. Potom se, 1697, događa jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane Austrijske vojske pod komandom princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 austrijskih vojnika dopire do Sarajeva i njegove branitelje zatiče potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. gotovo potpuno spaljuju grad koji je tada bio sjedište Bosanskog ejaleta sa preko 120 džamija. Austrijska vojska se povlači, a sam rat sa Austrijancima se završava tako što dolazi do sklapanja &quot;Karlovačkog mira&quot;, u Sremskim Karlovcima 1699. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanskog Carstva, jer Mađarska i [[Transilvanija]] bivaju prepušteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom, odnosno gubljenje velikog teritorija, bio je veliki udarac za Osmanskom Carstvu, koje je &quot;jedva dočekalo&quot; prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom,  te 1714, poslije kršenja određenih odredaba &quot;Karlovačkog mira&quot; od strane Venecije. Austrija ponovno postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod [[Novi Sad|Novog Sada]] (Petrovaradin) 1716, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne.

[[Datoteka:StariMost3.PNG|mini|[[Stari most]] u [[Mostar]]u]]

Sve ovo je rezultiralo da Turska Imperija povisuje poreze prema stanovništvu, te se događaju velike pobune protiv Osmanskog Carstva 1727, 1728, 1729. i 1732. Godine 1736, Austrija krši primirje i napada Bosnu, ali njena vojska biva  poražena u [[Banjalučki boj|Banjalučkom boju]], te dolazi do novog primirja 1739, kada se uspostavlja današnja sjeverna granica Bosne. Zatim, ponovno dolazi do velikih ustanaka protiv Osmanskog Carstva, koje se događaju 1745. i 1747, a poslije velikog ustanka u Mostaru 1748. sultan šalje pismo &quot;upravitelju&quot; Bosne, Mehmed-paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu: ''Bosna mora biti ponovo osvojena!'' Mehmed-paša se brutalno suprotstavlja ustanicima poslije te naredbe i postepeno uspostavlja mir u zemlji, iako je područje Mostara kasnije ponovno nastavilo biti centrom nezadovoljstva prema Istanbulu, tako da je Mehmed-paša bio prisiljen slati veliku vojsku na [[Mostar]] 1768]. Dvadeset godina kasnije ruska carica [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] i austrijski car Josip II razvili su plan za osvajanje Balkana, te oni ubrzo naređuju napad na Bosnu. Na početku rata obećavaju da će poštivati slobodu vjeroispovijesti svim muslimanima, ukoliko polože oružje i predaju se, a također su se nadali i velikoj potpori katolika i  pravoslavaca u cijelom tom planu. Kada 1788. ulaze u Bosnu, mali dio stanovništva pristupa austrijskoj vojsci, ali velika većina svih vjera pruža žestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne, ne dopuštajući njihov daljni prodor, a njima je išla na ruku činjenica da zbog tih napada i Rusija i Austrija bivaju izloženi velikom diplomatskom pritisku, te konačno odustaju od te agresije 1791, a zauzvrat sultan odobrava austrijskom caru zvanični status &quot;zaštitnika kršćana&quot; koji žive unutar Osmanskog Carstva.

U vrijeme sklapanja [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. u Bosni je bilo 12 kapetanija da bi krajem 18. vijeka njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, dok se još uvijek morao plaćati porez Osmanskom Carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali, nego sami Bosanci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom okupacijom. Godine 1813. sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da počne proces ukidanja kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od turskih i albanskih vojnika da pokore [[Sarajevo]], a također 1820. izvršeni su napadi na [[Mostar]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te su ubijena dva kapetana: iz Banje Luke i [[Derventa|Dervente]].

=== Veliki ustanak i borba za autonomiju ===
{{Glavni|Pokret za autonomiju Bosne}}
[[Datoteka:Gradacac 08.JPG|mini|Gradačka kula, administrativno sjedište gradačačkih kapetana]]
Godine 1831. diže se veliki ustanak na čelu s [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetanom Gradaščevićem]] za autonomiju Bosne. Te iste godine bosanska vojska, sa Husein-kapetanom Gradaščevićem na čelu, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu &quot;reformsku&quot; odjeću i obuče tradicionalnu nošnju. Zatim bosanska vojska sa preko 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne iako je diplomatski poručeno sultanu da će se on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne. Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na [[Sarajevo]], pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. Husein-kapetan Gradaščević se povlači u Austriju. Pokret za autonomiju odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. Godine 1836. nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak koji je krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeći ustanak se desio 1840. kada ponovo Vezir biva istjeran iz [[Travnik]]a, ali je i taj ustanak ubrzo ugašen od strane regularnih okupatorskih trupa. 1850. sultan salje u Bosnu Omer-pašu Latasa, koji do kraja 1850. uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti koji je dijelio zemlju na 9 oblasti. Svaka oblast je bila pod vlašću kajmakama. 1875. izbija Hercegovačka buna i brzo se razvija u pravi ustanak koji ima zapažene rezultate.

=== Aneksija Bosne i Hercegovine ===
Godine 1877. Rusija, zajedno s Austro-Ugarskom, proglašava rat Osmanskom Carstvu i već početkom 1878. ruska carska vojska dolazi skoro do [[Istanbul]]a, poslije čega dolazi do primirja. Sporazumom koji je ubrzo uslijedio Rusi su diktirali uslove sporazuma, koji su išli puno više njima u prilog, nego njihovim austrougarskim saveznicima. Po ovome sporazumu Rusija osigurava Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanskog Carstva. Bosna je po tom dogovoru ostala dijelom Osmanskog Carstva. Uz velike reforme i po članku 14. toga sporazuma, bosanski prihodi se od tada pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za da se ponovo pokrene pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima navodno shvaćeno kao ''opasnost od novih sukoba''. Zbog toga je ovaj mirovni sporazum bio izmijenjen u julu 1878. u [[Berlin]]u, na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. Tu je odlučeno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskom okupacijom, bude pod administrativnom upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

== Bosna i Hercegovina za vrijeme vladavine Austro-Ugarske (1878–1918) ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj}}
[[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|Tramvaj se prvi put upotrebljava u Evropi u Sarajevu 1885.]]
Iako je vojna sila Austro-Ugarske ubrzo pokorila početni oružani otpor nakon preuzimanja vlasti, napetosti su ostale u određenim dijelovima zemlje (posebno u Hercegovini). Zbog svega toga došlo je do masovnog iseljavanja pretežno muslimanskog stanovništva. 
Međutim, uskoro je postignuto stanje relativne stabilnosti i austrougarske vlasti su bile u mogućnosti da se upuste u niz društvenih i administrativnih reformi koje su imale za cilj da Bosnu i Hercegovinu pretvore u &quot;model koloniju&quot;. U cilju uspostavljanja pokrajine kao stabilnog političkog modela koji bi pomogao raspršiti rastući južnoslavenski nacionalizam, habsburška vladavina je mnogo učinila da kodifikuje zakone, uvede nove političke prakse i općenito osigura modernizaciju. Habsburgovci su posebnu pažnju posvetili integraciji lokalnih muslimana u tkivo carstva. Najbolji primjer je nastavljanje objavljivanja pokrajinskog godišnjaka (slično kao Osmanlije) na [[Turski jezik|turskom jeziku]] više od deset godina nakon završetka osmanlijske vladavine. Mnogi lokalni zvaničnici ostali su isti, na primjer [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], koji je ostao gradonačelnik Sarajeva pod obje vladavine. Još je dobio isti nivo počasti i odlikovanja od Osmanlija i Habsburgovaca. Sve ovo je bilo ono što je jedan historičar nazvao &quot;gotovo besprijekornim prelaskom iz jednog carstva u drugo&quot;.

Iako ekonomski uspješna, austrougarska politika - koja se usredsredila na zagovaranje ideala [[Pluralizam|pluralističke]] i multikonfesionalne bosanske nacije (koju su uglavnom voljeli muslimani Bošnjaci) – nije uspjela obuzdati rastuće plime [[Nacionalizam|nacionalizma]]. Koncept hrvatske i srpske nacionalnosti već se proširio na katoličke i pravoslavne zajednice u Bosni i Hercegovini iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka i bio je previše dobro ukorijenjen da bi se omogućilo široko prihvaćanje paralelne ideje bosanske nacionalnosti. U drugoj polovini 1910-ih, nacionalizam je bio integralni faktor bosanske politike, pri čemu su nacionalne političke stranke odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.

== Kraljevina Jugoslavija ==
[[Datoteka:Čuvajte Jugoslaviju.jpg|thumb|350px|desno|&quot;Čuvajte Jugoslaviju&quot;, navodno posljednje riječi Kralja Aleksandra. Na ilustraciji su prikazani jugoslavenski narodi dok igraju [[Kolo (ples)|kolo]].]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Područje Bosne i Hercegovine je poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 29. oktobra 1918. osnivanjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], postalo dio nove [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države. Od 1918. do 1924, područje je teritorijalno određeno kao [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|pokrajina Bosna i Hercegovina]], jedna od [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon ujedinjenja umjesto Narodne vlade formirane u državi Slovenaca, Hrvata i Srba, osnovana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je umjesto Zemaljske vlade osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu]], a njeno ukidanje je izvršeno u februaru 1924.&lt;ref&gt;[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]&lt;/ref&gt;
Politički život u Bosni u to vrijeme obilježili su dva glavna događaja: socijalni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme 1918-1919. godine, manifestirani kroz masovnu kolonizaciju i oduzimanje imovine,&lt;ref&gt;An International Symposium &quot;South-Eastern Europe 1918–995&quot; [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top |date=22. 8. 2006 }}&lt;/ref&gt; te osnivanje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim područjima. 
Preovladavajući [[Ideologija|ideološki]] sukob jugoslavenske države je bio između hrvatskog regionalizma i srpskog centralizma, dok su etničke grupe iz Bosne i Hercegovine tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. 
Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara kao što je [[Mehmed Spaho]] osigurali su da se šest banovina koje su uklesane iz Bosne i Hercegovine poklapaju sa šest sandžaka iz osmanlijskih vremena i u skladu s tradicionalnim granicama zemlje kao cjeline.

Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929.  donijelo je ponovno povlačenje granica u banovine koji su namjerno zaobilazile sve etničke i historijske linije. 
Nastavljaju se srpskohrvatske tenzije oko organizovanja jugoslavenske države, sa konceptom odvojene bosanske upravne teritorijalne jedinice koja je dobila malo ili nimalo pažnje.
[[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković–Maček]] iz 1939. kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska|Hrvatska Banovina]], praktički je podijelila Bosnu i Hercegovinu između Srbije i Hrvatske. Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslavenske političare da skrenu pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala [[nacistička Njemačka]] pod vođstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Međutim, taj period je bio obilježen početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] već 1939. u Evropi, dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941 kada je pristupila [[Trojni pakt|trojnom paktu]], ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen državni udar. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941.

== BiH u okviru NDH i Drugi svjetski rat ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}

Ubrzo nakon što su [[Nacizam|nacističke]] snage osvojile Jugoslaviju, čitava [[Bosna i Hercegovina]] je stavljena pod kontrolu profašističke [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tokom rata vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridruže [[Četnici|četničkom]] pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora, počeo da vrši zločine nad [[Bošnjaci]]ma, većinom u [[Podrinje|istočnoj Bosni]].

Početkom [[1941]]. Jugoslavenski [[Komunizam|komunisti]], sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom]] na čelu, su organizovali multietnični pokret otpora nazvani [[partizani]]. [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Glavni štab Narodnoosolobodilačkih partizanskih odreda Bosne i Hercegovine]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], formiran je 13. jula 1941. na sjednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Bio je potčinjen [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]].

Osim borbe protiv nacističkih snaga, partizani su bili protivnici četnicima. 25. novembra 1943. Antifašističko vijeće Jugoslavije je u [[Jajce|Jajcu]] uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar Jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz osmanlijskog doba. Od 1943. i Saveznici počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protivgerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Završetkom rata, već 1946. usvaja se novi ustav, koji službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj Jugoslavenskoj državi.

== Doba socijalističke BiH u okviru Jugoslavije ==
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina}}

Po [[AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjnica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine''. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnjih granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.

Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito|Josip Broz]] je često naglašavao da je &quot;Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska. Svoj najveći industrijski procvat je doživjela baš u ovom periodu. Zbog tog su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne BiH temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju.

== Proces osamostaljenja ==
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}}
=== Rat u Bosni i Hercegovini===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Republika Bosna i Hercegovina}}      
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Etnička struktura po naseljima 1991.]]
Nakon održanog [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma]], koji je organiziran [[29. februar]]a do 1. marta 1992, koga jedan dio bosanskih Srba bojkotuje, Bosna i Hercegovina proglašava nezavisnost. Oružani sukobi su započeli već u novembru 1991. kada je JNA  napala i uništila selo [[Ravno]] u [[Trebinje|trebinjskoj općini]]. Istovremeno se stvaraju paramilitarne organizacije ([[HOS]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]], [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO BiH]]), koje pružaju otpor JNA, te novoosnovanoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Ove će se vojne formacije kasnije međusobno sukobiti u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. Pored već stvorene [[Republika Srpska|Republike Srpske]], stvara se 1993. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], te je Bosna i Hercegovina praktički podijeljena na tri etnička dijela. [[Jugoslavenska narodna armija]], zajedno sa paravojnim vlastima bosanskih Srba, opkoljava glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], i drži ga u [[Opsada Sarajeva|opsadi]] preko 1300 dana, što je najduža opsada u historiji ratovanja. Mnogi bosanskohercegovački [[grad]]ovi su zauzeti od strane VRS na samom početku agresije: [[Foča]], [[Višegrad]], [[Bijeljina]], [[Banja Luka]], [[Prijedor]], [[Doboj]], a u njima srpske vojne formacije masovno ubijaju i zlostavljaju [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Hrvati|Hrvate]]. Istovremeno na teritoriju pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a dolazi do sukoba hrvatskih snaga sa jedinicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], pogotovo u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u, [[Livno|Livnu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Čapljina|Čapljini]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]]. Progoni stanovništva i etničko čišćenje odvija se skoro u svim općinama Bosne i Hercegovine. U jesen 1993.  [[Fikret Abdić]] vrši [[secesija|secesiju]] prostora općine [[Velika Kladuša]], te dolazi do sukoba između bošnjačkih vojnih jedinica, uspostavlja autonomiju i proglašava [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. U julu 1995, Vojska Republike Srpske je uz logističku pomoć iz Srbije i specijalnih jedinica MUP-a Srbije &quot;[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]&quot;, kao i drugih formacija iz Srbije, u [[Srebrenica|Srebrenici]] počinila [[Genocid u Srebrenici|genocid]] nad civilnim bošnjačkim stanovništvom. 12.000 ljudi se vodi kao nestalo, a spisak ubijenih koji nije konačan broji oko 8.372 imena. Rat je okončan 21. novembra 1995, potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]].

== Savremena Bosna i Hercegovina ==
{{Glavni|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|desno|Nova zastava BiH od 1998.]]
[[Ustav Bosne i Hercegovine]] je donesen na temeljima [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Po tom ustavu [[Bosna i Hercegovina]] je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. BiH je podjeljenja na tri dijela: dva entiteta, bošnjačko-hrvatska [[Federacija Bosne i Hercegovine]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska]] (49% teritorije) i jednu općinu koja ne pripada niti jednom od entiteta - [[Brčko distrikt]]. Brčko Distrikt je čvorište dva navedena entiteta i odvaja jedan od kantona Federacije od ostatka tog entiteta i odvaja istočni i zapadni dio Republike Srpske. Iako su 1996. entiteti bili potpuno etnički segregacijski jer su štitili interese samo pojedinih naroda, danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenzuju koliko toliko sa državnim ustavom tako da su sva tri naroda potpuno konstutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. Godine 1998. Visoki predstavnik je izabrao novu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavu]] i [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] Bosne i Hercegovine, te himnu koja još nema teksta.

Najveći koraci u [[de facto]] ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici gdje je uvedena [[Konvertibilna marka]] (KM) kao platežno sredstvo u cijeloj državi, u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava. Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na nivou BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH, oformljena je jedinstvena vojska na nivou BiH pod nazivom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] (OSBiH), a ukinute su entitetske vojske.

== Također pogledajte ==
*[[Spisak bosanskih kraljeva|Bosanski vladari]]
*[[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednjovjekovna Bosna]]
*[[Historija Evrope]]
*[[Historija Jugoslavije]]
*[[Hronologija bosanskohercegovačke historije|Vremenska skala bosanskohercegovačke historije]
== Prošlost putovanja BiH ==
Putovanja prošlost Bosne i Hercegovine šire Jugoslavije vremena.evo slika putovanje iz starih godina[[Datoteka:Mostar-bruecke-1930.jpg|mini|alt=novosti|Stari most 1930 godine]]
[[Datoteka:Zabudowania_-_Banjaluka_-_003377n.jpg|mini|alt=Novo|Banja Luka 1960 godine]]
[[Datoteka:Mostar_Hotel_Neretva_i_Bristol_1950-ih.jpg|mini|alt=novo|Mostar 1950 godina]]
[[Datoteka:Sarajevo_Tram_Vijecnica_1940.jpg|mini|alt=novo|Sarajevo 1940 godine]]
Ove su slike iz datum: 1930, 1960, 1950, 1940. godine

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* Katolička enciklopedija [http://www.newadvent.org/cathen/]
* Malcolm, Noel (1994). Bosnia a Short History. New York: New York University Press
* Bataković, Dušan T. (1996). The Serbs of Bosnia &amp; Herzegovina: History and Politics. Dialogue Association.
* Marko Attila Hoare (2007). The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Saqi. {{ISBN|978-0-86356-953-1}}.
* Markus Koller; Kemal H. Karpat (2004). Ottoman Bosnia: A History in Peril. University of Wisconsin Press. {{ISBN|978-0-299-20714-4}}.
* Noel Malcolm (2002). Bosnia: A Short History. Pan. {{ISBN|978-0-330-41244-5}}.
* Orbini, Mauro (1601). Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni. Pesaro: Apresso Girolamo Concordia.
* Орбин, Мавро (1968). Краљевство Словена. Београд: Српска књижевна задруга.
* Matthew Parish, A Free City in the Balkans: Reconstructing a Divided Society in Bosnia, London: I.B.Tauris, 2009.
* Шишић, Фердо, ed. (1928). Летопис Попа Дукљанина (Chronicle of the Priest of Duklja). Београд-Загреб: Српска краљевска академија.
* Кунчер, Драгана (2009). Gesta Regum Sclavorum. 1. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог.
* Живковић, Тибор (2009). Gesta Regum Sclavorum. 2. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог.
* Ed Vulliamy, The War is Dead, Long Live the War: Bosnia: the Reckoning Bodley Head (London 19 April 2012) {{ISBN|978-1-84792-194-9}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|History of Bosnia and Herzegovina}}
* [http://www.iis.unsa.ba/ Institut za historiju, Sarajevo]

{{Teme o BiH}}
{{Historija država Evrope}}

[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine| ]]</text>
      <sha1>kbzmt7700rb1gqr9nmzhyk0b6ulvgy9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668929</id>
      <parentid>3668928</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:47:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] ([[User talk:2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]]</comment>
      <origin>3635890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48860" sha1="ol7lvqfmks4kivck1akj2ldvbqenkuh" xml:space="preserve">{{Historija Bosne i Hercegovine}}
{{Kultura Bosne i Hercegovine}}
'''Historija Bosne i Hercegovine''' obuhvata dešavanja na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kroz historiju, od najranijih perioda do savremenog doba. [[Historija|Historijski]] gledano, Bosna i Hercegovina je jedna od država [[Evropa|Evrope]], s gotovo neprekinutom historijom kao geopolitička cjelina od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] do danas. Između 1180. i 1463. bila je [[Bosansko Kraljevstvo|nezavisna kraljevina]], od 1580. do 1878. [[Pašaluk|ejalet]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], od 1878. do 1918. u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a od 1945. do 1992. federalna [[republika]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Nema jedinstvenog mišljenja o tome kako je nastalo ime '''Bosna.''' Od strane starijih pisaca, ime zemlje, kao i rijeke, dovođeno je u vezu sa tračkim plemenom ''Besa.'' Nauka je kasnije potvrdila da navedeno pleme nije ostavilo nikakve tragove na teritoriji Bosne pa se ne može ni povezivati sa njenim imenom. Prema nekim piscima, ime se može dovesti u vezu sa latinskom rječju ''bosina'' što znači granica. Riječ je u spomenutom obliku bila sačuvana u govoru Franaka, koji su u VIII stoljeću na području Bosne bili graničari prema Bizantu.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Imamović|first=Mustafa|title=Historija Bošnjaka|publisher=Preporod|year=1998|isbn=9789958815003|location=Sarajevo|pages=24.}}&lt;/ref&gt;

== Prahistorijsko doba ==
=== Paleolit ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u paleolitu}}
Na području Bosne i Hercegovine materijalnu ostavštinu [[paleolit]]a obilježava najstariji spomenik paleolitske umjetnosti na jugoistoku Evrope – gravura u stijeni [[Badanj (pećina)|pećine Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], nazvana ''Konj napadnut strijelama'', sačuvana fragmentarno, a bila je napravljena oko 12.000. p. n. e.

=== Neolit===
{{Glavni|Neolitska nalazišta u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini|Neolit#Neolit_u_Bosni_i_Hercegovini}}
Područje sarajevske, visočke i zeničke kotline današnje Bosne i Hercegovine bilo je jedno od glavnih područja naseljavanja još od prahistorijskih dana. Najstarija do sada poznata kultura iz neolita, u srednjoj i sjeveroistočnoj Bosni jeste [[Starčevačka kultura]], zastupljena lokalitetom [[Arheološko područje Obre|Obre I]] i Bajraci kod [[Kakanj|Kaknja]] i [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]]. Kasnije će [[Kakanjska kultura]] dosta utjecati na nastanak i razvoj [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], najznačajnije neolitske kulture u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Diplomski rad, Sarajevo, 2012&lt;/ref&gt;

[[Butmirska kultura]] je kultura mlađeg neolita koja se rasprostirala na teritoriji današnje srednje Bosne između [[Zavidovići|Zavidovića]] i [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ime je dobila po [[Butmir]]u u općini [[Ilidža]], koje je najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog [[Kameno doba|Kamenog doba]]. Pretpostavlja se da je naselje bilo naseljeno od 5500. do 4500. godine p. n. e, a otkriveno je 1893. Posebna specifičnost ove kulture je umjetnički stil u oblikovanju i ukrašavanju grnčarije. Istovremeno sa Butmirskom kulturom u srednjoj Bosni, u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni postoji [[Vinčanska kultura]], dok je u Hercegovini [[Hvarsko-lisičićka kultura]].

=== Eneolit ===
{{Glavni|Vučedolska kultura u Bosni i Hercegovini
}}
Doba [[Bakarno doba|eneolita]] na [[Balkan]]u je zastupljeno [[Vučedolska kultura|Vučedolskom kulturom]] i njenim podtipovima u Bosni i Hercegovini, zapadnobosanskim i južnobosanskim. Nalazišta su: [[Hrustovača]], [[Debelo Brdo (Sarajevo)]], [[Arheološki lokalitet Donje Moštre|Donje Moštre]] (Visoko) i [[Varvara (Prozor-Rama)|Varvara]] kod [[Prozor-Rama|Rame]].

=== Bronzano i željezno doba (Ilirsko doba) ===
{{Glavni|Bosna i Hercegovina za vrijeme Ilira|Veliki ilirski ustanak}}
Tokom [[Bronzano doba|Bronzanog doba]], neolitsko stanovništvo su postepeno zamijenili predstavnici nekoliko kulturoloških grupa kao što su [[Glasinačka kultura|Glasinačka]] i [[Srednjobosanska kulturna grupa|Srednjobosanska grupa]], od kojih će se formirati [[Iliri]], narod koji je govorio zajednički [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]]. Nekoliko ilirskih plemena je u to vrijeme nastanjivalo područje današnje Bosne i Hercegovine, a najvažniji su bili [[Dalmati]] (od kojih je vjerovatno nastala riječ ''[[Dalmacija]]''), koji su živjeli širom zapadne Bosne, dok su u srednjoj Bosni bili [[Desidijati]].

[[Autarijati]] su naseljavali jugoistočnu Bosnu, [[Podrinje]], sjevernu [[Hercegovina|Hercegovinu]], ali i područja zapadne [[Srbija|Srbije]] i sjeverne [[Crna Gora|Crne Gore]]. Bilo je to moćno pleme za koje se vezuje kulturni period poznat kao [[Glasinačka kultura]].

Druga poznatija ilirska plemena koje treba pomenuti su: [[Japodi]], [[Mezeji]] i [[Daorsi]]. Seobe [[Kelti|Kelta]] u četvrtom i trećem vijeku prije naše ere su izbacile Autarijate sa njihove teritorije. Neka keltska i ilirska plemena su se miješali, kao što su [[Skordisci]], mješovito ilirsko-keltsko pleme iz sjevernoistočne Bosne.

Prvi sukobi Ilira i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] su se dogodili 229. p. n. e. U [[Ilirski ratovi|Ilirskim ratovima]] koji su trajali od tada do 219. p. n. e, Iliri su izgubili dolinu [[Neretva|Neretve]]. U narednih 200 godina, desile su se brojne bune i ustanci Ilira koji su ili pod rimskom upravom. Jedan takav [[Veliki ilirski ustanak|ustanak]] je podignut i 6. godine, u okolini [[Vareš]]a i [[Vranduk]]a (pod vodstvom [[Baton]]a i [[Pines]]a) ali je žestokom akcijom Rimljana ugušen 9. godine. u tako da, za vrijeme cara [[Tiberije|Tiberija]] sve ilirske teritorije konačno prelaze pod rimsku upravu.

U primorju i uz donji tok rijeke Neretve pa sve do [[Boka kotorska|bokokotorskog]] zaliva, živjeli su [[Ardijejci]] i [[Plereji]], koji su se bavili i plovidbom, za koju su od strane geopolitičkih neprijatelja prvenstveno romanskog i helenskog svijeta, neopravdano nazivani &quot;piratima&quot;, iako su vršili presretanje tuđih, mahom rimskih brodova i kola, radi legitimnog naplaćivanja putarine i vodarine kao vida privređivanja.&lt;ref&gt;Bragg, E. Illyrian piracy – ancient endemic or historical construct?  Wadham College Oxford, 2005 [http://www.unisa.ac.za/contents/faculties/humanities/classical/docs/DAEDALUSILLYRIAN%20PIRACY.pdf]&lt;/ref&gt; Ovo je dokaz da su Iliri bili suvereni na teritoriju današnje regije Bosne, koju tako vodeći istraživači Ilira danas nazivaju ''užom Ilirijom''&lt;ref&gt;Wilkes, J. The Illyrians, Oxford Press, 1996; 2000&lt;/ref&gt;.

Grčki historičar [[Strabon]] (oko 63. p. n. e – 24. n. e.) navodi [[Ardijejci|Ardijejce]] kao jedan od tri najjača ilirska naroda, uz [[Autarijati|Autarijate]] i [[Dardanci|Dardance]], i kaže da su se ilirske teritorije prostirale od Panonije preko bosanskih planina do zaliva Rhizon (Risan). Ilirski kralj [[Agron]] bio je Ardijejac i u vrijeme njegove vladavine kraljevstvo Ilira bilo je najmoćnije, što ne poriču ni grčki ni rimski historičari. Bio je sin kralja Pleuratusa i vladao je od 250. do 230. p. n. e. Pod Agronom, Iliri su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od susjeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom historijskog područja Ilirije uključujući i ostrvo Hvar. Ono što je možda i najbitnije u smislu sticanja objektivnije slike o drevnim Ilirima Agronovog kraljevstva je običajno pravo koje je, sudeći po vladavini Agrona, kultivisalo pravičnost kao sistem vrijednosti. Tako je godine 231. p. n. e. [[Demetrije II]], makedonski kralj, zatražio vojnu pomoć od Agrona protiv najezde vojno daleko nadmoćnijeg i mnogobrojnijeg napadača - Etolskih Grka. Agron je bez oklijevanja uslišio molbe makedonskog kralja te su Ilirski ratnici natjerali Etolske Grke u bijeg.

Uprkos opisu Ardijejaca koji su dali drevni rimski i grčki autori, a koji itekako mogu biti pristrasni i neobjektivni, obzirom da su se Iliri generacijama uspješno opirali asimilaciji od strane drevnih Helena a kasnije i Rimljana, nije teško izmedju redova izvući i nešto objektivniji opis Ilira kao naroda.

== Rimsko doba ==
[[Datoteka:Mogorjelo1.jpg|mini|desno|Mogorjelo]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu}}
Godine 9, nakon posljednje ilirske pobune protiv Rimljana našla se [[Bosna i Hercegovina u Rimskom Carstvu]] kao [[Rimsko Carstvo|rimska]] provincija naziva [[Ilirik]]. Nakon podjele Ilirika, Bosna i Hercegovina se nalazila u dvije provincije, [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i [[Panonija]]. Rimski naseljenici, vojnici i trgovci, osnovali su nekoliko gradova ([[Delminium]], [[Vrba (Glamoč)|Salvium]], [[Diluntum (Stolac)|Diluntum]], [[Domavia (Srebrenica)|Domavia]], [[Malvesiatium (Skelani)|Malvesiatium]], [[Aquae S (Ilidža)|Aquae S]], Bona), i veliki broj putnih stanica uz ceste, u području što je danas Bosna i Hercegovina. [[Kršćanstvo|Hrišćanstvo]] je već bilo prisutno krajem 1. vijeka. Događaji od 337. do 395. doveli su do podjele Rimskog carstva, a provincije Dalmacija i [[Panonija]] uključene su u [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Opadanjem Rimskog Carstva u 5. vijeku dolazi do sloma vlasti kada [[Huni]], i kasnije [[Goti]] osvajaju Panoniju i Dalmaciju, kada je i dio današnje Bosne i Hercegovine bio u [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|sastavu Gotskog kraljevstva]]. Kasnije i [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Goti]] doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva ili [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]] u [[Gotski rat (535–554)|Gotskom ratu (535-553)]]. Otad će Bosna dugo biti u sastavu Bizantijskog Carstva.

== Upadi Slavena ==
Od 6. vijeka započinju prodori [[Slaveni|Slavena]] preko rimskih provincija, uz česte pokolje lokalnog stanovništva poput pokolja više od 7.000 žena i djece za samo dva dana 548. u [[Drač]]u. U tom naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Slavenska sila bila je toliko nemilosrdna da je lokalno stanovništvo bilo prinuđeno prihvatati njihov jezik kako bi prividnom asimilacijom privolili slavenske horde da poštede živote stanovništva. Rimski historičar [[Prokopije iz Cezareje|Prokopije]] u zapisima iz 550. označio je Slavene kao neviđene divljake i najveću opasnost po [[Civilizacija|civilizaciju]], dajući precizne podatke o svim njihovim pokoljima Ilira i Tračana. Navodi da je u tim pokoljima pobijeno ili odvedeno u roblje '''više od 4 miliona ljudi''' ili većina tadašnjeg stanovništva rimske provincije Dalmacije tj. Ilirije.

U 10. vijeku bizantijski car [[Konstantin VII Porfirogenet|Konstantin Porfirogenet]], koji je prema istočnim izvorima bio i historičar, na području Hercegovine bilježi tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganiju, Zahumlje i Travuniju. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je [[Mihovil Vičević]] (910–950). Kasnije Zahumlje, navodno, potpada pod vlast hrvatskih vladara [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i Krešimira.

== Srednjovjekovna Bosna ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku}}

=== Prvobitna Bosna ===
{{Glavni|Bosna (rani srednji vijek)}}Nakon propasti [[Avarski kaganat|prvog avarskog kaganata]], uzrokovanog porazom 626. u [[Carigrad]]u, [[Avari]] su prisiljeni napustiti Balkansko poluostrvo i teritorije pod nominalnim vlašću [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]]. Od tog trenutka počinje stapanje kulturnih, etničkih i političkih jedinica u nova jezgra poznata u istoriji pod imenom [[Sklavinija|sklavinije]]. U tom procesu sudjeluju novopridošli [[Slaveni]] i [[Iliri|starosjedilačko]] romanizirano stanovništvo. Prevagu su odnijeli Slaveni, nametnuli svoj jezik i postali vladajući društveni sloj. Bosna u ranom srednjem vijeku (također poznata i kao Gornja Bosna, Srednja Bosna, ili Stara Bosna) bila je cjelina koja se prvobitno nalazila u gornjim predjelima doline rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]].

=== Bosanska banovina ===
{{Glavni|Bosanska banovina}}
[[Datoteka:Coat of arms of Banate of Bosnia.svg|thumb|200px|desno|Grb Bosanske banovine]]
Sa utjecajem vanjske političke situacije (najčešće Bizantije), i u Bosni se počelo raspadati rodovsko-plemensko društvo. Tako je do kraja 9. vijeka tadašnja Bosna postala država sa razvijenim [[Feudalizam|feudalnim]] karakteristikama. Od početka 12. vijeka javlja se bosansko plemstvo koje je nastalo od rodovsko-plemenskih starješina. Prema ekonomskoj moći, vladajući stalež se dijeli na: ''velmože'', ''vlastelu'' i ''vlastelčiće''. Oni su uživali feudalne posjede koji su dobijani na osnovu ratnih zasluga, pod uslovom da po potrebi vrše vojnu službu.

=== Doba bana Kulina ===
Želeći poslovnu saradnju sa susjedima, kako i međusobno pomaganje u ratovima, [[Kulin ban]] 1189. sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkom]] republikom na čelu sa knezom [[Krvaš]]em, sklapa trgovački ugovor. Vrijeme Kulina označilo je potpadanje pod utjecaj Bizanta, pa je zemljom uglavnom vladao mir. Skovana je i navodno narodna, a u biti sentimentalna poslovica koja glasi &quot;''za Kulina bana i dobrijeh dana''&quot;. Krajem 12. vijeka počinju optužbe da Kulin štiti [[Hereza|heretike]] (tj. nevjernike). To nije odgovaralo papi [[Inocent III|Inocentiju III]] koji je želio uništiti [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], te poziva ugarsko-hrvatskog kralja na [[Krstaški ratovi|križarski]] pohod. Uviđajući kakva opasnost prijeti Bosni, [[Ban Kulin|Kulin ban]] u prisustvu velikog broja podanika Crkve bosanske pred papinim izaslanikom na [[Bilino polje|Bilinom polju]] kod [[Zenica|Zenice]] 1203. javno prihvata učenje Crkve kakvo propovijeda [[Rim]].

Kao nasljednik Kulinov 1230. pominje se ''[[Matej Ninoslav|ban Matej Ninoslav]]''. On je nakon [[Bosansko-ugarski ratovi|niza ratova]] Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]].

=== Dinastija Kotromanića  ===
Ninoslava je nasljedio ban [[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]] (1290). Novi bosanski ban imao je vlast samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je navedeno stanje iskoristio moćan hrvatski feudalac [[Pavao I Šubić|Pavao Šubić]], ban Hrvatske i Dalmacije, te svoju vlast proširio i na veći dio Bosne. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Šubić|Mladen]], naslijedio je očeve titule i teritorije, te se starao i o budućem bosanskom ''[[Stjepan II Kotromanić|banu Stjepanu II Kotromaniću]]''. 1322. Stjepan II napušta staratelja te ratuje protiv njega na strani hrvatsko-ugarskog kralja [[Karlo I Robert, kralj Ugarske|Karla Roberta]] i drugih hrvatskih plemića. Uz njihovu pomoć protjerao je porodicu [[Bribirski (Šubići)|Šubića]], te uspostavio vlast nad cijelim teritorijom Bosne. Svoj najveći uspon Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtka I]] (1353-91). Nakon krunisanja Tvrtka I u Milama kod [[Visoko u srednjem vijeku|Visokog]], 1377, Bosnom vladaju kraljevi.

== Bosansko kraljevstvo ==
{{Glavni|Bosansko kraljevstvo}}
[[Datoteka:BiH, Radimlja necropolis 6.jpg|mini|desno|Tragovi vremena iz stare Bosne, stećak Radimlja]]
Dvovlašće u Bosni između bana Stjepana Kotromana i plemićke porodice [[Bribirski (Šubići)|Šubić]] se nastavlja i poslije trenutka kada vlast nad dijelovima Bosne, kojima vlada ban [[Stjepan I Kotromanić|Kotroman]], 1314. preuzima njegov sin ban [[Stjepan II Kotromanić]]. Šubići čak pokušavaju potpuno samovoljno prisvojiti titulu &quot;ban bosanski&quot; i pretendirati na cjelokupnu teritoriju Bosne, ali ih Stjepan II i u tome ubrzo definitivno sprječava i već 1322. izbacuje plemićku porodicu Šubić iz Bosne, te uspostavlja potpunu vlast u Bosni.

=== Teritorijalno širenje Bosne ===
Uskoro ban Stjepan II. Kotromanić pridodaje Bosni područje [[Humska zemlja|Huma]] (danas Hercegovina), te cijela teritorija od [[Neretva|Neretve]] do [[Cetina|Cetine]] postaje dio Bosne. Ban [[Stjepan II Kotromanić]] također pripaja Bosni i veliki dio [[Dalmacija|Dalmacije]], i to od [[Dubrovnik]]a do [[Split]]a, a Bosni pripaja također i Donje krajeve ([[Krajina]]), Usoru i Soli. 
[[Datoteka:PoveljatvrtkaI.gif|mini|lijevo|Povelja kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka]] izdata u [[Moštre|Moštrima]] kod [[Visoko]]g]]
Ban Stjepan II. Kotromanić podržava [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]], što ga dovodi u sukob s [[Papa|Papom]], te da bi ga odobrovoljio pristaje 1340. da dâ veoma veliku slobodu djelovanja [[franjevci]]ma u Bosni, te i on sam službeno prelazi na [[Rimokatoličanstvo|katoličanstvo]] u aprilu 1347, kada šalje pismo papi, u kome zahtijeva od njega da poveća broj obučenih katoličkih svećenika u Bosni. Franjevci ubrzo formiraju Bosanski franjevački vikarijat čije će sjedište od 1340. biti u [[Mile|Milama]], koji se vrlo brzo širi i uključuje u sebi mnogo veću teritoriju od bosanske države, pružajući se sve do današnje [[Rumunija|Rumunije]], tako da već 1385. Bosanski franjevački vikarijat uključuje u sebi 35 franjevačkih samostana, od kojih su pak samo četiru bila na teritoriji Bosne. Udajom kćerke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]] 1353. za ugarskog kralja [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]], tada jednog od najuticajnijih evropskih vladara, podigao je ugled Bosni i lozu [[Kotromanići|Kotromanića]] približio svijetu više evropske politike.
[[Datoteka:Relikviář sv. Simeona detail.png|mini|desno|Smrt Stjepana II Kotromanića, detalj škrinje u crkvi Sv.Šimuna, Zadar]]
Te iste 1353. Ban Stjepan II Kotromanić je umro, a sahranjen je u franjevačkom samostanu u [[Visoko]]m. Po njegovoj smrti na vlast dolazi bizantska marioneta [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] koji u tome trenutku ima samo 15 godina te ima velikih problema sa sređivanjem odnosa izmedju bosanskog plemstva. Ugarska na čelu s kraljem Ludovikom I pokušava iskoristiti Tvrtkovu mladost u svojim pretenzijama na Bosnu. Nakon što je zahvaljujući uticaju svog patrona Bizanta potvrdio svoje mjesto u Bosni, Tvrtko pripaja Bosni veliki dio [[Srbija|Srbije]], uključujući područje današnjeg [[Sandžak (upravna jedinica)|Sandžaka]], zatim [[Zeta|Zetu]] i južnu Dalmaciju, uključujući jadransku obalu od [[Dubrovnik]]a do [[Boka kotorska|Boke kotorske]].

=== Tvrtko I Kotromanić, prvi kralj Srblja, Bosne i Primorja ===
U sklopu svih ovih uspjeha Tvrtko se kruniše kraljem Srblja, Bosne i Primorja 1377. najvjerovatnije u manastiru Mileševa kod Prijepolja. Po smrti ugarskog kralja 1382. izbijaju nemiri na područjima dalmatinske obale, te kralj Tvrtko koristi tu priliku i šalje bosansku vojsku u taj dio Dalmacije, te preuzima potpunu kontrolu nad cijelom Dalmacijom, zajedno sa ostrvima i pripaja Bosni [[Split]], [[Trogir]], [[Šibenik]], te ostrva [[Brač]], [[Korčula|Korčulu]] i [[Hvar]]. U zadnjem desetljeću svoje vladavine, kralj Tvrtko je suočen s upadima Osmanlija u Bosnu, prvo u jesen 1386, te u ljeto 1388. kod [[Bileća|Bileće]], kada na čelu s knezom [[Vlatko Vuković Kosača|Vlatkom Vukovićem]] pobjeđuju Osmanlije. Iz [[Kosovska bitka|bitke na Kosovu]] se vraćaju bez dramatičnih gubitaka. Poslije Tvrtkove smrti 1391. ponovo nastupa nestabilna politička klima u Bosni, prouzrokovana i opet ugarsko-bizantskim rivalstvom koje po ko zna koji put zavađa bosansko plemstvo. Ovo rezultira čestom promjenom bosanskih kraljeva, a i Ugarska također pokušava iskoristiti priliku u svojim pretenzijama na Bosnu.

=== Politička nestabilnost i napadi Osmanlija ===
Neposredno poslije Tvrtkove smrti, 1391, novi bosanski kralj postaje Tvrtkov rođak [[Stjepan Dabiša, kralj Bosne|Stjepan Dabiša]]. Godine 1394. nakon što u Ugarskoj dolazi na vlast kralj [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva|Sigismund Luksemburški]], te bosanski kralj Stjepan Dabiša gubi kontrolu nad sjevernim dijelom Hrvatske, [[Slavonija|Slavonije]] i nad dijelovima Dalmacije, koje osvaja novoustoličeni ugarski kralj. Ponovno narastanje opasnosti od Ugarske tjera bosansko plemstvo da za novoga kralja Bosne proglasi [[Stjepan Ostoja, kralj Bosne|Stjepana Ostoju]], koji je bio veoma prougarski orijentiran. Godine 1404. bosansko plemstvo skida sa vlasti prougarski orijentisanog kralja Bosne Stjepana Ostoju, te na njegovo mjesto postavlja probizantijski orijentisanog [[Tvrtko II, kralj Bosne|Tvrtka II]], inače izvanbračnog sina kralja Tvrtka I. Ugarski kralj Sigismund Luksemburški povede 50.000 vojnika na Bosnu i u masakru na Doboru 1408. pobije gotovo cijelu bosansku aristokratiju, nekih 200 porodica među kojima sve generale i admirale. Bivšem kralju Bosne Stjepanu Ostoji daje vojnu pomoć da ovaj ponovo uspostavi svoju vlast 1409. Godine 1414. na geopolitičkoj sceni pojavljuje se [[Osmansko Carstvo]]. Ono podržava probizantsko bosansko plemstvo i proglašava da priznaje samo Tvrtka II kao legitimnog kralja Bosne, te ubrzo dolazi do sukoba izmedju Stjepana Ostoje i Ugarske s jedne strane i Tvrtka II. i Osmanskog Carstva s druge strane. Stjepan Ostoja i njegovi ugarski pomagači bivaju poraženi u srednjoj Bosni 1415, mada se on nekako održava na vlasti. Poslije njegove smrti njegov sin Stjepan Ostojić postaje kraljem Bosne, da bi konačno 1420. kralj Tvrtko II ponovo preuzeo bosansko prijestolje.

=== Propast bosanske države ===
Tvrtko, ostaje na vlasti sve do smrti 1443, a njegovu vladavinu karakterizira obnova bosanskih gradova i jačanje uticaja franjevaca u Bosni. Po njegovoj smrti 1443. bosansko plemstvo postavlja na vlast kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]]. Najmoćniji bosanski plemić na teritoriji Huma, [[Stjepan Vukčić Kosača]], odbija u početku priznati Stjepana Tomaša za novog kralja Bosne, što je rezultiralo sukobom unutar Bosne po tom pitanju, a taj sukob okončava 1446. učvršćivanjem pozicije kralja Tomaša, mada bosanski plemić Stjepan Vukčić Kosača nastavlja imati vrlo jak uticaj na jugu Bosne, na području Huma. Ovo se oslikava u činjenici da 1448. daje sebi titulu &quot;Hercog&quot; i navodno po toj njegovoj tituli ovaj dio Bosne postaje kasnije poznat kao &quot;Hercegovina&quot;. Godine 1461. [[Stjepan Tomašević, kralj Bosne|Stjepan Tomašević]], sin kralja Tomaša, postaje novi kralj Bosne. On se suočava s jakom prijetnjom od osmanlijskih osvajača i njihovim pretenzijama prema Bosni, te upućuje svoj apel za pomoć u odbrani od Osmanskog Carstva. Ugarski kralj obećava pomoć Bosni 1462, poslije čega kralj Stjepan Tomašević odbija platiti danak Osmanskom Carstvu, čime je uvjetovala mir u Bosni. Godinu dana poslije, 1463. velika osmanska vojska, pod komandom [[Mehmed II|Mehmeda II Osvajača]] napada Bosnu. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]]
Bosanska kraljevska tvrđava [[Bobovac]] bila je prva koja je pala, 20. juna 1463, nakon čega kralj Stjepan Tomašević prelazi u tvrđavu u [[Ključ (stari grad)|Ključu]]. Opkoljen osmanskim snagama odlučuje da se preda, nakon čega biva pogubljen. Poslije toga sklapa se neka  vrsta mirovnog sporazuma sa Osmanlijama i u samo sedam dana predaju ključeve od još 20 tvrđava širom Bosne.

== Osmanlijsko doba (1463–1878) ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu}}

[[Osmansko Carstvo]] bilo je u suštini vojna organizacija koju su zanimala samo nova osvajanja i ubiranje poreza, te je njen administrativni sistem bio dizajniran za osiguravanje prvenstveno dvije stvari: ljudstva za vojsku i novac za njeno plaćanje. Ovaj administrativni sistem bio je vrlo revnosno provođen, prvenstveno kroz porezne registre: proces prelaženja stanovništva na [[islam]], jer su ovi porezni registri razvrstavali stanovništvo po vjeroispovijesti.

=== Bosanski ejalet ===
{{Glavni|Bosanski pašaluk}}
Godine 1527. uspostavlja se [[Bosanski ejalet]] koji 1580. prerasta u ''Pašaluk Bosna''. Unutar Osmanskog Carstva, pašaluk je bio najveća društveno politička jedinica, koja se sastojala iz više sandžaka, u slučaju Bosne osam. Bosanski ejalet je bio pod upravom beglerbega, a uključivao je u sebi okupirane dijelove današnje Bosne i Hercegovine, plus neke dijelove današnje Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Dok su susjedne zemlje bile rascjepkane na više ejaleta, Bosna ostaje jedinstvena zemlja i zadržava svoj teritorijalni integritet kroz cijelo vrijeme osmanlijske okupacije. Prvo sjedište Bosanskog ejaleta je od 1527. bilo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]],koje se 1639. seli u Sarajevo, zatim u [[Travnik]] 1697. i opet u [[Sarajevo]] 1850.
[[Datoteka:Prinz-Eugen-von-Savoyen1.jpg|mini|[[Eugen Savojski]]]]

Na vojnom planu u ovom periodu stanovništvo Bosne služi kao &quot;topovsko meso&quot; okupatorima, bivaju regrutirani i učestvuju u mnogim ratovima koje je vodilo Osmansko Carstvo; od rata protiv Austrije od 1593. do 1603, rata sa Venecijom, od 1640. do 1669, te ponovo protiv Austrije 1663, poslije čega dolazi do primirja, koje traje sve do 1683, kada se rat nastavlja. U periodu od 1684. do 1687. Austrijanci postepeno osvajaju Mađarsku, koja je uglavnom bila pod vojnom kontrolom bosanskih spahija, što je prouzročilo veliku migraciju iz Mađarske u Bosnu. Također, Venecija je izvršila veliki napad na Bosnu 1685, koji je bio odbijen. Potom se, 1697, događa jedna od najtežih invazija na Bosnu od strane Austrijske vojske pod komandom princa [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Poslije pobjede u južnoj Mađarskoj, oko 6000 austrijskih vojnika dopire do Sarajeva i njegove branitelje zatiče potpuno nespremne za borbu, te 23. oktobra 1697. gotovo potpuno spaljuju grad koji je tada bio sjedište Bosanskog ejaleta sa preko 120 džamija. Austrijska vojska se povlači, a sam rat sa Austrijancima se završava tako što dolazi do sklapanja &quot;Karlovačkog mira&quot;, u Sremskim Karlovcima 1699. Ovaj rat je bio prvi veliki vojni poraz Osmanskog Carstva, jer Mađarska i [[Transilvanija]] bivaju prepušteni Austriji, a veliki dio Dalmacije i Grčka prelaze pod nadzor Venecije. Rezultat proteklih ratova sa Venecijom i Austrijom, odnosno gubljenje velikog teritorija, bio je veliki udarac za Osmanskom Carstvu, koje je &quot;jedva dočekalo&quot; prvu priliku da ponovo započne rat sa Venecijom,  te 1714, poslije kršenja određenih odredaba &quot;Karlovačkog mira&quot; od strane Venecije. Austrija ponovno postaje saveznik Veneciji te bilježe veliku pobjedu kod [[Novi Sad|Novog Sada]] (Petrovaradin) 1716, dok su svi njihovi napadi na Bosnu bili uglavnom uspješno odbijeni. Poslije toga dolazi do sklapanja novog mira u Požarevcu 1718, poslije čega Austrija i Venecija uzimaju neke dijelove Bosne, te se uspostavlja današnja jugozapadna granica Bosne.

[[Datoteka:StariMost3.PNG|mini|[[Stari most]] u [[Mostar]]u]]

Sve ovo je rezultiralo da Turska Imperija povisuje poreze prema stanovništvu, te se događaju velike pobune protiv Osmanskog Carstva 1727, 1728, 1729. i 1732. Godine 1736, Austrija krši primirje i napada Bosnu, ali njena vojska biva  poražena u [[Banjalučki boj|Banjalučkom boju]], te dolazi do novog primirja 1739, kada se uspostavlja današnja sjeverna granica Bosne. Zatim, ponovno dolazi do velikih ustanaka protiv Osmanskog Carstva, koje se događaju 1745. i 1747, a poslije velikog ustanka u Mostaru 1748. sultan šalje pismo &quot;upravitelju&quot; Bosne, Mehmed-paši, koje je sadržavalo samo jednu rečenicu: ''Bosna mora biti ponovo osvojena!'' Mehmed-paša se brutalno suprotstavlja ustanicima poslije te naredbe i postepeno uspostavlja mir u zemlji, iako je područje Mostara kasnije ponovno nastavilo biti centrom nezadovoljstva prema Istanbulu, tako da je Mehmed-paša bio prisiljen slati veliku vojsku na [[Mostar]] 1768]. Dvadeset godina kasnije ruska carica [[Katarina II, carica Rusije|Katarina Velika]] i austrijski car Josip II razvili su plan za osvajanje Balkana, te oni ubrzo naređuju napad na Bosnu. Na početku rata obećavaju da će poštivati slobodu vjeroispovijesti svim muslimanima, ukoliko polože oružje i predaju se, a također su se nadali i velikoj potpori katolika i  pravoslavaca u cijelom tom planu. Kada 1788. ulaze u Bosnu, mali dio stanovništva pristupa austrijskoj vojsci, ali velika većina svih vjera pruža žestok otpor Austrijancima na samoj granici Bosne, ne dopuštajući njihov daljni prodor, a njima je išla na ruku činjenica da zbog tih napada i Rusija i Austrija bivaju izloženi velikom diplomatskom pritisku, te konačno odustaju od te agresije 1791, a zauzvrat sultan odobrava austrijskom caru zvanični status &quot;zaštitnika kršćana&quot; koji žive unutar Osmanskog Carstva.

U vrijeme sklapanja [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]] 1699. u Bosni je bilo 12 kapetanija da bi krajem 18. vijeka njihov broj porastao na 32, pokrivajući praktično cijelu Bosnu. Kapetanije su postojale jedino u Bosni. U svojoj suštini, kapetanije su predstavljale skoro apsolutnu nezavisnost Bosne, što se tiče lokalne uprave, dok se još uvijek morao plaćati porez Osmanskom Carstvu, ali nisu više stranci direktno vladali, nego sami Bosanci, što je predstavljalo značajan pomak ka nezavisnosti Bosne i činilo je veoma privilegiranom u odnosu na sve ostale zemlje koje su bile pod osmanlijskom okupacijom. Godine 1813. sultan pokušava da umanji ovu nezavisnost, te šalje u Bosnu Siliktar Ali-pašu, koji je imao zadatak da počne proces ukidanja kapetanija u Bosni. Sultan uskoro šalje veliku vojsku, sačinjenu od turskih i albanskih vojnika da pokore [[Sarajevo]], a također 1820. izvršeni su napadi na [[Mostar]] i [[Srebrenica|Srebrenicu]], te su ubijena dva kapetana: iz Banje Luke i [[Derventa|Dervente]].

=== Veliki ustanak i borba za autonomiju ===
{{Glavni|Pokret za autonomiju Bosne}}
[[Datoteka:Gradacac 08.JPG|mini|Gradačka kula, administrativno sjedište gradačačkih kapetana]]
Godine 1831. diže se veliki ustanak na čelu s [[Husein-kapetan Gradaščević|Husein-kapetanom Gradaščevićem]] za autonomiju Bosne. Te iste godine bosanska vojska, sa Husein-kapetanom Gradaščevićem na čelu, osvaja Travnik i zarobljava vezira, te ga javno ponižava, tjerajući ga da skine novu &quot;reformsku&quot; odjeću i obuče tradicionalnu nošnju. Zatim bosanska vojska sa preko 25.000 vojnika nanosi značajan poraz Velikom veziru na Kosovu, a 12. septembra 1831. u Sarajevu i zvanično proglašava autonomiju Bosne. To je praktično značilo punu nezavisnost Bosne iako je diplomatski poručeno sultanu da će se on i dalje biti smatran vrhovnim vladarom Bosne. Sultan potom uspijeva unijeti neslogu među kojima nalazi izdajnike u liku Ali-age Rizvanbegovića i Smail-age Čengića. Šalje veliki vojni kontigent od preko 30.000 vojnika na [[Sarajevo]], pa bosanska vojska doživljava veliki poraz u maju 1832. Husein-kapetan Gradaščević se povlači u Austriju. Pokret za autonomiju odnosno punu nezavisnost Bosne, biva ugušen tek 1850. Godine 1836. nekoliko kapetana iz okoline Bihaća diže ustanak koji je krvavo ugušena od strane vojnih trupa iz Anatolije. Sljedeći ustanak se desio 1840. kada ponovo Vezir biva istjeran iz [[Travnik]]a, ali je i taj ustanak ubrzo ugašen od strane regularnih okupatorskih trupa. 1850. sultan salje u Bosnu Omer-pašu Latasa, koji do kraja 1850. uspostavlja potpunu kontrolu nad Bosnom i ukida kapetanije, te uvodi novi sistem vlasti koji je dijelio zemlju na 9 oblasti. Svaka oblast je bila pod vlašću kajmakama. 1875. izbija Hercegovačka buna i brzo se razvija u pravi ustanak koji ima zapažene rezultate.

=== Aneksija Bosne i Hercegovine ===
Godine 1877. Rusija, zajedno s Austro-Ugarskom, proglašava rat Osmanskom Carstvu i već početkom 1878. ruska carska vojska dolazi skoro do [[Istanbul]]a, poslije čega dolazi do primirja. Sporazumom koji je ubrzo uslijedio Rusi su diktirali uslove sporazuma, koji su išli puno više njima u prilog, nego njihovim austrougarskim saveznicima. Po ovome sporazumu Rusija osigurava Bugarskoj da se znatno proširi i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanskog Carstva. Bosna je po tom dogovoru ostala dijelom Osmanskog Carstva. Uz velike reforme i po članku 14. toga sporazuma, bosanski prihodi se od tada pa u naredne tri godine, moraju trošiti isključivo u bosanske svrhe. Ova situacija je bila prilika za da se ponovo pokrene pitanje autonomije Bosne, što je u međunarodnim krugovima navodno shvaćeno kao ''opasnost od novih sukoba''. Zbog toga je ovaj mirovni sporazum bio izmijenjen u julu 1878. u [[Berlin]]u, na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]]. Tu je odlučeno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskom okupacijom, bude pod administrativnom upravom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

== Bosna i Hercegovina za vrijeme vladavine Austro-Ugarske (1878–1918) ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u Austrougarskoj}}
[[Datoteka:Sarajevo Tram (1901).png|mini|Tramvaj se prvi put upotrebljava u Evropi u Sarajevu 1885.]]
Iako je vojna sila Austro-Ugarske ubrzo pokorila početni oružani otpor nakon preuzimanja vlasti, napetosti su ostale u određenim dijelovima zemlje (posebno u Hercegovini). Zbog svega toga došlo je do masovnog iseljavanja pretežno muslimanskog stanovništva. 
Međutim, uskoro je postignuto stanje relativne stabilnosti i austrougarske vlasti su bile u mogućnosti da se upuste u niz društvenih i administrativnih reformi koje su imale za cilj da Bosnu i Hercegovinu pretvore u &quot;model koloniju&quot;. U cilju uspostavljanja pokrajine kao stabilnog političkog modela koji bi pomogao raspršiti rastući južnoslavenski nacionalizam, habsburška vladavina je mnogo učinila da kodifikuje zakone, uvede nove političke prakse i općenito osigura modernizaciju. Habsburgovci su posebnu pažnju posvetili integraciji lokalnih muslimana u tkivo carstva. Najbolji primjer je nastavljanje objavljivanja pokrajinskog godišnjaka (slično kao Osmanlije) na [[Turski jezik|turskom jeziku]] više od deset godina nakon završetka osmanlijske vladavine. Mnogi lokalni zvaničnici ostali su isti, na primjer [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], koji je ostao gradonačelnik Sarajeva pod obje vladavine. Još je dobio isti nivo počasti i odlikovanja od Osmanlija i Habsburgovaca. Sve ovo je bilo ono što je jedan historičar nazvao &quot;gotovo besprijekornim prelaskom iz jednog carstva u drugo&quot;.

Iako ekonomski uspješna, austrougarska politika - koja se usredsredila na zagovaranje ideala [[Pluralizam|pluralističke]] i multikonfesionalne bosanske nacije (koju su uglavnom voljeli muslimani Bošnjaci) – nije uspjela obuzdati rastuće plime [[Nacionalizam|nacionalizma]]. Koncept hrvatske i srpske nacionalnosti već se proširio na katoličke i pravoslavne zajednice u Bosni i Hercegovini iz susjedne Hrvatske i Srbije sredinom 19. vijeka i bio je previše dobro ukorijenjen da bi se omogućilo široko prihvaćanje paralelne ideje bosanske nacionalnosti. U drugoj polovini 1910-ih, nacionalizam je bio integralni faktor bosanske politike, pri čemu su nacionalne političke stranke odgovarale trima grupama koje su dominirale izborima.

== Kraljevina Jugoslavija ==
[[Datoteka:Čuvajte Jugoslaviju.jpg|thumb|350px|desno|&quot;Čuvajte Jugoslaviju&quot;, navodno posljednje riječi Kralja Aleksandra. Na ilustraciji su prikazani jugoslavenski narodi dok igraju [[Kolo (ples)|kolo]].]]
{{Glavni|Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji}}
Područje Bosne i Hercegovine je poslije završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 29. oktobra 1918. osnivanjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], postalo dio nove [[Južni Slaveni|južnoslavenske]] države. Od 1918. do 1924, područje je teritorijalno određeno kao [[Bosna i Hercegovina (1918−1924)|pokrajina Bosna i Hercegovina]], jedna od [[Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|7 pokrajina]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Nakon ujedinjenja umjesto Narodne vlade formirane u državi Slovenaca, Hrvata i Srba, osnovana je [[Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine]], koja je imala manji broj resora. Kasnije je umjesto Zemaljske vlade osnovana [[Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu]], a njeno ukidanje je izvršeno u februaru 1924.&lt;ref&gt;[http://www.inisbgd.co.rs/celo/2010_2.pdf TOKOVI ISTORIJE Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije]&lt;/ref&gt;
Politički život u Bosni u to vrijeme obilježili su dva glavna događaja: socijalni i ekonomski nemiri zbog agrarne reforme 1918-1919. godine, manifestirani kroz masovnu kolonizaciju i oduzimanje imovine,&lt;ref&gt;An International Symposium &quot;South-Eastern Europe 1918–995&quot; [http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top Serbian Land Reform and Colonization in 1918] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822164923/http://www.hic.hr/books/seeurope/010e-semiz.htm#top |date=22. 8. 2006 }}&lt;/ref&gt; te osnivanje nekoliko političkih stranaka koje su često mijenjale koalicije i saveze sa strankama u drugim jugoslavenskim područjima. 
Preovladavajući [[Ideologija|ideološki]] sukob jugoslavenske države je bio između hrvatskog regionalizma i srpskog centralizma, dok su etničke grupe iz Bosne i Hercegovine tome prilazile u zavisnosti od ukupne političke atmosfere. 
Iako je početna podjela zemlje na 33 oblasti izbrisala prisustvo tradicionalnih geografskih entiteta sa karte, napori bosanskih političara kao što je [[Mehmed Spaho]] osigurali su da se šest banovina koje su uklesane iz Bosne i Hercegovine poklapaju sa šest sandžaka iz osmanlijskih vremena i u skladu s tradicionalnim granicama zemlje kao cjeline.

Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929.  donijelo je ponovno povlačenje granica u banovine koji su namjerno zaobilazile sve etničke i historijske linije. 
Nastavljaju se srpskohrvatske tenzije oko organizovanja jugoslavenske države, sa konceptom odvojene bosanske upravne teritorijalne jedinice koja je dobila malo ili nimalo pažnje.
[[Sporazum Cvetković–Maček|Sporazumom Cvetković–Maček]] iz 1939. kojim je stvorena [[Banovina Hrvatska|Hrvatska Banovina]], praktički je podijelila Bosnu i Hercegovinu između Srbije i Hrvatske. Međutim, vanjske političke okolnosti prisilile su jugoslavenske političare da skrenu pažnju na rastuću prijetnju koju je predstavljala [[nacistička Njemačka]] pod vođstvom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Međutim, taj period je bio obilježen početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog Svjetskog Rata]] već 1939. u Evropi, dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. marta 1941 kada je pristupila [[Trojni pakt|trojnom paktu]], ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen državni udar. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. aprila 1941.

== BiH u okviru NDH i Drugi svjetski rat ==
{{Glavni|Bosna i Hercegovina tokom Drugog svjetskog rata}}

Ubrzo nakon što su [[Nacizam|nacističke]] snage osvojile Jugoslaviju, čitava [[Bosna i Hercegovina]] je stavljena pod kontrolu profašističke [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Tokom rata vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala [[Jevreji|jevrejsko]] i [[Srbi|srpsko]] stanovništvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridruže [[Četnici|četničkom]] pokretu, koji je osim početne borbe protiv okupatora, počeo da vrši zločine nad [[Bošnjaci]]ma, većinom u [[Podrinje|istočnoj Bosni]].

Početkom [[1941]]. Jugoslavenski [[Komunizam|komunisti]], sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom]] na čelu, su organizovali multietnični pokret otpora nazvani [[partizani]]. [[Glavni štab NOP odreda Bosne i Hercegovine|Glavni štab Narodnoosolobodilačkih partizanskih odreda Bosne i Hercegovine]] na području [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], formiran je 13. jula 1941. na sjednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Bio je potčinjen [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]].

Osim borbe protiv nacističkih snaga, partizani su bili protivnici četnicima. 25. novembra 1943. Antifašističko vijeće Jugoslavije je u [[Jajce|Jajcu]] uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar Jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz osmanlijskog doba. Od 1943. i Saveznici počinju podržavati partizane, a četnici od tada gube svaku vanjsku podršku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspješnija protivgerilska grupa koja će do kraja rata osloboditi čitavu Jugoslaviju. Završetkom rata, već 1946. usvaja se novi ustav, koji službeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj Jugoslavenskoj državi.

== Doba socijalističke BiH u okviru Jugoslavije ==
{{Glavni|Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina}}

Po [[AVNOJ]]-skim dogovorima i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskim]] [[ustav]]ima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima [[Historija|historijskih]] činjnica postojanja bosanske države definisana je država Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom ''Narodna Republika Bosna i Hercegovina'', a kasnije ''Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine''. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnjih granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.

Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje građane. [[Josip Broz Tito|Josip Broz]] je često naglašavao da je &quot;Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska. Svoj najveći industrijski procvat je doživjela baš u ovom periodu. Zbog tog su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne BiH temeljene na [[Industrija|industrijskom]] razvoju.

== Proces osamostaljenja ==
{{Glavni|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine}}
=== Rat u Bosni i Hercegovini===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Republika Bosna i Hercegovina}}      
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|Etnička struktura po naseljima 1991.]]
Nakon održanog [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma]], koji je organiziran [[29. februar]]a do 1. marta 1992, koga jedan dio bosanskih Srba bojkotuje, Bosna i Hercegovina proglašava nezavisnost. Oružani sukobi su započeli već u novembru 1991. kada je JNA  napala i uništila selo [[Ravno]] u [[Trebinje|trebinjskoj općini]]. Istovremeno se stvaraju paramilitarne organizacije ([[HOS]], [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]], [[Zelene beretke (Bosna i Hercegovina)|Zelene beretke]], [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|TO BiH]]), koje pružaju otpor JNA, te novoosnovanoj [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Ove će se vojne formacije kasnije međusobno sukobiti u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]]. Pored već stvorene [[Republika Srpska|Republike Srpske]], stvara se 1993. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]], te je Bosna i Hercegovina praktički podijeljena na tri etnička dijela. [[Jugoslavenska narodna armija]], zajedno sa paravojnim vlastima bosanskih Srba, opkoljava glavni grad Bosne i Hercegovine, [[Sarajevo]], i drži ga u [[Opsada Sarajeva|opsadi]] preko 1300 dana, što je najduža opsada u historiji ratovanja. Mnogi bosanskohercegovački [[grad]]ovi su zauzeti od strane VRS na samom početku agresije: [[Foča]], [[Višegrad]], [[Bijeljina]], [[Banja Luka]], [[Prijedor]], [[Doboj]], a u njima srpske vojne formacije masovno ubijaju i zlostavljaju [[Bošnjaci|Bošnjake]] i [[Hrvati|Hrvate]]. Istovremeno na teritoriju pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]-a dolazi do sukoba hrvatskih snaga sa jedinicima [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]], pogotovo u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u, [[Livno|Livnu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]], [[Čapljina|Čapljini]] i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]]. Progoni stanovništva i etničko čišćenje odvija se skoro u svim općinama Bosne i Hercegovine. U jesen 1993.  [[Fikret Abdić]] vrši [[secesija|secesiju]] prostora općine [[Velika Kladuša]], te dolazi do sukoba između bošnjačkih vojnih jedinica, uspostavlja autonomiju i proglašava [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. U julu 1995, Vojska Republike Srpske je uz logističku pomoć iz Srbije i specijalnih jedinica MUP-a Srbije &quot;[[Škorpioni (srpska paravojna jedinica)|Škorpioni]]&quot;, kao i drugih formacija iz Srbije, u [[Srebrenica|Srebrenici]] počinila [[Genocid u Srebrenici|genocid]] nad civilnim bošnjačkim stanovništvom. 12.000 ljudi se vodi kao nestalo, a spisak ubijenih koji nije konačan broji oko 8.372 imena. Rat je okončan 21. novembra 1995, potpisivanjem [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]].

== Savremena Bosna i Hercegovina ==
{{Glavni|Historija nezavisne Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|mini|desno|Nova zastava BiH od 1998.]]
[[Ustav Bosne i Hercegovine]] je donesen na temeljima [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Po tom ustavu [[Bosna i Hercegovina]] je priznata kao nezavisna, suverena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na vrijednostima mira i pomirenja spremna za evroatlantske integracije. BiH je podjeljenja na tri dijela: dva entiteta, bošnjačko-hrvatska [[Federacija Bosne i Hercegovine]] (51% teritorije) i [[Republika Srpska]] (49% teritorije) i jednu općinu koja ne pripada niti jednom od entiteta - [[Brčko distrikt]]. Brčko Distrikt je čvorište dva navedena entiteta i odvaja jedan od kantona Federacije od ostatka tog entiteta i odvaja istočni i zapadni dio Republike Srpske. Iako su 1996. entiteti bili potpuno etnički segregacijski jer su štitili interese samo pojedinih naroda, danas ta dva entiteta pokušavaju da se kompenzuju koliko toliko sa državnim ustavom tako da su sva tri naroda potpuno konstutivna u oba entiteta i Brčko Distriktu. Godine 1998. Visoki predstavnik je izabrao novu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastavu]] i [[Grb Bosne i Hercegovine|grb]] Bosne i Hercegovine, te himnu koja još nema teksta.

Najveći koraci u [[de facto]] ujedinjenju države su napravljeni na monetarnoj politici gdje je uvedena [[Konvertibilna marka]] (KM) kao platežno sredstvo u cijeloj državi, u vladinom sektoru gdje se stvara sve više državnih ministarstava. Osnovana je Uprava za indirektno oporezivanje na nivou BiH i to je za posljedicu imalo jedinstvene poreske zakone u cijeloj BiH, oformljena je jedinstvena vojska na nivou BiH pod nazivom [[Oružane snage Bosne i Hercegovine]] (OSBiH), a ukinute su entitetske vojske.

== Također pogledajte ==
*[[Spisak bosanskih kraljeva|Bosanski vladari]]
*[[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednjovjekovna Bosna]]
*[[Historija Evrope]]
*[[Historija Jugoslavije]]
*[[Hronologija bosanskohercegovačke historije|Vremenska skala bosanskohercegovačke historije]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* Katolička enciklopedija [http://www.newadvent.org/cathen/]
* Malcolm, Noel (1994). Bosnia a Short History. New York: New York University Press
* Bataković, Dušan T. (1996). The Serbs of Bosnia &amp; Herzegovina: History and Politics. Dialogue Association.
* Marko Attila Hoare (2007). The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day. Saqi. {{ISBN|978-0-86356-953-1}}.
* Markus Koller; Kemal H. Karpat (2004). Ottoman Bosnia: A History in Peril. University of Wisconsin Press. {{ISBN|978-0-299-20714-4}}.
* Noel Malcolm (2002). Bosnia: A Short History. Pan. {{ISBN|978-0-330-41244-5}}.
* Orbini, Mauro (1601). Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni. Pesaro: Apresso Girolamo Concordia.
* Орбин, Мавро (1968). Краљевство Словена. Београд: Српска књижевна задруга.
* Matthew Parish, A Free City in the Balkans: Reconstructing a Divided Society in Bosnia, London: I.B.Tauris, 2009.
* Шишић, Фердо, ed. (1928). Летопис Попа Дукљанина (Chronicle of the Priest of Duklja). Београд-Загреб: Српска краљевска академија.
* Кунчер, Драгана (2009). Gesta Regum Sclavorum. 1. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог.
* Живковић, Тибор (2009). Gesta Regum Sclavorum. 2. Београд-Никшић: Историјски институт, Манастир Острог.
* Ed Vulliamy, The War is Dead, Long Live the War: Bosnia: the Reckoning Bodley Head (London 19 April 2012) {{ISBN|978-1-84792-194-9}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|History of Bosnia and Herzegovina}}
* [http://www.iis.unsa.ba/ Institut za historiju, Sarajevo]

{{Teme o BiH}}
{{Historija država Evrope}}

[[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine| ]]</text>
      <sha1>ol7lvqfmks4kivck1akj2ldvbqenkuh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rusija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1117</id>
    <revision>
      <id>3668938</id>
      <parentid>3665423</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:12:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Topografija */</comment>
      <origin>3668938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76771" sha1="9t13yd9kx40e65zl3gw3xx8f1yn0egm" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime = Ruska Federacija 
| izvorno_ime = {{jezik|ru|Российская Федерация}} {{Simboli jezika|ru|ruski}}
| ime_genitiv = Rusije 
| zastava = Flag of Russia.svg
| grb = Coat of Arms of the Russian Federation.svg 
| mapa = Russian Federation (orthographic projection).svg
| uzrečica =
| himna = [[Himna Rusije|Государственный гимн Российской Федерации]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[bosanski|bs]]: &quot;Himna Ruske Federacije&quot;)&lt;/small&gt;{{Center|[[Datoteka:National Anthem of Russia (2000), three verses.ogg]]}}
| službeni_jezik = [[Ruski jezik|ruski]] &lt;br&gt; [[Jezici u Rusiji|jezici Rusije]]
| glavni_grad = [[Moskva]] 
| glavni_grad_kordinati = {{coord|55|45|N|37|37|E}}
| državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[Republika|ustavna republika]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] 
| vladar_prva_vlast = [[Vladimir Putin]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Rusije|Premijer]] 
| vladar_druga_vlast = [[Mihail Mišustin]]
| nezavisnost = [[Raspad Sovjetskog saveza|Raspadom Sovjetskog saveza]]
| nezavisnost_priznato = [[12. juni]] [[1990.]]
| površina = 17.075.200&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://geography.about.com/od/countryinformation/a/bigcountries.htm|title=Biggest Countries The Twenty Largest Countries in Area in the World|author=Matt Rosenberg|website=About.com|access-date=20. 10. 2016|archive-date=22. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161122050102/http://geography.about.com/od/countryinformation/a/bigcountries.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| procenat_vode = 13,0&lt;ref name=gen&gt;{{cite web|title=The Russian federation: general characteristics |url=http://www.gks.ru/scripts/free/1c.exe?XXXX09F.2.1/010000R |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728064121/http://www.gks.ru/scripts/free/1c.exe?XXXX09F.2.1%2F010000R |archive-date=28. 7. 2011 |work=Federal State Statistics Service |access-date=5. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu = 1. 
| stanovnika = 144.463.451 &lt;small&gt;Procjena 2017. (bez Krima)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;gksru.xls&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2017.xls|title=Оценка численности населения на 1 января 2017 года и в среднем за 2016 год|language=ru|format=xls|website=Федеральная служба государственной статистики|access-date=20. 10. 2016|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605235655/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2017.xls|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 9. 
| gustoća = 8,3 
| bdp_ukupno = $2.222 triliona
| bdp_godina = 2010
| po_broju_bdp_na_svijetu =
| bdp_per_capita  = $15.836
| hdi = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,719
| hdi_godina = 2010
| hdi_nivo = {{color|#009900|visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu = 65.
| gini = 42,3 ({{color|#009900|visok}})
| gini_godina = 2008
| po_broju_gini_na_svijetu  =
| valuta = [[Ruska rublja|Rublja]] (RUB) 
| vremenska_zona = [[UTC]] +3 do +12
| najveća_tačka_ime = [[Elbrus]]
| najveća_tačka_metara = 5.642
| najveće_jezero_ime = [[Bajkalsko jezero]]
| najveće_jezero_površina = 31.500
| najveća_rijeka_ime = [[Lena]]
| najveća_rijeka_dužina = 4.310
| internetski_nastavak = {{plainlist|
* [[.ru]]
* [[.su]]
* [[.рф]]
}}
| pozivni_broj = +7 
}}
'''Rusija''' ({{jez-ru|Росси́я}}), službeno '''Ruska Federacija''' ({{jez-ru|Росси́йская Федера́ция|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] koja se prostire preko ogromnih prostranstava  [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] i [[Sjeverna Azija|sjeverne Azije]]. Sa površinom od 17.075.400{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Rusija je [[Spisak država po površini|najveća]] država na svijetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od [[Kanada|Kanade]], [[Kina|Kine]] ili [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Po broju stanovnika [[Spisak država po stanovništvu|deveta je najmnogoljudnija država na svijetu]] sa oko 144 miliona stanovnika u 2016. godini.

Zapadni, evropski dio države je dosta gušće naseljen, sa višim stepenom urbanizacije i u njemu živi oko 77% stanovništva Rusije. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Rusije je [[Moskva]], jedan od najvećih gradova svijeta dok su veći gradovi: [[Sankt Peterburg]], [[Novosibirsk]], [[Jekaterinburg]], [[Njižni Novgorod]] i [[Kazanj]].
Protežući se preko cjelokupne sjeverne Azije i većeg dijela [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], Rusija se dijeli na [[Vremenske zone u Rusiji|jedanaest vremenskih zona]] i uključuje širok spektar okruženja i oblika reljefa.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država nakon [[Raspad Sovjetskog saveza|njegovog raspada]], decembra [[1991]]. Pod sovjetskim sistemom, zvala se [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske [[supersila|supersile]], otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

Ruska ekonomija je prema vrijednosti nominalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a rangirana kao 11. najveća na svijetu i 6. po paritetu kupovne moći u 2015. godini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=83&amp;pr.y=16&amp;sy=2015&amp;ey=2015&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=193%2C273%2C223%2C156%2C924%2C922%2C132%2C184%2C134%2C534%2C536%2C136%2C158%2C112%2C111%2C542&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|publisher=[[Međunarodni monetarni fond|IMF]]|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ruske rezerve mineralnih i energetskih resursa su najveće takve rezerve na svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.ru/en/?module=pages&amp;action=view&amp;id=1|title=Commission of the Russian Federation for UNESCO: Panorama of Russia|publisher=Unesco.ru|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; što je čine jednim od vodećih proizvođača nafte i prirodnog plina na svijetu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120518015934/http://omrpublic.iea.org/omrarchive/18jan12sup.pdf International energy agency ‐ Oil market report], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2249rank.html Natural gas - production compares the total natural gas produced in cubic meters (cu m)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315051210/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2249rank.html |date=15. 3. 2016 }}, CIA, World Factbook, pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;

Jedna je od nekoliko priznatih [[Nuklearne sile|nuklearnih sila]] i država sa najvećim zalihama oružja za masovno uništenje. U globalnom smislu, Rusija je velika sila i okarakterisana kao potencijalna supersila. Stalna je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], kao i članica [[G20]], [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|APEC]]-a, [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajske organizacije za saradnju]], [[OSCE]]-a, [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije (WTO)]] kao i vodeći član [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država (ZND)]], [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO)]], [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijske ekonomske unije (EEU)]] i drugih međunarodnih organizacija.

== Etimologija ==
Naziv ''Rusija'' potiče od naziva Rus', srednjovjekovne države naseljene uglavnom [[Istočni Slaveni|Istočnim Slavenima]]. Međutim, naziv se ustalio tek u kasnijem periodu kada se prozvalo po svojim stanovnicima. ''Русская Земля'' se u prijevodu na bosanski jezik može nazvati kao ''ruska zemlja'' ili ''zemlja Rusa''. Da bi se ova država razlikovala od drugih država koje su proizašle iz nje, u modernoj historiografija označena je kao ''[[Kijevska Rusija]]''. Ime Rusi dolazi od stanovnika srednjovjekovnog Rus'a, švedskih trgovaca i ratnika koji su se preselili sa Baltičkog mora i osnovali državu sa centrom u [[Veliki Novgorod|Novgorodu]] koja je kasnije postala Kijevska Rusija.

Stara latinska verzija naziva Rusija bila je Rutenija i uglavnom se odnosila na zapadne i južne regije Rusa koji su bili u blizini katoličkog dijela Evrope. Sadašnje ime države, Rusija potiče iz bizantijsko-grčke oznake za Rus'.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rusije}}

=== Rana historija ===
Nomadski način stočarstva na području [[Pontijsko-kaspijska stepa|Pontijsko-kaspijske stepe]] bio je razvijen još tokom [[Bakarno doba|bakarnog doba]].

U antičko doba, Pontijsko-kaspijska stepa ili Ukrajinska stepa bila je poznata i pod nazivom [[Skitija]]. Od početka 8. vijeka p.n.e. grčki trgovci su svoju kulturu donijeli u ove krajeve trgujući s gradovima Tanais i Fanagorija. Drevni grčki istraživači, naročito [[Pitija|Pitije]], tokom svojih istraživanja stigli su čak do područja današnje [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]], na obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Rimljani su se naselili na zapadnim obalama [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], gdje se njihova carstvo širilo prema istoku. Tokom 3. i 4. vijeka, gotsko kraljevstvo Auja egzistiralo je na području današnje južne Rusije sve dok nije pregaženo od strane [[Huna|Huni]]. Između 3. i 6. vijeka, Bosforsko kraljevstvo koje je naslijedilo grčke kolonije također je preplavljeno nomadskim invazijama koje su vodile ratna plemena, poput Huna i [[Avari|eurazijskih Avara]].

[[Turkijski narodi]], poput [[Hazari|Hazara]], zagospodarili su stepama u donjem slivu [[Volga|Volge]], područjem između Kaspijskog i [[Crno more|Crnog mora]] i vladali tim krajem sve do 10. vijeka.

=== Kijevska Rusija ===
{{Glavni|Kijevska Rusija}}
[[Datoteka:Kievan_Rus_en.jpg|desno|140px|mini|Područje [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] tokom 11. vijeka]]
Područja na kojima su živjeli [[Istočni Slaveni]] prvi su u jedinstvenu državu ujedinili [[Varjazi]], vjerovatno doseljenici iz [[Skandinavija|Skandinavije]]. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je [[Rjurik I, veliki knez Kijeva|Rjurik]], okrunjen oko 860, a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz [[Veliki Novgorod|Novgoroda]] na sjeveru današnje Rusije u [[Kijev]], danas glavni grad [[Ukrajina|Ukrajine]]. Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Evrope sa privredom baziranoj na trgovini među [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskim carstvom]]. Odlučujućim za kasniju historiju Istočnih Slavena pokazalo se prihvatanje [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] kao državne religije 988. u doba velikog  [[Vladimir I, veliki knez Kijeva|kneza Vladimira I]], koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od [[Rimokatoličanstvo|katoličkog]], a kasnije i [[Protestantizam|protestantskog]] dijela Evrope.

=== Stvaranje carstva ===
{{Glavni|Rusko carstvo}}
[[Datoteka:Ivan_grozny_frame.jpg|desno|140px|mini|Ilustracija cara Rusije [[Ivan IV Grozni|Ivana groznog]]]]
Invazija [[Mongoli|Mongola]] u 12. vijeku dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, među kojima se u 14. vijeku počinje isticati [[Moskovsko kneževstvo]]. Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima, započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima [[Ivan III ruski|Ivanom III]] (1462–1505) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i [[Ivan IV Grozni|Ivanom IV Groznim]] (1547–1584), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.

Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do [[1613.]] kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja [[Petar I, car Rusije|Petra I Velikog]] (1682–1725), koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Evropi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani [[Sankt Peterburg]] (1703.) na ušću rijeke [[Neva|Neve]] u [[Finski zaliv]].

U sljedeća dva vijeka Rusija je nizom ratova proširila svoju teritoriju kolonizirajući, za razliku od zapadnoevropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela [[Finska|Finsku]], baltičke zemlje, [[Poljska|Poljsku]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i najveći dio Ukrajine. Na jugu je svoje područje proširila na [[Zakavkazje]] do sjeverne [[Armenija|Armenije]], te na najveći dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke [[Aljaska|Aljaske]], koja je 1867. prodana SAD-u. Naročito je širenju državne teritorije pridonijela [[Katarina II Velika]] (1762–96) vještim kombiniranjem diplomatije i ratovanja.

Devetnaesti vijek obilježen je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja: pobuna [[Dekabristi|dekabrista]] 1825, atentat na cara [[Aleksandar II|Aleksandra II]] 1881. praćenim valovima državne represije. Nakon [[Ruska revolucija 1905.|revolucije 1905.]] Rusija je dobila predstavničko tijelo, [[Duma|Dumu]], što je donekle ublažilo političke tenzije.

=== Sovjetska Rusija i građanski rat ===
{{Glavni|Oktobarska revolucija}}
{{Glavni|Ruski građanski rat}} 
[[Datoteka:Soviet Union - Russian SFSR (1922).svg|desno|140px|mini|Položaj Ruske SFR 1922. godine, u momentu formiranja SSSR-a]]
Loše stanje na ratištu u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], prijeteći kolaps privrede i pad popularnosti prisilili su cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] na abdikaciju i u februaru 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je iste godine državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševici|boljševika]] – komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Lenjin]]om ([[Oktobarska revolucija]]). Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala glavni grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je [[Savez sovjetskih socijalističkih republika]] (SSSR).

=== Sovjetski savez ===
{{Glavni|Savez sovjetskih socijalističkih republika}}
Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo [[Josif Staljin|Josif Visarionovič Staljin]], vladajući do 1953. i koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu [[Kolektivizacija|kolektivizaciju]] poljoprivrede. U drugoj polovini tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Sovjetski Savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 miliona poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokratijom, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om – [[Hladni rat]]. Rastući uticaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetske privrede i rastuće društvene tenzije. Godine 1991. komunistički sistem je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojim je najveća i najznačajnija upravo Rusija.

=== Ruska Federacija ===
{{Glavni|Ruska Federacija}}
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998. krenula putem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala, naročito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika. Od 1994. traje gerilski sukob [[Čečenija|čečenskih]] pobunjenika koji se bore za nezavisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rusije}}
[[Datoteka:Эльбрус_с_перевала_Гумбаши.JPG|desno|140px|mini|Planina [[Elbrus]], najviša tačka [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] i Rusije]]
Rusija se obično dijeli na zapadni evropski (oko 3,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i istočni azijski dio – [[Sibir]] (13,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje [[Ural (planina)|Ural]] koje se prostire u smjeru sjever-jug u dužini od oko 2000{{razmak}}km od Sjevernog ledenog mora do granice s [[Kazahstan]]om.

=== Evropska Rusija ===
Najveći dio evropskog dijela Rusije zauzima Istočnoevropska ravnica, s nizijskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200–400{{razmak}}m. Kroz ovu niziju protječe [[Volga]] (3.688{{razmak}}km), privredno i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna [[klima]] koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u sredozemnu. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične [[šuma|šume]], miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te [[stepa]] pokrivena plodnom [[crnica|crnicom]] (černozemom). Uz obale [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.

Na krajnjem jugu evropske Rusije granicu s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Azerbejdžan]]om čini gorje [[Kavkaz]] s najvišom tačkom Rusije, [[Elbrus]]om (5.633{{razmak}}m).

=== Sibir ===
{{Glavni|Sibir}}
[[Datoteka:Саблинский хребет.jpg|desno|250p|mini|Šuma [[Tajga|tajge]], [[Nacionalni park Yugyd Va]], [[Komi|Republika Komi]]]]

Na zapadu Sibira prostire se velika [[Zapadnosibirska ravnica]], kroz koju protječe najduža ruska rijeka [[Ob]] (s Irtišem 5568{{razmak}}km, peta na svijetu). Između rijeka [[Jenisej]] na zapadu i [[Lena|Lene]] na istoku smještena je Srednjosibirska visoravan s vrhovima do 1700{{razmak}}m. Srednjojakutska ravnica, kroz koju protječe Lena, dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.

Na jugu i istoku Sibira do obala [[Tihi okean|Tihog okeana]] prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000{{razmak}}m (Beluha u Altajskom lancu – 4506{{razmak}}m, [[Ključevska sopka]], najviši među [[Vulkani na Kamčatki|vulkanima]] na [[Kamčatka|Kamčatki]] – 4750{{razmak}}m). Ovdje je i najveće i najdublje rusko jezero – [[Bajkalsko jezero|Bajkalsko]] (31.500{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dubina 1637{{razmak}}m, najdublje na svijetu).

U većem dijelu Sibira vlada vrlo oštra kontinentalna klima, koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na većim nadmorskim visinama u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume – tajge, sa zonama oskudne vegetacije – tundrama – i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.

=== Topografija ===
Udaljenost između dvije najudaljenije tačke u Rusiji, mjereno po [[Geodezijska linija|geodezijskoj liniji]], iznosi približno 8000{{razmak}}km. Te dvije tačke su rijeka [[Visla]] na zapadu Rusije, koja odvaja [[Gdanjski zaliv]] od lagune Visle, i najjužnija tačka [[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]. S druge strane, tačke najudaljenije jedna od druge, uzimajući u obzir njihove [[Geografska dužina|geografske dužine]] također su Visla na zapadu i ostrvo [[Veliki Diomed]] na istoku. Teritorija Rusije prostire se kroz 11 vremenskih zona.

S obzirom na površinu, Rusija ima obalu dužine približno 37.000{{razmak}}km, koja se prostire duž [[Arktički okean|Arktičkog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]], kao i uz [[Baltičko more|Baltičko]], [[Azovsko more|Azovsko]] i [[Crno more]]. Osim toga, Rusija je povezana s [[Barentsovo more|Barentsovim]], [[Bijelo more|Bijelim]], [[Karsko more|Karskim]], [[Laptevsko more|Laptevskim]], [[Istočnosibirsko more|Istočnosibirskim]], [[Čukotsko more|Čukotskim]], [[Beringovo more|Beringovim]], [[Ohotsko more|Ohotskim]] i [[Japansko more|Japanskim morem]] preko Pacifika i Arktika, gdje je i najsjevernija tačka Rusije, ali i Azije: [[Arktički rt]]. Najveća ruska ostrva i [[Arhipelag|arhipelazi]] jesu [[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]], [[Vrangelovo ostrvo]], [[Kurilska ostrva]] i [[Sahalin]]. Diomedova ostrva (jedno pod kontrolom Rusije, a drugo pod kontrolom [[SAD]]-a) samo su 3{{razmak}}km udaljena jedno od drugog, dok je ostrvo [[Kunašir]] otprilike 20{{razmak}}km od [[japan]]skog ostrva [[Hokkaido|Hokkaida]].

=== Klima ===
[[Datoteka:Russia_Köppen.svg|desno|250p|mini|Vrste klime Rusije prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]]]
Ogromna površina Rusije i odvojenost mnogih područja od mora rezultiraju dominacijom umjereno kontinentalne klime, koja je prisutna u svim dijelovima zemlje, osim u području tundre i ekstremnog jugoistoka. Planine na jugu ometaju dotok toplih zračnih masa sa [[Indijski okean|Indijskog okeana]], dok ravnica na zapadu i sjeveru države čini zemlju otvorenom za arktičke i atlantske utjecaje.

Veći dio sjevernoevropske Rusije i Sibira ima subarktičnu klimu, sa izuzetno jakim zimama u unutrašnjoj regiji sjeveroistočnog Sibira (uglavnom u [[Republika Saha|Republici Saha]]), gdje vlada polarna hladnoća, sa rekordno niskom temperaturom od -71,2&amp;nbsp;°C i umjerenim zimama na drugim mjestima. Pojasom površine duž obale Arktičkog okeana i na ruskim arktičkim ostrvima vlada polarna klima.

Obalni dio [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskog kraja]] na Crnom moru, a naročito oko grada [[Soči]]ja, je pod uticajem vlažne suptropske klime, sa blagim i vlažnim zimama. U mnogim regijama Istočnog Sibira i Dalekog istoka, zima je suha u odnosu na ljeto dok drugi dijelovi države imaju višu količinu padavina tokom sezone.

== Politika ==
=== Politički sistem ===
Prema [[Ustav Rusije|Ustavu Rusije]] od 12. decembra 1993. godine Rusija je demokratska federalna pravna država sa republikanskim oblikom upravljanja i polupredsjednička republika. Premijer je šef vlade. Ruska Federacija je u osnovi struktuirana kao višestranačka predstavnička demokratija, pri čemu je federalna vlada sastavljena od tri vrste vlasti:
* [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] čini dvodomna [[Federalna skupština Rusije|Federalna skupština]]. Dvodomna savezna skupština Rusije se sastoji od 450 članova [[Državna duma|Državne dume]] (donji dom) i 170 članova [[Savjet Federacije|Savjeta Federacije]] (gornji dom). Zakonodavna vlast je zadužena za usvajanje federalnih zakona, odobravanje državnih ugovora i sl. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta Federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, [[Duma|Dume]], biraju se u direktnim izborima na mandat od četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sistema.
* [[Izvršna vlast]]. Predsjednik Rusije je vrhovni komandant oružanih snaga, može uložiti veto na proračune prije nego što se isti usvoje. Predsjednik predlaže Dumi sastav vlade kojeg ona potvrđuje natpolovičnom većinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je može raspustiti i sazvati nove izbore. Vlada se sastoji od premijera i njegovih zamjenika, ministara i odabranih drugih pojedinaca. Osim toga imenuje i druge službenike koji upravljaju i primjenjuju savezne zakone i politike. Bira se direktnim izborima dvokružnim sistemom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata.
* [[Sudska vlast]]. Ovu vrstu vlasti u Rusiji čine [[Ustavni sud Rusije|Ustavni sud]], [[Vrhovni sud Rusije|Vrhovni sud]] i niži savezni sudovi, čije sudije imenuje Savjet Federacije po preporuci predsjednika, tumače zakone i mogu poništiti zakone koje smatraju neustavnim.

=== Skupština ===
{{Glavni|Federalna skupština Rusije}}
{{Skupštinski izbori u Rusiji 2016.}}
Federalna skupština Rusije (ruski: Федера́льное Собра́ние), prema Ustavu Ruske Federacije iz 1993. godine, je nacionalno zakonodavno tijelo Ruske Federacije.

Sastoji se od Državne dume, donjeg doma, i Savjeta Federacije koji je gornji dom skupštine. Sjedište oba doma se nalazi u glavnom ruskom gradu Moskvi. 
Oba doma ukupno broje 620 zastupnika (donji dom 450 i gorni dom 170).
Nakon parlamentarnih izbora održanih 2016. godine u Rusiji, trenutnu većinu u donjem domu ima politička stranka [[Jedinstvena Rusija]] sa 339 zastupnika. [[Komunistička partija Ruske Federacije]] ima 42 a nacionalistička [[Liberalno-demokratska partija Rusije]] 40 zastupnika. Aktuelni saziv skupštine uspostavljen je 18. septembra 2016. godine.

U Državnoj dumi postoji 29 komiteta dok je u Savjetu Federacije aktivno 10 komiteta i 3 komisije. 
=== Predsjednik ===
{{Glavni|Predsjednik Rusije}}
[[Datoteka:Vladimir Putin (2018-05-14).jpg|140px|mini|desno|[[Vladimir Putin]], trenutni predsjednik Rusije]]
Predsjednik Rusije je šef države, koji se bira direktnim glasanjem na mandat od šest godina. Zakonom je ograničen izbor predsjednika na maksimum dva uzastopna mandata. Kada je predsjednik Ruske Federacije, zbog bilo kojeg razloga, spriječen u obnašanju svoje dužnosti te nadležnosti će biti privremeno delegirane Premijeru Rusije koji postaje vršilac dužnosti predsjednika Rusije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eng.constitution.kremlin.ru/#article-92-3 |title=Конституция Российской Федерации |publisher=Eng.constitution.kremlin.ru |date= |access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Predsjednik Savjeta Federacije je treća najvažna politička pozicija nakon predsjednika i premijera. U slučaju da je i premijer spriječen da vrši dužnosti predsjednika Rusije onda ulogu ''šefa države'' preuzima upravo Predsjednik Savjeta Federacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ria.ru/analytics/20110518/376470939.html |title=Пост Председателя Совета Федерации РФ – это третий пост в стране. В случае недееспособности президента и премьера именно председатель верхней палаты парламента должен возглавить государство. |publisher=Ria.ru |date= |access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.newstube.ru/media/sergej-shaxraj-konstituciya-nachalas-s-tryox-listov-bumagi |title=&quot;Почему у нас третье лицо в государстве Председатель Совета Федерации? Потому что это федерация, он не распускается, он действует постоянно.&quot; – Сергей Шахрай |publisher=Newstube.ru |date= |access-date=3. 3. 2014 |archive-date=11. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111203938/http://www.newstube.ru/media/sergej-shaxraj-konstituciya-nachalas-s-tryox-listov-bumagi |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prema aktuelnom Ustavu Rusije iz 1993. godine, Predsjednik nije dio Vlade Rusije (kao što je to bio slučaj dotada)&lt;ref&gt;I.E. Kozlova and O. E. Kutafin, Konstitutsionnoe Pravo Rossii (Constitutional Law of Russia) (4th ed, 2006) p. 383&lt;/ref&gt; i nema upravu nad trodjelnom raspodjelom vlasti, nego izvršava svoje obaveze po neutralnom sistemu ''[[Pouvoir neutre]]'', te osigurava djelovanje institucija vlasti i njihovo djelovanje. S obzirom na [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednički]] oblik vladavine, Predsjednik ima različite ovlasti. Glavni oblik vladavine su predsjednički dekreti, kojima se pravnim djelovanjem osigurava sprovođenje dekreta. Predsjednik određuje osnovne pravce vanjske politike i može potpisivati međunarodne ugovore. Ujedno je i vrhovni komandant [[Oružane snage Rusije|oružanih snaga Rusije]], te imenuje i smjenjuje vrhovnu komandu oružanih snaga.

Trenutni predsjednik je [[Vladimir Putin]], izabran na [[Predsjednički izbori u Rusiji 2017.|Predsjedničkim izborima u Rusiji]] održanim 18. marta 2018. godine osvojivši 56.411.688 glasova, što predstavlja 76,69% od ukupno broja glasača koji su izašli na izbore.

=== Vlada ===
{{Glavni|Vlada Ruske Federacije}}
{{Glavni|Premijer Rusije}}
{{sekcija}}

== Oružane  snage ==
{{Glavni|Oružane snage Rusije}}
[[Datoteka:Шествие_региональной_патриотической_общественной_организации_«Бессмертный_полк»_-_1.jpg|desno|140px|mini|Moskovska proslava 70 godina od pobjede nad fašizmom uz slogan u prvom planu ''Besmrtna regimenta'' (rus:''Бессмертный полк'') u spomen na poginule u 2. svjetskom ratu]]
[[Oružane snage Rusije]] podijeljene su na tri osnovna vida:
* [[Ruska kopnena vojska|Kopnena vojska]],
* [[Ruska ratna mornarica|Ratna mornarica]] i
* [[Rusko ratno vazduhoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo]]
Osim toga, sastavu ruskih oružanih snage pripadaju i još neki nezavisni vidovi oružanih snaga, a to su:
* Strateške raketne trupe,
* Vazdušno-kosmičke odbrambene snage i
* Zračnodesantne snage

Prema podacima za 2017. godinu oružane snage Rusije su brojale oko 1 milion aktivnih pripadnika i prema tome svrstavaju se na 5. mjesto u svijetu.&lt;ref name=&quot;Global&quot;&gt;{{cite web|last1=Security|first1=Global|title=Russian Military Personnel|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/russia/personnel.htm|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Osim toga, oružane snage broje i oko 2,5 miliona pripadnika u rezervi iako se aktivno brojno stanje procjenjuje na oko 20 miliona pripadnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://wikileaks.org/gifiles/docs/27/2704254_re-russian-reserve-forces-.html|title=The Global Intelligence Files|work=wikileaks.org|access-date=1. 4. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402160912/https://wikileaks.org/gifiles/docs/27/2704254_re-russian-reserve-forces-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Služenje vojnog roka je obavezno sa sve muškarce životne dobi između 18 i 27 godina i traje jednu godinu.

Ruske oružane snage posjeduju najveću količinu oružja za masovno uništenje na svijetu, drugu po brojnosti flotu nuklearnih podmornica i uz SAD jedini posjeduju modernu stratešku avijaciju.&lt;ref name=fas&gt;{{cite web|title=Status of Nuclear Powers and Their Nuclear Capabilities|publisher=Federation of American Scientists|url=https://fas.org/nuke/guide/summary.htm |date=mart 2008 |access-date=19. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russia pilots proud of flights to foreign shores|url=http://www.komonews.com/news/national/28390779.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110501084738/http://www.komonews.com/news/national/28390779.html |archive-date=1. 5. 2011|author=David Nowak|publisher=The Associated Press|date=15. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; Osim toga, posjeduju najbrojnije tenkovske snage dok su ruska mornarica i zračne snage među najbrojnijima na svijetu.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Rusije}}

[[Datoteka:Map of federal subjects of Russia (2014).svg|center|600px|Federalni subjekti Rusije]]

Prema važećem [[Ustavu Rusije|Ustavu]], Rusija se sastoji od 85 ''[[Federalni subjekti Rusije|federalnih subjekata]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Constitution of the Russian Federation |work=[[:ru:Официальный интернет-портал правовой информации|pravo.gov.ru]] |url=http://pravo.gov.ru:8080/page.aspx?94685 |pages=19, 21 |language=Russian language |date=11. 4. 2014 |deadurl= |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413142716/http://pravo.gov.ru:8080/page.aspx?94685 |archive-date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; uključujući i spornu Republiku Krim i savezni grad Sevastopolj.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kremlin.ru/events/president/news/20605|title=Treaty Between the Russian Federation and the Republic of Crimea on Ascension to the Russian Federation of the Republic of Crimea and on Establishment of New Subjects Within the Russian Federation|publisher=Kremlin.ru|date=18. 3. 2014|access-date=10. 4. 2014|language=ru}}&lt;/ref&gt; Od 1993. godine, kada je usvojen Ustav, uvršteno je osamdeset devet federalnih subjekata s tim da je bilo slučajeva da su se federalne jedinice i spajale. U [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] svi federalni subjekti su ravnomjerno zastupljeni sa po dva delegata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Constitution of the Russian Federation|work=(Article 95, §2)|url=http://www.constitution.ru/en/10003000-06.htm|access-date=27. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Međutim federalni subjekti se iz ostalog razlikuju i po stepenu autonomije koji uživaju.

Federalni subjekti Rusije su sljedeći:

* [[Oblasti u Rusiji|Oblasti]], najčešća vrsta federalnog subjekta Rusije. Trenutno je 46 takvih administrativnih jedinica. Oblasti imaju vlastito izabranog guvernera i zakonodavstvo.
* [[Republike u Rusiji|Republike]], nominalne autonomne jedinice koje se od ostalih federalnih subjekata razlikuju po tome što imaju pravo na vlastiti Ustav i izbor službenog jezika, uz službeni ruski. Osim toga, Republike direktno biraju Predsjednika Republike i pretpostavlja se da su Republike administrativne jedinice u kojima većinu imaju neke od etničkih manjina Rusije. Trenutno je 22 republike.  
* [[Krajevi u Rusiji|Krajevi]] predstavljaju administrativne jedinice Rusije i u pogledu prava identični su oblastima ali uz razliku što predstavljaju historijsku kategoriju jer su se ovim terminom tokom historije označavale granične oblasti. 9 je takvih krajeva u Rusiji.
* [[Autonomni okruzi u Rusiji|Autonomni okruzi]] su prvobitno bili autonomni entiteti unutar oblasti ili krajeva, formirani za etničke manjine koje su ih naseljavali. Status autonomnih okruga je tokom 1990tih bio izjednačen sa nivoom federalnih subjekata. Trenutno ih je 4 i sa izuzetkom [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog okruga]], svi ostali autonomni okruzi su potčinjeni kraju ili oblasti čiji su sastavni dio. 
* [[Autonomne oblasti u Rusiji|Autonomna oblasta]] je administrativna jedinica koja je tokom historije bila podređena nekom od krajeva. Svim takvim administrativnim jedinicama, izuzev [[Jevrejska autonomna oblast|Jevrejske autonomne oblasti]], status je 1990. godine promijenjen u status republike.  
* [[Federalni gradovi u Rusiji|Federalni grad]]. To su gradovi sa specijalnim statusom i funkcionišu kao regije. U Rusiji je trenutno 3 takva grada ([[Moskva]], [[Sankt Peterburg]] i [[Sevastopolj]]).

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Rusije}}
Petnaest godina nakon propasti komunizma ruska ekonomija se približila ekonomiji srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ona ima relativno nisku stopu rasta BDP-a (u 2017: 1,4% godišnje)&lt;ref&gt;Mary Sadler (4. maj 2017):[http://marketrealist.com/2017/05/russias-gdp-is-back-to-positive-territory/ Russia’s GDP Is Back to Positive Territory], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt; i prosječnu [[inflacija|inflaciju]] od oko 5,38% (stanje: 2016).&lt;ref&gt;[http://www.inflation.eu/inflation-rates/russia/historic-inflation/cpi-inflation-russia.aspx Historic inflation Russia - CPI inflation], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt; Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sistema.

Na današnju sliku ekonomije je uticala i brza [[privatizacija]] nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (''oligarsi''). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim preduzećima, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim privrednim krajolikom, a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.

Danas se ruska ekonomija uglavnom zasniva na dvama stubovima: izvozu energenata ([[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska [[metalurgija]] i s njom povezana proizvodnja mašina, automobila i aviona preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na saradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih proizvoda (''inomarke'').

Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži privredni rast imaju Moskva i Sankt Peterburg. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.

== Transport ==

Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uveliko su uticali su na razvoj transportne infrastrukture u Rusiji. U prevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima [[željeznica]]. Željeznička mreža ima oko 85.500{{razmak}}km pruga u javnoj upotrebi,&lt;ref&gt;{{Cite web|access-date =21. 1. 2016|title = The world’s 10 longest railway networks|url = http://www.railway-technology.com/features/featurethe-worlds-longest-railway-networks-4180878/|publisher = Railway Technology}}&lt;/ref&gt; od čega je 43.400{{razmak}}km elektrificirano, te oko 63.000{{razmak}}km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289{{razmak}}km duga [[Transsibirska pruga]] koja povezuje Moskvu i [[Vladivostok]] na obalama [[Tihi okean|Tihog okeana]].

Iako je cestovna infrastruktura u prilično lošem stanju, bez savremenih autoputeva, [[cestovni prevoz]] je u usponu. [[Automobil]] je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima što dovodi do velikih gužvi i jedne od najvećih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrećama u Evropi.

[[Zračni prevoz]] je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putničkom prevozu na relacijama većim od 1.500{{razmak}}km. Najveće zrakoplovne tvrtke su [[Aeroflot]] (5,8 mil. putnika u 2003), zatim Sibir ([[Novosibirsk]] i moskovsko Domodjedovo, 3,4 mil.), Pulkovo ([[Sankt Peterburg]]) i KrasAir ([[Krasnojarsk]]).

== Nauka i tehnologija ==
{{Glavni|Nauka i tehnologija u Rusiji}}

=== Spisak ruskih naučnika ===
{{Glavni|Spisak ruskih naučnika}}
  
==== Ljekari ====
* [[Ivan Pavlov]] (1849–1936)

==== Matematičari ====
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]] (1792–1856)
* [[Ilja Kandinski Pavlov]] (1856–1925)
* [[Lav Davidovič Landau]] (1908–1968)

==== Biolozi i hemičari ====
* [[Ilja Iljič Mečnikov]] (1845–1916)
* [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834–1907)
* [[Aleksandar Oparin]] (1894–1980)

==== Ostali ====
* [[Jurij Gagarin]] (1934–1968), [[Astronomija|kosmonaut]]
* [[Vladimir Zworkyn]] (1889–1982), izumitelj, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] državljanin ruskog porijekla

=== Istraživanje svemira ===
Ruska dostignuća u oblasti svemirskih tehnologija i istraživanja svemira vuku korijene još od [[Konstantin Ciolkovski|Konstantina Čiolkovskog]], oca teorijske [[Astronautika|astronautike]]. 
Njegovi pisani radovi bili su nadahnuće za vodeće sovjetske raketne inženjere poput [[Sergej Koroljov|Sergeja Koroljova]], [[Valentin Gluško|Valentina Gluška]] i mnogih drugih koji su doprinijeli uspjehu sovjetskog svemirskog programa u ranim fazama [[Svemirska trka|Svemirske trke]] i poslije.

1957. godine lansiran je prvi [[vještački satelit]] oko Zemlje, [[Sputnjik 1]], a 1961. godine [[Jurij Gagarin]] je bio prvi čovjek koji je uspješno putovao u [[svemir]]. Slijedile su mnoge druge sovjetske i ruske misije o istraživanju svemira, uključujući i [[prvi izlazak u otvoreni svemir]] koji je izveo [[Aleksej Leonov]]. [[Luna 9]] je bila prva svemirska letjelica koja se spustila na [[Mjesec]], a [[Venera 7]] je bila prva koja je sletjela na drugu planetu ([[Venera|Veneru]]), [[Mars 3]], se spustila na [[Mars]], prvi svemirski istraživač [[Lunohod 1]], i prva [[svemirska stanica]] [[Saljut 1]] i [[Mir (svemirska stanica)|Mir]].

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, neki programi za istraživanje svemira koji su bili finansirani od strane vlade, uključujući [[Program &quot;Buran&quot;|Buranov program]] za svemirski prijevoz su bili otkazani ili odloženi, a povećano je učešće ruske svemirske industrije u komercijalnim aktivnostima i međunarodnoj saradnji. Danas je Rusija najveći satelitski lanser. Nakon što je program [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] počeo sa radom 2011. godine, [[Sojuz (raketa-nosač)|rakete Sojuz]] postale su jedini vid prijevoza za astronaute na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Rusije}}

Prema popisu stanovništva iz 2010. godine većinu stanovništva su činili etnički [[Rusi]] sa oko 81% od ukupne populacije države.&lt;ref name=&quot;perepis-2010.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/result-december-2011.ppt|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118212344/http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/result-december-2011.ppt|archive-date=18. 1. 2012|title=ВПН-2010|work=perepis-2010.ru}}&lt;/ref&gt; Ruska Federacija je također dom nekoliko značajnih manjina. U Rusiji živi oko 160 različitih etničkih grupa i autohtonih naroda.&lt;ref name=ethnicgroups&gt;{{cite web|title=Etničke grupe u Rusiji|url=http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php|website=demoscope.ru|access-date=30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;
Iako je stanovništvo Rusije relativno brojno, gustina naseljenosti njene teritorije je niska zbog činjenica da je Rusija najveća država na svijetu. Najgušće je naseljen evropski dio Rusije, područja oko  planine [[Ural (planina)|Ural]] i jugozapad [[Sibir]]a. Oko 73% stanovništva živi u urbanim sredinama dok je preostalih 27% stanovništva ruralno.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident population|publisher=Rosstat|url=http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/05-01.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120303135317/http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/05-01.htm|archive-date=3. 3. 2012|access-date=27. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Prema istom popisu, u Rusiji je živjelo 142.856.536. stanovnika.&lt;ref name=&quot;2010popis&quot;&gt;{{cite web|title=Ruski zavod za statistiku:Popis stanovništva (2010)|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|website=www.gks.ru|access-date=30. 3. 2018|archive-date=1. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150601051814/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Gledano historijski, najveću populaciju stanovništva Rusija je imala 1991. godine, neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza i taj broj je iznosio 148.689.000 stanovnika. Broj stanovnika doživio je brzi pačev od sredine 1990tih da bi se usporio pa i prešao u stanje stagnacije zadnjih godina, uglavnom zbog smanjene stope smrtnosti kao i povećane stope nataliteta i imigracije.

Rusija je 2009. godine zabilježila godišnji rast stanovništva po prvi put u zadnjih 15 godina i taj iznos je iznosio 10.500 stanovnika. U istoj godini, u Rusiju je imigriralo 279.906 migranata od čega njih 93% dolazi iz zemalja Zajednice nezavisnih država. Broj ruskih emigranata je stalno opadao sa 359.000 u 2000. godini na 32.000 u 2009. godini. Također, procenjuje se da u rusiji ima oko 10 miliona ilegalnih imigranata iz bivših sovjetskih država. U Rusiji živi oko 116 miliona etničkih Rusa dok oko 20 miliona etničkih Rusa živi van Rusije u bivšim republikama Sovjetskog saveza, uglavnom u Ukrajini i Kazahstanu.

Prema popisu iz 2010. godine 81% stanovništva su etnički Rusi a 19% drugih naroda od kojih je najviše: 3,7% [[Tatari|Tatara]], 1,4% [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], 1,1% [[Baškiri|Baškira]] 1% [[Čuvaši|Čuvaša]] dok je 11,8% ostalih i etnički neizjašnjenih. Prema popisu stanovništva, 84,93% ruskog stanovništva pripada evropskim etničkim grupama ([[slaveni]], [[germani]], narodi iz ugro-finske grupe naroda i dr) i manje ih je u odnosu na podatke iz 2002. godine, kada su činili više od 86% stanovništva.

U 2006. godini, u pokušaju da nadoknađuje demografski pad zemlje, ruska vlada počela je pojednostaviti imigracione zakone i pokrenula državni program &quot;za pružanje pomoći dobrovoljnoj imigraciji etničkih Rusa iz bivših sovjetskih republika&quot;. [275] U 2009. godini Rusija je doživjela najveću stopu nataliteta od raspada Sovjetskog Saveza [268] [276] U 2012. godini stopa nataliteta se ponovo povećala. Rusija je registrovala 1.896.263 rođenih, što je najveći broj od 1990. godine, pa čak i preko godišnjih rođenja u periodu 1967-1969, sa TFR od oko 1,7, najviše od 1991. godine (Izvor: Tabela vitalnih podataka ispod)

U avgustu 2012. godine, kada je zemlja videla svoj prvi demografski rast od devedesetih, predsednik Putin je izjavio da bi do 2025. godine rusko stanovništvo moglo doći do 146 miliona, uglavnom zbog imigracije [277]

Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: [[Ruska pravoslavna crkva]] kojoj pripada slavensko stanovništvo, te [[Islam|islamska zajednica]] kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši i dr.).

Gradskog stanovništva ima 72,4%, seoskog 27,6%. Dobni sastav je sljedeći: 0-19 25,2%, 20-59 56,3%, 60 i više 18,5%.

=== Gradovi ===
{{Glavni|Spisak gradova u Rusiji|Spisak gradova u Rusiji po broju stanovnika}}
 
Glavni i najveći grad Rusije je Moskva, ujedno i jedan od najvećih gradova svijeta. Neki od većih gradova su: Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Njižni Novgorod, Kazanj, [[Čeljabinsk]], [[Omsk]], [[Samara]], [[Ufa]], [[Rostov na Donu|Rostov]], [[Krasnojarsk]], [[Perm (grad)|Perm]], [[Voronjež]] i [[Volgograd]], koji su svi prema podacima iz 2016. godine milionski gradovi.

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Rusije}}

Rusija je multietnička država sa preko 160 različitih etničkih grupa i manjina, od naroda čije se brojno stanje mjeri u milionima (Rusini, Tatari) do naroda kojih je nekoliko desetina hiljada pripadnika.
&lt;gallery mode=packed caption=&quot;Etničke grupe Rusije&quot;&gt;
Datoteka:Novosibirsk-Karimov.jpg|Ruski [[Kozaci]] u Sibiru
Datoteka:Ил Күнэ - День государственности Республики Саха 32.jpg|[[Jakuti]] u [[Republika Saha|Republici Sahi]]
Datoteka:Sourb Gevorg Art 1.JPG|[[Armeni]] u [[Volgograd]]u
Datoteka:Komi peoples.jpg|Narod [[Komi (narod)|Komi]]
Datoteka:Домбристы в национальных калмыцких костюмах.jpg|[[Kalmici]] u Elisti
Datoteka:Народы Кавказа 19 век.JPG|Narodna nošnja naroda sa Sjevernok Kavkaza: [[Oseti]], [[Čerkezi]], [[Kabardinci]] i [[Čečeni]].
&lt;/gallery&gt;

=== Jezik ===
{{Glavni|Ruski jezik|Jezici u Rusiji}}

Ruskih 160 etničkih grupa služi se jezicima kojih je u Rusiji preko 100. Prema popisu iz 2002. godine, oko 142,6 miliona ljudi govori ruski, zatim slijede [[Tatarski jezik|tatarski]] sa 5,3 miliona i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] sa 1,8 miliona govornika. Ruski je jedini zvanični državni jezik, ali Ustav daje pojedinim republikama pravo uvođenja pored ruskog i drugih službenih jezika na određenoj teritoriji.

Uprkos širokoj raspodjeli, ruski jezik je homogen u čitavoj državi. Najrasprostranjeniji je jezik Evroazije, kao i [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] sa najvećim brojem govornika. Spada u [[Indoevropski jezici|indoevropsku jezičku grupu]] i jedan je od živih [[Istočnoslavenski jezici|istočoslavenskih jezika]], pored bjeloruskog i ukrajinskog.

Ruski jezik je drugi najkorišteniji jezik na [[Internet]]u nakon engleskog, jedan od dva službena jezika na [[Međunarodna svemirska stanica|međunarodnoj svemirskoj stanici]] i jedan je od šest službenih jezika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]-a.

U Rusiji je u različitim regijama, od strane lokalnih vlada, proglašeno ukupno 35 službenih jezika.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Rusiji}}
Trenutno, u Rusiji ne postoje zvanični podaci o religijskoj pripadnosti jer se ti podaci ne prikupljaju tokom popisa a procjene o religijskoj slici u rusiji se zasnivaju samo na istraživanjima. Istraživačka organizacija Sreda je 2012. godine objavila Atlas Atena, s detaljnim popisom religijskih populacija i nacionalnosti u Rusiji, na osnovu sprovedenog istraživanja na velikom broju uzoraka širom Rusije. Prema tim podacima 46,8% stanovnika Rusije se izjasnilo kao krššćani (uključujući 41% pravoslavnih kršćana Ruske pravoslavne crkve, 1,5% pravoslavaca ili članova nekih drugih pravoslavnih crkava, 4,1% ostalih kršćana i manje od 1% katolika i protestanata), 25% duhovnog ali nereligioznog stanovništva, 13% ateista, 6,5% muslimana, 1,2% sljedbenika ''tradicionalnih religija'' i 0,5% tibetanskih budista. Međutim, kasnije te godine, Levada centar procijenio je da je 76% stanovnika Rusije kršćani,&lt;ref name=&quot;levada.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.levada.ru/2012/12/17/v-rossii-74-pravoslavnyh-i-7-musulman|script-title=ru:Пресс выпуски – В России 74% православных и 7% мусульман|trans-title=Press releases – In Russia 74% are Orthodox and 7% are Muslims|language=ru|work=levada.ru|date=17. 12. 2012|access-date=29. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;  dok je Fondacija za istraživanje javnog mnjenja u junu 2013. procijenila&lt;ref name=&quot;fom.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://fom.ru/obshchestvo/10953|script-title=ru:Ценности: религиозность|trans-title=Values: Religious|language=ru|work=fom.ru|date=14. 6. 2013|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; broj kršćana na 65%. Ovi nalazi su u skladu sa procjenom Pew istraživačkog centra za 2011. godinu gdje se procjenjuje da je 73,6% ruskog stanovništva kršćani.&lt;ref name=&quot;pewforum.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2011/12/19/global-christianity-exec/|title=Global Christianity – A Report on the Size and Distribution of the World's Christian Population|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|date=19. 12. 2011|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Najnoviji podaci Pew istraživačkog centra su pokazali da je u 2015. godini u Rusiji živjelo 71% pravoslavaca, 15% stanovništva se izjasnilo nereligioznim (uključujući i ateiste, agnostike i dr.), 10% muslimana i 2% drugih kršćana, dok je 1% pripadalo drugim religijskim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;Religious Belief in Central and Eastern Europe&quot;&gt;{{cite web|author=ANALYSIS |url=http://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/10104119/CEUP-FULL-REPORT.pdf |title=Religious Belief and National Belonging in Central and Eastern Europe |date=10. 5. 2017 |access-date=12. 5. 2017  |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513130508/http://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/10104119/CEUP-FULL-REPORT.pdf |archive-date=13. 5. 2017 |df= }}&lt;/ref&gt;

[[Islam]] je druga po veličini religija u Rusiji, poslije pravoslavlja.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Europe: Belarus, Russian Federation and Ukraine|url=https://books.google.com/books?id=wm3w1oGCaEoC&amp;pg=PA1387|access-date=4. 4. 2018|series=World and Its Peoples|year=2010|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-7900-0|page=1387|chapter=Russian Federation}}&lt;/ref&gt; To je tradicionalna ili dominantna religija među nekim kavkaskim etničkim zajednicama (posebno [[Čečeni]]ma, [[Inguši]]ma i [[Čerkezi]]ma) kao i među nekim [[Turkijski narodi|turkijskim narodima]] (naročito [[Tatari]]ma i [[Baškiri]]ma).

[[Budizam]] je tradicionalan zastupljen u tri regije Ruske Federacije: [[Burjatija|Burjatiji]], [[Tuva|Tuvi]] i [[Kalmikija|Kalmikiji]]. Prema raznim izveštajima, udio nereligioznog stanovništva u Rusiji iznosi između 16% i 48% stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Zuckerman |first=P. |chapter=Atheism: Contemporary Rates and Patterns |title=The Cambridge Companion to Atheism |editor=Michael Martin |publisher=Cambridge University Press |year=2005}}&lt;/ref&gt; Prema najnovijim studijama, procenat ateista značajno je smanjen u periodu nakon raspada Sovjetskog Saveza.&lt;ref name=&quot;2013 Belivers&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sova-center.ru/religion/discussions/how-many/2013/01/d26201/|title=|last=|first=|date=15. 1. 2013|website=|publisher=SOVA Center for Information and Analysis|language=ru|script-title=ru:Социологи вновь посчитали верующих россиян|trans-title=Sociologists have counted Russian believers anew|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GallupInt&quot;&gt;{{cite web|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |title=Global Index of Religion and Atheism |last= |first= |date= |website= |publisher=Worldwide Independent Network/Gallup International Association |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812210929/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |archive-date=12. 8. 2012  |access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=packed&gt;
Datoteka:Moscow StBasilCathedral d18.jpg|[[Crkva sv. Vasilija Blaženog u Moskvi]]
Datoteka:Московская соборная мечеть.jpg|[[Moskovska saborna džamija]]
Datoteka:Atsaysky datsan in Buryatia, Selenga area 2.png|Atsajski datsan u [[Burjatija|Burjatiji]].
|Slika 14. [[Dalaj Lama|Dalaj Lame]] izložena u [[Budizam|budističkom]] hramu u [[Tuva|Tuvi]].
Datoteka:Kazan church edit.jpg|[[Sinkretizam|Sinkretistički]] [[Hram svih religija]] u gradu [[Kazanj]]u, u [[Tatarstan]]u.
&lt;/gallery&gt;

=== Obrazovanje ===
{{Glavni|Obrazovanje u Rusiji}}
Rusija ima najviši procenat (54%) visokoobrazovanog stanovništva u svijetu.&lt;ref&gt;[[Huffington Post]]: [http://www.huffingtonpost.com/2010/07/22/countries-with-the-most-c_n_655393.html#s117394&amp;title=United_Kingdom_318 Countries With The MOST College Graduates] retrieved September 27, 2013&lt;/ref&gt; Prema Ustavu, obrazovanje u Rusiji je besplatno i zagarantovano svima&lt;ref&gt;David Johnson, ed., ''Politics, Modernisation and Educational Reform in Russia: From Past to Present'' (2010)&lt;/ref&gt; ali je ipak velika konkurencija kada je u pitanju subvencioniranje visokoškolskog obrazovanja na pojedinim univerzitetima.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Smolentseva, A|title=Bridging the Gap Between Higher and Secondary Education in Russia|url=http://www.bc.edu/research/cihe.html|access-date=27. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20100827051359/http://www.bc.edu/research/cihe.html|archive-date=27. 8. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat velikog naglaska na nauci i tehnologiji ruski stručnjaci u oblasti medicine, matematike, različitih inženjerskih oblasti i dr. oblastima su na svjetskom nivou visokocijenjeni.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=U.S. Department of State|title= Background Note: Russia|url=https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/3183.htm|access-date=2. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Moscow State University.jpg|lijevo|250p|mini|[[Moskovski državni univerzitet]]]]
Od 1990. godine uvedeno je 11-godišnje školsko obrazovanje. Obrazovanje u državnim srednjim školama je besplatno. Visokoškolskoobrazovanje je besplatno, sa izuzecima pojedinih univerziteta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Higher Education Institutions|url=http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/08-10.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120303145808/http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/08-10.htm|archive-date=3. 3. 2012|publisher=[[Rosstat]]|access-date=1. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;

Najstariji i najveći ruski univerziteti su [[Moskovski državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt Peterburgu]]. Početkom trećeg milenija, kako bi se stvorili visokoobrazovni i istraživački instituti uporedivog nivoa širom Rusije, vlada je pokrenula program uspostavljanja &quot;federalnih univerziteta&quot;, uglavnom spajanjem postojećih velikih regionalnih univerziteta i istraživačkih instituta i pružajući im posebna sredstva. Ove nove institucije uključuju i neke univerzitete kao što su: Južni federalni univerzitet, Sibirski federalni univerzitet, Federalni univerzitet u Kazanju, Sjeveroistočni federalni univerzitet i Dalekoistočni federalni univerzitet.

Prema rangu ''QS World University Rankingsa'' za 2018. godinu, najbolje ocijenjana ruska visokoškolska ustanova je Moskovski državni univerzitet koji zauzima 95. mjestu najboljih univerziteta na svijetu.

== Kultura ==
{{Glavni|Ruska kultura}}
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima ljudskog djelovanja pa tako i u oblasti [[umjetnost]]i i [[nauka|nauke]].

=== Filozofija ===
{{Glavni|Ruska filozofija}}
Ruska filozofija je doživjela procvat u 19. vijeku, kada je na početku bila definisana protivljenjem od strane pripadnika prozapadne struje koji su zagovarali zapadne političke i ekonomske modele i Slavofile, koji su insistirali na razvijanju Rusije kao jedinstvene civilizacije. Drugoj grupi su pripadali [[Nikolaj Danilevski]] i [[Konstantin Leontjev]], osnivači proevropske struje. U svom daljnjem razvoju ruska filozofija je uvek bila obilježena dubokom vezom sa književnošću i interesovanjem prema kreativnosti, društvu, [[Politika|politici]] i [[Nacionalizam|nacionalizmu]]. [[Ruski kosmizam]] i religijska filozofija bili su druga glavna područja njihovog interesovanja. Značajni filozofi s kraja 19. i početka 20. vijeka bili su: [[Vladimir Solovjev]], [[Sergej Bulgakov]] i [[Vladimir Vernadsky]].

=== Književnost ===
{{Glavni|Ruska književnost}}
[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|150px|mini|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|mini|[[Anton Čehov]]]]

Ruska književnost se smatra jednom od najplodonosnijih i najznačajnijih svjetskih književnosti. Od nekoliko perioda na koje se može podijeliti, kao najznačajniji period u ruskoj književnosti se smatra 19. vijek tzv. ''Zlatno doba'' ruske književnosti. [[Romantizam]] kao jedan od pravaca u književnosti i općenito u umjetnosti uticao je na procvat [[Poezija|poezije]] i pojavu značajnih imena u toj oblasti kao što su [[Vasilij Žukovski]], a kasnije i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandra Puškina]]. Puškinu se pripisuje i kristalizacija književnog ruskog jezika i uvođenje novog nivoa umjetnosti u rusku književnost. Njegovo najpoznatije djelo je roman u stihu, [[Evgenij Onjegin (roman)|Evgenij Onjegin]]. Čitava nova generacija pjesnika, uključujući: [[Mihail Jurjevič Ljermontov|Mihaila Ljermontova]], [[Jevgenij Baratinski|Jevgenija Baratinskog]], [[Konstantin Batjuškov|Konstantina Batjuškova]], [[Nikolaj Nekrasov|Nikolaja Nekrasova]], [[Aleksej Konstantinovič Tolstoj|Alekseja Konstantinoviča Tolstoja]], [[Fjodor Tjutčev|Fjodora Tjutčeva]] i [[Afanasije Feta|Afanasija Feta]] slijedili su Puškinove korake.

Ne samo poezija već je i [[proza]] doživjela procvat. Prvi veliki ruski romanopisac bio je [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]]. Uslijedili su [[Ivan Sergejevič Turgenjev]], [[Mihail Saltikov-Šedrin]] i [[Nikolaj Leskov]], koji su svi pisali kratke priče i romane kao i romanopisac [[Ivan Gončarov]]. [[Lav Tolstoj]] i [[Fjodor Dostojevski]] uskoro su postali međunarodno poznati po svojim djelima, a mnogi književni kritičari poput F. R. Leavisa opisali su i jednog i drugog kao najveće romanopisce u historiji. Tokom druge polovine vijeka [[Anton Pavlovič Čehov]] je nadmašio druge u pisanju kratkih priča i postao vjerovatno najveći pisac drama svog vremena.

Neki od najznačajnijih predstavnika ruske književnosti su:

* [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] (1799–1837)
* [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] (1809–1852)
* [[Fjodor Dostojevski]] (1821–1881)
* [[Lav Tolstoj]] (1828–1910)
* [[Anton Pavlovič Čehov]] (1860–1904)
* [[Maksim Gorki]] (1868–1936)
* [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] (1895–1925)
* [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]] (1905–1984)
* [[Aleksandar Solženjicin]] (1918–2008)

=== Umjetnost ===
{{Glavni|Ruska umjetnost}}
[[Datoteka:Автопортрет. Художник. 1933. ГРМ.png|mini|165x165piksel|[[Kazimir Maljevič]]]]
[[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|thumb|left|upright|Primjerak ruske ikone poznate kao [[Andrej Rubljov|Rubljova]] ''Trojica'']]
Rano rusko slikarstvo zasnivalo se uglavnom na izradi [[ikona]] i živopisnih [[Freska|freski]], žanrova slikarstva naslijeđenih iz perioda [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Usponom ruske moći umjetnici poput [[Teofan Grk|Teofana Grka]], [[Dionisijus]]a Dionisius i [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]] su povezani uglavnom sa ruskom umjetnošću.

[[Ruska akademija umjetnosti]] je osnovana [[1757]]. godine što je ruskim umjetnicima pomoglo u ostvarivanju međunarodne uloge i statusa. [[Ivan Argunov]], [[Dmitrij Levicki]], [[Vladimir Borovikovski]] i drugi akademici iz 18. vijeka uglavnom su se usredsredili na portretno slikarstvo. Početkom 19. vijeka, u periodu procvata [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] i [[Romantizam|romantizma]], mitološke i biblijske teme inspirisale su mnoge istaknute slikare, naročito Karl Briullova i Aleksandra Ivanova.

Sredinom 19. vijeka grupa predstavnika kritičkog realizma, [[Peredvižnjevci]] je raskrstila sa tadašnjom Akademijom i pokrenula školu umjetnosti koja je bila lišena akademskih ograničenja. Ti umjetnici su bili uglavnom realisti koji su smisao ruskog identiteta potražili u pejzažima velikih rijeka, šuma i breza, kao i u živahnim žanrovskim scenama i velikim portretima svojih savremenika. Neki umjetnici usredsredili su se na prikazivanje dramskih trenutaka ruske historije, dok su se drugi obratili društvenoj kritici, svojim djelima prikazujući stanje siromaštva i karikaturizaciju vlasti. Takav kritički realizam je cvjetao tokom vladavine cara [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandra II]]. Vodeći realisti tog doba su bili: Ivan Šiškin, Arkhip Kuindži, Ivan Kramskoj, Vasilij Polenov, Isak Levitan, Vasilij Surikov, Viktor Vasnecov, Ilja Repin i Boris Kustodijev.

Na prelomu 20. vijeka pojavilo se simboličko slikarstvo, kojeg predstavljaju Mihail Vrubel, Kuzma Petrov-Vodkin i Nikolas Roerich.

* [[Vasilij Kandinski]] (1866–1944)
* [[Kazimir Maljevič]] (1878–1935)

=== Muzika i ples ===
{{Glavni|Muzika Rusije|Ruski balet|Spisak ruskih kompozitora}}
[[Datoteka:1989 CPA 6113.jpg|thumb|230px|desno|Sovjetska poštanska marka na kojoj su prikazani ruski narodni muzički instrumenti.]]
Najstariji oblik muzičke tradicije u Rusiji je [[Ruska narodna muzika]], koja je blisko vezana za seoski život i običaje.
Njeni korijeni se nalaze u [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]], gdje se pjeva tokom najvećeg dijela njihovih vjerskih službi i gdje nisu bili korišteni muzički instrumenti. Najveći dio [[Rusi|ruskog]] stanovništva je bio nepismen i siromašan, pa su rijetki bili [[muzički instrumenti]]. Iz tih razloga je vokalna muzika i najzastupljenija.
Ruski narodni muzički instrumenti su obično bili korišteni u životu pastira ili za određene vrste narodnih plesova i pjesama. Među instrumentima najpoznatiji su [[balalajka]] i [[harmonika]], a koriste se samo u pojedinim ruskim područjima. Najčešći muzički instrumenti su: žičani instrumenti (balalajka, zviždaljka, gusle, domra, violina), [[puhački instrumenti]] (žalejka, rog, kugiklji). 
U starim ljetopisima su spomenuti: vojne trube, lovački rogovi, tamburaši. Instrumenti kao što su harmonika, [[mandolina]], gitara sa 7 žica, relativno kasno su se pojavili u Rusiji (19-20 vijek).
Na osnovama stare ruske narodne muzike su kasnije razvijani različiti oblici umjetničke muzike, koja u Rusiji često sadrži narodne melodije i narodne elemente ili muziku drugih etničkih grupa koje žive u Rusiji.
&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Balakirev1860s CuiIP 73 600.jpg|[[Milij Aleksejevič Balakirev]]
Datoteka:Borodin.jpg|[[Aleksander Borodin]]
Datoteka:Cesar cui.jpg|[[César Cui]]
Datoteka:Modest Musorgskiy, 1870.jpg|[[Modest Mussorgski]]
Datoteka:Walentin Alexandrowitsch Serow 004.jpg|[[Nikolaj Rimski-Korsakov]]
&lt;/gallery&gt;
Rusku muzičku scenu 19. vijeka karakteriziraju tenzije između klasičnog kompozitora [[Mihail Glinka|Mihaila Glinke]], zajedno sa ostalim članovima [[Velika petorka|Velike petorke]] (galerija iznad), koji su prigrlili ruski nacionalni identitet dodavajući u svoja muzička djela primjese vjerskih i tradicionalnih elemenata, i [[Rusko muzičko društvo|Ruskog muzičkog društva]] na čelu s kompozitorima, braćom [[Anton Rubinstein|Antonom]] i [[Nikolai Rubinstein|Nikolajem Rubinsteinom]], koji su zastupali konzervativniji pravac. Tradiciju [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] (1840–1893), jednog od najvećih kompozitora [[Romantizam (muzika)|romantizma]], nastavio je [[Sergej Rahmanjinov]] (1873–1943) tokom 20. vijeka. Među svjetski poznate ruske kompozitore 20. vijeka također se ubrajaju [[Aleksandr Skrjabin]], [[Igor Stravinski]] (1882–1971), [[Sergej Prokofjev]] (1891–1953), [[Dmitrij Šostakovič]] (1906–1975) i [[Alfred Šnitke]] (1934–1998).

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Rusiji}}
[[Datoteka:Reprezentacja Rosji2.jpg|thumb|desno|[[Nogometna reprezentacija Rusije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]]]
Sportisti Sovjetskog Saveza a poslije i sportisti Rusije su uvijek bili među prve četiri države po broju zlatnih medalja osvojenih na ljetnim olimpijadama. Sovjetski gimnastičari, hrvači, dizači tegova, bokseri, strijelci, skijaši, biatlonci, zajedno s sovjetskom košarkašima, rukometašima, odbojkašima i hokejašima su bili među najboljim na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.la84foundation.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1974/ore84/ore84k.pdf|title=The USSR and Olympism|journal=[[Olympic Review]]|publisher=[[International Olympic Committee]]|issue=84|pages=530–557|date=oktobar 1974|format=PDF|access-date=28. 3. 2008|archive-date=16. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130116214930/http://www.la84foundation.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1974/ore84/ore84k.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prve olimpijske igre na području Rusije bile su 
[[Olimpijske igre 1980.|ljetne olimpijske igre održane 1980. u Moskvi]] dok su zimske održane [[Zimske olimpijske igre 2014.|2014. u Sočiju]].

=== Olimpijske igre ===
{{Glavni|Rusija na Olimpijskim igrama}}
Organizaciju i upravljanje olimpijskim takmičenjima u Rusiji, zadužen je [[Ruski olimpijski savez]], osnovan 1911. godine, a obnovljen 1992. godine. U ostalim periodima ruski sportisti nastupali su za selekcije [[Sovjetski Savez na Olimpijskim igrama|Sovjetskog Saveza]] i selekciju [[Zajednica Nezavisnih Država na Olimpijskim igrama|Zajednice Nezavisnih Država]] Od [[LJOI 1994.|1994.]] godine na ukupno šest [[Ljetne olimijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]] pa do [[LJOI 2016.|206.]] ruski sportisti osvojili su 426 medalja, od toga 149 zlatnih, 124 srebrne i 153 bronzanih, te su na ukupnoj listi na desetom mjestu. Na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] od [[ZOI 1994|1994.]] pa do [[ZOI 2018.|2018]] na sedam nastupa osvojili su 120 medalja od kojih su 47 zlatne, 38 srebrne i 35 bronzanih, te zauzimaju deveto mjesto u ukupnom plasmanu svojenih medalja.

=== Nogomet ===
{{Glavni|Nogomet u Rusiji}}
{{Također pogledajte|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.}}
[[Nogomet]] je jedan od najpopularnijih sportova u modernoj Rusiji. [[Sovjetska nogometna reprezentacija]] bija je prva koja je osvojila titulu prvaka na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu u nogometu]] održanom [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. Jedan od najstaknutijih nogometaša iz tog perioda je [[Lav Jašin]], koji je zabilježio nastup na četiri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska prvenstva u nogometu]] u periodu od 1958. do 1970. godine, te se smatra jednim od najvećih golmana u historiji nogometa a odabran je u [[Tim snova FIFA Svjetskih prvenstava]]. Osim jedne osvojene titule prvaka Evrope, sovjetski reprezentativci su igrali još i finale [[Evropskog prvenstva 1988.|EP 1988.]] a osvajali su i zlatne medalje na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1956.|olimpijskim igrama 1956.]] i [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine.

Organizaciju nogometnih takmičenja u Rusiji, vodi [[Ruski nogometni savez]], koji organizuje ligaška i kup takmičenja. Najviše titula prvaka u [[Premjer liga Rusije|Premjer ligi]] ima [[Spartak Moskva]], ukupno deset, a najviše pobjeda u [[Kup Rusije|Kupu Rusije]] imaju [[Lokomotiva Moskva]] i [[PFK CSKA Moskva]] ukupno po sedam titula. Ruski nogometni klubovi [[PFK CSKA Moskva]] i [[FK Zenit Sankt Peterburg]] osvojili su [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] [[UEFA Evropska liga 2004/2005.|2005.]] i [[UEFA Evropska liga 2007/2008.|2008.]] godine, respektivno. U novije vrijeme najbolji rezultat [[Ruska nogometna reprezentacija]] je postigla plasmanom u polufinale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropskog prvenstvg u nogometu]] održanog 2008. u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] gdje je izgubila od [[Španska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španije]] koja je i postala prvak. Najveći nogometni događaj na prostoru Rusije je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje će se održati u junu i julu 2018. gdje će se u 11 gradova i 12 stadiona evropskog dijela i područja [[Ural]]a ugostiti 32 najbolje svjetske reprezentacije.

=== Košarka ===
{{Glavni|Košarka u Rusiji}}
[[Ruska košarkaška reprezentacija]] je 2007. godine osvojila prvo mjesto na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|Evropskom prvenstvu u košarci]]. To je za reprezentaciju, pored jedne srebrne i dvije bronzane, prva zlatna medalja na evropskom prvenstvu na kojem su učestvovali ukupno 13 puta. Ruski košarkaški klub [[PBC CSKA Moscow]] jedan je od najboljih timova u Evropi, sa osvojenih 7 titula evropskog i ukupno 44 titule državnog prvaka (24 titule iz sovjetskog doba i 20 ruskih titula).

=== Rukomet ===
{{Glavni|Rukomet u Rusiji}}
{{sekcija}}

=== Odbojka ===
{{Glavni|Odbojka u Rusiji}}
{{sekcija}}

=== Vaterpolo ===
{{Glavni|Vaterpolo u Rusiji}}

=== Hokej na ledu  ===
{{Glavni|Hokej na ledu u Rusiji}}
Iako se [[hokej na ledu]] pojavio tek u sovjetskom periodu, [[Reprezentacija Sovjetskog Saveza u hokeju na ledu]] uspjela je osvojiti zlato na skoro svim olimpijskim i svjetskim prvenstvima na kojima su učestvovali. Ruski hokejaši [[Valerij Harlamov]], [[Sergej Makarov]], [[Vjačeslav Fetisov]] i [[Vladislav Tretiak]] drže četiri od šest pozicija [[IHF]]ovog ''Tima stoljeća''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/channels/iihf-world-championship/news/news-singleview-world-championship/article/iihf-centennial-all-star-team.html |title=IIHF Centennial All-Star Team |publisher=Iihf.com |access-date=27. 4. 2010  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610024004/http://www.iihf.com/channels/iihf-world-championship/news/news-singleview-world-championship/article/iihf-centennial-all-star-team.html |archive-date=10. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija Rusije u hokeju na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|Olimpijskim turnirima]] je osvojila jednu srebrnu i jednu bronzanu olimpijsku medalju, na turnirima od [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]

Na [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na led|Svjetskim prvenstvima]] održanim [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 1993.|SP 1993]], [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2008.|SP 2008]], [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2009.|SP 2009]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/sk/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=3570&amp;cHash=e297f36b56c3588a73701c29a8895077|title=Pure gold: Russia repeats!|publisher=[[IIHF]]|date=10. 5. 2009|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2012.|SP 2012.]] i [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|SP 2014.]] osvajali su zlatna odličja. Pored pet zlatnih, ruski hokejaši osvojili su još tri srebrne i četiri brontane medalje.

[[Kontinentalna liga u hokeju na ledu]] (KHL) osnovana je 2008. godine kao nasljednica [[Ruska supeliga u hokeju na ledu|Ruske superlige]]. Ova liga je rangirana kao najbolja hokejska liga u Evropi od 2009. godine&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russian league tops first CHL ranking|url=http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=761&amp;cHash=9ba72730fbb5b1cd42b3115bf5ad3e81|date=7. 3. 2008|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; i druga najbolja u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=6876&amp;cHash=60f30f7f072dfbdf8e5b4c471559f28f|title=World of difference for KHL?|publisher=iihf.com|date=7. 5. 2012|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; To je međunarodna profesionalna hokejaška liga [[Evroazija|Evroazije]] i sastoji se od 28 klubova, od kojih su 22 iz Rusije a ostali klubovi su iz [[Latvija|Latvije]], [[Kazahstan]]a, [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Finska|Finske]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Kina|Kine]]. KHL je četvrta liga u Evropi po broju gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fhr.ru/en/main/ofnews/card/?id_4=7476|title=KHL is on the 4th place by attendance|publisher=IIHF|access-date=2. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Biatlon ===
{{Glavni|Biatlon u Rusiji}}
[[Datoteka:Drachev2013.jpg|140px|mini|desno|[[Vladimir Dračev]], najuspješniji ruski biatlonac]]
[[Datoteka:Bog-Tit.JPG|140px|mini|desno|[[Ana Bogalij-Titovec]], jedan od najuspješnijih ruskih biatlonki]]
Organizacijom takmičenja u biatlonu u Rusiji rukovodi [[Ruski biatlonski savez]]. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991, [[Sovjetski biatlonski savez]] podijelio se na desetak saveza. Do tada su ruski biatlonci nastupali pod zastavom Sovjetskog saveza, zatim kao [[Zajednica Nezavisnih Država]], a od [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezone 1992/93.]] nastupaju kao ruska reprezentacija. Na takmičenjima na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] u ukupno sedam nastupa do [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] ruski biatlonci osvojili su četiri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja, Najuspješniji ruski biatlonac bio je [[Jevgenij Ustjugov]] sa dvije zlatne i jednom bronzanom medaljom, a najuspješnija biatlonka [[Ana Bogalij-Titovec]] koja je osvojila dvije zlatne medalje. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] u ukupno na 24 prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] pa do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] ruski biatlonci osvojili su 33 zlatne, 37 srebrnih i 23 bronzane medalje.{{efn|Međunarodni biatlonski savez [[IBU]] pribraja medalje Sovjetskog saveza i Zajednice Nezavisnih Država Rusiji, te po toj metodi Rusija ima ukupno 182 medalje i to 69 zlatnih, 66 srebrnih i 47 bronzanih}} Najviše medalja osvojio je [[Vladimir Dračev]]: 4 zlatne, 5 srebrnih i 1 bronzanu; a u ženskoj konkurenciji [[Olga Piljova]]: 6 zlatnih, 2 srebrne i 1 bronzanu. U takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], [[Vladimir Dračev]] je pobijedio jedanput u ukupnom plasmanu i to u  [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96]], a [[Anfisa Rezcova]] je pobijedila dva puta i to u sezonama [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] i [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] Najviše pobjeda u Svjetskom kupu ima [[Anton Šipuljin]] ukupno 11, a u ženskoj konkurenciji [[Olga Zajceva]] sa 13 pobjeda. Rusija je bila domaćin trima Svjetskim prvenstvima u biatlonu: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] u [[Novosibirsk]]u i dva puta u [[Hanti-Mansijsk]]u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]]

== Filatelija ==
{{sekcija}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nacionalnih parkova u Rusiji]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Russia}}
* [http://www.gov.ru Službeni sajt vlade]
* [http://www.kremlin.ru Službeni sajt predsjednika]
* [https://wikiway.com/russia/goroda/ Gradovi Rusije]

{{Rusija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{Države Azije}}
{{CIS}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Rusija| ]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države svijeta]]</text>
      <sha1>9t13yd9kx40e65zl3gw3xx8f1yn0egm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668942</id>
      <parentid>3668938</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:23:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Topografija */</comment>
      <origin>3668942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76757" sha1="pwqbny72lbtdmvhdhh1rziz9n2xajqd" xml:space="preserve">{{Infokutija država
| zvanično_ime = Ruska Federacija 
| izvorno_ime = {{jezik|ru|Российская Федерация}} {{Simboli jezika|ru|ruski}}
| ime_genitiv = Rusije 
| zastava = Flag of Russia.svg
| grb = Coat of Arms of the Russian Federation.svg 
| mapa = Russian Federation (orthographic projection).svg
| uzrečica =
| himna = [[Himna Rusije|Государственный гимн Российской Федерации]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[bosanski|bs]]: &quot;Himna Ruske Federacije&quot;)&lt;/small&gt;{{Center|[[Datoteka:National Anthem of Russia (2000), three verses.ogg]]}}
| službeni_jezik = [[Ruski jezik|ruski]] &lt;br&gt; [[Jezici u Rusiji|jezici Rusije]]
| glavni_grad = [[Moskva]] 
| glavni_grad_kordinati = {{coord|55|45|N|37|37|E}}
| državno_uređenje = [[Federacija|Federalna]] [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[Republika|ustavna republika]]
| vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Rusije|Predsjednik]] 
| vladar_prva_vlast = [[Vladimir Putin]]
| vrsta_druge_vlasti = [[Premijer Rusije|Premijer]] 
| vladar_druga_vlast = [[Mihail Mišustin]]
| nezavisnost = [[Raspad Sovjetskog saveza|Raspadom Sovjetskog saveza]]
| nezavisnost_priznato = [[12. juni]] [[1990.]]
| površina = 17.075.200&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://geography.about.com/od/countryinformation/a/bigcountries.htm|title=Biggest Countries The Twenty Largest Countries in Area in the World|author=Matt Rosenberg|website=About.com|access-date=20. 10. 2016|archive-date=22. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161122050102/http://geography.about.com/od/countryinformation/a/bigcountries.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| procenat_vode = 13,0&lt;ref name=gen&gt;{{cite web|title=The Russian federation: general characteristics |url=http://www.gks.ru/scripts/free/1c.exe?XXXX09F.2.1/010000R |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728064121/http://www.gks.ru/scripts/free/1c.exe?XXXX09F.2.1%2F010000R |archive-date=28. 7. 2011 |work=Federal State Statistics Service |access-date=5. 4. 2008}}&lt;/ref&gt;
| po_površini_na_svijetu = 1. 
| stanovnika = 144.463.451 &lt;small&gt;Procjena 2017. (bez Krima)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;gksru.xls&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2017.xls|title=Оценка численности населения на 1 января 2017 года и в среднем за 2016 год|language=ru|format=xls|website=Федеральная служба государственной статистики|access-date=20. 10. 2016|archive-date=5. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190605235655/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2017.xls|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 9. 
| gustoća = 8,3 
| bdp_ukupno = $2.222 triliona
| bdp_godina = 2010
| po_broju_bdp_na_svijetu =
| bdp_per_capita  = $15.836
| hdi = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt; 0,719
| hdi_godina = 2010
| hdi_nivo = {{color|#009900|visok}}
| po_broju_hdi_na_svijetu = 65.
| gini = 42,3 ({{color|#009900|visok}})
| gini_godina = 2008
| po_broju_gini_na_svijetu  =
| valuta = [[Ruska rublja|Rublja]] (RUB) 
| vremenska_zona = [[UTC]] +3 do +12
| najveća_tačka_ime = [[Elbrus]]
| najveća_tačka_metara = 5.642
| najveće_jezero_ime = [[Bajkalsko jezero]]
| najveće_jezero_površina = 31.500
| najveća_rijeka_ime = [[Lena]]
| najveća_rijeka_dužina = 4.310
| internetski_nastavak = {{plainlist|
* [[.ru]]
* [[.su]]
* [[.рф]]
}}
| pozivni_broj = +7 
}}
'''Rusija''' ({{jez-ru|Росси́я}}), službeno '''Ruska Federacija''' ({{jez-ru|Росси́йская Федера́ция|linkovi=ne}}), jest [[suverena država]] koja se prostire preko ogromnih prostranstava  [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]] i [[Sjeverna Azija|sjeverne Azije]]. Sa površinom od 17.075.400{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Rusija je [[Spisak država po površini|najveća]] država na svijetu, pokrivajući skoro dvostruko veću teritoriju od [[Kanada|Kanade]], [[Kina|Kine]] ili [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Po broju stanovnika [[Spisak država po stanovništvu|deveta je najmnogoljudnija država na svijetu]] sa oko 144 miliona stanovnika u 2016. godini.

Zapadni, evropski dio države je dosta gušće naseljen, sa višim stepenom urbanizacije i u njemu živi oko 77% stanovništva Rusije. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad Rusije je [[Moskva]], jedan od najvećih gradova svijeta dok su veći gradovi: [[Sankt Peterburg]], [[Novosibirsk]], [[Jekaterinburg]], [[Njižni Novgorod]] i [[Kazanj]].
Protežući se preko cjelokupne sjeverne Azije i većeg dijela [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]], Rusija se dijeli na [[Vremenske zone u Rusiji|jedanaest vremenskih zona]] i uključuje širok spektar okruženja i oblika reljefa.

Nekada najistaknutija republika SSSR-a, Rusija je postala nezavisna država nakon [[Raspad Sovjetskog saveza|njegovog raspada]], decembra [[1991]]. Pod sovjetskim sistemom, zvala se [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] (RSFSR).

Većina površine, stanovništva i industrijske proizvodnje SSSR-a, nekada jedne od dvije svjetske [[supersila|supersile]], otpada na Rusiju. Zbog toga, i po raspadu Sovjetskog saveza, Rusija igra značajnu ulogu na svjetskoj sceni. Ova uloga, iako značajna, još nema ulogu nekadašnjeg SSSR-a.

Ruska ekonomija je prema vrijednosti nominalnog [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a rangirana kao 11. najveća na svijetu i 6. po paritetu kupovne moći u 2015. godini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2015/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=83&amp;pr.y=16&amp;sy=2015&amp;ey=2015&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=193%2C273%2C223%2C156%2C924%2C922%2C132%2C184%2C134%2C534%2C536%2C136%2C158%2C112%2C111%2C542&amp;s=NGDPD%2CPPPGDP&amp;grp=0&amp;a=|title=Report for Selected Countries and Subjects|publisher=[[Međunarodni monetarni fond|IMF]]|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Ruske rezerve mineralnih i energetskih resursa su najveće takve rezerve na svijetu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.unesco.ru/en/?module=pages&amp;action=view&amp;id=1|title=Commission of the Russian Federation for UNESCO: Panorama of Russia|publisher=Unesco.ru|access-date=22. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; što je čine jednim od vodećih proizvođača nafte i prirodnog plina na svijetu.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20120518015934/http://omrpublic.iea.org/omrarchive/18jan12sup.pdf International energy agency ‐ Oil market report], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2249rank.html Natural gas - production compares the total natural gas produced in cubic meters (cu m)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315051210/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2249rank.html |date=15. 3. 2016 }}, CIA, World Factbook, pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt;

Jedna je od nekoliko priznatih [[Nuklearne sile|nuklearnih sila]] i država sa najvećim zalihama oružja za masovno uništenje. U globalnom smislu, Rusija je velika sila i okarakterisana kao potencijalna supersila. Stalna je [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]], kao i članica [[G20]], [[Vijeće Evrope|Vijeća Evrope]], [[Azijsko-pacifička ekonomska saradnja|APEC]]-a, [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajske organizacije za saradnju]], [[OSCE]]-a, [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije (WTO)]] kao i vodeći član [[Zajednica nezavisnih država|Zajednice nezavisnih država (ZND)]], [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO)]], [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijske ekonomske unije (EEU)]] i drugih međunarodnih organizacija.

== Etimologija ==
Naziv ''Rusija'' potiče od naziva Rus', srednjovjekovne države naseljene uglavnom [[Istočni Slaveni|Istočnim Slavenima]]. Međutim, naziv se ustalio tek u kasnijem periodu kada se prozvalo po svojim stanovnicima. ''Русская Земля'' se u prijevodu na bosanski jezik može nazvati kao ''ruska zemlja'' ili ''zemlja Rusa''. Da bi se ova država razlikovala od drugih država koje su proizašle iz nje, u modernoj historiografija označena je kao ''[[Kijevska Rusija]]''. Ime Rusi dolazi od stanovnika srednjovjekovnog Rus'a, švedskih trgovaca i ratnika koji su se preselili sa Baltičkog mora i osnovali državu sa centrom u [[Veliki Novgorod|Novgorodu]] koja je kasnije postala Kijevska Rusija.

Stara latinska verzija naziva Rusija bila je Rutenija i uglavnom se odnosila na zapadne i južne regije Rusa koji su bili u blizini katoličkog dijela Evrope. Sadašnje ime države, Rusija potiče iz bizantijsko-grčke oznake za Rus'.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Rusije}}

=== Rana historija ===
Nomadski način stočarstva na području [[Pontijsko-kaspijska stepa|Pontijsko-kaspijske stepe]] bio je razvijen još tokom [[Bakarno doba|bakarnog doba]].

U antičko doba, Pontijsko-kaspijska stepa ili Ukrajinska stepa bila je poznata i pod nazivom [[Skitija]]. Od početka 8. vijeka p.n.e. grčki trgovci su svoju kulturu donijeli u ove krajeve trgujući s gradovima Tanais i Fanagorija. Drevni grčki istraživači, naročito [[Pitija|Pitije]], tokom svojih istraživanja stigli su čak do područja današnje [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]], na obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Rimljani su se naselili na zapadnim obalama [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], gdje se njihova carstvo širilo prema istoku. Tokom 3. i 4. vijeka, gotsko kraljevstvo Auja egzistiralo je na području današnje južne Rusije sve dok nije pregaženo od strane [[Huna|Huni]]. Između 3. i 6. vijeka, Bosforsko kraljevstvo koje je naslijedilo grčke kolonije također je preplavljeno nomadskim invazijama koje su vodile ratna plemena, poput Huna i [[Avari|eurazijskih Avara]].

[[Turkijski narodi]], poput [[Hazari|Hazara]], zagospodarili su stepama u donjem slivu [[Volga|Volge]], područjem između Kaspijskog i [[Crno more|Crnog mora]] i vladali tim krajem sve do 10. vijeka.

=== Kijevska Rusija ===
{{Glavni|Kijevska Rusija}}
[[Datoteka:Kievan_Rus_en.jpg|desno|140px|mini|Područje [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] tokom 11. vijeka]]
Područja na kojima su živjeli [[Istočni Slaveni]] prvi su u jedinstvenu državu ujedinili [[Varjazi]], vjerovatno doseljenici iz [[Skandinavija|Skandinavije]]. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je [[Rjurik I, veliki knez Kijeva|Rjurik]], okrunjen oko 860, a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz [[Veliki Novgorod|Novgoroda]] na sjeveru današnje Rusije u [[Kijev]], danas glavni grad [[Ukrajina|Ukrajine]]. Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Evrope sa privredom baziranoj na trgovini među [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Bizantijsko carstvo|Bizantijskim carstvom]]. Odlučujućim za kasniju historiju Istočnih Slavena pokazalo se prihvatanje [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] kao državne religije 988. u doba velikog  [[Vladimir I, veliki knez Kijeva|kneza Vladimira I]], koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od [[Rimokatoličanstvo|katoličkog]], a kasnije i [[Protestantizam|protestantskog]] dijela Evrope.

=== Stvaranje carstva ===
{{Glavni|Rusko carstvo}}
[[Datoteka:Ivan_grozny_frame.jpg|desno|140px|mini|Ilustracija cara Rusije [[Ivan IV Grozni|Ivana groznog]]]]
Invazija [[Mongoli|Mongola]] u 12. vijeku dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, među kojima se u 14. vijeku počinje isticati [[Moskovsko kneževstvo]]. Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima, započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima [[Ivan III ruski|Ivanom III]] (1462–1505) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i [[Ivan IV Grozni|Ivanom IV Groznim]] (1547–1584), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.

Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do [[1613.]] kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja [[Petar I, car Rusije|Petra I Velikog]] (1682–1725), koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Evropi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani [[Sankt Peterburg]] (1703.) na ušću rijeke [[Neva|Neve]] u [[Finski zaliv]].

U sljedeća dva vijeka Rusija je nizom ratova proširila svoju teritoriju kolonizirajući, za razliku od zapadnoevropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela [[Finska|Finsku]], baltičke zemlje, [[Poljska|Poljsku]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i najveći dio Ukrajine. Na jugu je svoje područje proširila na [[Zakavkazje]] do sjeverne [[Armenija|Armenije]], te na najveći dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke [[Aljaska|Aljaske]], koja je 1867. prodana SAD-u. Naročito je širenju državne teritorije pridonijela [[Katarina II Velika]] (1762–96) vještim kombiniranjem diplomatije i ratovanja.

Devetnaesti vijek obilježen je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja: pobuna [[Dekabristi|dekabrista]] 1825, atentat na cara [[Aleksandar II|Aleksandra II]] 1881. praćenim valovima državne represije. Nakon [[Ruska revolucija 1905.|revolucije 1905.]] Rusija je dobila predstavničko tijelo, [[Duma|Dumu]], što je donekle ublažilo političke tenzije.

=== Sovjetska Rusija i građanski rat ===
{{Glavni|Oktobarska revolucija}}
{{Glavni|Ruski građanski rat}} 
[[Datoteka:Soviet Union - Russian SFSR (1922).svg|desno|140px|mini|Položaj Ruske SFR 1922. godine, u momentu formiranja SSSR-a]]
Loše stanje na ratištu u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], prijeteći kolaps privrede i pad popularnosti prisilili su cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] na abdikaciju i u februaru 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je iste godine državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševici|boljševika]] – komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Lenjin]]om ([[Oktobarska revolucija]]). Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala glavni grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je [[Savez sovjetskih socijalističkih republika]] (SSSR).

=== Sovjetski savez ===
{{Glavni|Savez sovjetskih socijalističkih republika}}
Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo [[Josif Staljin|Josif Visarionovič Staljin]], vladajući do 1953. i koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu [[Kolektivizacija|kolektivizaciju]] poljoprivrede. U drugoj polovini tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.

U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Sovjetski Savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 miliona poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokratijom, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-om – [[Hladni rat]]. Rastući uticaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetske privrede i rastuće društvene tenzije. Godine 1991. komunistički sistem je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojim je najveća i najznačajnija upravo Rusija.

=== Ruska Federacija ===
{{Glavni|Ruska Federacija}}
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998. krenula putem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte – glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala, naročito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika. Od 1994. traje gerilski sukob [[Čečenija|čečenskih]] pobunjenika koji se bore za nezavisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Rusije}}
[[Datoteka:Эльбрус_с_перевала_Гумбаши.JPG|desno|140px|mini|Planina [[Elbrus]], najviša tačka [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] i Rusije]]
Rusija se obično dijeli na zapadni evropski (oko 3,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i istočni azijski dio – [[Sibir]] (13,5 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje [[Ural (planina)|Ural]] koje se prostire u smjeru sjever-jug u dužini od oko 2000{{razmak}}km od Sjevernog ledenog mora do granice s [[Kazahstan]]om.

=== Evropska Rusija ===
Najveći dio evropskog dijela Rusije zauzima Istočnoevropska ravnica, s nizijskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200–400{{razmak}}m. Kroz ovu niziju protječe [[Volga]] (3.688{{razmak}}km), privredno i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna [[klima]] koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u sredozemnu. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične [[šuma|šume]], miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te [[stepa]] pokrivena plodnom [[crnica|crnicom]] (černozemom). Uz obale [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.

Na krajnjem jugu evropske Rusije granicu s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Azerbejdžan]]om čini gorje [[Kavkaz]] s najvišom tačkom Rusije, [[Elbrus]]om (5.633{{razmak}}m).

=== Sibir ===
{{Glavni|Sibir}}
[[Datoteka:Саблинский хребет.jpg|desno|250p|mini|Šuma [[Tajga|tajge]], [[Nacionalni park Yugyd Va]], [[Komi|Republika Komi]]]]

Na zapadu Sibira prostire se velika [[Zapadnosibirska ravnica]], kroz koju protječe najduža ruska rijeka [[Ob]] (s Irtišem 5568{{razmak}}km, peta na svijetu). Između rijeka [[Jenisej]] na zapadu i [[Lena|Lene]] na istoku smještena je Srednjosibirska visoravan s vrhovima do 1700{{razmak}}m. Srednjojakutska ravnica, kroz koju protječe Lena, dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.

Na jugu i istoku Sibira do obala [[Tihi okean|Tihog okeana]] prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000{{razmak}}m (Beluha u Altajskom lancu – 4506{{razmak}}m, [[Ključevska sopka]], najviši među [[Vulkani na Kamčatki|vulkanima]] na [[Kamčatka|Kamčatki]] – 4750{{razmak}}m). Ovdje je i najveće i najdublje rusko jezero – [[Bajkalsko jezero|Bajkalsko]] (31.500{{razmak}}km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, dubina 1637{{razmak}}m, najdublje na svijetu).

U većem dijelu Sibira vlada vrlo oštra kontinentalna klima, koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na većim nadmorskim visinama u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume – tajge, sa zonama oskudne vegetacije – tundrama – i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.

=== Topografija ===
Udaljenost između dvije najudaljenije tačke u Rusiji, mjereno po [[Geodezijska linija|geodezijskoj liniji]], iznosi približno 8000{{razmak}}km. Te dvije tačke su rijeka [[Visla]] na zapadu Rusije, koja odvaja [[Gdanjski zaliv]] od lagune Visle, i najjužnija tačka [[Kurilska ostrva|Kurilskih ostrva]]. S druge strane, tačke najudaljenije jedna od druge, uzimajući u obzir njihove [[Geografska dužina|geografske dužine]] također su Visla na zapadu i ostrvo [[Veliki Diomed]] na istoku. Teritorija Rusije prostire se kroz 11 vremenskih zona.

S obzirom na površinu, Rusija ima obalu dužine približno 37.000{{razmak}}km, koja se prostire duž [[Arktički okean|Arktičkog]] i [[Tihi okean|Tihog okeana]], kao i uz [[Baltičko more|Baltičko]], [[Azovsko more|Azovsko]] i [[Crno more]]. Osim toga, Rusija je povezana s [[Barentsovo more|Barentsovim]], [[Bijelo more|Bijelim]], [[Karsko more|Karskim]], [[Laptevsko more|Laptevskim]], [[Istočnosibirsko more|Istočnosibirskim]], [[Čukotsko more|Čukotskim]], [[Beringovo more|Beringovim]], [[Ohotsko more|Ohotskim]] i [[Japansko more|Japanskim morem]] preko Pacifika i Arktika, gdje je i najsjevernija tačka Azije: [[Arktički rt]]. Najveća ruska ostrva i [[Arhipelag|arhipelazi]] jesu [[Nova zemlja (arhipelag)|Nova zemlja]], [[Zemlja Franje Josipa]], [[Sjeverna zemlja]], [[Novosibirska ostrva]], [[Vrangelovo ostrvo]], [[Kurilska ostrva]] i [[Sahalin]]. Diomedova ostrva (jedno pod kontrolom Rusije, a drugo pod kontrolom [[SAD]]-a) samo su 3{{razmak}}km udaljena jedno od drugog, dok je ostrvo [[Kunašir]] otprilike 20{{razmak}}km od [[japan]]skog ostrva [[Hokkaido|Hokkaida]].

=== Klima ===
[[Datoteka:Russia_Köppen.svg|desno|250p|mini|Vrste klime Rusije prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]]]
Ogromna površina Rusije i odvojenost mnogih područja od mora rezultiraju dominacijom umjereno kontinentalne klime, koja je prisutna u svim dijelovima zemlje, osim u području tundre i ekstremnog jugoistoka. Planine na jugu ometaju dotok toplih zračnih masa sa [[Indijski okean|Indijskog okeana]], dok ravnica na zapadu i sjeveru države čini zemlju otvorenom za arktičke i atlantske utjecaje.

Veći dio sjevernoevropske Rusije i Sibira ima subarktičnu klimu, sa izuzetno jakim zimama u unutrašnjoj regiji sjeveroistočnog Sibira (uglavnom u [[Republika Saha|Republici Saha]]), gdje vlada polarna hladnoća, sa rekordno niskom temperaturom od -71,2&amp;nbsp;°C i umjerenim zimama na drugim mjestima. Pojasom površine duž obale Arktičkog okeana i na ruskim arktičkim ostrvima vlada polarna klima.

Obalni dio [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskog kraja]] na Crnom moru, a naročito oko grada [[Soči]]ja, je pod uticajem vlažne suptropske klime, sa blagim i vlažnim zimama. U mnogim regijama Istočnog Sibira i Dalekog istoka, zima je suha u odnosu na ljeto dok drugi dijelovi države imaju višu količinu padavina tokom sezone.

== Politika ==
=== Politički sistem ===
Prema [[Ustav Rusije|Ustavu Rusije]] od 12. decembra 1993. godine Rusija je demokratska federalna pravna država sa republikanskim oblikom upravljanja i polupredsjednička republika. Premijer je šef vlade. Ruska Federacija je u osnovi struktuirana kao višestranačka predstavnička demokratija, pri čemu je federalna vlada sastavljena od tri vrste vlasti:
* [[Zakonodavna vlast|Zakonodavnu vlast]] čini dvodomna [[Federalna skupština Rusije|Federalna skupština]]. Dvodomna savezna skupština Rusije se sastoji od 450 članova [[Državna duma|Državne dume]] (donji dom) i 170 članova [[Savjet Federacije|Savjeta Federacije]] (gornji dom). Zakonodavna vlast je zadužena za usvajanje federalnih zakona, odobravanje državnih ugovora i sl. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta Federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, [[Duma|Dume]], biraju se u direktnim izborima na mandat od četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sistema.
* [[Izvršna vlast]]. Predsjednik Rusije je vrhovni komandant oružanih snaga, može uložiti veto na proračune prije nego što se isti usvoje. Predsjednik predlaže Dumi sastav vlade kojeg ona potvrđuje natpolovičnom većinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je može raspustiti i sazvati nove izbore. Vlada se sastoji od premijera i njegovih zamjenika, ministara i odabranih drugih pojedinaca. Osim toga imenuje i druge službenike koji upravljaju i primjenjuju savezne zakone i politike. Bira se direktnim izborima dvokružnim sistemom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata.
* [[Sudska vlast]]. Ovu vrstu vlasti u Rusiji čine [[Ustavni sud Rusije|Ustavni sud]], [[Vrhovni sud Rusije|Vrhovni sud]] i niži savezni sudovi, čije sudije imenuje Savjet Federacije po preporuci predsjednika, tumače zakone i mogu poništiti zakone koje smatraju neustavnim.

=== Skupština ===
{{Glavni|Federalna skupština Rusije}}
{{Skupštinski izbori u Rusiji 2016.}}
Federalna skupština Rusije (ruski: Федера́льное Собра́ние), prema Ustavu Ruske Federacije iz 1993. godine, je nacionalno zakonodavno tijelo Ruske Federacije.

Sastoji se od Državne dume, donjeg doma, i Savjeta Federacije koji je gornji dom skupštine. Sjedište oba doma se nalazi u glavnom ruskom gradu Moskvi. 
Oba doma ukupno broje 620 zastupnika (donji dom 450 i gorni dom 170).
Nakon parlamentarnih izbora održanih 2016. godine u Rusiji, trenutnu većinu u donjem domu ima politička stranka [[Jedinstvena Rusija]] sa 339 zastupnika. [[Komunistička partija Ruske Federacije]] ima 42 a nacionalistička [[Liberalno-demokratska partija Rusije]] 40 zastupnika. Aktuelni saziv skupštine uspostavljen je 18. septembra 2016. godine.

U Državnoj dumi postoji 29 komiteta dok je u Savjetu Federacije aktivno 10 komiteta i 3 komisije. 
=== Predsjednik ===
{{Glavni|Predsjednik Rusije}}
[[Datoteka:Vladimir Putin (2018-05-14).jpg|140px|mini|desno|[[Vladimir Putin]], trenutni predsjednik Rusije]]
Predsjednik Rusije je šef države, koji se bira direktnim glasanjem na mandat od šest godina. Zakonom je ograničen izbor predsjednika na maksimum dva uzastopna mandata. Kada je predsjednik Ruske Federacije, zbog bilo kojeg razloga, spriječen u obnašanju svoje dužnosti te nadležnosti će biti privremeno delegirane Premijeru Rusije koji postaje vršilac dužnosti predsjednika Rusije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eng.constitution.kremlin.ru/#article-92-3 |title=Конституция Российской Федерации |publisher=Eng.constitution.kremlin.ru |date= |access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt; Predsjednik Savjeta Federacije je treća najvažna politička pozicija nakon predsjednika i premijera. U slučaju da je i premijer spriječen da vrši dužnosti predsjednika Rusije onda ulogu ''šefa države'' preuzima upravo Predsjednik Savjeta Federacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ria.ru/analytics/20110518/376470939.html |title=Пост Председателя Совета Федерации РФ – это третий пост в стране. В случае недееспособности президента и премьера именно председатель верхней палаты парламента должен возглавить государство. |publisher=Ria.ru |date= |access-date=3. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.newstube.ru/media/sergej-shaxraj-konstituciya-nachalas-s-tryox-listov-bumagi |title=&quot;Почему у нас третье лицо в государстве Председатель Совета Федерации? Потому что это федерация, он не распускается, он действует постоянно.&quot; – Сергей Шахрай |publisher=Newstube.ru |date= |access-date=3. 3. 2014 |archive-date=11. 1. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140111203938/http://www.newstube.ru/media/sergej-shaxraj-konstituciya-nachalas-s-tryox-listov-bumagi |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
Prema aktuelnom Ustavu Rusije iz 1993. godine, Predsjednik nije dio Vlade Rusije (kao što je to bio slučaj dotada)&lt;ref&gt;I.E. Kozlova and O. E. Kutafin, Konstitutsionnoe Pravo Rossii (Constitutional Law of Russia) (4th ed, 2006) p. 383&lt;/ref&gt; i nema upravu nad trodjelnom raspodjelom vlasti, nego izvršava svoje obaveze po neutralnom sistemu ''[[Pouvoir neutre]]'', te osigurava djelovanje institucija vlasti i njihovo djelovanje. S obzirom na [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednički]] oblik vladavine, Predsjednik ima različite ovlasti. Glavni oblik vladavine su predsjednički dekreti, kojima se pravnim djelovanjem osigurava sprovođenje dekreta. Predsjednik određuje osnovne pravce vanjske politike i može potpisivati međunarodne ugovore. Ujedno je i vrhovni komandant [[Oružane snage Rusije|oružanih snaga Rusije]], te imenuje i smjenjuje vrhovnu komandu oružanih snaga.

Trenutni predsjednik je [[Vladimir Putin]], izabran na [[Predsjednički izbori u Rusiji 2017.|Predsjedničkim izborima u Rusiji]] održanim 18. marta 2018. godine osvojivši 56.411.688 glasova, što predstavlja 76,69% od ukupno broja glasača koji su izašli na izbore.

=== Vlada ===
{{Glavni|Vlada Ruske Federacije}}
{{Glavni|Premijer Rusije}}
{{sekcija}}

== Oružane  snage ==
{{Glavni|Oružane snage Rusije}}
[[Datoteka:Шествие_региональной_патриотической_общественной_организации_«Бессмертный_полк»_-_1.jpg|desno|140px|mini|Moskovska proslava 70 godina od pobjede nad fašizmom uz slogan u prvom planu ''Besmrtna regimenta'' (rus:''Бессмертный полк'') u spomen na poginule u 2. svjetskom ratu]]
[[Oružane snage Rusije]] podijeljene su na tri osnovna vida:
* [[Ruska kopnena vojska|Kopnena vojska]],
* [[Ruska ratna mornarica|Ratna mornarica]] i
* [[Rusko ratno vazduhoplovstvo|Ratno vazduhoplovstvo]]
Osim toga, sastavu ruskih oružanih snage pripadaju i još neki nezavisni vidovi oružanih snaga, a to su:
* Strateške raketne trupe,
* Vazdušno-kosmičke odbrambene snage i
* Zračnodesantne snage

Prema podacima za 2017. godinu oružane snage Rusije su brojale oko 1 milion aktivnih pripadnika i prema tome svrstavaju se na 5. mjesto u svijetu.&lt;ref name=&quot;Global&quot;&gt;{{cite web|last1=Security|first1=Global|title=Russian Military Personnel|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/russia/personnel.htm|access-date=1. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Osim toga, oružane snage broje i oko 2,5 miliona pripadnika u rezervi iako se aktivno brojno stanje procjenjuje na oko 20 miliona pripadnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://wikileaks.org/gifiles/docs/27/2704254_re-russian-reserve-forces-.html|title=The Global Intelligence Files|work=wikileaks.org|access-date=1. 4. 2015|archive-date=2. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402160912/https://wikileaks.org/gifiles/docs/27/2704254_re-russian-reserve-forces-.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Služenje vojnog roka je obavezno sa sve muškarce životne dobi između 18 i 27 godina i traje jednu godinu.

Ruske oružane snage posjeduju najveću količinu oružja za masovno uništenje na svijetu, drugu po brojnosti flotu nuklearnih podmornica i uz SAD jedini posjeduju modernu stratešku avijaciju.&lt;ref name=fas&gt;{{cite web|title=Status of Nuclear Powers and Their Nuclear Capabilities|publisher=Federation of American Scientists|url=https://fas.org/nuke/guide/summary.htm |date=mart 2008 |access-date=19. 3. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russia pilots proud of flights to foreign shores|url=http://www.komonews.com/news/national/28390779.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20110501084738/http://www.komonews.com/news/national/28390779.html |archive-date=1. 5. 2011|author=David Nowak|publisher=The Associated Press|date=15. 9. 2008}}&lt;/ref&gt; Osim toga, posjeduju najbrojnije tenkovske snage dok su ruska mornarica i zračne snage među najbrojnijima na svijetu.

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Administrativna podjela Rusije}}

[[Datoteka:Map of federal subjects of Russia (2014).svg|center|600px|Federalni subjekti Rusije]]

Prema važećem [[Ustavu Rusije|Ustavu]], Rusija se sastoji od 85 ''[[Federalni subjekti Rusije|federalnih subjekata]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Constitution of the Russian Federation |work=[[:ru:Официальный интернет-портал правовой информации|pravo.gov.ru]] |url=http://pravo.gov.ru:8080/page.aspx?94685 |pages=19, 21 |language=Russian language |date=11. 4. 2014 |deadurl= |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413142716/http://pravo.gov.ru:8080/page.aspx?94685 |archive-date=13. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; uključujući i spornu Republiku Krim i savezni grad Sevastopolj.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kremlin.ru/events/president/news/20605|title=Treaty Between the Russian Federation and the Republic of Crimea on Ascension to the Russian Federation of the Republic of Crimea and on Establishment of New Subjects Within the Russian Federation|publisher=Kremlin.ru|date=18. 3. 2014|access-date=10. 4. 2014|language=ru}}&lt;/ref&gt; Od 1993. godine, kada je usvojen Ustav, uvršteno je osamdeset devet federalnih subjekata s tim da je bilo slučajeva da su se federalne jedinice i spajale. U [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] svi federalni subjekti su ravnomjerno zastupljeni sa po dva delegata.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Constitution of the Russian Federation|work=(Article 95, §2)|url=http://www.constitution.ru/en/10003000-06.htm|access-date=27. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Međutim federalni subjekti se iz ostalog razlikuju i po stepenu autonomije koji uživaju.

Federalni subjekti Rusije su sljedeći:

* [[Oblasti u Rusiji|Oblasti]], najčešća vrsta federalnog subjekta Rusije. Trenutno je 46 takvih administrativnih jedinica. Oblasti imaju vlastito izabranog guvernera i zakonodavstvo.
* [[Republike u Rusiji|Republike]], nominalne autonomne jedinice koje se od ostalih federalnih subjekata razlikuju po tome što imaju pravo na vlastiti Ustav i izbor službenog jezika, uz službeni ruski. Osim toga, Republike direktno biraju Predsjednika Republike i pretpostavlja se da su Republike administrativne jedinice u kojima većinu imaju neke od etničkih manjina Rusije. Trenutno je 22 republike.  
* [[Krajevi u Rusiji|Krajevi]] predstavljaju administrativne jedinice Rusije i u pogledu prava identični su oblastima ali uz razliku što predstavljaju historijsku kategoriju jer su se ovim terminom tokom historije označavale granične oblasti. 9 je takvih krajeva u Rusiji.
* [[Autonomni okruzi u Rusiji|Autonomni okruzi]] su prvobitno bili autonomni entiteti unutar oblasti ili krajeva, formirani za etničke manjine koje su ih naseljavali. Status autonomnih okruga je tokom 1990tih bio izjednačen sa nivoom federalnih subjekata. Trenutno ih je 4 i sa izuzetkom [[Čukotski autonomni okrug|Čukotskog okruga]], svi ostali autonomni okruzi su potčinjeni kraju ili oblasti čiji su sastavni dio. 
* [[Autonomne oblasti u Rusiji|Autonomna oblasta]] je administrativna jedinica koja je tokom historije bila podređena nekom od krajeva. Svim takvim administrativnim jedinicama, izuzev [[Jevrejska autonomna oblast|Jevrejske autonomne oblasti]], status je 1990. godine promijenjen u status republike.  
* [[Federalni gradovi u Rusiji|Federalni grad]]. To su gradovi sa specijalnim statusom i funkcionišu kao regije. U Rusiji je trenutno 3 takva grada ([[Moskva]], [[Sankt Peterburg]] i [[Sevastopolj]]).

== Privreda ==
{{Glavni|Privreda Rusije}}
Petnaest godina nakon propasti komunizma ruska ekonomija se približila ekonomiji srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ona ima relativno nisku stopu rasta BDP-a (u 2017: 1,4% godišnje)&lt;ref&gt;Mary Sadler (4. maj 2017):[http://marketrealist.com/2017/05/russias-gdp-is-back-to-positive-territory/ Russia’s GDP Is Back to Positive Territory], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt; i prosječnu [[inflacija|inflaciju]] od oko 5,38% (stanje: 2016).&lt;ref&gt;[http://www.inflation.eu/inflation-rates/russia/historic-inflation/cpi-inflation-russia.aspx Historic inflation Russia - CPI inflation], pristupljeno 9. jula 2017.&lt;/ref&gt; Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sistema.

Na današnju sliku ekonomije je uticala i brza [[privatizacija]] nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (''oligarsi''). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim preduzećima, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim privrednim krajolikom, a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.

Danas se ruska ekonomija uglavnom zasniva na dvama stubovima: izvozu energenata ([[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska [[metalurgija]] i s njom povezana proizvodnja mašina, automobila i aviona preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na saradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih proizvoda (''inomarke'').

Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži privredni rast imaju Moskva i Sankt Peterburg. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.

== Transport ==

Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uveliko su uticali su na razvoj transportne infrastrukture u Rusiji. U prevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima [[željeznica]]. Željeznička mreža ima oko 85.500{{razmak}}km pruga u javnoj upotrebi,&lt;ref&gt;{{Cite web|access-date =21. 1. 2016|title = The world’s 10 longest railway networks|url = http://www.railway-technology.com/features/featurethe-worlds-longest-railway-networks-4180878/|publisher = Railway Technology}}&lt;/ref&gt; od čega je 43.400{{razmak}}km elektrificirano, te oko 63.000{{razmak}}km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289{{razmak}}km duga [[Transsibirska pruga]] koja povezuje Moskvu i [[Vladivostok]] na obalama [[Tihi okean|Tihog okeana]].

Iako je cestovna infrastruktura u prilično lošem stanju, bez savremenih autoputeva, [[cestovni prevoz]] je u usponu. [[Automobil]] je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima što dovodi do velikih gužvi i jedne od najvećih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrećama u Evropi.

[[Zračni prevoz]] je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putničkom prevozu na relacijama većim od 1.500{{razmak}}km. Najveće zrakoplovne tvrtke su [[Aeroflot]] (5,8 mil. putnika u 2003), zatim Sibir ([[Novosibirsk]] i moskovsko Domodjedovo, 3,4 mil.), Pulkovo ([[Sankt Peterburg]]) i KrasAir ([[Krasnojarsk]]).

== Nauka i tehnologija ==
{{Glavni|Nauka i tehnologija u Rusiji}}

=== Spisak ruskih naučnika ===
{{Glavni|Spisak ruskih naučnika}}
  
==== Ljekari ====
* [[Ivan Pavlov]] (1849–1936)

==== Matematičari ====
* [[Nikolaj Ivanovič Lobačevski]] (1792–1856)
* [[Ilja Kandinski Pavlov]] (1856–1925)
* [[Lav Davidovič Landau]] (1908–1968)

==== Biolozi i hemičari ====
* [[Ilja Iljič Mečnikov]] (1845–1916)
* [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] (1834–1907)
* [[Aleksandar Oparin]] (1894–1980)

==== Ostali ====
* [[Jurij Gagarin]] (1934–1968), [[Astronomija|kosmonaut]]
* [[Vladimir Zworkyn]] (1889–1982), izumitelj, [[Sjedinjene Američke Države|američki]] državljanin ruskog porijekla

=== Istraživanje svemira ===
Ruska dostignuća u oblasti svemirskih tehnologija i istraživanja svemira vuku korijene još od [[Konstantin Ciolkovski|Konstantina Čiolkovskog]], oca teorijske [[Astronautika|astronautike]]. 
Njegovi pisani radovi bili su nadahnuće za vodeće sovjetske raketne inženjere poput [[Sergej Koroljov|Sergeja Koroljova]], [[Valentin Gluško|Valentina Gluška]] i mnogih drugih koji su doprinijeli uspjehu sovjetskog svemirskog programa u ranim fazama [[Svemirska trka|Svemirske trke]] i poslije.

1957. godine lansiran je prvi [[vještački satelit]] oko Zemlje, [[Sputnjik 1]], a 1961. godine [[Jurij Gagarin]] je bio prvi čovjek koji je uspješno putovao u [[svemir]]. Slijedile su mnoge druge sovjetske i ruske misije o istraživanju svemira, uključujući i [[prvi izlazak u otvoreni svemir]] koji je izveo [[Aleksej Leonov]]. [[Luna 9]] je bila prva svemirska letjelica koja se spustila na [[Mjesec]], a [[Venera 7]] je bila prva koja je sletjela na drugu planetu ([[Venera|Veneru]]), [[Mars 3]], se spustila na [[Mars]], prvi svemirski istraživač [[Lunohod 1]], i prva [[svemirska stanica]] [[Saljut 1]] i [[Mir (svemirska stanica)|Mir]].

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, neki programi za istraživanje svemira koji su bili finansirani od strane vlade, uključujući [[Program &quot;Buran&quot;|Buranov program]] za svemirski prijevoz su bili otkazani ili odloženi, a povećano je učešće ruske svemirske industrije u komercijalnim aktivnostima i međunarodnoj saradnji. Danas je Rusija najveći satelitski lanser. Nakon što je program [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] počeo sa radom 2011. godine, [[Sojuz (raketa-nosač)|rakete Sojuz]] postale su jedini vid prijevoza za astronaute na [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]].

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Rusije}}

Prema popisu stanovništva iz 2010. godine većinu stanovništva su činili etnički [[Rusi]] sa oko 81% od ukupne populacije države.&lt;ref name=&quot;perepis-2010.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/result-december-2011.ppt|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118212344/http://www.perepis-2010.ru/results_of_the_census/result-december-2011.ppt|archive-date=18. 1. 2012|title=ВПН-2010|work=perepis-2010.ru}}&lt;/ref&gt; Ruska Federacija je također dom nekoliko značajnih manjina. U Rusiji živi oko 160 različitih etničkih grupa i autohtonih naroda.&lt;ref name=ethnicgroups&gt;{{cite web|title=Etničke grupe u Rusiji|url=http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php|website=demoscope.ru|access-date=30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;
Iako je stanovništvo Rusije relativno brojno, gustina naseljenosti njene teritorije je niska zbog činjenica da je Rusija najveća država na svijetu. Najgušće je naseljen evropski dio Rusije, područja oko  planine [[Ural (planina)|Ural]] i jugozapad [[Sibir]]a. Oko 73% stanovništva živi u urbanim sredinama dok je preostalih 27% stanovništva ruralno.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Resident population|publisher=Rosstat|url=http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/05-01.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120303135317/http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/05-01.htm|archive-date=3. 3. 2012|access-date=27. 12. 2007}}&lt;/ref&gt; Prema istom popisu, u Rusiji je živjelo 142.856.536. stanovnika.&lt;ref name=&quot;2010popis&quot;&gt;{{cite web|title=Ruski zavod za statistiku:Popis stanovništva (2010)|url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|website=www.gks.ru|access-date=30. 3. 2018|archive-date=1. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150601051814/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/croc/perepis_itogi1612.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Gledano historijski, najveću populaciju stanovništva Rusija je imala 1991. godine, neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza i taj broj je iznosio 148.689.000 stanovnika. Broj stanovnika doživio je brzi pačev od sredine 1990tih da bi se usporio pa i prešao u stanje stagnacije zadnjih godina, uglavnom zbog smanjene stope smrtnosti kao i povećane stope nataliteta i imigracije.

Rusija je 2009. godine zabilježila godišnji rast stanovništva po prvi put u zadnjih 15 godina i taj iznos je iznosio 10.500 stanovnika. U istoj godini, u Rusiju je imigriralo 279.906 migranata od čega njih 93% dolazi iz zemalja Zajednice nezavisnih država. Broj ruskih emigranata je stalno opadao sa 359.000 u 2000. godini na 32.000 u 2009. godini. Također, procenjuje se da u rusiji ima oko 10 miliona ilegalnih imigranata iz bivših sovjetskih država. U Rusiji živi oko 116 miliona etničkih Rusa dok oko 20 miliona etničkih Rusa živi van Rusije u bivšim republikama Sovjetskog saveza, uglavnom u Ukrajini i Kazahstanu.

Prema popisu iz 2010. godine 81% stanovništva su etnički Rusi a 19% drugih naroda od kojih je najviše: 3,7% [[Tatari|Tatara]], 1,4% [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], 1,1% [[Baškiri|Baškira]] 1% [[Čuvaši|Čuvaša]] dok je 11,8% ostalih i etnički neizjašnjenih. Prema popisu stanovništva, 84,93% ruskog stanovništva pripada evropskim etničkim grupama ([[slaveni]], [[germani]], narodi iz ugro-finske grupe naroda i dr) i manje ih je u odnosu na podatke iz 2002. godine, kada su činili više od 86% stanovništva.

U 2006. godini, u pokušaju da nadoknađuje demografski pad zemlje, ruska vlada počela je pojednostaviti imigracione zakone i pokrenula državni program &quot;za pružanje pomoći dobrovoljnoj imigraciji etničkih Rusa iz bivših sovjetskih republika&quot;. [275] U 2009. godini Rusija je doživjela najveću stopu nataliteta od raspada Sovjetskog Saveza [268] [276] U 2012. godini stopa nataliteta se ponovo povećala. Rusija je registrovala 1.896.263 rođenih, što je najveći broj od 1990. godine, pa čak i preko godišnjih rođenja u periodu 1967-1969, sa TFR od oko 1,7, najviše od 1991. godine (Izvor: Tabela vitalnih podataka ispod)

U avgustu 2012. godine, kada je zemlja videla svoj prvi demografski rast od devedesetih, predsednik Putin je izjavio da bi do 2025. godine rusko stanovništvo moglo doći do 146 miliona, uglavnom zbog imigracije [277]

Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: [[Ruska pravoslavna crkva]] kojoj pripada slavensko stanovništvo, te [[Islam|islamska zajednica]] kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši i dr.).

Gradskog stanovništva ima 72,4%, seoskog 27,6%. Dobni sastav je sljedeći: 0-19 25,2%, 20-59 56,3%, 60 i više 18,5%.

=== Gradovi ===
{{Glavni|Spisak gradova u Rusiji|Spisak gradova u Rusiji po broju stanovnika}}
 
Glavni i najveći grad Rusije je Moskva, ujedno i jedan od najvećih gradova svijeta. Neki od većih gradova su: Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Njižni Novgorod, Kazanj, [[Čeljabinsk]], [[Omsk]], [[Samara]], [[Ufa]], [[Rostov na Donu|Rostov]], [[Krasnojarsk]], [[Perm (grad)|Perm]], [[Voronjež]] i [[Volgograd]], koji su svi prema podacima iz 2016. godine milionski gradovi.

=== Etničke grupe ===
{{Glavni|Etničke grupe Rusije}}

Rusija je multietnička država sa preko 160 različitih etničkih grupa i manjina, od naroda čije se brojno stanje mjeri u milionima (Rusini, Tatari) do naroda kojih je nekoliko desetina hiljada pripadnika.
&lt;gallery mode=packed caption=&quot;Etničke grupe Rusije&quot;&gt;
Datoteka:Novosibirsk-Karimov.jpg|Ruski [[Kozaci]] u Sibiru
Datoteka:Ил Күнэ - День государственности Республики Саха 32.jpg|[[Jakuti]] u [[Republika Saha|Republici Sahi]]
Datoteka:Sourb Gevorg Art 1.JPG|[[Armeni]] u [[Volgograd]]u
Datoteka:Komi peoples.jpg|Narod [[Komi (narod)|Komi]]
Datoteka:Домбристы в национальных калмыцких костюмах.jpg|[[Kalmici]] u Elisti
Datoteka:Народы Кавказа 19 век.JPG|Narodna nošnja naroda sa Sjevernok Kavkaza: [[Oseti]], [[Čerkezi]], [[Kabardinci]] i [[Čečeni]].
&lt;/gallery&gt;

=== Jezik ===
{{Glavni|Ruski jezik|Jezici u Rusiji}}

Ruskih 160 etničkih grupa služi se jezicima kojih je u Rusiji preko 100. Prema popisu iz 2002. godine, oko 142,6 miliona ljudi govori ruski, zatim slijede [[Tatarski jezik|tatarski]] sa 5,3 miliona i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] sa 1,8 miliona govornika. Ruski je jedini zvanični državni jezik, ali Ustav daje pojedinim republikama pravo uvođenja pored ruskog i drugih službenih jezika na određenoj teritoriji.

Uprkos širokoj raspodjeli, ruski jezik je homogen u čitavoj državi. Najrasprostranjeniji je jezik Evroazije, kao i [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] sa najvećim brojem govornika. Spada u [[Indoevropski jezici|indoevropsku jezičku grupu]] i jedan je od živih [[Istočnoslavenski jezici|istočoslavenskih jezika]], pored bjeloruskog i ukrajinskog.

Ruski jezik je drugi najkorišteniji jezik na [[Internet]]u nakon engleskog, jedan od dva službena jezika na [[Međunarodna svemirska stanica|međunarodnoj svemirskoj stanici]] i jedan je od šest službenih jezika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]-a.

U Rusiji je u različitim regijama, od strane lokalnih vlada, proglašeno ukupno 35 službenih jezika.

=== Religija ===
{{Glavni|Religija u Rusiji}}
Trenutno, u Rusiji ne postoje zvanični podaci o religijskoj pripadnosti jer se ti podaci ne prikupljaju tokom popisa a procjene o religijskoj slici u rusiji se zasnivaju samo na istraživanjima. Istraživačka organizacija Sreda je 2012. godine objavila Atlas Atena, s detaljnim popisom religijskih populacija i nacionalnosti u Rusiji, na osnovu sprovedenog istraživanja na velikom broju uzoraka širom Rusije. Prema tim podacima 46,8% stanovnika Rusije se izjasnilo kao krššćani (uključujući 41% pravoslavnih kršćana Ruske pravoslavne crkve, 1,5% pravoslavaca ili članova nekih drugih pravoslavnih crkava, 4,1% ostalih kršćana i manje od 1% katolika i protestanata), 25% duhovnog ali nereligioznog stanovništva, 13% ateista, 6,5% muslimana, 1,2% sljedbenika ''tradicionalnih religija'' i 0,5% tibetanskih budista. Međutim, kasnije te godine, Levada centar procijenio je da je 76% stanovnika Rusije kršćani,&lt;ref name=&quot;levada.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.levada.ru/2012/12/17/v-rossii-74-pravoslavnyh-i-7-musulman|script-title=ru:Пресс выпуски – В России 74% православных и 7% мусульман|trans-title=Press releases – In Russia 74% are Orthodox and 7% are Muslims|language=ru|work=levada.ru|date=17. 12. 2012|access-date=29. 4. 2015}}&lt;/ref&gt;  dok je Fondacija za istraživanje javnog mnjenja u junu 2013. procijenila&lt;ref name=&quot;fom.ru&quot;&gt;{{cite web|url=http://fom.ru/obshchestvo/10953|script-title=ru:Ценности: религиозность|trans-title=Values: Religious|language=ru|work=fom.ru|date=14. 6. 2013|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; broj kršćana na 65%. Ovi nalazi su u skladu sa procjenom Pew istraživačkog centra za 2011. godinu gdje se procjenjuje da je 73,6% ruskog stanovništva kršćani.&lt;ref name=&quot;pewforum.org&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.pewforum.org/2011/12/19/global-christianity-exec/|title=Global Christianity – A Report on the Size and Distribution of the World's Christian Population|work=Pew Research Center's Religion &amp; Public Life Project|date=19. 12. 2011|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Najnoviji podaci Pew istraživačkog centra su pokazali da je u 2015. godini u Rusiji živjelo 71% pravoslavaca, 15% stanovništva se izjasnilo nereligioznim (uključujući i ateiste, agnostike i dr.), 10% muslimana i 2% drugih kršćana, dok je 1% pripadalo drugim religijskim uvjerenjima.&lt;ref name=&quot;Religious Belief in Central and Eastern Europe&quot;&gt;{{cite web|author=ANALYSIS |url=http://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/10104119/CEUP-FULL-REPORT.pdf |title=Religious Belief and National Belonging in Central and Eastern Europe |date=10. 5. 2017 |access-date=12. 5. 2017  |archive-url=https://web.archive.org/web/20170513130508/http://assets.pewresearch.org/wp-content/uploads/sites/11/2017/05/10104119/CEUP-FULL-REPORT.pdf |archive-date=13. 5. 2017 |df= }}&lt;/ref&gt;

[[Islam]] je druga po veličini religija u Rusiji, poslije pravoslavlja.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Europe: Belarus, Russian Federation and Ukraine|url=https://books.google.com/books?id=wm3w1oGCaEoC&amp;pg=PA1387|access-date=4. 4. 2018|series=World and Its Peoples|year=2010|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-7900-0|page=1387|chapter=Russian Federation}}&lt;/ref&gt; To je tradicionalna ili dominantna religija među nekim kavkaskim etničkim zajednicama (posebno [[Čečeni]]ma, [[Inguši]]ma i [[Čerkezi]]ma) kao i među nekim [[Turkijski narodi|turkijskim narodima]] (naročito [[Tatari]]ma i [[Baškiri]]ma).

[[Budizam]] je tradicionalan zastupljen u tri regije Ruske Federacije: [[Burjatija|Burjatiji]], [[Tuva|Tuvi]] i [[Kalmikija|Kalmikiji]]. Prema raznim izveštajima, udio nereligioznog stanovništva u Rusiji iznosi između 16% i 48% stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Zuckerman |first=P. |chapter=Atheism: Contemporary Rates and Patterns |title=The Cambridge Companion to Atheism |editor=Michael Martin |publisher=Cambridge University Press |year=2005}}&lt;/ref&gt; Prema najnovijim studijama, procenat ateista značajno je smanjen u periodu nakon raspada Sovjetskog Saveza.&lt;ref name=&quot;2013 Belivers&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sova-center.ru/religion/discussions/how-many/2013/01/d26201/|title=|last=|first=|date=15. 1. 2013|website=|publisher=SOVA Center for Information and Analysis|language=ru|script-title=ru:Социологи вновь посчитали верующих россиян|trans-title=Sociologists have counted Russian believers anew|access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GallupInt&quot;&gt;{{cite web|url=http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |title=Global Index of Religion and Atheism |last= |first= |date= |website= |publisher=Worldwide Independent Network/Gallup International Association |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812210929/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf |archive-date=12. 8. 2012  |access-date=4. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery mode=packed&gt;
Datoteka:Moscow StBasilCathedral d18.jpg|[[Crkva sv. Vasilija Blaženog u Moskvi]]
Datoteka:Московская соборная мечеть.jpg|[[Moskovska saborna džamija]]
Datoteka:Atsaysky datsan in Buryatia, Selenga area 2.png|Atsajski datsan u [[Burjatija|Burjatiji]].
|Slika 14. [[Dalaj Lama|Dalaj Lame]] izložena u [[Budizam|budističkom]] hramu u [[Tuva|Tuvi]].
Datoteka:Kazan church edit.jpg|[[Sinkretizam|Sinkretistički]] [[Hram svih religija]] u gradu [[Kazanj]]u, u [[Tatarstan]]u.
&lt;/gallery&gt;

=== Obrazovanje ===
{{Glavni|Obrazovanje u Rusiji}}
Rusija ima najviši procenat (54%) visokoobrazovanog stanovništva u svijetu.&lt;ref&gt;[[Huffington Post]]: [http://www.huffingtonpost.com/2010/07/22/countries-with-the-most-c_n_655393.html#s117394&amp;title=United_Kingdom_318 Countries With The MOST College Graduates] retrieved September 27, 2013&lt;/ref&gt; Prema Ustavu, obrazovanje u Rusiji je besplatno i zagarantovano svima&lt;ref&gt;David Johnson, ed., ''Politics, Modernisation and Educational Reform in Russia: From Past to Present'' (2010)&lt;/ref&gt; ali je ipak velika konkurencija kada je u pitanju subvencioniranje visokoškolskog obrazovanja na pojedinim univerzitetima.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Smolentseva, A|title=Bridging the Gap Between Higher and Secondary Education in Russia|url=http://www.bc.edu/research/cihe.html|access-date=27. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20100827051359/http://www.bc.edu/research/cihe.html|archive-date=27. 8. 2010|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat velikog naglaska na nauci i tehnologiji ruski stručnjaci u oblasti medicine, matematike, različitih inženjerskih oblasti i dr. oblastima su na svjetskom nivou visokocijenjeni.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=U.S. Department of State|title= Background Note: Russia|url=https://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/3183.htm|access-date=2. 1. 2008}}&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Moscow State University.jpg|lijevo|250p|mini|[[Moskovski državni univerzitet]]]]
Od 1990. godine uvedeno je 11-godišnje školsko obrazovanje. Obrazovanje u državnim srednjim školama je besplatno. Visokoškolskoobrazovanje je besplatno, sa izuzecima pojedinih univerziteta.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Higher Education Institutions|url=http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/08-10.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20120303145808/http://www.gks.ru/free_doc/2007/b07_12/08-10.htm|archive-date=3. 3. 2012|publisher=[[Rosstat]]|access-date=1. 1. 2008}}&lt;/ref&gt;

Najstariji i najveći ruski univerziteti su [[Moskovski državni univerzitet]] i [[Državni univerzitet u Sankt Peterburgu]]. Početkom trećeg milenija, kako bi se stvorili visokoobrazovni i istraživački instituti uporedivog nivoa širom Rusije, vlada je pokrenula program uspostavljanja &quot;federalnih univerziteta&quot;, uglavnom spajanjem postojećih velikih regionalnih univerziteta i istraživačkih instituta i pružajući im posebna sredstva. Ove nove institucije uključuju i neke univerzitete kao što su: Južni federalni univerzitet, Sibirski federalni univerzitet, Federalni univerzitet u Kazanju, Sjeveroistočni federalni univerzitet i Dalekoistočni federalni univerzitet.

Prema rangu ''QS World University Rankingsa'' za 2018. godinu, najbolje ocijenjana ruska visokoškolska ustanova je Moskovski državni univerzitet koji zauzima 95. mjestu najboljih univerziteta na svijetu.

== Kultura ==
{{Glavni|Ruska kultura}}
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima ljudskog djelovanja pa tako i u oblasti [[umjetnost]]i i [[nauka|nauke]].

=== Filozofija ===
{{Glavni|Ruska filozofija}}
Ruska filozofija je doživjela procvat u 19. vijeku, kada je na početku bila definisana protivljenjem od strane pripadnika prozapadne struje koji su zagovarali zapadne političke i ekonomske modele i Slavofile, koji su insistirali na razvijanju Rusije kao jedinstvene civilizacije. Drugoj grupi su pripadali [[Nikolaj Danilevski]] i [[Konstantin Leontjev]], osnivači proevropske struje. U svom daljnjem razvoju ruska filozofija je uvek bila obilježena dubokom vezom sa književnošću i interesovanjem prema kreativnosti, društvu, [[Politika|politici]] i [[Nacionalizam|nacionalizmu]]. [[Ruski kosmizam]] i religijska filozofija bili su druga glavna područja njihovog interesovanja. Značajni filozofi s kraja 19. i početka 20. vijeka bili su: [[Vladimir Solovjev]], [[Sergej Bulgakov]] i [[Vladimir Vernadsky]].

=== Književnost ===
{{Glavni|Ruska književnost}}
[[Datoteka:Dostoevsky.jpg|150px|mini|[[Fjodor Dostojevski]]]][[Datoteka:Chekhov_1898_by_Osip_Braz.jpg|150px|mini|[[Anton Čehov]]]]

Ruska književnost se smatra jednom od najplodonosnijih i najznačajnijih svjetskih književnosti. Od nekoliko perioda na koje se može podijeliti, kao najznačajniji period u ruskoj književnosti se smatra 19. vijek tzv. ''Zlatno doba'' ruske književnosti. [[Romantizam]] kao jedan od pravaca u književnosti i općenito u umjetnosti uticao je na procvat [[Poezija|poezije]] i pojavu značajnih imena u toj oblasti kao što su [[Vasilij Žukovski]], a kasnije i [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandra Puškina]]. Puškinu se pripisuje i kristalizacija književnog ruskog jezika i uvođenje novog nivoa umjetnosti u rusku književnost. Njegovo najpoznatije djelo je roman u stihu, [[Evgenij Onjegin (roman)|Evgenij Onjegin]]. Čitava nova generacija pjesnika, uključujući: [[Mihail Jurjevič Ljermontov|Mihaila Ljermontova]], [[Jevgenij Baratinski|Jevgenija Baratinskog]], [[Konstantin Batjuškov|Konstantina Batjuškova]], [[Nikolaj Nekrasov|Nikolaja Nekrasova]], [[Aleksej Konstantinovič Tolstoj|Alekseja Konstantinoviča Tolstoja]], [[Fjodor Tjutčev|Fjodora Tjutčeva]] i [[Afanasije Feta|Afanasija Feta]] slijedili su Puškinove korake.

Ne samo poezija već je i [[proza]] doživjela procvat. Prvi veliki ruski romanopisac bio je [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]]. Uslijedili su [[Ivan Sergejevič Turgenjev]], [[Mihail Saltikov-Šedrin]] i [[Nikolaj Leskov]], koji su svi pisali kratke priče i romane kao i romanopisac [[Ivan Gončarov]]. [[Lav Tolstoj]] i [[Fjodor Dostojevski]] uskoro su postali međunarodno poznati po svojim djelima, a mnogi književni kritičari poput F. R. Leavisa opisali su i jednog i drugog kao najveće romanopisce u historiji. Tokom druge polovine vijeka [[Anton Pavlovič Čehov]] je nadmašio druge u pisanju kratkih priča i postao vjerovatno najveći pisac drama svog vremena.

Neki od najznačajnijih predstavnika ruske književnosti su:

* [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] (1799–1837)
* [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]] (1809–1852)
* [[Fjodor Dostojevski]] (1821–1881)
* [[Lav Tolstoj]] (1828–1910)
* [[Anton Pavlovič Čehov]] (1860–1904)
* [[Maksim Gorki]] (1868–1936)
* [[Sergej Aleksandrovič Jesenjin]] (1895–1925)
* [[Mihail Aleksandrovič Šolohov]] (1905–1984)
* [[Aleksandar Solženjicin]] (1918–2008)

=== Umjetnost ===
{{Glavni|Ruska umjetnost}}
[[Datoteka:Автопортрет. Художник. 1933. ГРМ.png|mini|165x165piksel|[[Kazimir Maljevič]]]]
[[Datoteka:Angelsatmamre-trinity-rublev-1410.jpg|thumb|left|upright|Primjerak ruske ikone poznate kao [[Andrej Rubljov|Rubljova]] ''Trojica'']]
Rano rusko slikarstvo zasnivalo se uglavnom na izradi [[ikona]] i živopisnih [[Freska|freski]], žanrova slikarstva naslijeđenih iz perioda [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Usponom ruske moći umjetnici poput [[Teofan Grk|Teofana Grka]], [[Dionisijus]]a Dionisius i [[Andrej Rubljov|Andreja Rubljova]] su povezani uglavnom sa ruskom umjetnošću.

[[Ruska akademija umjetnosti]] je osnovana [[1757]]. godine što je ruskim umjetnicima pomoglo u ostvarivanju međunarodne uloge i statusa. [[Ivan Argunov]], [[Dmitrij Levicki]], [[Vladimir Borovikovski]] i drugi akademici iz 18. vijeka uglavnom su se usredsredili na portretno slikarstvo. Početkom 19. vijeka, u periodu procvata [[Neoklasicizam|neoklasicizma]] i [[Romantizam|romantizma]], mitološke i biblijske teme inspirisale su mnoge istaknute slikare, naročito Karl Briullova i Aleksandra Ivanova.

Sredinom 19. vijeka grupa predstavnika kritičkog realizma, [[Peredvižnjevci]] je raskrstila sa tadašnjom Akademijom i pokrenula školu umjetnosti koja je bila lišena akademskih ograničenja. Ti umjetnici su bili uglavnom realisti koji su smisao ruskog identiteta potražili u pejzažima velikih rijeka, šuma i breza, kao i u živahnim žanrovskim scenama i velikim portretima svojih savremenika. Neki umjetnici usredsredili su se na prikazivanje dramskih trenutaka ruske historije, dok su se drugi obratili društvenoj kritici, svojim djelima prikazujući stanje siromaštva i karikaturizaciju vlasti. Takav kritički realizam je cvjetao tokom vladavine cara [[Aleksandar II, car Rusije|Aleksandra II]]. Vodeći realisti tog doba su bili: Ivan Šiškin, Arkhip Kuindži, Ivan Kramskoj, Vasilij Polenov, Isak Levitan, Vasilij Surikov, Viktor Vasnecov, Ilja Repin i Boris Kustodijev.

Na prelomu 20. vijeka pojavilo se simboličko slikarstvo, kojeg predstavljaju Mihail Vrubel, Kuzma Petrov-Vodkin i Nikolas Roerich.

* [[Vasilij Kandinski]] (1866–1944)
* [[Kazimir Maljevič]] (1878–1935)

=== Muzika i ples ===
{{Glavni|Muzika Rusije|Ruski balet|Spisak ruskih kompozitora}}
[[Datoteka:1989 CPA 6113.jpg|thumb|230px|desno|Sovjetska poštanska marka na kojoj su prikazani ruski narodni muzički instrumenti.]]
Najstariji oblik muzičke tradicije u Rusiji je [[Ruska narodna muzika]], koja je blisko vezana za seoski život i običaje.
Njeni korijeni se nalaze u [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]], gdje se pjeva tokom najvećeg dijela njihovih vjerskih službi i gdje nisu bili korišteni muzički instrumenti. Najveći dio [[Rusi|ruskog]] stanovništva je bio nepismen i siromašan, pa su rijetki bili [[muzički instrumenti]]. Iz tih razloga je vokalna muzika i najzastupljenija.
Ruski narodni muzički instrumenti su obično bili korišteni u životu pastira ili za određene vrste narodnih plesova i pjesama. Među instrumentima najpoznatiji su [[balalajka]] i [[harmonika]], a koriste se samo u pojedinim ruskim područjima. Najčešći muzički instrumenti su: žičani instrumenti (balalajka, zviždaljka, gusle, domra, violina), [[puhački instrumenti]] (žalejka, rog, kugiklji). 
U starim ljetopisima su spomenuti: vojne trube, lovački rogovi, tamburaši. Instrumenti kao što su harmonika, [[mandolina]], gitara sa 7 žica, relativno kasno su se pojavili u Rusiji (19-20 vijek).
Na osnovama stare ruske narodne muzike su kasnije razvijani različiti oblici umjetničke muzike, koja u Rusiji često sadrži narodne melodije i narodne elemente ili muziku drugih etničkih grupa koje žive u Rusiji.
&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Balakirev1860s CuiIP 73 600.jpg|[[Milij Aleksejevič Balakirev]]
Datoteka:Borodin.jpg|[[Aleksander Borodin]]
Datoteka:Cesar cui.jpg|[[César Cui]]
Datoteka:Modest Musorgskiy, 1870.jpg|[[Modest Mussorgski]]
Datoteka:Walentin Alexandrowitsch Serow 004.jpg|[[Nikolaj Rimski-Korsakov]]
&lt;/gallery&gt;
Rusku muzičku scenu 19. vijeka karakteriziraju tenzije između klasičnog kompozitora [[Mihail Glinka|Mihaila Glinke]], zajedno sa ostalim članovima [[Velika petorka|Velike petorke]] (galerija iznad), koji su prigrlili ruski nacionalni identitet dodavajući u svoja muzička djela primjese vjerskih i tradicionalnih elemenata, i [[Rusko muzičko društvo|Ruskog muzičkog društva]] na čelu s kompozitorima, braćom [[Anton Rubinstein|Antonom]] i [[Nikolai Rubinstein|Nikolajem Rubinsteinom]], koji su zastupali konzervativniji pravac. Tradiciju [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] (1840–1893), jednog od najvećih kompozitora [[Romantizam (muzika)|romantizma]], nastavio je [[Sergej Rahmanjinov]] (1873–1943) tokom 20. vijeka. Među svjetski poznate ruske kompozitore 20. vijeka također se ubrajaju [[Aleksandr Skrjabin]], [[Igor Stravinski]] (1882–1971), [[Sergej Prokofjev]] (1891–1953), [[Dmitrij Šostakovič]] (1906–1975) i [[Alfred Šnitke]] (1934–1998).

== Sport ==
{{Glavni|Sport u Rusiji}}
[[Datoteka:Reprezentacja Rosji2.jpg|thumb|desno|[[Nogometna reprezentacija Rusije]] na [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2012.|Evropskom prvenstvu u nogometu 2012.]]]]
Sportisti Sovjetskog Saveza a poslije i sportisti Rusije su uvijek bili među prve četiri države po broju zlatnih medalja osvojenih na ljetnim olimpijadama. Sovjetski gimnastičari, hrvači, dizači tegova, bokseri, strijelci, skijaši, biatlonci, zajedno s sovjetskom košarkašima, rukometašima, odbojkašima i hokejašima su bili među najboljim na svijetu.&lt;ref&gt;{{cite journal|url=http://www.la84foundation.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1974/ore84/ore84k.pdf|title=The USSR and Olympism|journal=[[Olympic Review]]|publisher=[[International Olympic Committee]]|issue=84|pages=530–557|date=oktobar 1974|format=PDF|access-date=28. 3. 2008|archive-date=16. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130116214930/http://www.la84foundation.org/OlympicInformationCenter/OlympicReview/1974/ore84/ore84k.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prve olimpijske igre na području Rusije bile su 
[[Olimpijske igre 1980.|ljetne olimpijske igre održane 1980. u Moskvi]] dok su zimske održane [[Zimske olimpijske igre 2014.|2014. u Sočiju]].

=== Olimpijske igre ===
{{Glavni|Rusija na Olimpijskim igrama}}
Organizaciju i upravljanje olimpijskim takmičenjima u Rusiji, zadužen je [[Ruski olimpijski savez]], osnovan 1911. godine, a obnovljen 1992. godine. U ostalim periodima ruski sportisti nastupali su za selekcije [[Sovjetski Savez na Olimpijskim igrama|Sovjetskog Saveza]] i selekciju [[Zajednica Nezavisnih Država na Olimpijskim igrama|Zajednice Nezavisnih Država]] Od [[LJOI 1994.|1994.]] godine na ukupno šest [[Ljetne olimijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]] pa do [[LJOI 2016.|206.]] ruski sportisti osvojili su 426 medalja, od toga 149 zlatnih, 124 srebrne i 153 bronzanih, te su na ukupnoj listi na desetom mjestu. Na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] od [[ZOI 1994|1994.]] pa do [[ZOI 2018.|2018]] na sedam nastupa osvojili su 120 medalja od kojih su 47 zlatne, 38 srebrne i 35 bronzanih, te zauzimaju deveto mjesto u ukupnom plasmanu svojenih medalja.

=== Nogomet ===
{{Glavni|Nogomet u Rusiji}}
{{Također pogledajte|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.}}
[[Nogomet]] je jedan od najpopularnijih sportova u modernoj Rusiji. [[Sovjetska nogometna reprezentacija]] bija je prva koja je osvojila titulu prvaka na [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropskom prvenstvu u nogometu]] održanom [[Evropsko prvenstvo u nogometu 1960.|EP 1960.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. Jedan od najstaknutijih nogometaša iz tog perioda je [[Lav Jašin]], koji je zabilježio nastup na četiri [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetska prvenstva u nogometu]] u periodu od 1958. do 1970. godine, te se smatra jednim od najvećih golmana u historiji nogometa a odabran je u [[Tim snova FIFA Svjetskih prvenstava]]. Osim jedne osvojene titule prvaka Evrope, sovjetski reprezentativci su igrali još i finale [[Evropskog prvenstva 1988.|EP 1988.]] a osvajali su i zlatne medalje na [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1956.|olimpijskim igrama 1956.]] i [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1988.|1988.]] godine.

Organizaciju nogometnih takmičenja u Rusiji, vodi [[Ruski nogometni savez]], koji organizuje ligaška i kup takmičenja. Najviše titula prvaka u [[Premjer liga Rusije|Premjer ligi]] ima [[Spartak Moskva]], ukupno deset, a najviše pobjeda u [[Kup Rusije|Kupu Rusije]] imaju [[Lokomotiva Moskva]] i [[PFK CSKA Moskva]] ukupno po sedam titula. Ruski nogometni klubovi [[PFK CSKA Moskva]] i [[FK Zenit Sankt Peterburg]] osvojili su [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] [[UEFA Evropska liga 2004/2005.|2005.]] i [[UEFA Evropska liga 2007/2008.|2008.]] godine, respektivno. U novije vrijeme najbolji rezultat [[Ruska nogometna reprezentacija]] je postigla plasmanom u polufinale [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropskog prvenstvg u nogometu]] održanog 2008. u [[Austrija|Austriji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]] gdje je izgubila od [[Španska nogometna reprezentacija|reprezentacije Španije]] koja je i postala prvak. Najveći nogometni događaj na prostoru Rusije je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo u nogometu]] koje će se održati u junu i julu 2018. gdje će se u 11 gradova i 12 stadiona evropskog dijela i područja [[Ural]]a ugostiti 32 najbolje svjetske reprezentacije.

=== Košarka ===
{{Glavni|Košarka u Rusiji}}
[[Ruska košarkaška reprezentacija]] je 2007. godine osvojila prvo mjesto na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.|Evropskom prvenstvu u košarci]]. To je za reprezentaciju, pored jedne srebrne i dvije bronzane, prva zlatna medalja na evropskom prvenstvu na kojem su učestvovali ukupno 13 puta. Ruski košarkaški klub [[PBC CSKA Moscow]] jedan je od najboljih timova u Evropi, sa osvojenih 7 titula evropskog i ukupno 44 titule državnog prvaka (24 titule iz sovjetskog doba i 20 ruskih titula).

=== Rukomet ===
{{Glavni|Rukomet u Rusiji}}
{{sekcija}}

=== Odbojka ===
{{Glavni|Odbojka u Rusiji}}
{{sekcija}}

=== Vaterpolo ===
{{Glavni|Vaterpolo u Rusiji}}

=== Hokej na ledu  ===
{{Glavni|Hokej na ledu u Rusiji}}
Iako se [[hokej na ledu]] pojavio tek u sovjetskom periodu, [[Reprezentacija Sovjetskog Saveza u hokeju na ledu]] uspjela je osvojiti zlato na skoro svim olimpijskim i svjetskim prvenstvima na kojima su učestvovali. Ruski hokejaši [[Valerij Harlamov]], [[Sergej Makarov]], [[Vjačeslav Fetisov]] i [[Vladislav Tretiak]] drže četiri od šest pozicija [[IHF]]ovog ''Tima stoljeća''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/channels/iihf-world-championship/news/news-singleview-world-championship/article/iihf-centennial-all-star-team.html |title=IIHF Centennial All-Star Team |publisher=Iihf.com |access-date=27. 4. 2010  |archive-url=https://web.archive.org/web/20090610024004/http://www.iihf.com/channels/iihf-world-championship/news/news-singleview-world-championship/article/iihf-centennial-all-star-team.html |archive-date=10. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija Rusije u hokeju na [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama|Olimpijskim turnirima]] je osvojila jednu srebrnu i jednu bronzanu olimpijsku medalju, na turnirima od [[Hokej na ledu na Olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]]

Na [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na led|Svjetskim prvenstvima]] održanim [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 1993.|SP 1993]], [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2008.|SP 2008]], [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2009.|SP 2009]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/sk/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=3570&amp;cHash=e297f36b56c3588a73701c29a8895077|title=Pure gold: Russia repeats!|publisher=[[IIHF]]|date=10. 5. 2009|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2012.|SP 2012.]] i [[Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|SP 2014.]] osvajali su zlatna odličja. Pored pet zlatnih, ruski hokejaši osvojili su još tri srebrne i četiri brontane medalje.

[[Kontinentalna liga u hokeju na ledu]] (KHL) osnovana je 2008. godine kao nasljednica [[Ruska supeliga u hokeju na ledu|Ruske superlige]]. Ova liga je rangirana kao najbolja hokejska liga u Evropi od 2009. godine&lt;ref&gt;{{cite web|title=Russian league tops first CHL ranking|url=http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=761&amp;cHash=9ba72730fbb5b1cd42b3115bf5ad3e81|date=7. 3. 2008|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; i druga najbolja u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iihf.com/home-of-hockey/news/news-singleview/?tx_ttnews[tt_news]=6876&amp;cHash=60f30f7f072dfbdf8e5b4c471559f28f|title=World of difference for KHL?|publisher=iihf.com|date=7. 5. 2012|access-date=28. 8. 2015}}&lt;/ref&gt; To je međunarodna profesionalna hokejaška liga [[Evroazija|Evroazije]] i sastoji se od 28 klubova, od kojih su 22 iz Rusije a ostali klubovi su iz [[Latvija|Latvije]], [[Kazahstan]]a, [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Finska|Finske]], [[Slovačka|Slovačke]] i [[Kina|Kine]]. KHL je četvrta liga u Evropi po broju gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fhr.ru/en/main/ofnews/card/?id_4=7476|title=KHL is on the 4th place by attendance|publisher=IIHF|access-date=2. 6. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Biatlon ===
{{Glavni|Biatlon u Rusiji}}
[[Datoteka:Drachev2013.jpg|140px|mini|desno|[[Vladimir Dračev]], najuspješniji ruski biatlonac]]
[[Datoteka:Bog-Tit.JPG|140px|mini|desno|[[Ana Bogalij-Titovec]], jedan od najuspješnijih ruskih biatlonki]]
Organizacijom takmičenja u biatlonu u Rusiji rukovodi [[Ruski biatlonski savez]]. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991, [[Sovjetski biatlonski savez]] podijelio se na desetak saveza. Do tada su ruski biatlonci nastupali pod zastavom Sovjetskog saveza, zatim kao [[Zajednica Nezavisnih Država]], a od [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|sezone 1992/93.]] nastupaju kao ruska reprezentacija. Na takmičenjima na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]], od [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1994.|ZOI 1994.]] u ukupno sedam nastupa do [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2018.|ZOI 2018.]] ruski biatlonci osvojili su četiri zlatne, dvije srebrne i pet bronzanih medalja, Najuspješniji ruski biatlonac bio je [[Jevgenij Ustjugov]] sa dvije zlatne i jednom bronzanom medaljom, a najuspješnija biatlonka [[Ana Bogalij-Titovec]] koja je osvojila dvije zlatne medalje. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima u biatlonu]] u ukupno na 24 prvenstva od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1993.|SP 1993.]] pa do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2017.|SP 2017.]] ruski biatlonci osvojili su 33 zlatne, 37 srebrnih i 23 bronzane medalje.{{efn|Međunarodni biatlonski savez [[IBU]] pribraja medalje Sovjetskog saveza i Zajednice Nezavisnih Država Rusiji, te po toj metodi Rusija ima ukupno 182 medalje i to 69 zlatnih, 66 srebrnih i 47 bronzanih}} Najviše medalja osvojio je [[Vladimir Dračev]]: 4 zlatne, 5 srebrnih i 1 bronzanu; a u ženskoj konkurenciji [[Olga Piljova]]: 6 zlatnih, 2 srebrne i 1 bronzanu. U takmičenjima [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], [[Vladimir Dračev]] je pobijedio jedanput u ukupnom plasmanu i to u  [[Svjetski kup u biatlonu 1995/1996.|sezoni 1995/96]], a [[Anfisa Rezcova]] je pobijedila dva puta i to u sezonama [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]] i [[Svjetski kup u biatlonu 1992/1993.|1992/93.]] Najviše pobjeda u Svjetskom kupu ima [[Anton Šipuljin]] ukupno 11, a u ženskoj konkurenciji [[Olga Zajceva]] sa 13 pobjeda. Rusija je bila domaćin trima Svjetskim prvenstvima u biatlonu: [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1992.|1992.]] u [[Novosibirsk]]u i dva puta u [[Hanti-Mansijsk]]u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003.]] i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2011.|2011.]]

== Filatelija ==
{{sekcija}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak nacionalnih parkova u Rusiji]]

== Napomene ==
{{Napomene}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Russia}}
* [http://www.gov.ru Službeni sajt vlade]
* [http://www.kremlin.ru Službeni sajt predsjednika]
* [https://wikiway.com/russia/goroda/ Gradovi Rusije]

{{Rusija po temama}}
{{Države Evrope}}
{{Države Azije}}
{{CIS}}
{{OIK}}
{{Vijeće Evrope}}

[[Kategorija:Rusija| ]]
[[Kategorija:Crnomorske države]]
[[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]]
[[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]]
[[Kategorija:Države svijeta]]</text>
      <sha1>pwqbny72lbtdmvhdhh1rziz9n2xajqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1590</id>
    <revision>
      <id>3668894</id>
      <parentid>3666291</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:36:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.250.114.118</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */ Popravljen tipfeler</comment>
      <origin>3668894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36692" sha1="dhssmn0r5y210tlldhi7mm1c4dgwx6z" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Banja Luka
| službeno_ime               = Grad Banja Luka
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border               = infobox
| perrow               = 1/2/2
| total_width          = 335
| caption_align        = center
| image1               = BLSkyline.jpg
| image2               = NKD138 Ferhadija2.jpg
| image3               = Храм Христа Спаситеља - Бања Лука.jpg
| image4               = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град&quot;.jpg
| image5               = Тврђава Кастел 7.jpg
}}
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: Panoramski pogled na Banju Luku, [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]], Hram Hrista Spasitelja, Spomenik parkovne arhitekture &quot;Univerzitetski grad&quot;, [[Kastel (Banja Luka)|Tvrđava Kastel]].
| slika_veličina             = 
| slika_zastava              = Zastava Banja Luke.svg
| slika_grb                  = Veliki grb Banja Luke.svg
| slika_karta                = Banja Luka municipality.svg
| karta_opis                 = Grad Banja Luka u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|46||N|17|11||E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| gradonačelnik              = [[Draško Stanivuković]]&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2024 - Banja Luka|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| površina_naselja           = 102.65
| površina_grada             = 1238.89
| nadmorska_visina           = 163
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 138963
| stanovništvo_grad          = 185042
| stanovništvo_demonim       = Banjalučanin
| poštanski_broj             = 78000
| pozivni_broj               = (+387) 51
| matični_broj_naselja       = 200026&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20010
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.banjaluka.rs.ba}}
}}
'''Banja Luka'''{{efn|name=pravopis|Banja Luka, [[dativ]]/[[lokativ]]: ''Banjoj Luci''; pridjev: ''banjalučki''; ''Banjalučanin'',...({{harvnb|Hasnija Muragić-Tuna|2005|p=118}})}} jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smješten na rijeci [[Vrbas]]. Po veličini je drugi grad u Bosni i Hercegovini. Upravno je središte [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te privredni i kulturni centar ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji grada Banja Luka popisano je 185.042 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.banjaluka.rs.ba/posjetioci/upoznaj-banju-luku/|title=Grad Banja Luka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20010|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=8. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Predosmanlijsko doba ===
U 1. vijeku nove ere [[Rimljani (čvor)|Rimljani]] su osvojili područje Banje Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima [[Mezeji|mezejskih]] [[Iliri|Ilira]]. Ovo područje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu koji je vodio od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Panonija|Panonije]], odnosno od [[Salona|Salone]] do današnje [[Gradiška|Gradiške]]. Današnja [[tvrđava]] [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]] u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda.

[[Slaveni]] su naselili [[Balkan]] i područje današnje Banje Luke u [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]u, a u ovo doba, iz kojeg postoji veoma malo pisanih tragova, sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se također [[Vrbas]], koje se prvi put spominje 1320. Banju Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znači &quot;Banova livada&quot;, a potječe od riječi &quot;ban&quot; i &quot;luka&quot;, (što je značilo područje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi. [[Bosanski franjevci]] naselili su područje Banje Luke još u 14. vijeku, te su u naselju [[Petričevac]], nedaleko od centra grada, 1378. izgradili i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne.

=== Osmanlijsko doba ===
====Vrbaški Grad====
[[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Tvrđava Kastel]]
Vrbaški Grad ili '''Banjalučka tvrđava''' se nalazila na uzvisini iznad [[Srpske Toplice|Gornjeg Šehera]] (danas Srpske Toplice), na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Prema [[Hamdija Kreševljaković|Hamdiji Kreševljakoviću]], kao grad se po prvi put spominje 1494, kao grad u onovremenoj [[Jajačka Banovina|Jajačkoj Banovini]], poslije [[Jajce|Jajca]], najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa.&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1953): Stari bosanski gradovi. Naše starine, I: 7–44.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Skupa sa Jajcem, banjalučka utvrda se najduže žestoko opirala [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] nadiranju. Uspjele su ga osvojiti tek koncem 1527. ili prvih dana 1528, nakon prodora dolinom [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i pada utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] (1519), kao centra [[Župa Vrbanja|Župe Vrbanja]]. U jednoj ispravi kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II Jagelovića]], od 6. februara 1494, kao kaštelan Banje Luke, se spominje Juraj Mikulasić, što se vjerovatno odnosi na [[Rimsko Carstvo|starorimsku]] utvrdu [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]].

Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494. i 1495. stanovništvo je dobijalo pomoć od kralja. Od 1519, Banja Luka se spominje zajedno s gradovima Vrbasom i [[Zvečaj]]em (''Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz''). U vrijeme [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljakovića]] ostaci grada Banje Luke su se vidjeli na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru.

U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (vjerovatno 1521), [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac]], Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.

Tokom turske vladavine u Banjaluci su bila jedno vrijeme (17. stoljeće) dva grada, tj. dvije tvrđave. Jedna je bila u Gornjem, a druga u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju i A. Georgiceo (1626), Hadži Kalfa (oko 1650), biskup Maravić (1655) i [[Evlija Čelebija]] 1660. godine.

Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije, sastojao se od grada i varoši. Turski izvori ga navode kao ''Eski Banja Luka'' (&quot;Stara Banja Luka&quot;). Prema njima, bilo je ponešto ostataka ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka [[Suturlija|Sutrulije]]. Prema Evliji Čelebiji, taj grad se spuštao do Vrbasa, a nakon toga su nađeni tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, koja je napisana 1554. Hadži Kalfa zove ga ''Gornji Grad'', razlikujući ga od Donjeg Šehera, pri čemu naglašava da je uzet od nevjernika. Tada je taj grad bio samostalan i imao svoju posadu i svoga [[dizdar]]a. Ne zna se kada je napušten, ali se pretopstavlja da je to moglo biti poslije 1688. Smatra se pouzdanom činjenicom da nije postojao prilikom prodora princa [[Hildburghausen]]a 1737. godine. Neki historičari su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru poistovjećivali s Vrbaškim Gradom (''Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz'').

Vjerovatno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da su se oba grada zvala Banja Luka.

Donji Šeher osnovao je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], kada je izgradio džamiju koja je poznata kao [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], zadužbine i druge objekte. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvao se Novi Grad. Ovaj je grad je i pedesetih godina prošlog stoljeća bio u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada, 1587. godine bila je [[tophana]] ([[arsenal]]), koju je osnovao Ferhat-paša. Ona je zatim, za vladavine sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595–1603.), pretvorena u grad, a po onovremenom običaju, džamija u tvrđavi je nosila ime istog sultana.

To je vidljivo iz jedne isprave kojom se u toj džamiji postavlja imam. Godine 1739. grad se zvao ''Kal'ai-džedid'' (&quot;Novi Grad&quot;). Za njega se zna da je popravljan 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. Prilikom posljednjih od ovih popravki, podignuta je i ona topnička [[kasarna]]. Zabilježeno je da se 1838. nalazio na popisu gradova kojima nisu potrebne popravke. Prema Kreševljakoviću, jedan od prethodnih istraživača (A. Georgiceo) je naveo da su u Banjoj Luci postojala dva grada, međusobno udaljena 4 milje, dok je [[Evlija Čelebija]] procijenio da su udaljeni &quot;više od dva koraka&quot;, vjerovatno u smislu da su veoma blizu. Ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga [[dizdar]]a. Od druge polovine 17. stoljeća Banja Luka je sijedište [[Banjalučka kapetanija|kapetanije]]. Zapovjednik topčija (''topčaga''), 1719. je bio [[Mustafa Alajbeg Svetačković]]. Banju Luku su 1688, nakratko bili zauzeli Austrijanci. Od jula do 4. augusta grad je opsjedao general Hildburghausen i znatno ga oštetio, ali ga nije zauzeo. Pored ostalog, u brzom uzmicanju, na bojištu su ostavili 12 [[top]]ova i tri [[havan]]a. Prema Kreševljakoviću, prethodni anonimni opis Bosne, koji je nastao oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova.

U doba Evlije Čelebije, pred ovim gradom se nalazio stajao top od &quot;30 pedalja&quot;. Po Jukiću, oko 1850, tu je bilo 25 velikih topova, dok su, prema službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, među kojima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 [[tabija]], koje su postojale i do Kreševljakovićevog doba.&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1937): Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII. 1737. Kalendar Narodna Uzdanica za 1937.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;GJPD (1934): Banja Luka u XVI i XVII stoljeću. Glasnik Jugosl. profesorskog društva za 1934, Beograd.&lt;/ref&gt;

Gradu imenovan kao Vrbas, zna se da je 1527, nakon pada Jajca, zapovjednik Vrbaskog Grada [[Andrija Radatović]], uvidjevši da se ne može obraniti od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], zapalio tvrdi grad i varoš i pobjegao. O mjestu gdje se ovaj grad nalazio ima više pretpostavki, jer se njegova lokacija nije mogla pouzdano odrediti. Nije isključena mogućnost da je grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i da su njegovom izgradnjom nestali tragovi starog grada Vrbasa, koji se u poznatom tursko-ugarskom ugovoru iz 1519. godine pominje posebno, kao i Banja Luka (današnji Gornji Šeher) i na kraće vrijeme Banju Luku.

====Uloga Osmanlija====
[[Datoteka:Ferhat-pacha Sokolović.jpg|mini|Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa.]]
[[Osmansko Carstvo|Osmanlijska vojska]] pod vodstvom [[Gazi Husrev-beg]]a osvaja Banju Luku 1521. Grad se time počeo razvijati već 1528. izgradnjom naselja [[Srpske Toplice|Gornji Šeher]]. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rastao i 1533. postaje glavni grad [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]). Glavni graditelj Banje Luke je bio [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], bliski rođak [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci bila je džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], s kojom je također utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije dobijen je od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije, jest džamija [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]], napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava forsirala je trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulirali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potječe i gradnja [[Banjalučka sahat-kula|Banjalučke sahat-kule]], koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historijsko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari grad Banje Luke.

Srpske pravoslavne crkve prvobitno su se uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom Srba iz Hercegovine. U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se i [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], te katolički red [[trapisti]], koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i [[hidroelektrana|hidroelektrane]].

Kako je utjecaj Osmanskog carstva opadao, a samo Carstvo doživljavalo mnoge gubitke i nazadovanje u [[Evropa|Evropi]], Banja Luka je, kao i najveći dio bosanskih graničnih mjesta, sve više postajala tek tačka odbrane osmanlijske teritorije. Zbog toga je 1639. centar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] premješten u [[Sarajevo]]. Godine 1688. austrijske trupe prodrle su do Banje Luke i poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737, na novi napad austrijske vojske Banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, pokazavši zapravo kako su i bez osmanlijske podrške u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajača. Mračni dio banjalučke historije odvio se kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, poput [[kuga|kuge]], donošene s druge strane granice.

=== Austrougarsko doba ===
Modernizacija Banje Luke počela je nedugo prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na područje Bosne i Hercegovine [[1878.]] Prva telegrafska linija uspostavljena je 1866, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banju Luku sa sjevera, ali ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovništva kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine ([[Sarajevo]], [[Cazin]], [[Livno]]). U desetljećima koja su slijedila Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Do [[1895.]] grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezničku vezu sa [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]], a hroničari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgrađuje i dobija modernu urbanu strukturu tipičnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sličnim mjestima iz tog perioda.
[[Datoteka:Grb Banje Luke (do 1992).png|lijevo|mini|178x178piksel|Grb Banje Luke do 1992.]]

=== Dvadeseti vijek ===
[[Datoteka:Banski_dvor_Banja_Luka.jpg|mini|Banski dvor, sagrađen 1932, danas sjedište Gradske uprave]]
[[Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|mini|Banja Luka početkom 20. vijeka.]]
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Banja Luka je postala centar [[Vrbaska Banovina|Vrbaske banovine]], te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, gradski muzej i učiteljska škola. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je 1941. okupirala njemačka vojska i on je ušao u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Po ustaškim planovima Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. grad bio u potpunosti i oslobođen.

Do 1963. na prostoru današnje općine Banja Luka postojale su još tri općine: [[Bronzani Majdan]], [[Potkozarje|Ivanjska]] i [[Krupa na Vrbasu]]. One su zatim ukinute i pripojene općini Banja Luka. 27. oktobra 1969. je Banju Luku je pogodio snažan [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotres]], u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Do 1991. Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini i najveća općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Geografija ==
Banja Luka je podignuta s obje strane [[Vrbas]]a, na mjestu gdje ova [[rijeka]] iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju, kroz koju pravi svoj put ka ušću u [[Sava|Savu]]. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163&amp;nbsp;m, okružen [[tercijar]]nim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova.

Prostrano područje grada nije u srazmjeri sa brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne višespratnice.

== Klima ==
Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna s utjecajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&amp;nbsp;°C, srednja januarska 0,8&amp;nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&amp;nbsp;°C.

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 3,7
| vt_feb = 6,8 
| vt_mar = 12
| vt_apr = 17,2
| vt_maj = 22
| vt_jun = 25
| vt_jul = 27,2
| vt_aug = 26,9
| vt_sep = 23,3 
| vt_okt = 17,4
| vt_nov = 10,8
| vt_dec = 5,2
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = -4,6
| nt_feb = -2,3
| nt_mar = 0,7
| nt_apr = 4,7
| nt_maj = 9
| nt_jun = 12,4
| nt_jul = 13,7
| nt_aug = 13,3
| nt_sep = 10,1
| nt_okt = 5,7
| nt_nov = 1,6
| nt_dec = -2,6
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 69
| p_feb = 63
| p_mar = 79
| p_apr = 87
| p_maj = 98
| p_jun = 111
| p_jul = 95
| p_aug = 93
| p_sep = 82
| p_okt = 74
| p_nov = 91
| p_dec = 86
&lt;!-- Ostalo --&gt;
| izvor  = [http://worldweather.wmo.int/005/c00016.htm World Meteorological Organization]
}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Banje Luke|Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci}}

=== Grad Banja Luka ===
[[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Šetalište uz Vrbas, Obilićevo]]

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja Luka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad 
| maticni_broj             = 20010
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 185042
| g2013_muskarci           = 89148
| g2013_zene               = 95894
| g2013_bosnjaci           = 7681
| g2013_srbi               = 165750
| g2013_hrvati             = 5104
| g2013_bosanci            = 323
| g2013_romi               = 132
| g2013_muslimani          = 291
| g2013_bosanciihercegovci = 60
| g2013_albanci            = 28
| g2013_jugosloveni        = 648
| g2013_ukrajinci          = 413
| g2013_crnogorci          = 335
| g2013_slovenci           = 230
| g2013_pravoslavci        = 45
| g2013_makedonci          = 130
| g2013_nisu_izjasnili     = 2733
| g2013_nepoznato          = 337
| g1991_ukupno             = 195692
| g1991_muslimani          = 28558
| g1991_srbi               = 106826
| g1991_hrvati             = 29026
| g1991_jugosloveni        = 23656
| g1981_ukupno             = 183618
| g1981_muslimani          = 21726
| g1981_srbi               = 93389
| g1981_hrvati             = 30442
| g1981_jugosloveni        = 32624
| g1981_slovenci           = 495
| g1981_crnogorci          = 715
| g1981_albanci            = 165
| g1981_madari             = 76
| g1981_romi               = 503
| g1981_makedonci          = 189
| g1971_ukupno             = 158736
| g1971_muslimani          = 24268
| g1971_srbi               = 92465
| g1971_hrvati             = 33371
| g1971_jugosloveni        = 4684
| g1971_slovenci           = 685
| g1971_crnogorci          = 612
| g1971_albanci            = 139
| g1971_madari             = 102
| g1971_romi               = 59
| g1971_makedonci          = 178
| g1961_ukupno             = 75910
| g1961_muslimani          = 7872
| g1961_srbi               = 36626
| g1961_hrvati             = 20991
| g1961_jugosloveni        = 7757
| g1961_slovenci           = 833
| g1961_crnogorci          = 527
| g1961_albanci            = 68
| g1961_madari             = 68
| g1961_romi               = 2
| g1961_makedonci          = 159
}}

=== Naseljeno mjesto Banja Luka ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja Luka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 200026
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 138963
| g2013_muskarci           = 65809
| g2013_zene               = 73154
| g2013_bosnjaci           = 7573
| g2013_srbi               = 121185
| g2013_hrvati             = 4205
| g2013_bosanci            = 317
| g2013_romi               = 129
| g2013_muslimani          = 277
| g2013_bosanciihercegovci = 60
| g2013_albanci            = 28
| g2013_jugosloveni        = 615
| g2013_ukrajinci          = 396
| g2013_crnogorci          = 321
| g2013_slovenci           = 215
| g2013_pravoslavci        = 32
| g2013_makedonci          = 126
| g2013_nisu_izjasnili     = 2520
| g2013_nepoznato          = 232
| g1991_ukupno             = 143079
| g1991_muslimani          = 27689
| g1991_srbi               = 70155
| g1991_hrvati             = 15700
| g1991_jugosloveni        = 22645
| g1981_ukupno             = 123937
| g1981_muslimani          = 20916
| g1981_srbi               = 51839
| g1981_hrvati             = 16314
| g1981_jugosloveni        = 30318
| g1981_slovenci           = 456
| g1981_crnogorci          = 695
| g1981_albanci            = 158
| g1981_madari             = 74
| g1981_romi               = 499
| g1981_makedonci          = 172
| g1971_ukupno             = 90831
| g1971_muslimani          = 23411
| g1971_srbi               = 41297
| g1971_hrvati             = 17897
| g1971_jugosloveni        = 4606
| g1971_slovenci           = 636
| g1971_crnogorci          = 600
| g1971_albanci            = 134
| g1971_madari             = 101
| g1971_romi               = 59
| g1971_makedonci          = 177
| g1961_ukupno             = 50650
| g1961_muslimani          = 6504
| g1961_srbi               = 22883
| g1961_hrvati             = 12072
| g1961_jugosloveni        = 6848
| g1961_slovenci           = 666
| g1961_crnogorci          = 515
| g1961_albanci            = 61
| g1961_madari             = 66
| g1961_romi               = 2
| g1961_makedonci          = 156
}}

== Privreda ==
[[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|mini|Istočni tranzit]]
Do 1992. Banja Luka je bila snažan privredni centar u zemlji, sa 63.000 zaposlenih i razvijenom privrednom, te posebno industrijskom strukturom. Nacionalni dohodak ''per capita'' iznosio je 1.850 US $, a stopa zaposlenosti 32,6%. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora, u kojem je bilo angažovano 54% ukupnog broja zaposlenih.

2014. industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj, pa tako i na području Privredne komore Banja Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog broja preko 60% je u oblasti industrije.&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 Privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319230414/http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 |date=19. 3. 2017 }} Područna privredna komora Banjaluka&lt;/ref&gt;

Najveći privredni subjekti u gradu su Lanaco (IT tehnologije), [[Hemofarm]] (fabrika za proizvodnju lijekova), Nova DI Vrbas, Fabrika obuće Bema, Jelšingrad livar, ALfom, Bemind, Eurohem, Carmen line, Miltex, Binis beton i drugi.&lt;ref name=&quot;test&quot;/&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Kuca_Milanovica_Banja_Luka_1893.jpg|mini|Milanovića kuća, gradski kulturni centar]]
[[Datoteka:Spomenik_Kulinu_banu_Banja_Luka.jpg|mini|Spomenik banu Kulinu, Park knjiga]]
[[Datoteka:Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg|mini|desno|150px|Ferhat-pašina džamija (Ferhadija), srušena 1993.]]
[[Datoteka:Трг Крајине.jpg|mini|Trg Krajine]]
U gradu se nalazi nekoliko muzeja: [[Muzej Bosanske krajine]], [[Etnografski muzej u Banjoj Luci|Etnografski muzej]] (osnovan 1930), te [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]].

Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće: [[Narodno pozorište Republike Srpske]] i [[Dječije pozorište Republike Srpske]], kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM &quot;Veselin Masleša&quot;, RKUD &quot;Pelagić&quot; (1927) i KUD &quot;Čajavec&quot;.

[[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], osnovana 26. aprila 1936 pod imenom ''Narodna biblioteka Kralja Petra I Velikog Oslobodioca'', nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine prosvjetitelj [[Vaso Pelagić]], koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banje Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci.

Jedno od značajnih kulturnih mjesta u gradu je i [[Banski dvor]], koji danas djeluje kao kulturni centar. Građen je u periodu između 1929. i 1932. kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je korištena kao upravno sjedište, da bi od 1955. prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran.

Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjalučko izlazište Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja još čuva šarm proteklih vremena.

U centru grada, na obali [[Vrbas]]a, nalazi se i banjalučki [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], dobro očuvano rimsko vojno utvrđenje (''castra''), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom području današnje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banje Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, što gradu daje specifičan šarm.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci}}

== Sport ==
U banjalučkom sportu su najuspješniji bili rukometaši [[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]], koji su pobijedili u [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/1976.|Kupu europskih prvaka u rukometu 1975/1976.]] i time  osvojili titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su i banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 s Mediteranskih igara i 39 sa balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]]), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka prethodne Jugoslavije kako u ekipnim, tako i u pojedinačnim takmičenjima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|title=АСБЛ &gt;&gt; Спорт|website=www.banjaluka.rs.ba|access-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180215161454/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|archive-date=15. 2. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Danas u Banjoj Luci aktivno rade 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko-rekreativnih društava i udruženja.
[[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine.jpg|mini|[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], detalj sa utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine između Borca i Željezničara.]]
'''[[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]''' je svakako jedan od najomiljeniji sporski kolektiva u Grada a u svojim vitrinama ima: pehar Kupa Maršala Tita, pehar Kupa BiH, šampionsku titulu BiH, šampionsku titulu i 5 pobjednika Kupa u RS, kao i međunarodni Mitropa Kup a najbolji plasman u Ligi SFRJ zabilježio je 1991 – 4. mjesto.&lt;ref name=&quot;tst&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/ FK Borac]&lt;/ref&gt;

BK Slavija je jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine [[1974]], kao prvi klub iz BiH, uspio je postati klupski prvak Lige [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Iz njenih redova je i olimpijski pobjednik iz [[Los Angeles]]a, [[Anton Josipović]]. Iznjedrila je i svjetskog vicešampiona, te evropskih profesionalnog i amaterskog šampiona [[Marijan Beneš|Marijana Beneša]]. Već godinama, bokseri Slavije dominiraju i boksom u Bosni i Hercegovini. U januaru 2013. BK Slavija postala je po 6. put prvaka PL BiH u boksu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.majkic.net/novosti/republika-srpska/807-bokserski-klub-slavija-je-sportska-ljepotica-banjaluke|title=Bokserski klub Slavija je sportska ljepotica Banjaluke|last=Majkic|first=Dejan|website=www.majkic.net|language=sr-yu|access-date=18. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

RK Borac je također proslavio Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu. Imao je kroz historiju u ekipi igrače poput Milorada Karalića, Abasa Arslanagića, Zdravka Rađenovića, Mome Golića, Rade Unčanina i Nebojše Popovića. U sezoni 1975/1976. postao je klupski prvak Evrope. Kup SFRJ osvajao je 10 puta, prvenstvo SFRJ 7 puta, prvenstvo BiH jednom, Kup BiH 3 puta, prvenstvo RS 8 puta, Kup RS čak 9 puta, te Kup IHF 1991. godine.&lt;ref name=&quot;tedf&quot;&gt;[http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html RK Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003045043/http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html |date=3. 10. 2011 }} www.rkborac.rs.ba&lt;/ref&gt;

U Banjoj Luci se od 2002. održava i [[tenis]]ki [[ATP čelendžer Banja Luka|turnir]] iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka-challenger.com/novi/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=1|title=BANJALUKA ATP CHALLENGER TENNIS TOURNAMENT - Archive results|last=Administrator|website=www.banjaluka-challenger.com|language=en-gb|access-date=18. 2. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Znamenite ličnosti ==
* [[Adem Ćejvan]] – glumac
* [[Aleksandar Ravlić]] – novinar i fotograf autor mnogih istraživačkih knjiga o Banjoj Luci
* [[Alojz Ćurić]] – akademski slikar i jedan od najpoznatijih živih poznavalaca historije Banje Luke
* [[Anton Ante Josipović]] – bokser, pobjednik Olimpijskih ljetnih igara u Los Angelesu 1984.
* [[Dragan Šajnović]] – poznati violinista i muzički pedagog
* [[Franjo Komarica]] – katolički biskup, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir
* [[Ibrahim ef. Halilović]] – banjalučki muftija tokom rata u Bosni i Hercegovini
* [[Irfan Horozović]] – pisac
* [[Ismet Bekrić]] – pjesnik
* [[Ivan Franjo Jukić]] – bosanski franjevac, pjesnik i humanist
* [[Ivan Ljubičić]] – teniser
* [[Maja Tatić]] – pjevačica zabavne muzike
* [[Marijan Beneš]] – bokser i pjesnik
* [[Muhamed Filipović]] – pisac, političar i filozof
* [[Mustafa Nadarević]] – glumac
* [[Nela Eržišnik]] – glumica
* [[Nikola Koljević]] – poznati anglist i vrhunski šekspirist, jedan od duhovnih vođa nacionalističkog pokreta Srba u Bosni i Hercegovini
* [[Petar Kočić]] – pjesnik i pisac
* [[Rudi Čajavec]] – partizanski pilot u Drugom svjetskom ratu
* [[Slađana Golić]] – košarkašica, jedna od najboljih evropskih i svjetskih igračica 1980-ih i 1990-ih godina
* [[Vaso Pelagić]] – prosvjetitelj
* [[Veselin Masleša]] – narodni heroj, poginuo na Sutjesci 1943.
* [[Viktor Kupljenik]] – padobranac i pilot
* [[Zrinko Tutić]] – kantautor, kompozitor i interpretator ljubavnih šansona
* [[Nikola Pejaković]] – kantautor, glumac, pisac

== Također pogledajte ==
* [[Vrbaški Grad]]
* [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]]
* [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]]
* [[Gazanferija džamija]]
* [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bošnjačka regimenta]]
== Događaj ==
Događaj u Banja luku budu kulturske imamo datum:

# Saobraćajna nesreća golf 4 2008.
# Pucanje vojnika iz Armije BiH Banja luka 1995.
# Poginulo 32 ljudi 2019.
# Kastel razbieno staklo sa kamen 2011.
== Mjesto ljudi ==
Ovo je grad koja je bio kralj Josip VIII. Josip je kralj iz Banja luki. Imaju: restoran, motel, slastičarnica, bolnice i muzej.

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* {{cite book 
|last1= Muragić-Tuna
|first1= Hasnija
|author-link1=Hasnija Muragić-Tuna
|date= 2005
|title= Bosanski, hrvatski, srpski, aktuelni pravopisi: (Sličnosti i razlike)
|url= 
|location= Sarajevo
|publisher= Bosansko filološko društvo
|isbn=9958-9309-0-0 
|access-date= 
|ref={{harvid|Hasnija Muragić-Tuna|2005}}
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banja Luka}}
{{Wikivoyage}}
* [https://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]
* [http://www.openstreetmap.org/?lat=44.7732&amp;lon=17.1949&amp;zoom=14&amp;layers=O Banja Luka] na sajtu openstreetmap.org

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Grad Banja Luka}}

[[Kategorija:Banja Luka|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>dhssmn0r5y210tlldhi7mm1c4dgwx6z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668895</id>
      <parentid>3668894</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:42:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/87.250.114.118|87.250.114.118]] ([[User talk:87.250.114.118|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Z1KA|Z1KA]]</comment>
      <origin>3666291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36326" sha1="6zdcx647vp3dzme4q6hrq5k4qsuaa1f" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Banja Luka
| službeno_ime               = Grad Banja Luka
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border               = infobox
| perrow               = 1/2/2
| total_width          = 335
| caption_align        = center
| image1               = BLSkyline.jpg
| image2               = NKD138 Ferhadija2.jpg
| image3               = Храм Христа Спаситеља - Бања Лука.jpg
| image4               = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град&quot;.jpg
| image5               = Тврђава Кастел 7.jpg
}}
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: Panoramski pogled na Banju Luku, [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]], Hram Hrista Spasitelja, Spomenik parkovne arhitekture &quot;Univerzitetski grad&quot;, [[Kastel (Banja Luka)|Tvrđava Kastel]].
| slika_veličina             = 
| slika_zastava              = Zastava Banja Luke.svg
| slika_grb                  = Veliki grb Banja Luke.svg
| slika_karta                = Banja Luka municipality.svg
| karta_opis                 = Grad Banja Luka u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|46||N|17|11||E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| gradonačelnik              = [[Draško Stanivuković]]&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2024 - Banja Luka|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| površina_naselja           = 102.65
| površina_grada             = 1238.89
| nadmorska_visina           = 163
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 138963
| stanovništvo_grad          = 185042
| stanovništvo_demonim       = Banjalučanin
| poštanski_broj             = 78000
| pozivni_broj               = (+387) 51
| matični_broj_naselja       = 200026&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20010
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.banjaluka.rs.ba}}
}}
'''Banja Luka'''{{efn|name=pravopis|Banja Luka, [[dativ]]/[[lokativ]]: ''Banjoj Luci''; pridjev: ''banjalučki''; ''Banjalučanin'',...({{harvnb|Hasnija Muragić-Tuna|2005|p=118}})}} jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smješten na rijeci [[Vrbas]]. Po veličini je drugi grad u Bosni i Hercegovini. Upravno je središte [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te privredni i kulturni centar ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji grada Banja Luka popisano je 185.042 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.banjaluka.rs.ba/posjetioci/upoznaj-banju-luku/|title=Grad Banja Luka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20010|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=8. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Predosmanlijsko doba ===
U 1. vijeku nove ere [[Rimljani (čvor)|Rimljani]] su osvojili područje Banje Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima [[Mezeji|mezejskih]] [[Iliri|Ilira]]. Ovo područje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu koji je vodio od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Panonija|Panonije]], odnosno od [[Salona|Salone]] do današnje [[Gradiška|Gradiške]]. Današnja [[tvrđava]] [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]] u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda.

[[Slaveni]] su naselili [[Balkan]] i područje današnje Banje Luke u [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]u, a u ovo doba, iz kojeg postoji veoma malo pisanih tragova, sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se također [[Vrbas]], koje se prvi put spominje 1320. Banju Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znači &quot;Banova livada&quot;, a potječe od riječi &quot;ban&quot; i &quot;luka&quot;, (što je značilo područje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi. [[Bosanski franjevci]] naselili su područje Banje Luke još u 14. vijeku, te su u naselju [[Petričevac]], nedaleko od centra grada, 1378. izgradili i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne.

=== Osmanlijsko doba ===
====Vrbaški Grad====
[[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Tvrđava Kastel]]
Vrbaški Grad ili '''Banjalučka tvrđava''' se nalazila na uzvisini iznad [[Srpske Toplice|Gornjeg Šehera]] (danas Srpske Toplice), na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Prema [[Hamdija Kreševljaković|Hamdiji Kreševljakoviću]], kao grad se po prvi put spominje 1494, kao grad u onovremenoj [[Jajačka Banovina|Jajačkoj Banovini]], poslije [[Jajce|Jajca]], najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa.&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1953): Stari bosanski gradovi. Naše starine, I: 7–44.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Skupa sa Jajcem, banjalučka utvrda se najduže žestoko opirala [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] nadiranju. Uspjele su ga osvojiti tek koncem 1527. ili prvih dana 1528, nakon prodora dolinom [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i pada utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] (1519), kao centra [[Župa Vrbanja|Župe Vrbanja]]. U jednoj ispravi kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II Jagelovića]], od 6. februara 1494, kao kaštelan Banje Luke, se spominje Juraj Mikulasić, što se vjerovatno odnosi na [[Rimsko Carstvo|starorimsku]] utvrdu [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]].

Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494. i 1495. stanovništvo je dobijalo pomoć od kralja. Od 1519, Banja Luka se spominje zajedno s gradovima Vrbasom i [[Zvečaj]]em (''Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz''). U vrijeme [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljakovića]] ostaci grada Banje Luke su se vidjeli na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru.

U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (vjerovatno 1521), [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac]], Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.

Tokom turske vladavine u Banjaluci su bila jedno vrijeme (17. stoljeće) dva grada, tj. dvije tvrđave. Jedna je bila u Gornjem, a druga u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju i A. Georgiceo (1626), Hadži Kalfa (oko 1650), biskup Maravić (1655) i [[Evlija Čelebija]] 1660. godine.

Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije, sastojao se od grada i varoši. Turski izvori ga navode kao ''Eski Banja Luka'' (&quot;Stara Banja Luka&quot;). Prema njima, bilo je ponešto ostataka ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka [[Suturlija|Sutrulije]]. Prema Evliji Čelebiji, taj grad se spuštao do Vrbasa, a nakon toga su nađeni tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, koja je napisana 1554. Hadži Kalfa zove ga ''Gornji Grad'', razlikujući ga od Donjeg Šehera, pri čemu naglašava da je uzet od nevjernika. Tada je taj grad bio samostalan i imao svoju posadu i svoga [[dizdar]]a. Ne zna se kada je napušten, ali se pretopstavlja da je to moglo biti poslije 1688. Smatra se pouzdanom činjenicom da nije postojao prilikom prodora princa [[Hildburghausen]]a 1737. godine. Neki historičari su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru poistovjećivali s Vrbaškim Gradom (''Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz'').

Vjerovatno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da su se oba grada zvala Banja Luka.

Donji Šeher osnovao je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], kada je izgradio džamiju koja je poznata kao [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], zadužbine i druge objekte. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvao se Novi Grad. Ovaj je grad je i pedesetih godina prošlog stoljeća bio u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada, 1587. godine bila je [[tophana]] ([[arsenal]]), koju je osnovao Ferhat-paša. Ona je zatim, za vladavine sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595–1603.), pretvorena u grad, a po onovremenom običaju, džamija u tvrđavi je nosila ime istog sultana.

To je vidljivo iz jedne isprave kojom se u toj džamiji postavlja imam. Godine 1739. grad se zvao ''Kal'ai-džedid'' (&quot;Novi Grad&quot;). Za njega se zna da je popravljan 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. Prilikom posljednjih od ovih popravki, podignuta je i ona topnička [[kasarna]]. Zabilježeno je da se 1838. nalazio na popisu gradova kojima nisu potrebne popravke. Prema Kreševljakoviću, jedan od prethodnih istraživača (A. Georgiceo) je naveo da su u Banjoj Luci postojala dva grada, međusobno udaljena 4 milje, dok je [[Evlija Čelebija]] procijenio da su udaljeni &quot;više od dva koraka&quot;, vjerovatno u smislu da su veoma blizu. Ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga [[dizdar]]a. Od druge polovine 17. stoljeća Banja Luka je sijedište [[Banjalučka kapetanija|kapetanije]]. Zapovjednik topčija (''topčaga''), 1719. je bio [[Mustafa Alajbeg Svetačković]]. Banju Luku su 1688, nakratko bili zauzeli Austrijanci. Od jula do 4. augusta grad je opsjedao general Hildburghausen i znatno ga oštetio, ali ga nije zauzeo. Pored ostalog, u brzom uzmicanju, na bojištu su ostavili 12 [[top]]ova i tri [[havan]]a. Prema Kreševljakoviću, prethodni anonimni opis Bosne, koji je nastao oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova.

U doba Evlije Čelebije, pred ovim gradom se nalazio stajao top od &quot;30 pedalja&quot;. Po Jukiću, oko 1850, tu je bilo 25 velikih topova, dok su, prema službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, među kojima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 [[tabija]], koje su postojale i do Kreševljakovićevog doba.&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1937): Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII. 1737. Kalendar Narodna Uzdanica za 1937.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;GJPD (1934): Banja Luka u XVI i XVII stoljeću. Glasnik Jugosl. profesorskog društva za 1934, Beograd.&lt;/ref&gt;

Gradu imenovan kao Vrbas, zna se da je 1527, nakon pada Jajca, zapovjednik Vrbaskog Grada [[Andrija Radatović]], uvidjevši da se ne može obraniti od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], zapalio tvrdi grad i varoš i pobjegao. O mjestu gdje se ovaj grad nalazio ima više pretpostavki, jer se njegova lokacija nije mogla pouzdano odrediti. Nije isključena mogućnost da je grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i da su njegovom izgradnjom nestali tragovi starog grada Vrbasa, koji se u poznatom tursko-ugarskom ugovoru iz 1519. godine pominje posebno, kao i Banja Luka (današnji Gornji Šeher) i na kraće vrijeme Banju Luku.

====Uloga Osmanlija====
[[Datoteka:Ferhat-pacha Sokolović.jpg|mini|Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa.]]
[[Osmansko Carstvo|Osmanlijska vojska]] pod vodstvom [[Gazi Husrev-beg]]a osvaja Banju Luku 1521. Grad se time počeo razvijati već 1528. izgradnjom naselja [[Srpske Toplice|Gornji Šeher]]. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rastao i 1533. postaje glavni grad [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]). Glavni graditelj Banje Luke je bio [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], bliski rođak [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci bila je džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], s kojom je također utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije dobijen je od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije, jest džamija [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]], napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava forsirala je trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulirali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potječe i gradnja [[Banjalučka sahat-kula|Banjalučke sahat-kule]], koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historijsko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari grad Banje Luke.

Srpske pravoslavne crkve prvobitno su se uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom Srba iz Hercegovine. U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se i [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], te katolički red [[trapisti]], koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i [[hidroelektrana|hidroelektrane]].

Kako je utjecaj Osmanskog carstva opadao, a samo Carstvo doživljavalo mnoge gubitke i nazadovanje u [[Evropa|Evropi]], Banja Luka je, kao i najveći dio bosanskih graničnih mjesta, sve više postajala tek tačka odbrane osmanlijske teritorije. Zbog toga je 1639. centar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] premješten u [[Sarajevo]]. Godine 1688. austrijske trupe prodrle su do Banje Luke i poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737, na novi napad austrijske vojske Banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, pokazavši zapravo kako su i bez osmanlijske podrške u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajača. Mračni dio banjalučke historije odvio se kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, poput [[kuga|kuge]], donošene s druge strane granice.

=== Austrougarsko doba ===
Modernizacija Banje Luke počela je nedugo prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na područje Bosne i Hercegovine [[1878.]] Prva telegrafska linija uspostavljena je 1866, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banju Luku sa sjevera, ali ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovništva kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine ([[Sarajevo]], [[Cazin]], [[Livno]]). U desetljećima koja su slijedila Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Do [[1895.]] grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezničku vezu sa [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]], a hroničari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgrađuje i dobija modernu urbanu strukturu tipičnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sličnim mjestima iz tog perioda.
[[Datoteka:Grb Banje Luke (do 1992).png|lijevo|mini|178x178piksel|Grb Banje Luke do 1992.]]

=== Dvadeseti vijek ===
[[Datoteka:Banski_dvor_Banja_Luka.jpg|mini|Banski dvor, sagrađen 1932, danas sjedište Gradske uprave]]
[[Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|mini|Banja Luka početkom 20. vijeka.]]
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Banja Luka je postala centar [[Vrbaska Banovina|Vrbaske banovine]], te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, gradski muzej i učiteljska škola. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je 1941. okupirala njemačka vojska i on je ušao u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Po ustaškim planovima Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. grad bio u potpunosti i oslobođen.

Do 1963. na prostoru današnje općine Banja Luka postojale su još tri općine: [[Bronzani Majdan]], [[Potkozarje|Ivanjska]] i [[Krupa na Vrbasu]]. One su zatim ukinute i pripojene općini Banja Luka. 27. oktobra 1969. je Banju Luku je pogodio snažan [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotres]], u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Do 1991. Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini i najveća općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Geografija ==
Banja Luka je podignuta s obje strane [[Vrbas]]a, na mjestu gdje ova [[rijeka]] iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju, kroz koju pravi svoj put ka ušću u [[Sava|Savu]]. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163&amp;nbsp;m, okružen [[tercijar]]nim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova.

Prostrano područje grada nije u srazmjeri sa brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne višespratnice.

== Klima ==
Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna s utjecajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&amp;nbsp;°C, srednja januarska 0,8&amp;nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&amp;nbsp;°C.

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 3,7
| vt_feb = 6,8 
| vt_mar = 12
| vt_apr = 17,2
| vt_maj = 22
| vt_jun = 25
| vt_jul = 27,2
| vt_aug = 26,9
| vt_sep = 23,3 
| vt_okt = 17,4
| vt_nov = 10,8
| vt_dec = 5,2
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = -4,6
| nt_feb = -2,3
| nt_mar = 0,7
| nt_apr = 4,7
| nt_maj = 9
| nt_jun = 12,4
| nt_jul = 13,7
| nt_aug = 13,3
| nt_sep = 10,1
| nt_okt = 5,7
| nt_nov = 1,6
| nt_dec = -2,6
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 69
| p_feb = 63
| p_mar = 79
| p_apr = 87
| p_maj = 98
| p_jun = 111
| p_jul = 95
| p_aug = 93
| p_sep = 82
| p_okt = 74
| p_nov = 91
| p_dec = 86
&lt;!-- Ostalo --&gt;
| izvor  = [http://worldweather.wmo.int/005/c00016.htm World Meteorological Organization]
}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Banje Luke|Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci}}

=== Grad Banja Luka ===
[[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Šetalište uz Vrbas, Obilićevo]]

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja Luka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad 
| maticni_broj             = 20010
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 185042
| g2013_muskarci           = 89148
| g2013_zene               = 95894
| g2013_bosnjaci           = 7681
| g2013_srbi               = 165750
| g2013_hrvati             = 5104
| g2013_bosanci            = 323
| g2013_romi               = 132
| g2013_muslimani          = 291
| g2013_bosanciihercegovci = 60
| g2013_albanci            = 28
| g2013_jugosloveni        = 648
| g2013_ukrajinci          = 413
| g2013_crnogorci          = 335
| g2013_slovenci           = 230
| g2013_pravoslavci        = 45
| g2013_makedonci          = 130
| g2013_nisu_izjasnili     = 2733
| g2013_nepoznato          = 337
| g1991_ukupno             = 195692
| g1991_muslimani          = 28558
| g1991_srbi               = 106826
| g1991_hrvati             = 29026
| g1991_jugosloveni        = 23656
| g1981_ukupno             = 183618
| g1981_muslimani          = 21726
| g1981_srbi               = 93389
| g1981_hrvati             = 30442
| g1981_jugosloveni        = 32624
| g1981_slovenci           = 495
| g1981_crnogorci          = 715
| g1981_albanci            = 165
| g1981_madari             = 76
| g1981_romi               = 503
| g1981_makedonci          = 189
| g1971_ukupno             = 158736
| g1971_muslimani          = 24268
| g1971_srbi               = 92465
| g1971_hrvati             = 33371
| g1971_jugosloveni        = 4684
| g1971_slovenci           = 685
| g1971_crnogorci          = 612
| g1971_albanci            = 139
| g1971_madari             = 102
| g1971_romi               = 59
| g1971_makedonci          = 178
| g1961_ukupno             = 75910
| g1961_muslimani          = 7872
| g1961_srbi               = 36626
| g1961_hrvati             = 20991
| g1961_jugosloveni        = 7757
| g1961_slovenci           = 833
| g1961_crnogorci          = 527
| g1961_albanci            = 68
| g1961_madari             = 68
| g1961_romi               = 2
| g1961_makedonci          = 159
}}

=== Naseljeno mjesto Banja Luka ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja Luka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 200026
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 138963
| g2013_muskarci           = 65809
| g2013_zene               = 73154
| g2013_bosnjaci           = 7573
| g2013_srbi               = 121185
| g2013_hrvati             = 4205
| g2013_bosanci            = 317
| g2013_romi               = 129
| g2013_muslimani          = 277
| g2013_bosanciihercegovci = 60
| g2013_albanci            = 28
| g2013_jugosloveni        = 615
| g2013_ukrajinci          = 396
| g2013_crnogorci          = 321
| g2013_slovenci           = 215
| g2013_pravoslavci        = 32
| g2013_makedonci          = 126
| g2013_nisu_izjasnili     = 2520
| g2013_nepoznato          = 232
| g1991_ukupno             = 143079
| g1991_muslimani          = 27689
| g1991_srbi               = 70155
| g1991_hrvati             = 15700
| g1991_jugosloveni        = 22645
| g1981_ukupno             = 123937
| g1981_muslimani          = 20916
| g1981_srbi               = 51839
| g1981_hrvati             = 16314
| g1981_jugosloveni        = 30318
| g1981_slovenci           = 456
| g1981_crnogorci          = 695
| g1981_albanci            = 158
| g1981_madari             = 74
| g1981_romi               = 499
| g1981_makedonci          = 172
| g1971_ukupno             = 90831
| g1971_muslimani          = 23411
| g1971_srbi               = 41297
| g1971_hrvati             = 17897
| g1971_jugosloveni        = 4606
| g1971_slovenci           = 636
| g1971_crnogorci          = 600
| g1971_albanci            = 134
| g1971_madari             = 101
| g1971_romi               = 59
| g1971_makedonci          = 177
| g1961_ukupno             = 50650
| g1961_muslimani          = 6504
| g1961_srbi               = 22883
| g1961_hrvati             = 12072
| g1961_jugosloveni        = 6848
| g1961_slovenci           = 666
| g1961_crnogorci          = 515
| g1961_albanci            = 61
| g1961_madari             = 66
| g1961_romi               = 2
| g1961_makedonci          = 156
}}

== Privreda ==
[[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|mini|Istočni tranzit]]
Do 1992. Banja Luka je bila snažan privredni centar u zemlji, sa 63.000 zaposlenih i razvijenom privrednom, te posebno industrijskom strukturom. Nacionalni dohodak ''per capita'' iznosio je 1.850 US $, a stopa zaposlenosti 32,6%. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora, u kojem je bilo angažovano 54% ukupnog broja zaposlenih.

2014. industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj, pa tako i na području Privredne komore Banja Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog broja preko 60% je u oblasti industrije.&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 Privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319230414/http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 |date=19. 3. 2017 }} Područna privredna komora Banjaluka&lt;/ref&gt;

Najveći privredni subjekti u gradu su Lanaco (IT tehnologije), [[Hemofarm]] (fabrika za proizvodnju lijekova), Nova DI Vrbas, Fabrika obuće Bema, Jelšingrad livar, ALfom, Bemind, Eurohem, Carmen line, Miltex, Binis beton i drugi.&lt;ref name=&quot;test&quot;/&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Kuca_Milanovica_Banja_Luka_1893.jpg|mini|Milanovića kuća, gradski kulturni centar]]
[[Datoteka:Spomenik_Kulinu_banu_Banja_Luka.jpg|mini|Spomenik banu Kulinu, Park knjiga]]
[[Datoteka:Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg|mini|desno|150px|Ferhat-pašina džamija (Ferhadija), srušena 1993.]]
[[Datoteka:Трг Крајине.jpg|mini|Trg Krajine]]
U gradu se nalazi nekoliko muzeja: [[Muzej Bosanske krajine]], [[Etnografski muzej u Banjoj Luci|Etnografski muzej]] (osnovan 1930), te [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]].

Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće: [[Narodno pozorište Republike Srpske]] i [[Dječije pozorište Republike Srpske]], kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM &quot;Veselin Masleša&quot;, RKUD &quot;Pelagić&quot; (1927) i KUD &quot;Čajavec&quot;.

[[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], osnovana 26. aprila 1936 pod imenom ''Narodna biblioteka Kralja Petra I Velikog Oslobodioca'', nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine prosvjetitelj [[Vaso Pelagić]], koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banje Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci.

Jedno od značajnih kulturnih mjesta u gradu je i [[Banski dvor]], koji danas djeluje kao kulturni centar. Građen je u periodu između 1929. i 1932. kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je korištena kao upravno sjedište, da bi od 1955. prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran.

Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjalučko izlazište Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja još čuva šarm proteklih vremena.

U centru grada, na obali [[Vrbas]]a, nalazi se i banjalučki [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], dobro očuvano rimsko vojno utvrđenje (''castra''), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom području današnje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banje Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, što gradu daje specifičan šarm.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci}}

== Sport ==
U banjalučkom sportu su najuspješniji bili rukometaši [[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]], koji su pobijedili u [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/1976.|Kupu europskih prvaka u rukometu 1975/1976.]] i time  osvojili titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su i banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 s Mediteranskih igara i 39 sa balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]]), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka prethodne Jugoslavije kako u ekipnim, tako i u pojedinačnim takmičenjima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|title=АСБЛ &gt;&gt; Спорт|website=www.banjaluka.rs.ba|access-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180215161454/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|archive-date=15. 2. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Danas u Banjoj Luci aktivno rade 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko-rekreativnih društava i udruženja.
[[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine.jpg|mini|[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], detalj sa utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine između Borca i Željezničara.]]
'''[[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]''' je svakako jedan od najomiljeniji sporski kolektiva u Grada a u svojim vitrinama ima: pehar Kupa Maršala Tita, pehar Kupa BiH, šampionsku titulu BiH, šampionsku titulu i 5 pobjednika Kupa u RS, kao i međunarodni Mitropa Kup a najbolji plasman u Ligi SFRJ zabilježio je 1991 – 4. mjesto.&lt;ref name=&quot;tst&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/ FK Borac]&lt;/ref&gt;

BK Slavija je jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine [[1974]], kao prvi klub iz BiH, uspio je postati klupski prvak Lige [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Iz njenih redova je i olimpijski pobjednik iz [[Los Angeles]]a, [[Anton Josipović]]. Iznjedrila je i svjetskog vicešampiona, te evropskih profesionalnog i amaterskog šampiona [[Marijan Beneš|Marijana Beneša]]. Već godinama, bokseri Slavije dominiraju i boksom u Bosni i Hercegovini. U januaru 2013. BK Slavija postala je po 6. put prvaka PL BiH u boksu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.majkic.net/novosti/republika-srpska/807-bokserski-klub-slavija-je-sportska-ljepotica-banjaluke|title=Bokserski klub Slavija je sportska ljepotica Banjaluke|last=Majkic|first=Dejan|website=www.majkic.net|language=sr-yu|access-date=18. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

RK Borac je također proslavio Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu. Imao je kroz historiju u ekipi igrače poput Milorada Karalića, Abasa Arslanagića, Zdravka Rađenovića, Mome Golića, Rade Unčanina i Nebojše Popovića. U sezoni 1975/1976. postao je klupski prvak Evrope. Kup SFRJ osvajao je 10 puta, prvenstvo SFRJ 7 puta, prvenstvo BiH jednom, Kup BiH 3 puta, prvenstvo RS 8 puta, Kup RS čak 9 puta, te Kup IHF 1991. godine.&lt;ref name=&quot;tedf&quot;&gt;[http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html RK Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003045043/http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html |date=3. 10. 2011 }} www.rkborac.rs.ba&lt;/ref&gt;

U Banjoj Luci se od 2002. održava i [[tenis]]ki [[ATP čelendžer Banja Luka|turnir]] iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka-challenger.com/novi/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=1|title=BANJALUKA ATP CHALLENGER TENNIS TOURNAMENT - Archive results|last=Administrator|website=www.banjaluka-challenger.com|language=en-gb|access-date=18. 2. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Znamenite ličnosti ==
* [[Adem Ćejvan]] – glumac
* [[Aleksandar Ravlić]] – novinar i fotograf autor mnogih istraživačkih knjiga o Banjoj Luci
* [[Alojz Ćurić]] – akademski slikar i jedan od najpoznatijih živih poznavalaca historije Banje Luke
* [[Anton Ante Josipović]] – bokser, pobjednik Olimpijskih ljetnih igara u Los Angelesu 1984.
* [[Dragan Šajnović]] – poznati violinista i muzički pedagog
* [[Franjo Komarica]] – katolički biskup, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir
* [[Ibrahim ef. Halilović]] – banjalučki muftija tokom rata u Bosni i Hercegovini
* [[Irfan Horozović]] – pisac
* [[Ismet Bekrić]] – pjesnik
* [[Ivan Franjo Jukić]] – bosanski franjevac, pjesnik i humanist
* [[Ivan Ljubičić]] – teniser
* [[Maja Tatić]] – pjevačica zabavne muzike
* [[Marijan Beneš]] – bokser i pjesnik
* [[Muhamed Filipović]] – pisac, političar i filozof
* [[Mustafa Nadarević]] – glumac
* [[Nela Eržišnik]] – glumica
* [[Nikola Koljević]] – poznati anglist i vrhunski šekspirist, jedan od duhovnih vođa nacionalističkog pokreta Srba u Bosni i Hercegovini
* [[Petar Kočić]] – pjesnik i pisac
* [[Rudi Čajavec]] – partizanski pilot u Drugom svjetskom ratu
* [[Slađana Golić]] – košarkašica, jedna od najboljih evropskih i svjetskih igračica 1980-ih i 1990-ih godina
* [[Vaso Pelagić]] – prosvjetitelj
* [[Veselin Masleša]] – narodni heroj, poginuo na Sutjesci 1943.
* [[Viktor Kupljenik]] – padobranac i pilot
* [[Zrinko Tutić]] – kantautor, kompozitor i interpretator ljubavnih šansona
* [[Nikola Pejaković]] – kantautor, glumac, pisac

== Također pogledajte ==
* [[Vrbaški Grad]]
* [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]]
* [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]]
* [[Gazanferija džamija]]
* [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bošnjačka regimenta]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* {{cite book 
|last1= Muragić-Tuna
|first1= Hasnija
|author-link1=Hasnija Muragić-Tuna
|date= 2005
|title= Bosanski, hrvatski, srpski, aktuelni pravopisi: (Sličnosti i razlike)
|url= 
|location= Sarajevo
|publisher= Bosansko filološko društvo
|isbn=9958-9309-0-0 
|access-date= 
|ref={{harvid|Hasnija Muragić-Tuna|2005}}
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banja Luka}}
{{Wikivoyage}}
* [https://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]
* [http://www.openstreetmap.org/?lat=44.7732&amp;lon=17.1949&amp;zoom=14&amp;layers=O Banja Luka] na sajtu openstreetmap.org

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Grad Banja Luka}}

[[Kategorija:Banja Luka|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>6zdcx647vp3dzme4q6hrq5k4qsuaa1f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668896</id>
      <parentid>3668895</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:42:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zaštitio je stranicu &quot;[[Banja Luka]]&quot;: Ustrajno spamovanje ([Uređivanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 13:42, 30 novembar 2024 (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (ističe 13:42, 30 novembar 2024 (UTC)))</comment>
      <origin>3666291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36326" sha1="6zdcx647vp3dzme4q6hrq5k4qsuaa1f" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje u BiH
| ime                        = Banja Luka
| službeno_ime               = Grad Banja Luka
| naselje_vrsta              = Grad
| slika                      = {{multiple image
| border               = infobox
| perrow               = 1/2/2
| total_width          = 335
| caption_align        = center
| image1               = BLSkyline.jpg
| image2               = NKD138 Ferhadija2.jpg
| image3               = Храм Христа Спаситеља - Бања Лука.jpg
| image4               = Споменик парковске архитектуре „Универзитетски град&quot;.jpg
| image5               = Тврђава Кастел 7.jpg
}}
| slika_opis                 = Od vrha, s lijeva na desno: Panoramski pogled na Banju Luku, [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]], Hram Hrista Spasitelja, Spomenik parkovne arhitekture &quot;Univerzitetski grad&quot;, [[Kastel (Banja Luka)|Tvrđava Kastel]].
| slika_veličina             = 
| slika_zastava              = Zastava Banja Luke.svg
| slika_grb                  = Veliki grb Banja Luke.svg
| slika_karta                = Banja Luka municipality.svg
| karta_opis                 = Grad Banja Luka u Bosni i Hercegovini
| koordinate                 = {{coord|44|46||N|17|11||E|type:city|display=inline,title}}
| entitet                    = [[Republika Srpska]]
| osnovan                    = 
| osnivač                    = 
| gradonačelnik              = [[Draško Stanivuković]]&lt;ref name=&quot;LI_2024&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&amp;langId=1#/8/34/0|title=Lokalni izbori 2024 - Banja Luka|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| gradonačelnik_stranka      = [[Partija demokratskog progresa|PDP]]
| površina_naselja           = 102.65
| površina_grada             = 1238.89
| nadmorska_visina           = 163
| stanovništvo_datum         = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]]
| stanovništvo_naselje       = 138963
| stanovništvo_grad          = 185042
| stanovništvo_demonim       = Banjalučanin
| poštanski_broj             = 78000
| pozivni_broj               = (+387) 51
| matični_broj_naselja       = 200026&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=24. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada         = 20010
| veb-sajt                   = {{URL|http://www.banjaluka.rs.ba}}
}}
'''Banja Luka'''{{efn|name=pravopis|Banja Luka, [[dativ]]/[[lokativ]]: ''Banjoj Luci''; pridjev: ''banjalučki''; ''Banjalučanin'',...({{harvnb|Hasnija Muragić-Tuna|2005|p=118}})}} jest [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], smješten na rijeci [[Vrbas]]. Po veličini je drugi grad u Bosni i Hercegovini. Upravno je središte [[Republika Srpska|Republike Srpske]], te privredni i kulturni centar ovog dijela [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na teritoriji grada Banja Luka popisano je 185.042 stanovnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.banjaluka.rs.ba/posjetioci/upoznaj-banju-luku/|title=Grad Banja Luka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20010|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|access-date=8. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Predosmanlijsko doba ===
U 1. vijeku nove ere [[Rimljani (čvor)|Rimljani]] su osvojili područje Banje Luke, koje je tada bilo naseljeno uglavnom pripadnicima [[Mezeji|mezejskih]] [[Iliri|Ilira]]. Ovo područje je u potpunosti bilo u sastavu rimske privincije Ilirikum, a današnji grad Banja Luka bio je smješten na putnom pravcu koji je vodio od [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Panonija|Panonije]], odnosno od [[Salona|Salone]] do današnje [[Gradiška|Gradiške]]. Današnja [[tvrđava]] [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]] u centru grada u to vrijeme koristila se kao rimska vojna utvrda.

[[Slaveni]] su naselili [[Balkan]] i područje današnje Banje Luke u [[6. vijek|6.]] i [[7. vijek]]u, a u ovo doba, iz kojeg postoji veoma malo pisanih tragova, sagrađeno je nekoliko tvrđava u dolini rijeke Vrbas. Najranije slavensko naselje zvalo se također [[Vrbas]], koje se prvi put spominje 1320. Banju Luku kao naseljeno mjesto pod ovim imenom prvi put pominje 1494. hrvatsko-ugarski kralj Vladislav. Samo ime znači &quot;Banova livada&quot;, a potječe od riječi &quot;ban&quot; i &quot;luka&quot;, (što je značilo područje blizu vode). Ne zna se o kojem se banu i livadi radi. [[Bosanski franjevci]] naselili su područje Banje Luke još u 14. vijeku, te su u naselju [[Petričevac]], nedaleko od centra grada, 1378. izgradili i prvi franjevački samostan u ovom dijelu Bosne.

=== Osmanlijsko doba ===
====Vrbaški Grad====
[[Datoteka:Tvrdjava_Kastel_Banja_Luka_noc.jpg|mini|Tvrđava Kastel]]
Vrbaški Grad ili '''Banjalučka tvrđava''' se nalazila na uzvisini iznad [[Srpske Toplice|Gornjeg Šehera]] (danas Srpske Toplice), na lijevoj obali [[Vrbas]]a. Prema [[Hamdija Kreševljaković|Hamdiji Kreševljakoviću]], kao grad se po prvi put spominje 1494, kao grad u onovremenoj [[Jajačka Banovina|Jajačkoj Banovini]], poslije [[Jajce|Jajca]], najvažniji i najtvrđi grad u dolini Vrbasa.&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1953): Stari bosanski gradovi. Naše starine, I: 7–44.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Pelidija E. (2002): Banjalučki boj iz 1737 - Uzroci i posljedice. El-Kalem, Sarajevo.&lt;/ref&gt;

Skupa sa Jajcem, banjalučka utvrda se najduže žestoko opirala [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] nadiranju. Uspjele su ga osvojiti tek koncem 1527. ili prvih dana 1528, nakon prodora dolinom [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i pada utvrde [[Kotor (tvrđava)|Kotor]] (1519), kao centra [[Župa Vrbanja|Župe Vrbanja]]. U jednoj ispravi kralja [[Vladislav II, kralj Poljske|Vladislava II Jagelovića]], od 6. februara 1494, kao kaštelan Banje Luke, se spominje Juraj Mikulasić, što se vjerovatno odnosi na [[Rimsko Carstvo|starorimsku]] utvrdu [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]].

Pod gradom bila je varoš s jednim katoličkim samostanom. Za vrijeme turskog pustošenja 1494. i 1495. stanovništvo je dobijalo pomoć od kralja. Od 1519, Banja Luka se spominje zajedno s gradovima Vrbasom i [[Zvečaj]]em (''Banya Lwka, Zweczay cum castro Verbaz''). U vrijeme [[Hamdija Kreševljaković|Kreševljakovića]] ostaci grada Banje Luke su se vidjeli na brežuljku iznad lijeve obale Vrbasa u Gornjem Šeheru.

U svom ratnom pohodu na zapadnu Bosnu, [[Gazi Husrev-beg]] je 1520-ih brzo napredovao, osvojivši [[Kotor]] (vjerovatno 1521), [[Zvečaj]], Greben, Sokol, [[Jezero]], [[Vinac]], Vrbaški Grad, Livač, Karmatin, [[Bočac (tvrđava)|Bočac]], Udbinu, Vranu, Modruč i Požegu.

Tokom turske vladavine u Banjaluci su bila jedno vrijeme (17. stoljeće) dva grada, tj. dvije tvrđave. Jedna je bila u Gornjem, a druga u Donjem Šeheru. Ta dva grada spominju i A. Georgiceo (1626), Hadži Kalfa (oko 1650), biskup Maravić (1655) i [[Evlija Čelebija]] 1660. godine.

Gornji Šeher je onaj dio današnje Banje Luke, koji je postojao prije turske okupacije, sastojao se od grada i varoši. Turski izvori ga navode kao ''Eski Banja Luka'' (&quot;Stara Banja Luka&quot;). Prema njima, bilo je ponešto ostataka ovoga grada na lijevoj obali Vrbasa iznad mosta preko potoka [[Suturlija|Sutrulije]]. Prema Evliji Čelebiji, taj grad se spuštao do Vrbasa, a nakon toga su nađeni tragovi zida baš do obale te rijeke. Taj grad i Podgrađe spominje i Sofi Mehmed-pašina zakladnica, koja je napisana 1554. Hadži Kalfa zove ga ''Gornji Grad'', razlikujući ga od Donjeg Šehera, pri čemu naglašava da je uzet od nevjernika. Tada je taj grad bio samostalan i imao svoju posadu i svoga [[dizdar]]a. Ne zna se kada je napušten, ali se pretopstavlja da je to moglo biti poslije 1688. Smatra se pouzdanom činjenicom da nije postojao prilikom prodora princa [[Hildburghausen]]a 1737. godine. Neki historičari su ovaj grad u današnjem Gornjem Šeheru poistovjećivali s Vrbaškim Gradom (''Verbaz, Orbasz, Urbaz, Vrbaz, Wrbaz'').

Vjerovatno je da je još prije turske okupacije na teritoriju današnjeg Gornjeg Šehera bio grad i pod njim varoš i da su se oba grada zvala Banja Luka.

Donji Šeher osnovao je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], kada je izgradio džamiju koja je poznata kao [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], zadužbine i druge objekte. Grad u Donjem Šeheru sagrađen je tik uz lijevu obalu Vrbasa i zvao se Novi Grad. Ovaj je grad je i pedesetih godina prošlog stoljeća bio u dobrom stanju. Na mjestu ovoga grada, 1587. godine bila je [[tophana]] ([[arsenal]]), koju je osnovao Ferhat-paša. Ona je zatim, za vladavine sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595–1603.), pretvorena u grad, a po onovremenom običaju, džamija u tvrđavi je nosila ime istog sultana.

To je vidljivo iz jedne isprave kojom se u toj džamiji postavlja imam. Godine 1739. grad se zvao ''Kal'ai-džedid'' (&quot;Novi Grad&quot;). Za njega se zna da je popravljan 1639, 1714, 1737. ili 1738, 1809. i 1868. Prilikom posljednjih od ovih popravki, podignuta je i ona topnička [[kasarna]]. Zabilježeno je da se 1838. nalazio na popisu gradova kojima nisu potrebne popravke. Prema Kreševljakoviću, jedan od prethodnih istraživača (A. Georgiceo) je naveo da su u Banjoj Luci postojala dva grada, međusobno udaljena 4 milje, dok je [[Evlija Čelebija]] procijenio da su udaljeni &quot;više od dva koraka&quot;, vjerovatno u smislu da su veoma blizu. Ovaj je grad bio samostalan, jer je imao svoga [[dizdar]]a. Od druge polovine 17. stoljeća Banja Luka je sijedište [[Banjalučka kapetanija|kapetanije]]. Zapovjednik topčija (''topčaga''), 1719. je bio [[Mustafa Alajbeg Svetačković]]. Banju Luku su 1688, nakratko bili zauzeli Austrijanci. Od jula do 4. augusta grad je opsjedao general Hildburghausen i znatno ga oštetio, ali ga nije zauzeo. Pored ostalog, u brzom uzmicanju, na bojištu su ostavili 12 [[top]]ova i tri [[havan]]a. Prema Kreševljakoviću, prethodni anonimni opis Bosne, koji je nastao oko 1785, navodi da u gradu ima 50 velikih topova.

U doba Evlije Čelebije, pred ovim gradom se nalazio stajao top od &quot;30 pedalja&quot;. Po Jukiću, oko 1850, tu je bilo 25 velikih topova, dok su, prema službenom popisu iz 1833, u gradu su bila 23 topa, među kojima i onaj tradicionalni top haberdar. U ovom je gradu bilo 9 [[tabija]], koje su postojale i do Kreševljakovićevog doba.&lt;ref&gt;Kreševljaković H. (1937): Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII. 1737. Kalendar Narodna Uzdanica za 1937.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;GJPD (1934): Banja Luka u XVI i XVII stoljeću. Glasnik Jugosl. profesorskog društva za 1934, Beograd.&lt;/ref&gt;

Gradu imenovan kao Vrbas, zna se da je 1527, nakon pada Jajca, zapovjednik Vrbaskog Grada [[Andrija Radatović]], uvidjevši da se ne može obraniti od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]], zapalio tvrdi grad i varoš i pobjegao. O mjestu gdje se ovaj grad nalazio ima više pretpostavki, jer se njegova lokacija nije mogla pouzdano odrediti. Nije isključena mogućnost da je grad Vrbas ležao na teritoriju današnjeg Donjeg Šehera i da su njegovom izgradnjom nestali tragovi starog grada Vrbasa, koji se u poznatom tursko-ugarskom ugovoru iz 1519. godine pominje posebno, kao i Banja Luka (današnji Gornji Šeher) i na kraće vrijeme Banju Luku.

====Uloga Osmanlija====
[[Datoteka:Ferhat-pacha Sokolović.jpg|mini|Portret Ferhat-paše Sokolovića iz 1612. od Dominicusa Custosa.]]
[[Osmansko Carstvo|Osmanlijska vojska]] pod vodstvom [[Gazi Husrev-beg]]a osvaja Banju Luku 1521. Grad se time počeo razvijati već 1528. izgradnjom naselja [[Srpske Toplice|Gornji Šeher]]. Banja Luka je kao grad vrlo brzo rastao i 1533. postaje glavni grad [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] (kasnije [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]]). Glavni graditelj Banje Luke je bio [[Gazi Ferhad-paša Sokolović|Ferhat-paša Sokolović]], bliski rođak [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Najvažniji doprinos Ferhat-paše Banjoj Luci bila je džamija [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija]], s kojom je također utemeljena prvobitna vodovodna infrastruktura Banje Luke koja je služila njenom bržem urbanom razvitku. Novac za konstrukciju džamije dobijen je od kapare za zarobljenog austrijskog komandira, a iznosio je 30.000 dukata. Drugi važan objekat izgrađen nedugo nakon Ferhadije, jest džamija [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija]], napravljena na drugom kraju ulice u odnosu na Ferhadiju. Između ove dvije monumentalne gradske džamije gradska uprava forsirala je trgovinu i podizanje zanatskih dućana, koji su u to vrijeme stimulirali ekonomski razvoj grada. Iz ovog vremena potječe i gradnja [[Banjalučka sahat-kula|Banjalučke sahat-kule]], koja je izgrađena nedaleko od Ferhadije, čime se ovaj dio grada nedaleko od Kastela zaokružuje kao posebna historijsko-urbana cjelina, danas poznata pod imenom Stari grad Banje Luke.

Srpske pravoslavne crkve prvobitno su se uglavnom gradile na područjima koja se danas smatraju okolinom Banje Luke, a njihova povećana gradnja počinje sredinom 19. vijeka sa dolaskom Srba iz Hercegovine. U istom periodu na širem prostoru grada naseljavaju se i [[Sefardi|Sefardski Jevreji]], te katolički red [[trapisti]], koji su znatno doprinijeli ranom industrijskom razvoju grada izgradnjom velikog mlina, pivare, ciglane, fabrike vunenih tkanina, pilane i [[hidroelektrana|hidroelektrane]].

Kako je utjecaj Osmanskog carstva opadao, a samo Carstvo doživljavalo mnoge gubitke i nazadovanje u [[Evropa|Evropi]], Banja Luka je, kao i najveći dio bosanskih graničnih mjesta, sve više postajala tek tačka odbrane osmanlijske teritorije. Zbog toga je 1639. centar [[Bosanski pašaluk|Bosanskog pašaluka]] premješten u [[Sarajevo]]. Godine 1688. austrijske trupe prodrle su do Banje Luke i poharale centar grada. Gotovo pola vijeka kasnije, 1737, na novi napad austrijske vojske Banjalučani su bili više nego odlično pripremljeni, pokazavši zapravo kako su i bez osmanlijske podrške u stanju organizirati otpor i preuzeti odgovornost da odbrane grad od napada osvajača. Mračni dio banjalučke historije odvio se kroz veći dio 17. vijeka, kad su gradom harali česti požari i zarazne bolesti, poput [[kuga|kuge]], donošene s druge strane granice.

=== Austrougarsko doba ===
Modernizacija Banje Luke počela je nedugo prije pada Osmanskog carstva, odnosno dolaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] na područje Bosne i Hercegovine [[1878.]] Prva telegrafska linija uspostavljena je 1866, a 1873. otvorena je i pruga od Banje Luke do Dobrljina. Austrougarska vojska ulazi u Banju Luku sa sjevera, ali ne nailazi na veliki otpor lokalnog muslimanskog stanovništva kao u nekim drugim mjestima Bosne i Hercegovine ([[Sarajevo]], [[Cazin]], [[Livno]]). U desetljećima koja su slijedila Banja Luka je postala važan industrijski, privredni i kulturni centar [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Do [[1895.]] grad je već imao gimnaziju, bolnicu, fabriku duhana, željezničku vezu sa [[Beč]]om i [[Budimpešta|Budimpeštom]], a hroničari bilježe i 13.566 stanovnika (oko trećinu broja stanovnika Sarajeva). Grad se ubrzano izgrađuje i dobija modernu urbanu strukturu tipičnog gradskog centra Austro-Ugarske monarhije, koji nimalo ne zaostaje za sličnim mjestima iz tog perioda.
[[Datoteka:Grb Banje Luke (do 1992).png|lijevo|mini|178x178piksel|Grb Banje Luke do 1992.]]

=== Dvadeseti vijek ===
[[Datoteka:Banski_dvor_Banja_Luka.jpg|mini|Banski dvor, sagrađen 1932, danas sjedište Gradske uprave]]
[[Datoteka:Banja Luka 1903.jpg|mini|Banja Luka početkom 20. vijeka.]]
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Banja Luka je postala centar [[Vrbaska Banovina|Vrbaske banovine]], te je nastavila svoj razvoj. Tokom ovog vremena izgrađeni su Banski dvor, općina, gradski muzej i učiteljska škola. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] grad je 1941. okupirala njemačka vojska i on je ušao u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Za vrijeme vladavine NDH ugledne jevrejske porodice su bile deportirane u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Po ustaškim planovima Banja Luka je trebala postati glavni grad NDH. U isto vrijeme grad postaje jedan od glavnih centara partizanskog otpora, da bi 22. aprila 1945. grad bio u potpunosti i oslobođen.

Do 1963. na prostoru današnje općine Banja Luka postojale su još tri općine: [[Bronzani Majdan]], [[Potkozarje|Ivanjska]] i [[Krupa na Vrbasu]]. One su zatim ukinute i pripojene općini Banja Luka. 27. oktobra 1969. je Banju Luku je pogodio snažan [[Zemljotres u Banjoj Luci 1969.|zemljotres]], u kojem je veliki broj stambenih objekata bio u potpunosti srušen. Do 1991. Banja Luka je imala 150.000 stanovnika, te je bila drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini i najveća općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== Geografija ==
Banja Luka je podignuta s obje strane [[Vrbas]]a, na mjestu gdje ova [[rijeka]] iz svojih klisura, tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju, kroz koju pravi svoj put ka ušću u [[Sava|Savu]]. Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanju]]. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163&amp;nbsp;m, okružen [[tercijar]]nim brežuljcima. Okolina Banje Luke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova.

Prostrano područje grada nije u srazmjeri sa brojem stanovnika koji ga naseljavaju. Prateći tok Vrbasa grad se razvijao nizvodno, a stambena naselja koja su se gradila poslije Drugog svjetskog rata i zemljotresa 1969. razvijala su se u širinu prema brdima koja okružuju Banju Luku, ispod kojih su nikle moderne višespratnice.

== Klima ==
Klima u Banjoj Luci je umjereno kontinentalna s utjecajima panonskog pojasa. Srednja godišnja temperatura je 10,7&amp;nbsp;°C, srednja januarska 0,8&amp;nbsp;°C, dok je srednja julska 21,3&amp;nbsp;°C.

{{Vremenski okvir
&lt;!-- * Najviša prosječna temperatura * --&gt;
| vt_jan = 3,7
| vt_feb = 6,8 
| vt_mar = 12
| vt_apr = 17,2
| vt_maj = 22
| vt_jun = 25
| vt_jul = 27,2
| vt_aug = 26,9
| vt_sep = 23,3 
| vt_okt = 17,4
| vt_nov = 10,8
| vt_dec = 5,2
&lt;!-- * Najniža prosječna temperatura * --&gt;
| nt_jan = -4,6
| nt_feb = -2,3
| nt_mar = 0,7
| nt_apr = 4,7
| nt_maj = 9
| nt_jun = 12,4
| nt_jul = 13,7
| nt_aug = 13,3
| nt_sep = 10,1
| nt_okt = 5,7
| nt_nov = 1,6
| nt_dec = -2,6
&lt;!-- * Padavine * --&gt;
| p_jan = 69
| p_feb = 63
| p_mar = 79
| p_apr = 87
| p_maj = 98
| p_jun = 111
| p_jul = 95
| p_aug = 93
| p_sep = 82
| p_okt = 74
| p_nov = 91
| p_dec = 86
&lt;!-- Ostalo --&gt;
| izvor  = [http://worldweather.wmo.int/005/c00016.htm World Meteorological Organization]
}}

== Stanovništvo ==
{{Glavni|Demografija Banje Luke|Spisak naseljenih mjesta u gradu Banjoj Luci}}

=== Grad Banja Luka ===
[[Datoteka:Pjesacka zona uz rijeku Vrbas.jpg|mini|Šetalište uz Vrbas, Obilićevo]]

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja Luka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = grad 
| maticni_broj             = 20010
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. |work=fzs.ba |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot;&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot;&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 24. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 185042
| g2013_muskarci           = 89148
| g2013_zene               = 95894
| g2013_bosnjaci           = 7681
| g2013_srbi               = 165750
| g2013_hrvati             = 5104
| g2013_bosanci            = 323
| g2013_romi               = 132
| g2013_muslimani          = 291
| g2013_bosanciihercegovci = 60
| g2013_albanci            = 28
| g2013_jugosloveni        = 648
| g2013_ukrajinci          = 413
| g2013_crnogorci          = 335
| g2013_slovenci           = 230
| g2013_pravoslavci        = 45
| g2013_makedonci          = 130
| g2013_nisu_izjasnili     = 2733
| g2013_nepoznato          = 337
| g1991_ukupno             = 195692
| g1991_muslimani          = 28558
| g1991_srbi               = 106826
| g1991_hrvati             = 29026
| g1991_jugosloveni        = 23656
| g1981_ukupno             = 183618
| g1981_muslimani          = 21726
| g1981_srbi               = 93389
| g1981_hrvati             = 30442
| g1981_jugosloveni        = 32624
| g1981_slovenci           = 495
| g1981_crnogorci          = 715
| g1981_albanci            = 165
| g1981_madari             = 76
| g1981_romi               = 503
| g1981_makedonci          = 189
| g1971_ukupno             = 158736
| g1971_muslimani          = 24268
| g1971_srbi               = 92465
| g1971_hrvati             = 33371
| g1971_jugosloveni        = 4684
| g1971_slovenci           = 685
| g1971_crnogorci          = 612
| g1971_albanci            = 139
| g1971_madari             = 102
| g1971_romi               = 59
| g1971_makedonci          = 178
| g1961_ukupno             = 75910
| g1961_muslimani          = 7872
| g1961_srbi               = 36626
| g1961_hrvati             = 20991
| g1961_jugosloveni        = 7757
| g1961_slovenci           = 833
| g1961_crnogorci          = 527
| g1961_albanci            = 68
| g1961_madari             = 68
| g1961_romi               = 2
| g1961_makedonci          = 159
}}

=== Naseljeno mjesto Banja Luka ===
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Banja Luka
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naseljeno mjesto
| maticni_broj             = 200026
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot; /&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.&quot; /&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.&quot; /&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.&quot; /&gt;
| g1961_izvor              = &lt;ref name=&quot;Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.&quot; /&gt;
| g2013_ukupno             = 138963
| g2013_muskarci           = 65809
| g2013_zene               = 73154
| g2013_bosnjaci           = 7573
| g2013_srbi               = 121185
| g2013_hrvati             = 4205
| g2013_bosanci            = 317
| g2013_romi               = 129
| g2013_muslimani          = 277
| g2013_bosanciihercegovci = 60
| g2013_albanci            = 28
| g2013_jugosloveni        = 615
| g2013_ukrajinci          = 396
| g2013_crnogorci          = 321
| g2013_slovenci           = 215
| g2013_pravoslavci        = 32
| g2013_makedonci          = 126
| g2013_nisu_izjasnili     = 2520
| g2013_nepoznato          = 232
| g1991_ukupno             = 143079
| g1991_muslimani          = 27689
| g1991_srbi               = 70155
| g1991_hrvati             = 15700
| g1991_jugosloveni        = 22645
| g1981_ukupno             = 123937
| g1981_muslimani          = 20916
| g1981_srbi               = 51839
| g1981_hrvati             = 16314
| g1981_jugosloveni        = 30318
| g1981_slovenci           = 456
| g1981_crnogorci          = 695
| g1981_albanci            = 158
| g1981_madari             = 74
| g1981_romi               = 499
| g1981_makedonci          = 172
| g1971_ukupno             = 90831
| g1971_muslimani          = 23411
| g1971_srbi               = 41297
| g1971_hrvati             = 17897
| g1971_jugosloveni        = 4606
| g1971_slovenci           = 636
| g1971_crnogorci          = 600
| g1971_albanci            = 134
| g1971_madari             = 101
| g1971_romi               = 59
| g1971_makedonci          = 177
| g1961_ukupno             = 50650
| g1961_muslimani          = 6504
| g1961_srbi               = 22883
| g1961_hrvati             = 12072
| g1961_jugosloveni        = 6848
| g1961_slovenci           = 666
| g1961_crnogorci          = 515
| g1961_albanci            = 61
| g1961_madari             = 66
| g1961_romi               = 2
| g1961_makedonci          = 156
}}

== Privreda ==
[[Datoteka:Istočni tranzit, Banja Luka.jpg|mini|Istočni tranzit]]
Do 1992. Banja Luka je bila snažan privredni centar u zemlji, sa 63.000 zaposlenih i razvijenom privrednom, te posebno industrijskom strukturom. Nacionalni dohodak ''per capita'' iznosio je 1.850 US $, a stopa zaposlenosti 32,6%. Privredni razvoj grada bio je zasnovan na razvoju industrije, uz dominaciju sekundarnog sektora, u kojem je bilo angažovano 54% ukupnog broja zaposlenih.

2014. industrija je dominantna privredna grana u Republici Srpskoj, pa tako i na području Privredne komore Banja Luka. Od ukupno 9.347 preduzeća u Republici Srpskoj na nivou Područne privredne komore Banja Luka radi 5.153 preduzeća. Od ovog broja preko 60% je u oblasti industrije.&lt;ref name=&quot;test&quot;&gt;[http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 Privreda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170319230414/http://www.bl.komorars.ba/stranica.php?id=89 |date=19. 3. 2017 }} Područna privredna komora Banjaluka&lt;/ref&gt;

Najveći privredni subjekti u gradu su Lanaco (IT tehnologije), [[Hemofarm]] (fabrika za proizvodnju lijekova), Nova DI Vrbas, Fabrika obuće Bema, Jelšingrad livar, ALfom, Bemind, Eurohem, Carmen line, Miltex, Binis beton i drugi.&lt;ref name=&quot;test&quot;/&gt;

== Kultura ==
[[Datoteka:Kuca_Milanovica_Banja_Luka_1893.jpg|mini|Milanovića kuća, gradski kulturni centar]]
[[Datoteka:Spomenik_Kulinu_banu_Banja_Luka.jpg|mini|Spomenik banu Kulinu, Park knjiga]]
[[Datoteka:Ferhadija dzamija banjaluka 01.jpg|mini|desno|150px|Ferhat-pašina džamija (Ferhadija), srušena 1993.]]
[[Datoteka:Трг Крајине.jpg|mini|Trg Krajine]]
U gradu se nalazi nekoliko muzeja: [[Muzej Bosanske krajine]], [[Etnografski muzej u Banjoj Luci|Etnografski muzej]] (osnovan 1930), te [[Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske]].

Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće: [[Narodno pozorište Republike Srpske]] i [[Dječije pozorište Republike Srpske]], kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM &quot;Veselin Masleša&quot;, RKUD &quot;Pelagić&quot; (1927) i KUD &quot;Čajavec&quot;.

[[Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske]], osnovana 26. aprila 1936 pod imenom ''Narodna biblioteka Kralja Petra I Velikog Oslobodioca'', nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine prosvjetitelj [[Vaso Pelagić]], koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banje Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci.

Jedno od značajnih kulturnih mjesta u gradu je i [[Banski dvor]], koji danas djeluje kao kulturni centar. Građen je u periodu između 1929. i 1932. kao rezidencijalni prostor bana Vrbaske banovine i u te svrhe korišten sve do 1941. U poslijeratnom periodu zgrada je korištena kao upravno sjedište, da bi od 1955. prerasla u Dom kulture. Dom kulture sadrži reprezentativnu koncertnu salu, galeriju, prostorije entiteske televizije i restoran.

Nedaleko od Doma kulture je i gradsko banjalučko izlazište Parkić, te veleljepna Gospodska ulica, koja još čuva šarm proteklih vremena.

U centru grada, na obali [[Vrbas]]a, nalazi se i banjalučki [[Kastel (Banja Luka)|Kastel]], dobro očuvano rimsko vojno utvrđenje (''castra''), unutar kojeg se i odvijao život rimskog vojnog naselja na gradskom području današnje Banje Luke. Kastel je posebna gradska atrakcija Banje Luke, na kojem se tokom ljetnih mjeseci održavaju mnogobrojni koncerti, što gradu daje specifičan šarm.

=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci}}

== Sport ==
U banjalučkom sportu su najuspješniji bili rukometaši [[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]], koji su pobijedili u [[Kup europskih prvaka u rukometu 1975/1976.|Kupu europskih prvaka u rukometu 1975/1976.]] i time  osvojili titulu evropskog prvaka u rukometu. Zavidne uspjehe na sportskim takmičenjima postizali su i banjalučki bokseri, strijelci, šahisti, padobranci, fudbaleri, biciklisti, kajakaši, košarkaši i drugi sportisti koji su svom gradu podarili 12 medalja sa olimpijskih igara (8 zlatnih), 15 medalja sa svjetskih prvenstava, 6 medalja sa evropskih prvenstava, 4 sa Univerzijade, 11 s Mediteranskih igara i 39 sa balkanskih prvenstava jednog klupskog prvaka Evrope ([[RK Borac Banja Luka|Rukometni klub Borac]]), pobjednika Srednjoevropskog fudbalskog kupa (FK Borac) te brojnih naziva prvaka prethodne Jugoslavije kako u ekipnim, tako i u pojedinačnim takmičenjima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|title=АСБЛ &gt;&gt; Спорт|website=www.banjaluka.rs.ba|access-date=18. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180215161454/http://www.banjaluka.rs.ba/front/category/77/|archive-date=15. 2. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Danas u Banjoj Luci aktivno rade 104 sportske organizacija u 19 granskih sportova, te 16 sportsko-rekreativnih društava i udruženja.
[[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine.jpg|mini|[[Gradski stadion Banja Luka|Gradski stadion]], detalj sa utakmice Premijer lige Bosne i Hercegovine između Borca i Željezničara.]]
'''[[FK Borac Banja Luka|FK Borac]]''' je svakako jedan od najomiljeniji sporski kolektiva u Grada a u svojim vitrinama ima: pehar Kupa Maršala Tita, pehar Kupa BiH, šampionsku titulu BiH, šampionsku titulu i 5 pobjednika Kupa u RS, kao i međunarodni Mitropa Kup a najbolji plasman u Ligi SFRJ zabilježio je 1991 – 4. mjesto.&lt;ref name=&quot;tst&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/ FK Borac]&lt;/ref&gt;

BK Slavija je jedan od najuspješnijih sportskih kolektiva [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine [[1974]], kao prvi klub iz BiH, uspio je postati klupski prvak Lige [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Iz njenih redova je i olimpijski pobjednik iz [[Los Angeles]]a, [[Anton Josipović]]. Iznjedrila je i svjetskog vicešampiona, te evropskih profesionalnog i amaterskog šampiona [[Marijan Beneš|Marijana Beneša]]. Već godinama, bokseri Slavije dominiraju i boksom u Bosni i Hercegovini. U januaru 2013. BK Slavija postala je po 6. put prvaka PL BiH u boksu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.majkic.net/novosti/republika-srpska/807-bokserski-klub-slavija-je-sportska-ljepotica-banjaluke|title=Bokserski klub Slavija je sportska ljepotica Banjaluke|last=Majkic|first=Dejan|website=www.majkic.net|language=sr-yu|access-date=18. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;

RK Borac je također proslavio Banjaluku i Bosnu i Hercegovinu. Imao je kroz historiju u ekipi igrače poput Milorada Karalića, Abasa Arslanagića, Zdravka Rađenovića, Mome Golića, Rade Unčanina i Nebojše Popovića. U sezoni 1975/1976. postao je klupski prvak Evrope. Kup SFRJ osvajao je 10 puta, prvenstvo SFRJ 7 puta, prvenstvo BiH jednom, Kup BiH 3 puta, prvenstvo RS 8 puta, Kup RS čak 9 puta, te Kup IHF 1991. godine.&lt;ref name=&quot;tedf&quot;&gt;[http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html RK Borac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003045043/http://www.rkborac.rs.ba/srp/o_klubu.html |date=3. 10. 2011 }} www.rkborac.rs.ba&lt;/ref&gt;

U Banjoj Luci se od 2002. održava i [[tenis]]ki [[ATP čelendžer Banja Luka|turnir]] iz kategorije [[ATP čelendžer|čelendžera]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.banjaluka-challenger.com/novi/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=72&amp;Itemid=1|title=BANJALUKA ATP CHALLENGER TENNIS TOURNAMENT - Archive results|last=Administrator|website=www.banjaluka-challenger.com|language=en-gb|access-date=18. 2. 2018}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Znamenite ličnosti ==
* [[Adem Ćejvan]] – glumac
* [[Aleksandar Ravlić]] – novinar i fotograf autor mnogih istraživačkih knjiga o Banjoj Luci
* [[Alojz Ćurić]] – akademski slikar i jedan od najpoznatijih živih poznavalaca historije Banje Luke
* [[Anton Ante Josipović]] – bokser, pobjednik Olimpijskih ljetnih igara u Los Angelesu 1984.
* [[Dragan Šajnović]] – poznati violinista i muzički pedagog
* [[Franjo Komarica]] – katolički biskup, dva puta nominiran za Nobelovu nagradu za mir
* [[Ibrahim ef. Halilović]] – banjalučki muftija tokom rata u Bosni i Hercegovini
* [[Irfan Horozović]] – pisac
* [[Ismet Bekrić]] – pjesnik
* [[Ivan Franjo Jukić]] – bosanski franjevac, pjesnik i humanist
* [[Ivan Ljubičić]] – teniser
* [[Maja Tatić]] – pjevačica zabavne muzike
* [[Marijan Beneš]] – bokser i pjesnik
* [[Muhamed Filipović]] – pisac, političar i filozof
* [[Mustafa Nadarević]] – glumac
* [[Nela Eržišnik]] – glumica
* [[Nikola Koljević]] – poznati anglist i vrhunski šekspirist, jedan od duhovnih vođa nacionalističkog pokreta Srba u Bosni i Hercegovini
* [[Petar Kočić]] – pjesnik i pisac
* [[Rudi Čajavec]] – partizanski pilot u Drugom svjetskom ratu
* [[Slađana Golić]] – košarkašica, jedna od najboljih evropskih i svjetskih igračica 1980-ih i 1990-ih godina
* [[Vaso Pelagić]] – prosvjetitelj
* [[Veselin Masleša]] – narodni heroj, poginuo na Sutjesci 1943.
* [[Viktor Kupljenik]] – padobranac i pilot
* [[Zrinko Tutić]] – kantautor, kompozitor i interpretator ljubavnih šansona
* [[Nikola Pejaković]] – kantautor, glumac, pisac

== Također pogledajte ==
* [[Vrbaški Grad]]
* [[Ferhadija džamija (Banja Luka)|Ferhadija džamija]]
* [[Arnaudija džamija (Banja Luka)|Arnaudija džamija]]
* [[Gazanferija džamija]]
* [[Drugi bosanskohercegovački pješadijski regiment|Bošnjačka regimenta]]

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;lower-alpha&quot;/&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Literatura ==
* {{cite book 
|last1= Muragić-Tuna
|first1= Hasnija
|author-link1=Hasnija Muragić-Tuna
|date= 2005
|title= Bosanski, hrvatski, srpski, aktuelni pravopisi: (Sličnosti i razlike)
|url= 
|location= Sarajevo
|publisher= Bosansko filološko društvo
|isbn=9958-9309-0-0 
|access-date= 
|ref={{harvid|Hasnija Muragić-Tuna|2005}}
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Banja Luka}}
{{Wikivoyage}}
* [https://www.banjaluka.rs.ba/ Zvanični sajt grada Banje Luke]
* [http://www.openstreetmap.org/?lat=44.7732&amp;lon=17.1949&amp;zoom=14&amp;layers=O Banja Luka] na sajtu openstreetmap.org

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Grad Banja Luka}}

[[Kategorija:Banja Luka|*]]
[[Kategorija:Službeni gradovi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Gradovi u Republici Srpskoj]]</text>
      <sha1>6zdcx647vp3dzme4q6hrq5k4qsuaa1f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alija Izetbegović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1669</id>
    <revision>
      <id>3669002</id>
      <parentid>3632708</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:03:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Međunarodna odlikovanja */</comment>
      <origin>3669002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33707" sha1="8l6r0rkcxue8tb51ond726460x5ivtx" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Alija Izetbegović
|slika                 = Alija Izetbegovic (cropped).jpg
|redoslijed            = 1. i 4. [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine]]
|vrijeme_na_vlasti     = 14. februar 2000 – 14. oktobar 2000.
|prethodnik            = [[Ante Jelavić]] 
|nasljednik            = [[Živko Radišić]]
|vrijeme_na_vlasti2    = 5. oktobar 1996 – 13. oktobar 1998.
|prethodnik2           = ''Funkcija osnovana''
|nasljednik2           = [[Živko Radišić]]
|redoslijed3           = 1. [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]
|vrijeme_na_vlasti3    = 8. april 1992 – 15. oktobar 1996.
|prethodnik3           = ''Funkcija osnovana''
|nasljednik3           = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]])}}
|redoslijed4           = 9. [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]]
|vrijeme_na_vlasti4    = 20. decembar 1990 – 8. april 1992.
|prethodnik4           = [[Obrad Piljak]]
|nasljednik4           = ''Funkcija ukinuta'' {{Small|([[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo Republike BiH]])}}
|redoslijed5           = 1. [[Stranka demokratske akcije#Spisak predsjednika|Predsjednik Stranke demokratske akcije]]
|vrijeme_na_vlasti5    = 26. maj 1990 – 13. oktobar 2001.
|prethodnik5           = ''Funkcija osnovana''
|nasljednik5           = [[Sulejman Tihić]]
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1925|8|8}}
|mjesto_rođenja        = [[Šamac|Bosanski Šamac]], [[Kraljevina SHS]]
|datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2003|10|19|1925|08|08}}
|mjesto_smrti          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
|puno_ime              = 
|etnicitet             = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
|politička_stranka     = [[Stranka demokratske akcije]]
|supruga               = Halida Izetbegović
|djeca                 = Troje, uključujući [[Bakir Izetbegović|Bakira]]
|obrazovanje           = [[Univerzitet u Sarajevu]] ([[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravo]])
|zanimanje             = Političar, aktivista, pisac, filozof, pravnik
|vjera                 = [[Sunitski islam]]
|potpis                = [[Datoteka:Alija_Izetbegović_signature.gif|70p]]
|web_stranica          =
|nagrade               = 
|pripadnost            = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|vojska                = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]]
|godine_službe         = 1992 – 1996.
|čin                   = [[Datoteka:20-Član Predsjedništva ARBiH 1992.png|15px]] [[Vrhovni komandant]]
|komandovao            = [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|15px]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija Republike BiH]]
|ratovi                = {{unbulleted list
|{{Tree list}}
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
** [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
** [[Unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini]]
{{Tree list/end}}
|[[Rat u Hrvatskoj]]}}
|ordeni                = [[Datoteka:Ribbon of a Grand Order of Queen Jelena.png|20px]] [[Veliki orden kraljice Jelene]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Order of the State of Republic of Turkey.png|20px]] [[Orden Republike Turske]] &lt;br&gt; [[Datoteka:Order of Independence (Qatar) - ribbon bar.gif|20px]] [http://www.medals.org.uk/qatar/qatar001.htm Orden nezavisnosti Države Katar]
}}
'''Alija Izetbegović''' ([[Šamac|Bosanski Šamac]], 8. august 1925 – [[Sarajevo]], 19. oktobar 2003) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Bošnjaci|bošnjački]] [[političar]], pravnik, [[islam]]ski aktivista, deveti [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine#Spisak Predsjednika|Predsjednik]] [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] od 1990. do 1992, zatim prvi i jedini [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] od 1992. do 1996, te prvi član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]] od 1996. do 2000. Bio je osnivač [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] 1990. i njen prvi predsjednik sve do 2001. Jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih bošnjačkih ličnosti 20. vijeka.

Nakon prvih višestranačkih [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990 - Predsjedništvo SR BiH|Općih izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine]], izabran je za predsjednika Predsjedništva [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kao predstavnik [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] iz redova [[Bošnjaci|bošnjačkog]] (tada [[Muslimani (narod)|muslimanskog]]) naroda, do 1992. godine. Najviše glasova na izborima osvojio je [[Fikret Abdić]], ali je konsenzusom za predsjednika Predsjedništva odabran Alija Izetbegović Od 1992. do 2000. godine kao i predsjednik sedmočlanog [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. Kao predsjednik Predsjedništva [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] proglasio je, nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma o nezavisnosti]] 1992. godine, nezavisnost i [[otcjepljenje]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

Govorio je [[Njemački jezik|njemački]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[engleski jezik]]. Autor je većeg broja izdavačkih radova i studija, te knjiga među kojima su najpoznatije &quot;''Islam između Istoka i Zapada''&quot;, &quot;''Problemi islamskog preporoda''&quot; i &quot;''Islamska deklaracija''&quot;. Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja.

==Mladost i obrazovanje==
Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]].{{sfn|Hamilton|2014|p=150}} Bio je treće od petero djece—dva sina i tri kćerke—oca Mustafe i majke Hibe Izetbegović. Njegova porodica je bila ugledna, ali osiromašena, a potekla je od nekadašnjeg [[Aristokratija (klasa)|aristokrate]] Izet-bega Jahića iz [[Beograd]]a koji se preselio u [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]] 1861. godine, nakon povlačenja [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijskih]] trupa iz [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]]. Porodica Jahić je živjela u Beogradu stotinama godina.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://depo.ba/clanak/134526/izetbegovic-moja-porodica-je-posjedovala-adu-ciganliju-a-dedo-je-tokom-prvog-svjetskog-rata-spasio-niz-srba|title=Izetbegović: Moja porodica je posjedovala Adu Ciganliju, a dedo je tokom Prvog svjetskog rata spasio niz Srba}}&lt;/ref&gt; Dok je služio vojsku u [[Üsküdar]]u, Izetbegovićev djed Alija oženio je [[Turci|Turkinju]] imena Sıdıka Hanım.&lt;ref&gt;{{citation |last=Carmichael|first=Cathie|year=2015|title=A Concise History of Bosnia|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-1-316-39529-5|page=178}}&lt;/ref&gt; Par se eventualno preselio u Bosanski Šamac i dobio petero djece. Izetbegovićev djed je kasnije postao gradonačelnik, kada je spasio 40 [[Srbi|Srba]] od strijeljanja od strane vlasti Austro-Ugarske nakon što je [[Gavrilo Princip]] [[Sarajevski atentat|izvršio atentat na prijestolonasljednika]] u junu 1914. godine.{{sfn|Shay|2007|p=40}}

Izetbegovićev otac, računovođa, borio se u [[Vojska Austro-Ugarske|Austrougarskoj vojsci]] na [[Italijanski front (Prvi svjetski rat)|Italijanskom frontu]] tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gdje je dobio ozbiljne povrede koje su ga ostavilo u polu-paraliziranom stanju najmanje deceniju. Proglasio je bankrot 1927. godine. Narednu godinu, porodica se preselila u [[Sarajevo]], gdje je Izetbegović prošao kroz sekularno obrazovanje.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Alija Izetbegović Museum|title=Alija Izetbegović: Introduction|url=http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/en/page.php?id=30|access-date=15. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171209084024/http://www.muzejalijaizetbegovic.ba/en/page.php?id=30|archive-date=9. 12. 2017|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Izetbegović se pridružio islamskoj organizaciji &quot;[[Mladi muslimani]]&quot;. Kada su Mladi muslimani postali rastrgani između podrške većinski muslimanskoj ''[[Waffen-SS]]'' [[13. SS oružana brdska divizija &quot;Handžar&quot; (hrvatska br. 1)|Handžar diviziji]] sa jedne strane i [[komunizam|komunističkim]] [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskim partizanima]] sa druge, postoje tvrdnje da je Izetbegović pristupio SS Handžaru, uprkos nedostatku dokaza.&lt;ref name=Nytimes20031020&gt;{{cite news|last=Binder|first=David|title=Alija Izetbegovic, Muslim Who Led Bosnia, Dies at 78|url=https://www.nytimes.com/2003/10/20/obituaries/20IZET.html?pagewanted=all|newspaper=New York Times|date=20. 10. 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BakirDeniesThis&gt;{{cite news|last=Jukic|first=Elvira|url=https://balkaninsight.com/2014/11/28/bosniak-presidency-member-might-sue-serb-leader/|title=Bosniak Leader Rejects 'Nazi Father' Claims|date=28. 11. 2014|newspaper=Balkan Insight}}&lt;/ref&gt; Izetbegovićeva porodica negira tvrdnje te navodi da je on bio u komunističkim partizanima.&lt;ref name=BakirDeniesThis/&gt; Izetbegovića su uhapsili [[četnici]] sredinom 1944. godine, ali ga je otpustio četnički vojvoda [[Dragutin Keserović]]&lt;ref&gt;{{harv|Izetbegović|2005|p=23}}:&quot;Međutim, jedna grupa Srba je došla da intervenira kod tadašnjeg komandanta pukovnika Keserovića. On je bio načelnik Glavnog Štaba. Tad su mi izneli taj podatak da je moj djed spasio 40 Srba i da bi bio dužan da vrati milo za drago. I zahvaljujući toj okolnosti ja sam bio oslobođen.&quot;&lt;/ref&gt; zbog zahvalnosti na ulozi njegovog djeda koji je osigurao puštanje četrdeset srpskih zarobljenika 1914. godine.{{sfn|Shay|2007|p=40}} Nakon završetka Drugog svjetskog rata uhapsili su ga jugoslavenski komunisti i osudili na tri godine zatvora 1946. godine zbog kolaboracije s nacistima.&lt;ref&gt;{{cite book | url = https://books.google.com/books?id=TfQEAQAAQBAJ&amp;pg=PA12 | author-link = Marko Attila Hoare | first = Marko Attila | last = Hoare | title = Bosnian Muslims in the Second World War | page = 12 | publisher = Oxford University Press | year = 2014 | isbn = 978-0-19-932785-0}}&lt;/ref&gt; Prije zatvaranja je završio pravo na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite book | chapter-url = https://books.google.com/books?id=BleF7tl_rbUC&amp;pg=PA140 | author-link = Paul R. Bartrop | first = Paul R. | last = Bartrop | title = A Biographical Encyclopedia of Contemporary Genocide: Portraits of Evil and Good | chapter = Izetbegović, Alija (1925–2003) | page = 140 | publisher = ABC-CLIO | year = 2012 | isbn = 978-0-313-38678-7}}&lt;/ref&gt; Ostaje uključen u politiku nakon služenja kazne.&lt;ref name=&quot;Nedžad Latić, Boja povijesti&quot;&gt;Nedžad Latić, Boja povijesti, ISBN COBISS.BH-ID&lt;/ref&gt;

==Aktivizam==
{{Također pogledajte|Islamska deklaracija}}

Izetbegović je 1970. godine, objavio manifest naziva ''[[Islamska deklaracija]]'', izražavajući poglede na veze između islama, države i društva. Manifest je zabranila tadašnja vlada.&lt;ref name=&quot;BBC obituary&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/3133038.stm|title=Obituary: Alija Izetbegović|publisher=BBC|date=19. 10. 2003|access-date=1. 1. 2010}}&lt;/ref&gt; U ''Deklaraciji'', on je pokušao izmiriti zapadnjački napredak sa islamskom tradicijom.&lt;ref name=Ivo&gt;[[Ivo Banac|Banac, Ivo]]. [https://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&amp;pg=PA148&amp;vq=islamic+declaration&amp;dq=The+Muslims+of+Bosnia-Herzegovina&amp;source=gbs_search_s&amp;sig=ACfU3U0tdhgWt6bYMK-8u_64XEnHuzBf7g ''Bosnian Muslims: From Religious Community to Sohttps://www.youtube.com/watch?v=025OldWcmbQcialist Nationhood and Post communist Statehood, 1918-1992''], str. 147-148.&lt;/ref&gt; Rad je uputio poziv za &quot;islamskom obnovom&quot;, bez naročitog spominjanja Jugoslavije. Ipak, on i njegovi podržavaoci su optuženi od komunističke vlasti za oživljavanje organizacije &quot;Mladih muslimana&quot; i za zavjeru uspostave &quot;islamski čiste&quot; Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=mIlCCwAAQBAJ&amp;pg=PA118|title=The A to Z of Bosnia and Herzegovina|author=Ante Čuvalo|publisher=Scarecrow Press|location=Lanham, Toronto, and Plymouth|year=2001|isbn=978-0-8108-7647-7|page=118}}&lt;/ref&gt;

Deklaracija je označila [[Pakistan]] kao državu model koji bi trebali oponašati muslimanski revolucionari širom svijeta.&lt;ref name=Perica&gt;{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=jIoKMGRHxn4C&amp;pg=PA77|title=Balkan Idols: Religion and Nationalism in Yugoslav States|author=Vjekoslav Perica|year=2002|publisher=Oxford University Press|page=77|isbn=9780195174298|author-link=Vjekoslav Perica}}&lt;/ref&gt; Jedan od odlomaka koji su posebno izabrali njegovi protivnici tokom suđenja bio je, &quot;Nema mira ni koegzistencije između “islamske vjere” i neislamskih društvenih i političkih institucija... a država treba da bude izraz i da podržava moralne koncepte religije.&quot;&lt;ref name=BenFowkes&gt;{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=bRZaCwAAQBAJ&amp;pg=PA88|title=Ethnicity and Ethnic Conflict in the Post-Communist World|author=Ben Fowkes|date=6. 3. 2002|publisher=Springer Science+Business Media|page=88|isbn=9781403914309}}&lt;/ref&gt; Deklaracija je ostala izvor kontroverzi. Srbi, koji su se protivili Izetbegoviću, često citiraju deklaraciju kao indikaciju namjere za kreiranjem [[Islamska republika|islamske republike]] [[iran]]skog stila u Bosni.&lt;ref name=&quot;BBC obituary&quot;/&gt;

On je sam kasnije insistirao više puta da su tvrdnje oko kreiranja islamske države hipotetičke i da nisu primjenjive na situaciju u Bosni. Uprkos tome, bosansko nemuslimansko stanovništvo uznemirilo je nekoliko njegovih izjava u njegovim spisima.&lt;ref name=Takeyh&gt;{{cite news|url=https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC&amp;pg=PA87|title=The Receding Shadow of the Prophet: The Rise and Fall of Radical Political Islam|author1= Ray Takeyh|author2-link=Nikolas Gvosdev|author2=Nikolas Gvosdev|year=2004|publisher=Greenwood Publishing|pages=87–88|isbn=9780275976293|author1-link=Ray Takeyh}}&lt;/ref&gt; Izetbegovićevi protivnici tokom devedesetih često su citirali dijelove deklaracije, smatrajući da je to otvorena izjava [[islamski fundamentalizam|islamskog fundamentalizma]].&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2003/10/20/world/alija-izetbegovic-muslim-who-led-bosnia-dies-at-78.html &quot;Alija Izetbegović, Muslim Who Led Bosnia, Dies at 78&quot;], ''The New York Times'', 20 October 2003&lt;/ref&gt; Ovo mišljenje je dijelilo i nekoliko zapadnih autora.&lt;ref name=&quot;Ambrosio2002&quot;&gt;{{cite book|author=Thomas Ambrosio|title=Ethnic Identity Groups and U.S. Foreign Policy|url=https://books.google.com/books?id=0bsHGrl9p4sC&amp;pg=PA108|year=2002|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-97532-6|pages=108–}}&lt;/ref&gt; Izetbegović je energično negirao ove optužbe.&lt;ref name=&quot;BBC obituary&quot;/&gt;

===Zatvor===
Izetbegović je prvi put uhapšen 1946. godine u 21. godini života. Osuđen je na zatvor u različitim slučajevima na ukupno 8 godina zbog članstva u organizaciji koja se bori za ljudska prava i vjerska prava.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.globalviews360.com/articles/alija-izetbegovic-journey-from-prison-to-bosnian-presidency|title=Alija Izetbegović: Journey from prison to Bosnian Presidency|last=Nalawala|first=Inshiya|publisher=Global Views 360|date=11. 7. 2020|access-date=11. 3. 2021|archive-date=16. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416224535/https://www.globalviews360.com/articles/alija-izetbegovic-journey-from-prison-to-bosnian-presidency|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 1983, Izetbegoviću i dvanaest ostalih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] aktivista (među kojima su bili i Melika Salihbegović, Edhem Bičakčić, [[Omer Behmen]], Mustafa Spahić i [[Hasan Čengić]]) suđeno je pred sarajevskim sudom zbog raznih optužbi zvanih &quot;krivična djela kao uglavnom neprijateljska aktivnost inspirisana [[Bosanski nacionalizam|bosanskim nacionalizmom]], udruživanje u svrhu neprijateljske aktivnosti i neprijateljske propagande&quot;. Izetbegović je dalje optužen za organizaciju posjete muslimanskom kongresu u [[Iran]]u. Svi kojima je suđeno su na kraju osuđeni, a Izetbegović je osuđen na četrnaest godina zatvora.{{Citation needed|date=juli 2013}}

Zapadne organizacije za ljudska prava oštro su kritizirale [[Presuda|presudu]], među kojima i [[Amnesty International]] i [[Human Rights Watch|Helsinki Watch]], koje su tvrdile da je slučaj zasnovan na &quot;komunističkoj propagandi&quot;, a optuženi nisu optuženi ni za korištenje ni za zagovaranje nasilja. Sljedećeg maja, Vrhovni sud Bosne i Hercegovine priznao je to saopćenjem da &quot;neke radnje optuženog nisu imale karakteristike krivičnih djela&quot; i smanjio Izetbegovićevu kaznu na dvanaest godina. 1988. godine, kada je komunistička vladavina padala, on je pomilovan i pušten nakon skoro pet godina zatvora. Njegovo zdravlje pretrpjelo je ozbiljnu štetu.&lt;ref name=&quot;Nedžad Latić, Boja povijesti&quot;/&gt;

==Politička karijera==
===Osnivanje Stranke demokratske akcije===
{{Glavni|Stranka demokratske akcije}}

1990. godine Izetbegović, sa [[Fikret Abdić|Fikretom Abdićem]], [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićom]] i još nekolicinom političara osniva [[Stranka demokratske akcije|Stranku demokratske akcije]] (SDA). Zbog tadašnjeg prijedloga zakona o zabrani političkih partija sa nacionalnim predznakom, SDA nema nacionalno definisani naziv, za razliku od druge dvije novoosnovane partije u SR Bosni i Hercegovini [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) i [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS). Na izborima 1990. godine za [[Skupština Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu SR BiH]] izborima za člana sedmočlanog [[Predsjedništvo Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]] [[Socijalistička republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], Stranka demokratske akcije osvaja 35,85 % i time najveći broj glasova. Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto [[Predsjednik predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine|Üredsjednika Predsjedništva SR BiH]] Izetbegoviću. Nakon otcjepljenja i proglašavanja samostalnosti [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] od Jugoslavije 1991. godine, Izetbegović vidi mjesto Bosne i Hercegovine u ostatku Jugoslavije, u jednoj tzv. ''zdravoj federaciji'', koja bi političkom reorganizacijom, naslijedila bivšu državu. Sve do odluka nekoliko vlada evropskih država Evropske Unije 15. januara 1992. godine, o političkom priznanju Slovenije i Hrvatske, Izetbegović pokušava izbjeći kritiku srpske politike prema Bosni i Hercegovini.

===Rat u Bosni i Hercegovini===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|desno|Izetbegović i [[Franjo Tuđman]] potpisuju [[Vašingtonski sporazum]] 1994.]]

Politički nespretno ignorisanje sukoba i razaranja sela [[Ravno|Ravna]] kod [[Trebinje|Trebinja]], izjavom &quot;...da to nije naš rat...&quot;, Predsjedništvo RBiH pokušava izbjeći otvorene sukobe sa JNA i srpskim političarima iz tadašnjeg [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva Jugoslavije]]. Ratom u Sloveniji i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]], te jačanjem vojnih aktivnosti [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) i na teritoriju Bosne i Hercegovine, dolazi do odluke o [[Referendum o nezavisnosti BiH|referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine]]. Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine oko 90% stanovništva u općinama gdje je na izborima pobijedila stranka SDA ili HDZ BiH, glasa za samostalnost, dok se u općinama gdje je nakon izbora 1990. godine pobijedila Srpska demokratska stranka ili [[Srpski pokret obnove]] (SPO), referendum bojkotuju.

Skupština BiH objavila je deklaraciju o nezavisnosti Bosne i Hercegovine isti mjesec. Potom je uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.

Kao odgovor na to, Bosanski Srbi proglašavaju tzv. ''Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu'', sa ciljem zauzimanja i podjele čitave Bosne i Hercegovine. U aprilu 1992. godine, srpski ekstremisti potpomognuti vojnim i paravojnim snagama Srbije i JNA, počinju incidente, blokade gradova i premještanja naoružanja.

Kao odgovor, Izetbegović formira [[Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine|Teritorijalnu odbranu Bosne i Hercegovine]] (TO BiH) i nastavlja sa pregovorima. Po povratku sa konferencije u [[Lisabon]]u 1992. godine, na [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|aerodromu Sarajevo]] jedinice JNA ga zarobljavaju i traže da naredi svojim jedinicama da iz obruča u centru grada pusti generala [[Milutin Kukanjac|Milutina Kukanjca]] sa vojskom. Do sporazuma dolazi, nakon čega je konvoju dopušten prolaz do Sarajeva, kada dolazi do [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|Incident u Dobrovoljačkoj ulici]]. Srbijanski predsjednik [[Slobodan Milošević]] isposlovao je kod UN-a da uvede embargo na uvoz oružja zemljama bivše Jugoslavije u sukobu, nakon čega je embargo i postavljen. Embargo na uvoz oružja išao je samo u korist srpskim vojnim i paravojnim formacijama koje su imale na raspolaganju čitav vojni arsenal JNA. U bošnjačkom narodu stvara se otpor iz kojeg izniče [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]], a Alija Izetbegović kao njen vrhovni komandant. Čitav period rata, Izetbegović provodi u Sarajevu.

Tokom rata, Izetbegović biva prisiljen predati Srebrenicu i Žepu pod kontrolu UN-a kao &quot;zaštićene zone&quot;, gdje se UN obavezao da će ih, ako zatreba, i vojno štititi. Ove dvije enklave, koje su se skoro čitavog rata odupirale srpskim napadima, kapitulirale su pred sam kraj rata, kada su razoružane jedinice ARBiH ostavljene na odluku trupa [[UNPROFOR]]-a.

Ishodi nakon kapitulacije &quot;zaštićenih zona&quot; UN-a je bio preko 8.000 ubijenih bošnjačkih civila. Vidjevši ishod ove izdaje, Izetbegović nije dozvolio snagama UN-a da istu stvar urade i sa Goraždom, gdje su najzad jedinice ARBiH uspjele odbraniti ovaj grad.

[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|lijevo|Izetbegović potpisuje [[Dejtonski sporazum]], čime je formalno okončan rat u BiH, 1995.]]

Tokom rata, Sarajevo postaje glavni grad sa najdužom vojnom opsadom u modernoj evropskoj historiji. Razna pregovaranja dovode strane u sukobu do [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]]. U njemu nova država biva administrativno uređena kao cjelovita država u čijem se sklopu nalaze dva politička entiteta: [[Federacija BiH]], sa 51%, i [[Republika Srpska]] sa 49% teritorija. Izetbegović nikada nije bio zadovoljan ovim uređenjem.

U memoarima [[Richard Holbrooke|Richarda Holbrooka]] (To End A War) i [[David Owen|Davida Owena]] (Balkan Odyssey) opisan je Izetbegovićev tvrdokorni stav u pregovaranjima i njegova protivljenja nametnutim administrativnim uređenjem Bosne i Hercegovine koje biva primoran potpisati u zadnjem času. Umjesto njega, u [[Dayton (Ohio)|Daytonu]], na pregovore sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom lice-u-lice prisustvuje [[Haris Silajdžić]], koji je učesnik u formiranju granica današnje Federacije.

Prvenstveno ishodom pregovora Harisa Silajdžića sa Slobodanom Miloševićem u Daytonu, Izetbegović biva prisiljen od strane američkih državnika da po cijenu mira stavi svoj potpis na finalni mirovni sporazum. Vidljivo nezadovoljan, na ceremoniji potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izjavio je: &quot;Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata.&quot; te dodaje: &quot;U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut.&quot; Dejtonskim sporazumom rat biva završen, a Bosna i Hercegovina počinje put ka reformama. Prema najnovijim procjenama, u ratu je prema objavljenim podacima [[Istraživačko dokumentacioni centar Sarajevo|Istraživačkog dokumentacionog centra Sarajevo]] (ICD), u Bosni i Hercegovini je od 1992. do 1995. poginulo 93.837 ljudi, što je 2,2 posto predratnog stanovništva. Prema rezultatima javno predstavljenima u 16. 12. 2005. u Banjoj Luci, poginula su 30.154 bošnjačka civila, te 30.173 bošnjačka vojnika, 1.973 srpska civila i 21.399 vojnika, te 2.076 hrvatskih civila i 2.619 vojnika.{{Izvor}}

===Poslijeratni period===
[[Datoteka:President Clinton meeting with Bosnian President Alija Izetbegovic in Tuzla, Bosnia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|mini|desno|Izetbegović sa američkim predsjednikom [[Bill Clinton|Billom Clintonom]] u [[Tuzla|Tuzli]] 1997. godine.]]

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, Izetbegović je izabran za člana, a potom i za [[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|predsjedavajućeg]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]]. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, u oktobru 2000. godine podnio je ostavku na mjesto Predsjedništva Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&amp;langTag=bs-BA |title=Hronologija Predsjedništva Bosne i Hercegovine |work=predsjednistvobih.ba |access-date=30. 1. 2016 |archive-date=9. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210409174048/http://www.predsjednistvobih.ba/hron/default.aspx?id=10074&amp;langTag=bs-BA |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Godine 1999. objavio je knjigu &quot;Moj bijeg u slobodu&quot;, a 2000. godine knjigu &quot;Sjećanja&quot; (autobiografski zapis). Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za demokratiju iz [[Washington, D.C.|Washingtona]] (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge.

Na Trećem kongresu SDA 13. oktobra 2001. godine Izetbegović je donio odluku da se ne kandiduje za predsjednika stranke nakon čega je proglašen počasnim predsjednikom. Zbog srčanih tegoba, 2002 godine mu je bio ugrađen pacemaker.

==Smrt i ostavština==
[[Datoteka:Sarajevo Alija Izetbegović Grave.jpg|mini|desno|Mezar Alije Izetbegovića na [[Sarajevo|sarajevskom]] šehidskom mezarju Kovači.]]

Izetbegović je umro 19. okrobra 2003. od [[Srčani udar|srčanog udara]] tokom oporavka na [[Klinički centar Univerziteta u Sarajevu|Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu]] od povreda zbog pada kod kuće. U toku je bila straga Izetbegovića u [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] , ali je prekinuta njegovom smrću.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Bosnia leader was war crimes suspect|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3203323.stm|newspaper=BBC|date=22. 10. 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Dead Bosnia Hero Focus of War Crimes Inquiry|url=https://www.nytimes.com/2003/10/23/world/dead-bosnia-hero-focus-of-war-crimes-inquiry.html?ref=alijaizetbegovic|newspaper=New York Times|date=23. 10. 2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url = https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2004/bosnia-and-herzegovina|title = Bosnia and Herzegovina|date = 13. 1. 2012|access-date = 11. 3. 2021|archive-date = 28. 4. 2019|archive-url = https://web.archive.org/web/20190428031628/https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2004/bosnia-and-herzegovina|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Njegova dženaza, održana tri dana nakon njegove smrti, na 22. oktobar, sabrala je veliki broj bosanskohercegovačkih dužnosnika, uglednih osoba iz 44 strane zemlje, 105 članova [[Velika narodna skupština Turske|Velike narodne skupštine Turske]] i između 100.000 i 150.000 ljudi, dok je njegova porodica primila preko 4.000 telegrama.&lt;ref name=&quot;cazin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cazin.net/vijesti/pogledajte-snimak-dzenaze-alije-izetbegovica|title=Pogledajte snimak dženaze Alije Izetbegovića: Prisustvovalo 150.000 ljudi (VIDEO)|date=19. 10. 2019|access-date=19. 10. 2019|author=Azra L.|publisher=cazin.net}}&lt;/ref&gt; Preko 400 [[novinar]]a prisustvovao je dženazi tokom programa uživo na TV-u sa 37 kamera.&lt;ref name=&quot;cazin&quot;/&gt;

Nakon Izetbegovićeve smrti postojala je inicijativa za preimenovanje dijela glavne ulice u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Ulica Maršala Tita (Sarajevo)|Ulice Maršala Tita]] i [[Međunarodni aerodrom Sarajevo|Sarajevskog aerodroma]] u njegovu čast. Nakon uslijeđenih prigovora od političara iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]], međunarodne zajednice i UN-ovog izaslanika [[Paddy Ashdown|Paddyja Ashdowna]], obje su inicijative propale.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Bajramovic|first=Dino|title=Street Name Change Splits Bosnian Capital|url=http://iwpr.net/report-news/street-name-change-splits-bosnian-capital|newspaper=Institute for War &amp; Peace Reporting|date=21. 2. 2005|access-date=11. 3. 2021|archive-date=29. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029192524/http://iwpr.net/report-news/street-name-change-splits-bosnian-capital|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iza njega ostali su sin [[Bakir Izetbegović|Bakir]], koji je također ušao u politiku, kao i dvije unuke (J. Izetbegović i Mirzela. E. Izetbegović).&lt;ref name=&quot;Nytimes20031020&quot; /&gt;

Na 11. august 2006, Izetbegovićev mezar na mezarju Kovači u Sarajevu je pretrpio ozbiljnu štetu od bačene bombe. Identitet bombaša ili više njih nikad nije otkriven.&lt;ref name=&quot;BBC Europe&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4783333.stm|title=Izetbegović grave damaged|work=BBC News|date=11. 8. 2006|access-date=1. 1. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Nagrade i priznanja==
*1993. Nagrada &quot;Kralj Fejsal&quot; za služenje [[islam]]u,
*1995. Odlikovanje Republike Hrvatske &quot;Velered kraljice Jelene&quot;,
*1995. Ličnost godine u anketi španskog lista &quot;El Mundo&quot;,
*1996. Plaketa Hrvatske akademije nauka i umjetnosti,
*1996. Diploma počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli,
*1996. Nagrada &quot;Mislilac godine&quot; Fondacije &quot;Ali Osman Hafiz&quot; iz Medine,
*1997. Državni orden Republike Turske,
*1997. Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju [[SAD]],
*1997. Titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerziteta u [[Istanbul]]u,
*1997. Počasni doktorat Univerziteta u [[Rijad]]u,
*1998. &quot;Orden nezavisnosti&quot;, odlikovanje države [[Katar]],
*1998. Priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije,
*2000. Ličnost stoljeća u Bosni i Hercegovini, izbor lista &quot;[[Dnevni avaz]]&quot;,
*2001. Islamska ličnost godine, nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sdatravnik.ba/?page_id=202 |title=Alija (Mustafe) Izetbegović – Biografija |work=sdatravnik.ba |access-date= 30. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
*2017. Nagrada mira Kadesh&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aa.com.tr/ba/dnevni-naslovi/turska-aliji-izetbegovi%C4%87u-posthumno-dodijeljena-nagrada-mira-kadesh/921819 |work=Anadolu Ajansı |title=Turska: Aliji Izetbegoviću posthumno dodijeljena &quot;Nagrada mira Kadesh&quot; |date=28. 9. 2017 |access-date= 1. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja i dekoracije ==

=== Međunarodna odlikovanja ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Nagrada
!Država
!Dodijelio/-la
!Godina
!Mjesto
|-
|[[Datoteka:Ribbon_of_a_Grand_Order_of_Queen_Jelena.png|80x80piksel]]
|[[Veliki orden kraljice Jelene]]
|{{ZID|Hrvatska}}
|[[Franjo Tuđman]]
|1995.
|[[Zagreb]]
|-
|[[Datoteka:Order_of_the_State_of_Republic_of_Turkey.png|80x80piksel]]
|[[Orden Republike Turske]]
|{{ZID|Turska}}
|[[Süleyman Demirel]]
|1997.
|[[Ankara]]
|-
|[[Datoteka:Order of Independence (Qatar) - ribbon bar.gif|80x80piksel]]
|[http://www.medals.org.uk/qatar/qatar001.htm Orden nezavisnosti Države Katar]
|{{ZID|Katar}}
|[[Hamad bin Khalifa al-Thani]]
|1998.
|[[Doha]]
|}

== U popularnoj kulturi ==

=== Muzika ===

* &quot;Da te nije Alija&quot; ([[Dino Merlin]], 1993)

=== Serije ===

* [[Alija (TV-serija)]] (turska TV serija, 2018)

==Bibliografija==
*''[[Islamska deklaracija]]'' , 1970. godine
*''[[Islam između Istoka i Zapada]]'', 1980. godine
*''[[Govori i pisma]]'' , SDA, 1994.
*''[[Rat i mir u Bosni i Hercegovini]]'', biblioteka Posebna izdanja, vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1998. godine
*''[[Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983-1988]]'', Biblioteka Refleksi, Svjetlost, 1999. godine
*''[[Sjećanja]]'', autobiografski zapis, 2000. godine

==Također pogledajte==
*[[Spisak mjesta imenovanih po Aliji Izetbegoviću]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Alija Izetbegović}}
{{Commonscat|Alija Izetbegović}}
*[http://archive.serbianunity.net/politics/papers/Islamic_Declaration_1990_reprint_English.pdf Islamska deklaracija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611211939/http://archive.serbianunity.net/politics/papers/Islamic_Declaration_1990_reprint_English.pdf |date=11. 6. 2011 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}
*[http://www.scribd.com/doc/14683785/Islamska-deklaracija-Alija-Izetbegovi ''Islamska deklaracija'', originalna verzija]

{{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}}
{{Predsjednici Bosne i Hercegovine}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Izetbegović, Alija}}
[[Kategorija:Alija Izetbegović]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]
[[Kategorija:Biografije, Šamac]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački državnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]</text>
      <sha1>8l6r0rkcxue8tb51ond726460x5ivtx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Stari most</title>
    <ns>1</ns>
    <id>2706</id>
    <revision>
      <id>3668937</id>
      <parentid>2885160</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:12:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stari Most u Mostaru */ novi odlomak</comment>
      <origin>3668937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1635" sha1="lqc6u2f3n0j15xrky3hkbqiwi3zg9hc" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{arhiva|širina=150px|
*[[/Arhiva 1|Arhiva 1]]
*[[/Arhiva 2|Arhiva 2]]
}}

== Zahtjev za izmjenu, 26. septembar 2015 ==

Ko ovo čudo zaključa? Ovo treba na autoconfirmed. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:48, 27 septembar 2015 (CEST)
: Vjerovatno zbog ratova izmjena nekad u prošlosti, i u članku i na SZR. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:50, 27 septembar 2015 (CEST)
::Ako bi bilo moguće ispuniti moj zahtjev iz druge gornje rečenice, bilo bi fino. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:58, 27 septembar 2015 (CEST)

== Izvori ==

U članku su dodati validni izvori, koji ostavljaju dilemu o rušenju mosta. Navođenje Pere Zubca u članku nije potrebno i cijeli [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most&amp;curid=1507&amp;diff=2885158&amp;oldid=2801177 odlomak] je uklonjen, jer ne pridonosi ničemu.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:05, 20 decembar 2017 (CET)

== Stari Most u Mostaru ==

Stari most je izgradila iz 1566 godine od Mimar Sinan. [[Posebno:Doprinosi/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] 16:12, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>lqc6u2f3n0j15xrky3hkbqiwi3zg9hc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668939</id>
      <parentid>3668937</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:12:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Stari Most u Mostaru */ odgovor</comment>
      <origin>3668939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1863" sha1="ftsy644tzdg0iymo2zzts98m0kyo2x9" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{arhiva|širina=150px|
*[[/Arhiva 1|Arhiva 1]]
*[[/Arhiva 2|Arhiva 2]]
}}

== Zahtjev za izmjenu, 26. septembar 2015 ==

Ko ovo čudo zaključa? Ovo treba na autoconfirmed. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:48, 27 septembar 2015 (CEST)
: Vjerovatno zbog ratova izmjena nekad u prošlosti, i u članku i na SZR. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:50, 27 septembar 2015 (CEST)
::Ako bi bilo moguće ispuniti moj zahtjev iz druge gornje rečenice, bilo bi fino. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:58, 27 septembar 2015 (CEST)

== Izvori ==

U članku su dodati validni izvori, koji ostavljaju dilemu o rušenju mosta. Navođenje Pere Zubca u članku nije potrebno i cijeli [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most&amp;curid=1507&amp;diff=2885158&amp;oldid=2801177 odlomak] je uklonjen, jer ne pridonosi ničemu.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:05, 20 decembar 2017 (CET)

== Stari Most u Mostaru ==

Stari most je izgradila iz 1566 godine od Mimar Sinan. [[Posebno:Doprinosi/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] 16:12, 23 novembar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] [[Posebno:Doprinosi/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] 16:12, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>ftsy644tzdg0iymo2zzts98m0kyo2x9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668940</id>
      <parentid>3668939</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:12:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE</ip>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/3668939|3668939]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] ([[User talk:2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|razgovor]])</comment>
      <origin>3668940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1635" sha1="lqc6u2f3n0j15xrky3hkbqiwi3zg9hc" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{arhiva|širina=150px|
*[[/Arhiva 1|Arhiva 1]]
*[[/Arhiva 2|Arhiva 2]]
}}

== Zahtjev za izmjenu, 26. septembar 2015 ==

Ko ovo čudo zaključa? Ovo treba na autoconfirmed. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:48, 27 septembar 2015 (CEST)
: Vjerovatno zbog ratova izmjena nekad u prošlosti, i u članku i na SZR. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:50, 27 septembar 2015 (CEST)
::Ako bi bilo moguće ispuniti moj zahtjev iz druge gornje rečenice, bilo bi fino. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:58, 27 septembar 2015 (CEST)

== Izvori ==

U članku su dodati validni izvori, koji ostavljaju dilemu o rušenju mosta. Navođenje Pere Zubca u članku nije potrebno i cijeli [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most&amp;curid=1507&amp;diff=2885158&amp;oldid=2801177 odlomak] je uklonjen, jer ne pridonosi ničemu.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:05, 20 decembar 2017 (CET)

== Stari Most u Mostaru ==

Stari most je izgradila iz 1566 godine od Mimar Sinan. [[Posebno:Doprinosi/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] 16:12, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>lqc6u2f3n0j15xrky3hkbqiwi3zg9hc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668941</id>
      <parentid>3668940</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:17:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stari Most u Mostaru */</comment>
      <origin>3668941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1419" sha1="pxwl788unuxuvayb65eg2az35we471a" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}
{{arhiva|širina=150px|
*[[/Arhiva 1|Arhiva 1]]
*[[/Arhiva 2|Arhiva 2]]
}}

== Zahtjev za izmjenu, 26. septembar 2015 ==

Ko ovo čudo zaključa? Ovo treba na autoconfirmed. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:48, 27 septembar 2015 (CEST)
: Vjerovatno zbog ratova izmjena nekad u prošlosti, i u članku i na SZR. -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor sa korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:50, 27 septembar 2015 (CEST)
::Ako bi bilo moguće ispuniti moj zahtjev iz druge gornje rečenice, bilo bi fino. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor sa korisnikom:Munja|razgovor]]) 01:58, 27 septembar 2015 (CEST)

== Izvori ==

U članku su dodati validni izvori, koji ostavljaju dilemu o rušenju mosta. Navođenje Pere Zubca u članku nije potrebno i cijeli [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most&amp;curid=1507&amp;diff=2885158&amp;oldid=2801177 odlomak] je uklonjen, jer ne pridonosi ničemu.--[[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 12:05, 20 decembar 2017 (CET)</text>
      <sha1>pxwl788unuxuvayb65eg2az35we471a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dejtonski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3923</id>
    <revision>
      <id>3669000</id>
      <parentid>3656677</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:58:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <origin>3669000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42265" sha1="lmyts31kg6qnnyfqs72xk7vml8re7n2" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Dejtonski sporazum
| puno_ime                = Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
| slika                   = DaytonAgreement.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
| opis_slike              = Sjede sa lijeva na desno: [[Slobodan Milošević]], [[Alija Izetbegović]] i [[Franjo Tuđman]] parafiraju Dejtonski mirovni sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson 21. novembra 1995.
| vrsta                   = [[Mirovni sporazum]]
| kontekst                = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| datum_izrade            = {{početni datum|1995|8|10}}
| datum_potpis            = {{početni datum|1995|12|14}}&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|title=15 years ago, Dayton Peace Accords: a milestone for NATO and the Balkans|publisher=NATO|date=14 December 2010|access-date=18 July 2015|archive-date=17 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217163011/https://www.nato.int/cps/en/natolive/news_69290.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_potpis           = [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson]], [[Dayton (Ohio)|Dayton]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države]]&lt;br&gt;[[Pariz]], [[Francuska]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = {{ZD|SAD}} [[Bill Clinton]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]&lt;br&gt;{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]&lt;br&gt;{{ZD|SRJ}} [[Slobodan Milošević]]&lt;br&gt;{{ZD|Francuska}} [[Jacques Chirac]]&lt;br&gt;{{ZD|UK}} [[John Major]]&lt;br&gt;{{ZD|Njemačka}} [[Helmut Kohl]]&lt;br&gt;{{ZD|Rusija}} [[Viktor Černomirdin]]&lt;br&gt;{{ZD|EU}} [[Felipe González]]
| strane                  = {{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}&lt;br&gt;{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;hr /&gt;Svjedočili:&lt;br&gt;{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}&lt;br&gt;{{ZID|Francuska}}&lt;br&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br&gt;{{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Rusija}}&lt;br&gt;{{ZID|Evropska unija}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www1.umn.edu/humanrts/icty/dayton/daytonsum.html |title=Summary of the Dayton Peace Agreement on Bosnia-Herzegovina|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |date=30 November 1995 |website=www1.umn.edu |access-date=16 January 2016}}&lt;/ref&gt;
| ratifikatori            = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]|[[Engleski jezik|engleski]]|[[Srpski jezik|srpski]]}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina|date=14. 12. 1995|website=osce.org|publisher=[[OSCE]]|access-date=23. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}'''Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini''', poznat i kao '''Dejtonski mirovni sporazum''' ili '''Dejtonski sporazum''', kolokvijalno poznat kao '''Dejton''' ('''Dayton'''), mirovni je sporazum postignut u [[Vazduhoplovna baza Wright-Patterson|vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson]] blizu [[Dayton (Ohio)|Daytona (Ohio)]], [[Sjedinjene Američke Države]], a finaliziran 21. novembra 1995. i formalno potpisan u [[Pariz]]&lt;nowiki/&gt;u, 14. decembra 1995.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}&lt;/ref&gt; Ovim sporazumima okončan je [[rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao tri i po godine, koji je bio dio mnogo većih [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskih ratova]].

Zaraćene strane pristale su na mir i jedinstvenu suverenu državu poznatu kao [[Bosna i Hercegovina]] koja se sastoji od dva dijela (entiteta), [[Republika Srpska|Republike Srpske]] nastanjene većinom [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbima]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] nastanjene uglavnom [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima]] i [[Bošnjaci|Bošnjacima]]. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Sporazum je kritikovan zbog stvaranja neefikasnih i nezgrapnih političkih struktura i učvršćivanja [[Etnička čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja iz prethodnog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Levene|first=Mark|date=2000|title=The Limits of Tolerance: Nation–State Building and What It Means for Minority Groups|journal=Patterns of Prejudice|volume=34|issue=2|pages=19–40|doi=10.1080/00313220008559138|quote=Consider, instead, one contemporary parallel, Bosnia: the degree to which the international community via the Owen-Vance plan, or even the later Dayton accord, actively promoted or endorsed the destruction of a multi-ethnic society; the degree to which it helped to facilitate the creation of a greater Serbia or an enlarged Croatia; the degree to which it was, at the very least, an [[accessory after the fact]] to both 'ethnic cleansing' and sub-genocide.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Malik|first=John|date=2000|title=The Dayton Agreement and Elections in Bosnia: Entrenching Ethnic Cleansing through Democracy|journal=Stanford Journal of International Law|volume=36|pages=303}}&lt;/ref&gt;

== Pregovori i potpisivanje ==
[[Datoteka:Balkan_Peace_Agreement_Signing_(1995)_Clinton_Library.webm|desno|mini|212x212piksel|Video potpisivanja Dejtonskog sporazuma.]]
Iako su osnovni elementi Dejtonskog sporazuma predloženi u međunarodnim pregovorima još 1992,&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090923145619/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,976369,00.html Munich All Over Again?]&lt;/ref&gt; ovi su pregovori započeti nakon [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini|neuspješnih prethodnih mirovnih napora i dogovora]], hrvatske vojne [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]] u augustu 1995. i njezinih posljedica, vojne ofanzive na [[Republika Srpska (1992–1995)|Republiku Srpsku]], koja se sprovodila paralelno sa [[NATO]] [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|operacijom &quot;Namjerna sila&quot;]]. Tokom septembra i oktobra 1995, svjetske sile (posebno [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Rusija]]), okupljene u [[Kontakt grupa|Kontakt grupi]], vršile su pritisak na lidere triju strana da prisustvuju pregovorima o nagodbi; Dejton (Ohio), na kraju je izabran za mjesto održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://studies.aljazeera.net/en/reports/2015/12/201512161661175248.html|title=''What was achieved and what to expect?''|last=Ferid Muhic|date=2015-12-16|publisher=[[Al_Jazeera_Media_Network#Al_Jazeera_Center_for_Studies | Al Jazeera Studies]]|language=en|access-date=1 May 2024}}&lt;/ref&gt;

Pregovori su započeli nacrtom ključnih tačaka koje su SAD predstavile u timu koji je predvodio savjetnik za nacionalnu sigurnost [[Anthony Lake]] u posjeti [[London]]&lt;nowiki/&gt;u, [[Bonn]]&lt;nowiki/&gt;u, [[Pariz]]&lt;nowiki/&gt;u i drugim evropskim stanicama od 10. do 14. augusta 1995. Među njima je i [[Soči]], da se konsultuje sa ruskim ministrom vanjskih poslova [[Andrej Kozirjev|Andrejem Kozirjevom]]. Lakeov tim predan je odvojenoj američkoj međuagencijskoj grupi, koju je predvodio pomoćnik državnog sekretara [[Richard Holbrooke]], koji je nastavio da pregovara sa liderima u njihovim prijestonicama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://apnews.com/article/ab9925485fb1a8a292948474dc179657|title=U.S. Envoy Presses Ahead With Balkan Shuttle Diplomacy|last=Latal|first=Srecko|date=1 October 1995|website=Associated Press|access-date=2021-06-14}}&lt;/ref&gt; Posada Holbrookea izvela je pet rundi intenzivne šatl diplomatije od augusta do oktobra,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hartwell|first=Leon|date=15 October 2019|title=Conflict Resolution: Lessons from the Dayton Peace Process|journal=Negotiation Journal|volume=35|issue=4|pages=443–469|doi=10.1111/nejo.12300}}&lt;/ref&gt; uključujući kratke konferencije u [[Ženeva|Ženevi]] i [[New York City|Njujorku]] koje su rezultirale usvajanjem principa za nagodbu od strane strana 8. odnosno 26. septembra.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf/|title=The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina. Annex 4|publisher=[[Organization for Security and Co-operation in Europe]]|language=en|access-date=1 May 2024}}&lt;/ref&gt;

Dejtonska konferencija održana je od 1. do 21. novembra 1995. Glavni učesnici iz regiona bili su [[Predsjednik Srbije|predsjednik]] [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (federalna jedinica [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]) [[Slobodan Milošević]] (kojeg je Republika Srpska ranije ovlastila da zastupa njihove interese), [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović]] sa ministrom vanjskih poslova [[Muhamed Šaćirbeg|Muhamedom Šaćirbegom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.spiritofbosnia.org/volume-11-no-1-2016january/the-dayton-agreement/|title=''The Dayton Agreement.'' Chapter from the author's The Survived Country – Dividing Bosnia and Herzegovina: Who, When, Where (Zagreb: Synopsis, 2013)|last=Ivo Komšić|year=2016|publisher=Spirit of Bosnia|language=en|access-date=1 May 2024}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Signing_the_Dayton_Agreement_Milosevic_Tudjman_Izetbegovic.jpg|mini|209x209piksel|Potpisivanje punog i formalnog sporazuma u Parizu.]]
Mirovnu konferenciju vodili su američki državni sekretar [[Warren Christopher]], te pregovarač Richard Holbrooke sa dva kopredsjedavajućeg u vidu specijalnog predstavnika EU [[Carl Bildt|Carla Bildta]] i prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Rusije [[Igor Ivanov|Igora Ivanova]]. Ključni učesnik američke delegacije bio je general [[Wesley Clark]]. Šef [[Velika Britanija|britanskog]] tima bila je [[Pauline Neville-Jones]], politički direktor [[Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj|Ministarstva vanjskih poslova i Commonwealtha]]. Vojni predstavnik [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] bio je [[David Leakey|pukovnik Arundell David Leakey]]. [[Paul Williams (profesor)|Paul Williams]], preko [[Grupa za javno međunarodno pravo i politiku|Grupe za javno međunarodno pravo i politiku]] (PILPG), služio je kao pravni savjetnik delegaciji [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike BiH]] tokom pregovora.

Holbrooke je govorio o &quot;ogromnoj teškoći uključivanja bosanskohercegovačke vlade u ozbiljne pregovore&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Pinfari|first=Marco|title=Peace Negotiations and Time Deadline Diplomacy in Territorial Disputes|date=2013|publisher=Routledge|page=124}}&lt;/ref&gt;

Sigurno mjesto odabrano je kako bi se sve strane uklonile iz njihove zone komforta, bez koje bi imale malo poticaja za pregovore; smanjiti njihovu sposobnost pregovaranja putem medija; i da sigurno smjesti preko 800 osoblja i pratilaca. Obuzdavanje sposobnosti učesnika da pregovaraju putem medija bilo je posebno važno pitanje. Holbrooke je želio spriječiti rano curenje informacija u štampu.

Nakon što je parafiran u Dejtonu, Ohio, 21. novembra 1995.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|title=Dayton Peace Accords on Bosnia|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20110522194450/http://1997-2001.state.gov/www/regions/eur/bosnia/bosagree.html|archive-date=22 May 2011|url-status=live|access-date=19 March 2006}}&lt;/ref&gt;, potpuni i formalni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2009-2017.state.gov/p/eur/rls/or/dayton|title=Dayton Accords|date=30 March 1996|publisher=US Department of State|access-date=5 May 2014}}&lt;/ref&gt; a svjedočili su [[Premijer Španije|španski premijer]] [[Felipe González]] (kao EU predstavnik), [[Predsjednik Francuske|francuski predsjednik]] [[Jacques Chirac]], [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|britanski premijer]] [[John Major]], [[njemački kancelar]] [[Helmut Kohl|Helmut Kol]] i [[Premijer Rusije|ruski premijer]] [[Viktor Černomirdin]].

== Sadržaj ==
Glavna svrha sporazuma je promoviranje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i podržavanje regionalne ravnoteže u i oko bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] (Član V, Aneks 1-B).&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.&lt;/ref&gt;

Dogovorene su sadašnje [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|političke podjele Bosne i Hercegovine]] i njena [[Politika Bosne i Hercegovine|struktura vlasti]] (Aneks 4). Ključna komponenta ovoga bila je razgraničenje [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetske linije]] na koju su se odnosili mnogi zadaci navedeni u Aneksima.&lt;ref&gt;[https://www.osce.org/bih/126173 Dayton Peace Agreement]&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina se sastoji od entiteta [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Bosna i Hercegovina je cjelovita država, za razliku od konfederacije; nijedan entitet ili entiteti se nikada ne bi mogli odvojiti od Bosne i Hercegovine osim u skladu sa zakonom. Iako visoko decentralizovan u svojim entitetima, i dalje bi zadržao centralnu vladu, sa rotirajućim državnim predsjedništvom, centralnom bankom i ustavnim sudom.&lt;ref name=&quot;ReferenceA2&quot;&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/global/2015/nov/10/bosnia-bitter-flawed-peace-deal-dayton-agreement-20-years-on Bosnia's bitter, flawed peace deal, 20 years on]&lt;/ref&gt;

Sporazum je naložio širokom spektru međunarodnih organizacija da prate, nadgledaju i implementiraju komponente sporazuma. [[IFOR]] (Snage za implementaciju) pod vodstvom [[NATO]]-a bio je odgovoran za implementaciju vojnih aspekata sporazuma i raspoređen je 20. decembra 1995, preuzimajući snage [[UNPROFOR]]-a. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] je bio zadužen za civilnu provedbu. [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju]] bila je zadužena za organizaciju [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora 1996]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA3&quot;&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.&lt;/ref&gt;

=== Odluka Ustavnog suda ===
[[Hrvatska stranka prava 1861]] i [[Bosanskohercegovačka stranka prava 1861]] su 13. oktobra 1997. zatražile od [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] da poništi nekoliko odluka i potvrdi jednu odluku [[Vrhovni sud Republike Bosne i Hercegovine|Vrhovnog suda Republike Bosne i Hercegovine]] i, što je još važnije, za ocjenu ustavnosti Dejtonskog sporazuma od kada je navodi se da je sporazum prekršio [[Ustav Bosne i Hercegovine]] na način da je narušio integritet države i mogao uzrokovati raspad Bosne i Hercegovine. Sud je došao do zaključka da nije nadležan za rješavanje spora u vezi sa navedenim odlukama, budući da podnosioci predstavke nisu bili subjekti koji su navedeni u članu VI/3 (a) Ustava o onima koji mogu upućivati sporove Sudu. Sud je odbio i drugi zahtjev:

{{Citat|U vezi sa zahtjevom za ocjenjivanje ustavnosti Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini Ustavni sud ističe daje Ustav Bosne i Hercegovine donesen kao Aneks IV Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini. Iz tog proizlazi da ne može postojati sukob i mogućnost spora između tog Sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.&lt;br&gt;Ustavni sud, također, nije nadležan da ocjenjuje ustavnost Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u odnosu na Ustav Republike Bosne i Hercegovine jer je ovaj Sud ustanovljen prema Ustavu Bosne i Hercegovine sa isključivim zadatkom da podržava ovaj ustav.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-1997_1614689214.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 1997.|date=1999.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;}}Bio je to jedan od ranih predmeta u kojima se Sud morao pozabaviti pitanjem pravne prirode Ustava. Primjedbom na način ''[[obiter dictum]]'' u vezi s Aneksom IV (Ustav) i ostatkom mirovnog sporazuma, Sud je zapravo „ustanovio osnov za ''pravno jedinstvo'' “&lt;ref&gt;Vehabović, Faris (2006).&lt;/ref&gt; cjelokupnog mirovnog sporazuma, što je dalje impliciralo da su svi aneksi u hijerarhijskoj jednakosti. U kasnijim odlukama Sud je to potvrdio korištenjem drugih aneksa mirovnog sporazuma kao direktne osnove za analizu, ne samo u kontekstu sistematskog tumačenja Aneksa IV. Međutim, budući da je Sud odbio izneseni zahtjev apelanta, nije ulazio u detalje u vezi sa spornim pitanjima zakonitosti procesa u kojem je novi Ustav (Aneks IV) stupio na snagu i zamijenio dosadašnji [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine]]. Sud je koristio isto obrazloženje da odbaci sličan zahtjev u kasnijem predmetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2003_1614688575.pdf|title=Bilten Ustavnog suda BiH 2003.|date=2004.|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=23. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Teritorijalne promjene ==
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|Područja pod vojnom kontrolom 1995. prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Legenda|#017B3E|[[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]}}{{Legenda|#003561|[[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]}}{{Legenda|#A00F14|[[Vojska Republike Srpske|VRS]]}}]]
[[Datoteka:Dayton.png|mini|Teritorijalne promjene nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma:{{Colorbox|#017B3E}}{{Colorbox|#21FF6C}} [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|ARBiH]]&lt;br&gt;{{Colorbox|#003561}}{{Colorbox|#71FFFF}} [[Hrvatsko vijeće odbrane|HVO]]&lt;br&gt;{{Colorbox|#A00F14}}{{Colorbox|#FD691F}}{{Colorbox|#FFF309}} [[Vojska Republike Srpske|VRS]]]]
Prije sporazuma, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi u BiH]] živjeli su na oko 46% Bosne i Hercegovine (23.687&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), [[Bošnjaci]] 28% (14.505&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati u BiH]] 25% (12.937&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Srbi su imali velike dijelove planinskih teritorija (4% od Hrvata u BiH i nešto manje od Bošnjaka), ali su predali [[Sarajevo]] i neke vitalne položaje u [[Podrinje|istočnoj Bosni]]. Njihov procenat je porastao na 49% (48% bez [[Brčko distrikt]]&lt;nowiki/&gt;a, 24.526&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

Bošnjaci su dobili veći dio Sarajeva i neke važne položaje u Podrinju, dok su izgubili samo nekoliko lokacija na planini [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozren]] i u zapadnoj Bosni. Njihov je postotak porastao na 30%, a uveliko su poboljšali kvalitet zemljišta. Veliki dijelovi predratne zemlje nastanjenih Bošnjacima i bosanskohercegovačkim Hrvatima ostali su pod kontrolom Srba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2003_02/t02_0030.htm|title=THE LAW ON THE CONFIRMATION OF THE GENERAL FRAMEWORK AGREEMENT FOR PEACE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA|website=demo.paragraf.rs|access-date=2022-12-13}}&lt;/ref&gt;

Hrvati su većinu (4% teritorija BiH) vratili Srbima (9% današnje RS), a nakon toga su se povukli iz [[Unsko-sanski kanton|Unsko-sanskog kantona]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]] (u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]]). Malo proširenje [[Posavina|Posavine]] ([[Odžak]] i dijelovi [[Domaljevac-Šamac|Domaljevca]]) nije promijenilo činjenicu da su nakon Dejtona Hrvati imali samo 21% Bosne i Hercegovine (10.640&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), u poređenju sa više od 25% prije Dejtona. Jedna od najvažnijih teritorija Hrvata ([[Posavina]] sa [[Brod (općina)|Bosanskim Brodom]], [[Šamac|Bosanskim Šamcem]] i [[Derventa|Derventom]]) izostavljena je van kontrole Hrvata.&lt;ref name=&quot;ReferenceA4&quot;&gt;Cannon, P., The Third Balkan War and Political Disunity: Creating A Cantonal Constitutional System for Bosnia-Herzegovina, Jrnl.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Bih_dayton_en.png|desno|mini|[[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] nakon uspostave entiteta.]]

=== Republika Srpska ===

* Oko 89,5% (22.059&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) teritorije bilo je pod kontrolom VRS-a;
* Oko 9% (2.117&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) današnje teritorije [[Republika Srpska|Republike Srpske]] kontrolisale su snage HVO-a; uglavnom u općinama [[Šipovo]], [[Bosanski Petrovac|Petrovac]], [[Istočni Drvar]], [[Jezero (općina)|Jezero]], [[Kupres (Republika Srpska)|Kupres]] i dio grada [[Banja Luka]];
* Oko 1,5% (350&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) današnje teritorije Republike Srpske kontrolisale su snage ARBiH, uglavnom neka sela na [[Ozren (planina u Bosni i Hercegovini)|Ozrenu]] ([[Doboj]] i [[Petrovo]]), zapadnoj Bosni ([[Krupa na Uni]] i dijelovi [[Novi Grad|Bosanskog Novog]] i [[Oštra Luka|Oštre Luke]]).

=== Federacija Bosne i Hercegovine ===

* Oko 53% (13.955&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom ARBiH;
* Oko 41% (10.720&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) Federacije Bosne i Hercegovine bilo je pod kontrolom HVO-a;
* Oko 6% (1.435&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) bilo je pod kontrolom VRS-a.

==== Unsko-sanski kanton ====

* Bio gotovo potpuno pod kontrolom ARBiH (3.925&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* HVO kontrolisao neke planinske prijevoje u južnim dijelovima općina [[Bosanski Petrovac]] i [[Bihać]] (200&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Posavski kanton ====

* Bio uglavnom pod kontrolom HVO-a (205&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* VRS kontrolisala [[Odžak]] i dijelove općine [[Domaljevac-Šamac]] (120&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Tuzlanski kanton ====

* Bio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.544&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* Nekoliko naselja u općini [[Gradačac]] pod kontrolom HVO-a (5&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* Nekoliko naselja u općinama [[Doboj]] i [[Gračanica]] pod kontrolom VRS-a (100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Zeničko-dobojski kanton ====

* Nio najvećim dijelom pod kontrolom ARBiH (2.843&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* Postojale su male enklave poput [[Žepče|Žepča]] i [[Usora (općina)|Usore]] pod kontrolom HVO-a (400&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* Istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Bosansko-podrinjski kanton Goražde ====

* Bio uglavnom pod kontrolom ARBiH (405&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* Područja koja su ga povezivala sa Sarajevom bila pod kontrolom VRS-a (100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Srednjobosanski kanton ====

* Bio podijeljen, nešto više od trećine bilo je pod kontrolom HVO-a (1.099&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* Ostatak je bio pod kontrolom ARBiH (2.090&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Hercegovačko-neretvanski kanton ====

* Bio podijeljen, više od polovine je bilo pod kontrolom HVO-a (2.525&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* sjeverni i središnji dijelovi bili su pod kontrolom ARBiH (1.666&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* istočne planine bile su pod kontrolom VRS-a (210&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Zapadnohercegovački kanton ====

* bio u potpunosti pod kontrolom HVO-a (1.362&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Kanton Sarajevo ====

* bio uglavnom pod kontrolom VRS-a (800&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* ARBiH kontrolisala neka južna prigradska naselja i veći dio samog grada (477&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

==== Kanton 10 ====

* Bio gotovo potpuno pod kontrolom HVO-a (4.924&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);
* ARBiH kontrolisala neke dijelove istočno od [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]] (10&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

=== Brčko distrikt ===

* ARBiH kontrolisala većinu južnog dijela (200&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://inslav.ru/event/engelgardt-georgiy-nikolaevich-respublika-serbskaya-v-bosnii-i-gercegovine-vozniknovenie-i|title=Энгельгардт Георгий Николаевич. Республика Сербская в Боснии и Герцеговине. Возникновение и эволюция (1990–2006 гг.)|date=2015-12-04|website=Институт славяноведения Российской академии наук (ИСл РАН)|access-date=2022-12-13}}&lt;/ref&gt;
* VRS kontrolisala sjeverni dio (193&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;);&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* HVO kontrolisao ostatak, dio kod općine [[Orašje]] i dvije enklave na južnim dijelovima općine (100&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

== Mišljenja o sporazumu ==
Neposredna svrha sporazuma je bila zamrzavanje vojne konfrontacije i sprečavanje njenog nastavka. Stoga je definirana kao &quot;nužna konstrukcija&quot;.&lt;ref&gt;Rory Keane, ''Reconstructing sovereignty. ''&lt;/ref&gt;

Dejtonski sporazum je imao za cilj da omogući Bosni i Hercegovini da prijeđe iz rane postkonfliktne faze kroz rekonstrukciju i konsolidaciju, usvajajući [[Konsocijalizam|konsocijacijski pristup podjele vlasti]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bose|first=Sumantra|title=Bosnia After Dayton: Nationalist Partition and International Intervention|publisher=Oxford University Press|year=2002|isbn=1-85065-585-5|location=Oxford|page=216}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Stroschein|first=Sherrill|year=2014|title=Consociational Settlements and Reconstruction: Bosnia in Comparative Perspective (1995–Present)|journal=The Annals of the American Academy of Political and Social Science|volume=656|pages=97–115|doi=10.1177/0002716214544459}}&lt;/ref&gt; Naučnici kao što je [[Kanada|kanadski]] profesor Charles-Philippe David nazivaju Dejton &quot;najimpresivnijim primjerom rješavanja sukoba&quot;.&lt;ref&gt;Charles-Philippe David, &quot;Alice in Wonderland meets Frankenstein: Constructivism, Realism and Peacebuilding in Bosnia&quot;, ''Contemporary Security Policy'' 22, No.1, 2001&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Raphael Israeli|url=https://books.google.com/books?id=eAV-AgAAQBAJ&amp;pg=PA380|title=Savagery in the Heart of Europe: The Bosnian War (1992–1995) Context, Perspectives, Personal Experiences, and Memoirs|last2=Albert Benabou|publisher=Strategic Book|year=2013|isbn=9781628570151|page=380}}&lt;/ref&gt; Američki naučnik Howard M. Hensel navodi da &quot;Dejton predstavlja primjer pregovora o rješavanju sukoba koji su bili uspješni. &lt;ref&gt;{{Cite book|last=Howard M. Hensel|url=https://books.google.com/books?id=4pxADwAAQBAJ&amp;pg=PT208|title=Sovereignty and the Global Community: The Quest for Order in the International System|publisher=Taylor &amp; Francis|year=2017|isbn=9781351148702|page=208}}&lt;/ref&gt; Međutim, Patrice C. McMahon i Jon Western pišu da &quot;koliko god Dejton bio uspješan u okončanju nasilja, on je također sijao sjeme nestabilnosti stvaranjem decentraliziranog političkog sistema koji je potkopavao autoritet države.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=McMahon|first=Patrice C.|last2=Western|first2=Jon|year=2009|title=The Death of Dayton: How to Stop Bosnia From Falling Apart|url=https://www.foreignaffairs.com/articles/bosnia-herzegovina/2009-08-17/death-dayton|journal=Foreign Affairs|volume=88|issue=September/October}}&lt;/ref&gt;

[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] [[Wolfgang Petritsch]] ustvrdio je 2006. da je Dejtonski okvir omogućio [[Međunarodna zajednica|međunarodnoj zajednici]] da prijeđe &quot;od izgradnje države preko institucija i izgradnje kapaciteta do izgradnje identiteta&quot;, stavljajući Bosnu i Hercegovinu &quot;na put prema [[Evropska unija|Briselu]]&quot;.&lt;ref&gt;[[Wolfgang Petritsch]], &quot;My lessons learnt in Bosnia and Herzegovina&quot;, Sarajevo, 2006&lt;/ref&gt;

Dejtonski sporazum je bio predmet kritika od svog početka:

* ''Komplikovani sistem vlasti'' – Kao dio Dejtonskog sporazuma, BiH je regionalno podijeljena između dva &quot;entiteta&quot; u okviru konsocijacijske demokratije, koja je uspostavljena da osigura političko predstavljanje i moć svih strana. Ovo može dovesti do neproduktivne vlade u kojoj je svako važno pitanje u ćorsokaku unutar središnje vlade, jer svaka stranka zagovara suprotstavljene prioritete koji su zasnovani na etničkoj politici, a ne na zajedničkim idealima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Yourdin|first=C|date=2003|title=Society Building in Bosnia: A Critique of Post-Dayton Peacebuilding Efforts'|journal=Journal of Diplomacy and International Relations|volume=4|issue=2|pages=59–74}}&lt;/ref&gt;
* ''Ovisnost i kontrola međunarodnih aktera'' – Dejton je u velikoj mjeri bio međunarodna vizija, koju su predvodile Sjedinjene Američke Države koje su podržavale prekid rata, ali to nije omogućilo liderima da pregovaraju o okončanju rata, te stoga nije ostavljao nikakav poticaj u nastavku proces izgradnje mira i nema prostora za lidere da razgovaraju o osnovnim uzrocima sukoba. Međunarodni akteri su također odigrali veliku ulogu u oblikovanju poslijeratne agende u BiH. Međunarodna zajednica ulaže milione eura u BiH godišnje preko nevladinih organizacija. Međutim, to guši uticaj lokalnih aktera i razvoj civilnog društva. Umjesto toga, međunarodna zajednica bi trebala ulagati u lokalne aktere, omladinske aktiviste i projekte demokratizacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Chandler|first=David|date=2005|title=From Dayton to Europe|journal=International Peacekeeping|volume=12|issue=3|pages=336–349|doi=10.1080/13533310500074077}}&lt;/ref&gt; Priliv nevladinih organizacija i međunarodnih aktera da pokrenu ulaganja u zemlju nakon rata također nije uspio pokrenuti ekonomiju, pri čemu je BiH patila od slabog ekonomskog rasta (2% u 2015.). Nedostatak ekonomskog razvoja pripisuje se slaboj koordinaciji između međunarodnih aktera i nedostatku pažnje o lokalnim kapacitetima.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Kell, Kudlenko|first=S, A|year=2015|title=Bosnia and Herzegovina 20 years after Dayton, complexity born of paradoxes|url=http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|journal=International Peacekeeping|volume=22|issue=5|pages=471–489|doi=10.1080/13533312.2015.1103651|archive-url=https://web.archive.org/web/20201029220017/http://create.canterbury.ac.uk/13993/3/Keil_and_Kudlenko_2015_Bosnia_and_Herzegovina_Twenty_Years_after_Dayton.pdf|archive-date=29 October 2020|access-date=19 April 2019}}&lt;/ref&gt;
* ''Završetak rata, ali ne i promicanje mira'' – Primarni cilj Dejtona je bio da se zaustavi rat, ali je sporazum trebao biti samo privremena mjera dok je razvijen dugoročni plan. Dejtonski sporazum je bio 35. pokušaj prekida vatre nakon 34 druga neuspješna pokušaja. Dok je Dejton zaustavio sukob i nije došlo do ponovnog izbijanja nasilja, stabilnost u sukobu ne daje tačnu procjenu mira. U BiH vlada negativan mir, što znači da nema otvorenog sukoba ili nasilja. Međutim, pozitivnog mira nema, jer nisu postignuti uslovi koji otklanjaju uzroke nasilja. Još uvijek postoji međunarodno vojno prisustvo, [[Operacija Altea (EUFOR)|EUFOR Althea]], odgovorno za nadgledanje poštivanja aspekata Dejtonskog sporazuma. Dejtonski sporazum je osigurao mir ponovnim uspostavljanjem i kodifikacijom podjele. Nametanje takvog mira može se smatrati isticanjem još uvijek duboko ukorijenjenih tenzija u zemlji, pri čemu Dejton pokriva pukotine polomljenog društva koje bi moglo biti ponovo uvučeno u sukob čim vojne snage odu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Berdal|first=M|last2=Collantes-Celador|first2=G|title=Post-War Violence in Bosnia and Herzegovina|journal=Conflict, Development and Peacebuilding|pages=75–94}}&lt;/ref&gt;
* ''Konsocijacijska demokratija'' – Dejtonskim sporazumom uspostavljena je konsocijacijska demokratija u Bosni i Hercegovini. To znači da je svakoj grupi osigurana zastupljenost i moć. Ovo je potaknulo kraj rata u BiH, ali prvo zahtijeva saradnju ili pomirenje da bi vlada funkcionirala. Bosna i Hercegovina djeluje sa tročlanom ulogom predsjednika. Postoji bošnjački, hrvatski i srpski član predsjednišva. Slične kvote i pravila važe za dva zakonodavna tijela.
* ''Učvršćivanje teritorijalizirane etničke pripadnosti'' - Sporazum je bio podržan teritorijaliziranom definicijom etničke pripadnosti koja je podijelila Bosnu i Hercegovinu na tri konstitutivna naroda i dva različita entiteta zasnovana na etnonacionalističkim identitetima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Rutar|first=Sabine|title=The Oxford Handbook of the History of Nationalism|date=2013|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-876820-3|editor-last=Breuilly|editor-first=John|location=Oxford|page=528|chapter=Nationalism in Southeastern Europe, 1970-2000}}&lt;/ref&gt;

Prema rezultatima istraživanja iz studije iz 2020, &quot;u svakoj od tri glavne etničke grupe u BiH više ljudi bi glasalo za Dejton nego protiv.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Morgan-Jones|first=Edward|last2=Stefanovic|first2=Djordje|last3=Loizides|first3=Neophytos|date=2020-10-21|title=Citizen endorsement of contested peace settlements: public opinion in post-Dayton Bosnia|url=https://doi.org/10.1080/13510347.2020.1828356|journal=Democratization|volume=28|issue=2|pages=434–452|doi=10.1080/13510347.2020.1828356|issn=1351-0347}}&lt;/ref&gt;

== Dejtonski sporazum danas ==
Dejtonski sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritiziraju ga uglavnom sve tri strane, mada se službena politika iz [[Banja Luka|Banja Luke]] protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena. U svakodnevnom praktičnom životu savremene Bosne 21. vijeka vidljivo je da Dejtonski sporazum spriječava svaki imalo smjeliji i življi napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije građanskog društva, kakvo je Bosna i Hercegovina znala do 1992, a Dejton se djelimično pokazuje i kao smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama, koji predviđa efikasniji, jednostavniji i transparentniji upravni aparat, kojeg Bosna i Hercegovina, sastavljena od dva entiteta i jednog distrikta, odnosno deset kantona na daljnjem nivou vlasti, nikako nema. Nekoliko internacionalnih konferencija zadnjih godina pokazalo je neodrživost promjene Dejtona, koja se kao težak, mučan, ali i efikasan proces već dešava na djelu u zemlji, čime će Bosna i Hercegovina jednog dana preći iz tzv. Dejtonske u tzv. Briselsku fazu, fazu aktivnih euroatlantskih integracija.

=== Nestanak orginalnog dokumenta ===
[[Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine|Presjedavajući]] [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] [[Željko Komšić]] je 13. februara 2008. izjavio da je originalni Dejtonski sporazum izgubljen iz arhive Predsjedništva. [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu]] [[Miroslav Lajčák]] izjavio je: &quot;Ne znam da li je vijest tužna ili smiješna&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Izgubljen original Dejtonskog sporazuma|url=http://www.blic.rs/Vesti/Republika-Srpska/30394/Izgubljen-original-Dejtonskog-sporazuma|work=[[Blic]]|date=13 February 2008|language=sr|access-date=21 November 2012}}&lt;/ref&gt; Dana 16. novembra 2009. [[Ministarstvo vanjskih poslova Francuske]] dostavilo je [[Ambasada Francuske u Sarajevu|francuskoj ambasadi u Sarajevu]] ovjerenu kopiju sporazuma. Kopija je kasnije proslijeđena [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Francuska dostavila BiH kopiju Dejtonskog sporazuma|url=http://www.politika.rs/vesti/najnovije-vesti/FRANCUSKA-DOSTAVILA-BiH-KOPIJU-DEJTONSKOG-SPORAZUMA-i112057.lt.html|work=[[Politika]]|date=16 November 2009|language=sr|access-date=21 November 2012}}&lt;/ref&gt; Ukradeni original pronađen je 2017. u privatnom domu na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], što je rezultiralo hapšenjem osobe koja je pokušavala da ga proda.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.b92.net/eng/news/region.php?yyyy=2017&amp;mm=11&amp;dd=01&amp;nav_id=102695|title=Man arrested in possession of original Dayton Agreement|date=1 November 2017|website=b92.net|access-date=13 April 2018}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Vašingtonski sporazum]]
* [[Splitska deklaracija]]
* [[Predlog secesije Republike Srpske]]
* [[Ustavne reforme u Bosni i Hercegovini]]
* [[Erdutski sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* Allcock, John B., Marko Milivojevic, et al. ''Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia'' (1998)
* {{cite journal|last=Belloni|first=Roberto|year=2009|title=Bosnia: Dayton is dead! long live dayton!|journal=Nationalism and Ethnic Politics|volume=15|issue=3–4|pages=355–375|doi=10.1080/13537110903372367|s2cid=143858915|hdl=11572/76874|hdl-access=free}}
* {{cite journal|last=Bieber|first=Florian|year=2001|title=Croat Self-Government in Bosnia: A Challenge for Dayton?|url=https://edoc.vifapol.de/opus/volltexte/2009/1991/pdf/brief_5.pdf|journal=ECMI Brief|publisher=[[European Centre for Minority Issues]]}}
* Caplan, R., 2000. &quot;Assessing the Dayton Accord: The structural weaknesses of the general framework agreement for peace in Bosnia and Herzegovina&quot;. ''Diplomacy and Statecraft'', 11(2), pp.&amp;nbsp;213–232.
* {{cite book|last=Chandler|first=David|url=https://books.google.com/books?id=bLXq7a2CoxoC|title=Bosnia: Faking Democracy After Dayton|publisher=Pluto Press|year=2000|isbn=978-0-7453-1689-5}}
* {{cite journal|last=Chivvis|first=Christopher S.|year=2010|title=The Dayton Dilemma|journal=Survival|volume=52|issue=5|pages=47–74|doi=10.1080/00396338.2010.522096|s2cid=153915349}}
* Chollet, Derek.  ''The Road to the Dayton Accords'' (Palgrave Macmillan, New York, 2005). [https://www.amazon.com/Road-Dayton-Accords-American-Statecraft/dp/1403965005/ excerpt]
* Chollet, Derek H., and Samantha Power. ''The unquiet American: Richard Holbrooke in the world'' (Public Affairs, 2011).
* Curran, Daniel, James K. Sebenius, and Michael Watkins. &quot;Two Paths to Peace: Contrasting George Mitchell in Northern Ireland with Richard Holbrooke in Bosnia–Herzegovina&quot;. ''Negotiation Journal'' 20.4 (2004): 513–537. [http://www.people.hbs.edu/jsebenius/articles_scans/04_NJ_TwoPathsToPeace_Mitchell-Holbrooke.pdf online]
* Daalder, I.H., 2014. ''Getting to Dayton: the making of America's Bosnia policy''. Brookings Institution Press.
* {{cite journal|last=Donais|first=Timothy|year=2002|title=The politics of privatization in post-Dayton Bosnia|journal=Southeast European Politics|volume=3|issue=1|pages=3–19}}
* Goodby, J.E., 1996. &quot;When war won out: Bosnian peace plans before Dayton&quot;. ''International Negotiation'', 1(3), pp.&amp;nbsp;501–523.
* Parish, M., 2007. &quot;The Demise of the Dayton protectorate. Inside the Bosnian Crisis: Documents and Analysis&quot;. ''Journal of Intervention and Statebuilding'', 1, pp.&amp;nbsp;11–23.
* {{cite journal|last1=Tuathail|first1=Gearóid Ó.|last2=O'Loughlin|first2=John|last3=Djipa|first3=Dino|year=2006|title=Bosnia-Herzegovina ten years after Dayton: Constitutional change and public opinion|journal=Eurasian Geography and Economics|volume=47|issue=1|pages=61–75|doi=10.2747/1538-7216.47.1.61|s2cid=43955186}}
* {{cite journal|last=Woodward|first=Susan L.|year=1996|title=Implementing Peace in Bosnia and Herzegovina: a post-Dayton primer and memorandum of warning|journal=Foreign Policy Studies Program|publisher=Brookings Institution}}
* {{cite web|url=http://ocw.tufts.edu/data/12/244825.pdf|title=An Analysis of the Dayton Negotiations and Peace Accords|year=2005|publisher=The Fletcher School of Law and Diplomacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20170808230216/http://ocw.tufts.edu/data/12//244825.pdf|archive-date=8 August 2017|url-status=dead|access-date=14 April 2017|author=Adriana Camisar, Boris Diechtiareff, Bartol Letica, Christine Switzer}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
{{Commonscat|Dayton Agreement}}
* [https://www.osce.org/files/f/documents/e/0/126173.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{ En simbol }}
*[https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/opci_okvirni_sporazum_za_mir_u_bosni_i_hercegovini.pdf Opći okvirni Sporazum za mir u Bosni i Hercegovini] {{Bs simbol}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Bosna i Hercegovina po temama}}

[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Sporazumi Savezne Republike Jugoslavije]]
[[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Dejtonski sporazum]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi|Dejtonski sporazum]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1995.]]
[[Kategorija:Historija Daytona (Ohio)]]
[[Kategorija:Historija Pariza]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1995. u Francuskoj]]
[[Kategorija:1995. u Saveznoj Republici Jugoslaviji]]
[[Kategorija:1995. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Odnosi Hrvatska–Srbija]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Politička historija Francuske]]
[[Kategorija:Politička historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politička historija Savezne Republike Jugoslavije]]
[[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>lmyts31kg6qnnyfqs72xk7vml8re7n2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seid Memić Vajta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4158</id>
    <revision>
      <id>3668909</id>
      <parentid>3665068</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:57:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3668909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14101" sha1="bz54gxtgeys86t2cdamvtasmhalzfk1" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| počasni_prefiks      = 
| ime                  = Seid Memić Vajta
| počasni_sufiks       = 
| slika                = 
| slika_veličina       = 
| široka_slika         = 
| alt                  = 
| opis                 = 
| pozadina             = solo_izvođač
| izvorno_ime          = 
| izvorno_ime_jezik    = 
| ime_po_rođenju       = Seid Memić
| alias                = Vajta
| datum_rođenja        = {{datum rođenja i godine|1950|3|8}}
| mjesto_rođenja       = [[Travnik]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| porijeklo            = 
| datum_smrti          = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (prvo datum smrti) --&gt;
| mjesto_smrti         = 
| žanr                 = [[progresivni rok]], [[Pop-muzika|pop]]
| zanimanje            = pjevač, zabavljač
| instrument           = 
| karijera             = 1973 – sada
| izdavač              = [[Jugoton]], [[Diskoton]], [[Croatia Records]]
| povezani_umjetnici   = [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]
| web_stranica         = [http://www.vajta.de http://www.vajta.de]
| značajni_instrumenti = 
| modul                = 
| modul2               = 
| modul3               = 
}}
'''Seid Memić Vajta''' (rođen 8. marta 1950) jeste [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjevač [[Pop-muzika|pop]] i [[Rok-muzika|rok muzike]].

== Biografija ==
'''Seid Memić Vajta''', bosanskohercegovački [[pjevač]] i [[zabavljač]], rođen je 8. marta 1950. godine u [[Travnik]]u, gdje je pohađao osnovnu školu &quot;[[Dušan Kostić (osnovna škola)|Dušan Kostić]]&quot;. Otac mu se zvao Salko, a majka Ešrefa. Nadimak ''Vajta'' dobio je po liku kapetana Vajte iz filma &quot;Doživljaji kapetana Vajata&quot;, u kojem je glavnu ulogu igrao [[Gary Cooper]]. Otac mu je rano umro pa je kao najstarije dijete u [[Porodica|porodici]] morao da preuzme ulogu oca i da sa 15 godina počne da radi u [[Trnopolje|Trnopolju]] kod [[Prijedor]]a. Nakon položenog ispita za [[krojač]]a zaposlio se u tekstilnom kombinatu &quot;[[Borac (fabrika)|Borac]]&quot; u Travniku.
godine 1966.&lt;ref name=&quot;mj&quot;/&gt;

== Muzičko stvaralaštvo==
=== Počeci ===
Ubrzo po povratku u rodni grad počinje da pjeva u lokalnoj grupi &quot;Veseli akordi.&quot; Na gitarijadi u [[Doboj]]u 1967.
Vajta je dobio prvu nagradu za interpretaciju.&lt;ref name= &quot;sc&quot;/&gt; U to vrijeme [[Pjevanje|pjevao]] je pjesme svojih omiljenih grupa &quot;[[The Troggs]]&quot;, &quot;[[Monkeys]]&quot;, &quot;[[Spencer Davis Group]]&quot;. Nakon toga odlazui u [[Innsbruck]] ([[Austrija]]) kod rodbine. U Austriji polaže kurs za [[Livac (zanimanje)|livca]] i ubrzo počinje raditi u [[Metalurgija|metalurškom]] kombinatu &quot;[[Schmiedl (metalurški kombinat)|Schmiedl]]&quot; u mjestu Hall in Tirol blizu Innsbrucka.

Nakon povratka iz Austrije 1971. Vajta [[dizajn]]ira, izrađuje i prodaje [[hipi]] [[nakit]]. Paralelno je pjevao s grupom ''[[Veziri (grupa)|Veziri]]'' u Travniku gdje zamjenjuje pjevača [[Josip Pejaković|Josipa Pejakovića]], koji se kasnije posvetio glumi.&lt;ref name= &quot;sc&quot;/&gt;.

=== Teška industrija i Zmaj od Bosne ===
[[Vedad Hadžiabdić]] i [[Gabor Lenđel]]  nagovaraju Vajtu da krene s njima u Sarajevo. Vajta smatra godinu 1973. kao početak svoje profesionalne muzičke karijere. Godine 1975. sa [[Progresivni rok|progresivnom rok]] grupom [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]] snima prvu singl ploču s pjesmama [[Karavan / Ufo|&quot;U.F.O.&quot; i &quot;Karavan&quot;]] i doživljava uspjeh. Vajta i &quot;Teška industrija&quot; izlaze iz anonimnosti. Počinju stalne koncertne turneje, pojavljivanje na [[Radio|radiju]] i [[Televizija|televiziji]].&lt;ref name= &quot;vd&quot;/&gt; S ovom grupom Vajta ostaje godinu dana pjevajući na njihovom antologijskom [[Ho-ruk (Teška industrija)|prvom albumu]] i nekoliko [[Muzički singl|singl-ploča]].

Po odlasku iz &quot;Teške industrije&quot; osniva grupu &quot;[[Zmaj od Bosne (grupa)|Zmaj od Bosne]]&quot; s kojom se prvi put predstavlja 1977. na [[BOOM festival]]u u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Tada su izveli temu &quot;Nepoznata pjesma&quot;, koju je komponirao [[Vedad Hadžiabdić]]. Godine 1978. uvrštena je na [[long-play]] ploči &quot;[[Boom '77 (album)|Boom '77]]&quot; koju je objavila izdavačka kuća [[Suzy]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/1140604-Various-Boom-77?srsltid=AfmBOor05zCyegSo92OrUq-Nb_wSURn2FK1wS0V6ddDgeffM7SsvEt9x|title= ''BOOM '77''|website= discogs.com|access-date= 23. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; Grupa kratko djeluje i Vajta kreće u solo karijeru koju vezuje za festivale zabavne muzike.

=== Solo karijera ===
U jesen 1977. objavljuje prvu singl-ploču &quot;[[Narode, narode / Ratar]]&quot; za koju je muziku komponirao [[Nikola Borota]]-Radovan, a koji je ujedno i producent. Zanimljivost je tekst u baladi &quot;Ratar&quot; preuzet od pjesnika [[Đura Jakšić|Đure Jakšića]]. Na svom prvom solističkom izdanju Vajta je nastavio izvoditi pjesme u istom rok i folk-rok muzičkom stilu dok je nastupao s Teškom industrijom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.youtube.com/watch?v=v9ymkU5-INY|title= ''Seid Memić Vajta - Narode, narode / Ratar''|work=discogs.com|access-date= 21. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
Ubrzo zatim, dolazi do njegovog velikog i uspješnog zaokreta ka [[Pop-muzika|pop-muzici]] i [[šlager]]u. Godine 1978. na festivalu &quot;[[Vaš šlager sezone]]&quot; osvaja prvu nagradu s pjesmom &quot;Samo jednom srce voli.&quot;
Album &quot;[[Zlatna ribica (album)|Zlatna ribica]]&quot; iz 1979. mu donosi veliku popularnost zahvaljujući pjevljivim refrenima bliskim zabavnoj muzici. Ploču radi s [[Ranko Boban|Rankom Bobanom]] (koji se potpisuje kao Ivan Dropulić), tekstove je pisao [[Duško Trifunović]], a matricu snimaju članovi [[split]]ske rok grupe [[Metak (grupa)|Metak]].

Ploča je imala platinasti tiraž, a Vajta je proglašen pjevačem godine. Pločom &quot;[[Vajta 2]]&quot; koju je 1980. kreirao isti tim još preciznije formuliše svoj stil: mješavina pop melodija i mekšeg roka sa diskretno naglašenim elementima narodne muzike. I album &quot;[[Ponoćni valcer]]&quot; nastaje sa Bobanom i grupom Metak.&lt;ref name= &quot;sc&quot;/&gt;  Godine 1981. nastupa na [[Eurosong|Euroviziji]] s pjesmom &quot;[[Lejla (pjesma)|Lejla]]&quot; i osvaja 15 mjesto. Vodio je i dječiju emisiju &quot;Nedjeljni zabavnik&quot;.&lt;ref name= &quot;vd&quot;/&gt;

Iste godine pobjeđuje na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] s &quot;[[Mornareva pjesma|Mornarevom pjesmom]]&quot; i biva proglašen pjevačem godine. 
I sljedeće, 1982, Vajta je pjevač godine i pobjednik na festivalu &quot;[[Vaš šlager sezone]]&quot; s pjesmom &quot;[[Naša pisma]]&quot;. Izdaje album &quot;[[Tebi pjevam]]&quot; i prodaje ga u platinastom tiražu. Njegova sljedeća ploča, &quot;[[Kad bulbuli pjevaju]]&quot; (1984), imala je zlatni tiraž.
 
Nastupao je često na televiziji, u šou programima, kao i u nagrađivanoj dječijoj emisiji ''[[Nedjeljni zabavnik]]''. Tu je Vajta glumio, pjevao i komponirao pjesme.

Igrao je i u TV šou programu za mlade ''[[Teversenove bajke]]'' i brojnim emisijama, uglavnom za djecu i mlade. 
Igrao je i u filmu ''[[Nečista krv (film)|Nečista krv]]'' [[Stojan Stojčić|Stojana Stojčića]]. Početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] seli se u [[Hamburg]], gdje i danas živi nastavljajući se baviti muzikom.&lt;ref name= &quot;sc&quot;/&gt;

== Festivali ==
{{div col|2}}
* Gitarijada, [[Doboj]], 1967. (sa grupom &quot;[[Veseli akordi]] iz [[Travnik]]a)
* [[Splitski festival|Festival zabavne muzike Split]] 1976. (sa grupom Teška industrija)
* Festival rock-muzike Boom, [[Novi Sad]], 1977 (sa grupom [[Zmajevi Bosne]] iz Sarajeva)
* [[Vaš šlager sezone]] 1978.
* [[Vaš šlager sezone]] 1979.
* [[Eurosong]], Izbor jugoslovenskog predstavnika, pobjednik 1981.
* [[Eurosong]] 1981, [[Dublin]], [[Irska]]
* [[Vaš šlager sezone]], 1981.
* [[Splitski festival|Festival zabavne muzike Split]], 1981.
* [[Vaš šlager sezone]], 1982.
* [[Eurosong]], Izbor jugoslovenskog predstavnika, 1982.
* [[Festival Opatija|Dani jugoslovenske zabavne muzike Opatija]], 1982.
* [[Eurosong]], Izbor jugoslovenskog predstavnika, 1983.
* [[Splitski festival|Festival zabavne muzike Split]], 1984.
* [[Festival Opatija|Dani jugoslovenske zabavne muzike Opatija]], 1985.
* [[MESAM]], [[Beograd]], 1986.
* [[Eurosong]], Izbor jugoslovenskog predstavnika, 1987.
* [[Vaš šlager sezone]], 1987.
* [[MESAM]], Beograd, 1987.
* Dani JRT, [[Neum]], 1987.
* [[Festival Opatija|Dani jugoslovenske zabavne muzike Opatija]] 1987.
* [[MESAM]], Beograd, 1990.
* [[Splitski festival|Festival zabavne muzike Split]], 1990.
* Međunarodni festival u Vejle-u, [[Danska]] - Verdensmusik Festival, 1995.
* Festival zabavne i narodne muzike, [[Bihać]], 1997.
* Međunarodni festival u [[Vejle]]-u, Danska)- Verdensmusik Festival, 1997.
* [[Vas šlager sezone]], 1999.
* Festival FORTE, Sarajevo, 1999.
* Međunarodni festival Marko Polo, [[Korčula]], 2001.
* Međunarodni festival Marko Polo, [[Korčula]], 2002.
&lt;ref name= &quot;mj&quot;/&gt;
{{div col end}}
== Nagrade ==
* Disko-olimp, Diskotonovo najveće priznanje za ukupno plasiranje nosača zvuka u tiražu preko 500. 000 primjeraka
* Oskar popularnosti (dva puta), Radio-TV-Revija iz Beograda
* Zlatna plaketa Diskotona, Sarajevo
* 1. nagrada stručnog žirija na Međunarodnom festivalu u Korčuli sa pjesmom &quot;Ako me zaborave&quot;, 2002	
* Povelja grada Travnika za popularizaciju grada, 2002 	
* Plaketa grada Korčule za kulturni angazman, 2001 	
* 1. nagrada publike na Međunarodnom festivalu muzike Marko Polo u Korčuli sa pjesmom &quot;Vratit ću se plavom nebu Juga mog&quot;, 2001 	
* 2. nagrada po aplauzu publike na Međunarodnom festivalu Forte u Sarajevu sa pjesmom &quot;Kukuruku-ku&quot;, 1999	
* Zlatna plaketa za nesebičnu pomoć pri kulturno-zabavnoj djelatnosti, Zdravniško društvo [[Maribor]], 1988	
* 2. nagrada za interpretaciju na festivalu MESAM - Međunarodni muzički festival u Beogradu sa pjesmom &quot;Palim se na swing&quot;, 1988 
* 2. nagrada publike na festivalu MESAM - Međunarodni muzički festival u Beogradu sa pjesmom &quot;Zašto te mama pušta samu&quot;, 1987 	
* 3. nagrada publike na festivalu Dani jugoslovenske zabavne muzike - Opatija ´86 sa pjesmom &quot;Sretne ljubavi ne postoje&quot;, 1986	
* 1. mjesto na festivalu Dani jugoslovenske zabavne muzike - Opatija ´85 sa pjesmom &quot;Labudovi moji&quot; 1985	
* Zlatna ploča, LP-ploča &quot;Kad bulbuli pjevaju&quot;, 1984 	
* Estradna nagrada Jugoslavije, Savez radnika estradne umjetnosti Jugoslavije, Zagreb, 1984
* Platinasta ploča, LP ploča &quot;Tebi pjevam&quot;, 1982 	
* Zlatna lira za osvojeno prvo mjesto na festivalu Vaš šlager sezone u Sarajevu sa pjesmom &quot;Naša pisma&quot;, 1982 
* Najbolji pjevač godine, časopis VEN, 1982	
* Plaketa grada Travnika za kulturnu djelatnost, 1981 	
* Interpretator broj 1 za 1981. godinu, RTV Sarajevo Redakcija dokumentarno-zabavnog programa u emisiji Koncert za deset gramofona, 1981 	
* 1. nagrada publike i apsolutni pobjednik festivala Split ´81 sa pjesmom &quot;Mornareva pjesma&quot;, 1981
* Pobjednik festivala u Beogradu sa pjesmom &quot;Leila&quot;, 1981
* Estradna nagrada BiH za 1980.-u godinu Savez udruženja Estradnih radnika SR Bosne i Hercegovine, 1980
* Platinasta ploča, LP &quot;Zlatna ribica&quot;, 1979 	
* Najbolji pjevač 1979. godine, časopis VEN, 1979 	
* 1. nagrada za interpretaciju (Zlatni mikrofon) na festivalu Vaš šlager sezone u Sarajevu sa pjesmom &quot;Samo jednom srce voli&quot;, 1978	
* 1. nagrada za interpretaciju na Gitarijadi u Doboju sa pjesmom &quot;Wild Thing&quot;, 1967
&lt;ref name= &quot;mj&quot;/&gt;

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* &quot;[[Ho-ruk (Teška industrija)|Ho-ruk]]&quot; LP - Jugoton, Zagreb, 1976 (s grupom Teška industrija)
* &quot;[[Seid Memić Vajta &amp; Teška industrija|Seid Memić-Vajta i Teška industrija]]&quot; LP - Jugoton, Zagreb, 1976 (s grupom Teška industrija)
* &quot;[[Zlatna ribica (Vajta)|Zlatna ribica]]&quot; LP - Diskoton, Sarajevo, 1979
* &quot;[[Vajta 2]] Ponoćni valcer&quot; LP - Diskoton, Sarajevo, 1980
* &quot;[[Vajta 3]]&quot; LP - Diskoton, Sarajevo, 1981
* &quot;[[Tebi pjevam]]&quot; LP - Jugoton, Zagreb, 1982
* &quot;[[Kad bulbuli pjevaju]]&quot; LP - Jugoton, Zagreb, 1984
* &quot;Vajta&quot; LP - Diskoton, Sarajevo, 1985
* &quot;Vajta&quot; LP-DTK - Diskoton, Sarajevo, 1987
* &quot;Vajta&quot; LP - Diskoton, Sarajevo, 1988
* &quot;[[Kupi mi, tajo, harmoniku]]&quot; LP - BLAP, Sarajevo, 1991
&lt;ref name= &quot;mj&quot;/&gt;

=== Kompilacije ===
* &quot;Veliki uspjesi&quot; LP - Diskoton, Sarajevo, 1981
* &quot;Vajta Fest&quot; LP - Jugoton, Zagreb, 1982
* &quot;Najveći hitovi&quot; CD - Diskoton, Sarajevo, 1994
* &quot;Od Kulina-bana do Vajtinih dana&quot; kaseta - Terra Commerc, Stuttgart, 1996
* &quot;[[Karavan - Izvorni snimci 1975./1976. (Teška industrija i Vajta)|Karavan - Izvorne snimke 1975./1976.]]&quot; (s Teškom industrijom) - Croatia Records, Zagreb, 2002
&lt;ref name= &quot;mj&quot;/&gt;

=== Singlovi ===
* &quot;[[Karavan / Ufo]]&quot; - Jugoton, Zagreb, 1975 (s grupom [[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]])
* &quot;[[Kolika je Jahorina planina / Kovači sreće]]&quot; - Jugoton, Zagreb, 1975 (s grupom Teška industrija)
* &quot;[[Kadija / Šta je rekla Ana]]&quot; - Jugoton, Zagreb, 1975 (s grupom Teška industrija)
* &quot;[[Štap / Nepoznata pjesma]]&quot; - Jugoton, Zagreb, 1976 (s grupom Teška industrija)
* &quot;[[Narode, narode / Ratar]]&quot; - Jugoton, Zagreb 1977
* &quot;[[Budi dobra do oktobra / Ne, ne, ne]]&quot; - [[Diskoton]], Sarajevo, 1977
* &quot;[[Samo jednom srce voli / Vjeruj mi]]&quot; - Diskoton, Sarajevo, 1978
* &quot;[[Budi dobra do oktobra / Ne, ne, ne]]&quot; - Diskoton, Sarajevo, 1978
* &quot;[[Prevari me srce moje / Igraj, igraj]]&quot; - Diskoton, Sarajevo, 1979
* &quot;[[Balada o ravnici / Lepa Radić]]&quot; (Uspomena iz Bosanskog Broda) - Diskoton, Sarajevo, 1979
* &quot;[[Leila / Čovjek bez problema]]&quot; - Diskoton, Sarajevo, 1981
* &quot;Leyla&quot; (verzija na engleskom jeziku) 1981
* &quot;[[Mornareva pjesma / Mudrac]]&quot; - Diskoton, Sarajevo, 1981
* &quot;[[Majstori, majstori / Selo]]&quot; (Pjesme za djecu) - Diskoton, Sarajevo, 1982
* &quot;[[Ne zaboravi me / Naša pisma]]&quot; - Diskoton, Sarajevo, 1982
&lt;ref name= &quot;mj&quot;/&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.vajta.de/ Službena stranica]

== Reference ==
{{refspisak|1|refs=
&lt;ref name= &quot;mj&quot;&gt;http://www.vajta.de/maternji_jezik.html&lt;/ref&gt;
&lt;ref name= &quot;sc&quot;&gt;http://secanja.com/2012/seid-memic-vajta/?tubepress_page=2&lt;/ref&gt;
&lt;ref name= &quot;vd &quot;&gt;http://www.vajta.de/&lt;/ref&gt;
}}

{{DEFAULTSORT:Memić Vajta, Seid}}
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>bz54gxtgeys86t2cdamvtasmhalzfk1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4237</id>
    <revision>
      <id>3668945</id>
      <parentid>3660295</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:30:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Položaj */</comment>
      <origin>3668945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36058" sha1="j1em3pqtjtx40h7zrdktw7lsur2uwzv" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija kontinent
| naziv              = Azija
| slika              = Asia (orthographic projection).svg
| površina           = 44.579.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=NG264&gt;{{cite book| publisher=National Geographic Society (U.S.) | title= National Geographic Family Reference Atlas of the World | location=Washington, D.C. | year=2006 | page=264}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo       = 4.164.252.000&lt;ref name=wa&gt;{{cite web | url=http://www.worldatlas.com/geoquiz/thelist.htm | title=Continents of the World | work=The List | publisher=Worldatlas.com | access-date=25. 7. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110722181955/http://www.worldatlas.com/geoquiz/thelist.htm | archive-date=22. 7. 2011 |url-status=live | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| gustoća            = 87/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| nominalni_BDP      = 
| BDP_PPP            = 
| denonim            = [[Azijati]]
| spisak_država      = Azija#Države Azije po regijama
| države             = 48 članica UN-a i 6 drugih zemalja
| zavisne_teritorije = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| [[Akrotiri i Dhekelia]]
| [[Britanske indijskookeanske teritorije]]
| [[Božićno ostrvo]]
| [[Kokosova ostrva]]
| [[Hong Kong]]
| [[Makao]]
}}
| nisu_članice_UN_a  = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| [[Abhazija]]
| [[Nagorni Karabah]]
| [[Turska Republika Sjeverni Kipar]]
| [[Južna Osetija]]
| [[Tajvan]]
}}
| jezici             = [[Jezici Azije|Spisak jezika]]
| vremenske_zone     = [[UTC+2]] do [[UTC+12]]
| internet           = [[.asia]]
| gradovi            = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| {{ZD|Japan}} [[Tokio]]
| {{ZD|Južna Koreja}} [[Seoul]]
| {{ZD|Indija}} [[Mumbai]]
| {{ZD|Bangladeš}} [[Dhaka]]
| {{ZD|Indija}} [[Delhi]]
| {{ZD|Pakistan}} [[Karachi]]
| {{ZD|Indonezija}} [[Jakarta]]
| {{ZD|Japan}} [[Osaka]]
| {{ZD|Kina}} [[Šangaj]]
| {{ZD|Filipini}} [[Manila]]
| {{ZD|Hong Kong}} [[Hong Kong]]
| {{ZD|Iran}} [[Teheran]]
| {{ZD|Bangladeš}} [[Chittagong]]
| {{ZD|Katar}} [[Doha]]
| {{ZD|Kina}} [[Peking]]
| {{ZD|Saudijska Arabija}} [[Rijad]]
| {{ZD|Kina}} [[Guangzhou]]
| {{ZD|Tajvan}} [[Taipei]]
| {{ZD|Tajland}} [[Bangkok]]
| {{ZD|Singapur}} [[Singapur]]
| {{ZD|Malezija}} [[Kuala Lumpur]]
| {{ZD|Vijetnam}} [[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]
| {{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[Dubai]]
}}
}}
'''Azija''', kao dio [[Evroazija|Evroazije]] sa površinom od oko 44,6145 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; zauzima oko trećine ukupnog kopna na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] i po površini je najveći [[kontinent]] na planeti. U njoj živi preko 4 milijarde ljudi, što je oko 50% ukupnog broja stanovnika na svijetu, te je ovaj kontinent i najnaseljeniji. U historiji ljudske civilizacije, Azija je vrlo rano postala važna za čovječanstvo. Tamo su nastale prve poznate države, a već oko 900 p.n.e. i prva velika carstva poput [[Asirija|Asirskog]] ili nešto kasnije i [[Ahemenidsko carstvo|Ahemendiskog carstva]].

Azija je kontinent ''superlativa'', između ostalog tamo se nalazi:
* najmnogoljudnija država svijeta - [[Narodna Republika Kina]]
* najveći dio najveće države po površini - [[Rusija|Rusije]], nalazi se u Aziji
* najviši planinski lanac - [[Himalaji]] i svi poznati vrhovi iznad 8.000 metara
* najdublje i najstarije unutrašnje jezero - [[Bajkalsko jezero]]
* najniža vodena površina ispod nivoa mora - [[Mrtvo more]]

Azija je kontinent sa najrazličitijom vegetacijom koja se kreće od stalno zaleđene zemlje ([[permafrost]]a) u [[Sibir]]u do [[džungla|džungli]] u jugoistočnoj Aziji. Pored ekstremnih klimatskih uslova u [[tundra]]ma, [[pustinja]]ma i tropskim kišnim šumama, u njoj se nalaze i sve ostale poznate vegetacijske zone. Druga specifičnost Azije je da se u njoj nalazi najveći broj međukontinentalnih država na svijetu, bilo da se radi o azijskom dijelu tih država ili teritorijama azijskih država koje se prostiru na drugim kontinentima (npr. [[Rusija]], [[Kazahstan]], [[Egipat]], [[Turska]] i dr.)

== Etimologija ==
Riječ '''Azija''' potiče iz asirijskog jezika i na [[bosanski jezik|bosanskom]] znači otprilike ''izlazak sunca''&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;; (assu = „izlazak sunca“ odn. „istok&quot;). Ta riječ otprilike odgovara latinskoj riječi ''orient'' odnosno na bosanskom ''zemlja jutra''. Također, u antičko doba područje Male Azije se zvalo samo ''Azija'', od čega je kasnije izvedeno i ime za rimsku provinciju ''Asia''.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; U [[Antika|antici]], pojam [[Azija (mitologija)|Azija]] se odnosio i na lična imena iz mitologije.

== Geografija ==
[[Datoteka:Asia satellite orthographic.jpg|thumb|Satelitska slika Azije]]
{{Glavni|Geografija Azije}}
Azija je najveći kontinent na Zemlji. Sa oko 44,614 miliona kvadratnih kilometara površine (bez Rusije 31,7 milion km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) obuhvata oko jedne trećine ukupne površine kopna. Zajedno sa [[Evropa|Evropom]], Azija se smatra i dijelom nadkontinenta zvanog [[Evroazija]]. Kontinentalna masa Azije nalazi se u potpunosti na istočnoj hemisferi i sjeverno od [[ekvator]]a sa izuzetkom [[Čukotsko poluostrvo|Čukotskog poluostrva]] u istočnom Sibiru koje se nalazi istočno od datumske granice, kao i jugoistočnih ostrva u [[Indonezijski arhipelag|Malajskom arhipelagu]], koji se nalaze na južnoj Zemljinoj polulopti.

=== Položaj ===
Azija na sjeveru izlazi na [[Arktički okean]] (najsjevernija tačka je [[Arktički rat]]), na istoku na [[Tihi okean]], a na jugu na [[Indijski okean]]. Na zapadu, razgraničenje prema [[Evropa|Evropi]] nije geografski niti geološki jasno i nedvosmisleno određeno. Najčešća definicija granice prema Evropi od sjevera ka jugu je: planina [[Ural (planina)|Ural]] i [[Ural (rijeka)|istoimena rijeka]], [[Kaspijsko jezero]] odnosno [[Kumsko-manička depresija]], planina [[Kavkaz (planina)|Kavkaz]], južna obala [[Crno more|Crnog mora]] kao i [[moreuz]]i [[Bosfor]], [[Mramorno more]] i [[Dardaneli]]. Od [[Barencovo more|Barencovog mora]] na sjeveru do Crnog mora ova zamišljena granica duga je oko 2.700&amp;nbsp;km.

Sa Afrikom, Azija je povezana sjeverno od prolaza [[Bab-el-Mandeb]] preko [[Crveno more|Crvenog mora]] i poluostrva Sinaj (duž [[Suecki kanal|Sueckog kanala]]). Na sjeveroistoku kontinenta, Azija se približava kopnu Sjeverna Amerika od koje je razdvojena [[Beringov prolaz|Beringovim prolazom]] širokim nešto više od 80&amp;nbsp;km. Na jugoistoku Malajski (Indonezijski) arhipelag čini vezu i granicu prema [[Australija|Australiji]]. Najjužniju tačku Azije čini [[Indonezija|indonezijsko]] ostrvo [[Pamana]].

=== Podjela ===
[[Datoteka:Location-Asia-UNsubregions.png|thumb|Regije Azije:{{legend|#0000E0|Sjeverna Azija}}{{legend|#E000E0|Centralna Azija}}{{legend|#00E000|Prednja Azija (zapadna Azija)}}{{legend|#E00000|Južna Azija}}{{legend|#FFFF20|Istočna Azija}}{{legend|#FFC000|Jugoistočna Azija}}]]
Sljedeću podjelu na regije Azije (regionalna podjela), između ostalih, koristi i Direkcija Ujedinjenih naroda za statistiku (UNSD):

* [[Sjeverna Azija]]
* [[Srednja Azija|Centralna Azija]]
* [[Jugozapadna Azija|Prednja Azija]] (zapadna Azija)
* [[Južna Azija]]
* [[Istočna Azija]]
* [[Jugoistočna Azija]]

U mnogim publikacijama definicije granica ovih regija nisu strogo određene, te one variraju u zavisnosti od cilja, teme i pozadine. Ranije je naprimjer Afganistan uvrštavan u centralnu Aziju, danas ga obuhvataju u područje južne Azije. Osim toga, postoje i neke alternativne odnosno dodatne podjele kao što je naprimjer sjeveroistočna Azija.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Tundra in Siberia.jpg|thumb| Područje [[tundra|tundre]] koje naseljavaju narodi [[Nenet]]a u donjem toku rijeke [[Jenisej]]]]
Najvažnije vegetacijske zone ili ekozone u Aziji (od sjevera prema jugu) su:

* [[Tundra]] bez drveća sjeverno od polarnog kruga. Najvažnije životinje za nomadsko stanovništvo, poput Neneta, su polarni [[sob]]ovi.
* Šume umjerene zone, uključujući [[tajga|tajge]] (zimzelene šume) u Sibiru između polarog kruga i toka [[transsibirska pruga|transsibirske željeznice]], kao i listopadne šume na Dalekom istoku i području Kaspijskog jezera. Raznolikost životinjskog svijeta imala je historijski značaj za lov, a šume su također imale značaj i za korištenje drveta. Ovdje žive i neke vrlo rijetke životinje poput amurskog tigra ([[Sibirski tigar|sibirskog tigra]]) i amurskog leoparda, kao i mnogobrojni jeleni, divlje svinje, medvjedi i risovi.
* Kontinentalne travnate zajednice odnosno [[stepa|stepe]]. Od životinjskih vrsta, koje prirodno naseljavaju stepe, ubrajaju se divlji konji, sajga antilope, [[mongolska gazela|mongolske gazele]], vukovi i [[suslik]]i.
* Brdovita i planinska područja siromašna vegetacijom i pustinje. U ovom području klima je uglavnom planinska sa velikim temperaturnim oscilacijama i mnogo sunčanih dana. Planine naseljavaju brojne životinje poput divokoza, divljih ovaca, gorali (''Naemorhedus'') i azijske koze. Najvažnija grabežljivica centralnoazijskih planinskih područja je [[snježni leopard]]. Pustinjska područja je domovina divljih deva, geparda, gazela i divljih magaraca.
* Tropska područja savana i suhih šuma, uglavnom na indijskom potkontinentu, ali i u jugoistočnoj Aziji. Karakteristične su velike životinje poput lavova, jelenskih antilopa, nilgau antilope i različite vrsta jelena.
* Tropske kišne šume. Nakon krčenja, vrlo često kao sljedeći korak u uništavanju ovih područja slijedi sijanje monokultura kao što su plantaže palmi ili banana, kao npr. u Sabahu (Malezija) na ostrvu [[Borneo]].
* Tropska monsunska područja poput onog u delti rijeke Mekong: tamo dominira uzgoj [[riža|riže]] a kao domaće životinje najčešće se uzgajaju perad i svinje, a zastupljen je i ribolov.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Azije}}
Azija je kolijevka brojnih kultura kao što su naprimjer stara [[Historija Kine|Kina]], [[Japan]], [[Indija]], [[Iran]] kao i [[Babilon]] i [[Asirija]] u prednjoj Aziji. Sve takozvane svjetske religije nastale su na tlu Azije. Aziju i Evropu veže duga tradicija osvajačkih [[rat]]ova (naprimjer pohodi [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], perzijski ratovi, [[križarski ratovi]], upadi Huna i osvajanja Osmanlija), kao i istraživačka putovanja (kao što su činili Marko Polo ili [[Sven Hedin]]), te važne trgovačke veze poput Puta svile.

Azija se uvijek odlikovala ''velikim carstvima'' i nije bila tako rascjepkana kao Evropa. ''Kineska kultura'' je ostavila trag u cijelom današnjem svijetu, a naročito u Istočnoj Aziji. Iz nje su potekli papir, štampanje knjiga, [[kompas]], [[svila]], kineski porcelan i mnoge druge stvari. Iz Indije proširio se [[budizam]]. Sjeverna Azija (naročito [[Sibir]]) dugo vremena je ostala gotovo nenaseljena, tek širenjem Ruskog carstva prema istoku, tamo su počeli rasti veliki gradovi. Centralna Azija je tradicionalno domovina ''stepskih naroda'' (naprimjer [[Mongoli|Mongola]]), koji su u historiji predstavljali i opasnost po Evropu. [[Bliski Istok]] je od 7. vijeka obilježen [[islam]]om, a kasnije je imao značajan uticaj na sjevernu Afriku.

== Stanovništvo ==
'''Razvoj broja stanovnika Azije''' (u milijardama, bez Rusije, sa Turskom)&lt;ref name=&quot;undesa&quot; /&gt;

&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:gray(0.9)
  id:darkgrey value:gray(0.7)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:400 height:200
PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30
DateFormat = x.y
Period = from:0 till:5
TimeAxis = orientation:vertical
AlignBars = justify
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:1 start:0
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=
  bar:1950 text:1950
  bar:1960 text:1960
  bar:1970 text:1970
  bar:1980 text:1980
  bar:1990 text:1990
  bar:2000 text:2000
  bar:2010 text:2010

PlotData=
  color:barra width:20 align:left
  bar:1950 from:0 till:1.403389000
  bar:1960 from:0 till:1.707682000
  bar:1970 from:0 till:2.134993000
  bar:1980 from:0 till:2.637586000
  bar:1990 from:0 till:3.199481000
  bar:2000 from:0 till:3.719044000
  bar:2010 from:0 till:4.164252000

PlotData=
  bar:1950 at: 1.403389000 fontsize:S text:1,4 shift:(-10,5)
  bar:1960 at: 1.707682000 fontsize:S text:1,7 shift:(-10,5)
  bar:1970 at: 2.134993000 fontsize:S text:2,1 shift:(-10,5)
  bar:1980 at: 2.637586000 fontsize:S text:2,6 shift:(-10,5)
  bar:1990 at: 3.199481000 fontsize:S text:3,2 shift:(-10,5)
  bar:2000 at: 3.719044000 fontsize:S text:3,7 shift:(-10,5)
  bar:2010 at: 4.164252000 fontsize:S text:4,2 shift:(-10,5)

TextData=
  fontsize:S pos:(20,20)
  text:&quot;Izvor: Ujedinjeni narodi, Odjeljenje za ekonomska i socijalna pitanja&quot;

&lt;/timeline&gt;

U Aziji živi oko četiri milijarde ljudi, što odgovara otprilike 60% od ukupnog svjetskog stanovništva. Samo u Indiji kao i u Kini živi po jedna milijarda ljudi. Dok su nasuprot njih veliki dijelovi Rusije i Mongolije gotovo nenaseljeni, druge države se bore sa stalnim i brzim porastom stanovništva.

=== Zdravlje ===
[[Datoteka:AgeMap-World.png|thumb|lijevo|Karta svijeta na temu prosječne starosti stanovništva (stanje: 2005)]]
[[Datoteka:Malaria distribution (de).png|thumb|Područja sa rizikom od malarije sa hemoprofilaktičnim preporukama DTG-a]]
[[Datoteka:HIV Epidem.png|thumb|Rasprostranjenost HIV-a]]
Zdravlje i očekivana starost su u korelaciji sa dobrobiti nacije i njenih stanovnika. Viši životni standardi po pravilu znače i više resursa za vlastito kao i za zdravlje naroda. Stanovnici Makaoa, Singapura, Hong Konga i Japana imaju najduži prosječni životni vijek na nivou svih Azijata. Stanovnici Saudijske Arabije, Arapskih Emirata, Bruneja, Kine, Malezije, Tajlanda, Filipina i Indonezije po dužini očekivanog prosječnog životnog vijeka nalaze se oko svjetskog prosjeka. Najkraći očekivani životni vijek u Aziji imaju stanovnici Indije, Bangladeša, Mjanmara, Kambodže, Laosa, Butana i Afganistana.&lt;ref name=&quot;nationmaster&quot; /&gt;

[[Malarija]] u južnoj i jugoistočnoj Aziji je vrlo rasprostranjena. Protiv nje, ni danas nema nijednog poznatog načina cijepljenja. Njeno širenje moguće je usporiti jedino zaštitom od insektata pomoću spreja i sličnih [[insekticid]]a, međutim za većinu pogođenog stanovništva takva sredstva su nedostupna zbog visokih cijena.

[[Sida]] je također vrlo rasprostranjena. Naročito velik broj zaraženih HIV-virusom živi u Rusiji, Indiji, Nepalu, Mjanmaru, Tajlandu, Kambodži, Vijetnamu i Maleziji. Nasuprot njih, u Japanu, Mongoliji, Šri Lanki, Bangladešu, Butanu, Afganistanu, Turkmenistanu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i državama Bliskog Istoka ima relativno mali broj ljudi oboljelih od side. Međutim, ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer je stopa zaraženosti HIV-om izračunata kao prosjek za cijelu državu, ali u velikim gradovima ovaj broj može biti znatno viši.

== Jezici ==
U Aziji se govori nekoliko stotina zasebnih jezika. Među najvažnije [[Jezička porodica|porodice jezika]] i grupe jezike spadaju:
* [[Slavenski jezici]] 
* [[Kavkaski jezici]]
* [[Semitski jezici]]
* [[Iranski jezici]]
* [[Oguski jezici]]
* [[Kipčački jezici]]
* [[Ujgurski jezici]]
* [[Sibirski turkijski jezici]] 
* [[Kineski jezik|Sinitski jezici]]
* [[Indoarijski jezici]] 
* [[Dravidski jezici]]
* [[Tibetsko-burmanski jezici]]
* [[Jugozapadni tai jezici]]
* [[Austroazijski jezici]]
* [[Korejski jezik]]
* [[Japanski jezik]]
* [[Malajsko-polinezijski jezici]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Weltarmut.png|thumb|lijevo|Najsiromašnije države svijeta]]
Prema podjeli na sjevernu Aziju (Rusiju), zapadnu Aziju (Z), centralnu Aziju (C), južnu Aziju (J), jugoistočnu Aziju (JI) i istočnu Aziju (I), stanje je sljedeće:
* Poslije [[Afrika|Afrike]], u Aziji se nalazi najveći broj zemalja u razvoju. Tu pripadaju: [[Vijetnam]] (JI), [[Kambodža]] (JI), [[Laos]] (JI), [[Mjanmar]] (JI), [[Bangladeš]] (J), [[Butan (država)|Butan]] (J), [[Nepal]] (J), [[Pakistan]] (J), [[Afganistan]] (J), [[Tadžikistan]] (C), [[Uzbekistan]] (C), [[Kirgistan]] (C), [[Gruzija]] (Z), [[Armenija]] (Z), [[Azerbejdžan]] (Z), [[Jemen]] (Z), [[Mongolija]] (I), kao i još uvijek zabačeni dijelovi [[Kina|Kine]] (I) i [[Indija]] (J).
* U zemlje koje su se industrijalizirale pripadaju uglavnom izvoznice nafte [[Iran]] (J), [[Irak]] (Z), [[Kuvajt]] (Z), [[Saudijska Arabija]] (Z) i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] (Z) (i vjerovatno djelimično i područja bivšeg Sovjetskog saveza bogata naftom).
* Kao industrijske države smatraju se [[Japan]] (I), [[Singapur]] (JI), [[Južna Koreja]] (I), [[Izrael]] (Z) kao obje bivše kolonije koje su odnedavno sastavni dijelovi Kine: [[Hong Kong]] i [[Makao]]. Ove države se danas ubrajaju u vodeće zemlje u oblasti visoke tehnologije. Također i [[Malezija]] (JI) uspješno poduzima napore da se priključi navedenim visokorazvijenim zemljama.

=== Industrijske nacije ===
[[Datoteka:Shinkansen.jpg|thumb|lijevo|[[Shinkansen]]]]
[[Datoteka:Dorasan.jpg|thumb|Stanica Dorasan na granici između [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] 2003.]]
Bruto nacionalni proizvod mjeren na bazi kursa valute, Japan je najveća privreda Azije i druga u svijetu. U Aziji, nakon Japana slijedi Kina, Južna Koreja i Indija. [[Privreda Japana]] je već desetljećima najjača privreda Azije. Dok se u Japanu od 1990tih ekonomska situacija pogoršala, u istom periodu su Kina i Indija, na globalnom nivou, iskazale rast privrede od više od 10 odnosno 7% na godišnjem nivou. Međutim, još uvijek je Japan vodeća privredna zemlja Azije i (pored Rusije koja većim dijelom pripada Evropi) jedina država na kontinentu [[G8|članica G8]] vodećih industrijskih zemalja svijeta. Svedeno na paritet kupovne moći, Kina i Indija danas imaju veći bruto nacionalni proizvod od Japana.

=== Zemlje-tigrovi ===
[[Datoteka:BTS Skytrain, Bangkok, Thailand.jpg|thumb|lijevo|[[Bangkok]], brzo rastući glavni grad jedne od &quot;zemalja-tigrova&quot; Azije - Tajlanda]]
[[Datoteka:Terrace field yunnan china.jpg|thumb|Uzgoj riže u [[Junan]]u, Kina]]
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1960tih ubrzan je privredni rast naročito u zemljama duž obale Tihog okeana, od čega su najviše profitirale Japan, Južna Koreja, Kina kao i bivše britanske kolonije Hong Kong i Singapur, koje su svoje ekonomije vezale za ekonomiju SAD. Tek 1980tih godina razvile su se neke države u istočnoj i jugoistočnoj Aziji iskazujući brz ekonomski rast krečući se od zemalja u razvoju prema statusu industrijske zemlje. To su takozvane &quot;zemlje-tigrovi&quot;: Hong Kong (tada još uvijek krunska kolonija [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]]), Kina, Singapur i Južna Koreja. Od 1997/1998. godine počeo je pravi privredni ''bum'' u mnogim od ovih zemalja čime je završena &quot;azijska kriza&quot;, koja je bila velika finansijska i valutna kriza. Od tada ekonomije ovih država polahko rastu, ali je nakon velikog rasta do 10% prije krize, sada rast ograničena samo na 5 do 6%.

=== Zemlje u razvoju ===
[[Datoteka:Rice Cultivation Vietnam.1024x768.jpg|thumb|lijevo|Oranje rižinih polja pomoću drvenog pluga i upregnutog vola u Vijetnamu]]
[[Datoteka:Burma07.jpg|thumb|I danas korišteno transportno sredstvo u [[Mjanmar]]u]]
[[Datoteka:Steppe-2003.JPG|thumb|Probna ispitivanja u stepi u [[Kazahstan]]u]]
Veliki dijelovi Azije su i danas obilježeni poljoprivredno orijentiranim zemljama, od čega je [[ribolov]] i uzgoj [[riža|riže]] od posebnog značaja. Obilježja država siromašnih sirovinama i država koje su nazadovale zbog [[rat]]ova ili korupirane vlasti kao što su [[Afganistan]], [[Bangladeš]], [[Mjanmar]], [[Laos]], [[Kambodža]] i [[Vijetnam]] kao i bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji su kao i prije poljoprivredno orjentirana proizvodnja uslovljena njihovom topografijom.

Većina država u centralnoj i sjevernoj Aziji bili su do raspada 1990/1991. dio Sovjetskog saveza te tako planski orjentirane privrede. Ekonomija ovih zemalja je najvećim dijelom obilježena poljoprivredom i [[Teška industrija (privreda)|teškom industrijom]]. Bogatstvo sirovinama u nekim područjima poput nafte i zemnog plina naročito oko Kaspijskog jezera i ponegdje u sibirskoj tundri sve više dobijaju na značaju, zbog povećane svjetske potražnje za energentima noseći sa sobom i određene nepoželjne posljedice za stanovništvo kao što su zagađenje okoline, korupcija i ratovi.

=== Zalivske države ===
U jugozapadnoj Aziji, privrede gotovo svih država određene su proizvodnjom [[nafta|nafte]]. Najveće svjetski poznate rezerve nafte nalaze se na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]] i okolnom području oko [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]], među kojima kraljevina Saudijska Arabija raspolaže sa najbogatijim naftnim poljima. Ostale zemlje proizvođači nafte su Iran i Irak. I pored malobrojnog stanovništva i malehne površine, države poput emirata Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kao i kraljevine [[Bahrein]] zbog izvoza i prodaje nafte ubrajaju se među najbogatije zemlje na svijetu.

== Religija, mitologija i filozofija ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov = Udio svjetskih religija u stanovništvu Azije
| float    = right
| barwidth = 150px
| desno1            = %
| maks              = 100
 |ime_stuba1=muslimani |boja_stuba1=#8BB381|cifra_stuba1=26.0
 |ime_stuba2=hindusi |boja_stuba2=#99C68E|cifra_stuba2=22.4
 |ime_stuba3=ateisti |boja_stuba3=#B5EAAA|cifra_stuba3=14.8
 |ime_stuba4=budisti |boja_stuba4=#C3FDB8|cifra_stuba4=10.9
 |ime_stuba5=kineska narodna vjerovanja |boja_stuba5=#C3FDB8|cifra_stuba5=10.8
 |ime_stuba6=kršćani |boja_stuba6=#C3FDB8|cifra_stuba6=8.4
}}
Mnoga područja Azije, između ostalih [[Mezopotamija]], dolina rijeke [[Ind]] (vidi [[civilizacije doline Inda]]), [[Historija Irana|Iran]] i [[Historija Kine|Kina]], smatraju se &quot;kolijevkom civilizacije&quot;. Razvojem [[civilizacija|civilizacije]] i ranih naprednih kultura u ovom području došlo je postepeno i do pojave i širenja brojnih [[religija]]. Sve religije opisane općenito kao &quot;svjetske religije&quot; imaju svoje porijeklo u Aziji. Sa preko milijardu vjernika, islam je najraširenija religija Azije obuhvatajući više od četvrtine ukupnog stanovništva kontinenta. Muslimani čine većinu stanovništva u više od polovine svih država Azije.&lt;ref name=&quot;faz832013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;almanac&quot; /&gt;

== Države Azije po regijama ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe8&quot;
! Država
! Glavni grad
! Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! Stanovništvo
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Sjeverna Azija]]
|-
|{{ZID|Mongolija}}
| [[Ulan Bator]]
| align=&quot;right&quot; | 1.565.500
| align=&quot;right&quot; | 2.791.272
|-
|{{ZID|Rusija}}* &lt;small&gt;(bez evropskog dijela)&lt;/small&gt;
| [[Moskva]]
| align=&quot;right&quot; | 13.122.850 &lt;small&gt;(samo azijski dio)&lt;/small&gt;
| align=&quot;right&quot; | oko 38 mil. &lt;small&gt;(samo azijski dio)&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Istočna Azija]]
|-
|{{ZID|Kina}}
| [[Peking]]
| align=&quot;right&quot; | 9.572.419
| align=&quot;right&quot; | 1.306.313.813
|-
|{{ZID|Tajvan}}
| [[Taipei]]&lt;br /&gt;
| align=&quot;right&quot; | 35.980
| align=&quot;right&quot; | 22.749.838
|-
|{{ZID|Japan}}
| [[Tokio]]
| align=&quot;right&quot; | 377.835
| align=&quot;right&quot; | 127.417.244
|-
|{{ZID|Sjeverna Koreja}}
| [[Pjongjang]]
| align=&quot;right&quot; | 122.762
| align=&quot;right&quot; | 22.612.177
|-
|{{ZID|Južna Koreja}}
| [[Seul]]
| align=&quot;right&quot; | 99.392
| align=&quot;right&quot; | 48.640.671
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Južna Azija]]
|-
|{{ZID|Bangladeš}}
| [[Dhaka]]
| align=&quot;right&quot; | 144.000
| align=&quot;right&quot; | 141.365.352
|-
|{{ZID|Butan}}
| [[Thimphu]]
| align=&quot;right&quot; | 47.000
| align=&quot;right&quot; | 634.982
|-
|{{ZID|Indija}}
| [[New Delhi]]
| align=&quot;right&quot; | 3.287.590
| align=&quot;right&quot; | 1.095.351.995
|-
|{{ZID|Maldivi}}
| [[Malé]]
| align=&quot;right&quot; | 298
| align=&quot;right&quot; | 359.008
|-
|{{ZID|Nepal}}
| [[Katmandu]]
| align=&quot;right&quot; | 147.181
| align=&quot;right&quot; | 27.287.147
|-
|{{ZID|Pakistan}}
| [[Islamabad]]
| align=&quot;right&quot; | 803.940
| align=&quot;right&quot; | 153.803.560
|-
|{{ZID|Šri Lanka}}
| [[Colombo]]
| align=&quot;right&quot; | 65.610
| align=&quot;right&quot; | 19.222.240
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Jugoistočna Azija]]
|-
|{{ZID|Brunej}}
| [[Bandar Seri Begawan]]
| align=&quot;right&quot; | 5.770
| align=&quot;right&quot; | 372.361
|-
|{{ZID|Indonezija}}
| [[Džakarta]]
| align=&quot;right&quot; | 1.912.988
| align=&quot;right&quot; | 222.973.879
|-
|{{ZID|Kambodža}}
| [[Phnom Penh]]
| align=&quot;right&quot; | 181.040
| align=&quot;right&quot; | 13.607.000
|-
|{{ZID|Laos}}
| [[Vientiane]]
| align=&quot;right&quot; | 236.800
| align=&quot;right&quot; | 5.800.000
|-
|{{ZID|Malezija}}
| [[Kuala Lumpur]]
| align=&quot;right&quot; | 329.750
| align=&quot;right&quot; | 22.662.365
|-
|{{ZID|Mjanmar}}
| [[Naypyidaw]]
| align=&quot;right&quot; | 676.600
| align=&quot;right&quot; | 53.953.136
|-
|{{ZID|Filipini}}
| [[Manila]]
| align=&quot;right&quot; | 300.000
| align=&quot;right&quot; | 82.468.677
|-
|{{ZID|Singapur}}
| [[Singapur]]
| align=&quot;right&quot; | 682
| align=&quot;right&quot; | 4.125.720
|-
|{{ZID|Tajland}}
| [[Bangkok]]
| align=&quot;right&quot; | 513.115
| align=&quot;right&quot; | 64.185.502
|-
|{{ZID|Istočni Timor}}
| [[Dili]]
| align=&quot;right&quot; | 15.007
| align=&quot;right&quot; | 1.040.880
|-
|{{ZID|Vijetnam}}
| [[Hanoi]]
| align=&quot;right&quot; | 331.690
| align=&quot;right&quot; | 91.519.289
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Jugozapadna Azija|Prednja Azija]]
|-
|{{ZID|Egipat}} &lt;small&gt; (samo poluostrvo [[Sinaj]])&lt;/small&gt;
| [[Kairo]]
| align=&quot;right&quot; | 60.000 (samo Sinaj)
| align=&quot;right&quot; | ≈1.300.000 (samo Sinaj)
|-
|{{ZID|Armenija}}
| [[Erevan]]
| align=&quot;right&quot; | 29.800
| align=&quot;right&quot; | 2.991.360
|-
|{{ZID|Azerbejdžan}}
| [[Baku]]
| align=&quot;right&quot; | 86.600
| align=&quot;right&quot; | 8.328.000
|-
|{{ZID|Bahrein}}
| [[Manama]]
| align=&quot;right&quot; | 711
| align=&quot;right&quot; | 688.345
|-
|{{ZID|Gruzija}}
| [[Tbilisi]]
| align=&quot;right&quot; | 69.700
| align=&quot;right&quot; | 4.693.892
|-
|{{ZID|Irak}}
| [[Bagdad]]
| align=&quot;right&quot; | 437.072
| align=&quot;right&quot; | 26.074.906
|-
|{{ZID|Iran}}
| [[Teheran]]
| align=&quot;right&quot; | 1.648.195
| align=&quot;right&quot; | 68.017.860
|-
|{{ZID|Izrael}}
| [[Jerusalem]]
| align=&quot;right&quot; | 20.991
| align=&quot;right&quot; | 6.986.300
|-
|{{ZID|Jemen}}
| [[Sana'a]]
| align=&quot;right&quot; | 527.970
| align=&quot;right&quot; | 20.727.063
|-
|{{ZID|Jordan}}
| [[Aman]]
| align=&quot;right&quot; | 89.342
| align=&quot;right&quot; | 5.308.000
|-
|{{ZID|Katar}}
| [[Doha]]
| align=&quot;right&quot; | 11.437
| align=&quot;right&quot; | 840.290
|-
|{{ZID|Kuvajt}}
| [[Kuvajt (grad)]]
| align=&quot;right&quot; | 17.820
| align=&quot;right&quot; | 2.600.000
|-
|{{ZID|Libanon}}
| [[Bejrut]]
| align=&quot;right&quot; | 10.452
| align=&quot;right&quot; | 3.820.000
|-
|{{ZID|Oman}}
| [[Muskat (grad)]]
| align=&quot;right&quot; | 309.500
| align=&quot;right&quot; | 2.340.000
|-
|{{ZID|Palestina}}
| [[Gaza (grad)]]/Istočni [[Jerusalem]]&lt;br /&gt;
| align=&quot;right&quot; | 363–6.300
| align=&quot;right&quot; | 3.647.875
|-
|{{ZID|Saudijska Arabija}}
| [[Rijad]]
| align=&quot;right&quot; | 2.240.000
| align=&quot;right&quot; | 26.417.599
|-
|{{ZID|Sirija}}
| [[Damask]]
| align=&quot;right&quot; | 185.180
| align=&quot;right&quot; | 18.881.361
|-
|{{ZID|Turska}} &lt;small&gt;(bez evropskog dijela)&lt;/small&gt;
| [[Ankara]]
| align=&quot;right&quot; | 779.452
| align=&quot;right&quot; | 72.709.412
|-
|{{ZID|UAE}}
| [[Abu Dhabi (grad)]]
| align=&quot;right&quot; | 83.600
| align=&quot;right&quot; | 4.320.000
|-
|{{ZID|Kipar}}*
| [[Nikozija]]
| align=&quot;right&quot; | 9.251
| align=&quot;right&quot; | 775.927
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Srednja Azija|Centralna Azija]]
|-
|{{ZID|Afganistan}}
| [[Kabul]]
| align=&quot;right&quot; | 647.500
| align=&quot;right&quot; | 27.056.997
|-
|{{ZID|Kazahstan}} &lt;small&gt;(bez evropskog dijela)&lt;/small&gt;
| [[Astana]]
| align=&quot;right&quot; | 2.717.300
| align=&quot;right&quot; | 15.233.244
|-
|{{ZID|Kirgistan}}
| [[Biškek]]
| align=&quot;right&quot; | 198.500
| align=&quot;right&quot; | 5.081.429
|-
|{{ZID|Tadžikistan}}
| [[Dušanbe]]
| align=&quot;right&quot; | 143.100
| align=&quot;right&quot; | 7.320.815
|-
|{{ZID|Turkmenistan}}
| [[Aşgabat]]
| align=&quot;right&quot; | 488.100
| align=&quot;right&quot; | 5.042.920
|-
|{{ZID|Uzbekistan}}
| [[Taškent]]
| align=&quot;right&quot; | 447.400
| align=&quot;right&quot; | 27.307.134
|}
&lt;small&gt;&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Politički i kulturno svrstava se u Evropu.&lt;/small&gt;

Osim navedenih, od 2008. postoje još dvije države [[Abhazija]] i[[Južna Osetija]] koje priznaju samo [[Rusija]] i četiri neazijske države, dok sve ostale države svijeta i dalje ih smatraju dijelom [[Gruzija|Gruzije]]. Također, [[Turska Republika Sjeverni Kipar]] priznaje samo Turska. [[Nagorni Karabah]], koji se od [[Azerbejdžan]]a otcijepio uz pomoć Armenije, ni od nje nije priznat ali ga priznaju samo Abhazija i Južna Osetija. Do nedavno na sjeverozapadu Iraka autonomno područje [[Kurdistan]]a težilo je nezavisnosti, međutim sklopili su sporazum sa centralnom vladom u Bagdadu o autonomiji unutar Iraka. Država [[Palestina]] koja je nastala iz nekadašnjih palestinskih autonomnih područja ima status posmatrača u UN, ali nije punopravna članica te organizacije. Već 1988. osnivanje palestinske države priznalo je preko 100 država (čak i bivša Istočna Njemačka i Vatikan), te s njom imaju diplomatske veze i predstavništva.

== Ekonomski i politički savezi i organizacije ==
[[Datoteka:Map of League of Arab States countries.png|thumb|lijevo|Arapska liga]]
[[Arapska liga]] osnovana je kao savez arapskih država 22. marta 1945. u [[Kairo|Kairu]], gdje ima i sjedište. Sastoji se iz 22 zemlje članice sa područja Azije i Afrike, uključujući i Palestinu. Osnovni cilj Arapske lige je osnaženje veza između zemalja članica na političkom, kulturnom, socijalnom i ekonomskom području. Osim toga, zalaže se za nezavisnost i suverenost članica i očuvanja arapskih interesa u vanjskoj politici te ublažavanje kriza i smanjenju napetosti unutar lige. Zemlje članice Arapske lige iz Azije su: Bahrein, Irak, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

U septembru 1960. države Iran, Irak, Kuvajt i Saudijska Arabija zajedno sa južnoameričkom državom [[Venecuela|Venecuelom]] osnovali su u [[Bagdad]]u [[OPEC|Organizaciju zemalja izvoznica nafte]] (OPEC), kojoj su se kasnije pridružile zemlje proizvođači nafte Katar (1961.), Indonezija (1962.) i Ujedinjeni Arapski Emirati (1967.). Zemlje članice OPEC-a iz Azije, Afrike i Južne Amerike zajedno proizvode oko 40% ukupne svjetske godišnje proizvodnje nafte a raspolažu sa oko tri četvrtine poznatih svjetskih zaliha. Ciljevi OPEC-a su zajednička naftna politika, da bi se zajedničkim akcijama osigurali od pada cijena nafte i ujedno osigurale svjetsku ponudu nafte. Putem fiksno određenih kvota proizvodnje za pojedinačne članice OPEC-a regulirana je proizvodnja nafte. Osim OPEC-a, brojne države su pristupile i Organizaciji arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC), koju su osnovali 1968. Kuvajt, [[Libija]] i Saudijska Arabija zajedno sa politički konzervativnim arapskim zemljama Azije i sjeverne Afrike kao protivteža OPEC-u. Druge članice OAPEC-a iz Azije su Bahrein, Irak, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
[[Datoteka:ASEAN Plus Three members.png|thumb|ASEAN i ASEAN+3]]

'''[[ASEAN]]''' (''Savez država jugoistočne Azije'') osnovan je 8. augusta 1967. kao politička, ekonomska i kulturna organizacija država jugoistočne Azije: Tajlanda, Indonezije, Malezije, Filipina i Singapura. Njegov cilj je bio i jeste zajednički rad na povećanju ekonomskog rasta, socijalnog napretka i političke stabilnosti u tom području. Osnovan za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]], savez je od svojih početaka bio [[kapitalizam|kapitalističko]]-tržišno orijentiran i povezan sa zapadnim industrijskim zemljama i stoji kao konkurencija komunističkoj plansko orjentiranoj Narodnoj Republici Kini. [[Sultan]]at [[Brunej]] je 1984. pristupio ASEAN-u, te Vijetnam 1995, Mjanmar i Laos 1997. te [[Kambodža]] 1999. godine. Papua Nova Gvineja ima status posmatrača. Osnivanjem ASEAN slobodne trgovinske zone (AFTA) 1. januara 2003. godine stvoren je slobodno tržište kojem pripadaju sve članice ASEAN-a. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] su u pregovorima za pristup ovoj zajednici slobodne trgovine. Pojam ''ASEAN plus three'' (ASEAN plus tri) označava zajedničku konferenciju država ASEAN-a sa Kinom, Japanom i Južnom Korejom. U Tajlandu je 2000. osnovana Inicijativa Čiang-Mai, koja je utvrdila jačanje saradnje država ASEAN plus tri u finansijskom sektoru.&lt;ref name=&quot;china3&quot; /&gt;

[[Datoteka:ECO Map.png|thumb|lijevo|ECO]]
Iran, Pakistan i [[Turska]] osnovali su 1985. Organizaciju za ekonomsku saradnju (ECO), iz koje je trebala također nastati slobodna trgovinska zona. Nakon raspada Sovjetskog saveza, saradnji sa ovim savezom pristupili su i Afganistan, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Međunarodni značaj ove organizacije je prvenstveno zbog bogatih prirodnih resursa i strateškog položaja kao tranzitni koridor za ove robe prema Evropi i prema Kini.

== Također pogledajte ==
* [[Azijske igre]]
* [[Levant]]
* [[Bliski Istok]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;&quot;[http://www.britannica.com/eb/article-9110518/Asia Asia]&quot;. ''Encyclopædia Britannica''. 2006. Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;undesa&quot;&gt;United Nations, Department of Economic and Social Affairs: ''World Population Prospects: The 2010 Revision'', podaci: [http://esa.un.org/wpp/unpp/panel_population.htm online]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nationmaster&quot;&gt;[http://www.nationmaster.com/graph/hea_lif_exp_at_bir_tot_pop-life-expectancy-birth-total-population Statistika očekivane starosti]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;faz832013&quot;&gt;[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] od 8. marta 2013, str. 6-7: ''Die Weltreligionen''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;almanac&quot;&gt;Time Almanac (Encyclopaedia Britannia) 2010, str. 508. Chicago 2010&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;china3&quot;&gt;{{Cite journal | last = Rana | first = Pradumna B. | title = Monetary and Financial Cooperation in East Asia: The Chiang Mai Initiative and Beyond (serija: Economics Research Department Working Paper Series) | url = http://www.adb.org/Documents/ERD/Working_Papers/wp006.pdf | date = februar 2002 | format = PDF | access-date=23. 1. 2010 | journal =  | archive-url = https://web.archive.org/web/20101206173441/http://www.adb.org/Documents/ERD/Working_Papers/wp006.pdf | archive-date=6. 12. 2010 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Asia}}
*{{Wikivoyage|Asien}}
* [http://www.iten-online.ch/klima/asien/asien.htm Klimatska shema i klimatska tabela Azije]
* [http://www.asienhaus.de/ Azijska kuća u Essenu]
* [http://www1.bpb.de/themen/EC32Q2,0,0,Asien.html Savezna njemačka centrala za političko obrazovanje: tema Azija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703055102/http://www.bpb.de/themen/EC32Q2,0,0,Asien.html |date=3. 7. 2019 }}
* [http://www.bertelsmann-stiftung.de/bst/de/media/xcms_bst_dms_17952_17953_2.pdf Jochen Buchsteiner: ''Neue Kräfte in Asien – Rückwirkungen für Europa''; diskusija na Salzburškom trilogu 2006 o privrednim, političkim i kulturnim posljedicama „pacifičkog vijeka“; august 2006] (PDF)
* [http://www.kultur-in-asien.de/ Kultura u Aziji: Umjetnost, religija, kult, običaji, kalendar, arhitektura, historija (napisao Dr. Bernhard Peter)]
* [https://web.archive.org/web/20080720173148/http://www.zmag.org/asiawatch/asiawatch.cfm Resursi ZNet-a o Aziji] (engl.)
* [http://weltkarte.com/asien/indexindex.htm Obuhvatna zbirka karata Azije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105150840/http://weltkarte.com/asien/indexindex.htm |date=5. 11. 2013 }}
* [http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/history_asia.html Perry-Castañeda biblioteka kolekcije karti: Historijske karte Azije] (University of Texas, Austin)
* [http://www.asiasociety.org/ resursi o društvu Azije] (engl.)
* [https://web.archive.org/web/20070813181319/http://www.asia.alloexpat.com/ Asia expatriates resources] (engl.)
* [http://asien.schickert.info/ Brojne slike iz Azije od Dubaija do Vijetnama]

{{Kontinenti}}
{{Države Azije}}
{{Fizičke osobine Zemlje}}

[[Kategorija:Azija| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]</text>
      <sha1>j1em3pqtjtx40h7zrdktw7lsur2uwzv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668946</id>
      <parentid>3668945</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:31:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Položaj */</comment>
      <origin>3668946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36065" sha1="3848qoqjydn1dk2tqvjc7vb1jgtlc33" xml:space="preserve">{{Drugo značenje}}
{{Preuređivanje}}
{{Infokutija kontinent
| naziv              = Azija
| slika              = Asia (orthographic projection).svg
| površina           = 44.579.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=NG264&gt;{{cite book| publisher=National Geographic Society (U.S.) | title= National Geographic Family Reference Atlas of the World | location=Washington, D.C. | year=2006 | page=264}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo       = 4.164.252.000&lt;ref name=wa&gt;{{cite web | url=http://www.worldatlas.com/geoquiz/thelist.htm | title=Continents of the World | work=The List | publisher=Worldatlas.com | access-date=25. 7. 2011 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110722181955/http://www.worldatlas.com/geoquiz/thelist.htm | archive-date=22. 7. 2011 |url-status=live | url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| gustoća            = 87/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| nominalni_BDP      = 
| BDP_PPP            = 
| denonim            = [[Azijati]]
| spisak_država      = Azija#Države Azije po regijama
| države             = 48 članica UN-a i 6 drugih zemalja
| zavisne_teritorije = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| [[Akrotiri i Dhekelia]]
| [[Britanske indijskookeanske teritorije]]
| [[Božićno ostrvo]]
| [[Kokosova ostrva]]
| [[Hong Kong]]
| [[Makao]]
}}
| nisu_članice_UN_a  = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| [[Abhazija]]
| [[Nagorni Karabah]]
| [[Turska Republika Sjeverni Kipar]]
| [[Južna Osetija]]
| [[Tajvan]]
}}
| jezici             = [[Jezici Azije|Spisak jezika]]
| vremenske_zone     = [[UTC+2]] do [[UTC+12]]
| internet           = [[.asia]]
| gradovi            = {{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:left;font-weight:normal;
| list_style = text-align:left;
| {{ZD|Japan}} [[Tokio]]
| {{ZD|Južna Koreja}} [[Seoul]]
| {{ZD|Indija}} [[Mumbai]]
| {{ZD|Bangladeš}} [[Dhaka]]
| {{ZD|Indija}} [[Delhi]]
| {{ZD|Pakistan}} [[Karachi]]
| {{ZD|Indonezija}} [[Jakarta]]
| {{ZD|Japan}} [[Osaka]]
| {{ZD|Kina}} [[Šangaj]]
| {{ZD|Filipini}} [[Manila]]
| {{ZD|Hong Kong}} [[Hong Kong]]
| {{ZD|Iran}} [[Teheran]]
| {{ZD|Bangladeš}} [[Chittagong]]
| {{ZD|Katar}} [[Doha]]
| {{ZD|Kina}} [[Peking]]
| {{ZD|Saudijska Arabija}} [[Rijad]]
| {{ZD|Kina}} [[Guangzhou]]
| {{ZD|Tajvan}} [[Taipei]]
| {{ZD|Tajland}} [[Bangkok]]
| {{ZD|Singapur}} [[Singapur]]
| {{ZD|Malezija}} [[Kuala Lumpur]]
| {{ZD|Vijetnam}} [[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]
| {{ZD|Ujedinjeni Arapski Emirati}} [[Dubai]]
}}
}}
'''Azija''', kao dio [[Evroazija|Evroazije]] sa površinom od oko 44,6145 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; zauzima oko trećine ukupnog kopna na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] i po površini je najveći [[kontinent]] na planeti. U njoj živi preko 4 milijarde ljudi, što je oko 50% ukupnog broja stanovnika na svijetu, te je ovaj kontinent i najnaseljeniji. U historiji ljudske civilizacije, Azija je vrlo rano postala važna za čovječanstvo. Tamo su nastale prve poznate države, a već oko 900 p.n.e. i prva velika carstva poput [[Asirija|Asirskog]] ili nešto kasnije i [[Ahemenidsko carstvo|Ahemendiskog carstva]].

Azija je kontinent ''superlativa'', između ostalog tamo se nalazi:
* najmnogoljudnija država svijeta - [[Narodna Republika Kina]]
* najveći dio najveće države po površini - [[Rusija|Rusije]], nalazi se u Aziji
* najviši planinski lanac - [[Himalaji]] i svi poznati vrhovi iznad 8.000 metara
* najdublje i najstarije unutrašnje jezero - [[Bajkalsko jezero]]
* najniža vodena površina ispod nivoa mora - [[Mrtvo more]]

Azija je kontinent sa najrazličitijom vegetacijom koja se kreće od stalno zaleđene zemlje ([[permafrost]]a) u [[Sibir]]u do [[džungla|džungli]] u jugoistočnoj Aziji. Pored ekstremnih klimatskih uslova u [[tundra]]ma, [[pustinja]]ma i tropskim kišnim šumama, u njoj se nalaze i sve ostale poznate vegetacijske zone. Druga specifičnost Azije je da se u njoj nalazi najveći broj međukontinentalnih država na svijetu, bilo da se radi o azijskom dijelu tih država ili teritorijama azijskih država koje se prostiru na drugim kontinentima (npr. [[Rusija]], [[Kazahstan]], [[Egipat]], [[Turska]] i dr.)

== Etimologija ==
Riječ '''Azija''' potiče iz asirijskog jezika i na [[bosanski jezik|bosanskom]] znači otprilike ''izlazak sunca''&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt;; (assu = „izlazak sunca“ odn. „istok&quot;). Ta riječ otprilike odgovara latinskoj riječi ''orient'' odnosno na bosanskom ''zemlja jutra''. Također, u antičko doba područje Male Azije se zvalo samo ''Azija'', od čega je kasnije izvedeno i ime za rimsku provinciju ''Asia''.&lt;ref name=&quot;britannica&quot; /&gt; U [[Antika|antici]], pojam [[Azija (mitologija)|Azija]] se odnosio i na lična imena iz mitologije.

== Geografija ==
[[Datoteka:Asia satellite orthographic.jpg|thumb|Satelitska slika Azije]]
{{Glavni|Geografija Azije}}
Azija je najveći kontinent na Zemlji. Sa oko 44,614 miliona kvadratnih kilometara površine (bez Rusije 31,7 milion km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) obuhvata oko jedne trećine ukupne površine kopna. Zajedno sa [[Evropa|Evropom]], Azija se smatra i dijelom nadkontinenta zvanog [[Evroazija]]. Kontinentalna masa Azije nalazi se u potpunosti na istočnoj hemisferi i sjeverno od [[ekvator]]a sa izuzetkom [[Čukotsko poluostrvo|Čukotskog poluostrva]] u istočnom Sibiru koje se nalazi istočno od datumske granice, kao i jugoistočnih ostrva u [[Indonezijski arhipelag|Malajskom arhipelagu]], koji se nalaze na južnoj Zemljinoj polulopti.

=== Položaj ===
Azija na sjeveru izlazi na [[Arktički okean]] (najsjevernija tačka je [[Arktički rt]]), na istoku na [[Tihi okean]], a na jugu na [[Indijski okean]]. Na zapadu, razgraničenje prema [[Evropa|Evropi]] nije geografski ni geološki jasno i nedvosmisleno određeno. Najčešća definicija granice prema Evropi od sjevera ka jugu jest: planina [[Ural (planina)|Ural]] i [[Ural (rijeka)|istoimena rijeka]], [[Kaspijsko jezero]] odnosno [[Kumsko-manička depresija]], planina [[Kavkaz (planina)|Kavkaz]], južna obala [[Crno more|Crnog mora]], kao i [[moreuz]]i [[Bosfor]], [[Mramorno more]] i [[Dardaneli]]. Od [[Barencovo more|Barencovog mora]] na sjeveru do Crnog mora ova zamišljena granica duga je približno 2700&amp;nbsp;km.

Sa Afrikom, Azija je povezana sjeverno od prolaza [[Bab-el-Mandeb]] preko [[Crveno more|Crvenog mora]] i poluostrva Sinaj (duž [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]). Na sjeveroistoku kontinenta Azija se približava kopnu Sjeverne Amerike, od koje je razdvojena [[Beringov prolaz|Beringovim prolazom]], širokim nešto više od 80&amp;nbsp;km. Na jugoistoku Malajski (Indonezijski) arhipelag čini vezu i granicu prema [[Australija|Australiji]]. Najjužniju tačku Azije čini [[Indonezija|indonezijsko]] ostrvo [[Pamana]].

=== Podjela ===
[[Datoteka:Location-Asia-UNsubregions.png|thumb|Regije Azije:{{legend|#0000E0|Sjeverna Azija}}{{legend|#E000E0|Centralna Azija}}{{legend|#00E000|Prednja Azija (zapadna Azija)}}{{legend|#E00000|Južna Azija}}{{legend|#FFFF20|Istočna Azija}}{{legend|#FFC000|Jugoistočna Azija}}]]
Sljedeću podjelu na regije Azije (regionalna podjela), između ostalih, koristi i Direkcija Ujedinjenih naroda za statistiku (UNSD):

* [[Sjeverna Azija]]
* [[Srednja Azija|Centralna Azija]]
* [[Jugozapadna Azija|Prednja Azija]] (zapadna Azija)
* [[Južna Azija]]
* [[Istočna Azija]]
* [[Jugoistočna Azija]]

U mnogim publikacijama definicije granica ovih regija nisu strogo određene, te one variraju u zavisnosti od cilja, teme i pozadine. Ranije je naprimjer Afganistan uvrštavan u centralnu Aziju, danas ga obuhvataju u područje južne Azije. Osim toga, postoje i neke alternativne odnosno dodatne podjele kao što je naprimjer sjeveroistočna Azija.

=== Flora i fauna ===
[[Datoteka:Tundra in Siberia.jpg|thumb| Područje [[tundra|tundre]] koje naseljavaju narodi [[Nenet]]a u donjem toku rijeke [[Jenisej]]]]
Najvažnije vegetacijske zone ili ekozone u Aziji (od sjevera prema jugu) su:

* [[Tundra]] bez drveća sjeverno od polarnog kruga. Najvažnije životinje za nomadsko stanovništvo, poput Neneta, su polarni [[sob]]ovi.
* Šume umjerene zone, uključujući [[tajga|tajge]] (zimzelene šume) u Sibiru između polarog kruga i toka [[transsibirska pruga|transsibirske željeznice]], kao i listopadne šume na Dalekom istoku i području Kaspijskog jezera. Raznolikost životinjskog svijeta imala je historijski značaj za lov, a šume su također imale značaj i za korištenje drveta. Ovdje žive i neke vrlo rijetke životinje poput amurskog tigra ([[Sibirski tigar|sibirskog tigra]]) i amurskog leoparda, kao i mnogobrojni jeleni, divlje svinje, medvjedi i risovi.
* Kontinentalne travnate zajednice odnosno [[stepa|stepe]]. Od životinjskih vrsta, koje prirodno naseljavaju stepe, ubrajaju se divlji konji, sajga antilope, [[mongolska gazela|mongolske gazele]], vukovi i [[suslik]]i.
* Brdovita i planinska područja siromašna vegetacijom i pustinje. U ovom području klima je uglavnom planinska sa velikim temperaturnim oscilacijama i mnogo sunčanih dana. Planine naseljavaju brojne životinje poput divokoza, divljih ovaca, gorali (''Naemorhedus'') i azijske koze. Najvažnija grabežljivica centralnoazijskih planinskih područja je [[snježni leopard]]. Pustinjska područja je domovina divljih deva, geparda, gazela i divljih magaraca.
* Tropska područja savana i suhih šuma, uglavnom na indijskom potkontinentu, ali i u jugoistočnoj Aziji. Karakteristične su velike životinje poput lavova, jelenskih antilopa, nilgau antilope i različite vrsta jelena.
* Tropske kišne šume. Nakon krčenja, vrlo često kao sljedeći korak u uništavanju ovih područja slijedi sijanje monokultura kao što su plantaže palmi ili banana, kao npr. u Sabahu (Malezija) na ostrvu [[Borneo]].
* Tropska monsunska područja poput onog u delti rijeke Mekong: tamo dominira uzgoj [[riža|riže]] a kao domaće životinje najčešće se uzgajaju perad i svinje, a zastupljen je i ribolov.

== Historija ==
{{Glavni|Historija Azije}}
Azija je kolijevka brojnih kultura kao što su naprimjer stara [[Historija Kine|Kina]], [[Japan]], [[Indija]], [[Iran]] kao i [[Babilon]] i [[Asirija]] u prednjoj Aziji. Sve takozvane svjetske religije nastale su na tlu Azije. Aziju i Evropu veže duga tradicija osvajačkih [[rat]]ova (naprimjer pohodi [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], perzijski ratovi, [[križarski ratovi]], upadi Huna i osvajanja Osmanlija), kao i istraživačka putovanja (kao što su činili Marko Polo ili [[Sven Hedin]]), te važne trgovačke veze poput Puta svile.

Azija se uvijek odlikovala ''velikim carstvima'' i nije bila tako rascjepkana kao Evropa. ''Kineska kultura'' je ostavila trag u cijelom današnjem svijetu, a naročito u Istočnoj Aziji. Iz nje su potekli papir, štampanje knjiga, [[kompas]], [[svila]], kineski porcelan i mnoge druge stvari. Iz Indije proširio se [[budizam]]. Sjeverna Azija (naročito [[Sibir]]) dugo vremena je ostala gotovo nenaseljena, tek širenjem Ruskog carstva prema istoku, tamo su počeli rasti veliki gradovi. Centralna Azija je tradicionalno domovina ''stepskih naroda'' (naprimjer [[Mongoli|Mongola]]), koji su u historiji predstavljali i opasnost po Evropu. [[Bliski Istok]] je od 7. vijeka obilježen [[islam]]om, a kasnije je imao značajan uticaj na sjevernu Afriku.

== Stanovništvo ==
'''Razvoj broja stanovnika Azije''' (u milijardama, bez Rusije, sa Turskom)&lt;ref name=&quot;undesa&quot; /&gt;

&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:gray(0.9)
  id:darkgrey value:gray(0.7)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize = width:400 height:200
PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30
DateFormat = x.y
Period = from:0 till:5
TimeAxis = orientation:vertical
AlignBars = justify
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:1 start:0
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=
  bar:1950 text:1950
  bar:1960 text:1960
  bar:1970 text:1970
  bar:1980 text:1980
  bar:1990 text:1990
  bar:2000 text:2000
  bar:2010 text:2010

PlotData=
  color:barra width:20 align:left
  bar:1950 from:0 till:1.403389000
  bar:1960 from:0 till:1.707682000
  bar:1970 from:0 till:2.134993000
  bar:1980 from:0 till:2.637586000
  bar:1990 from:0 till:3.199481000
  bar:2000 from:0 till:3.719044000
  bar:2010 from:0 till:4.164252000

PlotData=
  bar:1950 at: 1.403389000 fontsize:S text:1,4 shift:(-10,5)
  bar:1960 at: 1.707682000 fontsize:S text:1,7 shift:(-10,5)
  bar:1970 at: 2.134993000 fontsize:S text:2,1 shift:(-10,5)
  bar:1980 at: 2.637586000 fontsize:S text:2,6 shift:(-10,5)
  bar:1990 at: 3.199481000 fontsize:S text:3,2 shift:(-10,5)
  bar:2000 at: 3.719044000 fontsize:S text:3,7 shift:(-10,5)
  bar:2010 at: 4.164252000 fontsize:S text:4,2 shift:(-10,5)

TextData=
  fontsize:S pos:(20,20)
  text:&quot;Izvor: Ujedinjeni narodi, Odjeljenje za ekonomska i socijalna pitanja&quot;

&lt;/timeline&gt;

U Aziji živi oko četiri milijarde ljudi, što odgovara otprilike 60% od ukupnog svjetskog stanovništva. Samo u Indiji kao i u Kini živi po jedna milijarda ljudi. Dok su nasuprot njih veliki dijelovi Rusije i Mongolije gotovo nenaseljeni, druge države se bore sa stalnim i brzim porastom stanovništva.

=== Zdravlje ===
[[Datoteka:AgeMap-World.png|thumb|lijevo|Karta svijeta na temu prosječne starosti stanovništva (stanje: 2005)]]
[[Datoteka:Malaria distribution (de).png|thumb|Područja sa rizikom od malarije sa hemoprofilaktičnim preporukama DTG-a]]
[[Datoteka:HIV Epidem.png|thumb|Rasprostranjenost HIV-a]]
Zdravlje i očekivana starost su u korelaciji sa dobrobiti nacije i njenih stanovnika. Viši životni standardi po pravilu znače i više resursa za vlastito kao i za zdravlje naroda. Stanovnici Makaoa, Singapura, Hong Konga i Japana imaju najduži prosječni životni vijek na nivou svih Azijata. Stanovnici Saudijske Arabije, Arapskih Emirata, Bruneja, Kine, Malezije, Tajlanda, Filipina i Indonezije po dužini očekivanog prosječnog životnog vijeka nalaze se oko svjetskog prosjeka. Najkraći očekivani životni vijek u Aziji imaju stanovnici Indije, Bangladeša, Mjanmara, Kambodže, Laosa, Butana i Afganistana.&lt;ref name=&quot;nationmaster&quot; /&gt;

[[Malarija]] u južnoj i jugoistočnoj Aziji je vrlo rasprostranjena. Protiv nje, ni danas nema nijednog poznatog načina cijepljenja. Njeno širenje moguće je usporiti jedino zaštitom od insektata pomoću spreja i sličnih [[insekticid]]a, međutim za većinu pogođenog stanovništva takva sredstva su nedostupna zbog visokih cijena.

[[Sida]] je također vrlo rasprostranjena. Naročito velik broj zaraženih HIV-virusom živi u Rusiji, Indiji, Nepalu, Mjanmaru, Tajlandu, Kambodži, Vijetnamu i Maleziji. Nasuprot njih, u Japanu, Mongoliji, Šri Lanki, Bangladešu, Butanu, Afganistanu, Turkmenistanu, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i državama Bliskog Istoka ima relativno mali broj ljudi oboljelih od side. Međutim, ove podatke treba uzeti sa rezervom, jer je stopa zaraženosti HIV-om izračunata kao prosjek za cijelu državu, ali u velikim gradovima ovaj broj može biti znatno viši.

== Jezici ==
U Aziji se govori nekoliko stotina zasebnih jezika. Među najvažnije [[Jezička porodica|porodice jezika]] i grupe jezike spadaju:
* [[Slavenski jezici]] 
* [[Kavkaski jezici]]
* [[Semitski jezici]]
* [[Iranski jezici]]
* [[Oguski jezici]]
* [[Kipčački jezici]]
* [[Ujgurski jezici]]
* [[Sibirski turkijski jezici]] 
* [[Kineski jezik|Sinitski jezici]]
* [[Indoarijski jezici]] 
* [[Dravidski jezici]]
* [[Tibetsko-burmanski jezici]]
* [[Jugozapadni tai jezici]]
* [[Austroazijski jezici]]
* [[Korejski jezik]]
* [[Japanski jezik]]
* [[Malajsko-polinezijski jezici]]

== Privreda ==
[[Datoteka:Weltarmut.png|thumb|lijevo|Najsiromašnije države svijeta]]
Prema podjeli na sjevernu Aziju (Rusiju), zapadnu Aziju (Z), centralnu Aziju (C), južnu Aziju (J), jugoistočnu Aziju (JI) i istočnu Aziju (I), stanje je sljedeće:
* Poslije [[Afrika|Afrike]], u Aziji se nalazi najveći broj zemalja u razvoju. Tu pripadaju: [[Vijetnam]] (JI), [[Kambodža]] (JI), [[Laos]] (JI), [[Mjanmar]] (JI), [[Bangladeš]] (J), [[Butan (država)|Butan]] (J), [[Nepal]] (J), [[Pakistan]] (J), [[Afganistan]] (J), [[Tadžikistan]] (C), [[Uzbekistan]] (C), [[Kirgistan]] (C), [[Gruzija]] (Z), [[Armenija]] (Z), [[Azerbejdžan]] (Z), [[Jemen]] (Z), [[Mongolija]] (I), kao i još uvijek zabačeni dijelovi [[Kina|Kine]] (I) i [[Indija]] (J).
* U zemlje koje su se industrijalizirale pripadaju uglavnom izvoznice nafte [[Iran]] (J), [[Irak]] (Z), [[Kuvajt]] (Z), [[Saudijska Arabija]] (Z) i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] (Z) (i vjerovatno djelimično i područja bivšeg Sovjetskog saveza bogata naftom).
* Kao industrijske države smatraju se [[Japan]] (I), [[Singapur]] (JI), [[Južna Koreja]] (I), [[Izrael]] (Z) kao obje bivše kolonije koje su odnedavno sastavni dijelovi Kine: [[Hong Kong]] i [[Makao]]. Ove države se danas ubrajaju u vodeće zemlje u oblasti visoke tehnologije. Također i [[Malezija]] (JI) uspješno poduzima napore da se priključi navedenim visokorazvijenim zemljama.

=== Industrijske nacije ===
[[Datoteka:Shinkansen.jpg|thumb|lijevo|[[Shinkansen]]]]
[[Datoteka:Dorasan.jpg|thumb|Stanica Dorasan na granici između [[Sjeverna Koreja|Sjeverne]] i [[Južna Koreja|Južne Koreje]] 2003.]]
Bruto nacionalni proizvod mjeren na bazi kursa valute, Japan je najveća privreda Azije i druga u svijetu. U Aziji, nakon Japana slijedi Kina, Južna Koreja i Indija. [[Privreda Japana]] je već desetljećima najjača privreda Azije. Dok se u Japanu od 1990tih ekonomska situacija pogoršala, u istom periodu su Kina i Indija, na globalnom nivou, iskazale rast privrede od više od 10 odnosno 7% na godišnjem nivou. Međutim, još uvijek je Japan vodeća privredna zemlja Azije i (pored Rusije koja većim dijelom pripada Evropi) jedina država na kontinentu [[G8|članica G8]] vodećih industrijskih zemalja svijeta. Svedeno na paritet kupovne moći, Kina i Indija danas imaju veći bruto nacionalni proizvod od Japana.

=== Zemlje-tigrovi ===
[[Datoteka:BTS Skytrain, Bangkok, Thailand.jpg|thumb|lijevo|[[Bangkok]], brzo rastući glavni grad jedne od &quot;zemalja-tigrova&quot; Azije - Tajlanda]]
[[Datoteka:Terrace field yunnan china.jpg|thumb|Uzgoj riže u [[Junan]]u, Kina]]
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od 1960tih ubrzan je privredni rast naročito u zemljama duž obale Tihog okeana, od čega su najviše profitirale Japan, Južna Koreja, Kina kao i bivše britanske kolonije Hong Kong i Singapur, koje su svoje ekonomije vezale za ekonomiju SAD. Tek 1980tih godina razvile su se neke države u istočnoj i jugoistočnoj Aziji iskazujući brz ekonomski rast krečući se od zemalja u razvoju prema statusu industrijske zemlje. To su takozvane &quot;zemlje-tigrovi&quot;: Hong Kong (tada još uvijek krunska kolonija [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]]), Kina, Singapur i Južna Koreja. Od 1997/1998. godine počeo je pravi privredni ''bum'' u mnogim od ovih zemalja čime je završena &quot;azijska kriza&quot;, koja je bila velika finansijska i valutna kriza. Od tada ekonomije ovih država polahko rastu, ali je nakon velikog rasta do 10% prije krize, sada rast ograničena samo na 5 do 6%.

=== Zemlje u razvoju ===
[[Datoteka:Rice Cultivation Vietnam.1024x768.jpg|thumb|lijevo|Oranje rižinih polja pomoću drvenog pluga i upregnutog vola u Vijetnamu]]
[[Datoteka:Burma07.jpg|thumb|I danas korišteno transportno sredstvo u [[Mjanmar]]u]]
[[Datoteka:Steppe-2003.JPG|thumb|Probna ispitivanja u stepi u [[Kazahstan]]u]]
Veliki dijelovi Azije su i danas obilježeni poljoprivredno orijentiranim zemljama, od čega je [[ribolov]] i uzgoj [[riža|riže]] od posebnog značaja. Obilježja država siromašnih sirovinama i država koje su nazadovale zbog [[rat]]ova ili korupirane vlasti kao što su [[Afganistan]], [[Bangladeš]], [[Mjanmar]], [[Laos]], [[Kambodža]] i [[Vijetnam]] kao i bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji su kao i prije poljoprivredno orjentirana proizvodnja uslovljena njihovom topografijom.

Većina država u centralnoj i sjevernoj Aziji bili su do raspada 1990/1991. dio Sovjetskog saveza te tako planski orjentirane privrede. Ekonomija ovih zemalja je najvećim dijelom obilježena poljoprivredom i [[Teška industrija (privreda)|teškom industrijom]]. Bogatstvo sirovinama u nekim područjima poput nafte i zemnog plina naročito oko Kaspijskog jezera i ponegdje u sibirskoj tundri sve više dobijaju na značaju, zbog povećane svjetske potražnje za energentima noseći sa sobom i određene nepoželjne posljedice za stanovništvo kao što su zagađenje okoline, korupcija i ratovi.

=== Zalivske države ===
U jugozapadnoj Aziji, privrede gotovo svih država određene su proizvodnjom [[nafta|nafte]]. Najveće svjetski poznate rezerve nafte nalaze se na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]] i okolnom području oko [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]], među kojima kraljevina Saudijska Arabija raspolaže sa najbogatijim naftnim poljima. Ostale zemlje proizvođači nafte su Iran i Irak. I pored malobrojnog stanovništva i malehne površine, države poput emirata Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata kao i kraljevine [[Bahrein]] zbog izvoza i prodaje nafte ubrajaju se među najbogatije zemlje na svijetu.

== Religija, mitologija i filozofija ==
{{Stubičasti dijagram
| naslov = Udio svjetskih religija u stanovništvu Azije
| float    = right
| barwidth = 150px
| desno1            = %
| maks              = 100
 |ime_stuba1=muslimani |boja_stuba1=#8BB381|cifra_stuba1=26.0
 |ime_stuba2=hindusi |boja_stuba2=#99C68E|cifra_stuba2=22.4
 |ime_stuba3=ateisti |boja_stuba3=#B5EAAA|cifra_stuba3=14.8
 |ime_stuba4=budisti |boja_stuba4=#C3FDB8|cifra_stuba4=10.9
 |ime_stuba5=kineska narodna vjerovanja |boja_stuba5=#C3FDB8|cifra_stuba5=10.8
 |ime_stuba6=kršćani |boja_stuba6=#C3FDB8|cifra_stuba6=8.4
}}
Mnoga područja Azije, između ostalih [[Mezopotamija]], dolina rijeke [[Ind]] (vidi [[civilizacije doline Inda]]), [[Historija Irana|Iran]] i [[Historija Kine|Kina]], smatraju se &quot;kolijevkom civilizacije&quot;. Razvojem [[civilizacija|civilizacije]] i ranih naprednih kultura u ovom području došlo je postepeno i do pojave i širenja brojnih [[religija]]. Sve religije opisane općenito kao &quot;svjetske religije&quot; imaju svoje porijeklo u Aziji. Sa preko milijardu vjernika, islam je najraširenija religija Azije obuhvatajući više od četvrtine ukupnog stanovništva kontinenta. Muslimani čine većinu stanovništva u više od polovine svih država Azije.&lt;ref name=&quot;faz832013&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;almanac&quot; /&gt;

== Države Azije po regijama ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe8&quot;
! Država
! Glavni grad
! Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
! Stanovništvo
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Sjeverna Azija]]
|-
|{{ZID|Mongolija}}
| [[Ulan Bator]]
| align=&quot;right&quot; | 1.565.500
| align=&quot;right&quot; | 2.791.272
|-
|{{ZID|Rusija}}* &lt;small&gt;(bez evropskog dijela)&lt;/small&gt;
| [[Moskva]]
| align=&quot;right&quot; | 13.122.850 &lt;small&gt;(samo azijski dio)&lt;/small&gt;
| align=&quot;right&quot; | oko 38 mil. &lt;small&gt;(samo azijski dio)&lt;/small&gt;
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Istočna Azija]]
|-
|{{ZID|Kina}}
| [[Peking]]
| align=&quot;right&quot; | 9.572.419
| align=&quot;right&quot; | 1.306.313.813
|-
|{{ZID|Tajvan}}
| [[Taipei]]&lt;br /&gt;
| align=&quot;right&quot; | 35.980
| align=&quot;right&quot; | 22.749.838
|-
|{{ZID|Japan}}
| [[Tokio]]
| align=&quot;right&quot; | 377.835
| align=&quot;right&quot; | 127.417.244
|-
|{{ZID|Sjeverna Koreja}}
| [[Pjongjang]]
| align=&quot;right&quot; | 122.762
| align=&quot;right&quot; | 22.612.177
|-
|{{ZID|Južna Koreja}}
| [[Seul]]
| align=&quot;right&quot; | 99.392
| align=&quot;right&quot; | 48.640.671
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Južna Azija]]
|-
|{{ZID|Bangladeš}}
| [[Dhaka]]
| align=&quot;right&quot; | 144.000
| align=&quot;right&quot; | 141.365.352
|-
|{{ZID|Butan}}
| [[Thimphu]]
| align=&quot;right&quot; | 47.000
| align=&quot;right&quot; | 634.982
|-
|{{ZID|Indija}}
| [[New Delhi]]
| align=&quot;right&quot; | 3.287.590
| align=&quot;right&quot; | 1.095.351.995
|-
|{{ZID|Maldivi}}
| [[Malé]]
| align=&quot;right&quot; | 298
| align=&quot;right&quot; | 359.008
|-
|{{ZID|Nepal}}
| [[Katmandu]]
| align=&quot;right&quot; | 147.181
| align=&quot;right&quot; | 27.287.147
|-
|{{ZID|Pakistan}}
| [[Islamabad]]
| align=&quot;right&quot; | 803.940
| align=&quot;right&quot; | 153.803.560
|-
|{{ZID|Šri Lanka}}
| [[Colombo]]
| align=&quot;right&quot; | 65.610
| align=&quot;right&quot; | 19.222.240
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Jugoistočna Azija]]
|-
|{{ZID|Brunej}}
| [[Bandar Seri Begawan]]
| align=&quot;right&quot; | 5.770
| align=&quot;right&quot; | 372.361
|-
|{{ZID|Indonezija}}
| [[Džakarta]]
| align=&quot;right&quot; | 1.912.988
| align=&quot;right&quot; | 222.973.879
|-
|{{ZID|Kambodža}}
| [[Phnom Penh]]
| align=&quot;right&quot; | 181.040
| align=&quot;right&quot; | 13.607.000
|-
|{{ZID|Laos}}
| [[Vientiane]]
| align=&quot;right&quot; | 236.800
| align=&quot;right&quot; | 5.800.000
|-
|{{ZID|Malezija}}
| [[Kuala Lumpur]]
| align=&quot;right&quot; | 329.750
| align=&quot;right&quot; | 22.662.365
|-
|{{ZID|Mjanmar}}
| [[Naypyidaw]]
| align=&quot;right&quot; | 676.600
| align=&quot;right&quot; | 53.953.136
|-
|{{ZID|Filipini}}
| [[Manila]]
| align=&quot;right&quot; | 300.000
| align=&quot;right&quot; | 82.468.677
|-
|{{ZID|Singapur}}
| [[Singapur]]
| align=&quot;right&quot; | 682
| align=&quot;right&quot; | 4.125.720
|-
|{{ZID|Tajland}}
| [[Bangkok]]
| align=&quot;right&quot; | 513.115
| align=&quot;right&quot; | 64.185.502
|-
|{{ZID|Istočni Timor}}
| [[Dili]]
| align=&quot;right&quot; | 15.007
| align=&quot;right&quot; | 1.040.880
|-
|{{ZID|Vijetnam}}
| [[Hanoi]]
| align=&quot;right&quot; | 331.690
| align=&quot;right&quot; | 91.519.289
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Jugozapadna Azija|Prednja Azija]]
|-
|{{ZID|Egipat}} &lt;small&gt; (samo poluostrvo [[Sinaj]])&lt;/small&gt;
| [[Kairo]]
| align=&quot;right&quot; | 60.000 (samo Sinaj)
| align=&quot;right&quot; | ≈1.300.000 (samo Sinaj)
|-
|{{ZID|Armenija}}
| [[Erevan]]
| align=&quot;right&quot; | 29.800
| align=&quot;right&quot; | 2.991.360
|-
|{{ZID|Azerbejdžan}}
| [[Baku]]
| align=&quot;right&quot; | 86.600
| align=&quot;right&quot; | 8.328.000
|-
|{{ZID|Bahrein}}
| [[Manama]]
| align=&quot;right&quot; | 711
| align=&quot;right&quot; | 688.345
|-
|{{ZID|Gruzija}}
| [[Tbilisi]]
| align=&quot;right&quot; | 69.700
| align=&quot;right&quot; | 4.693.892
|-
|{{ZID|Irak}}
| [[Bagdad]]
| align=&quot;right&quot; | 437.072
| align=&quot;right&quot; | 26.074.906
|-
|{{ZID|Iran}}
| [[Teheran]]
| align=&quot;right&quot; | 1.648.195
| align=&quot;right&quot; | 68.017.860
|-
|{{ZID|Izrael}}
| [[Jerusalem]]
| align=&quot;right&quot; | 20.991
| align=&quot;right&quot; | 6.986.300
|-
|{{ZID|Jemen}}
| [[Sana'a]]
| align=&quot;right&quot; | 527.970
| align=&quot;right&quot; | 20.727.063
|-
|{{ZID|Jordan}}
| [[Aman]]
| align=&quot;right&quot; | 89.342
| align=&quot;right&quot; | 5.308.000
|-
|{{ZID|Katar}}
| [[Doha]]
| align=&quot;right&quot; | 11.437
| align=&quot;right&quot; | 840.290
|-
|{{ZID|Kuvajt}}
| [[Kuvajt (grad)]]
| align=&quot;right&quot; | 17.820
| align=&quot;right&quot; | 2.600.000
|-
|{{ZID|Libanon}}
| [[Bejrut]]
| align=&quot;right&quot; | 10.452
| align=&quot;right&quot; | 3.820.000
|-
|{{ZID|Oman}}
| [[Muskat (grad)]]
| align=&quot;right&quot; | 309.500
| align=&quot;right&quot; | 2.340.000
|-
|{{ZID|Palestina}}
| [[Gaza (grad)]]/Istočni [[Jerusalem]]&lt;br /&gt;
| align=&quot;right&quot; | 363–6.300
| align=&quot;right&quot; | 3.647.875
|-
|{{ZID|Saudijska Arabija}}
| [[Rijad]]
| align=&quot;right&quot; | 2.240.000
| align=&quot;right&quot; | 26.417.599
|-
|{{ZID|Sirija}}
| [[Damask]]
| align=&quot;right&quot; | 185.180
| align=&quot;right&quot; | 18.881.361
|-
|{{ZID|Turska}} &lt;small&gt;(bez evropskog dijela)&lt;/small&gt;
| [[Ankara]]
| align=&quot;right&quot; | 779.452
| align=&quot;right&quot; | 72.709.412
|-
|{{ZID|UAE}}
| [[Abu Dhabi (grad)]]
| align=&quot;right&quot; | 83.600
| align=&quot;right&quot; | 4.320.000
|-
|{{ZID|Kipar}}*
| [[Nikozija]]
| align=&quot;right&quot; | 9.251
| align=&quot;right&quot; | 775.927
|-
! colspan=&quot;4&quot; class=&quot;hintergrundfarbe2&quot;| [[Srednja Azija|Centralna Azija]]
|-
|{{ZID|Afganistan}}
| [[Kabul]]
| align=&quot;right&quot; | 647.500
| align=&quot;right&quot; | 27.056.997
|-
|{{ZID|Kazahstan}} &lt;small&gt;(bez evropskog dijela)&lt;/small&gt;
| [[Astana]]
| align=&quot;right&quot; | 2.717.300
| align=&quot;right&quot; | 15.233.244
|-
|{{ZID|Kirgistan}}
| [[Biškek]]
| align=&quot;right&quot; | 198.500
| align=&quot;right&quot; | 5.081.429
|-
|{{ZID|Tadžikistan}}
| [[Dušanbe]]
| align=&quot;right&quot; | 143.100
| align=&quot;right&quot; | 7.320.815
|-
|{{ZID|Turkmenistan}}
| [[Aşgabat]]
| align=&quot;right&quot; | 488.100
| align=&quot;right&quot; | 5.042.920
|-
|{{ZID|Uzbekistan}}
| [[Taškent]]
| align=&quot;right&quot; | 447.400
| align=&quot;right&quot; | 27.307.134
|}
&lt;small&gt;&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Politički i kulturno svrstava se u Evropu.&lt;/small&gt;

Osim navedenih, od 2008. postoje još dvije države [[Abhazija]] i[[Južna Osetija]] koje priznaju samo [[Rusija]] i četiri neazijske države, dok sve ostale države svijeta i dalje ih smatraju dijelom [[Gruzija|Gruzije]]. Također, [[Turska Republika Sjeverni Kipar]] priznaje samo Turska. [[Nagorni Karabah]], koji se od [[Azerbejdžan]]a otcijepio uz pomoć Armenije, ni od nje nije priznat ali ga priznaju samo Abhazija i Južna Osetija. Do nedavno na sjeverozapadu Iraka autonomno područje [[Kurdistan]]a težilo je nezavisnosti, međutim sklopili su sporazum sa centralnom vladom u Bagdadu o autonomiji unutar Iraka. Država [[Palestina]] koja je nastala iz nekadašnjih palestinskih autonomnih područja ima status posmatrača u UN, ali nije punopravna članica te organizacije. Već 1988. osnivanje palestinske države priznalo je preko 100 država (čak i bivša Istočna Njemačka i Vatikan), te s njom imaju diplomatske veze i predstavništva.

== Ekonomski i politički savezi i organizacije ==
[[Datoteka:Map of League of Arab States countries.png|thumb|lijevo|Arapska liga]]
[[Arapska liga]] osnovana je kao savez arapskih država 22. marta 1945. u [[Kairo|Kairu]], gdje ima i sjedište. Sastoji se iz 22 zemlje članice sa područja Azije i Afrike, uključujući i Palestinu. Osnovni cilj Arapske lige je osnaženje veza između zemalja članica na političkom, kulturnom, socijalnom i ekonomskom području. Osim toga, zalaže se za nezavisnost i suverenost članica i očuvanja arapskih interesa u vanjskoj politici te ublažavanje kriza i smanjenju napetosti unutar lige. Zemlje članice Arapske lige iz Azije su: Bahrein, Irak, Jemen, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Oman, Palestina, Saudijska Arabija, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

U septembru 1960. države Iran, Irak, Kuvajt i Saudijska Arabija zajedno sa južnoameričkom državom [[Venecuela|Venecuelom]] osnovali su u [[Bagdad]]u [[OPEC|Organizaciju zemalja izvoznica nafte]] (OPEC), kojoj su se kasnije pridružile zemlje proizvođači nafte Katar (1961.), Indonezija (1962.) i Ujedinjeni Arapski Emirati (1967.). Zemlje članice OPEC-a iz Azije, Afrike i Južne Amerike zajedno proizvode oko 40% ukupne svjetske godišnje proizvodnje nafte a raspolažu sa oko tri četvrtine poznatih svjetskih zaliha. Ciljevi OPEC-a su zajednička naftna politika, da bi se zajedničkim akcijama osigurali od pada cijena nafte i ujedno osigurale svjetsku ponudu nafte. Putem fiksno određenih kvota proizvodnje za pojedinačne članice OPEC-a regulirana je proizvodnja nafte. Osim OPEC-a, brojne države su pristupile i Organizaciji arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC), koju su osnovali 1968. Kuvajt, [[Libija]] i Saudijska Arabija zajedno sa politički konzervativnim arapskim zemljama Azije i sjeverne Afrike kao protivteža OPEC-u. Druge članice OAPEC-a iz Azije su Bahrein, Irak, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
[[Datoteka:ASEAN Plus Three members.png|thumb|ASEAN i ASEAN+3]]

'''[[ASEAN]]''' (''Savez država jugoistočne Azije'') osnovan je 8. augusta 1967. kao politička, ekonomska i kulturna organizacija država jugoistočne Azije: Tajlanda, Indonezije, Malezije, Filipina i Singapura. Njegov cilj je bio i jeste zajednički rad na povećanju ekonomskog rasta, socijalnog napretka i političke stabilnosti u tom području. Osnovan za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]], savez je od svojih početaka bio [[kapitalizam|kapitalističko]]-tržišno orijentiran i povezan sa zapadnim industrijskim zemljama i stoji kao konkurencija komunističkoj plansko orjentiranoj Narodnoj Republici Kini. [[Sultan]]at [[Brunej]] je 1984. pristupio ASEAN-u, te Vijetnam 1995, Mjanmar i Laos 1997. te [[Kambodža]] 1999. godine. Papua Nova Gvineja ima status posmatrača. Osnivanjem ASEAN slobodne trgovinske zone (AFTA) 1. januara 2003. godine stvoren je slobodno tržište kojem pripadaju sve članice ASEAN-a. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] su u pregovorima za pristup ovoj zajednici slobodne trgovine. Pojam ''ASEAN plus three'' (ASEAN plus tri) označava zajedničku konferenciju država ASEAN-a sa Kinom, Japanom i Južnom Korejom. U Tajlandu je 2000. osnovana Inicijativa Čiang-Mai, koja je utvrdila jačanje saradnje država ASEAN plus tri u finansijskom sektoru.&lt;ref name=&quot;china3&quot; /&gt;

[[Datoteka:ECO Map.png|thumb|lijevo|ECO]]
Iran, Pakistan i [[Turska]] osnovali su 1985. Organizaciju za ekonomsku saradnju (ECO), iz koje je trebala također nastati slobodna trgovinska zona. Nakon raspada Sovjetskog saveza, saradnji sa ovim savezom pristupili su i Afganistan, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan. Međunarodni značaj ove organizacije je prvenstveno zbog bogatih prirodnih resursa i strateškog položaja kao tranzitni koridor za ove robe prema Evropi i prema Kini.

== Također pogledajte ==
* [[Azijske igre]]
* [[Levant]]
* [[Bliski Istok]]

== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;&quot;[http://www.britannica.com/eb/article-9110518/Asia Asia]&quot;. ''Encyclopædia Britannica''. 2006. Chicago: Encyclopædia Britannica, Inc.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;undesa&quot;&gt;United Nations, Department of Economic and Social Affairs: ''World Population Prospects: The 2010 Revision'', podaci: [http://esa.un.org/wpp/unpp/panel_population.htm online]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nationmaster&quot;&gt;[http://www.nationmaster.com/graph/hea_lif_exp_at_bir_tot_pop-life-expectancy-birth-total-population Statistika očekivane starosti]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;faz832013&quot;&gt;[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]] od 8. marta 2013, str. 6-7: ''Die Weltreligionen''&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;almanac&quot;&gt;Time Almanac (Encyclopaedia Britannia) 2010, str. 508. Chicago 2010&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;china3&quot;&gt;{{Cite journal | last = Rana | first = Pradumna B. | title = Monetary and Financial Cooperation in East Asia: The Chiang Mai Initiative and Beyond (serija: Economics Research Department Working Paper Series) | url = http://www.adb.org/Documents/ERD/Working_Papers/wp006.pdf | date = februar 2002 | format = PDF | access-date=23. 1. 2010 | journal =  | archive-url = https://web.archive.org/web/20101206173441/http://www.adb.org/Documents/ERD/Working_Papers/wp006.pdf | archive-date=6. 12. 2010 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Asia}}
*{{Wikivoyage|Asien}}
* [http://www.iten-online.ch/klima/asien/asien.htm Klimatska shema i klimatska tabela Azije]
* [http://www.asienhaus.de/ Azijska kuća u Essenu]
* [http://www1.bpb.de/themen/EC32Q2,0,0,Asien.html Savezna njemačka centrala za političko obrazovanje: tema Azija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703055102/http://www.bpb.de/themen/EC32Q2,0,0,Asien.html |date=3. 7. 2019 }}
* [http://www.bertelsmann-stiftung.de/bst/de/media/xcms_bst_dms_17952_17953_2.pdf Jochen Buchsteiner: ''Neue Kräfte in Asien – Rückwirkungen für Europa''; diskusija na Salzburškom trilogu 2006 o privrednim, političkim i kulturnim posljedicama „pacifičkog vijeka“; august 2006] (PDF)
* [http://www.kultur-in-asien.de/ Kultura u Aziji: Umjetnost, religija, kult, običaji, kalendar, arhitektura, historija (napisao Dr. Bernhard Peter)]
* [https://web.archive.org/web/20080720173148/http://www.zmag.org/asiawatch/asiawatch.cfm Resursi ZNet-a o Aziji] (engl.)
* [http://weltkarte.com/asien/indexindex.htm Obuhvatna zbirka karata Azije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105150840/http://weltkarte.com/asien/indexindex.htm |date=5. 11. 2013 }}
* [http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/history_asia.html Perry-Castañeda biblioteka kolekcije karti: Historijske karte Azije] (University of Texas, Austin)
* [http://www.asiasociety.org/ resursi o društvu Azije] (engl.)
* [https://web.archive.org/web/20070813181319/http://www.asia.alloexpat.com/ Asia expatriates resources] (engl.)
* [http://asien.schickert.info/ Brojne slike iz Azije od Dubaija do Vijetnama]

{{Kontinenti}}
{{Države Azije}}
{{Fizičke osobine Zemlje}}

[[Kategorija:Azija| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]</text>
      <sha1>3848qoqjydn1dk2tqvjc7vb1jgtlc33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antarktik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4502</id>
    <revision>
      <id>3669092</id>
      <parentid>3560307</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T03:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Flag_of_Magallanes,_Chile.svg datotekom [[:File:Flag_of_Magallanes_y_la_Antártica_Chilena,_Chile.svg|Flag_of_Magallanes_y_la_Antártica_Chilena,_Chile.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|Fi</comment>
      <origin>3669092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10055" sha1="62xz7rhj5rl926pcdfwieyz766l8a6x" xml:space="preserve">{{Infokutija kontinent
| naziv              = Antarktik
| slika              = Antarctica (orthographic projection).svg
| površina           = 14.200.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| stanovništvo       = 1,000 do 5,000 &lt;br/&gt;(sezonski)
| gustoća            = &lt;0.01/km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| nominalni_BDP      = 
| BDP_PPP            =  
| denonim            =
| države             = 
}}

[[Datoteka:LocationAntarctica.png|mini|Antarktik se nalazi na krajnjem jugu naše planete]]
[[Datoteka:Proposed flag of Antarctica (Graham Bartram).svg|mini|desno|Nezvanična zastava Antarktika]]

'''Antarktik''' je kontinent na [[Južni pol|južnom polu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Antarctica|title=Antarctica {{!}} History, Map, Climate, &amp; Facts {{!}} Britannica|date=4. 7. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; i najmanje naseljen kontinent [[Zemlja (planeta)|Zemlje]]. Samo ime Antarktik dolazi od grčke riječi ανταρκτικός (antarktikos), i znači nasuprot [[Arktik]]u. Smješten gotovo potpuno južno od Antarktičkog kruga i okružen [[Južni okean|Južnim okeanom]]. Veći dio Antarktika prekriven je antarktičkim ledenim pokrivačem, prosječne debljine 1,9&amp;nbsp;km.

Poznat je kao najhladnije mjesto na Zemlji i oko 98% njegove površine je prekriveno snijegom i ledom. Antarktik se često zamjenjuje sa Arktikom koji je na [[Sjeverni pol|sjevernom polu]] Zemlje. Antarktik je po veličini peti kontinent na svijetu, poslije [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]], Sjeverne Amerike i Južne Amerike.

U prosjeku, to je najhladniji i najvjetrovitiji kontinent na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], sa najmanje padavina. Sa 14.425 miliona km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, on je i treći najmanji kontinent poslije [[Evropa|Evrope]] i [[Okeanija|Okeanije]]. Zbog male količine padavina, izuzev na samim obalama, kontinent je, tehnički, najveća [[pustinja]] na Zemlji. Ne postoji stalno ljudsko naselje na njegovoj površini, a živi svijet je predstavljen sa životinjama i [[biljka]]ma posebno otpornim na hladnoću ([[pingvin]]i, foke, [[lišaj]]evi i veliki broj vrsta [[Alge|algi]]). To je uglavnom polarna pustinja, sa godišnjim padavinama od preko 200&amp;nbsp;mm duž obale i daleko manje u unutrašnjosti. Oko 70% svjetskih rezervi slatke vode je zamrznuto na Antarktiku, što bi, ako bi se otopilo, podiglo globalni nivo mora za gotovo 60 metara. Antarktik drži rekord za najnižu izmjerenu temperaturu na Zemlji, -89,2&amp;nbsp;°C. Priobalni regioni mogu dostići temperature preko 10&amp;nbsp;°C ljeti. Domaće vrste životinja uključuju [[grinje]], [[Nematoda|nematode]], [[pingvin]]e, [[Perajari|foke]] i [[Tardigrada|tardigrade]]. Tamo gdje se pojavljuje vegetacija, uglavnom je u obliku [[lišaj]]eva ili [[mahovine]].

Ledene police Antarktika vjerovatno su prvi put viđene 1820. godine, tokom ruske ekspedicije koju su predvodili [[Fabian Gottlieb von Bellingshausen]] i [[Mihail Lazarev]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Tammiksaar|first=E.|date=2016-09|title=The Russian Antarctic Expedition under the command of Fabian Gottlieb von Bellingshausen and its reception in Russia and the world|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/russian-antarctic-expedition-under-the-command-of-fabian-gottlieb-von-bellingshausen-and-its-reception-in-russia-and-the-world/A7022FF2E1D881256F9D7A371C3960A7|journal=Polar Record|language=en|volume=52|issue=5|pages=578–600|doi=10.1017/S0032247416000449|issn=0032-2474}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://antarctic-logistics.com/2010/08/28/mikhail-lazarev/|title=Mikhail Lazarev|last=Shephard|first=Rachel|date=28. 8. 2010|website=Antarctic Logistics &amp; Expeditions|language=en-US|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; Decenije koje su uslijedile dovele su do daljnjih istraživanja u [[Francuska|francuskim]], [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] i [[Velika Britanija|britanskim]] ekspedicijama. Prvo potvrđeno iskrcavanje bilo je od strane [[Norveška|norveškog]] tima 1895. godine. Početkom 20. vijeka bilo je nekoliko ekspedicija u unutrašnjost kontinenta. Britanski istraživači prvi su stigli do magnetskog [[Južni pol|Južnog pola]] 1909. godine, a do geografskog Južnog pola su 1911. godine prvi put stigli norveški istraživači.

Iako su još od antičkih vremena postojale spekulacije o ''Terra Australis'' (Južnoj zemlji), prvu potvrdu postojanja kontinenta je pružila [[Rusija|ruska]] ekspedicija sa Mikhail Lazarevom&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.prlib.ru/en/history/618985|title=Antarctica discovered by the Russian expedition|website=Presidential Library|language=en|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; i Fabian Gottlieb von Bellingshausenom, međutim Antarktik je ostajao neistražen tokom 19. vijeka zbog negostoljubivog okruženja, nedostatka resursa i izolirane lokacije.

Prema odredbama sporazuma, na Antarktiku su zabranjene vojne aktivnosti, rudarstvo, nuklearne eksplozije i odlaganje nuklearnog otpada. [[Turizam]], [[ribolov]] i [[istraživanje]] su glavne ljudske aktivnosti na i oko Antarktika. Tokom ljetnih mjeseci, oko 5.000 ljudi boravi na istraživačkim stanicama, a brojka se spušta na oko 1.000 zimi. Uprkos svojoj udaljenosti, ljudska aktivnost ima značajan uticaj na kontinent kroz zagađenje, oštećenje ozona i klimatske promene.

== Istraživanja ==

Vjera u postojanje Terra Australis, kontinenta na krajnjem [[jug]]u planete, koji bi predstavljao &quot;balans&quot; u odnosu na sjeverna kopna Evrope, [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Sjeverne Afrike]], bila je prisutna još od [[Ptolomej]]evog vremena i od njegove ideje o simetričnom rasporedu kopna na Zemlji. Ucrtavanje velikog južnog kopna je bilo uobičjeno na ranijim mapama kao što je naprimjer [[turska]] ''Piri Reis'' mapa. Čak ni u kasnom 17. vijeku, nakon što je utvrđeno da [[Južna Amerika]] i [[Australija]] nisu dijelovi tog kontinenta, geografi su još uvijek vjerovali da taj kontinent postoji i zamišljali su ga mnogo većim nego što je ustvari bio.

Prva potvrda postojanja Antarktika je došla 1820. godine. Tri broda su posjetila kontinent, [[Rusija|ruski]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] i [[Velika Britanija|britanski]], a kapetan ruskog broda [[Fabian von Bellingshausen]] je 27 januara prvi primijetio &quot;kopno&quot;. Bilo je to tri dana prije Britanaca i oko deset mjeseci prije Amerikanaca. Bitno je da su sve tri ekspedicije konačno utvrdile stvarno postojanje tog očekivanog kopna.

1841. istraživač [[James Clark Ross]] je prošao kroz ono što se sada zove [[Rossovo more]] i otkrio [[Rossova ostrva]]. Proplovio je i pored velikog ledenog zida koji je poslije nazvan Rosov greben. Zatim [[Mount Erebus]] i [[Mount Terror]] na Antarktiku su nazvani po njegovim brodovima HMS Erebus i HMS Terror.

Tokom ekspedicije iz 1907. vođene od strane [[Ernest Shackleton]]a grupa predvođena [[T. W. Edgeworth David]]om je postala prva koja se popela na [[Mount Erebus]] i dosegla [[Južni magnetni pol]]. Dok je 14. decembra 1911. ekspedicija sa [[Roald Amundsen]]om na čelu, stigla do južnog geografskog pola.

[[Richard Evelyn Byrd]] je predvodio nekoliko putovanja&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://kids.britannica.com/kids/article/Richard-E-Byrd/598854|title=Richard E. Byrd|website=Britannica Kids|language=en-US|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; 1930-tih i 1940-tih godina, sprovodeći [[Geologija|geološka]] i [[Biologija|biološka]] istraživanja. 31. oktobra 1956. ekspedicija američke mornarice predvođena admiralom [[George Dufek]]om uspješno je izvela spuštanje avionom na tom mjestu.

== Teritorije Antarktika&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.state.gov/key-topics-office-of-ocean-and-polar-affairs/antarctic/#:~:text=Seven%20countries%20(Argentina,%20Australia,,has%20not%20made%20a%20claim.|title=Technical Difficulties|website=www.state.gov|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; ==
[[Datoteka:Antarctica territories.jpg|mini|desno|200px|Teritorije Antarktike po rasporedu vlasti]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
!width=&quot;50&quot;|Zastava
!width=&quot;200&quot;|Teritorija
!width=&quot;150&quot;|Vlast
!width=&quot;100&quot;|Datum
|-
| [[Datoteka:Flag of the French Southern and Antarctic Lands.svg|50px]]
| [[Adelie]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.britannica.com/place/Adelie-Coast|title=Adélie Coast {{!}} Antarctic Peninsula, Wildlife, Glaciers {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=15. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;
| {{ZD|FRA}} [[Francuska]]
| 1924
|-
| [[Datoteka:Flag of Magallanes y la Antártica Chilena, Chile.svg|50px]]
| [[Čileanska Antarktika]]
| {{ZD|ČIL}} [[Čile]]
| 1940
|-
| [[Datoteka:Flag of Tierra del Fuego province in Argentina.svg|50px]]
| [[Argentinska Antarktika]]
| {{ZD|ARG}} [[Argentina]]
| 1943
|-
| [[Datoteka:Flag of Australia.svg|50px]]
| [[Australijska antarktička teritorija]]
| {{ZD|AUS}} [[Australija]]
| 1933
|-
| [[Datoteka:Flag of the British Antarctic Territory.svg|50px]]
| [[Britanska antarktička teritorija]]
| {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| 1908
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Flag of Norway.svg|50px]]
| [[Dronning Maud Land]]
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ZD|NOR}} [[Norveška]]
| 1939
|-
| [[Ostrvo Petra I]]
| 1929
|-
| [[Datoteka:Flag of New Zealand.svg|50px]]
| [[Ross Dependency]]
| {{ZD|NZL}} [[Novi Zeland]]
| 1923
|-
|colspan=3 align=center| Ostala teritorija
| 
|}

&lt;gallery&gt;
File: 061212-nordkapp.jpg
File:GletscherMM.jpg
File:Fryxellsee Opt.jpg
File:Mount Erebus Aerial 2.jpg
File:Aurore australe - Aurora australis.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Transantarktičke planine]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Antartica|Antarktik}}
* [http://www.ats.aq Sekretarijat Antarktičkog sporazuma]
* [http://www.add.scar.org Antarktička digitalna baza podataka - izvor digitalnih topografskih mapa podataka za Antarktik]
* [http://www.polarfoundation.org/ Međunarodna polarna fondacija]
* [https://web.archive.org/web/20060625041127/http://www.polarmuseum.sp.ru/Eng/ Ruski državni muzej Arktikta i Antarktika]
* [http://www.usap.gov/ USA Antarktički program]

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Fizičke osobine Zemlje}}
{{Kontinenti}}

[[Kategorija:Antarktik| ]]
[[Kategorija:Kontinenti]]</text>
      <sha1>62xz7rhj5rl926pcdfwieyz766l8a6x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5178</id>
    <revision>
      <id>3668981</id>
      <parentid>3229764</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:27:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9381" sha1="rslkkhr8i45fdksaf1ngbj63e1is89n" xml:space="preserve">{{Drugo značenje|Galija (čvor)}}
[[Datoteka:Map_Gallia_Tribes_Towns.png|mini]]
'''Galija''' ([[Latinski jezik|latinski]]: Gallia; [[Grčki jezik|grčki]]: Galatia) je bila regija [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]] koju su tokom [[Željezno doba|željeznog doba]] naseljavali [[Kelti|keltski narodi]].
Obuhvatala je dijelove današnje [[Francuska|Francuske]], [[Luksemburg]]a, [[Belgija|Belgije]], [[Holandija|Holandije]], većeg dijela [[Švicarska|Švicarske]], centralne i sjeverne [[Italija|Italije]] i dijelove [[Njemačka|Njemačke]], na zapadnoj obali rijeke [[Rajna|Rajne]]. 
Površina ove regije je iznosila oko 494.169 [[km]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;[https://books.google.ba/books?id=X1iwAuAJSOcC&amp;pg=PA48&amp;dq=Scythia+square+miles&amp;source=gbs_toc_r&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=gallia%20&amp;f=false ''Antička geografija''] Pristupljeno 28.9.2016.&lt;/ref&gt;

Prema iskazu [[Julije Cezar|Julija Cezara]], Galija je bila podijeljena na tri dijela: [[Galija Keltika]], [[Belgijska Galija]] i [[Galija Akvitanija]]. Arheološki gledano, Gali su nosioci [[Latenska kultura|Latenske kulture]], koja se protezala preko cijele teritorije Galije, kao i na istoku do [[Recija|Recije]], [[Norik]]a, [[Panonija|Panonije]] i jugozapadne [[Germanija]] tokom 5. do 1. vijeka p.n.e.

Tokom drugog i prvog vijeka p.n.e. Galija je potpala pod [[Rimsko carstvo|rimsku]] vlast. Galija Cisalpina je osvojena 203. a Galija Narbonensis 123. godine p.n.e. Invaziju na ovu teritoriju su izveli [[Kimbri]] i [[Teutonci]] u periodu nakon 120. godine p.n.e., koji su pak poraženi od Rimljana do 103. godine p.n.e. Julije Cezar je konačno pokorio preostale dijelove Galije tokom svojih kampanja vođenih u periodu između 58. i 51. godine p.n.e.

Galija će pod rimskom kontrolom ostati 5 vijekova, sve dok [[Domena Soissons]], posljednji ostatak Zapadnog rimskog carstva, nije pala pod [[Franci|Franačku]] vlast 486. godine.

Iako su Gali izgubili svoj originalni identitet i jezik tokom kasnog perioda antike, postavši dio objedinjene galsko-rimske kulture, naziv ''Galija'' se zadržao za teritoriju koju su naseljavali i tokom ranog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Ta teritorija je stekla novi identitet ''Capetianska Kraljevina Francuska'' tokom kasnog perioda srednjeg vijeka. Galija je ostao naziv za Francusku u modernom [[Grčki jezik|grčkom jeziku]] i modernom [[Latinski jezik|latinskom]].

== Historija ==
=== Najraniji period ===

Ne postoje pisane informacije o najstarijem periodu u razvoju Galije. Za dostupne informacije o tom periodu najviše se duguje [[Arheologija|arheologiji]].

Prije brzog širenje Latenske kulture u 5. i 4. vijeku, teritorija istočnog i južnog dijela sadašnje [[Francuska|Francuske]] se već nalazila u periodu kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Iz [[Kultura polja sa urnama|kulture polja sa urnama]], koja je egzistirala u periodu od 12. do 8. vijeka p.n.e., razvila se [[Halštatska kultura]], kultura kasnijeg [[Željezno doba|željeznog doba]]. Do 500. godine p.n.e. jak uticaj ove kulture se osjećao širom današnjeg dijela Francuske (izuzev područja [[Alpi|Alpa]] i krajnjeg sjeverozapada).

Iz Halštatske kulture, tokom 7. i 6. vijeka, po svoj prilici razvio se najraniji oblik Kontinentalno keltske kulture, Latenska kulture, nastala pod mediteranskim uticajem grčke, feničanske, i etrurske civilizacije. Ova kultura se raširila duž rijeka Sene, srednjeg toka Rajne i gornjeg toka Elbe.

Tokom 4. i početkom 3. vijeka p.n.e., galski plemenski savez se proširio daleko izvan teritorija onoga što će postati Rimska Galija, na teritoriju Panonije, Ilirije, Sjeverne Italije, Transilvanije pa čak i do područja [[Galatija|Male Azije]]. Do 2. vijeka p.n.e., Rimljani su već razlikovali [[Narbonska Galija|Narbonsku Galiju]] od [[Cisalpinska Galija|Cisalpinske Galije]]. Tokom [[Galski ratovi|Galskih ratova]], [[Julije Cezar]] razlikuje tri etničke grupe u Galiji: [[Belgi|Belge]] na sjeveru (otprilike na području između [[Rajna|Rajne]] i [[Sena (rijeka)|Sene]]), Kelte (u centralnom dijelu) i [[Akvitanci|Akvitance]] na jugozapadu. Akvitanci su na jugoistoku već bili [[Kolonizacija|kolonizovani]] od strane Rimljana.

Pored Gala, U Galiji su živjeli i drugi narodi kao što su Grci i Feničani koji su uspostavili svoje ispostave, kao što su Massilija (današnji [[Marseille]]), duž [[Sredozemno more|mediteranske obale]].&lt;ref&gt;Archaeologies of Colonialism: Consumption, Entanglement, and Violence in Ancient Mediterranean France by Michael Dietler, 2010, University of California Press, ''books.google.com'' Pristupljeno 28.9.2016.&lt;/ref&gt;
Također, duž jugoistočne obale Sredozemlja, [[Liguri]] su se spojili sa [[Kelti]]ma i formirali keltsko-ligurijsku kulturu.

Tokom 2. stoljeća p.n.e. mediteranski Gali su razvili mnogo urbanih sredina koje su bile prosperitetne. Najpoznatiji od tih gradova su: Avaricum ([[Bourges]]), Cenabum ([[Orléans]]) i Autricum ([[Chartres]]). Prosperitet mediteranske Galije je ohrabrio Rimljane da pozitivno odgovore na molbe za pomoć stanovnika Massilija, koji su bili napadnuti od strane koalicije Ligura i Gala. Rimljani su intervenisali u Galiji 125. godine p.n.e. a do 121. p.n.e. su osvojili mediteransku regiju pod nazivom Provincia (kasnije nazvana Gallia Narbonensis). Ovo osvajanje poremetilo je uspon galskog naroda Arverni.

=== Osvajanje od strane Rimskog carstva ===
[[Datoteka:GaulsinRome.jpg|225px|mini|desno|Zarobljeni Gali u Rimu]]
Rimski prokonzul i general Julije Cezar je poslao svoju vojsku u Galiji 58. godine p.n.e, pod izgovorom pomoći svojim saveznicima protiv migracije Helveta. Uz pomoć različitih galskih plemena (npr. Aeduija) uspio je da osvoji skoro cjelokupnu Galiju. Iako je u vojnom smislu Galija bila dovoljno jaka da se odupre Rimljanima, unutrašnje podjele unutar galskih plemena garantovale su lahku pobjedu za Cezara, dok je pokušaj Vercingetorixa da ujedini Gale u borbi protiv rimske invazije došao prekasno.&lt;ref&gt;[https://global.britannica.com/place/France ''Francuska:Rimsko osvajanje''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161116181800/https://global.britannica.com/place/France |date=16 Novembar 2016 }} Pristupljeno 28.9.2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://global.britannica.com/biography/Julius-Caesar-Roman-ruler ''Julije Cezar:Prvi trijumvirat i osvajanje Galije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200515050118/https://global.britannica.com/biography/Julius-Caesar-Roman-ruler |date=15. 5. 2020 }} Pristupljeno 28.9.2016.&lt;/ref&gt;

Julije Cezar se sukobio s Vercingetorixom tokom opsade Gergovija, utvrđenog grada u centru Galije. Cezarov se savez sa mnogim galskim plemenima rasturio. Čak su se i Aedui, najverniji rimski saveznici pridružili plemenu Arverni, dok su stalno lojalni Remi (najpoznatiji po svojoj konjici) i Lingonesi poslali svoje trupe da podrže Cezara. Germani od Ubia su također poslali svoju konjicu dok je Cezar posjedovao Remsku konjicu. Cezar je zarobio Vercingetorixa u [[Bitka kod Alesije|bici kod Alesija]], čime je ugušena glavnina galskog otpora Rimljanima.

Čak oko milion ljudi (vjerovatno svaki peti Gal) je umrlo, dodatnih milion ljudi je porobljeno, oko 300 klanova je pokoreno i oko 800 gradova je uništeno tokom [[Galski ratovi|galskih ratova]]. Cjelokupna populacija grada Avarikuma je pobijena.&lt;ref&gt;[http://sights.seindal.dk/sight/766_Julius_Caesar-3.html ''Julije Cezar: Osvajanje Galije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161205141339/http://sights.seindal.dk/sight/766_Julius_Caesar-3.html |date=5. 12. 2016 }} Pristupljeno 28.9.2016.&lt;/ref&gt;

Tokom kampanje Julija Cezara protiv [[Helveti|Helveta]] (narod koji je naseljavao teritoriju današnje Švicarske), oko 60% tog naroda je uništeno a oko 20% ih je odvedeno u ropstvo.

== Rimska Galija ==

Nakon rimskog osvajanja Galije, galska kultura je u velikoj mjeri potpala pod uticaj rimske kulture. Galija je apsorbovana u Rimsko carstvo, uprava je izmjenjena a Gali su na kraju postali rimski građani.&lt;ref&gt;[http://www.ancientworlds.net/aw/Families/Family/4708 ''Helveti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824152014/http://www.ancientworlds.net/aw/Families/Family/4708 |date=24. 8. 2007 }} Pristupljeno 28.9.2016.&lt;/ref&gt; Od 3. do 5. vijeka, područje Galije je bilo izloženo napadima od strane [[Franci|Franaka]]. [[Galsko carstvo]], koja se sastojalo od provincija: Galije, [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]] i [[Hispanija|Hispanije]], uključujući i [[Betika|Betiku]] na jugu, koja se odvojila od Rima u periodu od 260. do 273. godine.

== Franačka Galija ==
Nakon franačke pobjede u [[Bitka kod Soissonsa (486)|bici kod Soissonsa]], 486. godine, Galija (izuzev  Septimanije) je došla pod vlast Merovinga, prvog franačkog kralja. Galsko-rimska kultura, galska kultura romanizovana tokom rimske vladavine i dalje je egzistirala, posebno u oblasti [[Narbonska Galija|Narbonske Galije]]. Ranije romanizovani, sjeverni dio Galije, nakon što je okupiran od strane Franaka, se razvio u Merovingiansku kulturu. Rimski stil života, fokusiran na javne i kulturne događaje, zadržao se duže i nakon kolapsa galsko rimskih regija, gdje su Vizigoti, početkom 5. vijeka, uglavnom naslijedili [[status quo]].

== Također pogledajte ==
* [[Rimska republika]]

== Reference ==
{{reference}}

{{Commonscat|Maps of Roman Gaul}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Historijske regije]]</text>
      <sha1>rslkkhr8i45fdksaf1ngbj63e1is89n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6995</id>
    <revision>
      <id>3669029</id>
      <parentid>3542168</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:43:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25453" sha1="ncosxl5sj82398qsq1e3o53j2qsi18w" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski element
| Hemijski element = Hrom
| Simbol = Cr
| Atomski broj = 24
| Serija = [[Prelazni metal]]i
| Grupa = 6
| Perioda = 4
| Blok = d
| Slika = [[Datoteka:Chromium crystals and 1cm3 cube.jpg|180px]]
| Boja serije = LightCoral
| Izgled = srebrenasti metal
| Zastupljenost = 0,019&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Atomska masa = 51,9961
| Atomski radijus = 140
| Atomski radijus izračunat = 166
| Kovalentni radijus = 127
| Van der Waalsov radijus = -
| Elektronska konfiguracija = &amp;#x5B;[[Argon|Ar]]&amp;#x5D; 3d&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;4s&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| Izlazna energija = 4,5&lt;ref name=&quot;ludwig&quot; /&gt;
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 13, 1
| Agregatno stanje = čvrsto
| Mohsova skala tvrdoće = 8,5
| Struktura kristala = kubična prostorno centrirana
| Gustoća = 7140&lt;ref name=&quot;greenwood&quot; /&gt;
| Magnetizam = paramagnetičan (&lt;math&gt;\chi_{m}&lt;/math&gt; = 3,1 · 10&lt;sup&gt;−4&lt;/sup&gt;)&lt;ref name=&quot;crc&quot; /&gt;
| Energija ionizacije_1 = 652,9
| Energija ionizacije_2 = 1590,9
| Energija ionizacije_3 = 2987
| Energija ionizacije_4 = 4743
| Energija ionizacije_5 = 6702
| Energija ionizacije_6 = 8744,9
| Tačka topljenja_K = 2180
| Tačka topljenja_C = 1907
| Tačka ključanja_K = 2755&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Tačka ključanja_C = 2482
| Molarni volumen = 7,23 · 10&lt;sup&gt;−6&lt;/sup&gt;
| Toplota isparavanja = 347&lt;ref name=&quot;zhang&quot; /&gt;
| Toplota topljenja = 16,9
| Pritisak pare = 990
| Pritisak pare_K = 2130
| Brzina zvuka = 5940
| Brzina zvuka_K = 293,15
| Specifična toplota = 449&lt;ref name=&quot;binder&quot; /&gt;
| Specifična toplota_K = 
| Specifična električna provodljivost = 7,74 · 10&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;
| Specifična električna provodljivost_K = 
| Toplotna provodljivost = 93,7
| Toplotna provodljivost_K = 
| Oksidacioni broj = 6, 3, 2
| Oksidi = 
| Elektrodni potencijal = −0,744 V (Cr&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; + 3 e&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; → Cr)&lt;ref name=&quot;arnold&quot; /&gt;
| Elektronegativnost = 1,66
| Oznaka upozorenja  = '''Prah'''&lt;br /&gt;{{Oznake upozorenja|F|Xn}}
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|11|40}} (prah)
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|7|33|36/37|60}} (prah)
| Radioaktivan = Ne
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 48
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 21,58 [[sat (jedinica)|h]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 1,659
| Tipraspada1ZP = [[Vanadij|&lt;sup&gt;48&lt;/sup&gt;V]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 49
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 42,3 [[minuta|min]] 
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 2,631
| Tipraspada1ZP = &lt;sup&gt;49&lt;/sup&gt;V
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 50
| Rasprostranjenost u prirodi = 4,345
| Vrijeme poluraspada = 1,3 · 10&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt; [[godina|god]]
| Tipraspada1ZM = [[Dvostruki beta raspad|(β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;β&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;)]]
| Tipraspada1ZE = 1,167
| Tipraspada1ZP = [[Titanij|&lt;sup&gt;50&lt;/sup&gt;Ti]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 51
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
| Vrijeme poluraspada = 27,7025 [[dan|d]]
| Tipraspada1ZM = [[Elektronski zahvat|ε]]
| Tipraspada1ZE = 0,753
| Tipraspada1ZP = [[Vanadij|&lt;sup&gt;51&lt;/sup&gt;V]]
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 52
| Rasprostranjenost u prirodi = '''83,789'''
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 53
| Rasprostranjenost u prirodi = 9,501
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 0
| Simbol = Cr
| Maseni broj = 54
| Rasprostranjenost u prirodi = 2,365
}}
|}}
'''Hrom''' ({{la|chromium}}, iz [[grčki jezik|grčkog]] ''χρῶμα, chrṓma'' – ''[[boja]]'') jest [[hemijski element]] sa simbolom '''Cr''' i atomskim brojem 24. Spada u prijelazne [[metal (hemija)|metale]]. U periodnom sistemu elemenata nalazi se u [[6. grupa hemijskih elemenata|VIB]] grupi, zvanoj ''grupa hroma''. Spojevi hroma imaju izrazito živopisne, različite boje, te se često koriste kao [[Pigment (materijal)|pigmenti]] u vještačkim bojama i lakovima.

== Historija ==
[[Datoteka:Louis-Nicolas Vauquelin (1763-1829).jpg|thumb|lijevo|[[Louis-Nicolas Vauquelin]], naučnik koji je prvi dobio elementarni hrom]]
Soli hroma koristile su se još u za vrijeme cara [[Qin Shi Huang]]a u drevnoj Kini da bi se poboljšao kvalitet i postojanost [[bronza]]nih [[mač]]eva. Godine 1761. njemački geolog [[Johann Gottlob Lehmann]] otkrio je narandžasto-crveni mineral na [[Ural (planina)|Uralu]] koji se sastojao iz [[olovo-hromat]]a (PbCrO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), a nazvao ga je ''crvena olovna ruda''. Budući da ga je identificirao kao spoj [[Olovo|olova]], [[željezo|željeza]] i [[selen]]a, hrom je ostao neotkriven. [[Peter Simon Pallas]] primijetio je 1770. u istom području crveni olovni mineral, koji je zbog njegove crvene boje nazvao [[krokoit]] (grč. κρόκος /''krókos''/ - [[šafran]]). Vrlo brzo porasla je upotreba crvene olovne rude kao pigmenta. Sjajna žuta boja, koja se dobijala iz krokoita, [[olovo(II)-hromat|hrom-žuta]], kasnije je postala boja i simbol poštanske službe u gotovo cijeloj Evropi (poštanska žuta).

Godine 1797. [[Louis-Nicolas Vauquelin]] dobio je [[hrom(III)-oksid]] Cr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; iz krokoita i [[Hlorovodična kiselina|hlorovodične kiseline]]. Godinu kasnije izdvojio je elementarni hrom, djelomično čist, redukcijom iz hrom(III)-oksida i drvenog [[ugalj|uglja]]. Ovaj novoizolirani element dobio je ime ''hrom'' (izvedeno iz grčkog χρῶμα ''chrṓma'' - boja), zbog raznolikosti boja njegovih soli u različitim oksidacijskim stanjima. Tragove novog elementa Vauquelin je uspio dokazati čak i u dragom kamenju, poput [[rubina]] i [[smaragd]]a.

U 19. vijeku spojevi hroma pretežno su korišteni kao pigmenti boja i za mineralno [[štavljenje]]. Krajem 20. stoljeća hrom i spojevi hroma gotovo su u potpunosti korišteni za pravljenje [[legura]] otpornih na [[korozija|koroziju]] i visoku [[temperatura|temperaturu]] ([[hromiranje]] i [[nehrđajući čelik|hromov čelik]]).

== Osobine ==
[[Datoteka:Cr%2C24.jpg|mini|lijevo|Hrom]]
Hrom je srebrnobijeli metal, otporan na [[korozija|koroziju]], te u prisustvu [[zrak]]a ne tamni. U elementarnom je stanju mehak, lahko se oblikuje i kuje. On je antiferomagnetičan s Néelovom temperaturom od 311 K.&lt;ref name=&quot;ericgr&quot;/&gt; Otapa se u hlorovodičnoj i sumpornoj kiselini nakon određenog vremena, te iz njih istiskuje vodik nakon što se s njegove površine otopi zaštitni sloj. Ne otapa se u [[Aqua regia|zlatotopki]] ni u dušičnoj kiselini. Najčešća oksidacijska stanja hroma jesu +2, +3 i +6, među kojima je +3 najstabilnije.

Cr(II) nestabilan je s konfiguracijom d&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;. Kod ove konfiguracije javlja se [[Jahn-Tellerov efekt]]. Iz tog razloga kompleksi sa Cr(II) često su koordinirani kvadratno ili razbijeno oktaedarski. Rastvori Cr&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; iona stabilni su samo kad se dobijaju iz najčišćeg hroma dobijenog putem elektrolize. Spojevi Cr(II) snažna su [[redoks reakcija|redukcijska sredstva]].&lt;ref name=&quot;riedel&quot;/&gt;

Cr&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; najstabilniji je oblik hroma. To se objašnjava putem teorije kristalnog polja, po kojoj su pri d&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; konfiguraciji sve t&lt;sub&gt;2g&lt;/sub&gt; orbitale zaposjednute samo jednim neuparenim elektronom. Ovakva konfiguracija energetski je posebno povoljna i zbog toga i stabilna.&lt;ref name=&quot;riedel&quot;/&gt;

Cr(VI) kao [[hromat]] (CrO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;), odnosno dihromat (Cr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2−&lt;/sup&gt;) koristi se kao snažno oksidacijsko sredstvo. Međutim, Cr(VI) izuzetno je otrovan i kancerogen. U vodenim rastvorima između oba iona postoji hemijska ravnoteža, ali ona zavisi od [[pH]] vrijednosti. Ako se razblaženi rastvor žutog hroma zakiseli, dobijaju se dodatni ioni H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;, te se, po [[Le Chatelierov princip|Le Chatelierovom principu]], ravnoteža pomjera na stranu dihromata, a rastvor dobije narandžastu boju.
:&lt;math&gt;\mathrm{2 \ CrO_4^{2-} + 2 \ H^+ \rightleftharpoons Cr_2O_7^{2-} + H_2O}&lt;/math&gt;

=== Izotopi ===
Hrom koji se nalazi u prirodi sastavljen je iz tri stabilna [[izotop]]a: &lt;sup&gt;52&lt;/sup&gt;Cr, &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Cr i &lt;sup&gt;54&lt;/sup&gt;Cr, među kojima je &lt;sup&gt;52&lt;/sup&gt;Cr najviše zastupljen (83,789% od prirodnog hroma). Osim njih, otkriveno je ukupno 19 radioaktivnih izotopa, među kojima je najstabilniji izotop &lt;sup&gt;50&lt;/sup&gt;Cr s [[vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od više od 1,8 × 10&lt;sup&gt;17&lt;/sup&gt; godina, te izotop &lt;sup&gt;51&lt;/sup&gt;Cr s vremenom poluraspada od 27,7 dana. Svi ostali radioizotopi imaju vremena poluraspada kraća od 24 sata, a većina njih kraća i od 1 minute. Hrom ima i 2 [[nuklearni izomer|nuklearna izomera]].&lt;ref name=&quot;NUBASE&quot;/&gt;

Izotop &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Cr jest radiogenski proizvod raspada izotopa &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;[[mangan|Mn]]. Izotopski sadržaj hroma obično se kombinira s izotopskim sadržajem mangana, a našli su primjenu u izotopskoj geologiji. Odnosi izotopa mangana i hroma u korelaciji su s izotopima &lt;sup&gt;26&lt;/sup&gt;[[Aluminij|Al]] i &lt;sup&gt;107&lt;/sup&gt;[[Paladij|Pd]] te pružaju dokaze o ranoj historiji [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]]. Varijacije u odnosima izotopa &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Cr/&lt;sup&gt;52&lt;/sup&gt;Cr i Mn/Cr dobijenih iz uzoraka nekoliko [[meteorit]]a daju određene pretpostavke o početnom odnosu &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Mn/&lt;sup&gt;55&lt;/sup&gt;Mn, te sugeriraju da Mn-Cr sastav izotopa mora rezultirati iz ''in-situ'' raspada izotopa &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Mn na diferenciranim planetarnim tijelima. Na taj način izotop &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Cr daje dodatne dokaze za procese [[nukleosinteza|nukleosinteze]] neposredno prije koalescencije Sunčevog sistema.&lt;ref name=&quot;53Mn53Cr&quot;/&gt;

== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Chrom - Trend Förderung.svg|thumb|lijevo|Svjetska proizvodnja hroma po godinama]]
[[Međunarodna mineraloška organizacija]] (IMA) priznala je hrom kao [[mineral]] (sistematika po Strunzu: 1.AE.05 odnosno po starijoj oznaci I/A.06-10), međutim u prirodi se on vrlo rijetko javlja kao samorodan. Do danas je poznato samo 10 mjesta gdje se može pronaći samorodni hrom.&lt;ref name=&quot;mindat&quot;/&gt; Zbog toga se najveći dio hroma može naći isključivo u obliku spojeva kao dio minerala [[hromit]]a (željezno-hromova ruda)  FeCr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; u kojem se udio hroma kreće oko 46% u površinskim kopovima, te nešto manje u jamskim kopovima. Osim njega, postoje i minerali koji sadrže mnogo više hroma, poput [[ferohromid]]a (oko 87% hroma) i [[grimaldiit]]a (oko 61% hroma), ali se ti minerali javljaju mnogo rjeđe i u manjim količinama u odnosu na hromit. Po podacima iz 2010, bila su poznata 103 minerala koja sadrže hrom.&lt;ref name=&quot;webmineral&quot;/&gt;

Po podacima iz 2003, [[Južnoafrička Republika]] proizvodila je oko 50% ukupne svjetske proizvodnje hroma. Osim nje, značajni proizvođači hroma jesu [[Kazahstan]] (15,2%), [[Indija]] (12,1%), [[Zimbabve]] (3,7%) i [[Finska]] (3%). Po podacima ICDA iz 2006, Južnoafrička Republika proizvela je 36% svjetske proizvodnje hroma, Indija 19%, Kazahstan 17%, a [[Brazil]], Zimbabve, Turska i Finska zajedno 13%. Tokom Drugog svjetskog rata [[Turska]] je bila najvažniji izvoznik hroma za nacističku Njemačku.&lt;ref name=&quot;ziegler&quot;/&gt;

Godine 2000. u svijetu je iskopano oko 15 miliona tona rude hromita namijenjenog tržištu. Od te količine dobijeno je oko 4 miliona tona [[ferohrom]]a, čija je tržišna vrijednost procijenjena na oko 2,5 milijardi američkih dolara. Metalni hrom vrlo se rijetko može naći na nalazištima. U rudniku Udačna u Rusiji pronađena je rudna žila [[kimberlit]]a, koji sadrži, između ostalog, [[dijamant]]e. U njegovoj reduciranoj matrici stvaraju se dijamanti i zaostaje metalni hrom.

== Dobijanje ==
Iskopana ruda hroma se najprije oslobodi grubih nečistoća, zemlje i kamenja. U drugom koraku slijedi proces oksidiranja pri temperaturi od oko 1200&amp;nbsp;°C do hromata:
:&lt;math&gt;\mathrm{4 \ FeCr_2O_4 + 8 \ Na_2CO_3 + 7 \ O_2 \longrightarrow}&lt;/math&gt;&amp;nbsp; &lt;math&gt;\mathrm{8 \ Na_2CrO_4 + 2 \ Fe_2O_3 + 8 \ CO_2 \ }&lt;/math&gt;

[[Natrij-hromat]] ekstrahira se pomoću vrele vode, te se sa [[sumporna kiselina|sumpornom kiselinom]] prevodi u dihromat:
:&lt;math&gt;\mathrm{2 \ Na_2CrO_4 + H_2SO_4 \longrightarrow}&lt;/math&gt;&amp;nbsp; &lt;math&gt;\mathrm{Na_2Cr_2O_7 + Na_2SO_4 + H_2O \ }&lt;/math&gt;

Natrij-dihromat kristalizira se pri hlađenju iz rastvora kao dihidrat. Naknadnom redukcijom s [[ugalj|ugljem]] dobija se [[hrom(III)-oksid]]:
:&lt;math&gt;\mathrm{Na_2Cr_2O_7 \cdot 2 \ H_2O + 2 \ C \longrightarrow}&lt;/math&gt;&amp;nbsp; &lt;math&gt;\mathrm{Cr_2O_3 + Na_2CO_3 + 2 \ H_2O + CO \ }&lt;/math&gt;

Na kraju procesa slijedi [[Aluminotermija|aluminotermijska]] redukcija hrom(III)-oksida do metalnog hroma:
:&lt;math&gt;\mathrm{Cr_2O_3 + 2 \ Al \longrightarrow Al_2O_3 + 2 \ Cr \ }&lt;/math&gt;

[[Datoteka:Chrom_1.jpg|thumb|150px|lijevo|Čisti komad hroma, dobijen aluminotermijskom redukcijom]]
Hrom se ne može dobiti iz oksidirane rude redukcijom s ugljem jer takvom reakcijom nastaje [[hrom-karbid]]. Čisti hrom zbog toga se dobija [[elektroliza|elektrolitičkim]] izdvajanjem iona Cr&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; iz rastvora sumporne kiseline. Odgovarajući rastvori dobijaju se rastvaranjem hrom(III)-oksida ili ferohroma u sumpornoj kiselini. Ferohrom kao polazni materijal u proizvodnji hroma se dobija uz prethodno odstranjivanje [[željezo|željeza]]. Hrom visoke čistoće može se dobiti daljnjim koracima čišćenja u tzv. [[Van Arkel–de-Boerov proces|Van Arkel–de-Boerovom procesu]]. Ferohrom se dobija redukcijom hromita u lučnoj peći na temperaturi od oko 2800&amp;nbsp;°C.
:&lt;math&gt;\mathrm{FeCr_2O_4 + 4 \ C \longrightarrow Fe + 2 \ Cr + 4 \ CO}&lt;/math&gt;

== Upotreba ==
Hrom i spojevi hroma koriste se u razne svrhe, u kojima se traži otpornost materijala:
*kao dodatak [[legur]]ama: za izradu nehrđajućih čelika, da bi se poboljšala otpornost čelika na visoku temperaturu te za pravljenje NE-legura. Gotovo je nezamisliva industrija kugličnih ležajeva bez hroma.
*tvrdo hromiranje: u procesu [[galvanotehnika|galvanotehnike]] neposredno na čelične, gusane, bakarne i druge predmente nanosi se sloj debljine do 1&amp;nbsp;mm radi njihove zaštite od trenja i habanja. Hrom se može nanositi i na aluminij kao međusloj. Takvi dijelovi često se koriste u aluminijskim cilindrima u industriji motora.
[[Datoteka:Verchromte Felge.jpg|thumb|desno|Hromirana felga od lahkih metala: omiljena je naročito kod osoba koje se bave preuređenjem automobila (''tjuniranjem'')]]
*dekorativno hromiranje: galvansko nanošenje sloja hroma tanjeg od 1&amp;nbsp;μm, koji služi u estetske svrhe, a pored njega se nanosi i zaštitni međusloj od [[nikl]]a ili nikl-bakra protiv korozije. Vrlo često hromiraju se i dijelovi načinjeni od vještačkih materijala. Zamjena za dekorativno hromiranje jest proces ahrolita.
*pasiviziranje galvanskih slojeva [[cink]]a
*kao [[katalizator]] koji služi za ubrzavanje ili inicijaliziranje hemijskih reakcija
*[[štavljenje]] hromom, jedan od najvažnijih procesa u preradi kože

== Spojevi ==
Hrom-oksid zelena (Cr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) koristi se kao emajl-boja i za bojenje stakla (''zelene boce''). Naziva se još i kelnska zelena. Nju treba razlikovati od otrovne hrom-zelene. Hrom-žuta ([[olovo(II)-hromat]]) služila je ranije kao sjajni žuti pigment (''poštanska žuta''). Zbog velike otrovnosti, danas je ona gotovo u potpunosti zamijenjena organskim pigmentima. U analitici se koristi za jodometrijsko određivanje olova.

Hrom-žuta, koja je primjenu našla kao umjetnička boja, po hemijskom je sastavu olovo-sulfat ili olovo-hromat, u zavisnosti od načinu proizvodnje (2&amp;nbsp;PbSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&amp;nbsp;·&amp;nbsp;PbCrO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;). Pigment je otkrio Louis-Nicolas Vauquelin 1809, a od 1820. proizvodi se komercijalno. Hrom-žuta ima izrazito veliku pokrivnu moć. Njena stabilnost zavisi od nijanse i tona. U tehnici uljanih slika u slikarstvu danas se gotovo ne upotrebljava. Međutim, poznato je da je [[Vincent van Gogh]] koristio hrom-žutu u svojim djelima, između ostalih, i za poznatu sliku ''[[Suncokreti (Van Gogh)|Suncokreti]]'', naslikanu u tehnici [[ulje na platnu]]. Ova slika danas ne izgleda identično kako je prvobitno naslikana jer je došlo do gubljenja originalnih nijansi žute.&lt;ref name=&quot;spiegel&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;monico&quot;/&gt;

Međutim, danas je hrom-žuta jedna od najvažnijih boja koje se upotrebljavaju za analizu falsifikata ''starih'' slika.

''Hrom-dioksid'' ([[hrom(IV)-oksid]], CrO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) jest crni feromagnetni prah, koji se koristi za izradu magnetnih traka sa boljim odnosom signal–šum od konvencionalnih magnetnih traka na bazi [[željezo(II,III)-oksid]]a, jer hrom dioksid posjeduje višu [[koercitivnost]].

[[Hromna kiselina]] sa hipotetskom hemijskom strukturom H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CrO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; postoji isključivo u razrijeđenom vodenom rastvoru. Ona je izuzetno otrovna. Kao anion, postoji u nekim [[hromat]]ima i dihromatima.

Anhidrid hromne kiseline, vrlo otrovni [[hrom(VI)-oksid]] (CrO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) ponekad se naziva i ''hrom-trioksid''.

Narandžasto obojeni i vrlo otrovni [[kalij-dihromat]] (K&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;) snažno je oksidacijsko sredstvo. U rastvoru sumporne kiseline može vrlo lahko pretvoriti primarne [[alkohol]]e u odgovarajuće [[aldehid]]e, što se može iskoristiti za dokazivanje alkohola u dahu (alkotestovi). U laboratorijskoj oblasti on se koristi u obliku ''hrom-sumporne kiseline'' za čišćenje laboratorijskog stakla i aparata. U kontaktu s ionima hlora nastaje isparljivi [[hromil-hlorid]] (CrO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;), koji je i kancerogen. Kalij-dihromat se pored toga koristi kao sredstvo za titraciju, kao i za fiksiranje boja u industrijskoj proizvodnji. Kalij-dihromat, kao i također vrlo otrovni [[amonij-dihromat]] [(NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Cr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt;], jesu supstance osjetljive na svjetlost u ranim oblicima fotografije u obliku slojeva hromovog želatina.

[[Hromit]] (ruda željeza i hroma – FeCr&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;) koristi se za pravljenje kalupa za pečenje [[cigla|cigli]] (opeka).

Ostali spojevi hroma jesu: [[hrom(III)-hlorid]], [[hrom(III)-jodid]], [[hrom(III)-fluorid]], [[hrom(III)-sulfat]], [[kalij hrom(III)-sulfat dodekahidrat|kalij hrom(III)-sulfat]], [[hrom(III)-nitrat]], [[hrom(III)-hidroksid]], [[hrom(II)-hlorid]], [[hrom(IV)-fluorid]], [[hrom(V)-fluorid]], kao i razni drugi hromati.

== Biološki značaj ==
Uloga hroma Cr(III) (iona Cr&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;) u čovjekovom organizmu donekle je kontroverzna i predmet je naučnih rasprava. Postoje određeni dokazi da hrom(III) može imati određeni značaj u razmjeni [[ugljikohidrati|ugljikohidrata]] i [[Lipidi|masti]] kod [[sisari|sisara]]. Međutim, ove naznake danas se ponovno proučavaju. Ranije indicije, koje su pokazivale da omiljeni dodatak prehrani u vidu [[hrom(III)-pikolinat]]a ima blagotvoran utjecaj na ljudski organizam, kasnije studije nisu potvrdile. U jednoj studiji provedenoj na jajnim ćelijama [[kinesi hrčak|kineskog hrčka]] uočeno je da je hrom(III)-pikolinat mutagen i da može izazvati [[rak (bolest)|rak]].&lt;ref name=&quot;steams&quot;/&gt;

Trenutni podaci koji su na raspolaganju naučnicima pokazuju da je gotovo nemoguće da neka osoba trpi zbog nedostatka hroma u ishrani. Čak ni veće doze hroma(III) vrlo teško mogu izazvati toksičnost, a proizvod rastvaranja [[hrom(III)-hidroksid]]a ekstremno je nizak (6,7&amp;nbsp;·&amp;nbsp;10&lt;sup&gt;−31&lt;/sup&gt;). Smatra se da je to iz razloga jer se on vrlo teško apsorbira iz ljudskih crijeva. U SAD-u je smanjena preporučena dnevna količina unosa hroma u organizam sa 50–200&amp;nbsp;µg na 35&amp;nbsp;µg za odrasle muškarce, te na 25&amp;nbsp;µg za odrasle žene.

Spojevi hroma(VI) izuzetno su otrovni. Oni se smatraju mutagenim i oštećuju [[Dezoksiribonukleinska kiselina|DNK]]. Oni putem disajnih organa dospijevaju u tijelo i oštećuju [[pluća|plućno]] [[tkivo]]. Osobe koje su bile hronično izložene ovim spojevima imaju povećan rizik za nastanak [[Rak pluća|raka pluća]]. Otrovni utjecaj pritom raste s nerastvorljivošću soli hroma(VI).&lt;ref name=&quot;pathology&quot; /&gt; Direktive [[Evropska unija|Evropske unije]] značajno ograničavaju upotrebu hroma(VI) u Evropskoj uniji.

== Reference ==
{{refspisak|refs=
&lt;ref name=&quot;binder&quot;&gt;{{Cite book|author=Harry H. Binder|title=Lexikon der chemischen Elemente|publisher=S. Hirzel Verlag|location=Stuttgart|year=1999|isbn=3-7776-0736-3}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ludwig&quot;&gt;{{Cite book|author=Ludwig Bergmann, Clemens Schaefer, Rainer Kassing|title=Lehrbuch der Experimentalphysik, tom 6: Festkörper|url=https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977|edition=2|publisher=Walter de Gruyter|year=2005|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderexper00berg_977/page/n377 361]|isbn=978-3-11-017485-4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;greenwood&quot;&gt;{{Cite book|author=N. N. Greenwood; A. Earnshaw|title=Chemie der Elemente|edition=1|year=1988|page=1291|isbn=3-527-26169-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;crc&quot;&gt;{{Cite book|editor=Weast, Robert C.|title=CRC Handbook of Chemistry and Physics|url=https://archive.org/details/crchandbookofche70edunse|publisher=CRC (Chemical Rubber Publishing Company)|location=Boca Raton|year=1990|pages=E-129 do E-145|isbn=0-8493-0470-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;zhang&quot;&gt;{{Cite journal|author=Yiming Zhang, Julian R. G. Evans, Shoufeng Yang|title=Corrected Values for Boiling Points and Enthalpies of Vaporization of Elements in Handbooks|journal=Journal of Chemical &amp; Engineering Data|volume=56|year=2011|pages=328–337|doi=10.1021/je1011086}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;arnold&quot;&gt;{{Cite book|author=Arnold F. Holleman, Nils Wiberg|title=Lehrbuch der Anorganischen Chemie|url=https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe|edition=102|publisher=de Gruyter|location=Berlin|year=2007|page=[https://archive.org/details/lehrbuchderanorg00wibe/page/n1605 1566]|isbn=978-3-11-017770-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ericgr&quot;&gt;{{Cite journal|title = Spin-density-wave antiferromagnetism in chromium|author= Fawcett Eric G. R.|year = 1976|journal = Reviews of Modern Physics|volume = 60|pages = 209|doi=10.1103/RevModPhys.60.209}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;riedel&quot;&gt;{{Cite book|author=E. Riedel, C. Janiak |title=Anorganische Chemie| edition= 8. izd.| publisher=de Gruyter|year=2011| pages=str. 812 - 814|isbn=3110225662}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;mindat&quot;&gt;[http://www.mindat.org/show.php?id=1037&amp;ld=1#themap mindat - Localities for Chromium]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;webmineral&quot;&gt;[http://webmineral.com/chem/Chem-Cr.shtml Webmineral - Mineral Species sorted by the element Cr (Chromium)]&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;ziegler&quot;&gt;{{Cite book|author=Jean Ziegler|title=Die Schweiz, das Gold und die Toten|url=https://archive.org/details/dieschweizdasgol0000zieg|page=[https://archive.org/details/dieschweizdasgol0000zieg/page/n49 46]|edition=1|year=1997|publisher=C. Bertelsmann Verlag|location=München|isbn=978-3570001127}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;steams&quot;&gt;{{Cite journal|author=Stearns DM, Silveira SM, Wolf KK, Luke AM.|title=Chromium(III) tris(picolinate) is mutagenic at the hypoxanthine (guanine) phosphoribosyltransferase locus in Chinese hamster ovary cells|journal=Mutat Res.|date=15. 1. 2002|volume=513|issue=1-2|pages=135-42|pmid=11719098|doi=10.1016/S1383-5718(01)00301-1}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;53Mn53Cr&quot;&gt;{{Cite journal|journal = Geochimica et Cosmochimica Acta|volume = 63|issue = 23–24|year = 1999|pages = 4111–4117|title = &lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Mn-&lt;sup&gt;53&lt;/sup&gt;Cr evolution of the early solar system|author= J. L Birck et al.|doi=10.1016/S0016-7037(99)00312-9}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;NUBASE&quot;&gt;{{Cite journal|author= Audi Georges et al.|title = The NUBASE Evaluation of Nuclear and Decay Properties| journal = Nuclear Physics A| volume = 729| pages = 3–128| publisher = Atomic Mass Data Center| year = 2003|doi=10.1016/j.nuclphysa.2003.11.001}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;pathology&quot;&gt;Emanuel Rubin, David Strayer: ''Environmental and Nutrional Pathology''. u: Raphael Rubin, David Strayer: ''Rubin's Pathology'', Philadelphia, 2008, str.&amp;nbsp;268.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;spiegel&quot;&gt;Spiegel Online: [http://www.spiegel.de/wissenschaft/technik/0,1518,745545,00.html ''UV-Licht lässt Van-Gogh-Gemälde verblassen'']. 15. februar 2011.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;monico&quot;&gt;Letizia Monico, Geert Van der Snickt, Koen Janssens, Wout De Nolf, Costanza Miliani, Joris Dik, Marie Radepont, Ella Hendriks, Muriel Geldof and Marine Cotte:  ''Degradation Process of Lead Chromate in Paintings by Vincent van Gogh Studied by Means of Synchrotron X-ray Spectromicroscopy and Related Methods. 2. Original Paint Layer Samples''. Analytical Chemistry 2011 83 (4), 1224-1231. {{doi|10.1021/ac1025122}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Chromium}}
* [http://www.atsdr.cdc.gov/csem/chromium ATSDR Case Studies in Environmental Medicine: Chromium Toxicity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191116041506/http://www.atsdr.cdc.gov/csem/chromium |date=16. 11. 2019 }}
* [https://web.archive.org/web/20040701090041/http://www-cie.iarc.fr/htdocs/monographs/vol49/chromium.html IARC Monograph &quot;Chromium and Chromium compounds&quot;]
* [http://education.jlab.org/itselemental/ele024.html It's Elemental – The Element Chromium]
* [http://www.merck.com/mmpe/sec01/ch005/ch005b.html The Merck Manual – Mineral Deficiency and Toxicity]
* [http://www.cdc.gov/niosh/topics/chromium/ National Institute for Occupational Safety and Health – Chromium Page]
* [http://www.periodicvideos.com/videos/024.htm Hrom] na ''[[The Periodic Table of Videos]]'' ([[Univerzitet u Nottinghamu]])

{{PSE}}

[[Kategorija:Hemijski elementi]]</text>
      <sha1>ncosxl5sj82398qsq1e3o53j2qsi18w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kastel (Banja Luka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7340</id>
    <revision>
      <id>3668890</id>
      <parentid>3642366</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:17:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.250.114.118</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Literatura */ Popravljen tipfeler</comment>
      <origin>3668890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12694" sha1="2a4h5qp3fe4o5bo27duaf80sy1ll03h" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tvrdjava Kastel, Banja luka.jpg|mini|desno|350p|Tvrđava Kastel]]

'''Tvrđava Kastel''' je dio grada i historijsko područje koje se nalazi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]].
 
== Lokacija ==
Na području Banje Luke arheološki nalazi koncentrisani su na dva lokaliteta: u Gornjem Šeheru, oko 3–5&amp;nbsp;km južno od centra grada i u centru grada, u kojem je u drugoj polovini XVI vijeka počela intenzivna izgradnja urbanog jezgra Donji Šeher i Tvrđave Kastel.

Historijsko područje – Tvrđava Kastel nalazi se na malom uzvišenju uz lijevu obalu Vrbasa. Pored Kastela teče rječica  Crkvena koja se pored tvrđave ulijeva u Vrbas. Takvo uzvišenje bilo je pogodna strategijska tačka i bilo je naseljeno još od prahistorije.

Upravo neprekidna naseljenost i stalna građevinska djelatnost na ovom terenu, na ušću Crkvene u [[Vrbas]], uništavala je tragove iz ranijih perioda.

== Historija ==
=== Prahistorija ===
[[Datoteka:Kastel fortress in Banja Luka (10).jpg|mini]]
Iz perioda gravettiena, tj. najmlađe faze gornjeg [[paleolit]]a u sjevernoj Bosni, koja traje od XIX do prve četvrtine XIII milenija prije naše ere nađene su kremene alatke. Iz [[neolit]]a je nađena crnopolirana fina keramika, rađena od dobro pročišćene gline, koja je pečena redukciono – paljena, crne i sive boje.&lt;ref name=&quot;Jamaković&quot;/&gt; Pretpostavlja se da je neolitsko naselje u Kastelu bilo rezultat pritiska [[Vinčanska kultura|vinčanske]] populizacije, odnosno njenog ogranka [[Sopotska kultura|Sopotske kulture]]. Zajedničko i srodno [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] i finom materijalu [[Starčevačka kultura|starčevačke kulture]] jest manir sjajnog glačanja vanjske površine posuda.
==== Eneolit ====

Iz doba [[eneolit]]a (bakarno doba) otkriveno je naselje sa keramikom badenske kulturne grupe i mali broj fragmenata keramike [[Vučedolska kultura|vučedolske kulturne grupe]]. Prema analizama i vrsti ornamentike, lokalitet Kastel pripadao je i klasičnoj (dublje urezane ornamentike) i kasnoj klasičnoj (pliće urezanih motiva) fazi Vučedola.  Karakteristika finije keramike je da je većinom ukrašena bijelom inkrustacijom, što je opšta karakteristika vučedolske keramike, koja je evidentirana i na Kastelu. [[Keramika]] je bila ornamentirana duboreznom tehnikom, dubokim i plitkim urezima, a ukrasi su bili izvedeni žigosanjem i upotrebom nazubljenog kotačića.

Arheolozi su uočili vezu između pojave i širenja metala i upotrebe bijelo inkrustiranog ornamenta. Ta je relacija imala dublji značaj za vučedolsku kulturu koja je širila metaluršku proizvodnju širom Evrope i nosila mističnu notu, s direktnim i skrivenim sadržajem.  Činjenica da je bijela inkrustacija pratila širenje metalurgije naslućuje vezu između simbola Vestalskih djevica kao čuvarica vatre i ritualnog žrtvovanja djece pred gradnju peći za taljenje. Ritual je bio više mističan nego religiozan, a nevine žrtve fetusa djece možda najuzvišeniji simbol, gdje se žrtvuju čistota i nevinost. Pojava bijele inkrustacije, u mitskoj verziji, po kojoj je [[Prometej]] prenio ukradenu vatru, ima svoju verziju u relaciji između vatre i stabljike komorača (Ferula communis), koja raste po cijelom [[Sredozemno more|Mediteran]]u. Stabljika je ispunjena bijelom i lako zapaljivom srčikom. Prometej je vatru sakrio u stabljiku te biljke i darovao je čovječanstvu. Ta bijelina inkrustacije možda ima neku relaciju s vatrom i taljenjem.

Pored keramike, pronađeni su kremeni nožići i životinjske kosti.&lt;ref name=&quot;Jamaković&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf|title= Orhan Jamaković -  Trragovi sopotske i vučedolske kulture na lokalitetu  Kastel – Banja Luka|work= ANUBiH - GODIŠNJAK KNJIGA /46 Sarajevo 2017|access-date= 9. 2. 2019|archive-date= 10. 2. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

Na Kastelu je konstatovan pokretni arheološki materijal iz kasnog [[Bronzano doba|bronzano]]g i [[Željezno doba|željeznog]] doba.

=== Antičko doba ===
Na osnovu hodoloških ispitivanja, antičkih geografskih karata (''Tabula Peutingeriana i Itinerarium Antonini'') i uglavnom slučajnih nalaza, ustanovljeno je da se ovdje nalazilo antičko ([[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimsko]]) naselje Castra, u kojem je bila putna stanica (''mansio''), vojni logor (''castrum'' ), civilno naselje uz logor (''canabae'') i beneficijarna stanica (''statio''). Pripadala je teritoriji provincije Gornje Panonije, a područje je bilo naseljeno plemenom [[Oserijati|Oserijata]]. Naselje Castra nalazilo se na komunikaciji koja je polazila iz [[Salona|Salone]] ([[Solin]]), tadašnjeg političkog centra rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]], do [[Servicij]]a ([[Gradiška|Gradiške]]), tadašnjoj luci na [[Sava|Savi]] u provinciji [[Panonija (rimska provincija)|Panoniji]].&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Iskopavanjima od 1980. do 1988. godine otkriveni su zidovi, čija veličina i obrada [[kamen]]ih kvadera (kiklopski zid) upućuje na jače kasnoantičko utvrđenje. Otkopani su i  dijelovi temeljnih zidova nekog većeg kasnoantičkog objekta sa polukružnom apsidom, čija namjena još nije definitivno odgonetnuta (bazilika, administrativna zgrada ili kompleks različitih sadržaja). Brojni zidovi tvrđave izgrađeni su od zidova rimskih spolija.

Istraživanjima lokaliteta  Hanište, 1985. i 1986. godine, na kojem se nalazio Ferhad-pašin han (izgrađen 1579.-1587., srušen 1640. godine), otkriveni su u antičkom sloju ostaci temeljnih zidova građeni od muljike, lokalnog mekanog kamena lauša, uz mnoštvo pokretnih keramičkih, staklenih, gvozdenih i koštanih nalaza, komada troske, cigle i novca. Sve je datovano u vremenski okvir III i IV vijeka. Predpostavka je da je na areal antičke naseobine nasjela Ferhad-pašina aglomeracija , u kojoj je od 1576. do 1587. godine izgrađeno 216 objekata.

=== Srednji vijek === 
Polovinom XVII vijeka u Banjoj Luci, u putopisu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], a i nekih drugih putopisaca, pominju se dva grada, jedan u Gornjem Šeheru, a drugi u Donjem Šeheru (područje sadašnjeg Kastela).

Ime Banja Luka prvi put se pominje 1494. godine u jednoj ispravi [[Mađarska|ugarskog]] kralja Ladislava II Jagelovića. Tada se Banja Luka nalazila u sastavu [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]], ali ne zna se gdje se tvrđava Banja Luka nalazila. Prema ranim osmanskim dokumentima,  radi se o tvrđavi u Gornjem Šeheru, koju mnogi autori nazivaju i Vrbaški grad. Između [[Habsburg (dinastija)|Habsburškog]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]], dolazi do rata (1683.-1699.). U tom su ratu [[Austro-Ugarska|austrijske]] trupe, pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog,  nakratko zauzele Banja Luku avgusta 1688. godine. Od tog vremena se više ne pominje tvrđava u Gornjem Šeheru.

=== Osmansko doba ===
Početkom 1528. godine, cijelo područje Jajačke banovine, od [[Jajce|Jajca]] do Save, palo je pod [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmansku]] vlast. Banja Luka 1554. godine postaje sjedište bosanskog sandžak-bega. Kada je 1580. godine  osnovan [[Bosanski pašaluk]] (beglerbegluk, ajalet), sjedište pašaluka bilo je u Banja Luci. Za prvog beglerbega postavljen je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]], koji je razvio veliku graditeljsku aktivnost u Donjem Šeheru, današnjem centru grada, gdje je dao da se izgradi i uvakufi  216 objekata.  Među njima sagrađena je, prije 1587. godine i tophana (arsenal). Tophana je pretvorena u tvrđavu za vrijeme vlade sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595.-1603.), i za razliku od Starog grada u Gornjem Šeheru, nazvana Novi grad. Po običaju, u tvrđavi je bila sagrađena i [[džamija]], koja je posvećena pomenutom sultanu.

Pri obnovi za vrijeme [[Numan-paša Ćuprilić|Numan-paše Ćuprilića]] 1712. –1714. godine, tvrđava dobija konačne gabarite. Proširena je po principu Vobanovog sistema. Iza te bitke tvrđava je opet popravljana  tokom 1737.-1738. godine. Iz anonimnog opisa, pisanog oko 1785. godine, u tvrđavi je bilo 50 topova.&lt;ref name=&quot;Kapetanije&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI  |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Posljedna opravka tvrđave bila je 1868. godine. Austrijskom okupacijom, u tvrđavi boravio je jedan bataljon. Iza [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]] pa do 1959. godine, Tvrđava Kastel je i dalje služila u vojne svrhe. Od 60-ih godina nadalje, prostor Kastela je korišten u raznovrsne svrhe.
 
=== Opis ===
Lokalitet Kastel zauzima površinu od 26 610 m2  unutar zidova tvrđave i izvan bedema oko 21 390 m2. Bedemi joj jedva nadmašuju tlo. Kastel je ravničarska artiljerijska tvrđava poligonalne osnove u obliku izduženog trapeza. U omotaču tvrđave ima 7 isturenih tabija. Zidovi tabija su debeli oko 2,5 m.
[[Datoteka:NKD 136, Tvrđava Kastel.jpg|mini]]
Sa unutrašnje strane na bedeme su prislonjena tri arsenala, pa su tu zidovi debeli 6,5 metara. Tvrđava je građena od pravougaonog priklesanog kamena, naslaganog na različit način i vezanog malterom. Uz bedeme su još tri uvučene kule kvadratne osnove.
 
Sastavni dio  odbrambenog sistema tvrđave bio je šanac, širok 20–30 m, koji je opkoljavao Kastel sa svih strana, osim uz Vrbas, tako da je tvrđava bila kao na ostrvu. Danas je šanac zatrpan. U nasipima uz bedeme su se nalazili tajni podzemni prolazi.

Glavni kazamat je dugačak oko 80 m, a širok oko 15 m.

Na pjeskovitoj obali Vrbasa iskopana su dva dobro pokrivena i maskirana bunara. U njima je bila riječna voda, prethodno filtrirana kroz slojeve pijeska. Iz tvrđave su do “velike čatrnje”, tj. bunara, vodile specijalno izgrađene nadsvedene i maskirane stepenice, a do “male čatrnje” se pristupalo kroz vrata na bedemu.

Historijsko područje – Tvrđava Kastel u Banja Luci proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2474 |title=Nacionalni spomenik |access-date=24. 6. 2016 |archive-date=22. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122033144/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2474 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Ivo Bojanovski]], Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
* [[Esad Pašalić]],  Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
* Ljiljana Ševo, Opština Banja Luka, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Banja Luka, Banja Luka, 1996., 13-79 – URBANISTIČKI RAZVOJ BANJA LUKE
* [[Hazim Šabanović]],  II izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1982. –BOSANSKI PAŠALUK, POSTANAK I UPRAVNA PODJELA 
* [[Hamdija Kreševljaković]], Sarajevo: Svijetlost, 1980, -KAPETANIJE U BiH
* Hamdija Kreševljaković,  Izabrana djela, II, Sarajevo 1991 -GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI
== Šeher ==
Šeher od kastel bio iz 2000 rimske natrag. Tu iz 1950 godine bila kastel malo izgradila. Od njegove u Banja Luci bile rimske vojnici iz armije BiH 1993.
'''Izgradnja u Banja luci'''
Izgradnja Banja Luke je bila iz 1900 godine. Rimski iz 1910 i 1920.[[Datoteka:Kastel_Banja_Luka_2019_2.jpg|mini|alt=Novo|Pogled Kastel]]
== Nekad bila narodne nošnje  ==
Datum 1988 bila je neka narodnja nošnja koje bile muzike. Ova muzika se zove &quot;Bosno moja&quot; iz Bošnjaci.
== Pogled lijepe tvrđavi ==
Njega je prelijepa kastel nakon iz Banja Luka bila iz 1955.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|Kastel fortress}}
{{Tvrđave u BiH}}

[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Osmanski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Historija Banje Luke]]</text>
      <sha1>2a4h5qp3fe4o5bo27duaf80sy1ll03h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668893</id>
      <parentid>3668890</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:34:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/87.250.114.118|87.250.114.118]] ([[User talk:87.250.114.118|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3642366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12133" sha1="be5lkor8cw5mnje0d2eu09bymzsf5l6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tvrdjava Kastel, Banja luka.jpg|mini|desno|350p|Tvrđava Kastel]]

'''Tvrđava Kastel''' je dio grada i historijsko područje koje se nalazi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]].
 
== Lokacija ==
Na području Banje Luke arheološki nalazi koncentrisani su na dva lokaliteta: u Gornjem Šeheru, oko 3–5&amp;nbsp;km južno od centra grada i u centru grada, u kojem je u drugoj polovini XVI vijeka počela intenzivna izgradnja urbanog jezgra Donji Šeher i Tvrđave Kastel.

Historijsko područje – Tvrđava Kastel nalazi se na malom uzvišenju uz lijevu obalu Vrbasa. Pored Kastela teče rječica  Crkvena koja se pored tvrđave ulijeva u Vrbas. Takvo uzvišenje bilo je pogodna strategijska tačka i bilo je naseljeno još od prahistorije.

Upravo neprekidna naseljenost i stalna građevinska djelatnost na ovom terenu, na ušću Crkvene u [[Vrbas]], uništavala je tragove iz ranijih perioda.

== Historija ==
=== Prahistorija ===
[[Datoteka:Kastel fortress in Banja Luka (10).jpg|mini]]
Iz perioda gravettiena, tj. najmlađe faze gornjeg [[paleolit]]a u sjevernoj Bosni, koja traje od XIX do prve četvrtine XIII milenija prije naše ere nađene su kremene alatke. Iz [[neolit]]a je nađena crnopolirana fina keramika, rađena od dobro pročišćene gline, koja je pečena redukciono – paljena, crne i sive boje.&lt;ref name=&quot;Jamaković&quot;/&gt; Pretpostavlja se da je neolitsko naselje u Kastelu bilo rezultat pritiska [[Vinčanska kultura|vinčanske]] populizacije, odnosno njenog ogranka [[Sopotska kultura|Sopotske kulture]]. Zajedničko i srodno [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] i finom materijalu [[Starčevačka kultura|starčevačke kulture]] jest manir sjajnog glačanja vanjske površine posuda.
==== Eneolit ====

Iz doba [[eneolit]]a (bakarno doba) otkriveno je naselje sa keramikom badenske kulturne grupe i mali broj fragmenata keramike [[Vučedolska kultura|vučedolske kulturne grupe]]. Prema analizama i vrsti ornamentike, lokalitet Kastel pripadao je i klasičnoj (dublje urezane ornamentike) i kasnoj klasičnoj (pliće urezanih motiva) fazi Vučedola.  Karakteristika finije keramike je da je većinom ukrašena bijelom inkrustacijom, što je opšta karakteristika vučedolske keramike, koja je evidentirana i na Kastelu. [[Keramika]] je bila ornamentirana duboreznom tehnikom, dubokim i plitkim urezima, a ukrasi su bili izvedeni žigosanjem i upotrebom nazubljenog kotačića.

Arheolozi su uočili vezu između pojave i širenja metala i upotrebe bijelo inkrustiranog ornamenta. Ta je relacija imala dublji značaj za vučedolsku kulturu koja je širila metaluršku proizvodnju širom Evrope i nosila mističnu notu, s direktnim i skrivenim sadržajem.  Činjenica da je bijela inkrustacija pratila širenje metalurgije naslućuje vezu između simbola Vestalskih djevica kao čuvarica vatre i ritualnog žrtvovanja djece pred gradnju peći za taljenje. Ritual je bio više mističan nego religiozan, a nevine žrtve fetusa djece možda najuzvišeniji simbol, gdje se žrtvuju čistota i nevinost. Pojava bijele inkrustacije, u mitskoj verziji, po kojoj je [[Prometej]] prenio ukradenu vatru, ima svoju verziju u relaciji između vatre i stabljike komorača (Ferula communis), koja raste po cijelom [[Sredozemno more|Mediteran]]u. Stabljika je ispunjena bijelom i lako zapaljivom srčikom. Prometej je vatru sakrio u stabljiku te biljke i darovao je čovječanstvu. Ta bijelina inkrustacije možda ima neku relaciju s vatrom i taljenjem.

Pored keramike, pronađeni su kremeni nožići i životinjske kosti.&lt;ref name=&quot;Jamaković&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf|title= Orhan Jamaković -  Trragovi sopotske i vučedolske kulture na lokalitetu  Kastel – Banja Luka|work= ANUBiH - GODIŠNJAK KNJIGA /46 Sarajevo 2017|access-date= 9. 2. 2019|archive-date= 10. 2. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

Na Kastelu je konstatovan pokretni arheološki materijal iz kasnog [[Bronzano doba|bronzano]]g i [[Željezno doba|željeznog]] doba.

=== Antičko doba ===
Na osnovu hodoloških ispitivanja, antičkih geografskih karata (''Tabula Peutingeriana i Itinerarium Antonini'') i uglavnom slučajnih nalaza, ustanovljeno je da se ovdje nalazilo antičko ([[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimsko]]) naselje Castra, u kojem je bila putna stanica (''mansio''), vojni logor (''castrum'' ), civilno naselje uz logor (''canabae'') i beneficijarna stanica (''statio''). Pripadala je teritoriji provincije Gornje Panonije, a područje je bilo naseljeno plemenom [[Oserijati|Oserijata]]. Naselje Castra nalazilo se na komunikaciji koja je polazila iz [[Salona|Salone]] ([[Solin]]), tadašnjeg političkog centra rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]], do [[Servicij]]a ([[Gradiška|Gradiške]]), tadašnjoj luci na [[Sava|Savi]] u provinciji [[Panonija (rimska provincija)|Panoniji]].&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Iskopavanjima od 1980. do 1988. godine otkriveni su zidovi, čija veličina i obrada [[kamen]]ih kvadera (kiklopski zid) upućuje na jače kasnoantičko utvrđenje. Otkopani su i  dijelovi temeljnih zidova nekog većeg kasnoantičkog objekta sa polukružnom apsidom, čija namjena još nije definitivno odgonetnuta (bazilika, administrativna zgrada ili kompleks različitih sadržaja). Brojni zidovi tvrđave izgrađeni su od zidova rimskih spolija.

Istraživanjima lokaliteta  Hanište, 1985. i 1986. godine, na kojem se nalazio Ferhad-pašin han (izgrađen 1579.-1587., srušen 1640. godine), otkriveni su u antičkom sloju ostaci temeljnih zidova građeni od muljike, lokalnog mekanog kamena lauša, uz mnoštvo pokretnih keramičkih, staklenih, gvozdenih i koštanih nalaza, komada troske, cigle i novca. Sve je datovano u vremenski okvir III i IV vijeka. Predpostavka je da je na areal antičke naseobine nasjela Ferhad-pašina aglomeracija , u kojoj je od 1576. do 1587. godine izgrađeno 216 objekata.

=== Srednji vijek === 
Polovinom XVII vijeka u Banjoj Luci, u putopisu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], a i nekih drugih putopisaca, pominju se dva grada, jedan u Gornjem Šeheru, a drugi u Donjem Šeheru (područje sadašnjeg Kastela).

Ime Banja Luka prvi put se pominje 1494. godine u jednoj ispravi [[Mađarska|ugarskog]] kralja Ladislava II Jagelovića. Tada se Banja Luka nalazila u sastavu [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]], ali ne zna se gdje se tvrđava Banja Luka nalazila. Prema ranim osmanskim dokumentima,  radi se o tvrđavi u Gornjem Šeheru, koju mnogi autori nazivaju i Vrbaški grad. Između [[Habsburg (dinastija)|Habsburškog]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]], dolazi do rata (1683.-1699.). U tom su ratu [[Austro-Ugarska|austrijske]] trupe, pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog,  nakratko zauzele Banja Luku avgusta 1688. godine. Od tog vremena se više ne pominje tvrđava u Gornjem Šeheru.

=== Osmansko doba ===
Početkom 1528. godine, cijelo područje Jajačke banovine, od [[Jajce|Jajca]] do Save, palo je pod [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmansku]] vlast. Banja Luka 1554. godine postaje sjedište bosanskog sandžak-bega. Kada je 1580. godine  osnovan [[Bosanski pašaluk]] (beglerbegluk, ajalet), sjedište pašaluka bilo je u Banja Luci. Za prvog beglerbega postavljen je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]], koji je razvio veliku graditeljsku aktivnost u Donjem Šeheru, današnjem centru grada, gdje je dao da se izgradi i uvakufi  216 objekata.  Među njima sagrađena je, prije 1587. godine i tophana (arsenal). Tophana je pretvorena u tvrđavu za vrijeme vlade sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595.-1603.), i za razliku od Starog grada u Gornjem Šeheru, nazvana Novi grad. Po običaju, u tvrđavi je bila sagrađena i [[džamija]], koja je posvećena pomenutom sultanu.

Pri obnovi za vrijeme [[Numan-paša Ćuprilić|Numan-paše Ćuprilića]] 1712. –1714. godine, tvrđava dobija konačne gabarite. Proširena je po principu Vobanovog sistema. Iza te bitke tvrđava je opet popravljana  tokom 1737.-1738. godine. Iz anonimnog opisa, pisanog oko 1785. godine, u tvrđavi je bilo 50 topova.&lt;ref name=&quot;Kapetanije&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI  |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Posljedna opravka tvrđave bila je 1868. godine. Austrijskom okupacijom, u tvrđavi boravio je jedan bataljon. Iza [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]] pa do 1959. godine, Tvrđava Kastel je i dalje služila u vojne svrhe. Od 60-ih godina nadalje, prostor Kastela je korišten u raznovrsne svrhe.
 
=== Opis ===
Lokalitet Kastel zauzima površinu od 26 610 m2  unutar zidova tvrđave i izvan bedema oko 21 390 m2. Bedemi joj jedva nadmašuju tlo. Kastel je ravničarska artiljerijska tvrđava poligonalne osnove u obliku izduženog trapeza. U omotaču tvrđave ima 7 isturenih tabija. Zidovi tabija su debeli oko 2,5 m.
[[Datoteka:NKD 136, Tvrđava Kastel.jpg|mini]]
Sa unutrašnje strane na bedeme su prislonjena tri arsenala, pa su tu zidovi debeli 6,5 metara. Tvrđava je građena od pravougaonog priklesanog kamena, naslaganog na različit način i vezanog malterom. Uz bedeme su još tri uvučene kule kvadratne osnove.
 
Sastavni dio  odbrambenog sistema tvrđave bio je šanac, širok 20–30 m, koji je opkoljavao Kastel sa svih strana, osim uz Vrbas, tako da je tvrđava bila kao na ostrvu. Danas je šanac zatrpan. U nasipima uz bedeme su se nalazili tajni podzemni prolazi.

Glavni kazamat je dugačak oko 80 m, a širok oko 15 m.

Na pjeskovitoj obali Vrbasa iskopana su dva dobro pokrivena i maskirana bunara. U njima je bila riječna voda, prethodno filtrirana kroz slojeve pijeska. Iz tvrđave su do “velike čatrnje”, tj. bunara, vodile specijalno izgrađene nadsvedene i maskirane stepenice, a do “male čatrnje” se pristupalo kroz vrata na bedemu.

Historijsko područje – Tvrđava Kastel u Banja Luci proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2474 |title=Nacionalni spomenik |access-date=24. 6. 2016 |archive-date=22. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122033144/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2474 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Ivo Bojanovski]], Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
* [[Esad Pašalić]],  Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
* Ljiljana Ševo, Opština Banja Luka, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Banja Luka, Banja Luka, 1996., 13-79 – URBANISTIČKI RAZVOJ BANJA LUKE
* [[Hazim Šabanović]],  II izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1982. –BOSANSKI PAŠALUK, POSTANAK I UPRAVNA PODJELA 
* [[Hamdija Kreševljaković]], Sarajevo: Svijetlost, 1980, -KAPETANIJE U BiH
* Hamdija Kreševljaković,  Izabrana djela, II, Sarajevo 1991 -GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|Kastel fortress}}
{{Tvrđave u BiH}}

[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Osmanski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Historija Banje Luke]]</text>
      <sha1>be5lkor8cw5mnje0d2eu09bymzsf5l6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668910</id>
      <parentid>3668893</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:01:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3668910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11934" sha1="g65krw25odnb2wkx7dfrunnjxigq0nr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tvrdjava Kastel, Banja luka.jpg|mini|desno|350p|Tvrđava Kastel]]

'''Tvrđava Kastel''' je dio grada i historijsko područje koje se nalazi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]].
 
== Lokacija ==
Na području Banje Luke arheološki nalazi koncentrisani su na dva lokaliteta: u Gornjem Šeheru, oko 3–5&amp;nbsp;km južno od centra grada i u centru grada, u kojem je u drugoj polovini XVI vijeka počela intenzivna izgradnja urbanog jezgra Donji Šeher i Tvrđave Kastel.

Historijsko područje – Tvrđava Kastel nalazi se na malom uzvišenju uz lijevu obalu Vrbasa. Pored Kastela teče rječica Crkvena koja se pored tvrđave ulijeva u Vrbas. Takvo uzvišenje bilo je pogodna strategijska tačka i bilo je naseljeno još od prahistorije.

Upravo neprekidna naseljenost i stalna građevinska djelatnost na ovom terenu, na ušću Crkvene u [[Vrbas]], uništavala je tragove iz ranijih perioda.

== Historija ==
=== Prahistorija ===
[[Datoteka:Kastel fortress in Banja Luka (10).jpg|mini]]
Iz perioda gravettiena, tj. najmlađe faze gornjeg [[paleolit]]a u sjevernoj Bosni, koja traje od XIX do prve četvrtine XIII milenija prije naše ere nađene su kremene alatke. Iz [[neolit]]a je nađena crnopolirana fina keramika, rađena od dobro pročišćene gline, koja je pečena redukciono – paljena, crne i sive boje.&lt;ref name=&quot;Jamaković&quot;/&gt; Pretpostavlja se da je neolitsko naselje u Kastelu bilo rezultat pritiska [[Vinčanska kultura|vinčanske]] populizacije, odnosno njenog ogranka [[Sopotska kultura|Sopotske kulture]]. Zajedničko i srodno [[Vinčanska kultura|vinčanskoj]] i finom materijalu [[Starčevačka kultura|starčevačke kulture]] jest manir sjajnog glačanja vanjske površine posuda.

==== Eneolit ====
Iz doba [[eneolit]]a otkriveno je naselje sa keramikom badenske kulturne grupe i mali broj fragmenata keramike [[Vučedolska kultura|vučedolske kulturne grupe]]. Prema analizama i vrsti ornamentike, lokalitet Kastel pripadao je i klasičnoj (dublje urezane ornamentike) i kasnoj klasičnoj (pliće urezanih motiva) fazi Vučedola. Karakteristika finije keramike je da je većinom ukrašena bijelom inkrustacijom, što je opšta karakteristika vučedolske keramike, koja je evidentirana i na Kastelu. [[Keramika]] je bila ornamentirana duboreznom tehnikom, dubokim i plitkim urezima, a ukrasi su bili izvedeni žigosanjem i upotrebom nazubljenog kotačića.

Arheolozi su uočili vezu između pojave i širenja metala i upotrebe bijelo inkrustiranog ornamenta. Ta je relacija imala dublji značaj za vučedolsku kulturu koja je širila metaluršku proizvodnju širom Evrope i nosila mističnu notu, s direktnim i skrivenim sadržajem. Činjenica da je bijela inkrustacija pratila širenje metalurgije naslućuje vezu između simbola Vestalskih djevica kao čuvarica vatre i ritualnog žrtvovanja djece pred gradnju peći za taljenje. Ritual je bio više mističan nego religiozan, a nevine žrtve fetusa djece možda najuzvišeniji simbol, gdje se žrtvuju čistota i nevinost. Pojava bijele inkrustacije, u mitskoj verziji, po kojoj je [[Prometej]] prenio ukradenu vatru, ima svoju verziju u relaciji između vatre i stabljike [[komorač]]a, koja raste po cijelom [[Sredozemno more|Mediteran]]u. Stabljika je ispunjena bijelom i lako zapaljivom srčikom. Prometej je vatru sakrio u stabljiku te biljke i darovao je čovječanstvu. Ta bijelina inkrustacije možda ima neku relaciju s vatrom i taljenjem.

Pored keramike, pronađeni su kremeni nožići i životinjske kosti.&lt;ref name=&quot;Jamaković&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf|title= Orhan Jamaković -  Trragovi sopotske i vučedolske kulture na lokalitetu  Kastel – Banja Luka|work= ANUBiH - GODIŠNJAK KNJIGA /46 Sarajevo 2017|access-date= 9. 2. 2019|archive-date= 10. 2. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

Na Kastelu je konstatovan pokretni arheološki materijal iz kasnog [[Bronzano doba|bronzano]]g i [[Željezno doba|željeznog]] doba.

=== Antičko doba ===
Na osnovu hodoloških ispitivanja, antičkih geografskih karata (''Tabula Peutingeriana i Itinerarium Antonini'') i uglavnom slučajnih nalaza, ustanovljeno je da se ovdje nalazilo antičko ([[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimsko]]) naselje Castra, u kojem je bila putna stanica (''mansio''), vojni logor (''castrum'' ), civilno naselje uz logor (''canabae'') i beneficijarna stanica (''statio''). Pripadala je teritoriji provincije Gornje Panonije, a područje je bilo naseljeno plemenom [[Oserijati|Oserijata]]. Naselje Castra nalazilo se na komunikaciji koja je polazila iz [[Salona|Salone]] ([[Solin]]), tadašnjeg političkog centra rimske provincije [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]], do [[Servicij]]a ([[Gradiška|Gradiške]]), tadašnjoj luci na [[Sava|Savi]] u provinciji [[Panonija (rimska provincija)|Panoniji]].&lt;ref name=&quot;Bojanovski&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba  |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA  |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Iskopavanjima od 1980. do 1988. otkriveni su zidovi, čija veličina i obrada [[kamen]]ih kvadera (kiklopski zid) upućuje na jače kasnoantičko utvrđenje. Otkopani su i  dijelovi temeljnih zidova nekog većeg kasnoantičkog objekta sa polukružnom apsidom, čija namjena još nije definitivno odgonetnuta (bazilika, administrativna zgrada ili kompleks različitih sadržaja). Brojni zidovi tvrđave izgrađeni su od zidova rimskih spolija.

Istraživanjima lokaliteta  Hanište, 1985. i 1986., na kojem se nalazio Ferhad-pašin han (izgrađen 1579-1587, srušen 1640.), otkriveni su u antičkom sloju ostaci temeljnih zidova građeni od muljike, lokalnog mekanog kamena lauša, uz mnoštvo pokretnih keramičkih, staklenih, gvozdenih i koštanih nalaza, komada troske, cigle i novca. Sve je datovano u vremenski okvir III i IV vijeka. Predpostavka je da je na areal antičke naseobine nasjela Ferhad-pašina aglomeracija , u kojoj je od 1576. do 1587. izgrađeno 216 objekata.

=== Srednji vijek === 
Polovinom XVII vijeka u Banjoj Luci, u putopisu [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], a i nekih drugih putopisaca, pominju se dva grada, jedan u Gornjem Šeheru, a drugi u Donjem Šeheru (područje sadašnjeg Kastela).

Ime Banja Luka prvi put se pominje 1494. u jednoj ispravi [[Mađarska|ugarskog]] kralja Ladislava II Jagelovića. Tada se Banja Luka nalazila u sastavu [[Jajačka banovina|Jajačke banovine]], ali ne zna se gdje se tvrđava Banja Luka nalazila. Prema ranim osmanskim dokumentima, radi se o tvrđavi u Gornjem Šeheru, koju mnogi autori nazivaju i Vrbaški grad. Između [[Habsburg (dinastija)|Habsburškog]] i [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]], dolazi do rata (1683-1699.). U tom su ratu [[Austro-Ugarska|austrijske]] trupe, pod komandom markgrofa Ludviga Badenskog,  nakratko zauzele Banja Luku avgusta 1688. Od tog vremena se više ne pominje tvrđava u Gornjem Šeheru.

=== Osmansko doba ===
Početkom 1528, cijelo područje Jajačke banovine, od [[Jajce|Jajca]] do Save, palo je pod [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmansku]] vlast. Banja Luka 1554. postaje sjedište bosanskog sandžak-bega. Kada je 1580. osnovan [[Bosanski pašaluk]], sjedište pašaluka bilo je u Banja Luci. Za prvog beglerbega postavljen je [[Gazi Ferhad-paša Sokolović]], koji je razvio veliku graditeljsku aktivnost u Donjem Šeheru, današnjem centru grada, gdje je dao da se izgradi i uvakufi 216 objekata.  Među njima sagrađena je, prije 1587. i tophana. Tophana je pretvorena u tvrđavu za vrijeme vlade sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] (1595-1603.), i za razliku od Starog grada u Gornjem Šeheru, nazvana Novi grad. U tvrđavi je bila sagrađena i [[džamija]], koja je posvećena pomenutom sultanu.

Pri obnovi za vrijeme [[Numan-paša Ćuprilić|Numan-paše Ćuprilića]] 1712–1714, tvrđava dobija konačne gabarite. Proširena je po principu Vobanovog sistema. Iza te bitke tvrđava je opet popravljana  tokom 1737-1738. Iz anonimnog opisa, pisanog oko 1785, u tvrđavi je bilo 50 topova.&lt;ref name=&quot;Kapetanije&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/91434157/Hamdija-Kresevljakovic-Izabrana-Djela-1|title= Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI  |work= Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991  |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; Posljedna opravka tvrđave bila je 1868.. Austrijskom okupacijom, u tvrđavi boravio je jedan bataljon. Iza [[Drugi svjetski rat|II svjetskog rata]] pa do 1959, Tvrđava Kastel je i dalje služila u vojne svrhe. Od 60-ih godina nadalje, prostor Kastela je korišten u raznovrsne svrhe.
 
=== Opis ===
Lokalitet Kastel zauzima površinu od 26 610 m2  unutar zidova tvrđave i izvan bedema oko 21 390 m2. Bedemi joj jedva nadmašuju tlo. Kastel je ravničarska artiljerijska tvrđava poligonalne osnove u obliku izduženog trapeza. U omotaču tvrđave ima 7 isturenih tabija. Zidovi tabija su debeli oko 2,5 m.
[[Datoteka:NKD 136, Tvrđava Kastel.jpg|mini]]
Sa unutrašnje strane na bedeme su prislonjena tri arsenala, pa su tu zidovi debeli 6,5 metara. Tvrđava je građena od pravougaonog priklesanog kamena, naslaganog na različit način i vezanog malterom. Uz bedeme su još tri uvučene kule kvadratne osnove.
 
Sastavni dio  odbrambenog sistema tvrđave bio je šanac, širok 20–30 m, koji je opkoljavao Kastel sa svih strana, osim uz Vrbas, tako da je tvrđava bila kao na ostrvu. Danas je šanac zatrpan. U nasipima uz bedeme su se nalazili tajni podzemni prolazi.

Glavni kazamat je dugačak oko 80 m, a širok oko 15 m.

Na pjeskovitoj obali Vrbasa iskopana su dva dobro pokrivena i maskirana bunara. U njima je bila riječna voda, prethodno filtrirana kroz slojeve pijeska. Iz tvrđave su do “velike čatrnje”, tj. bunara, vodile specijalno izgrađene nadsvedene i maskirane stepenice, a do “male čatrnje” se pristupalo kroz vrata na bedemu.

Historijsko područje – Tvrđava Kastel u Banja Luci proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2474 |title=Nacionalni spomenik |access-date=24. 6. 2016 |archive-date=22. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210122033144/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2474 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Ivo Bojanovski]], Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
* [[Esad Pašalić]],  Posebna izdanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1960. – ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
* Ljiljana Ševo, Opština Banja Luka, Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Banja Luka, Banja Luka, 1996., 13-79 – URBANISTIČKI RAZVOJ BANJA LUKE
* [[Hazim Šabanović]],  II izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1982. –BOSANSKI PAŠALUK, POSTANAK I UPRAVNA PODJELA 
* [[Hamdija Kreševljaković]], Sarajevo: Svijetlost, 1980, -KAPETANIJE U BiH
* Hamdija Kreševljaković,  Izabrana djela, II, Sarajevo 1991 -GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{commonscat|Kastel fortress}}
{{Tvrđave u BiH}}

[[Kategorija:Građevine u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Banjoj Luci]]
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]
[[Kategorija:Tvrđave u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Eneolitski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Ilirski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Rimski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Osmanski arheološki lokaliteti u Bosni i Hercegovini|B]]
[[Kategorija:Historija Banje Luke]]</text>
      <sha1>g65krw25odnb2wkx7dfrunnjxigq0nr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Gotovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10590</id>
    <revision>
      <id>3669008</id>
      <parentid>3474067</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:23:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]; +[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8341" sha1="bm3wb50djxd1k7nkfcx8ngcfxege6s5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja=[[12. oktobar]] [[1955]].
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[Hrvatska]].
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973. - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991. - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska [[1955]]) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-tim godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt sa domovinom) doznaje za proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], te se vraća u Hrvatsku u junu [[1991]], odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od [[1992]]. do [[1996]]. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini [[1995]]. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena vojska [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]], a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 kilometra od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Već tokom posljednje 2-3 godine 20. vijeka, u doba zalaska hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]], počele su dopirati glasine o mogućim tužbama protiv hrvatskog državnog vrha, kao i vojnih zapovjednika, što je [[Franjo Tuđman|Tuđman]] u nekoliko navrata javno komentirao, a tadašnja opozicija dočekala sa podsmijehom i nevjericom. Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. godine.

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednom od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska ([[2000]]-[[2004]]), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva presuda izazvala je brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.{{Izvor}}

Dana [[16. novembar|16. novembra]] 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* [[1991]] - [[pukovnik]] 
* [[1992]] - [[brigadir]] 
* [[30. maj]]a [[1994]] - [[general bojnik]]
* [[4. august]]a [[1995]] - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* [[26. maj]]a [[1995.]] - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28 Oktobar 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* [[26. maj]]a [[1995]] - [[Red bana Jelačića]]''' 
* [[20. maj]]a [[1996]] - [[Red hrvatskog trolista]] 
* [[20. maj]]a [[1996]] - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>bm3wb50djxd1k7nkfcx8ngcfxege6s5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669138</id>
      <parentid>3669008</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:03:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rat u Hrvatskoj */</comment>
      <origin>3669138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8176" sha1="1mrh7ax5m9qczuhruxnq5fvuy8ittqd" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja=[[12. oktobar]] [[1955]].
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[Hrvatska]].
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973. - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991. - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska [[1955]]) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-tim godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu [[1991]], odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od [[1992]]. do [[1996]]. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini [[1995]]. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena vojska [[Bosanski Srbi|bosanskih Srba]], a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 kilometra od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Već tokom posljednje 2-3 godine 20. vijeka, u doba zalaska hrvatskog predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]], počele su dopirati glasine o mogućim tužbama protiv hrvatskog državnog vrha, kao i vojnih zapovjednika, što je [[Franjo Tuđman|Tuđman]] u nekoliko navrata javno komentirao, a tadašnja opozicija dočekala sa podsmijehom i nevjericom. Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. godine.

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednom od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska ([[2000]]-[[2004]]), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana [[16. novembar|16. novembra]] 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]] (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* [[1991]] - [[pukovnik]] 
* [[1992]] - [[brigadir]] 
* [[30. maj]]a [[1994]] - [[general bojnik]]
* [[4. august]]a [[1995]] - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* [[26. maj]]a [[1995.]] - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28 Oktobar 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* [[26. maj]]a [[1995]] - [[Red bana Jelačića]]''' 
* [[20. maj]]a [[1996]] - [[Red hrvatskog trolista]] 
* [[20. maj]]a [[1996]] - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>1mrh7ax5m9qczuhruxnq5fvuy8ittqd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669140</id>
      <parentid>3669138</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3669140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7604" sha1="oaywb4nc5djv5zbrqsyb6kab0o5kbfq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja={{Datum rođenja i godine|1955|10|12}}
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973 - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991 - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-im godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena VRS, a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 km od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. 

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu, te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005. na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]]  pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* 1991 - [[pukovnik]] 
* 1992 - [[brigadir]] 
* 30. maja 1994 - [[general bojnik]]
* 4. augusta 1995 - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* 26. maja 1995 - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. 10. 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* 26. maja 1995 - [[Red bana Jelačića]]''' 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog trolista]] 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>oaywb4nc5djv5zbrqsyb6kab0o5kbfq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669141</id>
      <parentid>3669140</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:10:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7639" sha1="oghlqx77eeuk06c28ocgztgqrcmeuae" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja={{Datum rođenja i godine|1955|10|12}}
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973 - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991 - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-im godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena VRS, a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 km od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. 

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu, te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005. na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]]  pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* 1991 - [[pukovnik]] 
* 1992 - [[brigadir]] 
* 30. maja 1994 - [[general bojnik]]
* 4. augusta 1995 - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* 26. maja 1995 - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. 10. 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* 26. maja 1995 - [[Red bana Jelačića]]''' 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog trolista]] 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]]</text>
      <sha1>oghlqx77eeuk06c28ocgztgqrcmeuae</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669142</id>
      <parentid>3669141</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:11:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] uklonjena; [[Kategorija:Generali Hrvatske vojske]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7643" sha1="rh1yxkvnhcxtvdeemeqwwohzohy4op6" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja={{Datum rođenja i godine|1955|10|12}}
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973 - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991 - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-im godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena VRS, a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 km od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. 

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu, te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005. na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]]  pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* 1991 - [[pukovnik]] 
* 1992 - [[brigadir]] 
* 30. maja 1994 - [[general bojnik]]
* 4. augusta 1995 - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* 26. maja 1995 - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. 10. 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* 26. maja 1995 - [[Red bana Jelačića]]''' 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog trolista]] 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Generali Hrvatske vojske]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]]</text>
      <sha1>rh1yxkvnhcxtvdeemeqwwohzohy4op6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669143</id>
      <parentid>3669142</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:13:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Oficiri HVO-a]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7672" sha1="d9b9y4in9sb422axn48atlvpbp4yiim" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja={{Datum rođenja i godine|1955|10|12}}
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973 - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991 - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-im godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena VRS, a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 km od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. 

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu, te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005. na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]]  pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* 1991 - [[pukovnik]] 
* 1992 - [[brigadir]] 
* 30. maja 1994 - [[general bojnik]]
* 4. augusta 1995 - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* 26. maja 1995 - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. 10. 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* 26. maja 1995 - [[Red bana Jelačića]]''' 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog trolista]] 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Generali Hrvatske vojske]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]]
[[Kategorija:Oficiri HVO-a]]</text>
      <sha1>d9b9y4in9sb422axn48atlvpbp4yiim</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669144</id>
      <parentid>3669143</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:13:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Oficiri HVO-a]] uklonjena; [[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7692" sha1="qpymedagjiywy4y3hhyfhlfdfab6sn9" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija vojna osoba
|ime=Ante Gotovina
|slika=Ante-Gotovina-05082015-roberta-f.jpg
|opis=Ante Gotovina 2015. godine
|datum rođenja={{Datum rođenja i godine|1955|10|12}}
|mjesto rođenja=[[Tkon]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=Ante Gotovina
|nadimak=
|supruga=Dunja Zloić Gotovina
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1973 - 1978. (Legija stranaca)&lt;br /&gt;1991 - 2000. (Hrvatska vojska)
|čin=[[Datoteka:Caporal-chef.png|30px]] caporal-chef&lt;br /&gt;[[Datoteka:General pukovnik.jpg|30px]] [[General pukovnik]]
|ratovi=[[Rat u Hrvatskoj]]&lt;br /&gt;[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|bitke=[[Operacija Maslenica]]&lt;br /&gt;[[Operacija Ljeto '95.]]&lt;br /&gt;[[Operacija Oluja]]&lt;br /&gt;[[Operacija Maestral]]
|vojska=[[Legija stranaca]]&lt;br /&gt;[[Hrvatska vojska]]
|rod=[[Pješadija]]
|jedinice=
|zapovijedao=HVO Livno&lt;br /&gt;Zborno područje Split
|nagrade=Red kneza Domagoja&lt;br /&gt;Red bana Jelačića&lt;br /&gt;Red hrvatskog trolista&lt;br /&gt;Red hrvatskog križa
}}
'''Ante Gotovina''' ([[Tkon]]&lt;ref name=&quot;Optuznica_ICTY_2001&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/gotovina_old/ind/en/got-ii010608e.htm |title=Indictment against Ante Gotovina, Case No: IT-01-45-I |publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia |date=21. 5. 2001 |access-date=14. 6. 2010 |language=engleski }}&lt;/ref&gt;, [[Pašman (ostrvo)|Pašman]], Hrvatska 1955) jest penzionisani general Vojske Republike Hrvatske.

== Biografija ==
Ante Gotovina jedan je od istaknutih učesnika rata u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosni i Hercegovini]] od 1991. do 1995.

Njegov otac Milan je bio [[Dalmacija|dalmatinski]] ribar. Njegova majka Ana izgubila je život 4. marta 1959, štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Porodica se sa Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.&lt;ref name=vojska&gt;http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/&lt;/ref&gt; Sa 17 godina postao je pripadnik [[Legija stranaca|Legije stranaca]]. Služio je u [[2e Régiment Étranger de Parachutistes|2. padobranskoj pukovniji]], a kasnije kao ronilac u istoj jedinici ([[Commandos de Recherche et d'Action en Profondeur|CRAP]]).&lt;ref name=vojska/&gt; Učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u, a u [[Gvatemala|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih jedinica koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao je francusko državljanstvo. U 1980-im godinama zbog pljačke zlatare u Francuskoj, kratko je bio u zatvoru.&lt;ref&gt;[http://www.faz.net/s/RubDDBDABB9457A437BAA85A49C26FB23A0/Doc~E4D04459C790D408293285E630AF3F6D6~ATpl~Ecommon~Scontent.html#top ''Als Kriegsheld gefeiert, als Kriegsverbrecher gesucht''], [[FAZ]], 9. decembar 2005.&lt;/ref&gt;

=== Rat u Hrvatskoj ===
Stupivši u kontakt sa hrvatskim iseljenicima u [[Argentina|Argentini]], Gotovina i nakon proglašenje samostalnosti [[Hrvatska|Hrvatske]], se vraća u Hrvatsku u junu 1991, odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao komandant. Nakon ranjavanja i oporavka, od 1992. do 1996. vrši dužnost komandanta Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jedan (uz [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Vojska Republike Srpske|Vojske RS]], dugotrajne vojne operacije u kojim su tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za izvršenje [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]]{{Izvor}} Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini 1995. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena VRS, a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 km od [[Banja Luka|Banje Luke]].

=== Međunarodni sud za ratne zločine ===
Promjenom vlasti u januaru 2000, dolazi do antagoniziranja novouspostavljene šesteročlane koalicije i novog predsjednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] sa jedne strane, te poražene stranke [[HDZ]]-a i većeg broja najviših hrvatskih oficira, odnosno onih koji nisu imali simpatija za vlast liberalno-anacionalne provenijencije. Zbog otvorenog pisma nekoliko hrvatskih najviših oficira, u kojem je oštro kritikovana politika nove vlasti, a koju je supotpisao, Gotovina je penzonisan 2000. 

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag|Haagu]] podigao je u junu 2001. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učešće u zločinačkom poduhvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu, te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, sa nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska (2000-2004), i HDZ-ova (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda.{{Izvor}}

Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005. na [[Kanarska ostrva|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije &quot;Oluja&quot; od augusta do novembra 1995. U prvostepenoj presudi, 2011. general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora.

Dana 16. novembra 2012. u konačnoj, drugostepenoj presudi Gotovina je oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]]  pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Presuda se slavila u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb]]u, na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više hiljada ljudi.{{Izvor}}

== Činovi ==
* 1991 - [[pukovnik]] 
* 1992 - [[brigadir]] 
* 30. maja 1994 - [[general bojnik]]
* 4. augusta 1995 - [[general pukovnik]]
 
== Odličja, medalje i pohvale ==
* 26. maja 1995 - [[Red kneza Domagoja s ogrlicom]]''',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html narodne-novine.nn.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151028050050/http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_930.html |date=28. 10. 2015 }} pristupljeno 30. juni 2009.&lt;/ref&gt; 
* 26. maja 1995 - [[Red bana Jelačića]]''' 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog trolista]] 
* 20. maja 1996 - [[Red hrvatskog križa]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.un.org/icty/bhs/cases/gotovina/indictment/got-ii010608b.htm Haaški sud: optužnica protiv Ante Gotovine] 
* [https://web.archive.org/web/20051210023821/http://www.antegotovina.com/ Web stranica generala Ante Gotovine]
{{commonscat|Ante Gotovina}}

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Gotovina, Ante}}
[[Kategorija:Generali Hrvatske vojske]]
[[Kategorija:Biografije, Tkon]]
[[Kategorija:Vojnici Legije stranaca]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Hrvatski kriminalci]]
[[Kategorija:Oficiri Hrvatskog vijeća odbrane]]</text>
      <sha1>qpymedagjiywy4y3hhyfhlfdfab6sn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mljet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13514</id>
    <revision>
      <id>3669105</id>
      <parentid>3666806</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T06:45:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5974" sha1="gr6mgjbxie02ahybx3j0jc5wsw1fu18" xml:space="preserve">[[Datoteka:Great Lake, Island of Mljet, Croatia.JPG|mini|desno|300px|Veliko jezero na Mljetu]]
{{Drugo_značenje|Mljet (čvor)}}

'''Mljet''' je [[ostrvo]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

'''Mljet''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Melita'', [[Italijanski jezik|ital.]] ''Meleda'') je osmi po veličini otok u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], jedan od najvećih [[Dalmacija|južnodalmatinskih]] [[otok]]a te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Pripada dubrovačkom [[arhipelag]]u. Dug je 37&amp;nbsp;km, a širok 3&amp;nbsp;km. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju historiju gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini [[Dubrovnik]]a, [[Korčula|Korčule]], Elafitskih otoka, a od [[poluostrvo|poluostrva]] [[Pelješac|Pelješca]] ga dijeli [[Mljetski kanal]].

Zbog jednakog naziva u [[rim]]skim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz [[Historija|historiju]] vrlo često bio zamjenjivan otokom [[Malta|Maltom]] te se danas dvije svjetski poznate [[Legenda|legende]] o brodolomima [[Homer]]ovog [[Odisej]]a te [[Sveti Pavle|sv. Pavla]] (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvosmisleno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale [[Zmija|zmije otrovnice]], a na Mljetu su istrebljene dovođenjem [[mungos]]a) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te [[hrid]] sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i historičari [[Veterina|veterine]] smatraju kako [[maltezer]] potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka &lt;ref name=&quot;Matoš&quot;&gt;Matoš, Antun Gustav. ''Sabrana djela [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]]'', Mladost, Zagreb, 1973., str. 221.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pugnetti&quot;&gt;Pugnetti, Gino; Orban, Ratimir (urednik) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga (Ljubljana) i Mladost (Zagreb), 1983., rbr. 291.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rudić&quot;&gt;[http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=277&amp;Itemid=26 Mljetski psić - Maltezac; izvadak iz knjige 'Sve o psima'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090531190959/http://dogsnordic.net/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=277&amp;Itemid=26 |date=31 Maj 2009 }}, ''dogsnordic.net, Senada Rudić, Osijek''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Orban&quot;&gt;Orban, Ratimir. ''Malteški pas je zapravo naš mljetski psić'', Moj pas i njegovi prijatelji : stručno informativna revija za kinologiju, Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 1992., trobroj 7-8-9, str. 14. i 15.&lt;/ref&gt;&lt;!-- citirano prema Špoljarić, Boris. ''Hrvatska kinološka baština'', Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 2007., str. 342. --&gt;&lt;ref name=&quot;Pugnetti&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Turković&quot;&gt;Pugnetti, Gino; Turković, Ksenija (prijevod) ''Sve o psima'', Mladinska knjiga, Zagreb, 1993.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HJP&quot;&gt;[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=e1xlWRk%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : maltézer {{citat|maltézer m kinol. kućni patuljasti pas svilene bijele dlake; mljetski psić (jer potječe s otoka Mljeta, a ne s Malte)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=e1xlWRI%3D Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni] : Malta {{citat|pr. (etnik): Maltež (Zadar, sred. Dalmacija)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gondrexon&quot;&gt;Gondrexon, Anna; Browne, Ives. [preveo Vlatko Šarić]. ''Mala enciklopedija pasa : s opisom 343 različite pasmine'', Prosvjeta, Zagreb, 1975., str. 294.&lt;/ref&gt; koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti.

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih [[šuma]] [[Alepski bor|alepskog bora]], [[Pinija|bora pinije]] i [[Hrast crnika|hrasta crnike]]. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi [[Jadransko more|jadranski]] [[nacionalni park]], a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Većih naselja na Mljetu nema naročito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se '''Mljećani''' i '''Mljećke''' (često se krivo navodi izraz ''Mljećanke''). Prema popisu stanovnika iz [[2001]]. godine, 99% stanovnika su [[Hrvati]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_01/H01_02_01_zup19.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=14. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101114225825/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_01/H01_02_01_zup19.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, 96% stanovnika su [[katolici]] &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04.html |title=Arhivirana kopija |access-date=19. 6. 2010 |archive-date=11. 6. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070611172847/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore [[Štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] i to [[Ijekavski govor|ijekavskim govorom]].
== Historija ==

Mljet je prvobitno bio pod [[Kraljevina Bosna|bosanskom]] vlašću, ali je zbog dobrih i prijateljskih odnosa sa Dubrovnikom, predat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. Jedno vrijeme je bio pod vlašću [[Mletačka Republika|Mletaka]].

== Geografija ==

Upravno središte Mljeta je [[Babino Polje]], a od ostalih naselja poznatija su: Polače, Pristanište, Pomena, Sobra. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta je proglašen nacionalnim parkom.

== Reference ==
{{reference}}

{{Stub-geog}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Mljet}}
*[http://mljet.hr Zvanični sajt]

{{Naseljena ostrva u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Ostrva u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Mljet|*]]
[[Kategorija:Ostrva u Jadranskom moru]]</text>
      <sha1>gr6mgjbxie02ahybx3j0jc5wsw1fu18</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojska Republike Srpske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14866</id>
    <revision>
      <id>3669025</id>
      <parentid>3351783</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:11:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11289" sha1="dyj2p83usq89kzsdnc0miduj5cmo0n7" xml:space="preserve">{{Infokutija nacionalna vojska
| naziv                                   = Vojska Republike Srpske
| slika                                   = Emblem of the Army of Republika Srpska.svg
| veličina_slike                          = 250 px
| opis_slike                              = 
| država                                  = {{ZD|Republika Srpska}} [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]
| utemeljena                              = 12. maj 1992.
| grane                                   = Kopnena vojska&lt;br&gt;[[Ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana Republike Srpske]]
| štab                                    = 
| vrhovni komadant                        = [[Radovan Karadžić]] (1992–1996)
| načelnik štaba                          = [[Ratko Mladić]] (1992–1996)
| ministar odbrane                        = 
| vojno sposobni                          = od 18 god.
| broj raspoloživih za vojnu službu       = 
| broj sposobnih za vojnu službu          = 
| broj godišnje stasalih za vojnu službu  = 
| aktivan sastav                          = 
| rezervni sastav                         = 
| vojni budžet                            = 
| procent BDP-a                           = 
| domaći proizvođači                      = 
| strani dobavljači                       = 
| ukinuta                                 = 1. decembar 2005. ([[Oružane snage Bosne i Hercegovine|OSBiH]])
| podrucje_djelovanja                     = [[Republika Bosna i Hercegovina]]
}}
'''Vojska Republike Srpske''' ('''VRS''') bila je paravojna organizacija [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od 1992. do 2005. godine za vrijeme i poslije [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Naslijedila je tadašnju [[JNA]] na teritoriji [[BiH]], kako u vojnom kadru, tako i u infrastrukturi i naoružanju. Finansirana je iz [[Beograd]]a, kako za vrijeme rata u BiH, tako i nakon [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Tek nakon jačeg angažmana međunarodne zajednice u BiH, finansiranje VRS-a iz Beograda je prestalo.

VRS zajedno sa ostalim srpskim snagama je bila jedna od strana u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. godine. Dio ratnog rukovodstva VRS-a je optuženo ili osuđeno pred [[MKSJ]] za najteže zločine po međunarodnom pravu, što uključuje etničko čišćenje, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine, urbicid, kulturocid i genocid. VRS je jedina vojska u svijetu koja je osuđena za [[Genocid u Srebrenici|genocid]] pred Haškim tribunalom.

Od 1. decembra 2005. nakon reforme odbrane u BiH, VRS je integrisana u sastav [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]] i nastavlja tradiciju kroz Srpski puk u OS BiH.

== Historija ==

[[Datoteka:960228-A-5792S-005 - Serbian officer shows U.S. soldiers a towed ZiS-3 anti-tank gun.jpg|thumb|Protiv-oklopni top [[ZiS-3]] Vojske RS-a]]
===Osnivanje===
Krajem 1991. godine bilo je sasvim izgledno da će se [[Bosna i Hercegovina]] ocijepiti od tadašnje [[SFRJ]]. Ovakva ideja nije bila prihvaćena od strane srpskih političara u [[BIH]], kao i od većine bosanskih Srba. Vojni vrh [[JNA]] na čelu s [[Veljko Kadijević|Veljkom Kadijevićem]] i [[Blagoje Adžić|Blagojem Adžićem]] je postepeno naoružavao vojna krila srpskih stranaka u BiH. Kako bi odvajanjem BiH od ostatka tadašnje Jugoslavije JNA postala suvišna i strana vojna sila, ona bi se morala povući s teritorije novopriznate i nezavisne države [[RBiH|Republike Bosne i Hercegovine]]. Kako su bosanski Srbi zapravo još vjerovali u ideju [[SFRJ]] i [[JNA]] kao njene vojne sile, nisu vjerovali u novu državu Bosnu i Hercegovinu na osnovu čega je iz dijelova JNA na području Bosne i Hercegovine 12. maja 1992. formirana nova vojska pod nazivom '''Vojska Republike Srpske''' odlukom Narodne skupštine Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Štab bivšeg banjalučkog korpusa JNA je preimenovan u štab VRS-a. Sjedište štaba je bilo na [[Pale|Palama]].

===1992.===
Prve vojne operacija VRS je vršila u području Bosanske Posavine s ciljem zaposjedanja koridora i spajanje fizički odvojenih teritorija Republike Srpske. Ova operacija poznata je pod nazivom [[Operacija Koridor]] i trajala je od 7. juna do 26. juna 1992. kada su srpske snage zauzele gradove [[Bosanski Brod]], [[Bosanski Šamac|Šamac]], [[Derventa|Derventu]], [[Brčko]], [[Odžak]] i [[Modriča|Modriču]]. Daljnje operacije VRS je vršila s ciljem zauzimanja glavnog grada RBIH [[Sarajevo|Sarajeva]], što je bilo bezuspješno, ali su grad okružili i vršili iscrpljujuće artiljerijske napade po gradu. Zauzimanjem teritorija i gradova po istočnoj Bosni, srpske snage vrše etnička čišćenja i masovna protjerivanja nesrpskog stanovništva s toga područja.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/ratna-hronika-92-95/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 3. 2015 |archive-date=30. 3. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150330031216/http://www.camo.ch/teme/odbrana-rbih/ratna-hronika-92-95/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tokom [[1992.]] godine snage VRS zaposjedaju veliku teritoriju na području istočne Bosne, istočne Hercegovine, banjalučke regije, Bosanske Posavine i zapadne Bosne, a gradove [[Sarajevo]], [[Goražde]], [[Srebrenica]], [[Žepa]], [[Bihać]] stavljaju pod opsadu.

===1993.===
Početkom 1993. godine VRS vrši intenzivirane napade na području istočne Bosne i Posavine. U martu 1993. VRS pokreće ofenzivu s oklopnim snagama kod mjesta Karuše, s ciljem ovladavanja komunikacije Teslić-Doboj. Ova operacija nosila je kodni naziv &quot;Posljednja šansa&quot;, te je urodila velikim porazom. Tokom 1993. dolazi do sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Hercegovini, u vrijeme čega srpske snage zauzimaju općinu [[Trnovo]] i probijaju linije Armije RBIH na području [[Igman]]a tokom operacije Lukavac 93. 15. novembra VRS pokreće ofanzivu prema Olovu što je završilo bezuspješno.&lt;ref name=&quot;Arhivirana kopija&quot;/&gt;

===1994.===
1994. VRS je vršile velike i intenzivne napade na enklave Bihać i Goražde. Bihać je VRS napadala tokom februarske ofanzive sa brda Grabež, kasnije zajedno sa snagama AP ZB iz pravca Velike Kladuše. Goražde su srpske snage napadale tokom aprila, te su gotovo napredovale do centra grada, ali je njihov proboj kasnije zaustavljen. Prilikom kršenja zone zabrane leta, srpskim snagama su oborena 4 borbena aviona od strane [[NATO]]-a.

===1995.===
Početak 1995. godine je bio obilježen velikim vojnim operacijama usmjerenim protiv VRS-a. 23. marta [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBIH]] u [[Operacija Vlašić '95|Operaciji ''Vlašić'']] zauzima planinu [[Vlašić]]. Uslijed vojnih gubitaka VRS vrši artiljerijske napade na zaštićene zone čime strada veliki broj civila, što je izazvalo zračne udare [[NATO]]-a. Dana 2. juna 1995. srpska PVO je oborila jedan američki lovac [[F-16]]. VRS zajedno sa snagama [[SVK]] i [[Fikret Abdić|Abdićevih]] pobunjenika 15. juna pokreće [[Operacija &quot;Pauk&quot;|operaciju &quot;Pauk&quot;]] na Bihaćki okrug.&lt;ref&gt;http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/15662-hrvatski-tjednik-oluja-nakon-18-godina-prvi-put-cijela-istina.html&lt;/ref&gt; Nakon zauzimanja [[Srebrenica|Srebrenice]] 11. jula pripadnici VRS i drugih paravojnih formacija počinile su [[Genocid u Srebrenici|genocid nad stanovništvom]] i ratnim zarobljenicima ubivši oko 8372 osoba.&lt;ref&gt;http://www.historija.ba/d/11-godisnjica-genocida-u-srebrenici/&lt;/ref&gt; Dana 25. jula snage VRS zauzimaju [[Žepa|Žepu]]. Napredovanjem snaga Armije RBIH, HVO i HV, srpske snage gube teritoriju u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] i sjeverozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] uključujući gradove [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], [[Bosanski Petrovac]], [[Drvar]], [[Bosansko Grahovo]], [[Glamoč]], [[Donji Vakuf]], [[Ključ]], [[Sanski Most]], [[Mrkonjić Grad]].

== Ratna organizacija ==
[[Predsjednik Republike Srpske]] bio je vrhovni komandant Vojske Republike Srpske

*[[Generalštab Vojske Republike Srpske]]
** [[Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1. Krajiški korpus]], [[Banja Luka]] 
** [[Drugi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. Krajiški korpus]], [[Drvar]] 
** [[Istočno-bosanski korpus Vojske Republike Srpske|Istočno-bosanski korpus]], [[Bijeljina]]
** [[Sarajevsko- romanijski korpus Vojske Republike Srpske|Sarajevsko- romanijski korpus]], [[Sarajevo]] 
** [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovački korpus]], [[Bileća]] 
** [[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]], [[Zvornik]]

== Generali i komandanti ==
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|thumb|General i zapovjednik Vojske RS-a i ratni zločinac [[Ratko Mladić]]]]

* [[Radovan Karadžić]] vrhovni komandant i prvi [[predsjednik Republike Srpske]]
* [[Ratko Mladić]] komandant [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Manojlo Milovanović]] Načelnik [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Zdravko Tolimir]] Načelnik za sigurnost [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Milan Gvero]] načelnik za moral i informisanje [[Generalštab Vojske Republike Srpske|Glavnog štaba]] [[VRS]]
* [[Momir Talić]] komandant [[1. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|1.krajiškog korpusa]]
* [[Grujo Borić]] komandant [[2. krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2.krajiškog korpusa]]
* [[Novica Simić]], komandant Istočno-bosanskog korpusa
* [[Radovan Grubač]], komandant Hercegovačkog korpusa
* [[Slavko Lisica]], komandant 3. operativne grupe 1.krajiškog korpusa
* [[Stanislav Galić]], komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa

Prištabske jedinice:
* [[65. zaštitni motorizovani puk]]
* [[1. gardijska motorizovana brigada]]
* [[Srpska garda Ilidža]]
* [[Garda Panteri]]

== Ratno zrakoplovstvo i protuzračna odbrana ==
Osnivanjem 19. maja [[1992.]] RZ I PZO VRS je od [[JNA]] naslijedilo 22 aviona [[SOKO J-21 Jastreb]], 12 aviona [[SOKO J-22|SOKO J-22 Orao]], 22 helikoptera [[Aerospatiale SA 341 Gazela|Gazela]], 14 helikoptera [[Mi-8]]. Prve letove je zrakoplovstvo izvodilo s ciljem bombardovanja hrvatskih položaja u Bosanskoj Posavini.

==Poslijeratni period==
Nakon potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] Vojska Republike Srpske je priznata kao jedna od dviju zvaničnih vojnih sila [[BIH|Bosne i Hercegovine]] i kao zvanična vojna sila entiteta [[Republika Srpska]]. U Vojsci Republike Srpske počela postepena reforma. Sa oko 180.000 vojnika i oficira u nekoliko godina, broj osoblja je smanjen na 20.000 ljudi. Paralelno, došlo je do promjene u broju korpusa, sa ratnih šest, smanjeno je na četiri i na kraju na tri. Od 1. decembra 2005. godine, Vojska Republike Srpske je ušla u sastav [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga BiH]] kao Treći pješadijski puk „Republika Srpska“.

== Također pogledajte ==
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Military of Republika Srpska}}

[[Kategorija:Republika Srpska]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Vojska Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Vojska]]
[[Kategorija:Vojska Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Srpske paravojne formacije]]
[[Kategorija:Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>dyj2p83usq89kzsdnc0miduj5cmo0n7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15545</id>
    <revision>
      <id>3668955</id>
      <parentid>3606360</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:59:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8768" sha1="4qkapny8vvnghdsqbduop8usgubfm31" xml:space="preserve">{{Infokutija organizacija
| ime                        = Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
| slika                      = [[Datoteka:ICTY logo.svg|200px]]&lt;br /&gt;Logo suda
| skraćenica                 = MKSJ ({{jez-en|ICTY}})
| datum_osnivanja            = 25. maj 1993.
| datum_gašenja              = 31. decembar 2017.
| glavno_sjedište            = [[Hag]], [[Nizozemska]]
| glavno_sjedište_koordinate = {{Coord|52.0944|4.2843|display=inline,title}}
| vrsta                      = Međunarodni krivični sud
| veb_sajt                   = {{URL|icty.org}}
| status                     = Ugašen
| glavni_organ               = [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
| broj_zaposlenih            = 16 stalnih&lt;br /&gt;12 ''[[ad litem]]''
| cilj                       = Osuđivanje i kažnjavanje za ratne zločine na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]
| izvorno_ime                = International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia
| izvorno_ime_jez            = en
}}[[Datoteka:Flag of ICTY.jpg|mini|desno|300px|Zastava Međunarodnog krivičnog suda ispred zgrade tribunala u Hagu]]
'''Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju''' ('''MKSJ''', {{jez-en|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}} - '''ICTY''',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/en/about|title=About the ICTY {{!}} International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|website=www.icty.org|access-date=1. 4. 2016}}&lt;/ref&gt; poznat i kao '''Haški tribunal''', puni formalni naziv: ''Međunarodni krivični sud za progon osoba odgovornih za ozbiljne povrede humanitarnog prava na teritorijima bivše Jugoslavije od 1991. godine'') bio je tijelo [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ovlašteno da vodi sudske postupke za ratne zločine na prostoru [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. Sud je djelovao kao ''ad hoc'' tijelo i imao je sjedište u [[Den Haag]]u, [[Holandija]]. Osnovan je Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti [[UN]]-a 25. maja 1993.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hlc-rdc.org/images/stories/pdf/bilten/Bilten15.pdf|title=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|last=|first=|date=1. 4. 2016|website=Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju|publisher=Fond za humanitarno pravo|access-date=}}&lt;/ref&gt; Najteža moguća kazna koju je mogao izreći bio je [[doživotni zatvor]].

Pred Sudom je optužena 161 osoba. Posljednja optužnica je podignuta u decembru 2004, a posljednja potvrđena i otpečaćena u proljeće 2005.&lt;ref name=&quot;OTP history&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/sid/95|title=History of the office of the prosecutor}}&lt;/ref&gt; Zadnji bjegunac Suda [[Goran Hadžić]] uhapšen je 20. jula 2011.&lt;ref name=&quot;aljaz&quot;&gt;[http://english.aljazeera.net/news/europe/2011/07/201172074249705610.html Serbia's last war crimes fugitive arrested], Al Jazeera.net, 20 July 2011.&lt;/ref&gt; Posljednja presuda donešena je 29. novembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.icty.org/en/press/the-icty-renders-its-final-judgement-in-the-prli%C4%87-et-al-appeal-case|title= The ICTY renders its final judgement in the Prlić et al. appeal case |website= International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|date= 29. 11. 2017|access-date=29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Sud je formalno prestao postojati 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.icty.org/en/press/icty-president-agius-delivers-final-address-to-united-nations-general-assembly|title= ICTY President Agius delivers final address to United Nations General Assembly |website= International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia|access-date= 29. 11. 2017}}&lt;/ref&gt; Naslijedio ga je [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]].

== Osnivanje ==
U oktobru 1992. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 792|Rezolucijom 792]] formirana je Specijalna komisija koja je trebala prikupiti dokaze o zločinima u bivšoj Jugoslaviji.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Pašić|first1=Nikola|authorlink1=Nikola R. Pašić|title=HAŠKI SUD NIJE NORMALAN|url=http://www.nin.co.rs/arhiva/2427/7.html|access-date=13. 4. 2018|work=NIN-ova arhiva|agency=[[Nedjeljne informativne novine|NIN]]|date=4. 7. 1997|language=sr|archive-date=18. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518072412/http://www.nin.co.rs/arhiva/2427/7.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]] br. [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 808|808]] od 22. februara 1993. odlučeno je da se ''uspostavi međunarodni sud za krivično gonjenje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine''.

Sud je prvobitno predložio njemački ministar vanjskih poslova [[Klaus Kinkel]].&lt;ref&gt;Hazan, Pierre. 2004. ''Justice in a Time of War: The True Story Behind the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia.'' College Station: Texas A &amp; M University Press&lt;!-- ISBN/ISSN, page(s) needed --&gt;&lt;/ref&gt; Do 25. maja 1993., [[međunarodna zajednica]] je pokušala da diplomatski, vojno, politički, ekonomski kao i Rezolucijom 827 izvrši pritisak na vođe bivših jugoslovenskih republika putem pravnih sredstava. Rezolucija 827 od 25. maja 1993. odobrila je izvještaj generalnog sekretara S/25704 i usvojila Statut Međunarodnog suda koji mu je pridružen, formalno formirajući MKSJ. Sudu je dodijeljena nadležnost nad četiri grupe zločina počinjenih na teritoriji [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]] od 1991. godine: teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]], [[Ratno pravo|kršenja zakona i običaja rata]], počinjenog [[genocid]]a i [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]]. Maksimalna kazna koju je sud mogao izreći bila je doživotna kazna zatvora.

== Organizacija ==
=== Tužioci ===
U vrijeme raspuštanja suda, u Sudu je bilo sedam stalnih i jedan ''ad hoc'' sudija.&lt;ref name=&quot;Current judges&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/en/about/chambers/judges |title=The Judges |publisher=ICTY |access-date=12. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Burton Hall appointment&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.icty.org/en/press/judge-burton-hall-appointed-to-the-icty |title=Judge Burton Hall appointed to the ICTY |publisher=ICTY |date=3. 10. 2016 |access-date=4. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; Tokom rada Suda imenovano je ukupno 86 sudija iz 52 države članice Ujedinjenih nacija. Od tih sudija, stalnih sudija je bilo 51, 36 sudija ''ad litem'' (sudija dodijeljen za određeni postupak) i jedan je bio ''ad hoc'' sudija s tim da je jedan sudija istovremeno bio i stalni i ''ad litem'' sudija, a drugi je služio i kao stalni i ''ad hoc'' sudija.

Članice UN-a i države posmatrači su generalnom sekretaru UN-a mogle predložiti za sudiju do dva kandidata različitih nacionalnosti.&lt;ref name=&quot;Updated Statute of the ICTY Article&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Statute/statute_sept09_en.pdf|title=Article 13bis}}&lt;/ref&gt; Generalni sekretar UN-a je ovu listu dostavljao Vijeću sigurnosti UN-a koje je odabralo od 28 do 42 kandidata nakon čega se o izboru kandidata raspravljalo na Generalnoj skupštini UN-a. Generalna skupština UN je imala zadatak da izabere 14 sudija sa liste predloženih kandidata.&lt;ref name=&quot;Updated Statute of the ICTY Article&quot; /&gt; Mandat sudija je trajao četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora. Generalni sekretar UN-a imenovao je zamjene u slučaju upražnjenog mjesta za preostali period mandata.&lt;ref name=&quot;Updated Statute of the ICTY Article&quot; /&gt;

Dana 21. oktobra 2015. godine, za sudiju MKSJ-a izabran je sudija sa Malte [[Carmel Agius]], za potpredsjednika izabran je kineski sudija [[Liu Daqun]]. Funkcije su preuzeli 17. novembra iste godine. Njihovi prethodnici su bili Antonio Cassese iz Italije (1993–1997), [[Gabrielle Kirk McDonald]] iz SAD-a (1997–1999), [[Claude Jorda]] iz Francuske (1999–2002), Theodor Meron iz SAD-a (2002–2005), [[Fausto Pocar]] iz Italije (2005–2008), [[Patrick Robinson]] sa Jamajke (2008–2011) i [[Theodor Meron]] (2011–2015).

== Također pogledajte ==
* [[Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat]]
* [[Međunarodni sud pravde]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}
* [https://web.archive.org/web/20010124084600/http://www.un.org/icty/ Službena stranica]
* [http://www.britannica.com/topic/International-Criminal-Tribunal-for-the-Former-Yugoslavia Direktorij sadržaja o ICTY-u] na mrežnom izdanju ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopædije Britannice]]''

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]</text>
      <sha1>4qkapny8vvnghdsqbduop8usgubfm31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sefer Halilović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20378</id>
    <revision>
      <id>3669009</id>
      <parentid>3633078</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:24:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>−[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]; +[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]; +[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4034" sha1="s2ubed7do0v6u9dktgw2g94i9diexpc" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Sefer Halilović
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja i godine|1952|1|6}}
| mjesto rođenja         = [[Prijepolje]], [[FNRJ]] (danas [[Srbija]])
| datum_smrti            = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti           = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| politička_stranka      = [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]]
| vjera                  = [[Islam]]
| druga_imena            = 
| zanimanje              = General
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
}}
'''Sefer Halilović''' bivši je [[general]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i prvi načelnik njenog [[Generalštab Armije Republike Bosne i Hercegovine|Generalštaba]]. Rođen je 6. januara 1952. u Taševu, [[Prijepolje]], [[FNRJ]] (današnja [[Srbija]]).

==Biografija== 
Osnovnu školu kao i Gimnaziju završio je u rodnom gradu. Vojnu akademiju u Beogradu je završio 1975, a 1990. dvogodišnju školu za komandni kadar. [[JNA]] napušta 1991. u činu [[major]]a bijegom iz Komandno-štabne škole u Beogradu. Resor državne bezbjednosti Srbije za njih raspisuje potjernicu i izdaje nalog za njegovo hapšenje.&lt;ref name=&quot;icty press release&quot;&gt;{{cite web|date=16. 10. 2007&lt;!--  11:51 GMT--&gt;|url = http://www.icty.org/x/cases/halilovic/tjug/en/071016_Halilovic_summary_en.pdf|title   =SUMMARY OF THE APPEALS JUDGEMENT PROSECUTOR V. SEFER HALILOVIĆ|publisher = ICTY| access-date = 17. 10. 2007 | last=|quote=}} {{en}}&lt;/ref&gt; Sefer Halilović je obavljao i funkciju člana [[Ratno predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Ratnog predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] do 8. juna 1993.

Osnivač je i predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke ([[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]]). Obavljao je funkciju Ministra za izbjeglice i raseljena lica u Vladi [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Bio je i zastupnik u [[Parlament Bosne i Hercegovine|Parlamentu Bosne i Hercegovine]] od 2006. do 2010.

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014.|Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014.]] godine kandidat je [[Bosanskohercegovačka patriotska stranka - Sefer Halilović|BPS]] za člana [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog naroda]].&lt;ref name=&quot;B&quot;&gt;[http://www.izbori.ba/Utvrdjeni2014/Finalni/PredsjednistvoBiH/Default.aspx Rezultati općih izbora na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;

==Suđenje==
Jedini je general Armije RBiH koji je oslobođen pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu]].&lt;ref name=&quot;icty press release&quot;/&gt;

==Bibliografija==
Autor je knjige ''[[Lukava strategija]]'' i knjige ''[[Nije kriv – priča o montiranoj optužnici i haškom suđenju]]''.&lt;ref name=&quot;hdmagazine&quot;&gt;{{cite web|year=2007|url=http://www.hdmagazine.com/bosnia/war/sefer-2b.html|title=IZBOR TEKSTOVA I STUDIJA O RATU PROTIV DRZAVE I NARODA|publisher=Povratak Naslovna stranica|access-date=26. 9. 2007|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927010618/http://www.hdmagazine.com/bosnia/war/sefer-2b.html|archive-date=27. 9. 2007}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
{{Proširiti sekciju}}

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Sefer Halilović}}
{{Stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Halilović, Sefer}}
[[Kategorija:Biografije, Prijepolje]]
[[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Bosanskohercegovačke patriotske stranke]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>s2ubed7do0v6u9dktgw2g94i9diexpc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mošovce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20592</id>
    <revision>
      <id>3669107</id>
      <parentid>3182826</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T07:17:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5058" sha1="sp46iv3m801jwf5v8a5x6nihwi768o0" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Siroče|23|02|2012}}
[[Datoteka:Map_slovakia_mosovce.png|mini|desno|300p|Mošovce u Slovačke]]
'''Mošovce''' su mjesto u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okrugu [[Turčianske Teplice]]. Imaju 1.380 stanovnika.

== Historija ==

Mnoge očuvane historijske zgrade svjedoče o 770 godina postojanja. Mjesto se prvi put spominje u spisu o donaciji [[kralj]]a [[Andrija II|Andrije II]]. Mošovce su nastale od dva naselja: prvo, Machyuch, smješteno je na području današnjeg mjesta ''Starý Rad'', dok je drugo, ''Terra Moys'', po kojem je selo dobilo sadašnje ime, bilo smješteno na prostoru današnjeg ''Vidrmocha''. Ime drugog naselja koje u prijevodu znači Mojsova zemlja daje dojam da je cijelo selo jednom pripadalo dotičnom g. ''Mojšu'', čije je ime možda bilo skraćeno [[Slaveni|slavensko]] ime ''Mojtech'', slično imenima ''Vojtech'' ili ''Mojmír''. Kroz historiju ime sela je prošlo kroz mnoge promjene od ''Mossovych'', ''Mosocz'', ''Mossowecz'', ''villa regia Mayos alio nomine Mossovych'', ''oppidioum Mayus sue Mosocz'', ''Mosocz olim Mayus'' do današnjeg Mošovce. Ime odvojenog starog dijela Mošovce, prijašnja nastamba ''Chornukov'', očuvana je u savremenom obliku ''Čerňakov''.

Mošovce se u početku razvijaju kao kraljevski slobodni [[grad]], a od sredine 14. vijeka kao privilegirani [[grad]] pod vlašću kraljevskog [[dvorec|dvorca]] [[Blatnica-Slovačka|Blatnica]]. 1527. g. dolaze u ruke obitelji [[Revay]], koja je [[privilegije]] grada vratila gotovo 400 godina unazad.

U prošlosti, Mošovce su bile značajan zanatski centar [[Turiec]] [[regija|regije]]. Zanati su doživjeli iznenađujući procvat, 15 [[obrtnik]]a je bilo aktivno u gradu: [[postolar]] i slavni [[krznar]] su se održali najduže. Današnje Mošovce se mogu okarakterizirati kao važno [[Turistička destinacija|turističko središte]] s mnogim znamenitostima.

[[Datoteka:Dom-Mosovce.jpg||mini|desno|300px|Originalna arhitektura kuće u Mošovcima]]

== Znamenitosti ==

Jedno od najznačajnijih spomenika je [[rokoko]]-[[Klasična arhitektura|klasicistički]] [[dvorac]] iz 2. polovine 18. vijeka sa širokim [[park|engleskim parkom]]. Ostale znamenitosti u gradu uključuju: rodnu kuću [[Ján Kollár|Jana Kollara]], [[Neogotička arhitektura|neogotičku]] [[Katoličanstvo|katoličku]] [[crkva|crkvu]] s dragocjenim [[oltar]]om koja je sagrađena na mjestu svojih slavnih prethodnika, [[Protestantizam|luteranska]] [[crkva]] izgrađena [[1784]]. godine, [[mauzolej]] u kojem je danas [[Muzej]] zanata, [[Art Nouveau]] [[staklenik]] i paviljon iz [[1800]]. godine.

== Priroda ==

Okolina Mošovca je zaista jedinstvena. Kompleks povjesnih [[avenija]] prepunih drveća i šumaraka, čini estetski i impresivni krajolik, koji se nadovezuje na šumoviti kraj planina [[Veľká Fatra|Velikih Fatra]]. Ova [[planina]] se ubraja u najatraktvnije u [[Slovačka|Slovačkoj]]. [[Vapnenac|Vapnenci]] i [[dolomit]]i fantastičnih oblika kao i prekrasna priroda u blizini [[Blatnická dolina|Blatnička]] i [[Gaderská dolina|Gaderska dolina]] privlače ljude iz svih dijelova svijeta.

== Kultura i tradicija ==

Mošovce su dale mnoge važne ličnosti. Najvažniji su bili [[Frico Kafenda]] ([[1883]]-[[1963]]), [[kompozitor]]; [[Anna Lacková-Zora]] ([[1899]]-[[1988]]), [[Autor|spisateljica]]; [[Štefan Krčméry]] ([[1892]]-[[1955]]), [[kritičar]], [[Historija|historičar]] i [[Poezija|pjesnik]], [[Júr Tesák Mošovský]], [[Barok|barokni]] [[drama]]turg i [[Miloslav Schmidt]], osnivač [[amater]]ske vatrogasne brigade u [[Slovačka|Slovačkoj]].

Međutim, vjerovatno najvažnija osoba rođena u Mošovcima je veliki [[Slaveni|slavenski]] pjesnik, [[filozof]] i [[Protestantizam|luteranski]] [[propovjednik]] [[Ján Kollár]] ([[1793]]-[[1852]]) koji je sa svojom pjesničkom zbirkom [[Slávy Dcera]] imao značajan uticaj na književnost najmanje dvije [[nacija|nacije]]. Njegovo se djelo smatra osnovom i poticajem savremenih [[patriot]]a i nacionalnih aktivista. Prevedeno je na različite [[Slaveni|slavenske]], ali i neslavenske [[jezik]]e.

== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Kastielmosovce.jpg|Rokoko-klasicistički dvorac u Mošovcima
Datoteka:Kostolmosovce1.jpg|Luteranska crkva u Mošovcima
Datoteka:Kostolmosovce2.JPG|Katolička crkva u Mošovcima
Datoteka:Kaplnka-Mosovce.jpg|Neogotička kapela, poslije mauzolej, sad muzej u Mošovcima

Datoteka:Mosovce.jpg|Grb Mošovec
Datoteka:Vlajka-Mosovce.jpg|Zastava Mošovec
Datoteka:Mapa-Mosovce.png|Mošovce
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Mošovce}}
* [http://www.mosovce.sk www.mosovce.sk]
* [https://web.archive.org/web/20070928160138/http://www.mosovce.sk/doc/tur_spr/Brozura-anj.doc Brošura]
* [http://www.tourist-channel.sk/mosovce/indexen.html Informacije o Mošovcih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070211222306/http://www.tourist-channel.sk/mosovce/indexen.html |date=11. 2. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20081028143321/http://www.bb.telecom.sk/drienok/english/ Drienok]

[[Kategorija:Geografija Slovačke]]</text>
      <sha1>sp46iv3m801jwf5v8a5x6nihwi768o0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antibiotik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21016</id>
    <revision>
      <id>3668884</id>
      <parentid>3492031</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T12:11:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>136707</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Inhibicija sinteze proteina */</comment>
      <origin>3668884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11436" sha1="noun1f4xgc5gahwny2udcp38t68titm" xml:space="preserve">'''Antibiotici''' su hemijski agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu. To je vrsta antimikrobne supstance koja djeluje protiv bakterija. Savremena [[medicina]] snažno se oslanja na upotrebu ovakvih hemijskih agensa u borbi protiv velikog broja zaraznih bolesti.

To je najvažniji tip antibakterijskog sredstva za borbu protiv bakterijskih infekcija, a antibiotski lijekovi se široko koriste u liječenju i prevenciji takvih infekcija.&lt;ref name=&quot;NHSB&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.nhs.uk/conditions/Antibiotics-penicillins/Pages/Introduction.aspx |title=Antibiotics| publisher=NHS |date=5. 6. 2014 |access-date=17. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ecdc.europa.eu/en/eaad/antibiotics/Pages/factsExperts.aspx |title=Factsheet for experts |publisher=European Centre for Disease Prevention and Control |access-date=21. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141221183712/http://ecdc.europa.eu/en/eaad/antibiotics/Pages/factsExperts.aspx |archive-date=21. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Oni mogu ili ubiti ili inhibirati rast [[bakterija]]. Ograničeni broj antibiotika također posjeduje antiprotozoalnu aktivnost.&lt;ref&gt;For example, [[metronidazole]]: {{cite web|url=https://www.drugs.com/monograph/metronidazole.html|title=Metronidazole|publisher=The American Society of Health-System Pharmacists|access-date=31. 7. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Antibioticandantiprotozal&gt;{{cite book|title=Chemical Analysis of Antibiotic Residues in Food.|date=2012|publisher=John Wiley &amp; Sons, Inc.|isbn=978-1-4496-1459-1|pages=[https://archive.org/details/antibioticssimpl0002gall/page/1 1–60]|url=https://archive.org/details/antibioticssimpl0002gall/page/1}}&lt;/ref&gt; Antibiotici nisu efikasni protiv [[Virus (biologija)|virusa]] kao što su [[prehlada]] ili [[gripa]];&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Why antibiotics can't be used to treat your cold or flu|url=https://www.health.qld.gov.au/news-events/news/antibiotics-viruses-cold-flu|date=6. 5. 2017|website=www.health.qld.gov.au|language=en-AU|access-date=13. 5. 2020|archive-date=9. 8. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200809150646/https://www.health.qld.gov.au/news-events/news/antibiotics-viruses-cold-flu|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; lijekovi koji inhibiraju rast virusa nazivaju se antivirusnim lijekovima, a ne antibioticima. Takođe nisu efikasni protiv [[Patogene gljivice|gljivica]]; lijekovi koji inhibiraju rast gljivica nazivaju se antifungalnim lijekovima.

Ponekad se izraz antibiotik — doslovno „suprotstavljajući se životu“, od grčkih korijena ἀντι anti, „protiv“ i βίος bios, „život“ – široko koristi za označavanje bilo koje supstance koja se koristi protiv mikroba, ali u uobičajenoj medicinskoj upotrebi, antibiotici (kao što je [[penicilin]]) ​​su oni koji se proizvode prirodno (od strane jednog [[Mikroorganizam|mikroorganizma]] koji se bori protiv drugog), dok su neantibiotski antibakteriji (kao što su sulfonamidi i [[Antiseptik|antiseptici]]) potpuno sintetički. Međutim, obje klase imaju isti cilj ubijanja ili sprječavanja rasta [[mikroorganizam]]a, a obje su uključene u antimikrobnu kemoterapiju. „Antibakterijski lijekovi“ uključuju antiseptičke lijekove, antibakterijske sapune i hemijska dezinfekciona sredstva, dok su antibiotici važna klasa antibakterijskih sredstava koja se koriste preciznije u medicini[6], a ponekad i u hrani za stoku.

== Historija ==

Upotreba hemijskih agensa protiv patogena započela je s njemačkim liječnikom [[Paul Ehrlich|Paulom Ehrlichom]]. Ehrlich je nakon niza pokušaja utvrdio da je određenom hemijskom toksičnošću moguće ubiti patogen a pritom ne ubiti domaćina. On je [[1904]]. otkrio da je upotrebom hemijskog spoja tripana moguće smanjiti vjerojatnst pojave ili razinu izraženosti afričke [[bolest spavanja|bolesti spavanja]] (tada nije bilo poznato da je uzročnik bolesti [[ce-ce muha]]). Otkrio je također da je korištenjem arsfenamina moguće liječiti pacijente oboljele od [[sifilis]]a. Godine [[1910]]. spoj arsfenamina proizveden je za tržište pod imenom '''Salvarsan'''.

Godine [[1896]]. 21-godišnji francuski student medicine [[Ernest Duchesne]] proučavao je gljivu ''Penicillium chrysogenum''. Otkrio je moguća pozitivna djelovanja ove gljive i želio je proučavati njene terapijske mogućnosti. Međutim, nije imao dovoljno novca za financiranje, a poziv za pomoć koji je uputio Pasteurovom zavodu ostao je zanemaren i ideja o upotrebi gljive u medicinske svrhe odbačena je. Godine [[1923]] liječnik iz [[Kostarika|Kostarike]] [[Picado Twight]] također je proučavao ovu gljivu i nakon nekoliko pokusa utvrdio da posjeduje antibiotičko djelovanje.

Otkriće penicilina kao antibiotika ipak se pripisuje škotskom naučniku [[Alexander Fleming|Alexanderu Flemingu]] koji je [[1928]]. godine otkrio direktno djelovanje penicilina kao antibiotika na uzorku stafilokokne bakterije koju je držao u Petrijevoj zdjelici. Zdjelica je bila ispunjena stafilokokima koji su pokrili dno. Na mjestima gde je dodao penicilin pojavili su se čisti krugovi i vidljivo dno zdjelice. Zbog toga je zaključio da penicilin ima inhibitorno djelovanje na razvoj bakterije. Mislio je međutim da antibiotik nije u stanju preživjeti dovoljno dugo u čovječjem tijelu i zbog toga ne može biti učinkovit kao lijek te je odbacio mogućnost penicilina kao antibiotika.

Ovo se mišljenje promijenilo [[1939]]. godine nakon što je australijski naučnik [[Howard Florey]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Oxfordskom univerzitetu]] nakon niza pokusa utvrdio da je antibiotik dovoljno jak za preživljavanje u čovječjem sistemu uz zadržavanje svoje antibiotske mogućnosti i aktivno djelovanje protiv patogena.

Efikasnost i lak pristup antibioticima su takođe doveli do njihove prekomjerne upotrebe&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Laxminarayan R, Duse A, Wattal C, Zaidi AK, Wertheim HF, Sumpradit N, Vlieghe E, Hara GL, Gould IM, Goossens H, Greko C, So AD, Bigdeli M, Tomson G, Woodhouse W, Ombaka E, Peralta AQ, Qamar FN, Mir F, Kariuki S, Bhutta ZA, Coates A, Bergstrom R, Wright GD, Brown ED, Cars O | display-authors = 6 | title = Antibiotic resistance-the need for global solutions | journal = The Lancet. Infectious Diseases | volume = 13 | issue = 12 | pages = 1057–98 | date = decembar 2013 | pmid = 24252483 | doi = 10.1016/S1473-3099(13)70318-9 | url = http://dspace.ucuenca.edu.ec/handle/123456789/22122 | hdl-access = free | hdl = 10161/8996 }}&lt;/ref&gt; i neke [[Bakterija|bakterije]] su razvile otpornost na njih.&lt;ref name=&quot;NHSB&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| vauthors = Brooks M |title=Public Confused About Antibiotic Resistance, WHO Says|url=http://www.medscape.com/viewarticle/854564|website=Medscape Multispeciality|access-date=21. 11. 2015|date=16. 11. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Gould K | title = Antibiotics: from prehistory to the present day | journal = The Journal of Antimicrobial Chemotherapy | volume = 71 | issue = 3 | pages = 572–5 | date = mart 2016 | pmid = 26851273 | doi = 10.1093/jac/dkv484 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title= Antibiotics: Targets, Mechanisms and Resistance|url= https://books.google.com/books?id=3SZrAAAAQBAJ|publisher= John Wiley &amp; Sons|date= 4. 12. 2013|isbn= 978-3-527-33305-9| vauthors = Gualerzi CO, Brandi L, Fabbretti A, Pon CL |pages= 1}}&lt;/ref&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] klasificirala je rezistenciju na antimikrobne lijekove kao široko rasprostranjenu &quot;ozbiljnu prijetnju [koja] više nije predviđanje budućnosti već se dešava upravo sada u svim regijama svijeta i ima potencijal da utiče na bilo koga, bilo koje dobi, u bilo kojoj zemlji.&quot;&lt;ref name=WHO2014&gt;{{cite book |url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/112642/1/9789241564748_eng.pdf?ua=1 |title=Antimicrobial resistance: global report on surveillance |publisher=The World Health Organization |date= april 2014 |access-date=13. 6. 2016 |isbn=978-92-4-156474-8}}&lt;/ref&gt; Globalni broj smrtnih slučajeva koji se može pripisati otpornosti na antimikrobne lijekove iznosio je 1,27 miliona u 2019. godini.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Murray|first1=Christopher JL|last2=Ikuta|first2=Kevin Shunji|last3=Sharara|first3=Fablina|last4=Swetschinski|first4=Lucien|last5=Aguilar|first5=Gisela Robles|last6=Gray|first6=Authia|last7=Han|first7=Chieh|last8=Bisignano|first8=Catherine|last9=Rao|first9=Puja|last10=Wool|first10=Eve|last11=Johnson|first11=Sarah C.|date=12. 2. 2022|title=Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis|journal=The Lancet|language=English|volume=399|issue=10325|pages=629–655|doi=10.1016/S0140-6736(21)02724-0|issn=0140-6736|pmid=35065702|pmc=8841637}}&lt;/ref&gt;

== Definicija ==

Hemijski agens mora, za djelovanje u liječenju, posjedovati selektivnu toksičnost tj. sposobnost uništavanja patogena s malo ili nimalo štetnog učinka na domaćina. Razina selektivne toksičosti može biti izražena u obliku
* terapijske doze, odnosno količine hemijskog agensa nužnog za liječenje dane infekcije
* toksične doze, odnosno količine agensa u krvi koja nije štetna za domaćina.

Antibiotici djeluju isključivo na [[bakterija|bakterije]], gram pozitivne i gram negativne. Nemaju nikakvog uticaja na [[virus]]e.

== Mehanizam djelovanja ==

Antibiotik može oštetiti patogen na nekoliko načina. Neki antibiotici djeluju protiv patogena tako što zaustavljaju sintezu njegova ćelijskog zida bez kojega ne može preživjeti. U ovu grupu spadaju penicilin, cefalosporin i vankomicin.

Antibiotici se mogu vezati i za ribosome patogena. [[Ribosom]]i su mjesto sinteze [[protein]]a. Vezivanjem antibiotika za ribosom spriječava se sinteza proteina tog patogena tako da dolazi do pogrješnog čitanja slijeda [[aminokiselina]] i na taj način antibiotik onemogućava funkcioniranje patogene ćelije. U ovu grupu antibiotika spadaju gentamicin, hloramfenikol, tetraciklin, i eritromicin.

=== Inibicija sinteze ćelijskog zida ===
Ova grupa antibiotika inhibira, odnosno zaustavlja stvaranje veza peptidoglikana u ćelijskom zidu patogena. Inhibicija se ostvaruje aktiviranjem enzima koji kida veze peptidoglikana i na taj način dolazi do degradacije zida. U ovu grupu spadaju:
* [[Penicilin]]
* [[Ampicilin]]
* [[Karbencilin]]
* [[Cefalosporin]]
* [[Vankomicin]]

=== Inhibicija sinteze proteina ===
[[Datoteka:Streptomycin structure.svg|mini|Streptomicin]]
Do inhibicije sinteze proteina dolazi zbog prekida normalne aktivnosti ribosoma. Antibiotici koji djeluju na ovaj način su:
* [[Streptomicin]]
* [[Gentamicin]]
* [[Hloramfenikol]]
* [[Tetraciklin]]
* [[Eritromicin]]

=== Inhibicija sinteze nukleinske kiseline ===

Ova grupa antibiotika djeluje izravnom degradacijom DNK i RNK molekule, ili se veže na enzime koji upravljaju replikacijom DNK, kao što je DNK polimeraza. Ovu grupu antibiotika čine:
* Ciprofloksacin
* Rifampicin

=== Inhibicija metabolizma ===

Metabolizam je jedan od najvažnijih procesa svih organizama uz pomoć kojega ćelije dolaze do energije za razne druge procese. Ako se dogodi degradacija enzima koji učestvuju u metabolizmu ćelije postaju nesposobne za normalno funkcioniranje. U ovu grupu antibiotika spadaju:
* Sulfonamid
* Trimetoprim
* [[Izonijazid]]

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Antibiotics}}

[[Kategorija:Biohemija]]
[[Kategorija:Antibiotici]]</text>
      <sha1>noun1f4xgc5gahwny2udcp38t68titm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21530</id>
    <revision>
      <id>3669153</id>
      <parentid>3528966</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T11:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Palapa</username>
        <id>383</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3669153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29725" sha1="5rmag96rkizmbukbov94fge1uadsg7w" xml:space="preserve">[[Datoteka:Woman.svg|100p|mini|Slika '''žene''' na [[satelit|Pioniru]] koja je poslana u [[svemir]]]]
'''Žena''' je [[Odrasli|odraslo]] [[Čovjek|ljudsko biće]] [[Ženka|ženskog spola]].&lt;ref name=&quot;Mosby&quot;&gt;{{cite book|vauthors =Mosby|title =Mosby's Pocket Dictionary of Medicine, Nursing &amp; Health Professions - E-Book|isbn =978-0323066044|publisher=[[Elsevier Health Sciences]]|year=2009|page=1453|url=https://books.google.com/books?id=_QGaoiFCIDMC&amp;pg=PA1453}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Venes&quot;&gt;{{cite book|vauthors =Venes D|title =Taber's Cyclopedic Medical Dictionary|isbn =978-0803659407|publisher=[[F. A. Davis Company|F.A. Davis]]|year=2017|page=2539|url=https://books.google.com/books?id=OA37DQAAQBAJ&amp;pg=PA2539}}&lt;/ref&gt;  Odrastanje žene period je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djevojčice u odraslu osobu,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Definition of girl noun |url=https://www.oxfordlearnersdictionaries.com/definition/english/girl?q=girl |website=Oxford learner's Dictionary}}&lt;/ref&gt; barem na tjelesni način. Žena taj period započinje menstruacijom. Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. Osim već navedenih izraza, u širokoj upotrebi je i riječ ženstvenost, što označava žensku osobu s karakterističnim ženskim ponašanjem.

Žene nasljeđuju par [[Hromosom X|X hromosoma]], po jedan od svakog roditelja, i sposobne su za [[Trudnoća|trudnoću]] i rađanje od [[pubertet]]a do [[Menopauza|menopauze]]. Općenito, spolna diferencijacija ženskog [[fetus]]a je vođena nedostatkom prisutnog ili funkcionalnog SRY-gena na bilo kojem od odgovarajućih polnih hromozoma.&lt;ref name=&quot;Passarge&quot;&gt;{{cite book|last= Passarge |first=Eberhard |title=Color Atlas of Genetics |publisher=Thieme |year=2017|page=362|isbn = 978-3132414402}}&lt;/ref&gt; Žensku anatomiju od muške anatomije razlikuje [[ženski reproduktivni sistem]], koji uključuje [[Jajnici|jajnike]], [[Jajovodi|jajovode]], [[Materica|matericu]], [[Vagina|vaginu]] i [[Stidnica|vulvu]]. Potpuno razvijena žena općenito ima širu [[Karlica|karlicu]], šire bokove i veće [[Grudna šupljina|grudi]] od odraslog muškarca. Žene imaju znatno manje dlaka na licu i tijelu, imaju veći sastav tjelesne masti i u prosjeku su niže i manje mišićave od muškaraca.

Kroz ljudsku historiju, tradicionalne rodne uloge često su definisale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti žena; mnoge religijske doktrine propisuju određena pravila za žene. Sa ograničenjima koja su popustila tokom 20. vijeka u mnogim društvima, žene su dobile pristup karijerama koje nisu tradicionalno imale te mogućnost da nastave visoko obrazovanje. Nasilje nad ženama, bilo u porodici ili u zajednici, ima dugu historiju i prvenstveno ga čine muškarci. Nekim ženama su uskraćena reproduktivna prava. Pokreti i ideologije [[Feminizam|feminizma]] imaju zajednički cilj postizanje rodne ravnopravnosti.

Trans žene imaju rodni identitet koji nije u skladu s njihovim muškim spolom pri rođenju,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=9. 3. 2023 |title=Understanding transgender people, gender identity and gender expression |url=https://www.apa.org/topics/lgbtq/transgender-people-gender-identity-gender-expression |url-status=live |access-date=14. 6. 2023 |website=American Psychological Association}}&lt;/ref&gt; dok interseksualne žene mogu imati spolne karakteristike koje se ne uklapaju u tipične pojmove ženske biologije. U socijalnim naukama postoji polje [[Rodne studije|Rodnih studija]] koje se bave analiziranjem rodnog identiteta i rodne zastupljenosti.

== Biologija ==

=== Genetičke karakteristike ===
Uobičajeno, ćelije žena sadrže dva [[Hromosom X|X hromosoma]], dok ćelije muškaraca imaju X i [[Hromosom Y|Y hromosom]].&lt;ref name=Hake&gt;{{cite web|last1=Hake|first1=Laura|last2=O'Connor|first2=Clare|title=Genetic Mechanisms of Sex Determination|url=https://www.nature.com/scitable/topicpage/genetic-mechanisms-of-sex-determination-314/|website=Scitable|publisher=[[Nature Research|Nature Education]]|date=2008|access-date=23. 8. 2019}}&lt;/ref&gt; Tokom ranog [[Fetus|fetalnog razvoja]], svi embrioni imaju fenotipske ženske genitalije sve do 6. ili 7. sedmice, kada se [[Gonada|gonade]] muškog embriona diferenciraju u testise zbog djelovanja SRY gena na Y hromozomu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite book |author=Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex and Gender Differences |last2=Wizemann |first2=Theresa M. |last3=Pardue |first3=Mary-Lou |title=Exploring the Biological Contributions to Human Health |chapter=Sex Begins in the Womb |chapter-url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK222286/ |publisher=National Academies Press (US) |language=en |date=2. 7. 2001 |isbn=978-0-309-07281-6 |doi=10.17226/10028 |pmid=25057540 |quote=All human individuals—whether they have an XX, an XY, or an atypical sex chromosome combination—begin development from the same starting point. During early development the gonads of the fetus remain undifferentiated; that is, all fetal genitalia are the same and are phenotypically female. After approximately 6 to 7 weeks of gestation, however, the expression of a gene on the Y chromosome induces changes that result in the development of the testes.}}&lt;/ref&gt; Polna diferencijacija se odvija kod žena na način koji je nezavisan od gonadnih hormona.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Budući da ljudi nasljeđuju [[Mitohondrijska DNK|mitohondrijsku DNK]] samo od majčine jajne stanice, genealoški istraživači mogu pratiti majčinu lozu daleko u prošlost.

=== Hormonske karakteristike, menstruacija i menopauza ===
Ženski [[pubertet]] pokreće tjelesne promjene koje omogućavaju seksualnu reprodukciju putem oplodnje. Kao odgovor na hemijske signale iz [[Hipofiza|hipofize]], [[jajnici]] luče hormone koji stimulišu sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj grudi i menarhu (početak menstruacije).&lt;ref name=&quot;UK menarche&quot;&gt;{{cite book | last=Hamilton-Fairley | first=Diana | title=Lecture notes. Obstetrics and gynaecology | url=https://archive.org/details/lecturenotesobst0000hami | publisher=Wiley-Blackwell | publication-place=Chichester, UK | date=2009 | isbn=978-1-4051-7801-3 | oclc=230193908}}&lt;/ref&gt;

Većina djevojčica prolazi kroz menarhu između 12-13 godina &lt;ref name=&quot;Canadian menarche&quot;&gt;{{cite journal|title=Age at menarche in Canada: results from the National Longitudinal Survey of Children &amp; Youth |year= 2010 |pmid=21110899 |doi=10.1186/1471-2458-10-736 |pmc=3001737 |volume=10 |vauthors=Al-Sahab B, Ardern CI, Hamadeh MJ, Tamim H |journal=BMC Public Health |page=736}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;U.S. menarche&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Anderson SE, Dallal GE, Must A |title =Relative weight and race influence average age at menarche: results from two nationally representative surveys of US girls studied 25 years apart |journal=Pediatrics |volume=111 |issue=4 Pt 1 |pages=844–50 |date= april 2003 |pmid=12671122 |doi=10.1542/peds.111.4.844}}&lt;/ref&gt; i tada su sposobne zatruditi i roditi djecu. [[Trudnoća]] općenito zahtijeva unutrašnju oplodnju jajnih stanica [[Sperma|spermom]], bilo [[Snošaj|seksualnim odnosom]] ili [[Umjetna oplodnja|umjetnom oplodnjom]], iako [[in vitro]] oplodnja omogućava oplodnju izvan ljudskog tijela.&lt;ref&gt;{{cite web|date=14. 11. 2014|title=What is Assisted Reproductive Technology? {{!}} Reproductive Health {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/art/whatis.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171101183209/https://www.cdc.gov/art/whatis.html|archive-date=1. 11. 2017|publisher=CDC}}&lt;/ref&gt; Ljudi su slični drugim velikim sisavcima po tome što obično rađaju jednog potomka po trudnoći, ali su neobični po tome što su altrični u poređenju sa većinom drugih velikih sisavaca, što znači da su mladi nerazvijeni u vrijeme rođenja i zahtijevaju pomoć roditelja ili staratelja kako bi u potpunosti sazreli.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=default - Stanford Children's Health |url=https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=overview-of-multiple-pregnancy-85-P08019#:~:text=Multiples%20make%20up%20only%20about,higher-order%20multiples%20rose%20dramatically. |access-date=25. 7. 2022 |website=www.stanfordchildrens.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Altriciality - an overview {{!}} ScienceDirect Topics |url=https://www.sciencedirect.com/topics/veterinary-science-and-veterinary-medicine/altriciality |access-date=25. 7. 2022 |website=www.sciencedirect.com}}&lt;/ref&gt; Ponekad ljudi imaju višestruko rađanje, najčešće blizance.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Twins, Triplets, Multiple Births |url=https://medlineplus.gov/twinstripletsmultiplebirths.html |access-date=25. 7. 2022 |website=medlineplus.gov}}&lt;/ref&gt;

Obično između 49. i 52. godine, žena dostiže [[Menopauza|menopauzu]], vrijeme kada mjesečni periodi trajno prestaju i više ne mogu da rađaju.&lt;ref name=&quot;NIH2013Def&quot;&gt;{{cite web|date=28. 6. 2013|title=Menopause: Overview|url=http://www.nichd.nih.gov/health/topics/menopause/Pages/default.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150402111845/http://www.nichd.nih.gov/health/topics/menopause/Pages/default.aspx|archive-date=2. 4.  2015|access-date=8. 3. 2015|publisher=Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PubMed2013&quot;&gt;{{cite web|date=29. 8. 2013|title=Menopause: Overview|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0072495/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170910181404/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmedhealth/PMH0072495/|archive-date=10. 9. 2017|access-date=8. 3. 2015|publisher=PubMedHealth|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tak2015&quot;&gt;{{cite journal|vauthors=Takahashi TA, Johnson KM|date=maj 2015|title=Menopause|journal=The Medical Clinics of North America|volume=99|issue=3|pages=521–34|doi=10.1016/j.mcna.2015.01.006|pmid=25841598}}&lt;/ref&gt; Za razliku od većine drugih sisara, ljudski životni vijek se obično produžava mnogo godina nakon menopauze.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hawkes |first1=K. |last2=O’Connell |first2=J. F. |last3=Jones |first3=N. G. Blurton |last4=Alvarez |first4=H. |last5=Charnov |first5=E. L. |date=3. 2. 1998 |title=Grandmothering, menopause, and the evolution of human life histories |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=95 |issue=3 |pages=1336–1339 |doi=10.1073/pnas.95.3.1336 |issn=0027-8424 |pmc=18762 |pmid=9448332|bibcode=1998PNAS...95.1336H |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Mnoge žene postaju nane (bake) i doprinose brizi o unucima i drugim članovima porodice.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Increasingly Indispensable Grandparents {{!}} YaleGlobal Online |url=https://archive-yaleglobal.yale.edu/content/increasingly-indispensable-grandparents |access-date=28. 7. 2022 |website=archive-yaleglobal.yale.edu |language=en}}&lt;/ref&gt; Mnogi biolozi vjeruju da je produženi ljudski životni vijek evolucijski vođen odabirom srodnika, iako su predložene i druge teorije.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Kaptijn |first1=Ralf |last2=Thomese |first2=Fleur |last3=van Tilburg |first3=Theo G. |last4=Liefbroer |first4=Aart C. |date= decembar 2010 |title=How Grandparents Matter: Support for the Cooperative Breeding Hypothesis in a Contemporary Dutch Population |journal=Human Nature |language=en |volume=21 |issue=4 |pages=393–405 |doi=10.1007/s12110-010-9098-9 |pmid=21212819 |pmc=2995872 |issn=1045-6767}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Peccei |first=Jocelyn Scott |date=20. 4. 2001 |title=Menopause: Adaptation or epiphenomenon? |url=http://dx.doi.org/10.1002/evan.1013 |journal=Evolutionary Anthropology: Issues, News, and Reviews |volume=10 |issue=2 |pages=43–57 |doi=10.1002/evan.1013 |s2cid=1665503 |issn=1060-1538}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Kyriazis |first=Marios |date=1. 1. 2020 |title=Ageing Throughout History: The Evolution of Human Lifespan |url=https://doi.org/10.1007/s00239-019-09896-2 |journal=Journal of Molecular Evolution |language=en |volume=88 |issue=1 |pages=57–65 |doi=10.1007/s00239-019-09896-2 |pmid=31197416 |bibcode=2020JMolE..88...57K |s2cid=189763393 |issn=1432-1432}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Blell |first=Mwenza |date=29. 9. 2017 |title=Grandmother Hypothesis, Grandmother Effect, and Residence Patterns |url=http://dx.doi.org/10.1002/9781118924396.wbiea2162 |journal=The International Encyclopedia of Anthropology |pages=1–5 |doi=10.1002/9781118924396.wbiea2162|isbn=9781118924396 }}&lt;/ref&gt;

=== Morfološke i fiziološke karakteristike ===
[[File:Pregnancy 26 weeks 1.jpg|thumb|Trudna žena]]
U biološkom smislu, ženski polni organi su uključeni u [[reproduktivni sistem]], dok su sekundarne polne karakteristike uključene u dojenje djece i privlačenje partnera.&lt;ref name=&quot;Buss 2019&quot;&gt;{{cite book|last=Buss|first=David|url=https://www.routledge.com/Evolutionary-Psychology-The-New-Science-of-the-Mind/Buss/p/book/9781138088610#|title=Evolutionary Psychology: The New Science of the Mind|date=15. 3. 2019|publisher=Routledge|isbn=9780429590061|edition=Sixth|chapter=Evolved Standards of Physical Beauty|pages=283–288}}&lt;/ref&gt; Ljudi su [[placentni sisari]], što znači da majka nosi fetus u [[Materica|materici]], a [[Posteljica|placenta]] olakšava razmjenu hranljivih materija i otpada između [[Majka|majke]] i [[fetus]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=placental mammal {{!}} Characteristics &amp; Facts {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/animal/placental-mammal |access-date=25. 7. 2022 |website=www.britannica.com |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Placental Mammals |url=https://ucmp.berkeley.edu/mammal/eutheria/placental.html |access-date=25. 7. 2022 |website=ucmp.berkeley.edu}}&lt;/ref&gt;

[[Jajnici]], pored svoje regulatorne funkcije proizvodnje [[hormon]]a, proizvode ženske [[gamet]]e zvane jajne stanice koje, kada su oplođene muškim spolnim stanicama (sperma), formiraju nove genetske jedinke. Maternica je organ s tkivom koji štiti i njeguje fetus u razvoju i mišiće koji ga izbacuju prilikom porođaja. Vagina se koristi u [[Snošaj|kopulaciji]] i [[porođaj]]u, iako se izraz [[vagina]] često kolokvijalno i pogrešno koristi za [[Stidnica|vulvu]] (ili vanjske ženske genitalije),&lt;ref name=&quot;Kirkpatrick&quot;&gt;{{cite book|vauthors=Kirkpatrick M|title=Human Sexuality: Personality and Social Psychological Perspectives|publisher=[[Springer Science &amp; Business Media]]|isbn=978-1468436563|year=2012|page=175 |url=https://books.google.com/books?id=qfsxBwAAQBAJ&amp;pg=PA175}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sáenz-Herrero&quot;&gt;{{cite book|vauthors=Sáenz-Herrero M|title=Psychopathology in Women: Incorporating Gender Perspective into Descriptive Psychopathology|publisher=[[Springer Publishing|Springer]]|isbn=978-3319058702|year=2014|page=250 |url=https://books.google.com/books?id=-unSBAAAQBAJ&amp;pg=PA250|quote=In addition, there is a current lack of appropriate vocabulary to refer to the external female genitals, using, for example, 'vagina' and 'vulva' as if they were synonyms, as if using these terms incorrectly were harmless to the sexual and psychological development of women.'}}&lt;/ref&gt; koja se sastoji od (pored vaginalnog otvora) usne, [[klitoris]] i ženska uretra. Pretpostavlja se da su mliječne žlijezde evoluirale od apokrinih žlijezda kako bi proizvele mlijeko, hranljivi sekret koji je najkarakterističnija karakteristika sisara.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Oftedal |first1=Olav T. |title=The mammary gland and its origin during synapsid evolution |journal=Journal of Mammary Gland Biology and Neoplasia |date=2002 |volume=7 |issue=3 |pages=225–252 |doi=10.1023/a:1022896515287|pmid=12751889 |s2cid=25806501 }}&lt;/ref&gt; Kod zrelih žena, grudi su generalno istaknutije nego kod većine drugih sisara; smatra se da je ova istaknutost, koja nije neophodna za proizvodnju mlijeka, barem djelimično rezultat seksualne selekcije.&lt;ref name=&quot;Buss 2019&quot; /&gt;

[[Estrogen]]i, koji su primarni ženski polni hormoni, imaju značajan utjecaj na oblik tijela žene. Proizvode se i kod muškaraca i kod žena, ali su njihove razine znatno veće kod žena, posebno u reproduktivnoj dobi. Osim drugih funkcija, estrogeni podstiču razvoj ženskih sekundarnih polnih karakteristika, kao što su grudi i kukovi.&lt;ref name=&quot;pmid9393999&quot;&gt;{{cite journal | title = A role for estrogens in the male reproductive system | journal=Nature | volume = 390 | issue = 6659 | pages = 447–48 | year = 1997 | pmid = 9393999 | pmc=5719867 | doi = 10.1038/37352 | last1=Hess | first1=R. A. | last2=Bunick | first2=D | last3=Lee | first3=K. H. | last4=Bahr | first4=J | last5=Taylor | first5=J. A. | last6=Korach | first6=K. S. | last7=Lubahn | first7=D. B. | bibcode=1997Natur.390..509H }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sciencenews.org/pages/sn_arc97/12_6_97/fob1.htm |title=Science News Online (12/6/97): Estrogen's Emerging Manly Alter Ego |access-date=4. 3. 2008 |author=Raloff, J. |date=6. 12. 1997 |publisher=Science News |archive-date=1. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130801125427/http://www.sciencenews.org/pages/sn_arc97/12_6_97/fob1.htm }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;titleScience Blog -- Estrogen Linked To Sperm Count, Male Fertility&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.scienceblog.com/community/older/1997/B/199701564.html | title = Science Blog – Estrogen Linked To Sperm Count, Male Fertility | access-date = 4. 3. 2008 | publisher = Science Blog | archive-date = 7. 5. 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070507120938/http://www.scienceblog.com/community/older/1997/B/199701564.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Kao rezultat estrogena, tokom puberteta kod djevojčica se razvijaju grudi, a bokovi im se šire. Radeći protiv estrogena, prisustvo testosterona kod pubertetskih žena inhibira razvoj grudi i podstiče razvoj mišića i dlaka na licu.&lt;ref name=&quot;Heitz &quot;&gt;{{cite web | url=http://www.healthline.com/health/testosterone-test#18 | title=When to Consider a Testosterone Test | publisher=Healthline | work=Website | date=28. 4. 2014 | access-date=28. 10. 2015 | author=Heitz, David}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WebMD&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.webmd.com/women/guide/normal-testosterone-and-estrogen-levels-in-women?page=2 | title=Normal Testosterone and Estrogen Levels in Women | publisher=WebMD | work=Website | access-date=28. 10. 2015}}&lt;/ref&gt;

===Rodna distribucija i očekivani životni vijek===
[[File:11-stages-womanhood-1840s.jpg|thumb|left|Žena u raznim fazama razvoja]]
Iako se djevojčice rađaju nešto rjeđe nego dječaci (omjer je oko 1:1,05), novorođene djevojčice imaju veću vjerovatnoću da dožive svoj prvi [[rođendan]] nego dječaci, a žene obično imaju duži životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim oblastima diskriminacija žena smanjila očekivani životni vijek žena na manje ili jednako kao kod muškaraca. Od ukupne ljudske populacije u 2015. godini, na svakih 1000 žena dolazilo je 1018 muškaraca.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://unstats.un.org/unsd/demographic-social/products/dyb/dybsets/2015.pdf |title=2015 Demographic Yearbook |author=[[United Nations]] |publication-place=New York |year=2016 |language=en, fr |page=60 |isbn=9789210511094 |oclc=1028121211 |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222114154/https://unstats.un.org/unsd/demographic-social/products/dyb/dybsets/2015.pdf |archive-date=22. 2. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Razlike u očekivanom životnom vijeku dijelom su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali također odražavaju razlike u ponašanju između muškaraca i žena. Jaz se u nekim razvijenim zemljama u određenoj mjeri smanjuje, vjerovatno zbog povećanog [[Cigareta|pušenja]] među ženama i smanjenja stope kardiovaskularnih bolesti među muškarcima. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) piše da je &quot;važno napomenuti da dodatne godine života za žene nisu uvijek dobrog zdravlja.&quot;&lt;ref&gt;{{cite magazine |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-life-expectancy-lo |title=Why is life expectancy longer for women than it is for men? |magazine= [[Scientific American]] |date=30. 8. 2004 |access-date=17. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210415161346/https://www.scientificamerican.com/article/why-is-life-expectancy-lo/ |archive-date=15. 4. 2021 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Female Life Expectancy |url=https://www.who.int/gho/women_and_health/mortality/situation_trends_life_expectancy/en/ |website=[[World Health Organization]] |access-date=24. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190725170324/https://www.who.int/gho/women_and_health/mortality/situation_trends_life_expectancy/en/ |archive-date=25. 7. 2019 |url-status=deviated}}&lt;/ref&gt;

==Zdravlje==
Faktori koji posebno utiču na zdravlje žena u odnosu na muškarce najočigledniji su kod onih koji se odnose na reprodukciju, ali su spolne razlike identificirane od molekularne do bihevioralne skale. Neke od ovih razlika su suptilne i teško objašnjive, dijelom zbog činjenice da je teško odvojiti zdravstvene efekte inherentnih bioloških faktora od uticaja okoline u kojoj postoje. Spolni [[hromosom]]i i [[hormon]]i, kao i rodno specifični stilovi života, metabolizam, funkcija imunološkog sistema i osjetljivost na faktore okoline doprinose spolnim razlikama u zdravlju na nivou [[Fiziologija|fiziologije]], percepcije i spoznaje. Žene mogu imati različite odgovore na lijekove i pragove za dijagnostičke parametre.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Exploring the Biological Contributions to Human Health: Does Sex Matter? |series=The National Academies Collection: Reports funded by National Institutes of Health |date=2001 |publisher=National Academies Press (US) |location=Washington, D.C. |pmid=25057540 |isbn=978-0-309-07281-6 |url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK222288/|author1=Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex Gender Differences |last2=Wizemann |first2=T. M. |last3=Pardue |first3=M. L. }}&lt;/ref&gt;

Neke bolesti prvenstveno pogađaju ili se nalaze isključivo kod žena, kao što su [[lupus]], [[rak dojke]], [[rak grlića materice]] ili [[rak jajnika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/news/advancing-case-gender-based-medicine |title=Advancing the case for gender-based medicine |website=[[Horizon 2020]] |publisher=[[European Commission]] |date=30. 10. 2015 |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151109143057/https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/news/advancing-case-gender-based-medicine |archive-date=9. 11. 2015 |url-status=deviated |language=en}}&lt;/ref&gt; Medicinska praksa koja se bavi ženskom reprodukcijom i reproduktivnim organima naziva se [[ginekologija]] („nauka o ženama“).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.lexico.com/definition/gynaecology |title=gynaecology  |website=[[Lexico]] |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218193620/https://www.lexico.com/definition/gynaecology |archive-date=18. 2. 2022 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.semanticscholar.org/paper/The-science-of-women:-gynaecology-and-gender-in-Porter/9c2955ffce6e0de9ef557bad8d8f3f521b6fc1a5 R .Porter (1991), reviews Ornella Moscucci, The science of women: gynaecology and gender in England, 1800-1929, Cambridge History of Medicine, Cambridge University Press, 1990, 8vo, pp. x, 278] pristupljeno 7. 3. 2021&lt;/ref&gt;

===Smrtnost majki===
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] definiše smrtnost majki ili smrt majke kao „smrt žene tokom trudnoće ili unutar 42 dana od prekida trudnoće, bez obzira na trajanje i mjesto trudnoće, iz bilo kojeg uzroka povezanog ili pogoršanog trudnoćom ili njenim vođenjem ali ne iz slučajnih ili slučajnih uzroka.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.who.int/healthinfo/statistics/indmaternalmortality/en/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130507115424/http://www.who.int/healthinfo/statistics/indmaternalmortality/en/ |url-status=dead |archive-date=7. 5. 2013 |title=Maternal mortality ratio (per 100 000 live births) |website=[[World Health Organization]] |access-date=19. 4. 2014}}&lt;/ref&gt; 2008. godine, napominjući da svake godine više od 500.000 žena umre od komplikacija trudnoće i porođaja, a najmanje sedam miliona ima ozbiljne zdravstvene probleme, dok još 50 miliona ima štetne zdravstvene posljedice nakon porođaja, [[Svjetska zdravstvena organizacija]] pozvala je na obuku babica kako bi se ojačale zdravstvene usluge majki i novorođenčadi. Kako bi podržala unapređenje vještina babica, SZO je uspostavila program obuke babica, Akcija za sigurno majčinstvo.&lt;ref name=WHO2008Ed&gt;{{cite book |title=Education material for teachers of midwifery : midwifery education modules |date=2008 |author=[[World Health Organization]] |author2=[[International Confederation of Midwives]] |publisher=World Health Organisation |publication-place=Geneva [Switzerland] |isbn=978-92-4-154666-9 |oclc=468787302 |edition=2nd |url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2008/9789241546669_4_eng.pdf |page=3 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180516212149/http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/44145/9789241546669_4_eng.pdf |archive-date=16. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

U 2017. godini, 94% smrtnih slučajeva majki dogodilo se u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima. Otprilike 86% smrtnih slučajeva majki događa se u podsaharskoj [[Afrika|Africi]] i [[Južna Azija|južnoj Aziji]], pri čemu na podsaharsku Afriku otpada oko 66%, a na južnu Aziju oko 20%. Glavni uzroci smrtnosti majki uključuju [[Preeklampsija|preeklampsiju]] i [[Eklampsija|eklampsiju]], nesiguran [[pobačaj]], komplikacije trudnoće zbog [[Malarija|malarije]] i [[Sindrom stečene imunodeficijencije|HIV/AIDS]]-a, te teško krvarenje i infekcije nakon porođaja.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |title=Maternal mortality |website=[[World Health Organization]] |date=19. 9. 2019 |access-date=29. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220208192432/https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/maternal-mortality |archive-date=8. 2. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Većina evropskih zemalja, [[Australija]], [[Japan]] i [[Singapur]] su veoma bezbjedni u pogledu porođaja.

Godine 1990. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su bile na 12. mjestu od 14 razvijenih zemalja koje su analizirane i od tog vremena stope smrtnosti u svakoj zemlji su se stalno poboljšavale, dok je stopa u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] dramatično skočila. Dok ostali analizirani 1990. pokazuju stopu smrtnosti u 2017. od manje od 10 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 živorođenih, stopa u SAD je porasla na 26,4. Nadalje, na svaku od 700 do 900 žena koje umru u SAD svake godine tokom trudnoće ili porođaja, 70 doživi značajne komplikacije, što ukupno iznosi više od jedan posto svih porođaja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Healthy Women, Healthy Babies: How health reform can improve the health of women and babies in America |url=http://healthyamericans.org/assets/files/TFAH%202011HealthyBabiesBrief.pdf |last1=Levi |first1=Jeffrey |last2=Kohn |first2=David |last3=Johnson |first3=Kay |website=[[Trust for America's Health]] |location=Washington, D.C. |date= juni 2011 |access-date=29. 8. 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120624230140/http://healthyamericans.org/assets/files/TFAH%202011HealthyBabiesBrief.pdf |archive-date=24. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Ellison |first1=Katherine |last2=Martin |first2=Nina |title=Severe Complications for Women During Childbirth Are Skyrocketing—and Could Often Be Prevented |url=https://www.propublica.org/article/severe-complications-for-women-during-childbirth-are-skyrocketing-and-could-often-be-prevented |work=[[ProPublica]] |date=22. 12. 2017 |access-date=24. 8. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220305070447/https://www.propublica.org/article/severe-complications-for-women-during-childbirth-are-skyrocketing-and-could-often-be-prevented |archive-date=5. 3. 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Muškarac]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20040401231703/http://www.fembio.org/default.shtml FemBio - Notable Women International] {{simboli jezika|en|Engleski}}

{{Wikicitat|Žena}}
{{Commonscat|Women}}

== Literatura ==

* [http://www.aas.duke.edu/admin/deans/faculty/ Chafe, William H.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113175123/http://www.aas.duke.edu/admin/deans/faculty/|date=2009-01-13}}, ''The American Woman: Her Changing Social, Economic, And Political Roles, 1920–1970'', Oxford University Press, 1972. {{ISBN|0-19-501785-4}}
* {{cite book|url=https://archive.org/details/isbn_9780807067833|title=The New Beacon Book of Quotations by Women|date=1996|publisher=Beacon Press|isbn=0-8070-6783-0|editor=Rosalie Maggio|location=Boston|url-access=registration}}
* ''Routledge International Encyclopedia of Women'', 4 vls., ed. by Cheris Kramarae and Dale Spender, Routledge 2000
* ''[[:en:Women_in_World_History|Women in World History : a biographical encyclopedia]]'', 17 vls., ed. by [[:en:Anne_Commire|Anne Commire]], Waterford, Conn. [etc.] : Yorkin Publ. [etc.], 1999–2002
* [http://www.gutenberg.org/files/32937/32937-h/32937-h.htm ''Woman In all ages and in all countries in 10 volumes'']. Illustrated edition deluxe limited to 1,000 numbered copies with an index by Rénald Lévesque

[[Kategorija:Žene| ]]</text>
      <sha1>5rmag96rkizmbukbov94fge1uadsg7w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naser Orić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22088</id>
    <revision>
      <id>3669012</id>
      <parentid>3647951</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]; +[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14410" sha1="lc5m6zgq6wavklbiqccrg75kzsyblc7" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Naser Orić
| slika             = Naser Oric (cropped).jpg
| opis              = Naser Orić na suđenju u [[Den Haag]]u, 2008.
| datum rođenja     = {{datum rođenja i godine|1967|03|03}}
| mjesto rođenja    = [[Donji Potočari]], [[Srebrenica]], [[SFRJ]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pressonline.rs/svet/balkan/269071/naser-oric-napisao-biografiju-od-gazimestana-do-haga-i-nazad.html |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 6. 2015 |archive-date=10. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170410220854/http://www.pressonline.rs/svet/balkan/269071/naser-oric-napisao-biografiju-od-gazimestana-do-haga-i-nazad.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| datum smrti       = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} prvo datum smrti, pa datum rođenja --&gt;
| mjesto smrti      = 
| nacionalnost      = [[Bošnjak]]
| puno ime          = Naser Orić
| nadimak           = 
| supruga           = Zahida Orić (bivša supruga)&lt;br /&gt;Amra Alajbegović (trenutna supruga) &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pressrs.ba/info/vesti/zena-nasera-orica-dobila-posao-u-opstinskom-sudu-20-01-2012 |title=PressRS.ba: Žena Nasera Orića dobila posao u Opštinskom sudu! |access-date=23. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160322134632/http://pressrs.ba/info/vesti/zena-nasera-orica-dobila-posao-u-opstinskom-sudu-20-01-2012 |archive-date=22. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| roditelji         = Hata Orić&lt;ref&gt;[http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=142%3Amajka-nasera-orica-haram-bilo-bonjackim-politicarima&amp;Itemid=62 Bosanski-medszid.org: Majka Nasera Orica: Haram bilo bošnjackim politicarima!]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; Džemal Orić
| titule            = Brigadir
| knjige            = 
| pripadnost        = {{ZD|SFRJ}} [[SFRJ]]&lt;br /&gt;{{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| služba            = 1992-95.
| čin               = Oficir
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = [[Operativna grupa 8]] (1994-1995)&lt;br /&gt;[[28. divizija Kopnene vojske]] (1995)
| nagrade           = 
}}
'''Naser Orić''' je nekadašnji ratni komandant snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Danas je privatni poduzetnik,&lt;ref&gt;{{cite video |people= Naser orić |date= 23. 2. 2014 |title= SLUČAJEVI X - NASER ORIĆ (EMISIJA 09.09.2013.) |url= https://youtube.com/dOHhu-jajnI?t=38m41s |access-date= 28. 6. 2015 |location= općina Olovo |publisher= Hayat TV }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; predsjednik Udruženja veterana [[28. divizija Kopnene vojske|28. divizije]] Armije RBiH, kojom je komandovao,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bportal.ba/formirano-udru%C5%BEenje-veterana-28-divizije-naser-ori%C4%87-predsjednik-upravnog-odbora/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161126131038/http://bportal.ba/formirano-udru%C5%BEenje-veterana-28-divizije-naser-ori%C4%87-predsjednik-upravnog-odbora/ |archive-date=26. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i penzioner.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&amp;mm=11&amp;dd=29&amp;nav_id=475509|title=I Naser Orić čeka srpsku penziju|work=BETA, TANJUG, PRESS|access-date=28. 6. 2015|date=9. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju]] pravosnažno je oslobođen svih optužbi.

== Vojno-policijska karijera ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}
Naser Orić je obavezni vojni rok služio u [[SFRJ]] odslužio 1985. i 1986. u specijalnoj jedinici atomsko-biološko-hemijske (ABH) odbrane [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Iz JNA je izašao sa činom desetara.

Naser je bivši policajac. Godine 1988. završio je šestomjesečni policijski kurs u [[Zemun]]u, a pripravnički staž je odslužio na Savskom Vencu u [[Beograd]]u. Kao pripadnik policijske jedinice za specijalne zadatke, nastavio je pohađati kurseve još dvije godine. Godine 1990. poslan je na [[Kosovo]] kao pripadnik policijske jedinice za specijalne zadatke Ministarstva unutrašnjih poslova [[Socijalistička republika Srbija|Socijalističke republike Srbije]]. Nakon toga se vratio u Beograd. Po povratku u Beograd je bio tjelohranitelj [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], a tokom demonstracija 9. marta 1991. je učestvovao u hapšenju [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]]. Može se vidjeti na snimku Miloševićevog govora na [[Gazimestan]]u [[28. juni|28. juna]] 1989. Dana 5. augusta 1991. raspoređen je na dužnost u Stanicu javne bezbjednosti na [[Ilidža|Ilidži]], u Sarajevu. Krajem 1991. premješten je u SJB u Srebrenici, a 8. aprila 1992. postao je komandir stanice policije u Potočarima.

U novembru 2010. objavio je da će od Srbije tražiti penziju.&lt;ref&gt;http://www.politika.rs/rubrike/region/Naser-Oric-trazi-srpsku-penziju.sr.html|Politika, 28. novembar 2010 - Naser Orić traži srpsku penziju&lt;/ref&gt;

== Rat ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}
17. aprila 1992. u Potočarima je osnovana [[Teritorijalna odbrana]], a Orić je postao njen komandant. Komandna zona TO Potočari obuhvatala je mjesne zajednice Potočari, Likari, Čauš, Zalažje i Ažlica.

20. maja 1992. članovi Kriznog štaba TO Srebrenice imenovali su ga za komandanta. 27. juna [[Sefer Halilović]], načelnik Štaba Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine,  zvanično je potvrdio imenovanje Nasera Orića za komandanta Štaba TO Srebrenica. Orić je komandovao svim jedinicama podređenim Štabu TO Srebrenica. 8. augusta 1992. imenovanje Orića na položaj komandanta Štaba TO Srebrenica potvrdilo je i [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]. 3. septembra Štab TO Srebrenica preimenovan je u Štab Oružanih snaga Srebrenica. Orić je ostao na položaju komandanta.

Kad je 1. jula 1992. u Srebrenici osnovano Ratno predsjedništvo, Orić je postao njegov član. Na tu funkciju imenovan je u svojstvu komandanta Štaba TO Srebrenica.

Komandne dužnosti Nasera Orića proširene su kad je početkom novembra 1992. imenovan za komandanta Združenih oružanih snaga podregije Srebrenica. Pod njegovom komandom je bilo geografsko područje koje je obuhvatalo teritorije nekoliko općina: Srebrenice, [[Bratunac|Bratunca]], [[Vlasenica|Vlasenice]], te [[Zvornik]]a u istočnoj Bosni. Pod njegovim su zapovjedništvom bile jedinice koje su učestvovale u borbama u selima [[Rarkovići]] (21-27. juna 1992), u [[Jeţestici]] (8. augusta 1992.), [[Fakovići]]ma (5. oktobra 1992.), u [[Bjelovcu]] od (14-19. decembra 1992.) i u [[Masakr u Kravici|Kravici]] (7-8. januara 1993.)&lt;ref name=&quot;IT&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/oric/cis/bcs/cis_oric_bcs.pdf Podaci o predmetu Orić IT-03-68]&lt;/ref&gt;

1. januara 1994. sve jedinice pod komandom Nasera Orića preimenovane su u Komandu 8. operativne grupe &quot;Srebrenica&quot; Armije Republike Bosne i Hercegovine. 12. jula 1994. Orić je unaprijeđen u čin [[brigadir]]a.

Početkom 1995. godine 8. operativna grupa &quot;Srebrenica&quot; postala je 28. divizija [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpusa Armije RBiH]]. Orić je ostao na položaju komandanta te jedinice sve dok u augustu 1995. nije izašao iz Armije. Orić je napustio Srebrenicu u maju 1995.

== Suđenje za ratne zločine 2003-08. ==
U martu 2003. Naser Orić je bio optužen na osnovu individualne krivične odgovornosti i na  osnovu krivične odgovornosti nadređenog u dvije tačke:
* Bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, koje nije opravdano vojnom nuždom (kršenja zakona i običaja ratovanja);
* Ubistvo i okrutno postupanje (kršenja zakona i običaja ratovanja);&lt;ref name=&quot;IT&quot; /&gt;

10. aprila 2003. uhapšen je u [[Tuzla|Tuzli]] i isporučen [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u. Prije hapšenja se uvijek dobrovoljno odazivao na pozive haških istražitelja. 11. aprila izjasnio se nevinim. 25. jula sud odbija Orićev zahtjev na privremeno puštanje iz pritvora.

Suđenje je počelo u oktobru 2004. i trajalo je do aprila 2006. 30. juna 2006. sud ga oslobađa po većini tačaka optužnice, a osuđuje ga na 2 godine zatvora zbog nepoduzimanja preventivnih mjera za sprečavanje okrutnog postupanja i ubistva nekoliko srpskih zarobljenika u Policijskoj stanici u Srebrenici u periodu između  27. decembra 1992. i  20. marta 1993.

Orić je oslobođen optužbi i po individualnoj i po komandnoj odgovornosti. Za razaranja u selima [[Masakr u Kravici|Kravica]], [[Šiljkovići]], [[Bjelovac]], [[Fakovići]] i [[Sikirić]], navodi se u presudi, optužba nije pružila uverljive dokaze da su za njih odgovorne [[Armija RBiH|bosanske snage]] budući da su u tim selima vođene borbe u kojima su [[VRS|srpske snage]] koristile [[artiljerija|artiljeriju]], a u slučaju Bjelovca čak i [[avijacija|avijaciju]].

Prethodno je po pravilu ''98bis'' Orić oslobođen po dvije tačke optužnice, koje su se odnosile na pljačku javne ili privatne imovine Srba.

Budući da je Orić već proveo 3 godine, 3 mjeseca i 21 dan u zatvoru, sud je naredio njegovo hitno oslobađanje.

3. jula 2008. Orić je pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda u Haagu oslobođen svih optužbi.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/oric/acjug/en/080703.pdf Oric, IT-03-68-A, ICTY], str. 64&lt;/ref&gt;

== Suđenje 2008-09. ==
Kantonalno tužilaštvo [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]], koje je zastupao tužilac Mirsad Šehović, teretilo je Orića pred Općinskim sudom u Sarajevu za produženo krivično djelo iznude iz člana 295, stav 2. Krivičnog zakona FBiH, u vezi sa članom 55. tog Zakona, i krivično djelo nedopuštenog držanja oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371, stav 1. KZ FBiH.&lt;ref&gt;[http://www.ccbh.ba/bos/odluke/povuci_pdf.php?pid=197041 Ustavni sud BiH: Slučaj: AP-3619-08-ODM]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Pravno ga je zastupala [[Vasvija Vidović]], advokatica iz Sarajeva.

Tužilaštvo je smatralo da je postojala osnovana sumnja da je Orić iznudio 202.000 KM od supružnika Dževe Okanović i Seada Hodžića, prijeteći likvidacijom supruga. 24. juna 2009. osuđen je na 2 godine zatvora zbog neovlaštenog držanja oružja dok je za krivično djelo iznude oslobođen.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/naser-oric-osudjen-na-dvije-godine-zatvora/090624028 Naser Orić osuđen na dvije godine zatvora], Klix.ba&lt;/ref&gt; Za olakšavajuću okolnost sudija Amela Skrobo uzela je to ''&quot;što nije utvrđeno da je pronađeno oružje korišćeno bilo gdje u BiH, da Orić ranije nije osuđivan i da je kod njega utvrđen posttraumatski stresni sindrom&quot;.''&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/98748/Oricu-dve-godine-zatvora-zbog-oruzja Oriću dve godine zatvora zbog oružja], Blic.rs&lt;/ref&gt; Sporno naoružanje pronađeno je prilikom pretresa Orićevog stana u Sarajevu, vikendice u Olovu i u stanu u Tuzli.

Sljedeće, 2010, godine kazna je preinačena u četverogodišnju uslovnu kaznu. U januaru 2012. predsjednik FBiH ga je pomilovao i ukinuo uslovnu kaznu.

== Hapšenje u Švicarskoj 2015. ==
{{starost}}
10. juna 2015. Orić je uhapšen u [[Bern]]u na osnovu crvene [[potjernica|potjernice]] [[Interpol]]a izdane od strane [[Srbija|Republike Srbije]] 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/organizacioni-odbor-odgada-se-dzenaza-u-potocarima-ukoliko-oric-ne-bude-pusten|title=Organizacioni odbor: Odgađa se dženaza u Potočarima ukoliko Orić ne bude pušten|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=23. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; zbog navodnih zločina na teritoriji Srebrenice 1992.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-svicarskoj-uhapsen-naser-oric/150610109|title=U Švicarskoj uhapšen Naser Orić|work=[[Klix.ba]]|access-date=23. 6. 2015|date=10. 6. 2015|author=E. F.}}&lt;/ref&gt; S Orićem su putovali [[Ćamil Duraković]], načelnik općine [[Srebrenica]], i [[Hamdija Fejzić]], potpredsjednik Skupštine općine Srebrenica. Duraković i Fejzić pušteni su nakon što su bili podvrgnuti pretrazi i protiv njih nije pokrenut postupak.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/video/durakovic-za-ajb-ogorceni-smo-svicarskim-vlastima|title=Duraković za AJB: Ogorčeni smo švicarskim vlastima|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=11. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana Oriću je dosuđen ekstradicijski pritvor u trajanju od 14 dana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/182201/avaz-saznaje-oric-ostaje-jos-14-dana-u-pritvoru|title=&quot;AVAZ&quot; SAZNAJE Orić ostaje još 14 dana u pritvoru|work=www.avaz.ba|access-date=23. 6. 2015|date=11. 6. 2015|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613231723/http://www.avaz.ba/clanak/182201/avaz-saznaje-oric-ostaje-jos-14-dana-u-pritvoru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 22. juna 2015. Srbija je zatražila njegovo izručenje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bh-tuzilastvo-trazi-od-svicarske-da-se-oric-vrati-u-bih|title=Bh. Tužilaštvo traži od Švicarske da se Orić vrati u BiH|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=22. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; 24. juna zahtjev za izručenje je poslala i Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&amp;mm=06&amp;dd=24&amp;nav_category=64&amp;nav_id=1008160 B92.net: BiH zatražila od Švajcarske da joj izruči Orića]&lt;/ref&gt; 25. juna Federalni ured za pravdu Švicarske odlučio ga je izručiti Bosni i Hercegovini, a ne Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/svicarska-odlucila-naser-oric-ce-biti-izrucen-bih/150625081 Švicarska odlučila: Naser Orić će biti izručen BiH], Klix.ba&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Genocid u Srebrenici]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Naser Orić}}
* [http://www.icty.org/x/cases/oric/acjug/bcs/080703.pdf Presuda Naseru Orić], ICTY.org

{{DEFAULTSORT:Orić, Naser}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Biografije, Srebrenica]]
[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>lc5m6zgq6wavklbiqccrg75kzsyblc7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669148</id>
      <parentid>3669012</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:24:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminali]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14457" sha1="sl3elvtqd3ayzwt9baagt07di4smrom" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Naser Orić
| slika             = Naser Oric (cropped).jpg
| opis              = Naser Orić na suđenju u [[Den Haag]]u, 2008.
| datum rođenja     = {{datum rođenja i godine|1967|03|03}}
| mjesto rođenja    = [[Donji Potočari]], [[Srebrenica]], [[SFRJ]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pressonline.rs/svet/balkan/269071/naser-oric-napisao-biografiju-od-gazimestana-do-haga-i-nazad.html |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 6. 2015 |archive-date=10. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170410220854/http://www.pressonline.rs/svet/balkan/269071/naser-oric-napisao-biografiju-od-gazimestana-do-haga-i-nazad.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| datum smrti       = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} prvo datum smrti, pa datum rođenja --&gt;
| mjesto smrti      = 
| nacionalnost      = [[Bošnjak]]
| puno ime          = Naser Orić
| nadimak           = 
| supruga           = Zahida Orić (bivša supruga)&lt;br /&gt;Amra Alajbegović (trenutna supruga) &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pressrs.ba/info/vesti/zena-nasera-orica-dobila-posao-u-opstinskom-sudu-20-01-2012 |title=PressRS.ba: Žena Nasera Orića dobila posao u Opštinskom sudu! |access-date=23. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160322134632/http://pressrs.ba/info/vesti/zena-nasera-orica-dobila-posao-u-opstinskom-sudu-20-01-2012 |archive-date=22. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| roditelji         = Hata Orić&lt;ref&gt;[http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=142%3Amajka-nasera-orica-haram-bilo-bonjackim-politicarima&amp;Itemid=62 Bosanski-medszid.org: Majka Nasera Orica: Haram bilo bošnjackim politicarima!]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; Džemal Orić
| titule            = Brigadir
| knjige            = 
| pripadnost        = {{ZD|SFRJ}} [[SFRJ]]&lt;br /&gt;{{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| služba            = 1992-95.
| čin               = Oficir
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = [[Operativna grupa 8]] (1994-1995)&lt;br /&gt;[[28. divizija Kopnene vojske]] (1995)
| nagrade           = 
}}
'''Naser Orić''' je nekadašnji ratni komandant snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Danas je privatni poduzetnik,&lt;ref&gt;{{cite video |people= Naser orić |date= 23. 2. 2014 |title= SLUČAJEVI X - NASER ORIĆ (EMISIJA 09.09.2013.) |url= https://youtube.com/dOHhu-jajnI?t=38m41s |access-date= 28. 6. 2015 |location= općina Olovo |publisher= Hayat TV }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; predsjednik Udruženja veterana [[28. divizija Kopnene vojske|28. divizije]] Armije RBiH, kojom je komandovao,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bportal.ba/formirano-udru%C5%BEenje-veterana-28-divizije-naser-ori%C4%87-predsjednik-upravnog-odbora/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161126131038/http://bportal.ba/formirano-udru%C5%BEenje-veterana-28-divizije-naser-ori%C4%87-predsjednik-upravnog-odbora/ |archive-date=26. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i penzioner.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&amp;mm=11&amp;dd=29&amp;nav_id=475509|title=I Naser Orić čeka srpsku penziju|work=BETA, TANJUG, PRESS|access-date=28. 6. 2015|date=9. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju]] pravosnažno je oslobođen svih optužbi.

== Vojno-policijska karijera ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}
Naser Orić je obavezni vojni rok služio u [[SFRJ]] odslužio 1985. i 1986. u specijalnoj jedinici atomsko-biološko-hemijske (ABH) odbrane [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Iz JNA je izašao sa činom desetara.

Naser je bivši policajac. Godine 1988. završio je šestomjesečni policijski kurs u [[Zemun]]u, a pripravnički staž je odslužio na Savskom Vencu u [[Beograd]]u. Kao pripadnik policijske jedinice za specijalne zadatke, nastavio je pohađati kurseve još dvije godine. Godine 1990. poslan je na [[Kosovo]] kao pripadnik policijske jedinice za specijalne zadatke Ministarstva unutrašnjih poslova [[Socijalistička republika Srbija|Socijalističke republike Srbije]]. Nakon toga se vratio u Beograd. Po povratku u Beograd je bio tjelohranitelj [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], a tokom demonstracija 9. marta 1991. je učestvovao u hapšenju [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]]. Može se vidjeti na snimku Miloševićevog govora na [[Gazimestan]]u [[28. juni|28. juna]] 1989. Dana 5. augusta 1991. raspoređen je na dužnost u Stanicu javne bezbjednosti na [[Ilidža|Ilidži]], u Sarajevu. Krajem 1991. premješten je u SJB u Srebrenici, a 8. aprila 1992. postao je komandir stanice policije u Potočarima.

U novembru 2010. objavio je da će od Srbije tražiti penziju.&lt;ref&gt;http://www.politika.rs/rubrike/region/Naser-Oric-trazi-srpsku-penziju.sr.html|Politika, 28. novembar 2010 - Naser Orić traži srpsku penziju&lt;/ref&gt;

== Rat ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}
17. aprila 1992. u Potočarima je osnovana [[Teritorijalna odbrana]], a Orić je postao njen komandant. Komandna zona TO Potočari obuhvatala je mjesne zajednice Potočari, Likari, Čauš, Zalažje i Ažlica.

20. maja 1992. članovi Kriznog štaba TO Srebrenice imenovali su ga za komandanta. 27. juna [[Sefer Halilović]], načelnik Štaba Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine,  zvanično je potvrdio imenovanje Nasera Orića za komandanta Štaba TO Srebrenica. Orić je komandovao svim jedinicama podređenim Štabu TO Srebrenica. 8. augusta 1992. imenovanje Orića na položaj komandanta Štaba TO Srebrenica potvrdilo je i [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]. 3. septembra Štab TO Srebrenica preimenovan je u Štab Oružanih snaga Srebrenica. Orić je ostao na položaju komandanta.

Kad je 1. jula 1992. u Srebrenici osnovano Ratno predsjedništvo, Orić je postao njegov član. Na tu funkciju imenovan je u svojstvu komandanta Štaba TO Srebrenica.

Komandne dužnosti Nasera Orića proširene su kad je početkom novembra 1992. imenovan za komandanta Združenih oružanih snaga podregije Srebrenica. Pod njegovom komandom je bilo geografsko područje koje je obuhvatalo teritorije nekoliko općina: Srebrenice, [[Bratunac|Bratunca]], [[Vlasenica|Vlasenice]], te [[Zvornik]]a u istočnoj Bosni. Pod njegovim su zapovjedništvom bile jedinice koje su učestvovale u borbama u selima [[Rarkovići]] (21-27. juna 1992), u [[Jeţestici]] (8. augusta 1992.), [[Fakovići]]ma (5. oktobra 1992.), u [[Bjelovcu]] od (14-19. decembra 1992.) i u [[Masakr u Kravici|Kravici]] (7-8. januara 1993.)&lt;ref name=&quot;IT&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/oric/cis/bcs/cis_oric_bcs.pdf Podaci o predmetu Orić IT-03-68]&lt;/ref&gt;

1. januara 1994. sve jedinice pod komandom Nasera Orića preimenovane su u Komandu 8. operativne grupe &quot;Srebrenica&quot; Armije Republike Bosne i Hercegovine. 12. jula 1994. Orić je unaprijeđen u čin [[brigadir]]a.

Početkom 1995. godine 8. operativna grupa &quot;Srebrenica&quot; postala je 28. divizija [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpusa Armije RBiH]]. Orić je ostao na položaju komandanta te jedinice sve dok u augustu 1995. nije izašao iz Armije. Orić je napustio Srebrenicu u maju 1995.

== Suđenje za ratne zločine 2003-08. ==
U martu 2003. Naser Orić je bio optužen na osnovu individualne krivične odgovornosti i na  osnovu krivične odgovornosti nadređenog u dvije tačke:
* Bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, koje nije opravdano vojnom nuždom (kršenja zakona i običaja ratovanja);
* Ubistvo i okrutno postupanje (kršenja zakona i običaja ratovanja);&lt;ref name=&quot;IT&quot; /&gt;

10. aprila 2003. uhapšen je u [[Tuzla|Tuzli]] i isporučen [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u. Prije hapšenja se uvijek dobrovoljno odazivao na pozive haških istražitelja. 11. aprila izjasnio se nevinim. 25. jula sud odbija Orićev zahtjev na privremeno puštanje iz pritvora.

Suđenje je počelo u oktobru 2004. i trajalo je do aprila 2006. 30. juna 2006. sud ga oslobađa po većini tačaka optužnice, a osuđuje ga na 2 godine zatvora zbog nepoduzimanja preventivnih mjera za sprečavanje okrutnog postupanja i ubistva nekoliko srpskih zarobljenika u Policijskoj stanici u Srebrenici u periodu između  27. decembra 1992. i  20. marta 1993.

Orić je oslobođen optužbi i po individualnoj i po komandnoj odgovornosti. Za razaranja u selima [[Masakr u Kravici|Kravica]], [[Šiljkovići]], [[Bjelovac]], [[Fakovići]] i [[Sikirić]], navodi se u presudi, optužba nije pružila uverljive dokaze da su za njih odgovorne [[Armija RBiH|bosanske snage]] budući da su u tim selima vođene borbe u kojima su [[VRS|srpske snage]] koristile [[artiljerija|artiljeriju]], a u slučaju Bjelovca čak i [[avijacija|avijaciju]].

Prethodno je po pravilu ''98bis'' Orić oslobođen po dvije tačke optužnice, koje su se odnosile na pljačku javne ili privatne imovine Srba.

Budući da je Orić već proveo 3 godine, 3 mjeseca i 21 dan u zatvoru, sud je naredio njegovo hitno oslobađanje.

3. jula 2008. Orić je pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda u Haagu oslobođen svih optužbi.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/oric/acjug/en/080703.pdf Oric, IT-03-68-A, ICTY], str. 64&lt;/ref&gt;

== Suđenje 2008-09. ==
Kantonalno tužilaštvo [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]], koje je zastupao tužilac Mirsad Šehović, teretilo je Orića pred Općinskim sudom u Sarajevu za produženo krivično djelo iznude iz člana 295, stav 2. Krivičnog zakona FBiH, u vezi sa članom 55. tog Zakona, i krivično djelo nedopuštenog držanja oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371, stav 1. KZ FBiH.&lt;ref&gt;[http://www.ccbh.ba/bos/odluke/povuci_pdf.php?pid=197041 Ustavni sud BiH: Slučaj: AP-3619-08-ODM]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Pravno ga je zastupala [[Vasvija Vidović]], advokatica iz Sarajeva.

Tužilaštvo je smatralo da je postojala osnovana sumnja da je Orić iznudio 202.000 KM od supružnika Dževe Okanović i Seada Hodžića, prijeteći likvidacijom supruga. 24. juna 2009. osuđen je na 2 godine zatvora zbog neovlaštenog držanja oružja dok je za krivično djelo iznude oslobođen.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/naser-oric-osudjen-na-dvije-godine-zatvora/090624028 Naser Orić osuđen na dvije godine zatvora], Klix.ba&lt;/ref&gt; Za olakšavajuću okolnost sudija Amela Skrobo uzela je to ''&quot;što nije utvrđeno da je pronađeno oružje korišćeno bilo gdje u BiH, da Orić ranije nije osuđivan i da je kod njega utvrđen posttraumatski stresni sindrom&quot;.''&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/98748/Oricu-dve-godine-zatvora-zbog-oruzja Oriću dve godine zatvora zbog oružja], Blic.rs&lt;/ref&gt; Sporno naoružanje pronađeno je prilikom pretresa Orićevog stana u Sarajevu, vikendice u Olovu i u stanu u Tuzli.

Sljedeće, 2010, godine kazna je preinačena u četverogodišnju uslovnu kaznu. U januaru 2012. predsjednik FBiH ga je pomilovao i ukinuo uslovnu kaznu.

== Hapšenje u Švicarskoj 2015. ==
{{starost}}
10. juna 2015. Orić je uhapšen u [[Bern]]u na osnovu crvene [[potjernica|potjernice]] [[Interpol]]a izdane od strane [[Srbija|Republike Srbije]] 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/organizacioni-odbor-odgada-se-dzenaza-u-potocarima-ukoliko-oric-ne-bude-pusten|title=Organizacioni odbor: Odgađa se dženaza u Potočarima ukoliko Orić ne bude pušten|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=23. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; zbog navodnih zločina na teritoriji Srebrenice 1992.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-svicarskoj-uhapsen-naser-oric/150610109|title=U Švicarskoj uhapšen Naser Orić|work=[[Klix.ba]]|access-date=23. 6. 2015|date=10. 6. 2015|author=E. F.}}&lt;/ref&gt; S Orićem su putovali [[Ćamil Duraković]], načelnik općine [[Srebrenica]], i [[Hamdija Fejzić]], potpredsjednik Skupštine općine Srebrenica. Duraković i Fejzić pušteni su nakon što su bili podvrgnuti pretrazi i protiv njih nije pokrenut postupak.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/video/durakovic-za-ajb-ogorceni-smo-svicarskim-vlastima|title=Duraković za AJB: Ogorčeni smo švicarskim vlastima|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=11. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana Oriću je dosuđen ekstradicijski pritvor u trajanju od 14 dana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/182201/avaz-saznaje-oric-ostaje-jos-14-dana-u-pritvoru|title=&quot;AVAZ&quot; SAZNAJE Orić ostaje još 14 dana u pritvoru|work=www.avaz.ba|access-date=23. 6. 2015|date=11. 6. 2015|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613231723/http://www.avaz.ba/clanak/182201/avaz-saznaje-oric-ostaje-jos-14-dana-u-pritvoru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 22. juna 2015. Srbija je zatražila njegovo izručenje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bh-tuzilastvo-trazi-od-svicarske-da-se-oric-vrati-u-bih|title=Bh. Tužilaštvo traži od Švicarske da se Orić vrati u BiH|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=22. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; 24. juna zahtjev za izručenje je poslala i Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&amp;mm=06&amp;dd=24&amp;nav_category=64&amp;nav_id=1008160 B92.net: BiH zatražila od Švajcarske da joj izruči Orića]&lt;/ref&gt; 25. juna Federalni ured za pravdu Švicarske odlučio ga je izručiti Bosni i Hercegovini, a ne Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/svicarska-odlucila-naser-oric-ce-biti-izrucen-bih/150625081 Švicarska odlučila: Naser Orić će biti izručen BiH], Klix.ba&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Genocid u Srebrenici]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Naser Orić}}
* [http://www.icty.org/x/cases/oric/acjug/bcs/080703.pdf Presuda Naseru Orić], ICTY.org

{{DEFAULTSORT:Orić, Naser}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Biografije, Srebrenica]]
[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminali]]</text>
      <sha1>sl3elvtqd3ayzwt9baagt07di4smrom</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669149</id>
      <parentid>3669148</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T10:24:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminali]] uklonjena; [[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14458" sha1="ou3ny1r0h2fp5opx4hiljzn1whq0cq6" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Naser Orić
| slika             = Naser Oric (cropped).jpg
| opis              = Naser Orić na suđenju u [[Den Haag]]u, 2008.
| datum rođenja     = {{datum rođenja i godine|1967|03|03}}
| mjesto rođenja    = [[Donji Potočari]], [[Srebrenica]], [[SFRJ]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pressonline.rs/svet/balkan/269071/naser-oric-napisao-biografiju-od-gazimestana-do-haga-i-nazad.html |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 6. 2015 |archive-date=10. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170410220854/http://www.pressonline.rs/svet/balkan/269071/naser-oric-napisao-biografiju-od-gazimestana-do-haga-i-nazad.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| datum smrti       = &lt;!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} prvo datum smrti, pa datum rođenja --&gt;
| mjesto smrti      = 
| nacionalnost      = [[Bošnjak]]
| puno ime          = Naser Orić
| nadimak           = 
| supruga           = Zahida Orić (bivša supruga)&lt;br /&gt;Amra Alajbegović (trenutna supruga) &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pressrs.ba/info/vesti/zena-nasera-orica-dobila-posao-u-opstinskom-sudu-20-01-2012 |title=PressRS.ba: Žena Nasera Orića dobila posao u Opštinskom sudu! |access-date=23. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160322134632/http://pressrs.ba/info/vesti/zena-nasera-orica-dobila-posao-u-opstinskom-sudu-20-01-2012 |archive-date=22. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| roditelji         = Hata Orić&lt;ref&gt;[http://bosanski-mesdzid.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=142%3Amajka-nasera-orica-haram-bilo-bonjackim-politicarima&amp;Itemid=62 Bosanski-medszid.org: Majka Nasera Orica: Haram bilo bošnjackim politicarima!]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; &lt;br&gt; Džemal Orić
| titule            = Brigadir
| knjige            = 
| pripadnost        = {{ZD|SFRJ}} [[SFRJ]]&lt;br /&gt;{{ZD|BiH|1992}} [[Republika Bosna i Hercegovina]]
| služba            = 1992-95.
| čin               = Oficir
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = [[Operativna grupa 8]] (1994-1995)&lt;br /&gt;[[28. divizija Kopnene vojske]] (1995)
| nagrade           = 
}}
'''Naser Orić''' je nekadašnji ratni komandant snaga [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Srebrenica|Srebrenici]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Danas je privatni poduzetnik,&lt;ref&gt;{{cite video |people= Naser orić |date= 23. 2. 2014 |title= SLUČAJEVI X - NASER ORIĆ (EMISIJA 09.09.2013.) |url= https://youtube.com/dOHhu-jajnI?t=38m41s |access-date= 28. 6. 2015 |location= općina Olovo |publisher= Hayat TV }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; predsjednik Udruženja veterana [[28. divizija Kopnene vojske|28. divizije]] Armije RBiH, kojom je komandovao,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bportal.ba/formirano-udru%C5%BEenje-veterana-28-divizije-naser-ori%C4%87-predsjednik-upravnog-odbora/ |title=Arhivirana kopija |access-date=28. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161126131038/http://bportal.ba/formirano-udru%C5%BEenje-veterana-28-divizije-naser-ori%C4%87-predsjednik-upravnog-odbora/ |archive-date=26. 11. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i penzioner.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2010&amp;mm=11&amp;dd=29&amp;nav_id=475509|title=I Naser Orić čeka srpsku penziju|work=BETA, TANJUG, PRESS|access-date=28. 6. 2015|date=9. 11. 2010}}&lt;/ref&gt; Pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju]] pravosnažno je oslobođen svih optužbi.

== Vojno-policijska karijera ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}
Naser Orić je obavezni vojni rok služio u [[SFRJ]] odslužio 1985. i 1986. u specijalnoj jedinici atomsko-biološko-hemijske (ABH) odbrane [[JNA|Jugoslavenske narodne armije]]. Iz JNA je izašao sa činom desetara.

Naser je bivši policajac. Godine 1988. završio je šestomjesečni policijski kurs u [[Zemun]]u, a pripravnički staž je odslužio na Savskom Vencu u [[Beograd]]u. Kao pripadnik policijske jedinice za specijalne zadatke, nastavio je pohađati kurseve još dvije godine. Godine 1990. poslan je na [[Kosovo]] kao pripadnik policijske jedinice za specijalne zadatke Ministarstva unutrašnjih poslova [[Socijalistička republika Srbija|Socijalističke republike Srbije]]. Nakon toga se vratio u Beograd. Po povratku u Beograd je bio tjelohranitelj [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], a tokom demonstracija 9. marta 1991. je učestvovao u hapšenju [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]]. Može se vidjeti na snimku Miloševićevog govora na [[Gazimestan]]u [[28. juni|28. juna]] 1989. Dana 5. augusta 1991. raspoređen je na dužnost u Stanicu javne bezbjednosti na [[Ilidža|Ilidži]], u Sarajevu. Krajem 1991. premješten je u SJB u Srebrenici, a 8. aprila 1992. postao je komandir stanice policije u Potočarima.

U novembru 2010. objavio je da će od Srbije tražiti penziju.&lt;ref&gt;http://www.politika.rs/rubrike/region/Naser-Oric-trazi-srpsku-penziju.sr.html|Politika, 28. novembar 2010 - Naser Orić traži srpsku penziju&lt;/ref&gt;

== Rat ==
{{Nedostaju izvori sekcija}}
17. aprila 1992. u Potočarima je osnovana [[Teritorijalna odbrana]], a Orić je postao njen komandant. Komandna zona TO Potočari obuhvatala je mjesne zajednice Potočari, Likari, Čauš, Zalažje i Ažlica.

20. maja 1992. članovi Kriznog štaba TO Srebrenice imenovali su ga za komandanta. 27. juna [[Sefer Halilović]], načelnik Štaba Vrhovne komande Armije Republike Bosne i Hercegovine,  zvanično je potvrdio imenovanje Nasera Orića za komandanta Štaba TO Srebrenica. Orić je komandovao svim jedinicama podređenim Štabu TO Srebrenica. 8. augusta 1992. imenovanje Orića na položaj komandanta Štaba TO Srebrenica potvrdilo je i [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]]. 3. septembra Štab TO Srebrenica preimenovan je u Štab Oružanih snaga Srebrenica. Orić je ostao na položaju komandanta.

Kad je 1. jula 1992. u Srebrenici osnovano Ratno predsjedništvo, Orić je postao njegov član. Na tu funkciju imenovan je u svojstvu komandanta Štaba TO Srebrenica.

Komandne dužnosti Nasera Orića proširene su kad je početkom novembra 1992. imenovan za komandanta Združenih oružanih snaga podregije Srebrenica. Pod njegovom komandom je bilo geografsko područje koje je obuhvatalo teritorije nekoliko općina: Srebrenice, [[Bratunac|Bratunca]], [[Vlasenica|Vlasenice]], te [[Zvornik]]a u istočnoj Bosni. Pod njegovim su zapovjedništvom bile jedinice koje su učestvovale u borbama u selima [[Rarkovići]] (21-27. juna 1992), u [[Jeţestici]] (8. augusta 1992.), [[Fakovići]]ma (5. oktobra 1992.), u [[Bjelovcu]] od (14-19. decembra 1992.) i u [[Masakr u Kravici|Kravici]] (7-8. januara 1993.)&lt;ref name=&quot;IT&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/oric/cis/bcs/cis_oric_bcs.pdf Podaci o predmetu Orić IT-03-68]&lt;/ref&gt;

1. januara 1994. sve jedinice pod komandom Nasera Orića preimenovane su u Komandu 8. operativne grupe &quot;Srebrenica&quot; Armije Republike Bosne i Hercegovine. 12. jula 1994. Orić je unaprijeđen u čin [[brigadir]]a.

Početkom 1995. godine 8. operativna grupa &quot;Srebrenica&quot; postala je 28. divizija [[Drugi korpus Armije RBiH|2. korpusa Armije RBiH]]. Orić je ostao na položaju komandanta te jedinice sve dok u augustu 1995. nije izašao iz Armije. Orić je napustio Srebrenicu u maju 1995.

== Suđenje za ratne zločine 2003-08. ==
U martu 2003. Naser Orić je bio optužen na osnovu individualne krivične odgovornosti i na  osnovu krivične odgovornosti nadređenog u dvije tačke:
* Bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela, koje nije opravdano vojnom nuždom (kršenja zakona i običaja ratovanja);
* Ubistvo i okrutno postupanje (kršenja zakona i običaja ratovanja);&lt;ref name=&quot;IT&quot; /&gt;

10. aprila 2003. uhapšen je u [[Tuzla|Tuzli]] i isporučen [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sud za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u. Prije hapšenja se uvijek dobrovoljno odazivao na pozive haških istražitelja. 11. aprila izjasnio se nevinim. 25. jula sud odbija Orićev zahtjev na privremeno puštanje iz pritvora.

Suđenje je počelo u oktobru 2004. i trajalo je do aprila 2006. 30. juna 2006. sud ga oslobađa po većini tačaka optužnice, a osuđuje ga na 2 godine zatvora zbog nepoduzimanja preventivnih mjera za sprečavanje okrutnog postupanja i ubistva nekoliko srpskih zarobljenika u Policijskoj stanici u Srebrenici u periodu između  27. decembra 1992. i  20. marta 1993.

Orić je oslobođen optužbi i po individualnoj i po komandnoj odgovornosti. Za razaranja u selima [[Masakr u Kravici|Kravica]], [[Šiljkovići]], [[Bjelovac]], [[Fakovići]] i [[Sikirić]], navodi se u presudi, optužba nije pružila uverljive dokaze da su za njih odgovorne [[Armija RBiH|bosanske snage]] budući da su u tim selima vođene borbe u kojima su [[VRS|srpske snage]] koristile [[artiljerija|artiljeriju]], a u slučaju Bjelovca čak i [[avijacija|avijaciju]].

Prethodno je po pravilu ''98bis'' Orić oslobođen po dvije tačke optužnice, koje su se odnosile na pljačku javne ili privatne imovine Srba.

Budući da je Orić već proveo 3 godine, 3 mjeseca i 21 dan u zatvoru, sud je naredio njegovo hitno oslobađanje.

3. jula 2008. Orić je pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda u Haagu oslobođen svih optužbi.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/x/cases/oric/acjug/en/080703.pdf Oric, IT-03-68-A, ICTY], str. 64&lt;/ref&gt;

== Suđenje 2008-09. ==
Kantonalno tužilaštvo [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]], koje je zastupao tužilac Mirsad Šehović, teretilo je Orića pred Općinskim sudom u Sarajevu za produženo krivično djelo iznude iz člana 295, stav 2. Krivičnog zakona FBiH, u vezi sa članom 55. tog Zakona, i krivično djelo nedopuštenog držanja oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371, stav 1. KZ FBiH.&lt;ref&gt;[http://www.ccbh.ba/bos/odluke/povuci_pdf.php?pid=197041 Ustavni sud BiH: Slučaj: AP-3619-08-ODM]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Pravno ga je zastupala [[Vasvija Vidović]], advokatica iz Sarajeva.

Tužilaštvo je smatralo da je postojala osnovana sumnja da je Orić iznudio 202.000 KM od supružnika Dževe Okanović i Seada Hodžića, prijeteći likvidacijom supruga. 24. juna 2009. osuđen je na 2 godine zatvora zbog neovlaštenog držanja oružja dok je za krivično djelo iznude oslobođen.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/naser-oric-osudjen-na-dvije-godine-zatvora/090624028 Naser Orić osuđen na dvije godine zatvora], Klix.ba&lt;/ref&gt; Za olakšavajuću okolnost sudija Amela Skrobo uzela je to ''&quot;što nije utvrđeno da je pronađeno oružje korišćeno bilo gdje u BiH, da Orić ranije nije osuđivan i da je kod njega utvrđen posttraumatski stresni sindrom&quot;.''&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/98748/Oricu-dve-godine-zatvora-zbog-oruzja Oriću dve godine zatvora zbog oružja], Blic.rs&lt;/ref&gt; Sporno naoružanje pronađeno je prilikom pretresa Orićevog stana u Sarajevu, vikendice u Olovu i u stanu u Tuzli.

Sljedeće, 2010, godine kazna je preinačena u četverogodišnju uslovnu kaznu. U januaru 2012. predsjednik FBiH ga je pomilovao i ukinuo uslovnu kaznu.

== Hapšenje u Švicarskoj 2015. ==
{{starost}}
10. juna 2015. Orić je uhapšen u [[Bern]]u na osnovu crvene [[potjernica|potjernice]] [[Interpol]]a izdane od strane [[Srbija|Republike Srbije]] 2014&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/organizacioni-odbor-odgada-se-dzenaza-u-potocarima-ukoliko-oric-ne-bude-pusten|title=Organizacioni odbor: Odgađa se dženaza u Potočarima ukoliko Orić ne bude pušten|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=23. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; zbog navodnih zločina na teritoriji Srebrenice 1992.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-svicarskoj-uhapsen-naser-oric/150610109|title=U Švicarskoj uhapšen Naser Orić|work=[[Klix.ba]]|access-date=23. 6. 2015|date=10. 6. 2015|author=E. F.}}&lt;/ref&gt; S Orićem su putovali [[Ćamil Duraković]], načelnik općine [[Srebrenica]], i [[Hamdija Fejzić]], potpredsjednik Skupštine općine Srebrenica. Duraković i Fejzić pušteni su nakon što su bili podvrgnuti pretrazi i protiv njih nije pokrenut postupak.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/video/durakovic-za-ajb-ogorceni-smo-svicarskim-vlastima|title=Duraković za AJB: Ogorčeni smo švicarskim vlastima|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=11. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Sljedećeg dana Oriću je dosuđen ekstradicijski pritvor u trajanju od 14 dana.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.avaz.ba/clanak/182201/avaz-saznaje-oric-ostaje-jos-14-dana-u-pritvoru|title=&quot;AVAZ&quot; SAZNAJE Orić ostaje još 14 dana u pritvoru|work=www.avaz.ba|access-date=23. 6. 2015|date=11. 6. 2015|archive-date=13. 6. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150613231723/http://www.avaz.ba/clanak/182201/avaz-saznaje-oric-ostaje-jos-14-dana-u-pritvoru|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 22. juna 2015. Srbija je zatražila njegovo izručenje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/bh-tuzilastvo-trazi-od-svicarske-da-se-oric-vrati-u-bih|title=Bh. Tužilaštvo traži od Švicarske da se Orić vrati u BiH|work=Al Jazeera Balkans|access-date=23. 6. 2015|date=22. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; 24. juna zahtjev za izručenje je poslala i Bosna i Hercegovina.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2015&amp;mm=06&amp;dd=24&amp;nav_category=64&amp;nav_id=1008160 B92.net: BiH zatražila od Švajcarske da joj izruči Orića]&lt;/ref&gt; 25. juna Federalni ured za pravdu Švicarske odlučio ga je izručiti Bosni i Hercegovini, a ne Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/bih/svicarska-odlucila-naser-oric-ce-biti-izrucen-bih/150625081 Švicarska odlučila: Naser Orić će biti izručen BiH], Klix.ba&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Genocid u Srebrenici]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Naser Orić}}
* [http://www.icty.org/x/cases/oric/acjug/bcs/080703.pdf Presuda Naseru Orić], ICTY.org

{{DEFAULTSORT:Orić, Naser}}
[[Kategorija:Rođeni 1967.]]
[[Kategorija:Biografije, Srebrenica]]
[[Kategorija:Oficiri Armije Republike Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici vojnog odlikovanja ''Zlatni ljiljan'']]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kriminalci]]</text>
      <sha1>ou3ny1r0h2fp5opx4hiljzn1whq0cq6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izraelsko-libanski sukob 2006.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23660</id>
    <revision>
      <id>3669057</id>
      <parentid>3623864</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T22:22:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9266" sha1="bgsqsd0ovx8wfx2z7s7glyx20ztbrxu" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tyre air strike.jpg|desno|mini|250px|Pogođen Tyre u Libanonu]]
'''Izraelsko-libanonski sukob''' je serija vojnih intervencija u [[Libanon]]u i sjevernom [[Izrael]]u koja je eskalirala nakon što je [[Hezbollah]] [[12. juli|12. jula]] [[2006]]. upao u sjeverni dio Izraela i oteo dva vojnika.

== Povod ==

12. jula 2006. Hezbollah je upao u sjeverni dio Izraela, ubio 8 vojnika i oteo dva kako bi ih iskoristio za zamjenu za zarobljene palestinske zatvorenike. Izrael je već par sati kasnije umarširao u Libanon, a ministar [[Ehud Olmert]] je izjavio da takvu akciju smatra &quot;objavom rata s Libanonom&quot; koja će imati &quot;ozbiljne posljedice&quot;. Neki stručnjaci smatraju da je Hezbollah izveo otmicu na sjeveru Izraela kako bi skinuo pritisak s [[Gaza|Gaze]], koja je žestoko bombardirana na jugu Izraela gotovo dvije sedmice ranije.

[[Datoteka:Bomb-damaged Beirut street July 20 2006.jpg|mini|desno|250px|Bejrut nakon zračnog napada]]

== Taktika Izraela ==

Vođa Hezbollaha [[Hassan Nasrallah]] je izjavio da &quot;Izraelci sanjaju ako misle da će uspjeti osloboditi svoja dva vojnika bez pregovora i razmjene zarobljenika&quot;. Na to su izraelski vojni službenici zaprijetili Libanonu da će &quot;vratiti sat 20 godina unatrag&quot; i da je &quot;cijeli Libanon meta&quot;. Izrael je 13. jula vojnim brodovima izveo blokadu luka Libanona, izoliravši ga s mora. Uz to je bombardirao bejrutski internacionalni [[aerodrom]] (jedini u zemlji), izoliravši državu i iz zraka. Potom su nastavljena bombardiranja koja su napala i uništila autoput prema Damasku, mostove, energetsku stanicu, TV stanicu, južno predgrađe [[Bejrut]]a (uporište Hezbollaha) te kuću Hassana Nasrallaha.

Nasrallah je potom upozorio Izrael da je &quot;podcijenio Hezbolllah&quot;, objavivši &quot;otvoren rat koji će se preseliti na cijeli Izrael, sve do Haife pa i dalje&quot;. U sljedećih pet dana Hezbollah je izbacio oko 700 raketa na sjeverni Izrael, natjeravši stanovnike da se sakriju u bunkerima, a pogođen je i grad [[Haifa]], u kojem je poginulo 8 civila. 15. i 16. jula izraelski avioni su na jugu [[Libanon]]a izbacili letke kojima upozoravaju civile da napuste područja koja će se naći u okviru vojne intervencije. Hiljade ljudi, među njima i velik dio stranaca, napustilo je Libanon i otišlo u Siriju.
Libanonski predsjednik [[Emile Lahoud]] 16. jula je izjavio da je Izrael upotrijebio zabranjeno hemijsko oružje, bombe sa bijelim [[fosfor]]om, u bombardiranju nekih meta, što još nije potvrđeno. 18. jula, nakon još jednog dana bombardiranja, Nasrallah je zaprijetio da će gađati [[Tel Aviv]] raketama ako Izrael ne prestane bombardirati Libanon.

== UN-ova rezolucija 1701 ==
[[Datoteka:Beirut 22july smoke.JPG|desno|mini|250px|Bejrut]]
[[11. august]]a Vijeće sigurnosti [[UN]]-a je usvojilo rezoluciju 1701, sa 15 glasova prema 0, kojom se poziva na prekid neprijateljstava&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/11/mideast.main/index.html |title=edition.cnn.com |access-date=15. 8. 2006 |archive-date=13. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060813141618/http://edition.cnn.com/2006/WORLD/meast/08/11/mideast.main/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, povlačenje izraelskih vojnika iz Libanona, razoružavanje [[Hezbollah]]a i dolaska libanonske vojske i UN-ovih trupa na jug Libanona. I Izrael i Libanon prihvatili su rezoluciju i dogovorili se na primirje u ponedjeljak, [[14. august]]a u 5 sati po Greenwichu, koje je i održano.

Obje strane su potom objavile pobjedu. Hassan Nasrallah je izjavio da je Hezbollah postigao &quot;stratešku i historijsku pobjedu&quot; nad Izraelom. Izraelski premijer Ehud Olmert je pak izjavio da je &quot;Izrael eliminisao Hezbollahovu &quot;državu u državi&quot; na jugu Libanona&quot;. [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] predsjednik [[George W. Bush]] također je izjavio da je Izrael pobijedio: &quot;Hezbollah je napao Izrael. Hezbollah je započeo krizu i Hezbollah je izgubio. Hezbollah naravno ima veliku fabriku za propagandu, i oni tvrde da su pobijedili. No kako možeš tvrditi da si pobijedio ako jednog trenutka imaš državu u državi, a drugog ćeš biti zamijenjen sa libanonskom vojskom i međunarodnim silama?&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20060815/ap_on_go_pr_wh/bush |title=news.yahoo.com |access-date=15. 8. 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060815184104/http://news.yahoo.com/s/ap/20060815/ap_on_go_pr_wh/bush |archive-date=15. 8. 2006 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Osude ==

Međunarodna zajednica osudila je novu eskalaciju nasilja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Francuski predsjednik [[Jacques Chirac]] nazvao je izraelske akcije &quot;pretjeranima&quot;, dodavši kako ne zna &quot;što je smisao uništavanja civilne infrastrukture&quot;. Američki predsjednik [[George Bush]] svalio je krivicu za krizu na Hezbollah, dodavši kako se &quot;Hezbollah mora razoružati ako se očekuje mir&quot; i da &quot;Izrael ima pravo da se brani&quot;, a usput je uputio i oštre riječi [[Sirija|Siriji]] i [[Iran]]u, koje je optužio za financiranje Hezbollaha i širenja mržnje. Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] također je ustvrdio da je Hezbollah kriv za sukob i pozvao na oslobađanje izraelskih vojnika, ali je i dodao kako je Izrael upotrijebio &quot;pretjeranu silu&quot; i pozvao na prekid vojnih akcija. Na skupu [[G8]] 16. jula objavljena je zajednička izjava koja osuđuje provokacije Hezbollaha, ali i poziva Izrael da smjesta prekine svoje operacije u Libanonu. [[Kofi Annan]] pozvao je na osnivanje međunarodne stabilizacijske grupe [[UN]]-a koja bi trebala smiriti situaciju.

== Ekološke štete ==
[[Datoteka:Boats on oil-polluted water at the harbour of Byblos.jpg|desno|mini|230p|Prolivena nafta na obali Libanona nakon bombaradirane elektrane Jiyeh]]

29. jula libanonski ministar za okolinu Yacoub Sarraf je izjavio da je nastala ekološka katastrofa u istočnom dijelu [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] nakon što su bombardirana spremišta u elektrani Jiyeh na jugu te države&lt;ref&gt;[http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://seattlepi.nwsource.com/dayart/aponline/53917.49APTOPIX-MIDEAST-FIGHTING-LEBANON-OIL-SPILL.sff.jpg&amp;imgrefurl=http://seattlepi.nwsource.com/national/1107AP_Mideast_Fighting_Oil_Spill.html&amp;h=124&amp;w=220&amp;sz=8&amp;hl=hr&amp;start=9&amp;tbnid=7Lubfuk23h5B_M:&amp;tbnh=57&amp;tbnw=102&amp;prev=/images%3Fq%3DJiyeh%2B%26svnum%3D10%26hl%3Dhr%26lr%3D eattlepi.nwsource.com]&lt;/ref&gt;. Prema procjeni, oko 10.000 tona sirove nafte se izlilo u more, proširilo na preko 100 kilometara obale i zagadilo floru i faunu. Uz to, rakete Hezbollaha su na sjeveru [[Izrael]]a prouzrokovale šumske požare u kojima je stradala vegetacija.

== Ekonomske štete ==

Cijena nafte porasle je usred krize na 78,40 $ po barelu, što je bio novi rekord. Neki su stručnjaci izrazili zabrinutost da ne prijeđe cijenu od 80 $. Libanonski ministar procijenio je štetu svoje države na oko 4 milijarde $ do 18. jula&lt;ref&gt;[http://www.tagesschau.de/aktuell/meldungen/0,1185,OID5727302_TYP6_THE_NAV_REF3_BAB,00.html www.tagesschau.de]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;, što je oko petina ukupnog [[BDP]]-a te države.

== Žrtve ==
[[Datoteka:Lebmap 3rd day.jpg|desno|mini|200px|Karta područja sukoba u Libanonu i Izraelu]]
Do 11. augusta u [[Izrael]]u je poginulo 117 vojnika i 42 civila, dok je ranjeno oko 418 civila i 402 vojnika.
U [[Libanon]]u je poginulo najmanje 180 pripadnika Hezbollaha (Izrael tvrdi 530), 36 libanonska vojnika te između 700 i 1000 civila. 3.600 civila je ranjeno. Trećina poginulih i ranjenih u Libanonu su djeca ispod dvanaest godina. Oko 900.000 civila je izbjeglo, primarno iz južnog Libanona.

Od stranih državljana poginulo je četvero Brazilaca, četvero Nijemaca i sedam Kanađana u Libanonu, te jedna žena iz Argentine u Izraelu.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==

* [http://www.haaretz.com Ha'aretz (engleska verzija izraelskih novina)]
* [http://www.jpost.com Jerusalem Post]
* [http://news.yahoo.com/fc?cid=34&amp;tmpl=fc&amp;in=World&amp;cat=Mideast_Conflict Yahoo News]
* [http://www.dailystar.com.lb Lebanon Daily Star] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200920005543/http://www.dailystar.com.lb/ |date=20. 9. 2020 }}
* [https://web.archive.org/web/20060718161441/http://www.democracynow.org/article.pl?sid=06%2F07%2F14%2F146258 Noam Chomsky: U.S.-Backed Israeli Policies Pursuing 'End of Palestine'; Hezbollah Capture of Israeli Soldiers 'Very Irresponsible Act' That Could Lead To 'Extreme Disaster'] - ''[[Democracy Now!]]'', rasprava u kojoj učestvuju [[Noam Chomsky]], [[Amy Goodman]], [[Juan Gonzalez]] i [[Mouin Rabbani]]
* [http://www.obelus.org/index.php?artID=21 Dangerous Escalation: Israel's Lebanon Blockade (Opasna eskalacija: Izrael blokirao Libanon)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214070505/http://www.obelus.org/index.php?artID=21 |date=14. 2. 2007 }}
* [https://web.archive.org/web/20060827091728/http://english.aljazeera.net/NR/exeres/27EDF072-1581-48CE-812D-A34D7C89A333.htm Opis Hezbollaha]
* [http://julywar.epetition.net Peticija protiv rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706131835/http://julywar.epetition.net/ |date=6. 7. 2008 }}

{{Commonscat|2006 Lebanon War}}

[[Kategorija:Izraelsko-arapski sukob]]
[[Kategorija:2006. u Izraelu]]
[[Kategorija:2006. u Libanu]]</text>
      <sha1>bgsqsd0ovx8wfx2z7s7glyx20ztbrxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Linija (crtani film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27260</id>
    <revision>
      <id>3669089</id>
      <parentid>3648621</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T03:23:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2593" sha1="07xl209pk2l7c5cusbcr12p3h8hia2x" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:La Linea.png|mini|desno|250px|La linea]]
'''Linija''' ([[italijanski jezik|italijanski:]] ''La Linea'') je [[crtani film]] [[italija]]nskog autora [[Osvaldo Cavandoli|Osvalda Cavandolija]]. Crtani film je svojstven po tome što zapravo predstavlja verziju linije, beskonačne crte koja se pruža zdesna na lijevo, a &quot;iskrivljava&quot; se na mjestu gdje se nalazi čovječuljak koji nešto čini, krećući se sa desna na lijevo, usput komentirajući nešto sa crtačem. Crtač ne govori, nego samo napravi &quot;rješenje&quot; - nacrta ili izbriše, te se tada vidi crtačeva ruka (uglavnom šaka); ipak, ruka se ne vidi svaki put, ali olovka se vidi na zaslonu. Prirodno, crtani lik stalno naiđe na &quot;nešto&quot;, što ga zabavi ili iživcira, odnosno na kraju ga uvijek iživcira, jer uvijek nešto pođe krivo. Čovječuljak iskazuje sav italijanski temperament kada se raduje, priča, ljuti, smije, oduševljava, nabraja, &quot;odmjeri šakom do lakta&quot; itd.
Pozadinska boja se često mijenja kako se mijenja raspoloženje Liniji, ali većina podloga je crna, dok je linija uvijek bijela.

Sam crtani film se često koristio u reklamama, prije nego je crtana TV-serija krenula sa prikazivanjem.

Linija je nastala [[1969]]., kada je Cavandoli napravio crtić-reklamu za jednu italijansku firmu koja se bavila opremom za domaćinstvo. Crtani lik je bio pojednostavljen, pojedinosti i boje su bile izostavljene, pa su se tako gledaoci mogli usredotočiti na djela glavnog lika. Glavni lik crtića bi pozdravio crtača (mmmm-daaaa!), krenuo hodati i obično bi naišao na prepreku. Zadnja neprelazna prepreka je uvijek bio kraj crte. Sve je ovo bio obrazac koji se ponavljao u svakoj epizodi crtane serije (uz odjavnu melodiju:&quot;bajum-bajum&quot;).

Glas je posuđivao [[Carlo Bonomi]].

[[2005]]. se pojavila u [[video-spot]] za [[Jamiroquai]]jevu pjesmu ''(Don't) Give Hate a Chance'', gdje joj je zapravo odan ''hommage''. Sam spot je animirani komentar &quot;Rata protiv terorizma&quot; i sadrži 3D prikaze poznatog lika, Linije, kao i crtačevu ruku i olovku.

Linija se 2000-tih pojavila i u raznim reklamama.

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb title|id=0406432|title=La Linea}}
* [https://web.archive.org/web/20050504190249/http://www.serienoldies.de/main/picture_show.php?id=238&amp;pic_id=1417 Slike od Linije]
* [http://www.nsesoftware.nl/erikbaas/lalinea.asp La Linea movies]
* [http://www.tv5.org/TV5Site/la_linea Linija na TV5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002200209/http://www.tv5.org/TV5Site/la_linea/ |date=2. 10. 2006 }}

[[Kategorija:Italijanske animirane TV-serije]]</text>
      <sha1>07xl209pk2l7c5cusbcr12p3h8hia2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crnogorski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28910</id>
    <revision>
      <id>3668889</id>
      <parentid>3637559</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:16:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32072" sha1="gktfjijrcgb3ytc9i5d56xvtc6vzybk" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
| ime                  = Crnogorski jezik
| izvorno_ime          = 
| slika                = 
| opis_slike           = 
| regije               = [[Balkan]]
| države               = 
| jezik1               = [[Indoevropski jezici]]
| jezik2               = [[Slavenski jezici]]
| jezik3               = [[Južnoslavenski jezici]]
| jezik4               = [[Zapadnojužnoslavenski jezici]]
| jezik5               = [[Srpskohrvatski jezik]]
| jezik6               = [[Štokavsko narječje]]
| jezik7               = [[Novoštokavsko narječje]]
| jezik8               = [[Istočnohercegovačko narječje]]
| etnički_govornici    = 
| govornici            = 229.251 (u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], 2011.)&lt;ref name=&quot;Popis_2011&quot;&gt;[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&amp;pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;460 (u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], 2001.)&lt;ref&gt;http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_03/H01_02_03.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140320141529/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_03/H01_02_03.html |date=20. 3. 2014 }} Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovništva, 2001.&lt;/ref&gt;
| datum_izumiranja     = 
| datum_revitalizacije = 
| predak               = 
| prazna_oznaka1       = 
| prazni_podaci1       = 
| rani_oblici          = 
| standardni_oblici    = 
| dijalekti            = 
| sistem_pisanja       = [[Crnogorska ćirilica]], &lt;br&gt; [[Crnogorska latinica]]
| znakovni_jezik       = 
| podgrupe             = 
| služben              = [[Crna Gora]] 
| manjinski            = [[Mali Iđoš]], ([[Vojvodina]], [[Srbija]])
| regulatori           = 
| razvojno_tijelo      = 
| iso1                 = cnr&lt;ref name=iso6392&gt;{{cite web|url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_list.php|title=ISO 639-2 Language Code List – Codes for the representation of names of languages (Library of Congress)|website=www.loc.gov}}&lt;/ref&gt;
| iso2                 = cnr&lt;ref name=iso6393&gt;{{cite web|url=http://www-01.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=cnr|title=cnr – ISO 639-3|website=www-01.sil.org}}&lt;/ref&gt;
| iso3                 = 
| iso5                 = 
| iso6                 = 
| linguasphere         = dio [[53-AAA-g]]
| glottolog            = mont1282
| karta                = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| fusnote              = 
}}
'''Crnogorski jezik,''' [[maternji jezik]] [[Crnogorci|Crnogoraca]] jest normativna varijanta [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Šipka|first=Danko|author-link=Danko Sipka|year=2019|title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages|location=New York|publisher=Cambridge University Press|page=201|doi=10.1017/9781108685795|isbn=978-953-313-086-6|s2cid=150383965|lccn=2018048005 |oclc=1061308790|quote=the Montenegrin language (one of the four ethnic variants of Serbo-Croatian)}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Jelena|last=Ćalić|title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide|journal=Sociolinguistica: European Journal of Sociolinguistics|publisher=De Gruyter|issn=0933-1883|doi=10.1515/soci-2021-0007|volume=35|issue=1|pages=113–140|year=2021|s2cid=244134335 |quote=The debate about the status of the Serbo-Croatian language and its varieties has recently shifted (again) towards a position which looks at the internal variation within Serbo-Croatian through the prism of linguistic pluricentricity|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=German|trans-title=The Croatian standard language on the way to ausbau language|chapter=Schlussbemerkung|trans-chapter=Summary|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|format=PDF|publisher=University of Zurich, Faculty of Arts, Institute of Slavonic Studies|series=UZH Dissertations|pages=196–197|location=Zurich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815 |access-date=8. 6. 2022|type=Dissertation |quote=Serben, Kroaten, Bosnier und Montenegriner immer noch auf ihren jeweiligen Nationalsprachen unterhalten und problemlos verständigen. Nur schon diese Tatsache zeigt, dass es sich immer noch um eine polyzentrische Sprache mit verschiedenen Varietäten handelt.}}&lt;/ref&gt; koju uglavnom koriste Crnogorci. Crnogorski je zasnovan na najrasprostranjenijem dijalektu [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog]], [[Štokavsko narječje|štokavskog]], tačnije na istočnohercegovačkom, koji je i osnova standardnog [[Hrvatski jezik|hrvatskog]], [[Srpski jezik|srpskog]] i [[Bosanski jezik|bosanskog]].&lt;ref&gt;[http://www.rferl.org/content/Serbian_Croatian_Bosnian_or_Montenegrin_Many_In_Balkans_Just_Call_It_Our_Language_/1497105.html Serbian, Croatian, Bosnian, Or Montenegrin? Or Just 'Our Language'?], ''[[Radio Free Europe]]'', February 21, 2009&lt;/ref&gt;

Crnogorski jezik se historijski i tradicionalno naziva srpskim ili crnogorskim.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|date=1991|title=Reprint: A speech in the Assembly gathering on the 16th of February, 1898. made during the respective discussion by the representative of Ante Trumbić|journal=Kolo Matice Hrvatske|volume=1, 2|pages=200–201}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=&quot;O Crnogorcima: Pisma sa Cetinja 1878. godine&quot;|last=Nenadović|first=Ljubomir|year=1889|isbn=86-7558-383-4|location=Novi Sad}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite EB1911|wstitle= Montenegro |volume= 18  |last= Bourchier |first= James David |author-link= James David Bourchier | pages = 766–773; see page 771, third para |quote= Language and Literature.—The Montenegrin language is practically identical with the Serbo-Croatian: it exhibits certain dialectical variations, and has borrowed to some extent from the Turkish and Italian....}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=La questione Montenegrina|last=De Bajza|first=Giuseppe|publisher=Casa editrice Franklin|year=1928|location=Budapest, Hungary}}&lt;/ref&gt; Ideja o standardizovanom crnogorskom standardnom jeziku odvojenom od srpskog pojavila se 1990-ih godina tokom [[raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], preko zagovornika [[Nezavisnost Crne Gore|nezavisnosti Crne Gore]] od [[Državna zajednica Srbije i Crne Gore|Državne zajednice Srbije i Crne Gore]]. Crnogorski je postao službeni jezik [[Crna Gora|Crne Gore]] ratifikacijom novog ustava 22. oktobra 2007.

== Službeni status ==
Član 13. crnogorskog ''Ustava'' precizira da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik, a ćirilično i latinično pismo imaju ravnopravan položaj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.skupstina.cg.yu/index1.php?module=3&amp;sub=2 |title=USTAV CRNE GORE (2007.) |access-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090227000719/http://www.skupstina.cg.yu/index1.php?module=3&amp;sub=2 |archive-date=27. 2. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 10. jula 2009. verifikovala standardizirani pravopis crnogorskog jezika kojim su usvojena dva nova glasa i dva nova slova.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.pgportal.info/vijesti/crna-gora/5492-dva-nova-slova-u-pravopisu-.html |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 7. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090801150214/http://www.pgportal.info/vijesti/crna-gora/5492-dva-nova-slova-u-pravopisu-.html |archive-date=1. 8. 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U toku je administrativna procedura dobijanja međunarodnog jezičkog koda za crnogorski jezik.

== 32 slova i glasa ==
Crnogorski jezik, ima ukupno 32 slova i glasa.

Uz 30 prisutnih slova i glasova u drugim južnoslavenskim jezicima, crnogorski jezik ima i mehko ''Š'' (poseban glas iz spojenog S i J, grafem ''Ś'') i mehko ''Ž'' (poseban glas iz spojenog Z i J, grafem ''Ź'').

Glasovi ''Ś'' i ''Ź'' su dio autohtonog jezičkog nasljeđa Crnogoraca.

== Abeceda ==
[[Abeceda]] crnogorskog jezika:
	
* [[latinica|latinična verzija]]: ''A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź''.
* [[ćirilica|ćirilična verzija]]: ''А Б В Г Д Ђ Е Ж З З́ И Ј К Л М Н Њ О П Р С С́ Т У Ф Х Ц Ч Џ Ш''

== Kroz historiju ==
Sam termin ''crnogorski jezik'' prvi je put upotrijebio [[francuska|francuski]] autor, pukovnik ''Vialla de Sommieres'' u svom putopisu iz 1813. &quot;''Voyage historique et politique au Montenegro''&quot; koji je publicirao kao knjigu u dva toma 1820.

[[Vuk Karadžić]] u djelu na [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku &quot;''Montenegro und die Montenegriner''&quot; iz 1837. nastoji demantirati Sommiera koji &quot;veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga&quot; &lt;ref&gt;[http://img265.imageshack.us/img265/6460/vukzanjemcezitelji4lm.jpg Vuk Karadžić o crnogorskom jeziku u djelu ''Montenegro und die Montenegriner'' (1837.)]&lt;/ref&gt;.

No, sam ''Karadžić'' u istom djelu nudi definiciju kako su &quot;Crnogorci Slaveni Srpske grane Grčkoga zakona&quot; (grčke vjeroispovijesti) &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=134 |title=Vuk Karadžić o Crnogorcima |access-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081002111847/http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=134 |archive-date=2. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Srpski književnik ''Ljubomir Nenadović'' u svom poznatom djelu &quot;O Crnogorcima&quot; 1856. objavio je kako je, prilikom posjete Crnoj Gori sredinom 19. vijeka ustanovio da ''Crnogorci govore crnogorskim jezikom''. On je također ostavio zapis kako je propagirao da se u crnogorskim školama izučava srpski jezik, te da će, ne bude li tako, tvrdio je Nenadović, razlike između crnogorskog jezika i srpskog u budućnosti biti još veće:

''U svim školama, jezik je – crnogorski, u mnogome različan je od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao srpski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biće veća razlika nego što je između portugalskog i španjolskog.''

''Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnog jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno srpsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome'' &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/drugi_o_cg_i_crnogorcima.htm |title=Ljubomir Nenadović o crnogorskom jeziku |access-date=17. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080317005827/http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/drugi_o_cg_i_crnogorcima.htm |archive-date=17. 3. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;.

[[Mađarska|Mađarski]] slavist ''Jozsef Bajza'' je u svojoj studiji &quot;Crnogorsko pitanje&quot; (izvorno ''A montenegrói kérdés'') 1927. napisao:

''Petovjekovna borba koju su Crnogorci vodili sa [[Turci]]ma izolovala ih je od svijeta i sabila u vrletne i nepristupačne klance. I zato su ostali izolirani i lingvistički. Njihov se jezik razvijao neovisno i dobio je originalno obilježje. Čak i u jeziku se manifestira državna i nacionalna neovisnost Crne Gore'' &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.montenegro-canada.com/articles/article/1998396/33361.htm |title=Jozsef Bajza, &quot;A montenegrói kérdés&quot;, Budapesti szemle A magyar tud. Akademia megbizasabol (601 szam, str. 321-372) |access-date=1. 12. 2008 |archive-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201142641/http://www.montenegro-canada.com/articles/article/1998396/33361.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Prvi je od crnogorskih intelektualaca zatražio uvođenje maternjeg, crnogorskog jezika, u Ustav i prosvjetu [[Radoje Radojević]] potkraj 1960-ih. Lingvist dr. [[Vojislav Nikčević]] tokom 1990-ih objavio je niz naučnih djela kojima je proučavao historiju crnogorskog jezika, te obavio prvi pokušaj njegovog kodificiranja.

Posebnost crnogorskog jezika podržao je i 62. Kongres Međunarodnog PEN-a (Perth, [[Australija]], 1995) kada je posebnom rezolucijom pozvao &quot;srpsku i crnogorsku državu , u ime obaveza i principa sadržanih u Povelji [[Ujedinjene nacije|UN]], [[UNESCO]]-a i PEN-a, na zaštitu i promoviranje lingvističkih i kulturnih prava svih stanovnika Crne Gore&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.montenegrina.net/pages/pages1/jezik/sreten_perovic_o_crnogorskom_jeziku.htm |title=O Rezoluciji Međunarodnoga PEN centra o crnogorskom jeziku (1995.g.) |access-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007112039/http://montenegrina.net/pages/pages1/jezik/sreten_perovic_o_crnogorskom_jeziku.htm |archive-date=7. 10. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

Crnogorski književnik [[Borislav Jovanović]] je 2005 u knjizi &quot;[[Crnogorski književni urbanitet (knjiga)|Crnogorski književni urbanitet]]&quot; artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i potcjenjivanja crnogorskog jezika:

''Na crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvilijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, crnogorski jezik, uprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O historijskom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova [[fonologija|fonološka]], morfonološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna upotreba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju maternju memoriju sačuvao je crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, crnogorski jezik se više odazivao a crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika“ &lt;ref&gt;[[Borislav Jovanović]] [[Crnogorski književni urbanitet (knjiga)|Crnogorski književni urbanitet]]&lt;/ref&gt;.

[[2003]], po prvi put, tokom popisa (u rubrici - ostali jezici, pored službenog srpskog), bilo je moguće izjasniti se o crnogorskom jeziku kao maternjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% stanovništva, izjasnilo se da im je crnogorski jezik maternji &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.monstat.cg.yu/Popis.htm |title=Monstat - Vjeroispovijest,maternji jezik i nacionalna ili etnicka pripadnost prema starosti i polu u Crnoj Gori– Podaci po opstinama |access-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080611162331/http://www.monstat.cg.yu/Popis.htm |archive-date=11. 6. 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Karakteristike crnogorskog jezika ==
Crnogorski jezik obuhvata dva dijalekta: ''Istočno-hercegovački'' dijalekt na zapadu i sjeverozapadu i ''Zetsko-južnosandžački'' u ostalim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]].

Crnogorski jezik ima poseban tip ijekavice. Kao oblikovani socio-lingvistički entitet, crnogorski jezik nastao je i razvijao se pod posebnim historijskim okolnostima, a također ima svoje fonološke, prozodijske, morfološke, leksičko-frazeologijske, [[pravopis]]ne i druge posebnosti te književnu samopotvrdu.

* Crnogorsko jotovanje ''d'' i ''j'' uvijek daje i ''đevojka, niđe, poneđeljak, ovđe, đed.''
* Analogija postoji i kod ''c'' i ''j'' koji se spajaju u ''ć'': ''ćepanica, šćeti, ćelokupni''.
* Primjeri posebne fonološke ijekavice crnogorskog jezika: ''sijeno'', ''bijelo'', ''nijesam''.
* Primjeri posebne morfonološke ijekavice crnogorskog jezika: ''tijeh'', ''ovijeh'', ''ovijema'', ''tijema''.
* Umjesto lokativa u svakodnevnom se crnogorskom jeziku koristi akuzativ, a primjeri su: ''Živi u grad, Ćera đecu po ulica, Voda u krš.''
* Lične zamjenice - ''ja, ti, sebe'' - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju i nastavak ''e'', pa se na crnogorskom jeziku veli i ''Daj mene tu knjigu'' ili ''Tebe ću vrnuti oni dug''.
* Crnogorski jezik, za razliku od drugih Južnih Slavena, ima dodatna dva fonema:  mehko ''Š'', mehko ''Ž''.

Jedino još [[poljski jezik]] sadrži mehko ''Š'' (šj) i ''Ž'' (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za crnogorski jezik - ''Ś'' i ''Ź''.

Za mehko ''Z'' (dz) predložio je grafem ''3''&lt;ref&gt;[http://img379.imageshack.us/my.php?image=originalmontenegrinlangqn0.gif Prijedlog dr. Vojislava Nikčevića za crnogorski latinični i ćirilični alfabet]&lt;/ref&gt;, no taj glas nije službeno prihvaćen u standardiziranom crnogorskom jeziku (primjeri upotrebe fonema 3 u crnogorskom jeziku: зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati).

* Primjeri upotrebe fonema Ś u crnogorskom jeziku: śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, Śćepan (ime)
* Primjeri upotrebe fonema Ź u crnogorskom jeziku: źevati, iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica, Źaga (nadimak).
* Primjeri upotrebe [[imenice|imenica]] u crnogorskom jeziku:

''preśednik, śekira, lijes, lama, putijer, jeka, miśćelo, brondzin, urivak, gravalje, pinjata, konata, banak, deka, škanj, kamarin, kotula, stolovača, ožeg, mašice, sač, škatula, šalpa, špag, ogar, cijeđ, jeina, štica, sapatnik, sopernik, lubarda, kudelja, ljesa, baun, iščupak, pojata, pržina, śedok, razvale, razura, riječanje, luča, koštanj, ruga, mjed, jarošt, čislo, nožice, kufijerta, ckvrna, gramata, hrtenica, dne, očalin, drača, teća, tica, izba, krupa, teno, tjeskota, trupina, ljutac, ljučevina, vlaka, stima, rapa, ponjava, podina, čajina,  čoek, parapet, śenokos, pjev, sakup, varevina, guvno,  izvanjac, božjak, cijuk, cjepač, javje, zbiće, fiska, maragun, acal, argat, jav,  badanj, banak, krtola, kučak, bječva, bogatun, navlaštito, uvor,  sijerak, gvardija, grun, zviježđe, šiljeg, sić, dekica, prenje, kuneta, šterika, śet(a), frkun, saket, frnjoka, puce, štramac, utek, tavalja, zađevica, zapt, zvijerac, raka, kotarica, načpolj, zubja, petrusin, ožica, kašeta, plot, takulin, šnala, solijerna, svojta, fis, frčka, koc, aljine, čapra, kiljan, brav, pavrijez, čengele, čkuklja, lastra, raštan, lupež, banda, sičija, fuzda, crevlje, pośeta, čaktar, vjeđa, džanja, strag, pokajanje, baština, plotina, škrinja, pipun, direk, oriz, bizin, špiglo, stud, džupa, teslica, košćela, mamuta, makanja, osjena, kokot, kot, krok, kulje, laznina, nugao, lužina, luka, masak, mješina, pjesna, odsuda, oraj, polom, potoč, pot, okit, otpis, pupulj, Arbanas,  jaspra, bogatun, capa, frmentin, korota, mudrina, pośekotina...''

* Primjeri upotrebe [[glagol]]a u crnogorskom jeziku:

''iźljeći, opsijecati, čepukati, bastati, banuti, trenući, uljeći, fištati, cjelivati, trsiti, bataliti, brečati, ćosati, davijati, doakati, obijediti, obršiti, oburdati, otpagavati, pasati, planuti, prismakati, razjagmiti, razminuti , razurati, rogiti, salećeti, sekati, skučiti, slučiti, survati, panuti, utvarati, pomaljati, milušiti, mrčiti, trijebiti, drobiti, zanijeti, obisti, utuliti, kumiti, ščuliziti, iskati, užditi, uljesti, vardati, propasti, umučati, prešućeti, iźesti, frisnuti, vrnuti, naličiti, zađenuti, odvrvjeti, miljeti, odmiljeti, zaruđeti, śenjati, vrijeći, omatufiti, oditi, driješiti, sjargati, otrsiti, zamandaliti, konačiti, svijati, ucvijeliti,  pošeniti, povrnuti, prepanuti, udijevati, alavertiti, piždriti, obidovati, žlijebiti,  njunjoriti,  žuliti,  čunuti, snijevati,  itati, stužiti, upiriti, zjati, prigati, navrnuti, krepati, šlapnuti, špijati, cotati, klepati, danuti, krivati, obalaverditi, jakati, zadijevati, śesti, priprijeti, krknuti, minuti, ogranuti, odaslati, ožeći, pregnuti, prignati, putiti, arlaukati, čamovati, čunuti, kiśeliti, kojevitezati...'' &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.montenegro-canada.com/articles/article/6030238/104214.htm |title=Primjeri upotrebe imenica i glagola u crnogorskom jeziku |access-date=1. 12. 2008 |archive-date=7. 10. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007085042/http://www.montenegro-canada.com/articles/article/6030238/104214.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Pisma ==
U Crnoj Gori Ustavom je definirana ravnopravna upotreba [[ćirilica|ćirilice]] i [[latinica|latinice]]. Dvije dnevne novine, ''Pobjeda'' i ''Dan'', štampaju se na ćirilici, a ''Vijesti'' i ''Republika'' na latinici. Jedina dva politička tjednika, ''Monitor'' i ''Revija D'', štampaju se na latinici.

Nacionalna televizija, ''Javni servis Televizija Crne Gore'', sve tekstualne segmente programa (logo, reklame, najave) ispisuje na latinici, kao i gotovo sve druge veće i lokalne TV stanice (''TV IN, TV Atlas, TV MBC, TV Montena, TV Vijesti,'' itd.)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.rtcg.cg.yu/ |title=Javni servis Televizija Crne Gore |access-date=1. 12. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100206204743/http://www.rtcg.cg.yu/ |archive-date=6. 2. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

I u internetskom prometu, osim malobrojnih izuzetka, svi crnogorski portali i web stranice ispisani  su  latinicom.

== Kodifikacija ==
Vlada Crne Gore osnovala je januara [[2008]] godine ''Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika'' u cilju izrade pravopisa, gramatike i rječnika crnogorskog jezika. Ovi dokumenti će, poslije verificiranja, postati sastavni dio prosvjetnog programa u Crnoj Gori.

Članovi su ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika'': književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u [[Nikšić]]u), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik [[Mirko Kovač]], književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik Čedo Vuković, književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. Milenko Perović (Filozofski fakultet u [[Novi Sad|Novom Sadu]]), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u [[Podgorica|Podgorici]]) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)&lt;ref&gt;[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:LAEqHsK-QZMJ:www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum%3D2008-01-25%26id%3D134431+istorija+crnogorskog+jezika&amp;hl=sr&amp;ct=clnk&amp;cd=10&amp;lr=lang_sr Odluka Vlade Crne Gore o formiranju ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskoga jezika'']&lt;/ref&gt;.

Stručno pomoć standardizaciji crnogorskog jezka dali si u hrvatski lingvist dr.Josip Silić i ukrajnska slavistkinja dr. Ljudmila Vasiljeva.

== Mišljenja ==
Hrvatski lingvist ''Dubravko Škiljan'' u srpskom nedeljniku ''Vreme'' (23. august 1996.), odgovarajući na  pitanje koliko su uopće srpski i hrvatski jezik različiti, izjavio:

''&quot;Pitate to sasvim krivu osobu, jer ja sam valjda posljednji u Hrvatskoj koji javno tvrdi da su tipološki i strukturalno, dakle sa stajališta karakteristika koje su inherentne jezičkoj strukturi, [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] jezik - pa i bošnjački i crnogorski – još jedan te isti jezik. Čini se da se to može dokazivati, na primjer, time što je njihov fonološki sistem jedan. Najbliži tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego crnogorski - onog trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu mehko ''Š'', ''Ž'' i ''Z'' kao posebne foneme, koji će vjerovatno imati, što nije neophodno, i posebne grafičke znakove, oni ce napraviti puno odlučniji korak nego što su sve promjene učinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema&quot;'' &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.montenegro.org.au/o_jeziku.html |title=Hrvatski lingvist Dubravko Škiljan o crnogorskom jeziku |access-date=15. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190411213623/http://www.montenegro.org.au/o_jeziku.html |archive-date=11. 4. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;.

== Spor ==
Iako istinsko književno djelo pripada svima, a ponajprije čitateljima, zanimljivo je istaknuti da postoje izvjesni sporovi kad je riječ o smještanju nekih djela [[Petar II Petrović Njegoš|Petra II Petrovića Njegoša]] (poput ''Gorskog Vijenca'') u korpus nacionalne književnosti. To djelo crnogorske nacionalne književnosti uvrštavaju u svoju kniževnost i Srbi.

Lingvista crnogorskog porijekla, ''Danilo Vušović'', u svojoj je  doktorskoj disertaciji ''Prilozi proučavanju Njegoševa jezika'' 1930. tvrdio da ''Gorski Vijenac'' ima  &quot;pokrajinski&quot; i/ili &quot;dijalektički&quot; rang. No, takve tvrdnje teško je zasnovati na činjenicama. Primjerice, sam je lingvist ''Vušović'' u istom radu identificirao čak 340  značajnijih osobina u Njegoševom jeziku koje su &quot;van norme&quot; srpskoga pravopisa &lt;ref&gt;[http://www.montenet.org/language/karabeg.html Polemika oko Njegoševa jezika]&lt;/ref&gt;.

== Hronologija službenog imenovanja jezika ==
Tokom 20. vijeka postojalo je ukupno pet crnogorskih ustava. Ustavom iz 1992. prvi je put u historiji uveden ''srpski jezik ijekavskoga izgovora''. Crna Gora tada je bila postala članicom [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]].

''Ustav Knjaževine Crne Gore'' iz 1905. uopće ne normira koji je jezik službeni. No, u crnogorskom ''Zakonu o narodnijem školama'' od 1907. (prerađen 1911. godine) piše u članku 1. sljedeće: &quot;Zadatak je narodnijema školama,da vaspitavaju djecu u narodnom i religijskom duhu i da ih spremaju za građanski život a naročito da šire prosvjetu i srpsku pismenost u narodu&quot;, te da se pohađa srpska škola a predmeti su srpski jezik i historija.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD_%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%BC_%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B8_%D0%A6%D1%80%D0%BD%D0%BE%D1%98_%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B8 |title=Crnogorski ''Zakon o narodnijem školama'' iz 1907. |access-date=1. 12. 2008 |archive-date=19. 3. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070319223416/http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D0%BD_%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%BC_%D1%88%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B8_%D0%A6%D1%80%D0%BD%D0%BE%D1%98_%D0%93%D0%BE%D1%80%D0%B8 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U ''Ustavu Narodne Republike Crne Gore'' iz 1946. ne imenuje se službeni jezik, no u njegovom članku 113. navodi se kako se &quot;[[sud]]ski postupak vodi na srpskom jeziku&quot;.

Novosadski dogovor od 10. decembra 1954. precizirao je u članku 1. sljedeće: ''&quot;Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim&quot;''. Ovaj je zaključak dostavljen i Skupštini NR Crne Gore.

Crnogorski ustavi iz 1963. i 1974. spominju da je u Socijalističkoj Republici Crnoj Gori [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] službeni jezik.

== Literatura ==
* Milorad Nikčević: ''Ogledi, studije, susreti -apologetika crnogorskoga jezika'', HCDP Croatica - Montenegrina RH, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Cetinje, &lt;nowiki&gt;ISBN 953-98061-4-3&lt;/nowiki&gt;
== Reference ==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
* {{citation |url=http://www.vreme.com/arhiva_html/478/18.html |language=sh |title=Govorite li crnogorski? |trans-title=Do you speak Montenegrin? |first=Violeta |last=Arsenić |work=[[Vreme]] |issue=478 |date=4. 3. 2000 |access-date=4. 9. 2012 |archive-date=11. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210411084859/https://www.vreme.com/arhiva_html/478/18.html |url-status=dead }}
* {{cite journal |author=Glušica, Rajka |title=O nacionalizmu u jeziku: prikaz knjige ''Jezik i nacionalizam'' |trans-title=On nationalism in the language: Review of the book Jezik i nacionalizam |journal=Riječ |volume=5 |pages=185–191 |year=2011 |issn=0354-6039 |id={{ZDB|1384597-4}} |url=http://www.ff.ac.me/dokumenta2/RIJEC%205%20prelom%2019%204.pdf |language=sh |archive-date=12. 7. 2012 |url-status=dead |archive-url=https://www.webcitation.org/696SjZkEv?url=http://www.snjezana-kordic.de/Glusica_Rijec.PDF |access-date=7. 12. 2013 |df=dmy-all }} &lt;small&gt;[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&amp;base=cobib&amp;rid=5290253 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107225459/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&amp;base=cobib&amp;rid=5290253 |date=7. 1. 2016 }}&lt;/small&gt;.
* {{cite book|last=Glušica|first=Rajka|title=Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017|publisher=Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet|pages=167–181|language=sh|chapter=Crnogorski jezički nacionalizam|trans-chapter=Montenegrin linguistic nationalism|location=Nikšić|year=2019|isbn=978-86-7798-062-7}}
* {{citation|url=http://www.suc.org/culture/history/Hist_Serb_Culture/chc/Standard_Language.html |title=Standard Language as an Instrument of Culture and the Product of National History |first=Pavle |last=Ivić |work=[[Serbian Unity Congress]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20090416025545/http://www.suc.org/culture/history/Hist_Serb_Culture/chc/Standard_Language.html |archive-date=16. 4. 2009 |url-status=dead }}
* {{cite book |last=Kordić |first=Snježana |author-link=Snježana Kordić |editor-last=Ostojić |editor-first=Branislav |title=Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija: radovi sa međunarodnog naučnog skupa, Podgorica 24.-25.5.2007 |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |pages=35–47 |language=sh |chapter=Crnogorska standardna varijanta policentričnog standardnog jezika |trans-chapter=Montenegrin standard variety of a polycentric standard language |chapter-url=http://bib.irb.hr/datoteka/430408.CRNOGORSKA_STANDARDNA_VARIJANTA.PDF |url-status=live |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4 |oclc=318462699 |s2cid=232539465 |ssrn=3434494 |id={{CROSBI|430408}} |archive-date=4. 8. 2012 | archive-url=https://www.webcitation.org/69f5qFPvV?url=http://bib.irb.hr/datoteka/430408.CRNOGORSKA_STANDARDNA_VARIJANTA.PDF |access-date=19. 3. 2022}} &lt;small&gt;[http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&amp;base=cobib&amp;rid=13291024 (COBISS-CG)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107225458/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&amp;base=cobib&amp;rid=13291024 |date=7. 1. 2016 }}&lt;/small&gt;.
* {{cite news|last=Lajović |first=Vuk |date=24. 7. 2012 |title=Političari prodaju maglu |trans-title=Politicians are blowing smoke |url=http://bib.irb.hr/datoteka/589513.Intervju_Vijesti_Politicari_prodaju_maglu.pdf |language=sh |newspaper=[[Vijesti]] |location=Podgorica |issn=1450-6181 |archive-date=21. 9. 2013 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921193155/http://bib.irb.hr/datoteka/589513.Intervju_Vijesti_Politicari_prodaju_maglu.pdf |access-date=3. 2. 2014 }}
* {{citation|url=http://www.tol.org/client/article/9253-what-language-do-montenegrins-speak.html |title=What Language Do Montenegrins Speak? |first=Aida |last=Ramusović |work=[[Transitions Online]] |date=16. 4. 2003}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Montenegrin language}}
*[http://www.gov.me/files/1248442673.pdf Pravopis crnogorskog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170809040832/http://www.gov.me/files/1248442673.pdf |date=9. 8. 2017 }}
*[http://www.scribd.com/doc/117373557/Gramatika-crnogorskog-jezika Gramatika crnogorskog jezika]
{{Crna Gora portal}}

{{Slavenski jezici}}

{{Poluzaštita}}

[[Kategorija:Crna Gora]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]</text>
      <sha1>gktfjijrcgb3ytc9i5d56xvtc6vzybk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Bilać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30764</id>
    <revision>
      <id>3669103</id>
      <parentid>3607640</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T06:31:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6252" sha1="1ba1u32o8sbm5d70qyaewff1p5iav4y" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Miroslav Bilać
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = 24. februar [[1931]].
| mjesto_rođenja    = [[Travnik]]
| datum_smrti       = 21. august [[2003]].
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]]
| država za kategoriju = BiH
| nacionalnost      =
| obrazovanje       = Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo, scenografija
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      = http://www.miroslavbilac.com
}}

'''Miroslav Bilać''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i pozorišni scenograf rođen u [[Travnik]]u [[1931]]. godine. Preminuo je 21. augusta 2003. u Sarajevu u 73. godini. Sahranjen je na groblju &quot;Sveti Josip&quot; u [[Sarajevo|Sarajevu]], a komemoracija je održana u [[Kamerni teatar 55|Kamernom teatru 55]]. Osim Kamernog teatra, u organizaciji komemoracije su učestvovali [[Hrvatsko kulturno društvo &quot;Napredak&quot;]] i [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] (ULUBiH). Na komemoraciji su o Bilaću govorili mnogi njegovi prijatelji i poštovaoci, istaknuti bosanskohercegovački kulturni radnici i umjetnici.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Digitalni arhiv – INFOBIRO |url= http://www.infobiro.ba/article/354749 |access-date= 17. 5. 2017 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Edukacija ==
Osnovnu školu je završio u rodnom gradu – Travniku. Dok je pohađao srednju školu u Tuzli, pozornost mu je privuklo pozorište, pa je tu strast pretočio u svoj životni poziv. Uporedo, njegov prirodni talenat za umjetnost u slikarstvu je utvrdio na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;Bilac M. webpage&quot;&gt;{{cite web|title=MIROSLAV BILAĆ, Artist &amp; Theatre Set Designer|url=http://www.miroslavbilac.com/biographyBA.html|access-date=17. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
Radni vijek je proveo u pozorištu kao profesionalni scenograf, za [[Kamerni teatar 55]] u Sarajevu, kao i za mnoga druga pozorišta širom Bosne i Hercegovine, gdje je uradio oko 200 scenografija. Godine 1956. počeo je izlagati s ULUBIH-om, a 1966. godine postao je i članom ove udruge. S ULUBIH-om je redovno izlagao u zemlji i inostranstvu. Samostalno je priredio oko 500 izložbi u Bosni i Hercegovini i drugim gradovima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] kao i u inostranstvu. Ostvario je studijska putovanja u zemlje [[Evropa|Evrope]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Za svoju djelatnost dobio je razna priznanja i nagrade. Od 1992. godine je u mirovini i sve svoje slobodno vrijeme i energiju troši u svom atelijeru.&lt;ref name=&quot;Bilac M. webpage&quot;/&gt;

Povodom pedesetogodišnjice likovne aktivnosti Miroslava Bilaća, na poziv ugledne umjetničke galerije &quot;Mediteraneo&quot; Casa del arte, u junu 2003. održana je samostalna izložba slika Miroslava Bilaća u [[London]]u. Otvaranju izložbe prisustvovali su predstvanici Bosne i Hercegovine, [[Hrvatska|Hrvatske]], Jugoslavenske, [[Slovenija|Slovenačke]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonske]] Ambasade u Londonu kao i mnogobrojni ljubitelji slikarstva iz [[Engleska|Engleske]].

O Miroslavu Bilaću i njegovom djelu, istaknuti pozorišni i likovni kritičar i publicista [[Vojislav Vujanović]] napisao je: {{Citat|''Miroslav Bilać je pjesnik konja i pjesnik vode. Od prepoznatljivih stvari on gradi svoj mit, oblikuje svoju tajnu. On ne deskribira iako se koristi ustaljenom figuralnom leksikom. Njegov svijet se ne rastvara već se svodi u pomalo čudesan pokturalni slog koji bi, u svakom drugom odnosu, zračio nelagodom, zvučao hladno i oporo. A on ga smiruje, zatamnjuje njegovu prirodnu pigmentnu iskričavost i onda ga, iz nutrine, prosvjetljuje, poetski umekšava, oplemjenjuje, čini toplim. To je alkemija koja se ne ponavlja i koja se ne može svoditi u ranije uspostavljenu nomenklaturu odnosa... Ciklus o vodi je njegov, možda, umjetnički najdograđeniji, misaono iscjeziliran, s do kraja dograđenim unutarnjim skladom i glazbenom puninom. U njemu je, do pune stvaralačke konzekvetnosti, dovedeno njegovo poimanje egzistencijalne drame, gdje se odbačeni elementi nekadašnjega organskog stroja, grmlje i grane bore za svoju egzistenciju dok voda, izvorište neuništive energije, onesmišljava taloženom skramom algi i svega onoga što razgolićuje njihovu egzistentnost do bezdušja i životne praznine. No, kada se uzme u obzir da ni ovdje nije izostao onaj skriveni poetski zanos u kome se otkriva iskonska stvaralačka vokacija, sva ta drama poprima i sasvim očevidnu lirsku transparentnost, u kojoj i te polomljene grane, izdvojene iz svoje egzistencije obesmišljenosti, postaju male lirske kantilene koje od čovjeka izmamljuju tihi, blagi osmijeh ljudskosti.&lt;ref&gt;Vojislav Vujanović (1981) Likovno stvaralaštvo Miroslava Bilaća, Biblioteka V-art kritika&lt;/ref&gt; Živio je tiho, reklo bi se: snatreći. Njegova je duša bila oslobođena nagona pohlepe i zla, nagona mržnje i zavisti. Himba je bila izvan prostora njegove svijesti. Govorio je malo, samo onda kada je trebalo izreći nešto plemenito. To plemenito je imalo svoje jezgro iz kojega je istjecala njegova inspiracija. Živio je, svom predanošću, u svome svijetu, u njemu osjećao životnu slobodu, u njemu nalazio priklonište od svih iskušenja koje mu je naturala nevoljna stvarnost.''}}&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Vujanović|first1=Vojislav|title=Miroslav Bilać čovjek i umjetnik|website=Digitalni arhiv – INFOBIRO|url=http://www.idoconline.info/article/193351|access-date=17. 5. 2017|date=|archive-date=5. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305212156/http://www.idoconline.info/article/193351|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Miroslav Bilac}}
* http://www.miroslavbilac.com/index.html
* https://web.archive.org/web/20110920174906/http://www.vodic.ba/travnik/kultura-i-sport
* http://agiart.tripod.com/Enciklopedija_b.htm

{{DEFAULTSORT:Bilać, Miroslav}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]</text>
      <sha1>1ba1u32o8sbm5d70qyaewff1p5iav4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konavoski dohodak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31507</id>
    <revision>
      <id>3669082</id>
      <parentid>3562653</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T01:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1603" sha1="qtcx2man52jfwr2voja2fl0ivca39gy" xml:space="preserve">'''Konavoski dohodak''' [[tribut]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Živković|first=Pavo|date=|title=ULOGA BOSANSKOG KRALJA U KONAVOSKOM RATU|url=https://hrcak.srce.hr/file/118298|journal=}}&lt;/ref&gt; koji su Dubrovčani plaćali Pavlovićima i Kosačama za prodaju Konavala. Među privilegijama za izvršenu kupoprodaju svog dijela posjeda u [[Konavli]]ma [[vojvoda]] [[Sandalj Hranić Kosača]] [[1419]]. dobio je i godišnji tribut u iznosu od 500 [[perpera]]. On je isplaćivan njemu i njegovim nasljednicima i poslije pada Bosne i pada Novog u ruke Osmanlija. Na isti način je do godišnjeg tributa došao i vojvoda [[Radoslav Pavlović]]. Visina njegovog tributa bila je 600 perpera. Pored njega uživali su ga i njegovi nasljednici do prekida loze [[1463]]. Konavoski tribut nije se isplaćivao u slučaju rata između Dubrovnika i vlasnika tributa. Isplata je bila određenog datuma i podrazumijevala je dolazak [[poslanik]]a u ime vlasnika tributa sa vjerovnim pismom ([[vjerovno pismo]]) da ga preuzmu u [[Dubrovnik]]u. U Dubrovniku tribut je isplaćivan uz prisustvo svjedoka koji su obavezno morali biti stranci koji se zateknu u Dubrovniku (najčešće trgovci iz italijanskih gradova). [[Ćirilski izvori]] ih navode kao ''gosti ljudjem''.

== Reference ==
{{Refspisak}}

* https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/31-Prilozi-%C4%8ClanciiPrilozi-EsadKurtovi%C4%87.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240108111456/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/31-Prilozi-%C4%8ClanciiPrilozi-EsadKurtovi%C4%87.pdf |date=8. 1. 2024 }}

[[Kategorija:Društvo srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>qtcx2man52jfwr2voja2fl0ivca39gy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jackie Chan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37081</id>
    <revision>
      <id>3669028</id>
      <parentid>3384291</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3669028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10060" sha1="22t2yihg88yak218c58ssqqmfnrg8zy" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime               = Jackie Chan
| slika             = Jackie Chan in Kuala Lumpur 2012.jpg
| opis              = Chan 2012.
| ime_pri_rođenju   = Chan Kong-Sang
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1954|4|7}}
| mjesto_rođenja    = [[Victoria Peak]], [[Hong Kong]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| zanimanje         = [[Glumac]], režiser, producent, kakader
| godine_aktivnosti = 1962–danas
| supružnik         = Lin Feng-Jiao (1982–trenutno)
| djeca             = 2
| veb-sajt          = {{url|http://www.jackiechan.com/}}
}}
'''Chan Kong-Sang''' (陳港生), poznat kao '''Jackie Chan Sing Lung''' (陳成龍) ili '''Jackie Chan''' (fon. Džeki Čan) , ([[7. april]], [[1954]]. [[Hong Kong]]) je [[Kina|kineski]] majstor [[borilačke vještine|borilačkih vještina]], akcioni [[glumac]], [[režiser]], [[scenarist]], [[filmski producent]]. [[pjevač]] i [[kaskader]].

Chan je poznat po svojim [[kung fu]], akcionim filmovima, sa mnogim akrobatskim i komičnim scenama, u kojima često improvizuje upotrebljavajući razne predmete kao improvizovano oružje ili u druge svrhe. Ogromnu većinu svojih opasnih scena izvodi sam. Pojavljuje se u preko 100 filmova i jedan je od najpriznatijih [[Azija|azijskih]] glumaca. Dobio je svoju zvijezdu na [[Avenue of Stars, Hong Kong]], kao i na [[Hollywood Walk of Fame]].

Chan je, također, jako popularan pjevač u Aziji izdavši preko 20 albuma od 1984. godine. Pjeva na raznim jezicima, kao i u velikom broju muzičkih tema u svojim filmovima.

== Biografija ==
Jackie Chan je rođen u [[Victoria Peak]]u, [[Hong Kong]], i sin je Lee-Lee and Charlesa Chana. Jackijevo rođeno ime je ''Chan Kong-Sang'', što znači ''rođen u Hong Kongu''. 1960. godine, zbog [[Kineski građanski rat|građanskog rata u Kini]], su emigrirali u [[Canberra|Kanberu]], [[Australija]]. Prije odlaska u Australiju Lee-Lee i Charles su radili kao sluškinja i batler za [[Francuska|Francuskog]] ambasadora u Hong Kongu. Studirao je dramu u Pekinškoj operskoj školi, gdje je proveo 10 godina, i naučio kung fu i akrobatske vještine. Tu je postao prijatelj sa [[Sammo Hung]]om i [[Yuen Biao]]m, i postali su poznati kao ''tri brata'' / ''tri  zmaja''.

Po završetku školovanja, jedno vrijeme je živio u Australiji sa roditeljima, gdje je radio na građevini. Vratio se u Hong Kong, i počeo raditi kao kaskader na nekim filmovima, uključujući i film [[U zmajevom gnijezdu]] sa [[Bruce Lee]]om. Nakon toga uslijedila je i prva glumačka uloga u komediji za odrasle “Sve u porodici”, što je bio i jedini film u njegovoj karijeri u kojem nije bilo vratolomnih scena i scena borbe. Prvi međunarodni uspjeh ostvario je 1978. godine sa filmom [[Pijani Šaolin]].

=== 1980-te ===
Chan je oženio [[Tajvan|tajvansku]] glumicu [[Lin Feng-Jiao]] ([[kineski jezik|kineski]]: 林鳳嬌), 1983. godine. Dobili su sina [[Jaycee Chan]]a (i kao Jo-Ming) 1982. godine, iako Chan u svojoj biografiji navodi da je Jaycee rođen 1984. 

Pošto su dvije njegove obožavateljice iz [[Japan]]a pokušale ubistvo nakon njegovog braka, Chan je odlučio držati porodicu dalje od očiju javnosti. Zbog toga Tajvanci optužuju Chana da je kriv za rani završetak glumačke karijere njegove supruge.

U ranim 1980-im je pokušao proboj na američko tržište, filmovima ''[[Battle Creek Brawl]]'', ''[[Cannonball trka]]'', ''[[Cannonball trka 2]]'' i ''[[Zaštitnik (1985 film)|Zaštitnik]]''.

U periodu 1983-1985, došlo je do saradnje između Chana, Hunga i Biaoa, u kojoj su nastali jako uspješni filmovi ([[Projekat A]], [[Pobjednici i grešnici]], [[Hrana na točkovima]] i drugi).

Poznato je da Chan radi većinu svojih kaskaderskih scena, koje uvježbava sa drugim kaskaderima. 1983. godine osniva [[Jackie Chanov kaskaderski tim]], što mu je omogućilo da vježba i radi sa provjerenom ekipom majstora borilačkih vještina, sa kojima se s vremenom može bolje i upoznati. Zbog njegovih kaskaderskih scena teško mu je naći osiguravajuću kuću, posebno u SAD-u, gdje mu ugovori ograničavaju opasne kaskaderske scene.

Ušao je u [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]], kao glumac koji je uradio najviše kaskaderskih scena. Mogao je, također, zaraditi i rekord sa najviše pokušaja snimanja jedne scene, sa preko 2.900 (u filmu [[Gospodar zmaja]]), ali taj rekord nije priznat.

Bio je povrijeđen nebrojeno puta, pa su povremeno uz odjavnu špicu filma prikazivane propale scene. Zamalo je poginuo snimajući [[Božiji oklop]] (1985), kada je, u relativno laganoj sceni, pao sa drveta i zaradio frakturu lobanje.

80-te su bile godine kada je Chan odustao od klasičnih kung fu filmova, ulazeći u period modernih kaskaderskih, često spektakularnih, scena. U filmovima je nastojao razbiti stereotip koji su izgradili Bruce Lee i njegovi imitatori o likovima visokih moralnih načela, uvijek maksimalno pozitivni. Chanovi likovi nerijetko izgledaju kao pomalo glupavi obični likovi koji su često u milosti svojih prijatelja. Ipak i njegovi  likovi na kraju redovno pobjede.

=== 1990-te ===
U 1990-im je već bio poznat u Aziji, ali je želio uspjeh u [[Hollywood]]u. Ipak je odbio dvije ponude, u kojima su mu nuđene uloge negativca.[[Sylvester Stallone]] mu je nudio ulogu u filmu [[Razarač (film)|Razarač]] (kasnije glumio [[Wesley Snipes]]), a druga je bila ponuda u filmu [[Smrtonosno oružje 4]] (koju je prihvatio [[Jet Li]]).

1994. godine nagrađen je od [[MTV]]-a, za doprinos akcionim filmovima, a godinu poslije je snimio i film [[Gužva u Bronx]]u, sa kojim je napravio služben debi na tržišta [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] što mu je omogućilo proboj u Hollywood. Slijedio je noovi uspjeh u filmu [[Gas do daske]] sa [[Chris Tucker]]om, 1988. Također je stvorio uspješnu animiranu seriju [[Avanture Jackie Chana]].

=== 2000-te ===
Nastavio je holivudski uspjeh sa filmovima [[Šangajsko podne]], [[Šangajski vitezovi]] i [[Gas do daske 2]]. 2004. godine ponovo snima film za azijsko tržište ([[Nova policijska priča]]) i nedavni [[Rob-B-Hood]] u kojem glumi kriminalca koji kidnapuje bebu.
[[Datoteka:Jackie Chan star.JPG|mini|desno|280p|Chanova zvijezda na [[Avenue of Stars, Hong Kong|Aveniji zvijezda]], [[Hong Kong]]]]

U toku je projekat [[Gas do daske 3]] u kojem Chan i [[Chris Tucker]] putuju u [[Pariz]], a potom namjerava snimiti film sa [[Jet Li]]em. Također je pomogao u stvaranju igre za [[PlayStation]], bazirane na njegovom liku, za koju je i posudio glas.
Neumoran je u humanitarnom radu, te je 2006. godine izjavio da će, nakon smrti, donirati polovinu svoje imovine u humanitarne svrhe.

== Diskografija ==

U [[Hong Kong]]u i širom [[Azija|Azije]] Jackie Chan je vrlo popularan i uspješan pjevač. Muzikom se profesionalno počeo baviti 1980. godine. Pjeva na raznim jezicima i često pravi muziku za svoje filmove (FM).

=== Albumi ===
* '''Love Me''', (1984)
* '''Thank You''', (1984)
* '''A Boy's Life''', (1985)
* '''Shangrila''', (1986)
* '''Jackie Chan Sing Lung''', (1986)
* '''No Problem''', (1987)
* '''Giant Feelings''', (1988)
* '''The Best of JC''' (''Version 2''), (1988)
* '''The Best of JC''', (1988)
* '''Sing Lung''', (1988)
* '''See You Again''', (1989)
* '''Police Story 3''' ('' FM''), (1992)
* '''First Time''', (1992)
* '''Drunken Master 2''' ('' FM''), (1994)
* '''Japanese Release''', (1995)
* '''Best of Movie Themes''', (1995)
* '''Thunderbolt''' ('' FM ''), (1995)
* '''Dragon's Heart''', (1996)
* '''Mr. Nice Guy''' ('' FM''), (1997)
* '''Mulan''' (''FM''), (1998)
* '''Rush Hour''' ('' FM''), (1998)
* '''Who Am I?''' ('' FM''), (1998)
* '''Best of JC''', (1999)
* '''Gorgeous''' ('' FM''), (1999)
* '''Asian Pop Gold''', (2000)
* '''The Accidental Spy''' ('' FM''), (2001)
* '''With All One's Heart''', (2002)
* '''Jackie Chan Greatest Hits''', (2005)
* '''Rob - B - Hood''' ('' FM ''), (2006)

== Povrede ==

I pored toga što je izvođenje kaskaderskih scena postalo zaštitni znak Jackie Chana, brojne povrede, koje je s godinama stekao, onemogućavaju ga u mnogim prilikama. Pokušava izbjegavati scene u kojima može zadobiti povredu glave, zbog skoro fatalne povrede tokom snimanja filma [[Božiji oklop]]. Članak lijeve noge je lomio toliko puta, da nije u stanju izvesti normalan skok, prebacujući većinu težine na desnu nogu, prilikom skoka. Tokom godina bio je primoran da koristi dublera u brojnim prilikama.
Također je iščašio karlicu i lomio prste, stopala, nos, obje jagodične kosti, kukove i lomio vrat i rebra u više navrata.

== Chanova imena ==
U &quot;Pekinškoj operskoj školi&quot; je koristio ime Yuen Lo, kao znak poštovanja prema učitelju Yu Jim-Yuen-u. Također je koristio ime Chen Yueng Lung. Ime Jacie je zaradio u Australiji. Radeći dugo vremena uz kolegu po imenu Jack, ostale kolege su ga počele zvati &quot;Little Jack&quot; (mali Jack), a kasnije skraćeno Jacky. Kasnije je promijenio ime u Jackie i snimio film &quot;Velika gužva&quot;, nakon kojeg više nije mijenjao umjetničko ime. Kinesko ime je mijenjao &quot;Fong Si Lung&quot; (očevo prezime je originalno Fong). Također je koristio &quot;Sing Lung&quot; (što znači &quot;već zmaj&quot; u pokušaju da izađe iz sjene [[Bruce Lee]]a).

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.jackiechan.com/ Jackiechan.com  Službana stranica Jackie Chana]
* [http://www.jackiechankids.com/ JackieChanKids.com]
* [http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A592760 Detaljna biografija o Chanu]
* [http://www.rottentomatoes.com/p/jackie_chan/ Jackie Chan u RottenTomatoes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070807192716/http://www.rottentomatoes.com/p/jackie_chan/ |date=7. 8. 2007 }}
* {{imdb name|id=0000329|name=Jackie Chan}}
* [http://www.looktothestars.org/celebrity/80-jackie-chan Dobrotvorni rad Jackie Chana]

{{Oscar za životno djelo}}

{{DEFAULTSORT:Chan, Jackie}}
[[Kategorija:Biografije, Hong Kong]]
[[Kategorija:Kineski glumci]]
[[Kategorija:Kineski pjevači]]
[[Kategorija:Kineski režiseri]]
[[Kategorija:Kung fu]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Biografije, Victoria Peak]]</text>
      <sha1>22t2yihg88yak218c58ssqqmfnrg8zy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Streptomicin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57642</id>
    <revision>
      <id>3668885</id>
      <parentid>3346503</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T12:11:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Innerstream</username>
        <id>136707</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3761" sha1="1quzfsy5gz7w0favbf20ws67892kcez" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

{{Dodaj_infokutiju|Infokutija_lijek}}
[[Datoteka:Streptomycin structure.svg|mini|Streptomicin]]
'''Streptomicin''' je prvi [[antibiotik]] iz grupe aminoglikozida koji je otkriven, i prvi je antibiotik koji je korišten u borbi protiv [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Streptomicin se dobija iz mikroorganizma ''Actinobacterium Streptomyces griseus''. Streptomicin djeluje tako što blokira razvoj [[bakterija|bakterije]] zaustavljanjem [[Biosinteza bjelančevina|sinteze proteina]] bakterije. Antibiotik se veže na 23S ribosomalnu RNK bakterijskog [[ribozom]]a i na taj način se sprječava procesiranje polipeptidnog lanca. Ljudi imaju ribozome koji se strukturno razlikuju od ribozoma bakterija pa ovaj antibiotik nema negativno djelovanje na sintezu proteina u ćelijama ljudi. Streptomicin se ne daje oralnim putem, nego injekcijama.

Streptomicin je [[19. oktobar|19. oktobra]] 1943. godine u laboratoriju Selmana Abrahama Waksmana na Univerzitetu Rutgers prvi put sintetički napravio Albert Schatz, student koji je u to vrijeme radio svoj magistarski rad. Waksman i kolege u njegovom laboratoriju sintetizirali su veliki broj antibiotika među kojima su i aktinomicin, klavicin, streptotricin, grisein, beomicin, i dr. Dva antibiotika, streptomicin i neomicin, naišla su na široku upotrebu u borbama protiv [[Infektivne bolesti|infektivnih bolesti]]. Waksmanu se pripisuje da je osmislio pojam antibiotik.

Detalji i dodjeljivanje priznanja za otkrivanje ovog antibiotika razlog je spora između Waksmana i Schatza koji je rezultirao sudskom parnicom. Spor je izbio oko toga kome pripisati priznanje za ovo otkriće. Naime, u to vrijeme Schatz je bio student koji je radio na svom magistarskom radu koji je za studiju imao mehanizam djelovanja antibiotika i bio je vođa grupe koja je radila na streptomicinu. Međutim, laboratorij, kao i laboratorijska oprema pripadali su Waksmanu. I dalje traje debata o tome da li je trebalo uključiti i Schatza u [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] koja je dodijeljena [[1952]]. godine. Odbor instituta koji dodjeljuje Nobelovu nagradu izdao je priopćenje da nagrada nije dodjeljena zbog samog otkrića (streptomicina), već se uzelo u obzir i razvoj metoda i tehnika koje su dovele do tog otkrića.

Pravni spor okončan je u korist Schatza i službena odluka je bila da se Schatz uključi u nagradu koja je dodijeljena [[1952]]. godine kao jedan od suotkrivača. Schatzu je također dodijeljena Rutgersova medalja [[1994]]. godine kada je napunio 74. godinu. Nažalost, ovaj spor imao je negativan uticaja na karijere oba naučnika, Waksmana i Schatza, i debata traje i danas.

== Reference ==
{{Commonscat|Streptomycin}}
*Kingston, William (2004). [http://jhmas.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/59/3/441 Streptomycin, Schatz v. Waksman, and the Balance of Credit for Discovery]. &quot;Dnevnik historije medicine i srodnih nauka&quot; (Journal of the History of Medicine and Allied Sciences) 59 (3), 441-462.
*Mistiaen, Veronique. [http://www.guardian.co.uk/weekend/story/0,3605,823114,00.html Time, and the great healer]. The Guardian, subota 2. novembar 2002. Pozadina otkrivanja streptomicina.
*Lorentz, Peter A. (2002). [http://www.nature.com/cgi-taf/DynaPage.taf?file=/nature/journal/v415/n6874/full/415835a_fs.html The misallocation of credit is endemic in science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060520002404/http://www.nature.com/cgi-taf/DynaPage.taf?file=%2Fnature%2Fjournal%2Fv415%2Fn6874%2Ffull%2F415835a_fs.html |date=20. 5. 2006 }}. naučni časopis &quot;Nature&quot; 415 (6874), 835-836.

{{Ugljikohidrati}}

[[Kategorija:Aminoglikozidni antibiotici]]
[[Kategorija:Tuberkuloza]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]]
[[Kategorija:Gvandini]]</text>
      <sha1>1quzfsy5gz7w0favbf20ws67892kcez</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom</title>
    <ns>14</ns>
    <id>61891</id>
    <revision>
      <id>3669006</id>
      <parentid>3606101</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="523" sha1="0hmmnr4lsgbdo6ezo81hz6qh0mfzkjy" xml:space="preserve">{{Commonscat|People convicted by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}
U ovoj su kategoriji osobe koje su osuđene pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].

[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Osuđeni]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Ratni zločini tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>0hmmnr4lsgbdo6ezo81hz6qh0mfzkjy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63327</id>
    <revision>
      <id>3669031</id>
      <parentid>3617740</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:54:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3479" sha1="juzer1qpzjw4037w9ft744caiyjlzew" xml:space="preserve">{{Infokutija pozorište
|ime            = Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu
|logo_slika     = 
|logo_veličina  = 100px
|slika          = HNK Zagreb.jpg
|opis           = Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta u Zagrebu
|adresa         = Trg Republike Hrvatske 15
|grad           = [[Zagreb]]
|država         = [[Hrvatska]]
|koordinate     = {{Coord|45.4833|N|15.5815|E|type:landmark|display=inline,title}}
|arhitekt       = [[Hermann Helmer]] i [[Ferdinand Fellner]]
|izgrađeno      = 1895.
|otvoreno       = 14. novembar 1895
|web_stranica   =  {{URL|hnk.hr}}
}}
'''Hrvatsko narodno kazalište''' (bos. ''Hrvatsko narodno pozorište'') osnovano je 1836. godine. Te godine [[Zagreb]] dobija prvu profesionalnu [[Pozorište|pozorišnu]] ustanovu i zgradu, koju [[Novac|novcem]] dobijenim na [[Beč|bečkoj]] [[Lutrija|lutriji]], gradi veletrgovac Kristofor Stanković na Markovom trgu, na zemljištu darovanom od gradskog magistrata.

Dana 14. novembra 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hnk.hr/hr/o-nama/o-zgradi/povijest-zgrade/|title=Povijest zgrade|website=HNK|language=|access-date=27. 5. 2024}}&lt;/ref&gt; za oko 750 gledalaca u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno pozorište. Neobarokna zgrada pozorišta je remek-djelo kasnog historizma austrijskog arhitekta [[Ferdinand Fellner|Ferdinanda Fellnera]] i njemačkog arhitekta [[Hermann Helmer|Hermanna Helmera]].

Uz gostujuća strana pozorišna društva, 1840. na toj sceni je prikazan prvi pozorišni komad na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]], '''Kukuljevićeva junačka igra''', '''Juran i Sofija''' ili '''Turci pod Siskom''', u izvedbi ''Domorodnog teatralnog društva'', a 1846. i prva hrvatska opera '''Ljubav i zloba''' Vatroslava Lisinskog. Na pozornici ovog gornjogradskog pozorišta 1860. započinje sa radom današnje '''Hrvatsko narodno pozorište u Zagrebu''', i to u početku samo kao dramsko pozorište, koje je Hrvatski [[sabor]] pozorišnim [[zakon|zakonom]] (donesenim sljedeće godine), proglasio zemaljskim zavodom. 

Širenjem grada, nastaje potreba za novim scenskim prostorom, i nakon desetak godina razmišljanja, odlučeno je da se izgradi novo nacionalno pozorište na prostranom trgu u donjem dijelu grada. Taj dio grada je i urbanističkim planom predviđen kao kulturno središte.

Nacrti za izgradnju [[zgrada|zgrade]] naručeni su od poznatih [[beč]]kih [[Arhitektura|arhitekata]] Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak evropskih pozorišnih zgrada. Nakon šesnaest i po mjeseci radova, pozorište je dovršeno tačno prema planu, i svečano otvoreno 14. septembra 1895. Otvorenju je prisustvovao kralj Franjo Josip I, i isti je izveo simbolični završni udarac srebrnim čekićem na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza. 

Neobarokna zgrada [[hrvatska|Hrvatskog]] narodnog pozorišta u [[Zagreb]]u okružena je brojnim zgradama velike historijske vrijednosti, koje reprezentuju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. vijeka.

== Također pogledajte ==
* [[Historija Hrvatske]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.hnk.hr Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110226231010/http://www.hnk.hr/hr/o_kazalistu/povijest/povijest |date=26. 2. 2011 }}
{{Commonscat|Croatian National Theater in Zagreb}}

[[Kategorija:Građevine u Zagrebu]]
[[Kategorija:Umjetnost u Zagrebu]]
[[Kategorija:Pozorišta u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1836. u arhitekturi]]</text>
      <sha1>juzer1qpzjw4037w9ft744caiyjlzew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mensur Čamo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64979</id>
    <revision>
      <id>3669099</id>
      <parentid>3665185</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T05:29:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1685" sha1="s4fyzpv627y2e0kwdnalseh3036405o" xml:space="preserve">'''Mensur Čamo''' ([[Zenica]], 1955 — [[Prag]], 31. mart 2006) bio je bosanskohercegovački novinar i urednik [[Radio Slobodna Evropa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/204954|title=Jučer u Pragu umro novinar Mensur Čamo|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=4. 9. 2023|archive-date=4. 9. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230904080053/http://www.infobiro.ba/article/204954|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Novinarstvom se počeo baviti u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je diplomirao komparativnu književnost i dramaturgiju na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]].

Pisao je i izvještavao za brojne medije na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], od Sarajeva, [[Zagreb]]a, [[Split]]a, [[Beograd]]a, surađivao sa [[BBC|BBC-om]] i uglednim istraživačkim institutima u [[London]]u i [[Washington, D.C.|Washingtonu]].

Njegov tekst &quot;Sarajevo - opsada u 12 činova&quot; poslužio je kao osnova za libreto za operu &quot;Sarajevo&quot;, britanskog kompozitora Nigela Osborna, koja je izvedena u [[Edinburgh|Edinburgu]] 1994. U programu Radija Slobodna Evropa pokrenuo je rubriku &quot;Haška hronika&quot; i bio je prvi urednik i kreator web stranice Programa na južnoslavenskim jezicima.

Preminuo je u Pragu, 31. marta 2006.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.infobiro.ba/article/204954|title=Digitalni arhiv - Infobiro|website=www.infobiro.ba|access-date=25. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Čamo, Mensur}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Biografije, Zenica]]</text>
      <sha1>s4fyzpv627y2e0kwdnalseh3036405o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grb Crne Gore</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65385</id>
    <revision>
      <id>3669032</id>
      <parentid>3513117</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T20:17:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3669032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1634" sha1="qdokkgtv6xirf9s6lrpp23rxxxtglvo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|mini|desno|200px|Grb Crne Gore]]

'''[[Grb]] [[Crna Gora|Crne Gore]]''' zvanični je simbol ove zemlje, a u upotrebi je nakon usvojenog zakona u Skupštini 12. jula 2004. Sastoji se od ovjenčanog zlatnog dvoglavog [[Orao|orla]] na [[Crvena|crvenom]] polju, oružan žezlom u lijevoj i šarom u desnoj kandži, dok mu je na grudima štit. 
U štitu se nalazi [[lav]] koji hoda po [[Zelena|zelenoj]] površini na [[Plava|plavoj]] pozadini. &lt;ref&gt;{{Cite web|title=Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore|url=http://www.gov.me/files/1143206664.doc|access-date=July 22, 2020|website=Vlada Crne Gore}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo grba ==
Grb Republike Crne Gore je praktično isti kao i grb [[porodica Petrović|porodice Petrović]] odnosno [[kraljevina Crna Gora|kraljevine Crne Gore]], dok se jedina razlika ogleda u boji dvoglavog orla koji je od 2004. godine zlatne umjesto dotašnje srebrne boje. Žezlo i šar se pojavljuju u grbu Petrovića i preuzeti su iz [[Grb Rusije|ruskog grba]], a koji je preuzet od grba [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Lav u hodu je autentični znak Petrovića i mogli bismo ga slobodno smatrati njihovim grbom, pošto je bijeli (srebrni) dvoglavi orao Crnogorski simbol. &lt;ref&gt;[http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/grbovi_cg.htm Historical symbols of Montenegro]&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Crne Gore]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Crna Gora portal}}
{{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}}

{{Grbovi Evrope}}
{{Crna Gora po temama}}

[[Kategorija:Grbovi država|Crna Gora]]
[[Kategorija:Crna Gora]]</text>
      <sha1>qdokkgtv6xirf9s6lrpp23rxxxtglvo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grb Svetog Martina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65619</id>
    <revision>
      <id>3669060</id>
      <parentid>3541367</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:00:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3669060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1819" sha1="4cvqutaf5llxgez7d70e7mrnmji3bwo" xml:space="preserve">[[Datoteka:St Martin Coat.png|mini|desno|200px|Grb Svetog Martina]]

'''[[Grb]] [[Sveti Martin (Francuska)|Svetog Martina]]''' zvanični je znak ovog [[Karipsko more|karipskog]] [[Prekomorski kolektiv|prekomorskog kolektiva]] [[Francuska|Francuske]]. Sadrži razne simbole Svetog Martina kao što su: [[brod]], palma, pelikan, blistavo cvijeće i [[Korali|koralno]] cvijeće, granični obelisk, &quot;zidovi ropstva&quot; napravljeni od suhog kamena, [[so]], more, izlazak sunca, planine, školjke i natpis &quot;''Collectivité de Saint Martin''&quot;.
Komuna koja je postojala do 22. februara 2007. koristila je sličan grb, ali sa natpisom na [[Francuski jezik|francuskom]] &quot;Ville de Saint Martin&quot;. Tokom historije korišteni su različiti logotipi i amblemi, a najnoviji grb koji kolektiv koristi i danas usvojen je 2010. &lt;ref name=&quot;TDH2010&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.thedailyherald.com/islands/1-islands-news/6215-claudio-arnell-wins-emblem-competition.html|title=Claudio Arnell wins emblem competition|date=23 July 2010|newspaper=The Daily Herald|publisher=The Caribbean Herald N.V.|accessdate=13 June 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20120711163412/http://www.thedailyherald.com/islands/1-islands-news/6215-claudio-arnell-wins-emblem-competition.html|archive-date=11 July 2012|url-status=dead|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Svetog Martina]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Saint Martin (France)}}
* https://web.archive.org/web/20080725201527/http://www.st-martin.org/upload/file/pdf/reflet.pdf
* https://archive.today/20020511133727/http://www.internationalspecialreports.com/archives/00/stmaarten/6.html
{{Grbovi Sjeverne Amerike}}

[[Kategorija:Grbovi teritorija|Sveti Martin]]
[[Kategorija:Sveti Martin]]

[[en:Collectivity of Saint Martin#Coat of arms]]</text>
      <sha1>4cvqutaf5llxgez7d70e7mrnmji3bwo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Milutinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66385</id>
    <revision>
      <id>3669011</id>
      <parentid>3609170</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]; +[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1924" sha1="jw5ty6n884y8evwap4y4ex97gln888z" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Milan Milutinović
| slika                 = Milan Milutinović 2005.png
| redoslijed            = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik Republike Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. decembar 1997 – 29. decembar 2002.
| prethodnik            = Dragan Tomić &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Slobodan Milošević]]
| nasljednik            = Nataša Mićić &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Boris Tadić]] 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1942|12|19}}
| mjesto_rođenja        = [[Beograd]], Nedićeva Srbija 
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2023|7|2|1942|12|19}}
| mjesto_smrti          = Beograd
| nacionalnost          = [[Srbi]]n
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Socijalistička partija Srbije]] 
| supruga               = Veselinka Zastavniković {{small|(1980–1996)}}&lt;br&gt;Tatjana Tadić {{small|(1997–2019)}}
| supruga               = Olga Milutinović (do 2017)
| djeca                 = 
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = 
| web_stranica          = 
| potpis                =
}}
'''Milan Milutinović''' bio je [[srbija]]nski političar i [[Predsjednik Srbije|predsjednik Republike Srbije]] od 1997. do 2002. Od 2003. bio je u pritvorskoj jedinici [[Haški tribunal|Haškog tribunala]], gdje je bio optužen za ratne zločine na [[Kosovo|Kosovu]] 1999, ali je oslobođen po svim tačkama optužbe.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7911761.stm Kosovo trial clears Serbia leader]&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Republike Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Milutinović, Milan}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Srbije]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>jw5ty6n884y8evwap4y4ex97gln888z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669133</id>
      <parentid>3669011</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:55:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3669133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1902" sha1="gx08cqbtaunsxghlgznzwe6273yyhe4" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Milan Milutinović
| slika                 = Milan Milutinović 2005.png
| redoslijed            = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik Republike Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. decembar 1997 – 29. decembar 2002.
| prethodnik            = Dragan Tomić &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Slobodan Milošević]]
| nasljednik            = Nataša Mićić &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Boris Tadić]] 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1942|12|19}}
| mjesto_rođenja        = [[Beograd]], Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2023|7|2|1942|12|19}}
| mjesto_smrti          = Beograd
| nacionalnost          = [[Srbi]]n
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Socijalistička partija Srbije]] 
| supruga               = Veselinka Zastavniković {{small|(1980–1996)}}&lt;br&gt;Tatjana Tadić {{small|(1997–2019)}} &lt;br&gt;Olga Milutinović (do 2017)
| djeca                 = 
| obrazovanje           = 
| vjera              
| potpis                = 
| web_stranica          = 
| potpis                =
}}
'''Milan Milutinović''' bio je [[srbija]]nski političar i [[Predsjednik Srbije|predsjednik Republike Srbije]] od 1997. do 2002. Od 2003. bio je u pritvorskoj jedinici [[Haški tribunal|Haškog tribunala]], gdje je bio optužen za ratne zločine na [[Kosovo|Kosovu]] 1999, ali je oslobođen po svim tačkama optužbe.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7911761.stm Kosovo trial clears Serbia leader]&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Republike Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Milutinović, Milan}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Srbije]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>gx08cqbtaunsxghlgznzwe6273yyhe4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669134</id>
      <parentid>3669133</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:57:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3669134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1815" sha1="3ecnmy8u01dq2utuib618dotu3cjfdm" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Milan Milutinović
| slika                 = Milan Milutinović 2005.png
| redoslijed            = [[Predsjednik Srbije|Predsjednik Republike Srbije]]
| vrijeme_na_vlasti     = 29. decembar 1997 – 29. decembar 2002.
| prethodnik            = [[Dragan Tomić]] &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Slobodan Milošević]]
| nasljednik            = [[Nataša Mićić]] &lt;small&gt;(privremeno)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;[[Boris Tadić]] 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1942|12|19}}
| mjesto_rođenja        = [[Beograd]], Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|2023|7|2|1942|12|19}}
| mjesto_smrti          = Beograd
| nacionalnost          = [[Srbi]]n
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Socijalistička partija Srbije]] 
| supruga               = Olga Milutinović (do 2017)
| djeca                 = 
| obrazovanje           = 
| vjera              
| potpis                = 
| web_stranica          = 
| potpis                =
}}
'''Milan Milutinović''' bio je [[srbija]]nski političar i [[Predsjednik Srbije|predsjednik Republike Srbije]] od 1997. do 2002. Od 2003. bio je u pritvorskoj jedinici [[Haški tribunal|Haškog tribunala]], gdje je bio optužen za ratne zločine na [[Kosovo|Kosovu]] 1999, ali je oslobođen po svim tačkama optužbe.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7911761.stm Kosovo trial clears Serbia leader]&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Republike Srbije}}

{{DEFAULTSORT:Milutinović, Milan}}
[[Kategorija:Rođeni 1942.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Srbije]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>3ecnmy8u01dq2utuib618dotu3cjfdm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grb Butana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>66555</id>
    <revision>
      <id>3668983</id>
      <parentid>3213434</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:33:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3668983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2160" sha1="8o7kzdttslw3xz6123hhpf4b59nm99u" xml:space="preserve">{{Infobox coat of arms
|name             = Grb Butana
|image            = Emblem of Bhutan.svg
|image_width      = 250
|middle           = 
|middle_width     = 
|middle_caption   = 
|lesser           = 
|lesser_alt       = 
|lesser_width     = 
|lesser_caption   = 
|armiger          = [[Jigme Khesar Namgyel Wangchuck]], [[Dragon King of Bhutan]]
|year_adopted     = 
|crest            = 
|torse            = 
|shield           = 
|supporters       = 
|compartment      = 
|motto            = 
|orders           = 
|other_elements   = 
|earlier_versions = 
|use              = 
}}

'''[[Grb]] [[Butan]]a''' je zvanični simbol ove [[Himalaji|himalajske]] države, a sastoji se iz sličnih elemanata kao i [[zastava Butana]] sa malo drugačijom umjetnošću. Istovremeno, sadrži mnogo [[Budizam|budističkih]] simbola. Amblem je dizajnirao [[Mongolija|mongolski]] umjetnik, a naručila ga je [[Ashi Tashi Dorji]], sestra kraljice [[Kesang Choden (kraljica)|Kesang Choden]]. [[Vajra|Dorji]] je ritualni predmet koji simbolizira neuništivost i neodoljivu silu, koji je guru Rinpoče (Padmasambhāva) koristio da uništi zle duhove.
&lt;ref&gt;Fischer, T &amp; Tashi, T 2009, Bold Bhutan Beckons: Inhaling Gross National Happiness, CopyRight Publishing Company, Qld, Australia, p. 229.&lt;/ref&gt;

Zvanični opis amblema je sljedeći:
Državni amblem koji je sadržan u krugu, sastoji se od dvostruke [[dijamant]]ske munje (dorje) postavljene iznad [[lotos]]a, nadvišenog draguljem i uokvirenog sa dva zmaja. Grom predstavlja harmoniju svjetovne i vjerske moći. Lotos simbolizira čistoću; dragulj izražava suverenu moć; a dva zmaja, muški i ženski, predstavljaju ime zemlje koju proglašavaju svojim velikim glasom, gromom. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.visitbhutan.com/page.php?id=18#:~:text=The%20National%20Emblem%20of%20Bhutan,while%20the%20lotus%20symbolizes%20purity.|title= ''National Symbols of Bhutan''|website= visitbhutan.com|access-date= 23. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Butana]]

== Refference ==
{{Refspisak}}

{{Grbovi Azije}}
{{Commonscat|Coats of arms of Bhutan}}

[[Kategorija:Grbovi država|Butan]]
[[Kategorija:Butan]]</text>
      <sha1>8o7kzdttslw3xz6123hhpf4b59nm99u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francesca von Habsburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76886</id>
    <revision>
      <id>3668958</id>
      <parentid>3629758</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3180" sha1="kiif6ht354wios7yscym4olos4yk2bf" xml:space="preserve">{{Infokutija Veličanstvo|Princeza
| Ime                   = Nadvojvotkinja Francesca
| Slika                 = Vienna 2012-05-26 - Europe for Tibet Solidarity Rally 112 Francesca von Habsburg.jpg
| Opis slike            = 
| Supružnik             = [[Nadvojvoda Karl od Austrije]]
| Djeca                 = [[Nadvojvotkinja Eleonore od Austrije]]&lt;br&gt;[[Nadvojvoda Ferdinand Zvonimir od Austrije]]&lt;br&gt;[[Nadvojvotkinja Gloria od Austrije]]
| Otac                  = [[Hans Heinrich Thyssen-Bornemisza]]
| Majka                 = Fiona Campbell-Walter
| Datum rođenja         = [[7. juni]] [[1958]]|Pretendent|
}}

''Njena Carska i Kraljevska Visost'' '''Nadvojvotkinja Francesca od Austrije'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pantheon.world/profile/person/Francesca_Thyssen-Bornemisza|title=Francesca Thyssen-Bornemisza Biography {{!}} Pantheon|website=pantheon.world|language=en|access-date=2024-06-30}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; (puno ime: '''Francesca Anne Dolores'''; rođena [[7. juni|7. juna]] [[1958]]) je [[Austrija|austrijska]] kolekcionarka umjetnina i titularna [[nadvojvotkinja]] po braku.

Rođena je kao baronica Francesca von Thyssen-Bornemisza de Kászon et Impérfalva. Roditelji su joj bili baron [[Hans Heinrich Thyssen-Bornemisza]] i Fione Frances Elaine Campbell-Walter, treće od pet njegovih supruga. Njena porodica je poznata po tradicionalnom interesu za očuvanje umjetnina.

Obrazovana je u [[Institut Le Rosey|Institutu Le Rosey]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] i dvije godine je pohađala [[Central Saint Martins College of Art and Design]]. Nakon napuštanja koledža radila je kao glumica, pjevačica i model. Tokom deset godina nakon napuštanja koledža živjela je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[New York City|New Yorku]] i [[Los Angeles]]u prije nego što se preselila u [[Lugano]] da bi postala [[kustos]] očeve kolekcije [[umjetničko djelo|umjetničkih djela]].

Francesca je danas vodeća ličnost u svijetu [[umjetnost]]i&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.independent.co.uk/arts-entertainment/art/features/queen-of-arts-francesca-von-habsburg-looks-back-on-her-extraordinary-life-1688430.html|title=Queen of arts: Francesca von Habsburg looks back on her extraordinary|date=2009-05-22|website=The Independent|language=en|access-date=2024-06-30}}&lt;/ref&gt; i posjeduje vlastitu kolekciju umjetnina sa preko tri hiljade djela.

Od [[31. januar]]a [[1993]]. godine udata je za [[nadvojvoda Karl od Austrije|nadvojvodu Karla od Austrije]] i nosi titulu austrijske nadvojvotkinje i [[Češka|češke]], [[Mađarska|mađarske]] i [[Hrvatska|hrvatske]] princeze. Sa nadvojvodom Karlom ima sina i dvije kćeri. Karl i Francesca trenutno žive odvojeno.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.index.hr/vijesti/clanak/i-financial-times-pisao-o-umjetnickom-paviljonu-na-lopudu/356239.aspx FT o projektu Francesce v. Habsburg]
* [http://www.nytimes.com/2007/02/25/magazine/25stylefrancesca.t.html?pagewanted=1 Intervju s  Francescom von Habsburg]
{{Austrijska carska porodica}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Nadvojvotkinje od Austrije]]
[[Kategorija:Kolekcionari umjetnina]]
[[Kategorija:Habsburg-Lotaringovci]]</text>
      <sha1>kiif6ht354wios7yscym4olos4yk2bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mario Drmać</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79169</id>
    <revision>
      <id>3669095</id>
      <parentid>3542933</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T04:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9703" sha1="qx2j0ac8z4gnt3cq4z7vqv7a0fzf1c5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime               = Mario Drmać
| slika             = 
| opis              =
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1977|03|25}}
| mjesto_rođenja    = [[Mostar]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| alma_mater        = [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]]
| zanimanje         = [[Glumac]], voditelj
| godine_aktivnosti =
}}
'''Mario Drmać''' je [[BiH|bosanskohercegovački]] glumac i voditelj.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pozoristemladih.ba/ansambl/glumacki-ansambl/mario-drmac/httpwww.pozoristemladih.ba/ansambl/glumacki-ansambl/mario-drmac/33|title=Drmač Mario • Pozorište mladih Sarajevo|website=pozoristemladih.ba|language=en-US|access-date=26. 2. 2022|archive-date=26. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220226195550/http://www.pozoristemladih.ba/ansambl/glumacki-ansambl/mario-drmac/httpwww.pozoristemladih.ba/ansambl/glumacki-ansambl/mario-drmac/33|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==

Rođen je [[25. mart]]a [[1977]]. godine u [[Mostar]]u. Za vrijeme osnovnog školovanja (1984 – 1992) bio je član amaterskog teatra &quot;Mostarski Teatar mladih&quot; i &quot;Šašavog teatra&quot;. Drugu Gimnaziju upisuje 1992/93. i završava 1996.

Od 1992-1997 god. kao honorarac radi u &quot;Lutkarkom Kazalištu Mostar&quot;. Brojne predstave i većinom značajne uloge.

* ''Tko umije njemu dvije'' (režija [[Edi Majaron]])
* ''Grajko i Čupavko'' (režija [[Luko Paljetak]])
* ''Patkica Blatkica'' (režija [[Petar Šurkalović]])
* ''Božićna priča'' (režija Petar Šurkalović)
* ''Priča o Mariji-Isusova košuljica'' (režija Edi Majaron)

U tom periodu sarađuje sa [[Hrvatsko Narodno Kazalište u Mostaru|Hrvatskim Narodnim Kazalištem u Mostaru]] na predstavi «Tena» (režija [[Bobo Jelčić]]), te godinu i po kao urednik dječije emisije za djecu na Hrvatskoj Radio Postaji Mostar. 1997. godine dolazi u [[Sarajevo]] i upisuje [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju Scenskih Umjetnosti]] odsjek gluma u klasi profesora [[Admir Glamočak|Admira Glamočaka]]. Tokom školovanja na Akademiji ostvaruje brojne uloge u studentskim predstavama. Diplomirao je na kolektivnoj predstavi «Demoni» (Laš Nuren) i samostalnoj sa kolegicom sa klase «Ludilo u dvoje» (Jonesko) 2001. god. 
Radi kao glumac u [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorištu Mladih Sarajevo]] i kao viši asistent na Akademiji Scenskih Umjetnosti na predmetu lutkarstvo.

Mario Drmać je od 11. septembra 2015. do 16. mata 2016. godine obavljao dužnost v.d. direktora [[Pozorište mladih Sarajevo|Pozorišta mladih u Sarajevu]].

Po upisu na treću godinu studija prvi profesionalni angažmani u Sarajevu:

=== Predstave ===

* ''Dame Biraju'' (ispitna predstava na drugoj godini studija)
* ''Buba u uhu'' (uloga batler Etjen ; ispitna predstava treće godine na Akademiji)
* ''Shopping and fucking'' (produkcija Mess, režija [[Tanja Miletić-Oručević]])
* ''Trainspotting'' (produkcija Toto, režija [[Dragan Marinković]])

Period od 1999-2005. ostvarene uloge i predstave po pozorištima:

=== Off produkcija ===

* ''Crvenkapice pazi mine'' (edukativna predstava o opasnosti mina)

=== [[Pozorište mladih Sarajevo]] ===

* ''Košmar o Bosni'' (režija [[Faruk Lončarević]])
* ''Nema dima bez vatre'' (režija [[Drago Buka]])
* ''Kako je mačak naučio galebicu da leti'' (režija [[Kaća Dorić]])
* ''Carev Vodonoša i car Bumbar'' (predstava za djecu režija [[Kaća Dorić]])
* ''Buba u uhu'' (režija [[Sulejman Kupusović]])
* ''Trg ratnika'' (režija [[Dino Mustafić]])
* ''Car Vodonošar i Car Bumbar 2'' ([[Kaća Dorić]])
* ''Skapino'' (uloga Argant, režija [[Kaća Dorić]])
* ''Stvar je u obliku '' (uloga Adama režija [[Admir Glamočak|Admir Glamočak)]]
* ''Crvenkapica na tačke naopačke '' (uloge dječak Mario,prasčić,vještica,šerif mačak , režija [[Lajla Kaikčija]] )
* ''Kokoška  '' (uloga Ala Ivanovna , režija [[Admir Glamočak]] )
* ''Kapetan Džon Piplfoks '' (uloga doktor Karmanjola ...režija [[Kaća Dorić]] )
* ''Dres (uloga dječaka ) predstava u režiji [[Primoža Beblera]] ...Adaptacija dramskih tekstova Edwarda Bonda “Jedanaest majica” i Sama Sheparda “Nevidljiva ruka” 2012''

=== [[Bosansko narodno pozorište Zenica]] ===
* ''Govorna Mana (uloga Petra) rezija [[Marko Misirača]]  tekst [[Gorana Markovića]]''

=== [[Kamerni teatar 55]] ===

* ''Oluja'' (režija [[Faruk Lončarević]])

=== [[Narodno pozorište Sarajevo]] ===

* ''[[Hamlet]]'' (uloga Hamleta režija [[Dubravko Bibanović]])
* ''Mjera za mjeru'' (režija [[Aleš Kurt]])
* ''Legenda o Ali Paši'' (uloga Hadživat, režija [[Sulejman Kupusović]])
* ''Dugo putovanje u noć'' (uloga Edmunda, režija [[Zvone Šedlbauer]])
* ''Omer i Merima'' (uloga Bekri Mujo, režija [[Sulejman Kupusović]])

=== [[Teatar Komedije &quot;Rajvosa&quot;]] ===

* ''Moja žena se zove Zlatko'' (uloga Zlatka; režija [[Miralem Zupčević]])
* ''Bosanska podvala'' (uloga Zulfe, režija [[Edin Drljević]])
* ''Luda kuća  '' (uloga dedo Hasan)

=== [[Centar za kulturu Jelić]] ===

* ''Zlatorun'' (režija [[Daniela Gogić]])

=== TV-emisije i serije ===

* ''Idemo dalje'' (sedmična dječija edukativna emisija)
* ''Želim Želju'' ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHT1]] dječija emisija režija [[Slaviša Mašić]])
* ''Lutkokaz'' (sedmična serija za djecu, uloga Lutak Šutak, [[Federalna televizija]])
* ''Hugo'' (interaktivna, dnevna emisija i igra za djecu,voditelj, [[Federalna televizija]])
* ''Šta ste danas uradili?'' (lutkarska serija za djecu produkcija Marletti)
* ''Frenderi'' (lutkarska serija za djecu produkcija Marletti) [[BHT 1|BHT1]]
* ''Glumci su stigli'' (zabavno humoristička emisija)
* ''[[Crna Hronika]]'' (novinar Zike, igrana serija produkcija Mebius)
* ''[[Viza za budućnost]]'' (uloga Nenad Golijanin, humoristička serija produkcija Mebius)
* ''[[Lud, zbunjen, normalan]]'' (uloga Stefanel 48, 49 epizoda)
* ''Krv nije voda'' (režija [[Enver Puška]], glavna uloga dr.Faruk Sofić)
* ''ZIZ serija za djecu zabava,igra znanje [[Federalna televizija|FTV]] 2009 g....''
* ''Foliranti serija produkcijske kuće Mebius ( uloga Robert tajni agent )''
* Hranoljupci ''serija za djecu [[Federalna televizija|FTV]] 2010 g. (Urednik i scenarij: [[Vanja Avdić-Čabrić]], Režija: [[Aleš Kurt]], virtualna scenografija: [[Bojan Mustur]], Producent: [[Azra Fazlić]], Muzika: [[Denis Čabrić]],[[Enes Mujić]])''

=== Filmovi ===
* ''[[Remake (film)|Remake]]'' (uloga pjevač Remzo, režija [[Dino Mustafić]])
* ''[[Go West]]'' (glavna muška uloga Kenan, režija [[Ahmed Imamović]])
* ''[[Nafaka (film)|Nafaka]]'' (uloga Italijan Nicolo, režija [[Jasmin Duraković]])
* ''[[Ritam života]]'' (uloga Nedim, režija [[Enver Puška]])
* ''[[Slunjska brda, život ili smrt]]'' (uloga braća blizanci; režija [[Sedin Mehadžić]])

== Nagrade ==
* SIMPA ličnost 2001. god. slušatelja Radija M i čitatelja Jutarnjih novina
* Najbolji školski rad u školskoj 1999-2000. godini na predstavi &quot;Dame biraju&quot; Akademija Scenskih Umjetnosti Sarajevo
* Hrabri mladi svijet ([[festival Mess]] Sarajevo 2001. god. u predstavi &quot;Košmar o Bosni&quot;).
* Mostarska Liska 2004 (uloga Namika predstava &quot;Buba u uhu&quot;)
* Najbolji mladi glumac (uloga u predstavi &quot;Trg ratnika&quot;) 24. Pozorišne i Kazališne igre BiH [[Jajce]] 2005. god.
* Najbolja partnerska igra i glumac (predstava &quot;Trg ratnika&quot;) [[Tmačin Prsten]] 2006.
* Nagrada najbolji mladi glumac Festival Zenica 2006. (predstava &quot;Legenda o Ali Paši&quot; za ulogu Hadživata)
* Nagrada najbolji glumac festival &quot;Del Mar&quot; Španija Ibica za ulogu u filmu &quot;[[Go West]]&quot; juni 2007.g 
* Nagrada najboljeg glumca Mravac Festival u Mostaru august 2008.g predstava Trg ratnika režija [[Dino Mustafić]]
* Glumac večeri &quot;Mostarska liska&quot; 2009 godine Mostar za ulogu ''Arganta'' u predstavi &quot;Skapino&quot;
* Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu ''Argant'' predstava &quot;Skapino&quot; na 28. pozorišnim igrama u [[Jajce|Jajcu]] 2009. godine
* Najbolji glumac na bugojanskim susretima lutkara predstava Mačak u čizmama 2010.g
* Glumac večeri Mostarska liska 2011. g u predstavi Kokoška za ulogu Ale Ivanovne
* Najbolji glumac predstave „Kokoška“ festival u Jajcu 2011.g
* Na 56. Međunarodnom festivalu kazališta lutaka - PIF Zagreb nagrada za glumačku i animatorsku kreaciju za cjelovitu scensku igru i animaciju u predstavi ''Tobija''! 2023. godine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pozoristemladih.ba/novosti/mario-drmac-dobio-nagradu-za-glumacku-i-animatorsku-kreaciju-za-cjelovitu-scensku-igru-i-animaciju-u-predstavi-tobija-/httpspozoristemladih.ba/novosti/mario-drmac-dobio-nagradu-za-glumacku-i-animatorsku-kreaciju-za-cjelovitu-scensku-igru-i-animaciju-u-predstavi-tobija-/259|title=Mario Drmać dobio nagradu za glumačku i animatorsku kreaciju za cjelovitu scensku igru i animaciju u predstavi „Tobija“! • Pozorište mladih Sarajevo|website=pozoristemladih.ba|language=|access-date=24. 9. 2023|archive-date=22. 6. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240622230342/https://pozoristemladih.ba/novosti/mario-drmac-dobio-nagradu-za-glumacku-i-animatorsku-kreaciju-za-cjelovitu-scensku-igru-i-animaciju-u-predstavi-tobija-/httpspozoristemladih.ba/novosti/mario-drmac-dobio-nagradu-za-glumacku-i-animatorsku-kreaciju-za-cjelovitu-scensku-igru-i-animaciju-u-predstavi-tobija-/259|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{imdb name|id=1377035|name=Mario Drmać}}

{{DEFAULTSORT:Drmać, Mario}}
[[Kategorija:Rođeni 1977.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački glumci]]</text>
      <sha1>qx2j0ac8z4gnt3cq4z7vqv7a0fzf1c5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vašingtonski sporazum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82753</id>
    <revision>
      <id>3668995</id>
      <parentid>3668826</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:26:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64316" sha1="118vvsudnsao4zoctthshdmg2f4dmmk" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Vašingtonski sporazum
| puno_ime                = 
| slika                   = Bosnian President Alija Izetbegovic and Croatian President Franjo Tudjman sign the Croat-Muslim Federation Peace Agreement - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum.
| opis_slike              = Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]] potpisuju Vašingtonski sporazum.
| vrsta                   = [[Mirovni sporazum]]
| kontekst                = [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1994|03|18}}
| mjesto_potpis           = [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], [[Sjedinjene Američke Države]]&lt;br&gt;[[Beč]], [[Austrija]]
| datum_pečaćenja         = {{Početni datum|1994|03|24}}
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = {{Početni datum|1994|03|30}}
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = 
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Haris Silajdžić]]&lt;br&gt;{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]&lt;br&gt;{{ZD|Hrvatska}} [[Mate Granić]]&lt;br&gt;{{ZD|Hrvatska Republika Herceg-Bosna}} [[Krešimir Zubak]]
| strane                  = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}&lt;br&gt;{{ZID|Herceg-Bosna}}&lt;hr&gt;Svjedočili:&lt;br&gt;{{ZID|Sjedinjene Američke Države}}
| ratifikatori            = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]&lt;br&gt;[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorna skupština Federacije BiH]]
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]}}
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Vašingtonski sporazum''' bio je [[mirovni sporazum]] između [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] prvobitno potpisan 18. marta 1994. u [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C]], u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].&lt;ref name=&quot;Bethlehem1997pliii&quot;&gt;{{cite book|last1=Bethlehem|first1=Daniel L.|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&amp;pg=PR54|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law|last2=Weller|first2=Marc|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|series=Cambridge International Documents Series|volume=5|page=liiv}}&lt;/ref&gt; Potpisali su ga [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf|title=Washington Agreement|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}&lt;/ref&gt;

Prema sporazumu, kombinovana teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke (u to vrijeme većinom [[Bošnjaci|bošnjačke]]) vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona, čime je uspostavljena [[Federacija Bosne i Hercegovine]] i okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]]. Kantonalni sistem je odabran da spriječi dominaciju jedne etničke grupe nad drugom. [[Federacija Bosne i Hercegovine]] je kasnije postala [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|jedan od dva entiteta]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], po Aneksu IV. [[Dejtonski sporazum|dejtonskog sporazuma]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bosnia and Herzegovina|pages=1|work=[[European Commissions]]|url=https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&amp;toWww=1&amp;redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|access-date=2022-10-01|archive-date=2022-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20221001103052/https://national-policies.eacea.ec.europa.eu/youthwiki/chapters/bosnia-and-herzegovina/51-general-context?adlt=strict&amp;toWww=1&amp;redig=031AA3B388444B338D4FD3F016F7446B|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Naknadno potpisana [[Splitska deklaracija]] za jedan od ciljeva imala je stvaranje konfederacije između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Lester H. Brune|url=https://books.google.com/books?id=ZUqupCeumTUC&amp;pg=PA1248|title=Chronological History of U.S. Foreign Relations Volume III 1989–2000|publisher=Routledge|year=2003|pages=1247–1248|access-date=19. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

=== Uvod ===
{{Glavni|Raspad Jugoslavije}}U intervalu između 1980. koju je obilježila [[smrt Josipa Broza Tita]] i 1989. kada se raspao [[Savez komunista Jugoslavije]] na [[Četrnaesti kongres Saveza komunist Jugoslavije|Četrnaestom kongresu]], u svim [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija#Teritorijalna podjela|jugoslavenskim republikama]] pojavljivale su se različite političke opcije, udruženja i pokreti. U [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosni i Hercegovini]] intenzivniji [[Pluralizam|pluralistički]] interesi javno su se iskazali nakon [[Deseti kongres Saveza komunista Bosne i Hercegovine|Desetog kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine]]. Ozbiljno pripremanje novih političkih stranaka odvijalo se još u vrijeme kada su se u redovima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]] vodile debate da li uopće dozvoliti stranke na nacionalnoj osnovi. Već u proljeće 1990. počele su nastajati prve političke stranke na nacionalnoj osnovi: 26. maja 1990. [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), 12. jula 1990. [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] (SDS) i 18. augusta 1990. [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice BiH]] (HDZ BiH). Osim ovih stranaka, pojavile su se i stranke ljevice: Savez komunista – Socijalistička demokratska partija (SK BiH pod novim imenom), [[Demokratski socijalistički savez Bosne i Hercegovine|Demokratski socijalistički savez BiH]] i [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Savez reformskih snaga]]. Uvođenje višestranačkog političkog sistema u SR Bosni i Hercegovini i održavanje višestranačkih izbora stvorene su usvajanjem amandmana na [[Ustav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] donesenih u julu 1990. Zagarantirana je sloboda političkog organiziranja i djelovanja, a zabranjeno organiziranje i djelovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavog poretka. Također, utvrđeno je da građani na osnovu općeg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem biraju predstavnike u skupštine društveno-političkih zajednica na mandat od četiri godine.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/Content/Read/183?title=Parlamentarizam-u-Bosni-i-Hercegovini-u-uslovima-politi%C4%8Dkog-pluralizma-(1990.%E2%80%931995.)|title=Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini u uslovima političkog pluralizma (1990.–1995.)|website=www.parlament.ba|access-date=20. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;

Prvi višestranački [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|opći]] i [[Lokalni izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|lokalni]] izbori, održani 18. novembra 1990, raspisani su na osnovu Odluke predsjednika Skupštine SRBiH istovremeno za članove [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]], [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupštinu]] [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]], skupštine 109 općina i Skupštine [[Sarajevo|grada Sarajeva]]. Pri registraciji birača primijenjena je pasivna registracija na nivou općine, na osnovu podataka koje su građani prijavljivali prilikom prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj građana upisanih u opće biračke spiskove bio je 3.033.921, od čega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je potrebno da na izbore izađe više od 50% birača upisanih u opće biračke spiskove.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

Za izbor članova Predsjedništva SRBiH bile su formirane četiri kandidatske liste (štampane kao dijelovi glasačkog lista) na kojima su bili kandidati: [[Muslimani (narod)|Muslimani]]{{Efn|Modalitet [[Bošnjaci]] zamijenio je modalitet [[Muslimani (narod)|Muslimani]] tek nakon [[Prvi bošnjački sabor|Prvog bošnjačkog sabora]] održanom 27. i 28. septembra 1993, a u [[Ustav Republike Bosne i Hercegovine|Ustavu Republike BiH]] tek 4. aprila 1994.|naziv=modalitet}}, [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [[&quot;Ostali&quot; u Bosni i Hercegovini|Ostali]], koji se nisu nacionalno izjasnili ili su pripadali drugim narodima i narodnostima. Za članove Predsjedništva izabrani su oni koji su dobili relativnu većinu iz svakog naroda. [[Predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjednik Predsjedništva SRBiH]] postao je [[Alija Izetbegović]]. Izbor 240 poslanika u dva doma Skupštine morao je odražavati zastupljenost [[Konstitutivni narod|konstitutivnih naroda]] u Bosni i Hercegovini prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|popisu iz 1981]], uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izašlo, samostalno ili u koalicijama, njih 15. Uvjerljivom većinom pobijedile su [[Stranka demokratske akcije|SDA]], [[Srpska demokratska stranka|SDS]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] sa 84% poslaničkih mandata u skupštini, 75,5% delegatskih mandata u općinskim skupštinama, te 60,83% delegatskih mandata u [[Gradsko vijeće Sarajeva|Skupštini grada Sarajeva]]. Za predsjednika Skupštine SRBiH izabran je [[Momčilo Krajišnik]], a za [[Predsjednik Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|predsjednika Vlade]] [[Jure Pelivan]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

Na osnovu izbornih rezultata, stvorena je koalicija tri političke stranke s nacionalnim predznakom na prostoru Bosne i Hercegovine. Međutim, već na prvim sjednicama jasno su se pokazale duboke razlike u rješavanju otvorenih pitanja. Njihovi politički interesi bili su dijametralno suprotni, prije svega u vezi s najvažnijim pitanjima suverenosti državne vlasti.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

=== Predratni period ===
{{Glavni|Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine}}Nakon izbora 1990, otvorena politička razmimoilaženja nastavljena su u političkim predstavničkim tijelima Republike  Bosne i Hercegovine. To je bilo vrijeme [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] i intenzivnih pregovora šest predsjednika republičkih predsjedništava koji nisu mogli naći izlaz iz duboke jugoslavenske krize. Nepunu godinu dana nakon prvih višestranačkih izbora u Republici Bosni i Hercegovini, [[Rat u Hrvatskoj|prva ratna dešavanja]] koja su se već uveliko događala u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatskoj]] prenesena su u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Prvo bosanskohercegovačko mjesto koje je već u septembru 1991. napadnuto od strane [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA) bilo je selo [[Ravno]] na krajnjem jugu [[Hercegovina|Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;
[[Datoteka:Referendum_1._marta_1992..jpg|mini|169x169piksel|Izgled glasačkog listića za referendum o nezavisnosti.]]
U političkom životu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]] pojavila se ideja o ponovnom uspostavljanju nezavisnosti. Nastojanja u tom pravcu samo su se pojačala nakon što su tri jugoslavenske republike ([[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Sjeverna Makedonija|Makedonija]]) učinile konkretne korake, te se nametnulo jednostavno pitanje, da li će Republika iskoristiti svoje pravo na samoopredjeljenje (prema [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustavu SFRJ iz 1974]]) ili će ostati u tzv. ''krnjoj Jugoslaviji'', što je po mnogima bilo samo drugo ime za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Nakon što su Slovenija i Hrvatska 25. juna proglasile nezavisnost,&lt;ref name=&quot;raspadSFRJ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|title=Priznanje država:Raspad Jugoslavije i SSSR-a|website=web.archive.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20120421143955/http://www.ejil.org/pdfs/4/1/1207.pdf|archive-date=21. 4. 2012|url-status=bot: unknown|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; a potom i prekinule sve državne veze sa ostatkom SFRJ, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] 15. oktobra 1991. usvaja [[Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lukić|first1=Reneo|url=https://books.google.ba/books?id=WPhhLfp8huIC&amp;printsec=frontcover&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false|title=Evropa od Balkana do Urala:Dezintegracija Jugoslavije i SSSR-a|date=1996|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-829200-5|location=Oxford|page=204.}}&lt;/ref&gt; Tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor o budućnosti Jugoslavije.

[[Raspad Jugoslavije]] pratio je i proces formiranja paralelnih struktura vlasti. Na [[Pale (Republika Srpska)|Palama]], blizu [[Sarajevo|Sarajeva]], 24. oktobra 1991. formirana je [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. Ova skupština je 9. januara 1992. usvojila i [[s:Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini|Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini]], a ime je 12. augusta iste godine promijenjenila u [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]]. U [[Grude|Grudama]] je 18. novembra 1991. proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Historija|Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]], koja je prerasla [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu]] 28. augusta 1993.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

Krajem 1991. odlučivalo se o sudbini Jugoslavije i u okviru međunarodne zajednice. Nakon [[Mirovna konferencija o Jugoslaviji|Mirovne konferencije o Jugoslaviji]], održane 5. novembra 1991. godine u [[Den Haag|Den Haagu]], [[Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji|Arbitražna komisija]] konačno je javno ocijenila da se radi o disoluciji (raspadu), a ne secesiji (otcjepljenjem) pojedinih država članica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], što je značilo da ona nema više pravni identitet. [[Evropska ekonomska zajednica|Evropska zajednica]] donijela je [[Deklaracija o Jugoslaviji|Deklaraciju o Jugoslaviji]] 16. decembra 1991, s pozivom svim jugoslavenskim republikama da do 23. decembra 1991. apliciraju za nezavisan državni status.&lt;ref name=&quot;raspadSFRJ&quot; /&gt; [[Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo SR Bosne i Hercegovine]] je 20. decembra 1991. donijelo Odluku o podnošenju zahtjeva za priznavanje SR Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, uz napomenu da ova odluka nije imala podršku srpskih članova Predsjedništva. Međutim, na osnovu izvještaja Arbitražne komisije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine uslovljeno je provođenjem općeg referenduma pod međunarodnom kontrolom.{{sfn|Walling|2013|p=93}}{{sfn|Burg|Shoup|2000|p=96}} U skladu s tim, [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Skupština SR Bosne i Hercegovine]] je na zajedničkoj sjednici oba vijeća, 25. januara 1992, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Ni ova odluka nije dobila podršku većeg broja predstavnika srpskog naroda, koji su tada i napustili Skupštinu.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

[[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]] održan je 29. februara i 1. marta 1992. Od ukupnog broja glasača (3.253.847) na republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 64,31% građana sa pravom glasa, a od toga je 99,44% glasalo &quot;za&quot;. Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao nezavisne države.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

=== Ratni period ===
{{Glavni|Rat u Bosni i Hercegovini|Bošnjačko-hrvatski sukob}}

==== Prvi sukobi ====
[[Datoteka:Territorial_changes_in_Bosnia_and_Herzegovina_since_January_1993.jpg|mini|Teritorijalne promjene od januara 1993. do maja 1995. Također prikazuje i područja zajedničke kontrole HVO-a i ARBiH prije početka sukoba.]]
Veliki broj srpskih ofanziva je počeo u martu 1992. u [[Podrinje|istočnoj]] i [[Posavina|sjevernoj Bosni]]. Prateći napeti period eskalirajućih tenzija i mjestimične vojne incidente, otvoreno ratovanje u [[Sarajevo|Sarajevu]] je počelo 6. aprila.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. {{ISBN|0-8147-5520-8}}.&lt;/ref&gt; [[Međunarodno priznanje nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine|Međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine]] je značilo da se [[Jugoslavenska narodna armija]] (JNA) mora povući sa teritorije države, iako su se njeni srpski članovi pridružili [[Vojska Republike Srpske|Vojsci Republike Srpske]] (VRS). Naoružana i opremljena iz zaliha JNA, te podržana od paravojnih organizacija iz BiH i Srbije, [[Vojska Republike Srpske]] je 1992. uspjela zauzeti većinu teritorije naseljenom [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbima]].&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot; /&gt; Godine 1993, kada je [[bošnjačko-hrvatski sukob]] započeo između vlade u Sarajevu i samoproglašene [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]], oko 70% teritorije države je bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.&lt;ref name=&quot;Riedlmayer&quot;&gt;Riedlmayer, Andras (1993). [http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm A Brief History of Bosnia-Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060618040332/http://www.kakarigi.net/manu/briefhis.htm|date=18. 6. 2006}}. The Bosnian Manuscript Ingathering Project.&lt;/ref&gt;

Zategnuti odnosi doveli su do brojnih lokalnih sukoba manjih razmjera krajem oktobra 1992. Ovi sukobi su uglavnom započinjali kako bi se zadobila kontrola nad vojnim zalihama, ključnim objektima i komunikacionim linijama, ili da bi se testirala sposobnost druge strane.{{Sfn|Shrader|2003}} Prvi od njih bio je oružani sukob u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] 18. oktobra. Počelo je kao spor oko benzinske pumpe koju su dijelile obje vojske. Verbalni sukob je prerastao u oružani u kojem je poginuo vojnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike BiH]]. Ubrzo su izbile borbe u cijelom gradu. I ARBiH i [[Hrvatsko vijeće odbrane]] mobilisale su svoje jedinice na tom području i postavile blokade na putevima. Sukobi manjeg obima brzo su se širili u regionu.{{Sfn|Shrader|2003}}{{Sfn|Marijan|2006}} Situacija se pogoršala 20. oktobra nakon što je ubijen zapovjednik HVO-a [[Ivica Stojak]] iz [[Travnik|Travnika]], {{Sfn|Shrader|2003}} za što je HVO optužio [[7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada|7. muslimansku vitešku brigadu]]. {{Sfn|Marijan|2004}}

Dvije vojske su se međusobno sukobljavale na putu snabdevanja [[Jajce]]&lt;nowiki/&gt;m 21. oktobra,{{Sfn|CIA|2002}} kao rezultat blokade puta kod [[Ahmići|Ahmića]] postavljene prethodnog dana po nalogu &quot;Koordinacionog odbora za zaštitu Muslimana&quot;, a ne ARBiH komande. Snage ARBiH na blokadi puta odbile su pustiti HVO da prođe prema Jajcu, a sukob koji je uslijedio rezultirao je jednim ubijenim vojnikom ARBiH. Dva dana kasnije blokada je uklonjena.{{Sfn|Shrader|2003}} Idućeg dana došlo je do novog okršaja u općini [[Vitez (općina)|Vitez]].{{Sfn|CIA|2002}} Ovi sukobi su trajali nekoliko dana sve dok Zaštitne snage [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] ([[UNPROFOR]]) nisu pregovarale o prekidu vatre.{{Sfn|Shrader|2003}}

Dana 23. oktobra izbio je još jedan sukob, ovoga puta u [[Prozor-Rama|Prozoru]], gradu u sjevernoj Hercegovini, u općini s oko 12.000 Hrvata i 7.000 Muslimana. Međutim, tačne okolnosti koje su izazvale izbijanje nisu poznate.{{Sfn|CIA|2002}} Veći dio Prozora ubrzo je bio pod kontrolom HVO-a, osim istočnih dijelova općine.{{Sfn|Marijan|2006}} HVO je doveo pojačanje iz Tomislavgrada koje je pružilo artiljerijsku podršku.{{Sfn|CIA|2002}} Do 25. oktobra preuzeli su punu kontrolu nad općinom Prozor. Mnogi Muslimani su pobjegli iz Prozora kada su borbe počele, ali su se postepeno vraćali nekoliko dana ili sedmica nakon što su borbe prestale.{{Sfn|Prlic et al. judgement vol.2|2013}} Nakon bitke mnoge muslimanske kuće su spaljene. Prema izvještaju HVO-a nakon bitke, HVO je imao 5 poginulih i 18 ranjenih vojnika. Prvi izvještaji Općinske odbrane ARBiH su ukazivali da je ubijeno nekoliko stotina Muslimana, ali kasniji izvještaji ARBiH u novembru 1992. pokazuju da je ubijeno jedanaest vojnika i tri civila. U drugom izvještaju ARBiH, pripremljenom u martu 1993, revidirane su brojke u kojima se navodi da je ubijeno osam civila i tri vojnika ARBiH, dok je 13 vojnika i 10 civila ranjeno.{{Sfn|Marijan|2006}}

Dana 29. oktobra, [[Vojska Republike Srpske]] je [[Operacija &quot;Vrbas '92&quot;|zauzela Jajce]] zbog nesposobnosti snaga ARBiH i HVO-a da izgrade kooperativnu odbranu.{{Sfn|Hoare|2010}} VRS je imala prednost u veličini vojnika i vatrenoj moći, štabnom radu, a svojim planiranjem bila je znatno superiornija u odnosu na branioce Jajca.{{Sfn|CIA|2002}} Izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz Jajca pobjegle su u [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]], dok je oko 20.000 muslimanskih izbjeglica ostalo u [[Travnik]]&lt;nowiki/&gt;u, [[Novi Travnik|Novom Travniku]], [[Vitez (općina)|Vitez]]&lt;nowiki/&gt;u, [[Busovača|Busovači]] i selima kod [[Zenica|Zenice]].{{Sfn|Shrader|2003}}

Do novembra 1992. HVO je kontrolirao oko 20% [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]].{{Sfn|Ramet|2006}} Do decembra 1992. veći dio [[Srednja Bosna|srednje Bosne]] je bio pod kontrolom Herceg-Bosne.{{Sfn|Kordić &amp; Čerkez Judgement|2001}} Bosanskohercegovačke vlasti zabranile su Hrvatima da napuste gradove poput [[Bugojno|Bugojna]] i [[Zenica|Zenice]], a povremeno su organizirali razmjenu lokalnih Hrvata za Muslimane.&lt;ref name=&quot;UNHCHR&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|title=Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia|last=Mazowiecki|first=Tadeusz|date=17 November 1993|publisher=United Nations – Commission on Human Rights|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104173309/http://www.unhchr.ch/huridocda/huridoca.nsf/70ef163b25b2333fc1256991004de370/3e70ccf5ab7cd9c9802566710056e56f?OpenDocument|archive-date=November 4, 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dana 18. decembra, HVO je preuzeo vlast u područjima koja je kontrolirao: raspustio je zakonite skupštine općina, smijenio načelnike i članove lokalnih vlasti koji su bili protiv sukoba s Muslimanima i razoružao preostale muslimanske vojnike osim onih u [[Posavina|Posavini]].{{Sfn|Magaš|Žanić|2001}}

==== Izbijanje sukoba ====
Uprkos oktobarskom obračunu u Travniku i Prozoru, i sa obje strane koja je okrivljavala drugu za pad Jajca, nije bilo sukoba većih razmjera, a opći vojni savez je i dalje bio na snazi.{{Sfn|Malcolm|1995}} Period rastućih tenzija, praćen padom Jajca, dostigao je vrhunac početkom 1993. u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} HVO i ARBiH sukobili su se 11. januara u [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjem Vakufu]], gradu u kojem je živjelo oko 10.000 Hrvata i 14.000 Bošnjaka, uz oprečne izvještaje o tome kako su borbe počele i šta ih je izazvalo. HVO je imao oko 300 snaga u gradu i 2.000 u okolini, dok je ARBiH rasporedila nekoliko brigada svog [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|3. korpusa]]. Uspostavljena je linija fronta kroz centar grada. Artiljerija HVO-a pucala je sa položaja na brdima na jugoistoku na snage ARBiH u Gornjem Vakufu nakon što su odbijeni njihovi zahtjevi za predaju. Borbe su se vodile iu obližnjim selima, posebno u [[Duša (Gornji Vakuf-Uskoplje)|Duši]] gdje je od artiljerijske granate HVO-a poginulo 7 civila, među kojima troje djece. Ubrzo je dogovoren privremeni prekid vatre.{{Sfn|CIA|2002}}{{Sfn|Shrader|2003}}

Kako se situacija smirivala u Gornjem Vakufu, sukob je eskalirao u Busovači, vojnom stožeru HVO-a u srednjoj Bosni.{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 24. januara 1993. godine, ARBiH je upala iz zasjede i ubila dva vojnika HVO-a izvan grada u selu Kaćuni.{{Sfn|CIA|2002}} Dana 26. januara, ARBiH je pogubila šest Hrvata i jednog srpskog civila u selu Dusina kod Zenice, sjeverno od Busovače.{{Sfn|Hadzihasanovic &amp; Kubura Judgement Summary|2006}} Sljedećeg dana snage HVO-a blokirale su sve puteve u srednjoj Bosni i tako zaustavile transport oružja u ARBiH. Nastavljene su intenzivne borbe na području Busovače, gdje je HVO napao dio grada Kadića Strana, u kojem su protjerani ili ubijeni brojni bošnjački civili,{{Sfn|Kordić &amp; Čerkez Appeals Judgement Summary|2004}} sve do potpisanog primirja 30. januara.{{Sfn|CIA|2002}}

HVO je u svojoj Operativnoj zoni &quot;[[Srednja Bosna|Središnja Bosna]]&quot; imao 8.750 ljudi. Treći korpus ARBiH, koji je bio baziran u srednjoj Bosni, izvijestio je da je u tom periodu imao otprilike 26.000 oficira i ljudi.{{Sfn|Shrader|2003}} Odnos 3:1 u srednjoj Bosni bio je rezultat ekspanzije bošnjačkih snaga tokom 1993, što se ogledalo u povećanom transferu oružja, prilivu izbjeglica iz Jajca, vojno sposobnih izbjeglica iz [[Podrinje|istočne Bosne]] i dolasku [[Mudžahedin|mudžahedina]] iz inostranstva.{{Sfn|Christia|2012}}{{Sfn|Shrader|2003}} Početkom 1993. ARBiH je također imala prednost u naoružanju u odnosu na HVO središnju Bosnu.{{Sfn|Shrader|2003}} Time je ARBiH po prvi put omogućila ofanzivnu akciju velikih razmjera.{{Sfn|Shrader|2003}} Povećanje relativne moći bošnjačke strane dovelo je do promjene odnosa između Hrvata i Bošnjaka u srednjoj Bosni.{{Sfn|Christia|2012}} Uprkos rastućim tenzijama, transfer oružja iz [[Hrvatska|Hrvatske]] u BiH nastavljen je tokom marta i aprila.{{Sfn|Marijan|2004}}

==== Mirovni planovi ====
{{Glavni|Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini}}Prije Vašingtonskog sporazuma, koji je okončao bošnjačko-hrvatski sukob, i Dejtonskog sporazuma, koji je okončao rat u BiH, bilo je nekoliko neuspjelih mirovnih planova za prekid rata. Prvi od njih bio je [[Vance–Owenov plan]].  Početkom januara 1993. specijalni izaslanik UN-a [[Cyrus Vance]] i predstavnik EK [[David Owen|Lord Owen]] započeli su pregovore o mirovnom prijedlogu sa liderima zaraćenih strana u BiH. Prijedlog, koji je postao poznat kao &quot;Vance-Owenov mirovni plan&quot;, uključivao je podjelu BiH na deset poluautonomnih kantona i dobio je podršku UN-a.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|CIA|2002}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao je plan 30. aprila. Međutim, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja,&lt;ref name=&quot;UNHCR&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/469f386dc.html|title=Minorities at Risk Project, Chronology for Serbs in Bosnia, 2004|website=Refworld|publisher=Minorities at Risk Project|language=en|access-date=20 February 2017}}&lt;/ref&gt;{{Sfn|Myers|06 May 1993}} te isti uputila na [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendum]].&lt;ref&gt;[https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum] Chicago Trubune, 6 May 1993&lt;/ref&gt; Plan je odbacilo 96,79% birača, &lt;ref name=&quot;DD&quot;&gt;[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&amp;id=ba011993 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan] Direct Democracy&lt;/ref&gt; iako su posrednici referendum nazvali &quot;prevarom&quot;. &lt;ref name=&quot;UNHCR&quot; /&gt; Lord Owen je 18. juna izjavio da je plan &quot;mrtav&quot;.

Krajem jula predstavnici tri zaraćene strane ušli su u novu rundu pregovora. Dana 20. augusta, posrednici UN-a [[Thorvald Stoltenberg]] i [[David Owen]] predstavili su mapu koja će podijeliti Bosnu i Hercegovinu u zajednicu triju etničkih republika,{{Sfn|Marijan|2004}} u kojoj će srpskoj strani biti dato 53% teritorije Bosne i Hercegovine, bošnjačkoj 30%, a hrvatskoj preostalih 17%. U [[Grude|Grudama]] je 28. augusta, u skladu sa [[Owen–Stoltenbergov plan|Owen–Stoltenbergov mirovnim planom]], proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kao „Republika Hrvata u Bosni i Hercegovini“.{{Sfn|Klemenčić|Pratt|Schofield|1994}}{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 29. augusta 1993. bošnjačka strana je odbacila plan.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|date=8 July 2016|title=The vain attempts of the European Community to mediate in Yugoslavia|page=3|work=[[cvce.eu]]|url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/5/15/cf4477b6-87a5-4efb-982d-fb694beac969/publishable_en.pdf}}&lt;/ref&gt;

Kasnije, između februara i oktobra 1994, [[Kontakt grupa]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]) ostvarila je stalan napredak ka sporazumnom rješavanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To je bilo poznato kao [[plan Kontakt grupe]], a na srpsku stranu izvršen je jak pritisak da prihvate plan, kada je [[Savezna Republika Jugoslavija]] uvela embargo na rijeku [[Drina|Drinu]]. On je također odbijen na [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendumu]] održanom 28. augusta 1994.&lt;ref&gt;[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&amp;id=ba011994 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe] Direct Democracy&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theslovenian.com/articles/klemencic2b.htm|title=The International Community and the FRY/Belligerents III|last=Klemencic|first=Matjaz|website=[[The Slovenian]]}}&lt;/ref&gt;

Plan bi dao 49% [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], oko trećinu manje nego što su imali pod kontrolom u to vrijeme,&lt;ref name=&quot;NYT2&quot;&gt;[https://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-in-referendum-reject-peace-plan.html Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan] New York Times, 30 August 1994&lt;/ref&gt; međutim odbilo ga je 96,65% birača.&lt;ref name=&quot;:022&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011994|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=2. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon referenduma, tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] rekao je ''&quot;Tražit ćemo još jednu kartu... Očekujemo novu konferenciju, nove mirovne pregovore.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT2&quot; /&gt;'' Međutim, Kontakt grupa je referendum nazvala prevarom.''&lt;ref name=&quot;NYT2&quot; /&gt;''

=== Potpisivanje sporazuma ===
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=&quot;HVO je eliminisan sa područja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna, završen citat, znači kompletna jedna provincija ili kanton po Vens Ovenovom planu sa sjedištem u Travniku.&quot;|source=[[Rasim Delić]], General Armije Republike BiH, u februaru 1994.{{sfn|Marijan|2004|p=266}}}}
Počevši od 1994, HVO je bio u defanzivnoj pat poziciji protiv progresivno organizovanije ARBiH.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} U januaru 1994. Izetbegović je Tuđmanu dostavio dva različita plana podjele Bosne i Hercegovine i oba su odbijena.{{Sfn|Ramet|2010}} Istog mjeseca, Tuđman je u govoru zaprijetio da će poslati još vojnika [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] u Bosnu i Hercegovinu da podrže HVO.{{Sfn|Williams|15 January 1994}} Do februara 1994, [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalni sekretar UN]]-a je izvijestio da se u Bosni i Hercegovini nalazi između 3.000 i 5.000 hrvatskih redovnih vojnika, a [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN]]-a osudilo je Hrvatsku, upozoravajući da će, ako ne okonča &quot;sve oblike miješanja&quot;, doći do poduzete &quot;ozbiljne mjere&quot;.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|Lewis|4 February 1994}}

{{Multiple image|align=right|direction=horizontal|image1=Begining of Bosniak-Croat war.png|width1=110|image2=End of Bosniak-Croat war.png|width2=110|footer=Teritorije koje su držali ARBiH (zeleno) i HVO (plavo) prije i na kraju sukoba.}}U februaru 1994. godine, Boban i tvrdolinijaši HVO-a su smijenjeni s vlasti,{{Sfn|Tanner|2001}} dok su iz ARBiH smijenjeni &quot;kriminalni elementi&quot;.{{Sfn|Christia|2012}} U [[Washington, D.C.|Washingtonu]] su 26. februara počeli razgovori između čelnika bosanskohercegovačke vlade i [[Mate Granić|Mate Granića]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|hrvatskog ministra vanjskih poslova]], kako bi razgovarali o mogućnostima trajnog prekida vatre i konfederacije bošnjačkih i hrvatskih regija.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Pod snažnim američkim pritiskom{{Sfn|Tanner|2001}}, u Washingtonu je 1. marta postignut privremeni sporazum o [[Federacija Bosne i Hercegovine|bošnjačko-hrvatskoj federaciji]]. 18. marta, na svečanosti koju je priredio [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američki predsjednik]] [[Bill Clinton]], [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|predsjednik]] [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], [[Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske|ministar vanjskih poslova]] [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Mate Granić]] i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna#Predsjednik|predsjednik]] [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]] potpisali su mirovni sporazum. Sporazum su u [[Beč|Beču]] također potpisali i predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]] i [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]], čime je faktički okončan sukob.{{Sfn|Bethlehem|Weller|1997}} Prema sporazumu, zajednička teritorija koju su držale hrvatske i bosanskohercegovačke vladine snage podijeljena je na deset autonomnih kantona. Prema Tuđmanu, hrvatska podrška je došla samo pod uvjetom američkog osiguranja teritorijalnog integriteta Hrvatske, međunarodnog zajma za obnovu, članstva u NATO-ovom programu [[Partnerstvo za mir]] i članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. Prema pisanju zapadnih medija, Tuđman je primio intenzivan američki pritisak, uključujući prijetnju sankcijama i izolacijom.{{Sfn|Burg|Shoup|1999}}

Na kraju rata, HVO je držao oko 13% teritorije Bosne i Hercegovine, dok je teritorija koju je držala ARBiH procijenjena na 21% teritorije zemlje.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} HVO je kontrolirao oko 16% prije sukoba.{{Sfn|Mrduljaš|2009}} U toku sukoba, ARBiH je od HVO-a zauzela oko 4% teritorije Bosne i Hercegovine, uglavnom u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini. HVO je od ARBiH zauzeo oko 1% Bosne i Hercegovine.{{Sfn|Mrduljaš|2009}}

Nakon prestanka neprijateljstava između Hrvata i Bošnjaka, krajem 1994. HV je intervenirala u Bosni i Hercegovini protiv VRS-a od 1. do 3. novembra, u [[Bitka za Kupres (1994)|operaciji Cincar]] kod [[Kupres (Federacija Bosne i Hercegovine)|Kupresa]],{{Sfn|CIA|2002}} i od 29. novembra do 24. decembra u [[Operacija Zima ’94|Operaciji Zima '94]], kod [[Dinara|Dinare]] i [[Livno|Livna]]. Ove operacije su poduzete da se odvrati od opsade [[Bihać|bihaćke regije]] i da se sa sjevera približi glavnom gradu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] - [[Knin|Kninu]], izolujući ga sa tri strane.{{Sfn|CIA|2002}} Do 1995. odnos snaga se značajno promijenio. Srpske snage su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bile sposobne ubaciti oko 130.000 vojnika, dok su ARBiH, HV i HVO zajedno imali oko 250.000 vojnika i 570 tenkova.{{Sfn|Ramet|2006}}

== Posljedice ==
U novembru 1995. [[Dejtonski sporazum]] potpisali su predsjednici Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i [[Predsjednik Srbije|Srbije]] kojim je okončan rat u Bosni. Federacija Bosne i Hercegovine je definirana kao jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine i činila je 51% teritorije. Republika Srpska je činila ostalih 49%. Međutim, bilo je problema sa njegovom implementacijom zbog različitog tumačenja sporazuma.{{Sfn|Goldstein|1999}} [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine]] je trebala biti stvorena spajanjem jedinica ARBiH i HVO-a, iako je taj proces bio uglavnom neefikasan.{{Sfn|Schindler|2007}} Federacija je podijeljena na 10 kantona. U tri od njih Hrvati su bili većina, a u pet Bošnjaci. Dva kantona su bila etnički mješovita, a u općinama koje su bile podijeljene tokom rata ostale su paralelne lokalne uprave.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak izbjeglica trebao je početi u tim kantonima.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Sporazumom je bilo predviđeno da se Herceg-Bosna ukine u roku od dvije sedmice.{{Sfn|Gosztonyi|2003}}

Federacija je prvobitno djelovala samo na papiru i nije funkcionirala kao radna vlada, uprkos pritiscima iz Washingtona i uz uvjeravanja predsjednika Tuđmana i Izetbegovića da će se hrvatski i bošnjački političari udružiti u novu vladu. [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] formalno je ukinuta 17. decembra 1996. godine, ali je 27. januara 1997. uspostavljena nova Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao zamjena.{{Sfn|Gosztonyi|2003}} Hercegbosanske strukture su nastavile funkcionisati, a paralelna vlada je djelovala na proširenju nezavisnosti svojih finansijskih institucija. Čelnici HDZ-a su tvrdili da &quot;hercegbosanska strana nije mogla prihvatiti zajednički finansijski sistem, jer takav sistem nije dozvoljavao Hrvatima u BiH da finansiraju vlastitu vojsku i da dugoročno ispunjavaju svoje društvene obaveze&quot;.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Paralelni herceg-bosanski budžetski sistemi prikupljaju prihode od kantona pod kontrolom Hrvata. Zavod za platni promet Herceg-Bosne kontroliše privrednu aktivnost Hrvata i postoje odvojena hrvatska javna komunalna preduzeća, socijalne službe, fondovi socijalnog osiguranja i uprave za šumarstvo. Održava se segregirani obrazovni sistem s herceg-bosanskim nastavnim planom i programom i udžbenicima iz Hrvatske.{{Sfn|ESI|14 October 1999}} Herceg-Bosna je nastavila primati finansijsku podršku Hrvatske, posebno [[Ministarstva odbrane Republike Hrvatske|Ministarstva odbrane]]. Penzioni i obrazovni sistemi i plaće hrvatskih političara i vojnih časnika subvencionira [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada Hrvatske]].{{Sfn|ESI|14 October 1999}} U izvještaju [[Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju|Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju]] (OSCE) dvije godine nakon završetka rata zaključeno je da je Herceg-Bosna postala &quot;u svakom pogledu, od vojnih i sigurnosnih pitanja do poslovnih veza, dio Hrvatske&quot;.{{Sfn|Moore|2013}}{{Sfn|Burg|Shoup|1999}}

Tokom pregovora u [[Dayton (Ohio)|Dejtonu]] dogovoreno je da se razmjene raseljenih lica izvrše u [[Jajce|Jajcu]], [[Stolac|Stocu]], [[Bugojno|Bugojnu]] i [[Travnik|Travniku]], ali su vlasti u sve četiri općine kočile taj proces.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} Povratak hrvatskih izbjeglica u općinu Travnik opstruirali su lokalni zvaničnici. Tokom 1997. u selima oko Travnika ubijeno je pet povratnika. Kardinal [[Vinko Puljić]] rekao je da je vođena kampanja Vlade i medija da se Srbi i Hrvati osjećaju kao da ne pripadaju Bosni i Hercegovini.{{Sfn|Hedges|16 November 1997}} [[Stranka demokratske akcije]] i njihovi članovi (SDA) opstruirali su povratak izbjeglica u Travnik, Bugojno i [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji Vakuf]].{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}}

U februaru 1997, tokom praznika [[Kurban-bajram|Kurban-Bajrama]], u [[Mostar]]&lt;nowiki/&gt;u se dogodio incident između hrvatskih policajaca i grupe od nekoliko stotina Bošnjaka koji su krenuli ka groblju u ulici Liska. Tokom marša došlo je do tuče i pucnjave u kojoj je jedan Bošnjak ubijen, a 24 su povrijeđena. Načelnik mostarske policije optužen je na Kanontalnom sudu u [[Mostar|Mostaru]] zbog namjernog napada. Odbrana je tvrdila da je masa prvo na policiju gađala kamenjem i da je nekoliko policajaca zadobilo ubodne rane, a povorka nije bila unaprijed najavljena.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|title=Nastavljeno suđenje Maki Radiću i drugima|date=1 October 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410213733/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/nastavljeno-sudenje-maki-radicu-i-drugima/31508|archive-date=10 April 2017|url-status=live|access-date=9 April 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|title=Suđenje Marku Radiću i ostalima, u predmetu Liska park|date=27 March 2012|publisher=bljesak.info|archive-url=https://web.archive.org/web/20170410214112/http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/sudenje-marku-radicu-i-ostalima-u-predmetu-liska-park/45379|archive-date=10 April 2017|url-status=live|access-date=9 April 2017}}&lt;/ref&gt;

U augustu 1997, bošnjačke povratnike u [[Jajce]] napali su gomile, uključujući miliciju HVO-a, na poticaj lokalnih političkih lidera, uključujući Darija Kordića, bivšeg potpredsjednika Herceg-Bosne. Pobjeglo je oko 500 Bošnjaka povratnika, podmetnut je požar u kućama, a jedan povratnik je poginuo.{{Sfn|Toal|Dahlman|2011}} [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] 1998. smijenio je HDZ-ove tvrdolinijaše na funkcijama u [[Drvar|Drvaru]] i Stocu koji su kočili povratak izbjeglica.{{Sfn|ESI|14 October 1999}}

[[Dejtonski sporazum]] zahtijevao je odlazak svih stranih boraca iz Bosne i Hercegovine.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Izetbegović je 1995. godine pozvao džihadiste da napuste zemlju, što je dovelo do njegove osude od strane drugih islamista.{{Sfn|Farmer|2010}} [[Francuska|Francuski]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] vojni obavještajci procjenjuju da je u BiH krajem 1995. ostalo čak 2.000 mudžahedina, dok su neke diplomate kazale da ih je ostalo duplo više. Dana 16. decembra došlo je do sukoba između mudžahedina i hrvatske policije na barikadi u blizini [[Žepče|Žepča]]. U pucnjavi je ubijeno pet mudžahedina, a ranjena su dva hrvatska policajca.{{Sfn|O'Connor|16 December 1995}} Godine 1996. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su izvršile pritisak na bošnjačko rukovodstvo da zatvori preostale veze sa islamističkim grupama i smijeni [[Hasan Čengić|Hasana Čengića]], koji je bio uključen u isporuku [[Iran|iranskog]] oružja u zemlju, sa mjesta zamjenika ministra odbrane. {{Sfn|Takeyh|Gvosdev|2004}} [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]] je 2007. oduzelo državljanstvo stotinama bivših mudžahedina.&lt;ref&gt;[http://www.balkanpeace.org/index.php?index=article&amp;articleid=14300 Bosnia Revokes Citizenship Of 100s of Its Jihadists] {{Webarchive}}, balkanpeace.org; accessed 23 November 2015&lt;/ref&gt;

Dejtonski sporazum također nije dao Hrvatima [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|teritorijalnu jedinicu]] kojom bi mogli autonomno upravljati, a unutar Federacije BiH često su bili preglasani.{{Sfn|Coakley|2013}} Po njihovom mišljenju, institucionalna struktura stvorena dejtonom ih je marginalizirala.{{Sfn|Coakley|2013}} Oni su pozvali na stvaranje [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini|trećeg entiteta]] koji bi imao hrvatsku većinu, što je tadašnji visoki predstavnik [[Carlos Westendorp]] nazvao &quot;neprihvatljivim&quot; 1999.{{Sfn|Chicago Tribune|02 June 1999}}

Britanska televizija [[Channel 4]] je 2000. emitovala prilog o snimcima [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] u kojima je navodno govorio o podjeli Bosne i Hercegovine sa Srbima nakon Dejtonskog sporazuma. Tvrdili su da im je tadašnji [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Stjepan Mesić]] dao uvid u 17.000 transkripata.{{Sfn|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}} Mesić i njegov Ured negirali su da su dali bilo kakve transkripte britanskim novinarima i nazvali izvještaj &quot;senzacionalističkom pričom koja nema veze s istinom&quot;. {{Sfn|Lušić|3 November 2000}}

== Također pogledajte ==
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Hrvatska]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Splitska deklaracija]]
* [[Dejtonski sporazum]]

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Fusnote ==
{{Commonscat|Washington Agreement}}
{{Refspisak|2}}

== Reference ==
{{refbegin|35em}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|title=The Yugoslav Crisis in International Law|first1=Daniel|last1=Bethlehem|first2=Marc|last2=Weller|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=9780521463041|access-date=2016-03-17|archive-date=2020-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20200924102134/https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC|url-status=live}}
*{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=66622&amp;lang=en|journal=Journal for General Social Issues|publisher=Institute of Social Sciences Ivo Pilar|location=Zagreb|title=Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega Hrvatska zajednice / republike Herceg-Bosne|trans-title=Croatian policy in Bosnia and Herzegovina in the context of declarative and real extent of the Croatian Community / Republic of Herzeg-Bosnia|language=hr|volume=18|year=2009|first=Saša|last=Mrduljaš|pages=249–289|access-date=2016-07-26|archive-date=2019-03-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20190328231310/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=66622&amp;lang=en|url-status=live}}
*{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |last=Schindler |first=John R. |title=Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad |location=New York City |publisher=Zenith Press |year=2007 |isbn=9780760330036 |access-date=2016-02-27 |archive-date=2022-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220216085027/https://books.google.com/books?id=c8Xb6x2XYvIC |url-status=live }}
* {{cite news
 | last = Myers
 | first = Linnet
 | title = Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum
 | publisher = Chicago Tribune
 | date = 6 May 1993
 | url = https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/
 | ref = {{harvid|Myers|06 May 1993}}
 | access-date = 28 February 2016
 | archive-date = 30 June 2015
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150630104316/http://articles.chicagotribune.com/1993-05-06/news/9305070003_1_bosnian-serbs-muslims-and-croatians-bloody-ethnic-war
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last1 = Klemenčić
 | first1 = Mladen
 | last2 = Pratt
 | first2 = Martin
 | last3 = Schofield
 | first3 = Clive H.
 | title = Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina
 | url = https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC
 | publisher = IBRU
 | year = 1994
 | isbn = 9781897643150
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2020-03-17
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200317050810/https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last = Goldstein
 | first = Ivo
 | author-link = Ivo Goldstein
 | title = Croatia: A History
 | publisher = C. Hurst &amp; Co.
 | location = London
 | year = 1999
 | isbn = 978-1-85065-525-1
 | url = https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2020-10-31
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20201031221700/https://books.google.com/books?id=pSxJdE4MYo4C
 | url-status = live
 }}
* {{cite news
 | last = Williams
 | first = Carol J.
 | title = Serbs, Croats Met Secretly to Split Bosnia
 | url = https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1992-05-09-mn-1603-story.html
 | newspaper = Los Angeles Times
 | date = 9 May 1992
 | ref = {{harvid|Williams|9 May 1992}}
 | access-date = 26 August 2012
 | archive-date = 4 December 2013
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131204051617/http://articles.latimes.com/1992-05-09/news/mn-1603_1_united-states
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last = Gosztonyi
 | first = Kristóf
 | chapter = Non-Existent States with Strange Institutions
 | year = 2003
 | title = Potentials of Disorder: Explaining Conflict and Stability in the Caucasus and in the Former Yugoslavia
 | editor1-last = Koehler
 | editor1-first = Jan
 | editor2-last = Zürcher
 | editor2-first = Christoph
 | pages = 46–61
 | publisher = Manchester University Press
 | location = Manchester
 | isbn = 9780719062414
 | url = https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2020-08-03
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200803195910/https://books.google.com/books?id=_C6rxHwEkN4C
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last = Moore
 | first = Adam
 | title = Peacebuilding in Practice: Local Experience in Two Bosnian Towns
 | publisher = Cornell University Press
 | location = Ithaca
 | year = 2013
 | isbn = 978-0-8014-5199-7
 | url = https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ
 | access-date = 2016-03-23
 | archive-date = 2020-03-12
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200312010510/https://books.google.com/books?id=ac8OAAAAQBAJ
 | url-status = live
 }}
* {{cite news
 | last = Hedges
 | first = Chris
 | title = At Home and Under Duress With Bosnian Croats
 | url = https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html
 | newspaper = New York Times
 | date = 16 November 1997
 | ref = {{harvid|Hedges|16 November 1997}}
 | access-date = 7 February 2017
 | archive-date = 21 March 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200321030055/https://www.nytimes.com/1997/11/16/world/at-home-and-under-duress-with-bosnian-croats.html
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last1 = Toal
 | first1 = Gerard
 | last2 = Dahlman
 | first2 = Carl T.
 | title = Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal
 | publisher = Oxford University Press
 | location = New York
 | year = 2011
 | isbn = 978-0-19-973036-0
 | url = https://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2014-07-06
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140706230527/http://books.google.com/books?id=Q1TrvGxJeasC
 | url-status = live
 }}
* {{cite report
 | title = Reshaping International Priorities In Bosnia And Herzegovina – Part I – Bosnian Power Structures
 | publisher = European Stability Initiative
 | date = 14 October 1999
 | url = http://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf
 | ref = {{harvid|ESI|14 October 1999}}
 | access-date = 10 March 2016
 | archive-date = 1 October 2018
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181001092248/https://www.esiweb.org/pdf/esi_document_id_4.pdf
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last1 = Takeyh
 | first1 = Ray
 | last2 = Gvosdev
 | first2 = Nikolas K.
 | title = The Receding Shadow of the Prophet: The Rise and Fall of Radical Political Islam
 | publisher = Greenwood Publishing Group
 | location = London
 | year = 2004
 | isbn = 9780275976293
 | url = https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC
 | access-date = 2016-03-23
 | archive-date = 2020-03-10
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200310034347/https://books.google.com/books?id=85BTay8abYsC
 | url-status = live
 }}
* {{cite news
 | last = O'Connor
 | first = Mike
 | title = 5 Islamic Soldiers Die in Shootout With Croats
 | url = https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html
 | newspaper = New York Times
 | date = 16 December 1995
 | ref = {{harvid|O'Connor|16 December 1995}}
 | access-date = 7 February 2017
 | archive-date = 18 March 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200318220112/https://www.nytimes.com/1995/12/16/world/5-islamic-soldiers-die-in-shootout-with-croats.html
 | url-status = live
 }}
* {{cite news
 | title = West Rejects Revision Of Dayton Accords
 | url = https://www.chicagotribune.com/1999/06/02/west-rejects-revision-of-dayton-accords/
 | newspaper = Chicago Tribune
 | date = 2 June 1999
 | ref = {{harvid|Chicago Tribune|02 June 1999}}
 | access-date = 23 March 2016
 | archive-date = 6 April 2016
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160406152427/http://articles.chicagotribune.com/1999-06-02/news/9906020134_1_bosnian-croats-muslim-croat-federation-carlos-westendorp
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last = Coakley
 | first = John
 | title = Pathways from Ethnic Conflict: Institutional Redesign in Divided Societies
 | publisher = Routledge
 | location = New York
 | year = 2013
 | isbn = 9781317988472
 | url = https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ
 | access-date = 2016-03-23
 | archive-date = 2020-03-08
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200308053100/https://books.google.com/books?id=3VXcAAAAQBAJ
 | url-status = live
 }}
* {{cite news
 | last = Lušić
 | first = Bisera
 | title = Britanci su od Mesića dobili samo intervju, ne i transkripte
 | trans-title = The British only got an interview from Mesić, not the transcripts
 | date = 3 November 2000
 | newspaper = Slobodna Dalmacija
 | url = http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm
 | ref = {{harvid|Lušić|3 November 2000}}
 | access-date = 18 March 2016
 | archive-date = 23 October 2010
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101023064322/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20001103/novosti.htm
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last1 = Burg
 | first1 = Steven L.
 | last2 = Shoup
 | first2 = Paul S.
 | title = The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention
 | publisher = M. E. Sharpe
 | location = Armonk
 | year = 1999
 | isbn = 978-0-7656-3189-3
 | url = https://archive.org/details/warinbosniaherze00stev
 | url-access = registration
 }}
* {{cite news
 | last1 = Lashmar
 | first1 = Paul
 | last2 = Bruce
 | first2 = Cabell
 | last3 = Cookson
 | first3 = John
 | title = Secret recordings link dead dictator to Bosnia crimes
 | date = 1 November 2000
 | newspaper = The Independent
 | url = https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html
 | ref = {{harvid|Lashmar|Bruce|Cookson|1 November 2000}}
 | access-date = 26 August 2017
 | archive-date = 15 February 2020
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200215155229/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/secret-recordings-link-dead-dictator-to-bosnia-crimes-635184.html
 | url-status = live
 }}
*{{cite book|last=Farmer|first=Brian R.|title=Radical Islam in the West: Ideology and Challenge|url=https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|year=2010|publisher=McFarland|isbn=978-0-7864-6210-0|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317031724/https://books.google.com/books?id=XCxV7ERw09oC|url-status=live}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|title=The Muslim-Croat Civil War in Central Bosnia: A Military History, 1992–1994|first=Charles R.|last=Shrader|publisher=[[Texas A&amp;M University Press]]|location=College Station, Texas|year=2003|isbn=978-1-58544-261-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2016-06-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20160610190055/https://books.google.com/books?id=1_ceXJTw71MC|url-status=live}}
* {{cite book|last=Malcolm|first=Noel|author-link=Noel Malcolm|title=Povijest Bosne: kratki pregled|trans-title=Bosnia: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|year=1995|isbn=9789536045037|publisher=Erasmus Gilda|access-date=2016-03-04|archive-date=2020-03-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200315173648/https://books.google.com/books?id=Y8BKAQAACAAJ|url-status=live}}
*{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11730&amp;lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|issn=0590-9597|title=Sukob HVO-a i ABIH u Prozoru, u listopadu 1992.|trans-title=Clash of the HVO and the ARBiH in Prozor, in October 1992|language=hr|volume=38|issue=2|date=December 2006|first=Davor|last=Marijan|pages=379–402|access-date=2016-02-13|archive-date=2020-03-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317183041/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11730&amp;lang=en|url-status=live}}
*{{cite journal|url=http://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|publisher=Croatian Institute of History|location=Zagreb, Croatia|title=Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991 – 1995)|volume=36|year=2004|first=Davor|last=Marijan|pages=249–289|access-date=2016-03-09|archive-date=2020-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102142459/https://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|url-status=live}}
* {{cite book |last=Mojzes |first=Paul |year=2011 |title=Balkan Genocides: Holocaust and Ethnic Cleansing in the 20th Century |publisher=Rowman and Littlefield Publishers |location=Plymouth |isbn=978-1-4422-0663-2 |url=https://books.google.com/books?id=KwW2O7v7CUcC }}
*{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002}}|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20200520053341/https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|url-status=live}}
*{{cite book|ref={{harvid|CIA|2002b}}|url=https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 2|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|access-date=2016-09-27|archive-date=2020-03-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20200318001038/https://books.google.com/books?id=jodpAAAAMAAJ|url-status=live}}
*{{cite book|ref={{harvid|CIA|1993}}|url=http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|title=Combatant Forces in the Former Yugoslavia|author=[[Central Intelligence Agency]]|publisher=Central Intelligence Agency|location=Washington, D.C.|year=1993|access-date=2016-02-27|archive-date=2013-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014203647/http://www.foia.cia.gov/sites/default/files/document_conversions/1817859/1993-07-01b.pdf|url-status=live}}
*{{cite web|ref={{harvid|Prlic et al. judgement vol.2|2013}}|url=http://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|title=Prosecutor v. Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić – Judgement – Volume 2 of 6|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=29 May 2013|access-date=12 July 2015|archive-date=8 May 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220508020604/https://www.icty.org/x/cases/prlic/tjug/en/130529-2.pdf|url-status=live}}
* {{cite journal
 | last = Hoare
 | first = Marko Attila
 | author-link = Marko Attila Hoare
 | title = The Croatian Project to Partition Bosnia-Hercegovina, 1990–1994
 | journal = East European Quarterly
 | date = March 1997
 | volume = 31
 | number = 1
 | pages = 121–138
 | ref = {{harvid|Hoare|March 1997}}
  }}
* {{cite book
 | last = Hoare
 | first = Marko Attila
 | title = How Bosnia Armed
 | publisher = Saqi Books
 | year = 2004
 | location = London
 | isbn = 978-0-86356-367-6
  }}
* {{cite book
 | last = Hoare
 | first = Marko Attila
 | contribution = The War of Yugoslav Succession
 | editor-last = Ramet
 | editor-first = Sabrina P.
 | title = Central and Southeast European Politics Since 1989
 | pages = 111–136
 | year = 2010
 | publisher = Cambridge University Press
 | location = Cambridge
 | isbn = 978-1-139-48750-4
 | url = https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2020-07-29
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200729205323/https://books.google.com/books?id=oFXdiS25N78C
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last1 = Magaš
 | first1 = Branka
 | last2 = Žanić
 | first2 = Ivo
 | year = 2001
 | title = The War in Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991–1995
 | publisher = Frank Cass
 | location = London
 | isbn = 978-0-7146-8201-3
 | url = https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2018-01-11
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180111043757/https://books.google.com/books?id=9NljlSh2vpIC
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last = Christia
 | first = Fotini
 | title = Alliance Formation in Civil Wars
 | publisher = Cambridge University Press
 | location = Cambridge
 | year = 2012
 | isbn = 978-1-13985-175-6
 | url = https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2022-02-05
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220205173618/https://books.google.com/books?id=psYgAwAAQBAJ
 | url-status = live
 }}
* {{cite book
 | last = Tanner
 | first = Marcus
 | title = Croatia: A Nation Forged in War
 | publisher = Yale University Press
 | location = New Haven
 | year = 2001
 | isbn = 978-0-300-09125-0
 | url = https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC
 | access-date = 2016-09-27
 | archive-date = 2016-05-13
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160513075415/https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC
 | url-status = live
 }}

* {{cite web|title=Prosecutor v. Kordić and Čerkez Judgement|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|publisher=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|date=26 February 2001|ref={{harvid|Kordić &amp; Čerkez Judgement|2001}}|access-date=8 January 2010|archive-date=29 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120629204823/http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|url-status=live}}

{{Refend}}
{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Bosna i Hercegovina po temama}}

[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Vašingtonski sporazum]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi|Vašingtonski sporazum]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1994.]]
[[Kategorija:Historija Beča]]
[[Kategorija:Historija Washingtona, D.C.]]
[[Kategorija:1994. u Austriji]]
[[Kategorija:1994. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1994. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:1994. u Sjedinjenim Američkim Državama]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]]
[[Kategorija:Politička historija Austrije]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Politička historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politička historija Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>118vvsudnsao4zoctthshdmg2f4dmmk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formula 1 – sezona 2009.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>85278</id>
    <revision>
      <id>3668950</id>
      <parentid>3136506</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:45:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45628" sha1="mv9m56eauju7agul6ypq9rmfstnckke" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona F1
| takmičenje               = [[Formula 1]]
| slika                    = 
| opis_slike               = 
| sezona                   = 2009.
| prva_utrka               = 29. mart 2009.
| posljednja_utrka         = 1. novembar 2009.
| vozač_pobjednik          = [[Jenson Button]]
| broj_bodova_vozača       = 95
| konstruktor_pobjednik    = [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| broj_bodova_konstruktora = 172
| prethodna_sezona         = {{F1|2008.}}
| sljedeća_sezona          = {{F1|2010.}}
}}
'''F1 2009. sezona''' je 60. po redu. Prva utrka je u Australiji [[29. mart]] 2009, a posljednja utrka je u Abu Dabiju, [[1. novembar]]. Titulu brani [[Lewis Hamilton]], a najveći rivali su mu vozači ekipe [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]].

== Ekipe i vozači ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;
|-
! Momčad
! Konstruktor
! Šasija
! Motor
! Gume
! Broj
! Vozači
! Utrke
! Petak vozači za testiranje
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Vodafone McLaren Mercedes
! rowspan=2 | [[McLaren]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[McLaren MP4-24|MP4-24]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108W 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 1
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]] 
| 1-17
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 2
| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
| 1-17
|-
| rowspan=4 | {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari Marlboro
! rowspan=4 | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | [[Ferrari F60|F60]]
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | 3
| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| 1-10
! rowspan=4 | 
|-
| {{ZD|ITA}} [[Luca Badoer]]
| 11-12
|-
| {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| 13-17
|-
| align=&quot;center&quot; | 4
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 1-17
|-
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}} BMW Sauber F1 Team
! rowspan=2 | [[BMW Sauber]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[BMW Sauber F1.09|F1.09]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | BMW P86/9 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 5
| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
| 1-17
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 6
| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
| 1-17
|-
| rowspan=3 | {{ZD|FRA}} ING Renault F1 Team &lt;br /&gt; {{ZD|FRA}} Renault F1 Team
! rowspan=3 | [[Renault F1|Renault]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Renault R29|R29]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Renault RS27 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 7
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1-17
! rowspan=3 | 
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 8
| {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet, Jr.]]
| 1-10
|-
| {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| 11-17
|-
| rowspan=3 | {{ZD|JAP}} Panasonic Toyota Racing
! rowspan=3 | [[Toyota Racing|Toyota]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Toyota TF109|TF109]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Toyota RVX-09 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 9
| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| 1-17
| rowspan=3 | {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]]
| 1-15
|-
| {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
| 16-17
|-
| rowspan=3 | {{ZD|ITA}} Scuderia Toro Rosso
! rowspan=3 | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Toro Rosso STR4|STR4]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 11 
| {{ZD|FRA}} [[Sébastien Bourdais]]
| 1-9
! rowspan=3 | 
|-
| {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]
| 10-17
|-
| align=&quot;center&quot; | 12
| {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]
| 1-17
|-
| rowspan=2 | {{ZD|AUT}} Red Bull Racing
! rowspan=2 | [[Red Bull Racing|Red Bull]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Red Bull RB5|RB5]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 14 
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| 1-17
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 15
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| 1-17
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} AT&amp;T Williams
! rowspan=2 | [[Williams F1|Williams]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Williams FW31|FW31]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Toyota RVX-09 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 16 
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| 1-17
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 17
| {{ZD|JAP}} [[Kazuki Nakajima]]
| 1-17
|-
| rowspan=3 | {{ZD|IND}} Force India F1 Team
! rowspan=3 | [[Force India]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Force India VJM02|VJM02]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108W 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 20
| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
| 1-17
! rowspan=3 | 
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 21
| {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| 1-12
|-
| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
| 13-17
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}}  Brawn GP Formula 1 Team
! rowspan=2 | [[Brawn GP|Brawn]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Brawn BGP 001|BGP 001]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108W 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 22
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| 1-17
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| 1-17
|}

== Utrke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
! 
! align=center | Utrka
! align=center | Datum
! align=center | Prvih Startnih Pozicija 
! align=center | Najbržih Rundi
! align=center | Pobjeda (vozači)
! align=center | Pobjeda (konstruktori)
! align=center | Rezultati
|- align=center
| 1
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[VN Australije]], [[Melbourne]]
| align=&quot;left&quot; | [[29. mart]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Australije 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 2
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MALE}} [[VN Malezije]], [[Kuala Lumpur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[5. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Malezije 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 3
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[VN Kine]], [[Šangaj]] 
| align=&quot;left&quot; | [[19. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kine 2009|Rezultati]]
|- align=center
| 4
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BHR}} [[VN Bahreina]], [[Manama|Sakhir]]
| align=&quot;left&quot; | [[26. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Bahreina 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 5
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[VN Španije]], [[Katalonija]] 
| align=&quot;left&quot; | [[10. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Španije 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 6
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[VN Monaka]], [[Monte Carlo]]
| align=&quot;left&quot; | [[24. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Monaka 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 7
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|TUR}} [[VN Turske]], [[Istanbul]]
| align=&quot;left&quot; | [[7. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Turske 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 8
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[VN Velike Britanije]], [[Silverstone]]
| align=&quot;left&quot; | [[21. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 9
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[VN Njemačke]], [[Nürburgring]]
| align=&quot;left&quot; | [[12. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Njemačke 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 10
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[VN Mađarske]], [[Budimpešta]] 
| align=&quot;left&quot; | [[26. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Mađarske 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 11
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|EU}} [[VN Evrope]], [[Valencia]]  
| align=&quot;left&quot; | [[23. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Evrope 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 12
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BEL}} [[VN Belgije]], [[Spa, Belgija|Spa Francorchamps]]
| align=&quot;left&quot; | [[30. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Belgije 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 13
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[VN Italije]], [[Monza]]
| align=&quot;left&quot; | [[13. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Italije 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 14
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SIN}} [[VN Singapura]], [[Singapur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[27. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Singapura 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 15
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[VN Japana]], [[Suzuka]]
| align=&quot;left&quot; | [[4. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Japana 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 16
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[VN Brazila]], [[Sao Paulo]]
| align=&quot;left&quot; | [[18. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Brazila 2009.|Rezultati]]
|- align=center
| 17
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija|VN Abu Dhabija]], [[Yas Marina Circuit]] 
| align=&quot;left&quot; | [[1. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|Rezultati]]
|- align=center

|}

== Konačni poredak ==

===Sistem bodovanja===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
! Pozicija
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| &amp;nbsp;'''1.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| &amp;nbsp;'''2.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| &amp;nbsp;'''3.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''4.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''5.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''6.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''7.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''8.'''&amp;nbsp;
|-
! Bodovi
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 1
|}

=== Vozači ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Ime
! [[Velika nagrada Australije 2009.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2009.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2009.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2009.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2009.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2009.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2009.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2009.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2009.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Evrope 2009.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Belgije 2009.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2009.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2009.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2009.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2009.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|-
! 1.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
|align=&quot;right&quot;| '''95'''
|-
! 2.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| '''3'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
|align=&quot;right&quot;| '''84'''
|-
! 3.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| '''8'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
|align=&quot;right&quot;| '''77'''
|-
! 4.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| ''17''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
|align=&quot;right&quot;| '''69.5'''
|-
! 5.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| style=&quot;background:black; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| '''12'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| '''Ret'''
|align=&quot;right&quot;| '''49'''
|-
! 6.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
|align=&quot;right&quot;| '''48'''
|-
! 7.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''6''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
|align=&quot;right&quot;| '''34.5'''
|-
! 8.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| '''''3'''''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
|align=&quot;right&quot;| '''32.5'''
|-
! 9.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''7''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| '''Ret'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
|align=&quot;right&quot;| '''26'''
|-
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| ''14''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:white;&quot;| DNS
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''24'''
|-
! 11.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffffff;&quot;| DNS
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''22'''
|-
! 12.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
|align=&quot;right&quot;| '''22'''
|-
! 13.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 19
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
|align=&quot;right&quot;| '''19'''
|-
! 14.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
|align=&quot;right&quot;| '''17'''
|-
! 15.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
|align=&quot;right&quot;| '''8'''
|-
! 16.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
|align=&quot;right&quot;| '''6'''
|-
! 17.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
|align=&quot;right&quot;| '''5'''
|-
! 18.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
|align=&quot;right&quot;| '''3'''
|-
! 19.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Sébastien Bourdais]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''2'''
|-
! 20.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Kazuki Nakajima]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 21.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Nelson Piquet, Jr.]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 22.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 23.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 24.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 25.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Luca Badoer]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Ime
! [[Velika nagrada Australije 2009.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2009.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2009.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2009.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2009.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2009.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2009.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2009.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2009.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Evrope 2009.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Belgije 2009.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2009.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2009.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2009.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2009.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

=== Konstruktori ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Australije 2009.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2009.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2009.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2009.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2009.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2009.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2009.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2009.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2009.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Evrope 2009.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Belgije 2009.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2009.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2009.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2009.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2009.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 1.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|UK}} [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]
| 22
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''172'''
|-
| 23
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| '''8'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| ''17''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''153.5'''
|-
| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| '''3'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 3.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| 1
| style=&quot;background:black; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| '''12'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| '''Ret'''
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''71'''
|-
| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 4.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:white;&quot;| DNS
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''70'''
|-
| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 5.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|JAP}} [[Toyota Racing|Toyota]]
| 9
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| '''''3'''''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''59.5'''
|-
| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| ''14''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:white;&quot;| DNS
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 6.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[BMW Sauber]]
| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14{
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''36'''
|-
| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 19
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 7.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Toyota]]
| 16
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''6''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''34.5'''
|-
| 17
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 8.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''7''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| '''Ret'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''26'''
|-
| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 9.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 20
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''13'''
|-
| 21
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| 10.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Ferrari]]
| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''8'''
|-
| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Australije 2009.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2009.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2009.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2009.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2009.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2009.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2009.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2009.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2009.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2009.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Evrope 2009.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Belgije 2009.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2009.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2009.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2009.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2009.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2009.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2009 in Formula One}}
* [http://www.formula1.com/results/driver/2009/ formula1.com – Poredak vozača službeni 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100921005349/http://www.formula1.com/results/driver/2009/ |date=21. 9. 2010 }}
* [http://www.formula1.com/results/team/2009/ formula1.com – Poredak konstruktora službeni 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100804193201/http://www.formula1.com/results/team/2009/ |date=4. 8. 2010 }}
* [http://www.statsf1.com/en/2009.aspx sezona 2009. na statsf1.com]
* [http://www.statsf1.com/en/2009/modeles.aspx Automobili F1 2009. na statsf1.com]
* [http://www.formula1.com '' Zvanična stranica Formule 1'']
* [http://www.fia.com/ ''Zvanična stranica FIA-e'']
* [http://en.espnf1.com/ ''Formula 1 na espnf1.com'']
* [http://www.autosport.com/f1/ ''Formula 1 na autosport.com'']
* [http://www.planetf1.com/ ''Formula 1 na planetf1.com'']

{{Sezone Formule 1}}

[[Kategorija:Sezone Formule 1|2009]]
[[Kategorija:2009. u Formuli 1]]</text>
      <sha1>mv9m56eauju7agul6ypq9rmfstnckke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formula 1 – sezona 2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97598</id>
    <revision>
      <id>3668951</id>
      <parentid>3136263</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46518" sha1="5g363yd4wnzrthz9yyofs8gsxjggk8q" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija sezona F1
| takmičenje               = [[Formula 1]]
| slika                    = 
| opis_slike               = 
| sezona                   = 2010.
| prva_utrka               = 14. mart 2010.
| posljednja_utrka         = 14. novembar 2010.
| vozač_pobjednik          = [[Sebastian Vettel]]
| broj_bodova_vozača       = 256
| konstruktor_pobjednik    = [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| broj_bodova_konstruktora = 498
| prethodna_sezona         = {{F1|2009.}}
| sljedeća_sezona          = {{F1|2011.}}
}}
'''F1 2010. sezona''' je 61. po redu. Prva utrka je bila u [[Bahrein]]u [[14. mart]]a [[2010]], a posljednja utrka će biti u [[Brazil]]u [[14. novembar|14. novembra]] 2010. Titulu brani [[Jenson Button]] i [[Brawn GP|Brawn-Mercedes]]([[Mercedes Grand Prix]]). U sezoni 2010. nalaze se 3 nove ekipe, 3 nova vozača i leđa Cosworth motor. [[Toyota Racing|Toyota]] i [[BMW Sauber|BMW]] su prije početka sezone objavili da će se povući iz takmičenja. [[Sauber]] se i dalje takmiči ali sa novom ekipom.

== Novi sistem bodovanja ==
Bodove osvajaju vozači i ekipe koje su završile utrku po ključu da pobjednik osvaja 25 bodova, drugi 18, treći 15, četvrti 12, peti 10, šesti 8, sedmi 6, osmi 4, deveti 2 i deseti 1 bod.

== Ekipe i vozači ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;
|-
! Ekipa
! Konstruktor
! Šasija
! Motor
! Gume
! Broj
! Vozači
! Utrke
! Petak vozači za testiranje
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Vodafone McLaren Mercedes
! rowspan=2 | [[McLaren]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[McLaren MP4-25|MP4-25]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108X 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 1
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 2
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}}  Mercedes GP Petronas F1 Team
! rowspan=2 | [[Mercedes Grand Prix|Mercedes]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Mercedes MGP W01|MGP W01]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108X 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 3
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| 1-19 
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 4
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]] 
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|AUT}} Red Bull Racing
! rowspan=2 | [[Red Bull Racing|Red Bull]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Red Bull RB6|RB6]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2010 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 5
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 6
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari Marlboro
! rowspan=2 | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Ferrari F10|F10]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 7
| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| 1-19
! rowspan=2 |
|-
| align=&quot;center&quot; | 8
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} AT&amp;T Williams
! rowspan=2 | [[Williams F1|Williams]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Williams FW32|FW32]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2010 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 9
| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|FRA}} Renault F1 Team
! rowspan=2 | [[Renault F1|Renault]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Renault R30|R30]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2010 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 11 
| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 12
| {{ZD|RUS}} [[Vitaly Petrov]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|IND}} Force India F1 Team
! rowspan=2 | [[Force India]]
| rowspan=2  align=&quot;center&quot; | [[Force India VJM03|VJM03]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108X 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 14
| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]] 
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} [[Paul di Resta]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 15 
| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Toro Rosso
! rowspan=2 | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Toro Rosso STR5|STR5]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 16  
| {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]] 
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 17 
| {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|MALE}} Lotus F1 Racing
! rowspan=2 | [[Lotus Racing|Lotus]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Lotus T127|T127]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2010 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 18
| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]] 
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|MALE}} [[Fairuz Fauzy]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 19
| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]] 
| 1-19
|-
| rowspan=5 | {{ZD|ŠPA}} HRT F1 Team
! rowspan=5 | [[Hispania Racing F1 Team|HRT]]
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | [[Hispania F110|F110]]
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2010 2.4 V8
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | 20
| {{ZD|IND}} [[Karun Chandhok]]
| 1-10
| rowspan=5 | {{ZD|AUT}} [[Christian Klien]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]
|-
| {{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]
| 11-14, 16-17
|-
| {{ZD|AUT}} [[Christian Klien]]
| 15, 18-19
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 21
| {{ZD|BRA}} [[Bruno Senna]]
| 1-9, 11-19
|-
| {{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]
| 10
|-
| rowspan=3 | {{ZD|ŠVI}} BMW Sauber F1 Team
! rowspan=3 | [[Sauber|BMW Sauber]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Sauber C29|C29]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 22
| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
| 1-14
! rowspan=3 | 
|-
| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
| 15-19
|-
| align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Virgin Racing
! rowspan=2 | [[Virgin Racing|Virgin]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Virgin VR-01|VR-01]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2010 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 24
| {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|BEL}} [[Jérôme d'Ambrosio]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 25
| {{ZD|BRA}} [[Lucas di Grassi]] 
| 1-19
|}

== Utrke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
! 
! align=center | Utrka
! align=center | Datum
! align=center | Prvih Startnih Pozicija 
! align=center | Najbržih Rundi
! align=center | Pobjeda (vozači)
! align=center | Pobjeda (konstruktori)
! align=center | Rezultati
|- align=center
| 1
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BHR}} [[VN Bahreina]], [[Manama|Sakhir]] 
| align=&quot;left&quot; | [[14. mart]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Bahreina 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 2
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[VN Australije]], [[Melbourne]]
| align=&quot;left&quot; | [[28. mart]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Australije 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 3
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MALE}} [[VN Malezije]], [[Kuala Lumpur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[4. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Malezije 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 4
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[VN Kine]], [[Šangaj]] 
| align=&quot;left&quot; | [[18. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kine 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 5
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[VN Španije]], [[Katalonija]] 
| align=&quot;left&quot; | [[9. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Španije 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 6
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[VN Monaka]], [[Monte Carlo]]
| align=&quot;left&quot; | [[16. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Monaka 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 7
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|TUR}} [[VN Turske]], [[Istanbul]]
| align=&quot;left&quot; | [[30. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|RUS}} [[Vitaly Petrov]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Turske 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 8
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade|VN Kanade]], [[Montreal]]
| align=&quot;left&quot; | [[13. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kanade 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 9
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|EU}} [[VN Evrope]], [[Valencia]]  
| align=&quot;left&quot; | [[27. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Evrope 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 10
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[VN Velike Britanije]], [[Silverstone]] 
| align=&quot;left&quot; | [[11. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 11
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[VN Njemačke]], [[Hockenheim]]
| align=&quot;left&quot; | [[25. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Njemačke 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 12
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[VN Mađarske]], [[Budimpešta]] 
| align=&quot;left&quot; | [[1. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Mađarske 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 13
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BEL}} [[VN Belgije]], [[Spa, Belgija|Spa Francorchamps]]
| align=&quot;left&quot; | [[29. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]] 
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Belgije 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 14
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[VN Italije]], [[Monza]]
| align=&quot;left&quot; | [[12. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Italije 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 15
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SIN}} [[VN Singapura]], [[Singapur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[26. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Singapura 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 16
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[VN Japana]], [[Suzuka]]
| align=&quot;left&quot; | [[10. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Japana 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 17
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JKO}} [[VN Koreje]], [[Yeongam]]
| align=&quot;left&quot; | [[24. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Koreje 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 18
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[VN Brazila]], [[Sao Paulo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[7. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]] 
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Brazila 2010.|Rezultati]]
|- align=center
| 19
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UAE}} [[Velika nagrada Abu Dhabija|VN Abu Dhabija]], [[Yas Marina Circuit]]
| align=&quot;left&quot; | [[14. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|Rezultati]]
|- align=center
|}

== Konačni poredak ==

=== Sistem bodovanja ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
! Pozicija
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| &amp;nbsp;'''1.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| &amp;nbsp;'''2.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| &amp;nbsp;'''3.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''4.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''5.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''6.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''7.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''8.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''9.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''10.'''&amp;nbsp;
|-
! Bodovi
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 25
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 1
|}

=== Vozači ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Ime
! [[Velika nagrada Bahreina 2010.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Australije 2010.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2010.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2010.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Španije 2010.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2010.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2010.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Kanade 2010.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2010.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2010.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2010.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2010.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2010.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2010.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2010.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2010.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Brazila 2010.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|-
! 1.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''4'''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| '''Ret'''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''6'''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''7'''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| '''''3'''''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| '''''3'''''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| '''Ret'''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;|'''1'''
|align=&quot;right&quot;| '''256'''
|-
! 2.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| ''14''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|align=&quot;right&quot;| '''252'''
|-
! 3.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| ''9''
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| '''''2'''''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|align=&quot;right&quot;| '''242'''
|-
! 4.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| ''14''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|align=&quot;right&quot;| '''240'''
|-
! 5.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| ''3''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|align=&quot;right&quot;| '''214'''
|-
! 6.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|align=&quot;right&quot;| '''144'''
|-
! 7.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|align=&quot;right&quot;| '''142'''
|-
! 8.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| ''7''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|align=&quot;right&quot;| '''136'''
|-
! 9.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''72'''
|-
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|align=&quot;right&quot;| '''47'''
|-
! 11.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|align=&quot;right&quot;| '''47'''
|-
! 12.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|align=&quot;right&quot;| '''32'''
|-
! 13.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Vitaly Petrov]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| ''15''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|align=&quot;right&quot;| '''27'''
|-
! 14.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''8'''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|align=&quot;right&quot;| '''22'''
|-
! 15.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''21'''
|-
! 16.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|align=&quot;right&quot;| '''8'''
|-
! 17.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''6'''
|-
! 18.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|align=&quot;right&quot;| '''6'''
|-
! 19.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|align=&quot;right&quot;| '''5'''
|-
! 20.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| NC
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 21.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 21
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 22.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|IND}} [[Karun Chandhok]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20&lt;sup&gt;†&lt;/sup&gt;
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 23.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Bruno Senna]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 24.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Lucas di Grassi]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| NK
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 25.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]]
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 26.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 27.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUT}} [[Christian Klien]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|
|
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot; width=160| Ime
! [[Velika nagrada Bahreina 2010.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Australije 2010.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2010.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2010.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Španije 2010.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2010.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2010.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Kanade 2010.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2010.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2010.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2010.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2010.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2010.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2010.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2010.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2010.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Brazila 2010.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

=== Konstruktori ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Bahreina 2010.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Australije 2010.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2010.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2010.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Španije 2010.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2010.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2010.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Kanade 2010.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2010.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2010.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2010.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2010.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2010.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2010.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2010.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2010.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Brazila 2010.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 1.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Renault]]
| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''4'''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| '''Ret'''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''6'''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''7'''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| '''''3'''''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| '''''3'''''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| '''Ret'''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''498'''
|-
| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| ''9''
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| '''''2'''''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 2.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| ''3''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''454'''
|-
| 2
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| ''14''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| ''2''
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 3.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 7
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''396'''
|-
| 8
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| ''14''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#ffffbf&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 4.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP]]
| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''214'''
|-
| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 5.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfdfdf&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| ''7''
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffdf9f&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''163'''
|-
| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| ''15''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 6.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Cosworth]]
| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''69'''
|-
| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| '''8'''
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 7.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; style=&quot;white-space:nowrap;&quot;| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''68'''
|-
| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 8.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|BMW Sauber-Ferrari]]
| 22
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''44'''
|-
| 23
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 9.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Ferrari]]
| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''13'''
|-
| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#dfffdf&quot;| 9
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 10.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|MALE}} [[Lotus Racing|Lotus-Cosworth]]
| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 21
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''0'''
|-
| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| NC
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 11.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Hispania Racing|HRT-Cosworth]]
| 20
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''0'''
|-
| 21
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 12.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Virgin Racing|Virgin-Cosworth]]
| 24
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''0'''
|-
| 25
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#ffffff&quot;| DNS
|bgcolor=&quot;#efcfff&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| NK
|bgcolor=&quot;#cfcfff&quot;| 18
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Bahreina 2010.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Australije 2010.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2010.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2010.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Španije 2010.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2010.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Turske 2010.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Kanade 2010.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2010.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2010.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2010.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2010.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2010.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2010.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2010.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2010.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2010.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Brazila 2010.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2010.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2010 in Formula One}}
* [http://www.formula1.com/results/driver/2010/ formula1.com – Poredak vozača službeni 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140505010728/http://www.formula1.com/results/driver/2010/ |date=5. 5. 2014 }}
* [http://www.formula1.com/results/team/2010/ formula1.com – Poredak konstruktora službeni 2010.]
* [http://www.statsf1.com/en/2010.aspx sezona 2010. na statsf1.com]
* [http://www.statsf1.com/en/2010/modeles.aspx Automobili F1 2010. na statsf1.com]
* [http://www.formula1.com '' Zvanična stranica Formule 1'']
* [http://www.fia.com/ ''Zvanična stranica FIA-e'']
* [http://en.espnf1.com/ ''Formula 1 na espnf1.com'']
* [http://www.autosport.com/f1/ ''Formula 1 na autosport.com'']
* [http://www.planetf1.com/ ''Formula 1 na planetf1.com'']

{{Sezone Formule 1}}

[[Kategorija:Sezone Formule 1|2010]]
[[Kategorija:2010. u Formuli 1]]</text>
      <sha1>5g363yd4wnzrthz9yyofs8gsxjggk8q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formula 1 – sezona 2006.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98266</id>
    <revision>
      <id>3668949</id>
      <parentid>3667862</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:42:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51948" sha1="36z7j5ubk44vgjhh9hefxfd9mbjstwj" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona F1
| takmičenje               = [[Formula 1]]
| slika                    = 
| opis_slike               = 
| sezona                   = 2006.
| prva_utrka               = 18. mart 2006.
| posljednja_utrka         = 21. oktobar 2006.
| vozač_pobjednik          = [[Fernando Alonso]]
| broj_bodova_vozača       = 134
| konstruktor_pobjednik    = [[Renault F1|Renault]]
| broj_bodova_konstruktora = 204
| prethodna_sezona         = {{F1|2005.}}
| sljedeća_sezona          = {{F1|2007.}}
}}
'''F1 2006. sezona''' je 57. po redu. Prva utrka je u [[Bahrein]] [[12. mart]] 2006, a posljednja utrka je u [[Brazil]] [[22. oktobar]] 2006. Titulu brani [[Fernando Alonso]] i [[Renault F1|Renault]]. U 2006. sezoni nalaze se 4 nova ekipe i 6 nova vozači.

== Ekipe i vozači ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;
|-
! Momčad
! Konstruktor
! Šasija
! Motor
! Gume
! Broj
! Vozači
! Utrke
! Broj
! Petak vozači za testiranje
|-
| rowspan=2 | {{ZD|FRA}} Mild Seven Renault F1 Team
! rowspan=2 | [[Renault F1|Renault]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Renault R26|R26]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS26 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Michelin}}
| align=&quot;center&quot; | 1
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1-18
! rowspan=2 colspan=2|
|-
| align=&quot;center&quot; | 2
| {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| 1-18
|-
| rowspan=3 | {{ZD|UK}} Team McLaren Mercedes
! rowspan=3 | [[McLaren]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[McLaren MP4-21|MP4-21]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108S 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Michelin}}
| align=&quot;center&quot; | 3
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 1-18
! rowspan=3 colspan=2|
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 4
| {{ZD|KOL}} [[Juan Pablo Montoya]]
| 1-10
|-
| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
| 11-18
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari Marlboro
! rowspan=2 | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Ferrari 248 F1|248 F1]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 5
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| 1-18
! rowspan=2 colspan=2|
|-
| align=&quot;center&quot; | 6
| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| 1-18
|-
| rowspan=2 | {{ZD|JAP}} Panasonic Toyota Racing
! rowspan=2 | [[Toyota Racing|Toyota]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Toyota TF106|TF106]]&lt;br /&gt;[[Toyota TF106|TF106B]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Toyota RVX-06 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 7
| {{ZD|NJE}} [[Ralf Schumacher]]
| 1-18
! rowspan=2 colspan=2|
|-
| align=&quot;center&quot; | 8
| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| 1-18
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Williams F1 Team
! rowspan=2 | [[Williams F1|Williams]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Williams FW28|FW28]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2006 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 9
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=2 | 35
| rowspan=2 | {{ZD|AUT}} [[Alexander Wurz]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| 1-18
|-
| rowspan=2 | {{ZD|JAP}}  Lucky Strike Honda Racing F1 Team
! rowspan=2 | [[Honda Racing F1|Honda]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Honda RA106|RA106]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Honda RA806E 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Michelin}}
| align=&quot;center&quot; | 11
| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=2 | 36
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} [[Anthony Davidson]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 12
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| 1-18
|-
| rowspan=3 | {{ZD|UK}} Red Bull Racing
! rowspan=3 | [[Red Bull Racing|Red Bull]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Red Bull RB2|RB2]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Michelin}}
| align=&quot;center&quot; | 14
| {{ZD|UK}} [[David Coulthard]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=3 | 37
| rowspan=3 | {{ZD|HOL}} [[Robert Doornbos]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Michael Ammermüller]]
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 15
| {{ZD|AUT}} [[Christian Klien]]
| 1-15
|-
| {{ZD|HOL}} [[Robert Doornbos]]
| 16-18
|-
| rowspan=3 | {{ZD|NJE}} BMW Sauber F1 Team
! rowspan=3 | [[BMW Sauber]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[BMW Sauber F1.06|F1.06]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | BMW P86 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Michelin}}
| align=&quot;center&quot; | 16
| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=3 | 38
| rowspan=3 | {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 17
| {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]]
| 1-12
|-
| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
| 13-18
|-
| rowspan=2 | {{ZD|RUS}} MF1 Racing &lt;br&gt; {{ZD|RUS}} Spyker MF1 Team
! rowspan=2 | [[Midland F1 Racing|MF1]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Midland M16|M16]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Toyota RVX-06 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 18
| {{ZD|POR}} [[Tiago Monteiro]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=2 | 39
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}} [[Markus Winkelhock]]&lt;br/&gt;{{ZD|ŠVI}} [[Giorgio Mondini]]&lt;br/&gt;{{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]&lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Alexandre Prémat]]&lt;br/&gt;{{ZD|VEN}} [[Ernesto Viso]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 19
| {{ZD|HOL}} [[Christijan Albers]]
| 1-18
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Toro Rosso
! rowspan=2 | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Toro Rosso STR1|STR1]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Cosworth TJ2006 3.0 V10
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Michelin}}
| align=&quot;center&quot; | 20
| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=2 | 40
| rowspan=2 | {{ZD|ŠVI}} [[Neel Jani]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 21
| {{ZD|SAD}} [[Scott Speed]]
| 1-18
|-
| rowspan=4 | {{ZD|JAP}} Super Aguri Formula 1 Team
! rowspan=4 | [[Super Aguri F1|Super Aguri]]
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | [[Super Aguri SA05|SA05]]&lt;br&gt;[[Super Aguri SA06|SA06]]
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | Honda RA806E 2.4 V8
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | {{Bridgestone}}
| align=&quot;center&quot; | 22
| {{ZD|JAP}} [[Takuma Sato]]
| 1-18
| align=&quot;center&quot; rowspan=4 | 41
| rowspan=4 | {{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]&lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Franck Montagny]]
|-
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|JAP}} [[Yuji Ide]]
| 1-4
|-
| {{ZD|FRA}} [[Franck Montagny]]
| 5-11
|-
| {{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]
| 12-18
|}

== Utrke ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
! 
! align=center | Utrka
! align=center | Datum
! align=center | Prvih Startnih Pozicija 
! align=center | Najbržih Rundi
! align=center | Pobjeda (vozači)
! align=center | Pobjeda (konstruktori)
! align=center | Rezultati
|- align=center
| 1
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BHR}} [[VN Bahreina]], [[Manama|Sakhir]]
| align=&quot;left&quot; | [[12. mart]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Bahreina 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 2
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MALE}} [[VN Malezije]], [[Kuala Lumpur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[19. mart]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Malezije 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 3
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[VN Australije]], [[Melbourne]]
| align=&quot;left&quot; | [[2. april]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Australije 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 4
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SMR}} [[Velika nagrada San Marina|VN San Marina]], [[Imola]]
| align=&quot;left&quot; | [[23. april]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada San Marina 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 5
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|EU}} [[VN Evrope]], [[Nürburgring]]
| align=&quot;left&quot; | [[7. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Evrope 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 6
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[VN Španije]], [[Catalunya]] 
| align=&quot;left&quot; | [[14. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Španije 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 7
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[VN Monaka]], [[Monte Carlo]]
| align=&quot;left&quot; | [[28. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Monaka 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 8
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[VN Velike Britanije]], [[Silverstone]]
| align=&quot;left&quot; | [[11. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 9
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAN}} [[Velika nagrada Kanade|VN Kanade]], [[Montreal]]
| align=&quot;left&quot; | [[25. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kanade 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 10
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD|VN SAD]], [[Indianapolis]]
| align=&quot;left&quot; | [[2. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada SAD 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 11
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Velika nagrada Francuske|VN Francuske]], [[Nevers]] [[Magny-Cours]]
| align=&quot;left&quot; | [[16. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Francuske 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 12
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[VN Njemačke]], [[Hockenheim]]
| align=&quot;left&quot; | [[30. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Njemačke 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 13
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[VN Mađarske]], [[Budimpešta]] 
| align=&quot;left&quot; | [[6. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[Honda Racing F1|Honda]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Mađarske 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 14
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|TUR}} [[VN Turske]], [[Istanbul]]
| align=&quot;left&quot; | [[27. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Turske 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 15
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[VN Italije]], [[Monza]]
| align=&quot;left&quot; | [[10. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Italije 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 16
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[VN Kine]], [[Šangaj]] 
| align=&quot;left&quot; | [[1. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kine 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 17
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[VN Japana]], [[Suzuka]]
| align=&quot;left&quot; | [[8. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Japana 2006.|Rezultati]]
|- align=center
| 18
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[VN Brazila]], [[Sao Paulo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[22. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Brazila 2006.|Rezultati]]
|- align=center
|}

== Konačni poredak ==

===Sistem bodovanja===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
! Pozicija
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| &amp;nbsp;'''1.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| &amp;nbsp;'''2.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| &amp;nbsp;'''3.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''4.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''5.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''6.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''7.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''8.'''&amp;nbsp;
|-
! Bodovi
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 1
|}

=== Vozači ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot; width=160| Ime
! [[Velika nagrada Bahreina 2006.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Malezije 2006.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Australije 2006.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada San Marina 2006.|SMR]]&lt;br /&gt;{{ZD|SMR}}
! [[Velika nagrada Evrope 2006.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Španije 2006.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2006.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2006.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada SAD 2006.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Francuske 2006.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2006.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2006.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Turske 2006.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Italije 2006.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Kine 2006.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2006.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2006.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|-
! 1.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''''2'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
|align=&quot;right&quot;| '''134'''
|-
! 2.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''5''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
|align=&quot;right&quot;| '''121'''
|-
! 3.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''7''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
|align=&quot;right&quot;| '''80'''
|-
! 4.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Giancarlo Fisichella]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
|align=&quot;right&quot;| '''72'''
|-
! 5.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| '''3'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| '''Ret'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''''2'''''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
|align=&quot;right&quot;| '''65'''
|-
! 6.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| '''10'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
|align=&quot;right&quot;| '''56'''
|-
! 7.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
|align=&quot;right&quot;| '''30'''
|-
! 8.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|KOL}} [[Juan Pablo Montoya]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''26'''
|-
! 9.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
|align=&quot;right&quot;| '''23'''
|-
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Ralf Schumacher]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''20'''
|-
! 11.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
|align=&quot;right&quot;| '''19'''
|-
! 12.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''15'''
|-
! 13.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[David Coulthard]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;|'''14'''
|-
! 14.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''7'''
|-
! 15.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|KAN}} [[Jacques Villeneuve]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''7'''
|-
! 16.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|POLJ}} [[Robert Kubica]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
|align=&quot;right&quot;| '''6'''
|-
! 17.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''7''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|align=&quot;right&quot;| '''4'''
|-
! 18.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUT}} [[Christian Klien]]
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''2'''
|-
! 19.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
|align=&quot;right&quot;| '''1'''
|-
! 20.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|SAD}} [[Scott Speed]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 21.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|POR}} [[Tiago Monteiro]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 22
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|HOL}} [[Christijan Albers]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 23.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Takuma Sato]]
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| NK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 24.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|HOL}} [[Robert Doornbos]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 25.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Yuji Ide]]
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 26.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|JAP}} [[Sakon Yamamoto]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|-
! 27.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Franck Montagny]]
|
|
|
|
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
|
|
|
|
|
|
|
|align=&quot;right&quot;| '''0'''
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Ime
! [[Velika nagrada Bahreina 2006.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Malezije 2006.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Australije 2006.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada San Marina 2006.|SMR]]&lt;br /&gt;{{ZD|SMR}}
! [[Velika nagrada Evrope 2006.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Španije 2006.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2006.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2006.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada SAD 2006.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Francuske 2006.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2006.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2006.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Turske 2006.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Italije 2006.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Kine 2006.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2006.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2006.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

=== Konstruktori ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot; width=135| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Bahreina 2006.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Malezije 2006.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Australije 2006.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada San Marina 2006.|SMR]]&lt;br /&gt;{{ZD|SMR}}
! [[Velika nagrada Evrope 2006.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Španije 2006.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2006.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2006.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada SAD 2006.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Francuske 2006.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2006.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2006.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Turske 2006.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Italije 2006.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Kine 2006.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2006.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2006.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 1.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|FRA}} [[Renault F1|Renault]]
| 1
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''''2'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''206'''
|-
| 2
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 2.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''5''
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''''1'''''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| ''1''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''201'''
|-
| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''4''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''7''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''2'''
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| '''1'''
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 3.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| ''2''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| ''3''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| '''3'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| '''Ret'''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| '''''2'''''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''110'''
|-
| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfdfdf;&quot;| 2
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 4.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|JAP}} [[Honda Racing F1|Honda]]
| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''86'''
|-
| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| '''10'''
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffffbf;&quot;| 1
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 5.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|NJE}} [[BMW Sauber|Sauber-BMW]]
| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''36'''
|-
| 17
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 6.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|JAP}} [[Toyota Racing|Toyota]]
| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''35'''
|-
| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 4
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 7.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|RBR-Ferrari]]
| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#ffdf9f;&quot;| 3
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 5
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''16'''
|-
| 15
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 8.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Cosworth]]
| 9
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 6
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''11'''
|-
| 10
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| ''7''
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 7
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 9.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Cosworth]]
| 20
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#dfffdf;&quot;| 8
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''1'''
|-
| 21
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 10.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|RUS}} [[Midland F1 Racing|MF1-Toyota]]
| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 9
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''0'''
|-
| 19
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 11
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaa;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:middle;&quot;| 11.
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left;&quot;| {{ZD|JAP}} [[Super Aguri F1|Super Aguri-Honda]]
| 22
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 14
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 12
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| NK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#000; color:white;&quot;| DSK
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 15
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 10
| style=&quot;text-align:right;&quot; rowspan=&quot;2&quot;| '''0'''
|-
| 23
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 13
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 18
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#efcfff;&quot;| Ret
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 17
| style=&quot;background:#cfcfff;&quot;| 16
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Bahreina 2006.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Malezije 2006.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Australije 2006.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada San Marina 2006.|SMR]]&lt;br /&gt;{{ZD|SMR}}
! [[Velika nagrada Evrope 2006.|EVR]]&lt;br /&gt;{{ZD|EU}}
! [[Velika nagrada Španije 2006.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2006.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2006.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2006.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada SAD 2006.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Francuske 2006.|FRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|FRA}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2006.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2006.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Turske 2006.|TUR]]&lt;br /&gt;{{ZD|TUR}}
! [[Velika nagrada Italije 2006.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Kine 2006.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2006.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Brazila 2006.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2006 Formula One season cars}}
* [http://www.formula1.com/results/driver/2006/ formula1.com – Poredak vozača službeni 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100722011837/http://www.formula1.com/results/driver/2006/ |date=22. 7. 2010 }}
* [http://www.formula1.com/results/team/2006/ formula1.com – Poredak konstruktora službeni 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712072245/http://www.formula1.com/results/team/2006/ |date=12. 7. 2010 }}
* [http://www.statsf1.com/en/2006.aspx sezona 2006. na statsf1.com]
* [http://www.formula1.com '' Zvanična stranica Formule 1'']
* [http://www.fia.com/ ''Zvanična stranica FIA-e'']
* [http://en.espnf1.com/ ''Formula 1 na espnf1.com'']
* [http://www.autosport.com/f1/ ''Formula 1 na autosport.com'']
* [http://www.planetf1.com/ ''Formula 1 na planetf1.com'']

{{Sezone Formule 1}}

[[Kategorija:Sezone Formule 1|2006]]
[[Kategorija:2006. u Formuli 1]]</text>
      <sha1>36z7j5ubk44vgjhh9hefxfd9mbjstwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Austrija – Srbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102218</id>
    <revision>
      <id>3669064</id>
      <parentid>3666718</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:21:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3669064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4643" sha1="4tvl3lgjram57xd7xpg9s3w6yi2qzxc" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Srbije|Srbija]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|AUT|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|SRB|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 5
|Broj pobjeda ekipe 1       = 2
|Broj neriješenih rezultata = 0
|Broj pobjeda ekipe 2       = 3
|Broj datih golova ekipe 1  = 8
|Broj datih golova ekipe 2  = 10
}}

==Utakmice==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 15. oktobar 2008.
| Lokacija      = [[Beč]], [[Austrija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|AUT}}
| Rezultat      = 1–3
| Gost          = {{NOG|SRB}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Kvalifikacije za SP 2010.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Austria 1-3 Serbia {{!}} 2010 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/250470/250471/300040871 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 6. juni 2009.
| Lokacija      = [[Beograd]], [[Srbija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|SRB}}
| Rezultat      = 1–0
| Gost          = {{NOG|AUT}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za SP 2010.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbia 1-0 Austria {{!}} 2010 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/250470/250471/300041083 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 9. oktobar 2016.
| Lokacija      = Beograd, Srbija
| Domaćin       = {{NOG-D|SRB}}
| Rezultat      = 3–2
| Gost          = {{NOG|AUT}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbia 3-2 Austria {{!}} 2018 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/276481/276483/300331966 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 6. oktobar 2017.
| Lokacija      = Beč, Austrija
| Domaćin       = {{NOG-D|AUT}}
| Rezultat      = 3–2
| Gost          = {{NOG|SRB}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za SP 2018.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Austria 3-2 Serbia {{!}} 2018 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/276481/276483/300332002 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 4. juni 2024.
| Lokacija      = Beč, Austrija
| Domaćin       = {{NOG-D|AUT}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|SRB}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Austria-Serbia {{!}} European Qualifiers 2024 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2040260/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 6.
| Datum         = 20. mart 2025.
| Lokacija      = Austrija
| Domaćin       = {{NOG-D|AUT}}
| Rezultat      = –
| Gost          = {{NOG|SRB}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Austria-Serbia {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2043038/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 7.
| Datum         = 23. mart 2025.
| Lokacija      = Srbija
| Domaćin       = {{NOG-D|SRB}}
| Rezultat      = –
| Gost          = {{NOG|AUT}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2024/25.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Serbia-Austria {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2043046/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=12&amp;oppo=222 Austrija–Srbija] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/13/164/Austria_vs_Serbia.html Austrija–Srbija] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Austrije}}
{{Utakmice nogometne reprezentacije Srbije}}

[[Kategorija:Utakmice austrijske nogometne reprezentacije|Srbija]]
[[Kategorija:Utakmice srbijanske nogometne reprezentacije|Austrija]]</text>
      <sha1>4tvl3lgjram57xd7xpg9s3w6yi2qzxc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Francuska – Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105313</id>
    <revision>
      <id>3669078</id>
      <parentid>3668803</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:46:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3669078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7100" sha1="b4dqufpk5nizpf4x87x77jkb6f0r6mv" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1                     = [[Nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|ekipa2                     = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|FRA|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|HRV|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 10
|Broj pobjeda ekipe 1       = 6
|Broj neriješenih rezultata = 3
|Broj pobjeda ekipe 2       = 1
|Broj datih golova ekipe 1  = 20
|Broj datih golova ekipe 2  = 10
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 8. juli 1998.
| Lokacija      = [[Saint-Denis]], [[Francuska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France 2-1 Croatia {{!}} 1998 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/1013/1026/8786 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 13. novembar 1999.
| Lokacija      = Saint-Denis, Francuska
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = 3–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France-Croatia {{!}} European Qualifiers 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/57673/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 28. maj 2000.
| Lokacija      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 0–2
| Gost          = {{NOG|FRA}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-France {{!}} European Qualifiers 2000 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/61793/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 17. juni 2004.
| Lokacija      = [[Leiria]], [[Portugal]]
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 2–2
| Gost          = {{NOG|FRA}}
| Takmičenje    = [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=History: Croatia 2-2 France {{!}} UEFA EURO 2004 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/73745/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 5.
| Datum         = 29. mart 2011.
| Lokacija      = [[Pariz]], Francuska
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = 0–0
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France-Croatia {{!}} European Qualifiers 2012 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2008396/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 6.
| Datum         = 15. juli 2018.
| Lokacija      = [[Moskva]], [[Rusija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2018.|4–2]]
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France 4-2 Croatia {{!}} 2018 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/254645/275101/300331552 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 7.
| Datum         = 8. septembar 2020.
| Lokacija      = Saint-Denis, Francuska
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = 4–2
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2020/2021.|Liga nacija 2020/21.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2030016/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 8.
| Datum         = 14. oktobar 2020.
| Lokacija      = Zagreb, Hrvatska
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 1–2
| Gost          = {{NOG|FRA}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2020/21.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-France {{!}} UEFA Nations League 2021 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2030063/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 9.
| Datum         = 6. juni 2022.
| Lokacija      = [[Split]], Hrvatska
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = 1–1
| Gost          = {{NOG|FRA}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2022/2023.|Liga nacija 2022/23.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-France {{!}} UEFA Nations League 2023 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2034449/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 10.
| Datum         = 13. juni 2022.
| Lokacija      = Saint-Denis, Francuska
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = 0–1
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2022/23.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2023 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2034504/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 11.
| Datum         = 20. mart 2025.
| Lokacija      = Hrvatska
| Domaćin       = {{NOG-D|HRV}}
| Rezultat      = –
| Gost          = {{NOG|FRA}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Croatia-France {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2043057/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 12.
| Datum         = 23. mart 2025.
| Lokacija      = Francuska
| Domaćin       = {{NOG-D|FRA}}
| Rezultat      = –
| Gost          = {{NOG|HRV}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2024/25.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=France-Croatia {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2043061/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=47&amp;oppo=73 Francuska–Hrvatska] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/47/67/Croatia_vs_France.html Francuska–Hrvatska] na National-Football-Teams.com

{{Nogometne utakmice reprezentacije Hrvatske}}

[[Kategorija:Utakmice hrvatske nogometne reprezentacije|Francuska]]
[[Kategorija:Utakmice francuske nogometne reprezentacije|Hrvatska]]</text>
      <sha1>b4dqufpk5nizpf4x87x77jkb6f0r6mv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Makarska rivijera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137670</id>
    <revision>
      <id>3669094</id>
      <parentid>3619721</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T04:20:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1464" sha1="7itziuyz4q0swojf2vdsnj2ya5kz18k" xml:space="preserve">'''Makarska rivijera''' je mikroregija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], i pripada [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

Prostire se na 53 kilometra [[Jadransko more|jadranske]] obale u smjeru sjeverozapad - jugoistok, od [[Brela]] na sjeveru do [[Gradac (Hrvatska)|Gradca]] na jugu.

Makarska rivijera je smještena u podnožju planine [[Biokovo]], zbog čega je široka najviše 3 kilometra. Prekrivena je gustom borovom šumom koja u [[Ljeto|ljetnim mjesecima]] gotovo redovno stradava u [[Požar|požarima]].

Makarska rivijera se nalazi na područjima općina [[Brela]], [[Baška Voda]], [[Tučepi]], [[Podgora]] i [[Gradac (Hrvatska)|Gradac]]. Centar rivijere je grad [[Makarska]] po kojem je rivijera i dobila ime.

==Stanovništvo==

Prema popisu iz [[2001]]. godine, Makarska rivijera je brojala 26.673 stanovnika.&lt;ref name =&quot;Popis 2001.&quot;&gt;[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup17.html &quot;STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001. - Splitsko-dalmatinska županija&quot;]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

==Naselja==

Naselja na Makarskoj rivijeri su:

* [[Brela]]
* [[Baška Voda]]
* [[Promajna]]
* [[Bratuš]]
* [[Krvavica]]
* [[Makarska]]
* [[Tučepi]]
* [[Podgora]]
* [[Drašnice]]
* [[Igrane]]
* [[Živogošće]]
* [[Drvenik]]
* [[Zaostrog]]
* [[Podaca]]
* [[Brist]]
* [[Gradac]]

== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]</text>
      <sha1>7itziuyz4q0swojf2vdsnj2ya5kz18k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formula 1 – sezona 2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137980</id>
    <revision>
      <id>3668952</id>
      <parentid>3501170</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:50:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49610" sha1="cdry562ewqv0d9obry9dsz7vz3jgr7u" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona F1
| takmičenje               = [[Formula 1]]
| slika                    = Sebastian Vettel 2011 Malaysia FP1 1.jpg
| opis_slike               = [[Sebastian Vettel]] za vrijeme utrke [[Velika nagrada Malezije 2011.|VN Malezije]]
| sezona                   = 2011.
| prva_utrka               = 27. mart 2011.
| posljednja_utrka         = 27. novembar 2011.
| vozač_pobjednik          = [[Sebastian Vettel]]
| broj_bodova_vozača       = 392
| konstruktor_pobjednik    = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| broj_bodova_konstruktora = 650
| prethodna_sezona         = {{F1|2010.}}
| sljedeća_sezona          = {{F1|2012.}}
}}
'''F1 2011 sezona''' je bila 62. po redu u historiji takmičenja Formule 1. Prva utrka je održana u [[Australija|Australiji]] 27. marta 2011, a posljednja utrka u [[Brazil]]u 27. novembra 2011. Titulu je odbranio [[Sebastian Vettel]] i [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]. U sezoni 2011. sve ekipe su koristile gume &quot;Pirelli&quot;.

== Ekipe i vozači ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;
|-
! Ekipa
! Konstruktor
! Šasija
! Motor
! Gume
! Broj
! Vozači
! Utrke
! Petak vozači za testiranje
|-
| rowspan=2 | {{ZD|AUT}} Red Bull Racing
! rowspan=2 | [[Red Bull Racing|Red Bull]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Red Bull RB7|RB7]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2011 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 1
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 2
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Vodafone McLaren Mercedes
! rowspan=2 | [[McLaren]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[McLaren MP4-26|MP4-26]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108Y 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 3
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 4
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari Marlboro&lt;br/&gt;{{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari
! rowspan=2 | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Ferrari 150° Italia|150° Italia]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 5
| {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 6
| {{flagicon|BRA}} [[Felipe Massa]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}}  Mercedes GP Petronas F1 Team
! rowspan=2 | [[Mercedes GP|Mercedes]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Mercedes MGP W02|MGP W02]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108Y 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 7
| {{ZD|NJE}} [[Michael Schumacher]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 8
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| 1-19
|-
| rowspan=3 | {{ZD|UK}} Lotus Renault GP
! rowspan=3 | [[Renault F1|Renault]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Renault R31|R31]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2011 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 9
| {{ZD|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
| 1-11
| rowspan=3 | {{ZD|BRA}} [[Bruno Senna]]&lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
|-
| {{ZD|BRA}} [[Bruno Senna]]
| 12-19
|-
| align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|RUS}} [[Vitaly Petrov]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} AT&amp;T Williams
! rowspan=2 | [[Williams F1|Williams]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Williams FW33|FW33]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2011 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 11
| {{ZD|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 12
| {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|IND}} Force India F1 Team
! rowspan=2 | [[Force India]]
| rowspan=2  align=&quot;center&quot;| [[Force India VJM04|VJM04]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108Y 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 14
| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 15 
| {{ZD|UK}} [[Paul di Resta]]
| 1-19
|-
| rowspan=3 | {{ZD|ŠVI}} Sauber F1 Team
! rowspan=3 | [[Sauber]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Sauber C30|C30]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 16
| {{ZD|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
| 1-19
! rowspan=3 | 
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 17
| {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| 1-6, 8-19
|-
| {{ZD|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
| 7
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Toro Rosso
! rowspan=2 | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Toro Rosso STR6|STR6]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 18
| {{ZD|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]&lt;br/&gt;{{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 19
| {{ZD|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]
| 1-19
|-
| rowspan=3 | {{ZD|MALE}} Team Lotus
! rowspan=3 | [[Lotus Racing|Lotus]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Lotus T128|T128]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2011 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 20
| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
| 1-19
| rowspan=3 | {{ZD|IND}} [[Karun Chandhok]]&lt;br/&gt;{{ZD|BRA}} [[Luiz Razia]]&lt;br/&gt;{{ZD|ITA}} [[Davide Valsecchi]]
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 21
| {{ZD|ITA}} [[Jarno Trulli]]
| 1-9, 11-19
|-
| {{ZD|IND}} [[Karun Chandhok]]
| 10
|-
| rowspan=4 | {{ZD|ŠPA}} HRT F1 Team
! rowspan=4 | [[Hispania Racing|HRT]]
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | [[Hispania F111|F111]]
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2011 2.4 V8
| rowspan=4 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 22
| {{ZD|IND}} [[Narain Karthikeyan]]
| 1-8, 17
| rowspan=4 | {{ZD|IND}} [[Narain Karthikeyan]]&lt;br/&gt;{{ZD|ČEŠ}} [[Jan Charouz]]
|-
| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| 9-16, 18-19
|-
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
| 1-16, 18-19
|-
| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| 17
|-
| rowspan=2 | {{ZD|RUS}} Marussia Virgin Racing
! rowspan=2 | [[Virgin Racing|Virgin]]
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | [[Virgin MVR-02|MVR-02]]
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2011 2.4 V8
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 24
| {{ZD|NJE}} [[Timo Glock]] 
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|KAN}} [[Robert Wickens]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 25
| {{ZD|BEL}} [[Jérôme d'Ambrosio]]
| 1-19
|}

== Utrke ==
Utrka za Veliku nagradu Bahreina koja je bila zakazana za 21. februar 2011, kao prva utrka sezone 2011, odgođena je zbog demonstracija protiv vlade u Bahreinu.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/motorsport/formula_one/9402871.stm|title=Bahrain Grand Prix called off due to protests|work=[[BBC Sport]]|publisher=[[BBC]]|date=21. 2. 2011|access-date=21. 2. 2011}}&lt;/ref&gt; 3. juna 2011. FIA je Veliku nagradu Bahreina dodala natrag na kalendar za 30. oktobar 2011, dok je Veliku nagradu Indije prebacila u decembar.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/formula_one/13608826.stm |title=FIA approves return of Bahrain Grand Prix to Formula 1 calendar|work=[[BBC Sport]]|publisher=[[BBC]] |date=3. 6. 2011|access-date=3. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Međutim, momčadi su bili protiv ponovnog pregovaranja i potvrde o sigurnosti, te je FIA odlučila napustiti Veliku nagradu Bahreina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/formula_one/13718417.stm |title=Bahrain accepts Grand Prix cancellation|work=[[BBC Sport]]|publisher=[[BBC]]|date=10. 6. 2011 |access-date=10. 6. 2011}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
! 
! align=center | Utrka
! align=center | Datum
! align=center | Prvih Startnih Pozicija 
! align=center | Najbržih Rundi
! align=center | Pobjeda (vozači)
! align=center | Pobjeda (konstruktori)
! align=center | Rezultati
|- align=center
| 1
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[VN Australije]], [[Melbourne]]
| align=&quot;left&quot; | [[27. mart]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Australije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 2
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|MALE}} [[VN Malezije]], [[Kuala Lumpur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[10. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Malezije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 3
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|KIN}} [[VN Kine]], [[Šangaj]] 
| align=&quot;left&quot; | [[17. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kine 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 4
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|TUR}} [[VN Turske]], [[Istanbul]]
| align=&quot;left&quot; | [[8. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Turske 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 5
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|ŠPA}} [[VN Španije]], [[Katalonija]] 
| align=&quot;left&quot; | [[22. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Španije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 6
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|MNK}} [[VN Monaka]], [[Monte Carlo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[29. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Monaka 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 7
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|KAN}} [[VN Kanade]], [[Montreal]]
| align=&quot;left&quot; | [[12. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kanade 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 8
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|EU}} [[VN Evrope]], [[Valencia]]  
| align=&quot;left&quot; | [[26. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Evrope 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 9
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[VN Velike Britanije]], [[Silverstone]]
| align=&quot;left&quot; | [[10. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 10
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[VN Njemačke]], [[Nürburgring]]
| align=&quot;left&quot; | [[24. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Njemačke 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 11
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|MAĐ}} [[VN Mađarske]], [[Budimpešta]]
| align=&quot;left&quot; | [[31. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|BRA}} [[Felipe Massa]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Mađarske 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 12
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|BEL}} [[VN Belgije]], [[Spa, Belgija|Spa Francorchamps]]
| align=&quot;left&quot; | [[28. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Belgije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 13
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|ITA}} [[VN Italije]], [[Monza]]
| align=&quot;left&quot; | [[11. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Italije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 14
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SIN}} [[VN Singapura]], [[Singapur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[25. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Singapura 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 15
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|JAP}} [[VN Japana]], [[Suzuka]]
| align=&quot;left&quot; | [[9. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Japana 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 16
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|JKO}} [[VN Koreje]], [[Yeongam]]
| align=&quot;left&quot; | [[16. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Koreje 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 17
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|IND}} [[VN Indije]], [[New Delhi]]
| align=&quot;left&quot; | [[30. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Indije 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 18
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UAE}} [[VN Abu Dhabija]], [[Yas Marina Circuit]] 
| align=&quot;left&quot; | [[13. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|Rezultati]]
|- align=center
| 19
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|BRA}} [[VN Brazila]], [[Sao Paulo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[27. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Brazila 2011.|Rezultati]]
|- align=center
|}

== Konačni poredak ==

===Sistem bodovanja===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
! Pozicija
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| &amp;nbsp;'''1.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| &amp;nbsp;'''2.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| &amp;nbsp;'''3.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''4.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''5.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''6.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''7.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''8.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''9.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''10.'''&amp;nbsp;
|-
! Bodovi
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 25
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 1
|}

=== Vozači ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Ime
! [[Velika nagrada Australije 2011.|AUS]]&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2011.|MAL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2011.|KIN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KIN}}
! [[Velika nagrada Turske 2011.|TUR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|TUR}}
! [[Velika nagrada Španije 2011.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2011.|MON]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2011.|KAN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2011.|EVR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|VB]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2011.|NJE]]&lt;br /&gt;{{flagicon|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2011.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2011.|BEL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2011.|ITA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2011.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2011.|JAP]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2011.|KOR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}}
! [[Velika nagrada Indije 2011.|IND]]&lt;br /&gt;{{flagicon|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|ABU]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UAE}}
! [[Velika nagrada Brazila 2011.|BRA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|-
! 1.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| '''Ret'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
!align=&quot;right&quot;| 392
|-
! 2.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|UK}} [[Jenson Button]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
!align=&quot;right&quot;| 270
|-
! 3.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|AUS}} [[Mark Webber]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''3''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''4'''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
!align=&quot;right&quot;| 258
|-
! 4.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
!align=&quot;right&quot;| 257
|-
! 5.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|UK}} [[Lewis Hamilton]]
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
!align=&quot;right&quot;| 227
|-
! 6.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|BRA}} [[Felipe Massa]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''7''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''6''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
!align=&quot;right&quot;| 118
|-
! 7.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Nico Rosberg]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
!align=&quot;right&quot;| 89
|-
! 8.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Michael Schumacher]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
!align=&quot;right&quot;| 76
|-
! 9.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Adrian Sutil]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
!align=&quot;right&quot;| 42
|-
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|RUS}} [[Vitaly Petrov]]
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
!align=&quot;right&quot;| 37
|-
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Nick Heidfeld]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
!align=&quot;right&quot;| 34
|-
! 12.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|JAP}} [[Kamui Kobayashi]]
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
!align=&quot;right&quot;| 30
|-
! 13.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|UK}} [[Paul di Resta]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
!align=&quot;right&quot;| 27
|-
! 14.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠPA}} [[Jaime Alguersuari]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
!align=&quot;right&quot;| 26
|-
! 15.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠVI}} [[Sébastien Buemi]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
!align=&quot;right&quot;| 15
|-
! 16.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|MEX}} [[Sergio Pérez]]
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=| DNS
|bgcolor=&quot;#FOF8FF&quot;| ST
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
!align=&quot;right&quot;| 14
|-
! 17.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|BRA}} [[Rubens Barrichello]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
!align=&quot;right&quot;| 4
|-
! 18.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|BRA}} [[Bruno Senna]]
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=| 
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
!align=&quot;right&quot;| 2
|-
! 19.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
!align=&quot;right&quot;| 1
|-
! 20.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠPA}} [[Pedro de la Rosa]]
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 21.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ITA}} [[Jarno Trulli]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 22.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 23.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ITA}} [[Vitantonio Liuzzi]]
|bgcolor=&quot;#FFCFCF&quot;| DNQ
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 24.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|BEL}} [[Jérôme d'Ambrosio]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 25.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Timo Glock]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| NK
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=| DNS
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 26.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|IND}} [[Narain Karthikeyan]]
|bgcolor=&quot;#FFCFCF&quot;| DNQ
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 24
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=|
|bgcolor=|
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 27.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| NK
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 28.
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|IND}} [[Karun Chandhok]]
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
|bgcolor=|
!align=&quot;right&quot;| 0
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot; width=160| Ime
! [[Velika nagrada Australije 2011.|AUS]]&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2011.|MAL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2011.|KIN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KIN}}
! [[Velika nagrada Turske 2011.|TUR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|TUR}}
! [[Velika nagrada Španije 2011.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2011.|MON]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2011.|KAN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2011.|EVR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|VB]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2011.|NJE]]&lt;br /&gt;{{flagicon|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2011.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2011.|BEL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2011.|ITA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2011.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2011.|JAP]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2011.|KOR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}}
! [[Velika nagrada Indije 2011.|IND]]&lt;br /&gt;{{flagicon|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|ABU]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UAE}}
! [[Velika nagrada Brazila 2011.|BRA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

=== Konstruktori ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Australije 2011.|AUS]]&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2011.|MAL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2011.|KIN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KIN}}
! [[Velika nagrada Turske 2011.|TUR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|TUR}}
! [[Velika nagrada Španije 2011.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2011.|MON]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2011.|KAN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2011.|EVR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|VB]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2011.|NJE]]&lt;br /&gt;{{flagicon|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2011.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2011.|BEL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2011.|ITA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2011.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2011.|JAP]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2011.|KOR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}}
! [[Velika nagrada Indije 2011.|IND]]&lt;br /&gt;{{flagicon|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|ABU]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UAE}}
! [[Velika nagrada Brazila 2011.|BRA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 1.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| 1
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| '''Ret'''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 650
|-
| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| ''3''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''4'''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 2.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| 3
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 497
|-
| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 3.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 375
|-
| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''7''
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 4.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 7
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 165
|-
| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 5.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|UK}} [[Renault F1|Renault]]
| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 73
|-
| 10
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 6.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 69
|-
| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 7.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 16
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 44
|-
| 17
|bgcolor=&quot;#000000&quot; style=&quot;color:#FFFFFF&quot;| DSK
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=| DNS
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 8.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Ferrari]]
| 18
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 41
|-
| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 9.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|UK}} [[Williams F1|Williams-Cosworth]]
| 11
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 5
|-
| 12
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 10.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|MALE}} [[Lotus Racing|Lotus-Renault]]
| 20
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 0
|-
| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 11.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠPA}} [[Hispania Racing|HRT-Cosworth]]
| 22
|bgcolor=&quot;#FFCFCF&quot;| DNQ
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 24
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| NK
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 0
|-
| 23
|bgcolor=&quot;#FFCFCF&quot;| DNQ
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 12.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{flagicon|RUS}} [[Virgin Racing|Virgin-Cosworth]]
| 24
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| NK
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=| DNS
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 0
|-
| 25
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Ret
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19
|-
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Australije 2011.|AUS]]&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2011.|MAL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2011.|KIN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KIN}}
! [[Velika nagrada Turske 2011.|TUR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|TUR}}
! [[Velika nagrada Španije 2011.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2011.|MON]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2011.|KAN]]&lt;br /&gt;{{flagicon|KAN}}
! [[Velika nagrada Evrope 2011.|EVR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|EU}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2011.|VB]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2011.|NJE]]&lt;br /&gt;{{flagicon|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2011.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{flagicon|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2011.|BEL]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2011.|ITA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2011.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Japana 2011.|JAP]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JAP}}
! [[Velika nagrada Koreje 2011.|KOR]]&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}}
! [[Velika nagrada Indije 2011.|IND]]&lt;br /&gt;{{flagicon|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dhabija 2011.|ABU]]&lt;br /&gt;{{flagicon|UAE}}
! [[Velika nagrada Brazila 2011.|BRA]]&lt;br /&gt;{{flagicon|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2011 in Formula One}}
* [http://www.formula1.com/results/driver/2011/ formula1.com – Poredak vozača službeni 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140505010733/http://www.formula1.com/results/driver/2011/ |date=5. 5. 2014 }}
* [http://www.formula1.com/results/team/2011/ formula1.com – Poredak konstruktora službeni 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130501080615/http://www.formula1.com/results/team/2011/ |date=1. 5. 2013 }}
* [http://www.statsf1.com/en/2011.aspx sezona 2011. na statsf1.com]
* [http://www.statsf1.com/en/2011/modeles.aspx Automobili F1 2011. na statsf1.com]
* [http://www.formula1.com '' Zvanična stranica Formule 1'']
* [http://www.fia.com/ ''Zvanična stranica FIA-e'']
* [http://en.espnf1.com/ ''Formula 1 na espnf1.com'']
* [http://www.autosport.com/f1/ ''Formula 1 na autosport.com'']
* [http://www.planetf1.com/ ''Formula 1 na planetf1.com'']

{{Sezone Formule 1}}

[[Kategorija:Sezone Formule 1|2011]]
[[Kategorija:2011. u Formuli 1]]</text>
      <sha1>cdry562ewqv0d9obry9dsz7vz3jgr7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Podrinje Janja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143655</id>
    <revision>
      <id>3669085</id>
      <parentid>3627914</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T02:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>94.250.109.6</ip>
      </contributor>
      <origin>3669085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9357" sha1="a8ek3cly62retxgyb067j9inylb4z4z" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #005EAB
| Ime kluba         = '''FK Podrinje Janja'''
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Podrinje Janja
| Grb               = FK Podrinje Janja grb.png
| Nadimak           = ''Kupusari''
| Osnovan           = [[1927]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Janja]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#005EAB}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Republike Srpske|NS RS]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| Stadion           = Stadion Podrinje Janja
| Kapacitet         = 4.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Trener            = Muhamed Jusufović
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Šarampov 66&lt;br&gt;76316 Janja
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 14. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica       = 
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 000055
| tijelo1           = 000055
| desna ruka1       = 000055
| šorc1             = 000055
| čarape1           = 0099FF
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = 
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = 0011BB
| tijelo2           = 0011BB
| desna ruka2       = 0011BB
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = 0011BB
}}

'''FK Podrinje''' je nogometni klub iz [[Janja|Janje]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj Ligi Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fsrs.org/sr-BA/takmicenja-prva-liga.html|title=ФС РС - Прва лига|last=|first=|date=|website=fsrs.org|publisher=Fudbalski savez Republike Srpske|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Fudbalski klub Podrinje je osnovan 1927. godine. Osnivači i finansijeri kluba su tada bili bogati lokalni mještani kao što su braća Milan i Luka Petrović ili Meho Smajić. Klubu je tada bilo relativno lako naći finansijere, jer je fudbal u to vrijeme bio jedini zastupljen sport u Janji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://de-de.facebook.com/pg/F.K.PodrinjeJanjaBiH/about/?ref=page_internal|title=F.K. Podrinje Janja - Info|last=|first=|date=|website=facebook.com|publisher=FK Podrinje Janja|access-date=15. 4. 2019}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Teren je se tada nalazio na Savić Bari, da bi nakon Drugog svjetskog rata na mjestu današnjeg stadiona izgrađeno igralište.

Podrinje je nakon Drugog svjetskog rata prvo igralo isključivo protiv klubova iz okolnih mjesta, ali je klub ulaskom u Zonu Podrinje počeo da igra protiv ekipa iz [[Doboj]]a, [[Tuzla|Tuzlanske regije]] i [[Podrinje|Srednjeg Podrinja]].

Podrinje je obnovilo svoj rad u sezoni 1995/96. godine kada se takmičilo u Trećoj ligi [[Semberija|Semberije]], [[Majevica|Majevice]] i [[Birač]]. U toj prvoj sezoni osvojili su deveto mjesto, ali u sezoni 1998/99. godine bili su prvaci te lige i plasirali se u [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Drugu ligu Republike Srpske]]. U Drugoj ligi zadržali su se tri sezone, prvo 1999/00. godine u grupi Centar kada su zauzeli trinaesto mjesto, a u naredne dvije sezone bili su u grupi Istok. Sezone 2000/01. godine Podrinje je osvojilo deveto mjesto a naredne sezone 2001/02. godine petnaesto mjesto kada su i ispali. Od sezone 2002/03. godine Podrinje je igralo u Trećoj ligi Bijeljine, da bi se među drugoligaše vratilo tri godine kasnije. Podrinje je 2005/06. godine osvojilo šampionsku titulu u Trećoj ligi Bijeljine i izborilo povratak u Drugu ligu, u kojoj će pružati dobre igre i plasmane.

Tri puta Podrinje je osvojilo drugo mjesto i bilo pred ulaskom u Prvu ligu Republike Srpske, dok su jednu sezonu završili na trećem mjestu. Da bi konačno, u sezoni 2009/10. godine Podrinje nakon odustajanja Napretka od Prve lige, kao drugoplasirana ekipa igrala baraž sa Romanijom iz [[Pale|Pala]] za popunu prvoligaškog karavana. U dvije utakmice janjarci su bili uspješniji, na Palama je bilo 1:1, a u revanšu pobjeda od 2:1 za Podrinje, čime su tako ostvarili svoj najveći klupski uspjeh.Svoju prvu istorijsku utakmicu u Prvoj ligi RS Podrinje je odrigralo 14. avgusta kada su odigrali neriješeno 2:2 sa [[FK Sloboda Bosanski Novi|Slobodom]] iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]].

U Janji je odigrano dosta prijateljskih utakmica na kojima su fudbaleri Podrinja dokazali da se mogu suprotstaviti i prvoligašima i to veoma uspješno. U Janji su gostovali [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] iz Tuzle, [[FK Željezničar|Željezničar]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], i [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]]. Također su bili prijateljski povezani sa [[FK Drina Zvornik|Drinom]] iz [[Zvornik]]a i [[FK Radnik Bijeljina|Radnikom]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]]. Nekoliko talentovanih fudbalera iz Podrinja igralo je za prvoligaške klubove, a jedan od najvećih talenata svakako je [[Vahidin Musemić]], nekad centarfor Sarajeva. U tom periodu Sarajevo je osvojilo i šampionsku titulu, ali je na evropskoj sceni naišli na [[Manchester United]]. Mlađi brat Vahidina Musemića, [[Husref Musemić|Husref]] je također počeo u Podrinju i prešao u Sarajevo. Isto tako talentovani [[Simo Nikolić]] je iz Podrinja otišao u Galeniku a [[Savo Milošević]] u beogradski Partizan. [[Mehmed Alilhodžić]] je dugo branio u beogradskom Radu a [[Mensur Bečić]] je igrao za [[Dinamo Vinkovci|Dinamo]] iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].

== Stadion ==

FK Podrinje svoje utakmice igra na Gradskom stadionu Poloj u Janji.Kapacitet stadiona je 4.000 gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.de/fk-po-shy-dri-shy-nje-janja/startseite/verein/30158#subnavi|title=FK Podrinje Janja - Vereinsprofil|last=|first=|date=|website=transfermarkt.de|publisher=Transfermarkt|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
{{Proširiti sekciju}}

== Ekipa ==

=== Trenutni sastav ===

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Milun Avramović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Saša Čurčić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Blaško Guzijan]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Husein Musić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Milan Mitrović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mile Purić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Alen Arnautović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Bakir Mulamustafić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Srbija|ime=[[Marko Jevtić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Pero Ostojić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Jovica Klasanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vladan Mandić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Abdulah Osmanagić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vladan Tomić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Aco Đokić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vanja Zekić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Ademin Hadžić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Sjedinjene Američke Države|ime=[[John George Repologle]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Srbija|ime=[[Kristijan Soldatović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Dragan Došlo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Stefan Rakić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Filip Vujić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mirsad Arnautović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Aleksandar Furtula]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Trener ==
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Milanović]]

== Bivši treneri ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|BIH}} [[Milorad Savić]]
* {{ZD|BIH}} [[Borislav Tonković]]
* {{ZD|SRB}} [[Mile Lazarević]]

== Poznati bivši igrači ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|BIH}} [[Savo Milošević]]
* {{ZD|BIH}} [[Vahidin Musemić]]
* {{ZD|BIH}} [[Husref Musemić]]
* {{ZD|BIH}} [[Muhidin Čoralić]]
* {{ZD|BIH}} [[Simo Nikolić]]
* {{ZD|BIH}} [[Mile Urošević]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.transfermarkt.de/fk-sutjeska-foca/startseite/verein/22808/saison_id/2018 Profil kluba na transfermarkt.de]
* [https://fsrs.org/sr-BA/ Službena stranica FSRS]
* [https://www.nfsbih.ba/ Službena stranica NFSBIH]

{{DEFAULTSORT:Podrinje Janja}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Sport u Foči|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1927.]]
[[Kategorija:Sport u Bijeljini|FK]]
[[Kategorija:1927. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>a8ek3cly62retxgyb067j9inylb4z4z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669126</id>
      <parentid>3669085</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3669126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8901" sha1="1jt4f2h8jb8e10qcjgbtifm2ga11mjy" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #005EAB
| Ime kluba         = '''FK Podrinje Janja'''
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Podrinje Janja
| Grb               = FK Podrinje Janja grb.png
| Nadimak           = ''Kupusari''
| Osnovan           = [[1927]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Janja]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#005EAB}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Republike Srpske|NS RS]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| Stadion           = Stadion Podrinje Janja
| Kapacitet         = 4.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Trener            = Muhamed Jusufović
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Šarampov 66&lt;br&gt;76316 Janja
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 14. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica       = 
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 000055
| tijelo1           = 000055
| desna ruka1       = 000055
| šorc1             = 000055
| čarape1           = 0099FF
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = 
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = 0011BB
| tijelo2           = 0011BB
| desna ruka2       = 0011BB
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = 0011BB
}}

'''FK Podrinje''' je nogometni klub iz [[Janja|Janje]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj Ligi Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fsrs.org/sr-BA/takmicenja-prva-liga.html|title=ФС РС - Прва лига|last=|first=|date=|website=fsrs.org|publisher=Fudbalski savez Republike Srpske|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Fudbalski klub Podrinje je osnovan 1927. godine. Osnivači i finansijeri kluba su tada bili su braća Milan i Luka Petrović i Meho Smajić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://de-de.facebook.com/pg/F.K.PodrinjeJanjaBiH/about/?ref=page_internal|title=F.K. Podrinje Janja - Info|last=|first=|date=|website=facebook.com|publisher=FK Podrinje Janja|access-date=15. 4. 2019}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Teren je se tada nalazio na Savić Bari, da bi nakon Drugog svjetskog rata na mjestu današnjeg stadiona izgrađeno igralište.

Podrinje je nakon Drugog svjetskog rata prvo igralo isključivo protiv klubova iz okolnih mjesta, ali je klub ulaskom u Zonu Podrinje počeo da igra protiv ekipa iz [[Doboj]]a, [[Tuzla|Tuzlanske regije]] i [[Podrinje|Srednjeg Podrinja]].

Podrinje je obnovilo svoj rad u sezoni 1995/96. godine kada se takmičilo u Trećoj ligi [[Semberija|Semberije]], [[Majevica|Majevice]] i [[Birač]]. U toj prvoj sezoni osvojili su deveto mjesto, ali u sezoni 1998/99. godine bili su prvaci te lige i plasirali se u [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Drugu ligu Republike Srpske]]. U Drugoj ligi zadržali su se tri sezone, prvo 1999/00. godine u grupi Centar kada su zauzeli trinaesto mjesto, a u naredne dvije sezone bili su u grupi Istok. Sezone 2000/01. godine Podrinje je osvojilo deveto mjesto a naredne sezone 2001/02. godine petnaesto mjesto kada su i ispali. Od sezone 2002/03. godine Podrinje je igralo u Trećoj ligi Bijeljine, da bi se među drugoligaše vratilo tri godine kasnije. Podrinje je 2005/06. godine osvojilo šampionsku titulu u Trećoj ligi Bijeljine i izborilo povratak u Drugu ligu, u kojoj će pružati dobre igre i plasmane.

Tri puta Podrinje je osvojilo drugo mjesto i bilo pred ulaskom u Prvu ligu Republike Srpske, dok su jednu sezonu završili na trećem mjestu. Da bi konačno, u sezoni 2009/10. godine Podrinje nakon odustajanja Napretka od Prve lige, kao drugoplasirana ekipa igrala baraž sa Romanijom iz [[Pale|Pala]] za popunu prvoligaškog karavana. U dvije utakmice su bili uspješniji, na Palama je bilo 1:1, a u revanšu pobjeda od 2:1 za Podrinje, čime su tako ostvarili svoj najveći klupski uspjeh.Svoju prvu istorijsku utakmicu u Prvoj ligi RS Podrinje je odrigralo 14. avgusta kada su odigrali neriješeno 2:2 sa [[FK Sloboda Bosanski Novi|Slobodom]] iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]]. U Janji su gostovali [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] iz Tuzle, [[FK Željezničar|Željezničar]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], i [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]]. Također su bili prijateljski povezani sa [[FK Drina Zvornik|Drinom]] iz [[Zvornik]]a i [[FK Radnik Bijeljina|Radnikom]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]]. Nekoliko talentovanih fudbalera iz Podrinja igralo je za prvoligaške klubove, a jedan od najvećih talenata je [[Vahidin Musemić]], nekad centarfor FK Sarajeva. Mlađi brat Vahidina Musemića, [[Husref Musemić|Husref]] je također počeo u Podrinju i prešao u FK Sarajevo.  [[Simo Nikolić]] je iz Podrinja otišao u Galeniku a [[Savo Milošević]] u beogradski Partizan. [[Mehmed Alilhodžić]] je dugo branio u beogradskom Radu a [[Mensur Bečić]] je igrao za [[Dinamo Vinkovci|Dinamo]] iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].

== Stadion ==

FK Podrinje svoje utakmice igra na Gradskom stadionu Poloj u Janji.Kapacitet stadiona je 4.000 gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.de/fk-po-shy-dri-shy-nje-janja/startseite/verein/30158#subnavi|title=FK Podrinje Janja - Vereinsprofil|last=|first=|date=|website=transfermarkt.de|publisher=Transfermarkt|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
{{Proširiti sekciju}}

== Ekipa ==

=== Trenutni sastav ===

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Milun Avramović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Saša Čurčić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Blaško Guzijan]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Husein Musić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Milan Mitrović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mile Purić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Alen Arnautović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Bakir Mulamustafić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Srbija|ime=[[Marko Jevtić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Pero Ostojić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Jovica Klasanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vladan Mandić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Abdulah Osmanagić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vladan Tomić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Aco Đokić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vanja Zekić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Ademin Hadžić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Sjedinjene Američke Države|ime=[[John George Repologle]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Srbija|ime=[[Kristijan Soldatović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Dragan Došlo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Stefan Rakić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Filip Vujić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mirsad Arnautović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Aleksandar Furtula]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Trener ==
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Milanović]]

== Bivši treneri ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|BIH}} [[Milorad Savić]]
* {{ZD|BIH}} [[Borislav Tonković]]
* {{ZD|SRB}} [[Mile Lazarević]]

== Poznati bivši igrači ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|BIH}} [[Savo Milošević]]
* {{ZD|BIH}} [[Vahidin Musemić]]
* {{ZD|BIH}} [[Husref Musemić]]
* {{ZD|BIH}} [[Muhidin Čoralić]]
* {{ZD|BIH}} [[Simo Nikolić]]
* {{ZD|BIH}} [[Mile Urošević]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.transfermarkt.de/fk-sutjeska-foca/startseite/verein/22808/saison_id/2018 Profil kluba na transfermarkt.de]
* [https://fsrs.org/sr-BA/ Službena stranica FSRS]
* [https://www.nfsbih.ba/ Službena stranica NFSBIH]

{{DEFAULTSORT:Podrinje Janja}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Sport u Foči|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1927.]]
[[Kategorija:Sport u Bijeljini|FK]]
[[Kategorija:1927. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>1jt4f2h8jb8e10qcjgbtifm2ga11mjy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669132</id>
      <parentid>3669126</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:48:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3669132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8757" sha1="757da5hscv1565l7v1nf6guvsbwycco" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = white
| Boja2             = #005EAB
| Ime kluba         = '''FK Podrinje Janja'''
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Podrinje Janja
| Grb               = FK Podrinje Janja grb.png
| Nadimak           = ''Kupusari''
| Osnovan           = [[1927]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Janja]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|#005EAB}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Republike Srpske|NS RS]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]
| Stadion           = Stadion Podrinje Janja
| Kapacitet         = 4.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = 
| Trener            = Muhamed Jusufović
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = Šarampov 66&lt;br&gt;76316 Janja
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 14. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2021/2022.|2021/22.]]
| Webstranica       = 
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = 
| uzorak_t1         = 
| uzorak_dr1        = 
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = 000055
| tijelo1           = 000055
| desna ruka1       = 000055
| šorc1             = 000055
| čarape1           = 0099FF
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = 
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = 0011BB
| tijelo2           = 0011BB
| desna ruka2       = 0011BB
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = 0011BB
}}

'''FK Podrinje''' je nogometni klub iz [[Janja|Janje]], [[Bosna i Hercegovina]]. Trenutno se takmiči u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj Ligi Republike Srpske]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fsrs.org/sr-BA/takmicenja-prva-liga.html|title=ФС РС - Прва лига|last=|first=|date=|website=fsrs.org|publisher=Fudbalski savez Republike Srpske|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Fudbalski klub Podrinje je osnovan 1927. godine. Osnivači i finansijeri kluba su braća Milan i Luka Petrović i Meho Smajić.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://de-de.facebook.com/pg/F.K.PodrinjeJanjaBiH/about/?ref=page_internal|title=F.K. Podrinje Janja - Info|last=|first=|date=|website=facebook.com|publisher=FK Podrinje Janja|access-date=15. 4. 2019}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Teren se nalazio na Savić Bari, da bi nakon Drugog svjetskog rata na mjestu današnjeg stadiona izgrađeno igralište.

Podrinje je nakon Drugog svjetskog rata prvo igralo isključivo protiv klubova iz okolnih mjesta, ali je klub ulaskom u Zonu Podrinje počeo da igra protiv ekipa iz [[Doboj]]a, [[Tuzla|Tuzlanske regije]] i [[Podrinje|Srednjeg Podrinja]].

Podrinje je obnovilo svoj rad u sezoni 1995/96. godine kada se takmičilo u Trećoj ligi [[Semberija|Semberije]], [[Majevica|Majevice]] i [[Birač]]. U toj prvoj sezoni osvojili su deveto mjesto, ali u sezoni 1998/99. godine bili su prvaci te lige i plasirali se u [[Druga nogometna liga Republike Srpske|Drugu ligu Republike Srpske]]. U Drugoj ligi zadržali su se tri sezone, prvo 1999/00. godine u grupi Centar kada su zauzeli trinaesto mjesto, a u naredne dvije sezone bili su u grupi Istok. Sezone 2000/01. godine Podrinje je osvojilo deveto mjesto a naredne sezone 2001/02. godine petnaesto mjesto kada su i ispali. Od sezone 2002/03. godine Podrinje je igralo u Trećoj ligi Bijeljine, da bi se među drugoligaše vratilo tri godine kasnije. Podrinje je 2005/06. godine osvojilo šampionsku titulu u Trećoj ligi Bijeljine i izborilo povratak u Drugu ligu.

Tri puta Podrinje je osvojilo drugo mjesto i bilo pred ulaskom u Prvu ligu Republike Srpske, dok su jednu sezonu završili na trećem mjestu. U sezoni 2009/10. godine Podrinje nakon odustajanja Napretka od Prve lige, kao drugoplasirana ekipa igrala baraž sa Romanijom iz [[Pale|Pala]] za popunu prve lige. U dvije utakmice su bili uspješniji, na Palama je bilo 1:1, a u revanšu pobjeda od 2:1 za Podrinje, čime su tako ostvarili svoj najveći klupski uspjeh.Svoju prvu utakmicu u Prvoj ligi RS Podrinje je odrigralo 14. augusta kada su odigrali neriješeno 2:2 sa [[FK Sloboda Bosanski Novi|Slobodom]] iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]]. U Janji su gostovali [[FK Sarajevo|Sarajevo]], [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] iz Tuzle, [[FK Željezničar|Željezničar]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], i [[beograd]]ski [[FK Partizan|Partizan]] i [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]]. Također su bili prijateljski povezani sa [[FK Drina Zvornik|Drinom]] iz [[Zvornik]]a i [[FK Radnik Bijeljina|Radnikom]] iz [[Bijeljina|Bijeljine]]. Nekoliko fudbalera iz Podrinja igralo je za prvoligaške klubove, a [[Vahidin Musemić]], bio je centarfor FK Sarajeva. Mlađi brat Vahidina Musemića, [[Husref Musemić|Husref]] je počeo u Podrinju i prešao u FK Sarajevo.  [[Simo Nikolić]] je iz Podrinja otišao u FK Galeniku a [[Savo Milošević]] u beogradski FK Partizan. [[Mehmed Alilhodžić]] je dugo branio u beogradskom FK Radu a [[Mensur Bečić]] je igrao za FK [[Dinamo Vinkovci|Dinamo]] iz [[Vinkovci|Vinkovaca]].

== Stadion ==

FK Podrinje svoje utakmice igra na Gradskom stadionu Poloj u Janji. Kapacitet stadiona je 4.000 gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.de/fk-po-shy-dri-shy-nje-janja/startseite/verein/30158#subnavi|title=FK Podrinje Janja - Vereinsprofil|last=|first=|date=|website=transfermarkt.de|publisher=Transfermarkt|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Navijači ==
{{Proširiti sekciju}}

== Ekipa ==

=== Trenutni sastav ===

{{Nogometna ekipa početak}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Milun Avramović]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Saša Čurčić]]|poz=GK}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Blaško Guzijan]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Husein Musić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Milan Mitrović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mile Purić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Alen Arnautović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Bakir Mulamustafić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Srbija|ime=[[Marko Jevtić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Pero Ostojić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Jovica Klasanović]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vladan Mandić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Abdulah Osmanagić]]|poz=DF}}
{{Nogometna ekipa sredina}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vladan Tomić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Aco Đokić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Vanja Zekić]]|poz=MF}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Ademin Hadžić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Sjedinjene Američke Države|ime=[[John George Repologle]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Srbija|ime=[[Kristijan Soldatović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Dragan Došlo]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Stefan Rakić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Filip Vujić]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Mirsad Arnautović]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa igrač|br=|nac=Bosna i Hercegovina|ime=[[Aleksandar Furtula]]|poz=FW}}
{{Nogometna ekipa kraj}}

== Trener ==
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Milanović]]

== Bivši treneri ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|BIH}} [[Milorad Savić]]
* {{ZD|BIH}} [[Borislav Tonković]]
* {{ZD|SRB}} [[Mile Lazarević]]

== Poznati bivši igrači ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{ZD|BIH}} [[Savo Milošević]]
* {{ZD|BIH}} [[Vahidin Musemić]]
* {{ZD|BIH}} [[Husref Musemić]]
* {{ZD|BIH}} [[Muhidin Čoralić]]
* {{ZD|BIH}} [[Simo Nikolić]]
* {{ZD|BIH}} [[Mile Urošević]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.transfermarkt.de/fk-sutjeska-foca/startseite/verein/22808/saison_id/2018 Profil kluba na transfermarkt.de]
* [https://fsrs.org/sr-BA/ Službena stranica FSRS]
* [https://www.nfsbih.ba/ Službena stranica NFSBIH]

{{DEFAULTSORT:Podrinje Janja}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1946.|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Sport u Foči|Sutjeska Foča]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1927.]]
[[Kategorija:Sport u Bijeljini|FK]]
[[Kategorija:1927. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>757da5hscv1565l7v1nf6guvsbwycco</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Montparnasse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>152732</id>
    <revision>
      <id>3669106</id>
      <parentid>2869017</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T07:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4617" sha1="4enjtp4juxbttcunk1fmczd25ctehjj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Montparnasse.jpg|mini|Montparnasse]]

'''Montparnasse''' je poznata [[Pariz|pariska]] četvrt u [[14. arondisman (Pariz)|14. pariskom arondismanu]] i ujedno je 53. [[Spisak pariskih arondismana i četvrti|gradska četvrt]] Pariza. U toj znamenitoj pariskoj četvrti nalaze se: [[Groblje Montparnasse]], [[Željeznička stanica Montparnasse]] i  [[Pariske katakombe]].

==Ime==

Ime četvrti dolazi od brda (fr.: ''mont'') [[Parnas]], brda iz grčke mitologije, koje se je nalazilo na tom prostoru do [[18. vijek]]a kada je bilo poravnato, kako bi se mogao izgraditi [[Boulevard du Montparnasse]].

==Historija==

Od [[1910]]. pa sve do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pariski umjetnički krug migrirao je sa [[Montmartre]]a, koji je do tada bio centar umjetničkih zbivanja starije generacije na Montparnassu. U tom trenutku ta četvrt postaje središte života pariskih intelektualaca i umjetnika koji ovdje dolaze iz cijelog svijeta. Tadašnja zajednica uzdizala je i cijenila kreativnost, a umjetnici su se međusobno poznavali. Kafei su bili mjesta okupljanja i rasprava gdje su se rađale nove ideje.

U četvrt je često navraćala kolekcionarka [[Peggy Guggenheim]], supruga nadrealističkog slikara [[Max Ernst|Maxa Ernsta]], posjećivajući ateljee umjetnika i skupljajući kolekciju umjetnina koja se danas nalazi u [[Muzej Peggy Guggenheim|Muzeju Peggy Guggenheim]] u [[Venecija|Veneciji]]. Još kao nepoznati pisci ovdje dolaze [[Morley Callaghan]] i njegov prijatelj [[Ernest Hemingway]], gdje su upoznali već renomiranog [[Francis Scott Key Fitzgerald|F. Scotta Fitzgeralda]]. Četvrt je također postala dom političkih izbjeglica kao što su: [[Vladimir Lenjin]], [[Lav Trocki]], [[Porfirio Diaz]] i [[Simon Petljura]].

Ta epoha Montparnassea često se naziva ''Les Années Folles'' ili ''Lude godine'', a među ostalim umjetnicima koji su se u to vrijeme našli na Montparnasseu bili su: [[Guillaume Apollinaire]], [[Samuel Beckett]], [[Constantin Brancusi]], [[Andre Breton]], [[Blaise Cendrars]], [[Marc Chagall]], [[Jean Cocteau]], [[Salvador Dalí]], [[Marcel Duchamp]], [[Max Ernst]], [[Paul Fort]], [[Alberto Giacometti]], [[Juan Gris]], [[Max Jacob]], [[Fernand Leger]], [[Jacques Lipchitz]], [[Ford Madox Ford]], [[Marevna]], [[Henry Miller]], [[Joan Miró]], [[Amedeo Modigliani]], [[Pascin]], [[Pablo Picasso]], [[Ezra Pound]], [[Diego Rivera]], [[Erik Satie]], [[Chaim Soutine]], [[Marie Vassilieff]], [[Ossip Zadkine]] i ostarjeli [[Edgar Degas]]. [[Drugi svjetski rat]] prouzročio je raspad ove zajednice, nakon kojeg Montparnasse više nikad nije doživio takvu slavu. Šezdesetih godina [[20. vijek]]a Montparnasse se pretvara u poslovnu četvrt, gradi se Tout Montparnasse, preuređuje se željeznička stanica, otvaraju se mnogi dućani i trgovački centri, kina, restorana, a kafei koji su ostali ovdje do dan danas privlače mnogobrojne turiste.

==Promet==

Kroz 53. parisku četvrt prolazi četiri linije [[Pariski metro|pariskog metroa]]:
* {{parismetro|4}}, {{parismetro|6}}, {{parismetro|12}}, {{parismetro|13}}, te linija {{parismetro|RER}} {{parismetro|N}}, sa stanicom (''[[Montparnasse - Bienvenüe (Metro Pariz)|Montparnasse - Bienvenüe]]'');

==Demografski podaci==
{{Proširiti sekciju}}

==Politika==
{{Proširiti sekciju}}

==Poznate građevine==
* [[Théâtre de Poche]], najmanje pozorište u Parizu;
* [[Musée Bourdelle]], u kome se nalaze djela kipara [[Antoine Bourdelle|Antoina Bourdella]]; 
* [[Musée du Montparnasse]] u [[Avenue du Maine]], privatni muzej otvoren 1998. godine;
* [[Pariska opservatorija]] (17. vijek); 
* Zgrada carine francuskog arhitekte [[Claude-Nicolas Ledoux|Ledoux]]a (17. vijek) 
* [[Pariske katakombe]];
* Umjetnička zbirka [[Fondation Cartier]] arhitekta [[Jean Nouvel]] na [[Boulevard Raspail]] 
* Park [[Jardin Atlantique]], napravljen na krovu [[Željeznička stanica Montparnasse|Željezničke stanice Montparnasse]];

==Važnije ulice i trgovi==
* [[Rue du Montparnasse]] (1773)
* [[Barrière du Montparnasse]] (1786)
* [[Boulevard du Montparnasse]]
* Trg [[Place Denfert-Rochereau]]
== Vanjski linkovi ==

* [http://www.paris1900.lartnouveau.com/paris00/le_quartier_montparnasse.htm Fotografije Montparnassea od 1900. pa do danas]
* [http://www.paris-tourism.com/map/index.html Plan Pariza ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715044457/http://www.paris-tourism.com/map/index.html |date=15. 7. 2011 }}

==Reference==
{{reference}}

{{Administrativna podjela Pariza}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:14. arondisman (Pariz)]]
[[Kategorija:Četvrti Pariza]]</text>
      <sha1>4enjtp4juxbttcunk1fmczd25ctehjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165241</id>
    <revision>
      <id>3668980</id>
      <parentid>3405065</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:27:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4962" sha1="8oospu1ciflvwza8vbkzj4mulgnrvb3" xml:space="preserve">{{Infokutija vladar
| Ime = Galba
| Slika = Stockholm - Antikengalerie 4 - Büste Kaiser Galba (cropped).jpg
| Nasljeđivanje = [[Spisak rimskih careva|Car Rimskog carstva]]
| Vladavina = 9. juni 68 – 15. januar 69.
| Prethodnik = [[Neron]]
| Nasljednik = [[Oton]]
| Datum rođenja = 24. decembar 3. p. n. e.
| Mjesto rođenja = [[Teracina]], [[Rimsko carstvo]]
| Datum smrti = 15. januar 69 (u 71. godini)
| Mjesto smrti = [[Rim]], [[Rimsko carstvo]]
| Supružnik = [[Emilija Lepida]]
}}
'''Galba''' (Servije Sulpicije Galba Cezar August; 24. decembar 3. p. n. e – 15. januar 69) bio je [[Spisak rimskih careva|rimski car]] od 68. do 69. godine. Tokom pobune [[Julije Vindeks|Julija Vindeksa]] bio je guverner [[Hispanija (rimska provincija)|Hispanije]]. Bio je prvi car tokom [[Godina četiri cara|Godine četiri cara]] i posljednji car koji je rođen u prvom stoljeću prije nove ere.

== Porijeklo i uspon do vlasti ==
Galba je bio rođen blizu [[Teracina|Teracine]]. Porijeklom je bio iz plemenite i bogate porodice, ali ni porijeklom ni bračnim vezama nije bio povezan sa [[Julijevci-Klaudijevci|dinastijom Julijevaca-Klaudijevaca]]. Prema [[Tacit]]u i [[Svetonje|Svetoniju]], i [[August (rimski car)|Avgust]] i [[Tiberije]] predvideli su da će Galba jednoga dana postati car (Tacit, ''Annales'', VI, 20; Svetonije, ''Galba'', 4).

Galba je postao [[pretor]] [[20]]. godine, a nešto kasnije, 33. godine, konzul. Poslije toga upravljao je provicnijama [[Galija|Galijom]], [[Germanija|Germanijom]], [[Afrika (rimska)|Afrikom]] i [[Hispanija|Hispanijom]]. Nakon [[Kaligula|Kaliguline]] smrti, odbio je poziv svojih prijatelja da se proglasi carem i lojalno je služio pod [[Klaudije]]m. Tokom početka [[Neron]]ove vladavine živio je povučeno, sve dok mu car 61. godine nije povjerio na upravu [[Hispanija|provinciju Tarakonsku Španiju]].

U proljeće 68. godine, Galba je saznao da ga je [[Neron]] osudio na smrt. Gotovo istovremeno je čuo za ustanak [[Julije Vindeks|Julija Vindeksa]] u [[Galija|Galiji]]. Prvo je pomislio da kao i Julije Vindeks podigne ustanak, ali je od toga odustao, čim su stigle vijesti o njegovoj smrti. Zatim je do Galbe stigla vijest da se [[Nimfidije Sabin]], perfekt [[Pretorijanci|pretorijanske garde]], izjasnio u njegovu korist. Odmah poslije [[Neron]]ove smrti, Galba je uzeo titulu cezara i krenuo sa vojskom prema Rimu.

Kada se Galba u oktobru 68. godine približio Rimu, izbili su nemiri među vojnicima; neki vojnici su bili tom prilikom ubijeni.

== Vlast i smrt ==
Osnovna briga Galbina tokom njegove kratke vladavine bila je da se obnove državne finansije. Preduzeo je nepopularne mjere: odbio je da isplati pretorijancima nagradu obećanu u njegovo ime. Galba nije podnosio ideju da vojnike treba podmićivati da bi se obezbijedila njihova lojalnost. Dalje, mrzio je pompezni carski nastup. Dana [[1. 1.]] [[69]]. dvije legije u [[Gornja Germanija|Gornjoj Germaniji]] odbile su da se zakunu na vjernost Galbi, tražeći da se izabere novi car. Sljedećeg dana vojnici [[Donja Germanija|Donje Germanije]] su se pridružili pobuni i proglasili su za cara upravnika te provincije [[Vitelije|Vitelija]]. Galba ipak nije našao pravo rješenje za ovu krizu: usvojio je [[Lucije Kalpurnije Pizon|Lucija Kalpurnija Pizona]], ali nije uspio da odobrovolji vojsku.

Pizonovo usvajanje je izazvalo pobunu [[Oton]]a, upravnika [[Luzitanija|Luzitanije]] i jednog od Galbinih ranijih pristalica koji je sada bio razočaran što je zaboravljen. Pretorijanci su stali na stranu Otona. Galba je pokušao da suzbije pobune, ali su ga vojnici u centru Rima presreli i ubili. [[Tacit]] primjećuje da bi za Galbu svi rekli da je zaslužio da bude car, samo da nije postao car. (&quot;''omnium consensu capax imperii nisi imperasset''&quot;).

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.galba.net Galba.net: istraživanje Galba-inog naslijeđa]
* http://www.livius.org/ga-gh/galba/galba.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208045643/http://www.livius.org/ga-gh/galba/galba.html |date=8. 2. 2012 }}
* http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Galba*.html
*[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Galba*.html Život Galbe (en.)] (Plutarh; Engleski prijevod)
* [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/63*.html Cassius Dio, Book&amp;nbsp;63]

=== Pomoćni materijal ===
* [http://www.romansonline.com/Persns.asp?IntID=6&amp;Ename=Galba Galba na ''RomansOnline''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209231836/http://www.romansonline.com/Persns.asp?IntID=6&amp;Ename=Galba |date=9. 2. 2007 }}
* Biography at [http://www.roman-emperors.org/galba.htm ''De Imperatoribus Romanis'']

{{redoslijed
| prethodnik         = [[Neron]]
| gl_članak_funkcija = [[Spisak rimskih careva|Rimski car]]
| nasljednik         = [[Oton]]
}}

{{Svetonijevih 12 Cezara}}
{{Rimski carevi}}

[[Kategorija:Rimski carevi]]
[[Kategorija:Godina četiri cara]]</text>
      <sha1>8oospu1ciflvwza8vbkzj4mulgnrvb3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formula 1 – sezona 2013.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176196</id>
    <revision>
      <id>3668954</id>
      <parentid>3136276</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44587" sha1="nazm9m3f1y437x7hao7ak8p3i457c9v" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona F1
| takmičenje               = [[Formula 1]]
| slika                    = Vettel china 2013.jpg
| opis_slike               = [[Sebastian Vettel]] za vrijeme utrke [[Velika nagrada Kine 2013.|VN Kine]]
| sezona                   = 2013.
| prva_utrka               = 17. mart 2013.
| posljednja_utrka         = 24. novembar 2013.
| vozač_pobjednik          = [[Sebastian Vettel]]
| broj_bodova_vozača       = 397
| konstruktor_pobjednik    = [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| broj_bodova_konstruktora = 596
| prethodna_sezona         = {{F1|2012.}}
| sljedeća_sezona          = {{F1|2014.}}
}}

'''Formula 1 – sezona 2013.''' je 64. sezona u historiji [[Formula 1|Formule 1]]. Prva utrka je održana u [[Australija|Australiji]] [[17. mart]]a [[2013]], a posljednja utrka je predviđena da se održi u [[Brazil]]u [[24. novembar|24. novembra]] 2013.

Sezona 2013. će biti posljednja godina u seriji u kojoj će koristiti trenutna konfiguracija 2.4-litrenih [[V8 motor]]a, zamijenivši ga s turbo 1,6-litrenim [[V6 motor]]om koji će stupiti na snagu od 2014.

[[Sebastian Vettel]] će početi sezonu kao branilac pozicije svjetskog prvaka, nakon što je osvojio naslov u posljednjoj utrci 2012. Njegov tim, [[Red Bull Racing]] će braniti naslov svjetskog prvaka konstruktora, koji su osigurali svoj ​​treći uzastopni naslov u [[Formula 1 - sezona 2012.|2012]].

Zahvaljujući drugom dijelu sezone dominirala je [[Sebastian Vettel]] i [[Red Bull Racing|Red Bull]]: Vettel osvaja svoj ​​četvrti uzastopni prvenstvu  kao [[Michael Schumacher]] i [[Juan Manuel Fangio]]; zajedno s [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]] osvajanje s njim četvrtom konstruktora prvenstvo, sa tri utrke prije kraja sezone 2013.

== Ekipe i vozači ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot;
|-
! Ekipa
! Konstruktor
! Šasija
! Motor
! Gume
! Broj
! Vozači
! Utrke
! Petak vozači za testiranje
|-
| rowspan=2 | {{ZD|AUT}} Infiniti Red Bull Racing
! rowspan=2 | [[Red Bull Racing|Red Bull]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Red Bull RB9|RB9]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2013 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 1
| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 2
| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Ferrari
! rowspan=2 | [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Ferrari F138|F138]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 3
| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 4
| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Vodafone McLaren Mercedes
! rowspan=2 | [[McLaren]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[McLaren MP4-28|MP4-28]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108F 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 5
| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 6
| {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| 1-19
|-
| rowspan=3 | {{ZD|UK}} Lotus F1 Team
! rowspan=3 | [[Lotus F1 Team|Lotus]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | [[Lotus E21|E21]]
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2013 2.4 V8
| rowspan=3 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | 7
| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| 1-17
! rowspan=3 |
|-
| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
| 18-19
|-
| align=&quot;center&quot; | 8
| {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|NJE}}  Mercedes AMG Petronas F1 Team
! rowspan=2 | [[Mercedes GP|Mercedes]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Mercedes F1 W04|F1 W04]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108F 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 9
| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 10
| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ŠVI}} Sauber F1 Team
! rowspan=2 | [[Sauber]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Sauber C32|C32]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 11
| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 12
| {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|IND}} Sahara Force India F1 Team
! rowspan=2 | [[Force India]]
| rowspan=2  align=&quot;center&quot;| [[Force India VJM06|VJM06]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Mercedes-Benz FO 108F 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 14
| {{ZD|UK}} [[Paul di Resta]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} [[James Calado]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 15
| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|UK}} Williams F1 Team
! rowspan=2 | [[Williams F1|Williams]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Williams FW35|FW35]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2013 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 16
| {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
| 1-19
! rowspan=2 | 
|-
| align=&quot;center&quot; | 17
| {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|ITA}} Scuderia Toro Rosso
! rowspan=2 | [[Scuderia Toro Rosso|Toro Rosso]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Toro Rosso STR8|STR8]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Ferrari Tipo 056 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 18
| {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|RUS}} [[Daniil Kvyat]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 19
| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|MALE}} Caterham F1 Team
! rowspan=2 | [[Caterham F1 Team|Caterham]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | [[Caterham CT03|CT03]]
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | Renault RS27-2013 2.4 V8
| rowspan=2 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 20
| {{ZD|FRA}} [[Charles Pic]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|KIN}} [[Qing Hua Ma]]&lt;br/&gt;{{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]&lt;br/&gt;{{ZD|SAD}} [[Alexander Rossi]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 21
| {{ZD|HOL}} [[Giedo van der Garde]]
| 1-19
|-
| rowspan=2 | {{ZD|RUS}} Marussia F1 Team
! rowspan=2 | [[Marussia F1 Team|Marussia]]
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | [[Marussia MR02|MR02]]
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | Cosworth CA2013 2.4 V8
| rowspan=5 align=&quot;center&quot; | {{Pirelli}}
| align=&quot;center&quot; | 22
| {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]]
| 1-19
| rowspan=2 | {{ZD|VEN}} [[Rodolfo González]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 23
| {{ZD|UK}} [[Max Chilton]]
| 1-19
|}

== Utrke ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%&quot;
! 
! align=center | Utrka
! align=center | Datum
! align=center | Pol Pozicija 
! align=center | Najbržih Rundi
! align=center | Pobjeda (vozači)
! align=center | Pobjeda (konstruktori)
! align=center | Rezultati
|- align=center
| 1.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[VN Australije]], [[Melbourne]]
| align=&quot;left&quot; | [[17. mart]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Australije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 2.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MALE}} [[VN Malezije]], [[Kuala Lumpur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[24. mart]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Malezije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 3.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KIN}} [[VN Kine]], [[Šangaj]] 
| align=&quot;left&quot; | [[14. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kine 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 4.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BHR}} [[VN Bahreina]], [[Manama|Sakhir]]
| align=&quot;left&quot; | [[21. april]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Bahreina 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 5.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[VN Španije]], [[Katalonija]] 
| align=&quot;left&quot; | [[12. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Španije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 6.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MNK}} [[VN Monaka]], [[Monte Carlo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[26. maj]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Monaka 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 7.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|KAN}} [[VN Kanade]], [[Montreal]]
| align=&quot;left&quot; | [[9. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Kanade 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 8.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[VN Velike Britanije]], [[Silverstone]]
| align=&quot;left&quot; | [[30. juni]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 9.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[VN Njemačke]], [[Nürburgring]]
| align=&quot;left&quot; | [[7. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Njemačke 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 10.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|MAĐ}} [[VN Mađarske]], [[Budimpešta]]
| align=&quot;left&quot; | [[28. juli]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Mađarske 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 11.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BEL}} [[VN Belgije]], [[Spa, Belgija|Spa Francorchamps]]
| align=&quot;left&quot; | [[25. august]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Belgije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 12.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ITA}} [[VN Italije]], [[Monza]]
| align=&quot;left&quot; | [[8. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Italije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 13.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SIN}} [[VN Singapura]], [[Singapur]] 
| align=&quot;left&quot; | [[22. septembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Singapura 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 14.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JKO}} [[VN Koreje]], [[Yeongam]]
| align=&quot;left&quot; | [[6. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Koreje 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 15.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|JAP}} [[VN Japana]], [[Suzuka]]
| align=&quot;left&quot; | [[13. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Japana 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 16.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|IND}} [[VN Indije]], [[New Delhi]]
| align=&quot;left&quot; | [[27. oktobar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Indije 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 17.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|UAE}} [[VN Abu Dhabija|VN Abu Dabija]], [[Ostrvo Yas|Yas Marina]]
| align=&quot;left&quot; | [[3. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Abu Dabija 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 18.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|SAD}} [[Velika nagrada SAD|VN SAD-a]], [[Austin (Texas)|Austin]]
| align=&quot;left&quot; | [[17. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada SAD-a 2013.|Rezultati]]
|- align=center
| 19.
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|BRA}} [[VN Brazila]], [[Sao Paulo]] 
| align=&quot;left&quot; | [[24. novembar]] 
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
| align=&quot;left&quot; | {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| align=&quot;left&quot; | [[Velika nagrada Brazila 2013.|Rezultati]]
|- align=center
|}

== Konačni poredak ==

===Sistem bodovanja===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center&quot;
! Pozicija
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| &amp;nbsp;'''1.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| &amp;nbsp;'''2.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| &amp;nbsp;'''3.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''4.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''5.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''6.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''7.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''8.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''9.'''&amp;nbsp;
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| &amp;nbsp;'''10.'''&amp;nbsp;
|-
! Bodovi
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 25
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 18
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 12
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 1
|}

=== Vozači ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Ime
! [[Velika nagrada Australije 2013.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2013.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2013.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2013.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2013.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2013.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2013.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2013.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2013.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2013.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2013.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2013.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Koreje 2013.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Japana 2013.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Indije 2013.|IND]]&lt;br /&gt;{{ZD|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dabija 2013.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
! [[Velika nagrada SAD 2013.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2013.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|-
! 1.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Sebastian Vettel]]
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
!align=&quot;right&quot;| 397
|-
! 2.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠPA}} [[Fernando Alonso]]
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
!align=&quot;right&quot;| 242
|-
! 3.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Mark Webber]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''''2'''''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''.
!align=&quot;right&quot;| 199
|-
! 4.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Lewis Hamilton]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''4'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''5'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''9''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
!align=&quot;right&quot;| 189
|-
! 5.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Kimi Räikkönen]]
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''7''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
!align=&quot;right&quot;| 183
|-
! 6.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Rosberg]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''9'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''6'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
!align=&quot;right&quot;| 171
|-
! 7.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Romain Grosjean]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
!align=&quot;right&quot;| 132
|-
! 8.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|BRA}} [[Felipe Massa]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
!align=&quot;right&quot;| 112
|-
! 9.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Jenson Button]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
!align=&quot;right&quot;| 73
|-
! 10.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Nico Hülkenberg]]
|bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;| NP
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
!align=&quot;right&quot;| 51
|-
! 11.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|MEX}} [[Sergio Pérez]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''9''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
!align=&quot;right&quot;| 49
|-
! 12.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Paul di Resta]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
!align=&quot;right&quot;| 48
|-
! 13.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Adrian Sutil]]
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
!align=&quot;right&quot;| 29
|-
! 14.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUS}} [[Daniel Ricciardo]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
!align=&quot;right&quot;| 20
|-
! 15.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Jean-Éric Vergne]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
!align=&quot;right&quot;| 13
|-
! 16.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|MEX}} [[Esteban Gutiérrez]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''11''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
!align=&quot;right&quot;| 6
|-
! 17.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Valtteri Bottas]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
!align=&quot;right&quot;| 4
|-
! 18.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|VEN}} [[Pastor Maldonado]]
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
!align=&quot;right&quot;| 1
|-
! 19.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Jules Bianchi]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 20.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FRA}} [[Charles Pic]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 21.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|FIN}} [[Heikki Kovalainen]]
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=| 
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 22.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|HOL}} [[Giedo van der Garde]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
!align=&quot;right&quot;| 0
|-
! 23.
|align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Max Chilton]]
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
!align=&quot;right&quot;| 0
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot; width=160| Ime
! [[Velika nagrada Australije 2013.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2013.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2013.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2013.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2013.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2013.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2013.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2013.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2013.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2013.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2013.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2013.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Koreje 2013.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Japana 2013.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Indije 2013.|IND]]&lt;br /&gt;{{ZD|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dabija 2013.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
! [[Velika nagrada SAD 2013.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2013.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

=== Konstruktori ===

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align:center;&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Australije 2013.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2013.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2013.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2013.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2013.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2013.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2013.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2013.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2013.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2013.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2013.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2013.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Koreje 2013.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Japana 2013.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Indije 2013.|IND]]&lt;br /&gt;{{ZD|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dabija 2013.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
! [[Velika nagrada SAD 2013.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2013.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 1.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|AUT}} [[Red Bull Racing|Red Bull Racing-Renault]]
| 1
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''''1'''''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 596
|-
| 2
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''''2'''''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| '''2'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| ''2''.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 2.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|NJE}} [[Mercedes GP|Mercedes]]
| 9
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''9'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''6'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 360
|-
| 10
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''4'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| '''5'''.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| '''1'''.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| '''3'''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''9''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 3.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Ferrari|Ferrari]]
| 3
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| 1.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''4''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''5''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 354
|-
| 4
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 4.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Lotus F1 Team|Lotus-Renault]]
| 7
|bgcolor=&quot;#FFFFBF&quot;| ''1''.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''7''.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 315
|-
| 8
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#FFDF9F&quot;| 3.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFDFDF&quot;| 2.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 5.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[McLaren|McLaren-Mercedes]]
| 5
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 122
|-
| 6
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| ''9''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 6.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|IND}} [[Force India|Force India-Mercedes]]
| 14
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 77
|-
| 15
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 7.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ŠVI}} [[Sauber|Sauber-Ferrari]]
| 11
|bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;| NP
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 5.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 9.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 4.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 57
|-
| 12
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| ''11''.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 8.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|ITA}} [[Scuderia Toro Rosso|STR-Ferrari]]
| 18
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 6.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 33
|-
| 19
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 7.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 9.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|UK}} [[Williams F1|Williams-Renault]]
| 16
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 10.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 5
|-
| 17
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 11.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 12.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#DFFFDF&quot;| 8.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 10.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|RUS}} [[Marussia F1 Team|Marussia-Cosworth]]
| 22
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 13.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 0
|-
| 23
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|- style=&quot;border-top:2px solid #aaaaaa&quot;
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| 11.
|rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot;| {{ZD|MALE}} [[Caterham F1 Team|Caterham-Renault]]
| 20
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 17.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 20.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
!rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot;| 0
|-
| 21
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 21.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 14.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 16.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 15.
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#EFCFFF&quot;| Odu
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 19.
|bgcolor=&quot;#CFCFFF&quot;| 18.
|- valign=&quot;top&quot;
!valign=&quot;middle&quot;| Poz
!valign=&quot;middle&quot;| Konstruktor
!valign=&quot;middle&quot;| Broj
! [[Velika nagrada Australije 2013.|AUS]]&lt;br /&gt;{{ZD|AUS}}
! [[Velika nagrada Malezije 2013.|MAL]]&lt;br /&gt;{{ZD|MALE}}
! [[Velika nagrada Kine 2013.|KIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KIN}}
! [[Velika nagrada Bahreina 2013.|BHR]]&lt;br /&gt;{{ZD|BHR}}
! [[Velika nagrada Španije 2013.|ŠPA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ŠPA}}
! [[Velika nagrada Monaka 2013.|MON]]&lt;br /&gt;{{ZD|MNK}}
! [[Velika nagrada Kanade 2013.|KAN]]&lt;br /&gt;{{ZD|KAN}}
! [[Velika nagrada Velike Britanije 2013.|VB]]&lt;br /&gt;{{ZD|UK}}
! [[Velika nagrada Njemačke 2013.|NJE]]&lt;br /&gt;{{ZD|NJE}}
! [[Velika nagrada Mađarske 2013.|MAĐ]]&lt;br /&gt;{{ZD|MAĐ}}
! [[Velika nagrada Belgije 2013.|BEL]]&lt;br /&gt;{{ZD|BEL}}
! [[Velika nagrada Italije 2013.|ITA]]&lt;br /&gt;{{ZD|ITA}}
! [[Velika nagrada Singapura 2013.|SIN]]&lt;br /&gt;{{ZD|SIN}}
! [[Velika nagrada Koreje 2013.|KOR]]&lt;br /&gt;{{ZD|JKO}}
! [[Velika nagrada Japana 2013.|JAP]]&lt;br /&gt;{{ZD|JAP}}
! [[Velika nagrada Indije 2013.|IND]]&lt;br /&gt;{{ZD|IND}}
! [[Velika nagrada Abu Dabija 2013.|ABU]]&lt;br /&gt;{{ZD|UAE}}
! [[Velika nagrada SAD 2013.|SAD]]&lt;br /&gt;{{ZD|SAD}}
! [[Velika nagrada Brazila 2013.|BRA]]&lt;br /&gt;{{ZD|BRA}}
!valign=&quot;middle&quot;| Bodovi
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{{F1 driver results legend}}
&lt;span style=&quot;font-size:85%&quot;&gt;'''Boldu'''&amp;nbsp;- Najbolju Startnu Poziciju&lt;br /&gt;
''Italicu''&amp;nbsp;- Najbrži Krug Utrke&lt;/span&gt;
|}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|2013 in Formula One}}
* [http://www.formula1.com/results/driver/2013/ formula1.com – Poredak vozača službeni 2013.]
* [http://www.formula1.com/results/team/2013/ formula1.com – Poredak konstruktora službeni 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130825182849/http://www.formula1.com/results/team/2013/ |date=25. 8. 2013 }}
* [http://www.statsf1.com/en/2013.aspx sezona 2013. na statsf1.com]
* [http://www.statsf1.com/en/2013/modeles.aspx Automobili F1 2013. na statsf1.com]

{{Sezone Formule 1}}

[[Kategorija:Sezone Formule 1|2013]]
[[Kategorija:2013. u Formuli 1]]</text>
      <sha1>nazm9m3f1y437x7hao7ak8p3i457c9v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iljas Hadžibegović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263119</id>
    <revision>
      <id>3669044</id>
      <parentid>3629155</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T21:19:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25753" sha1="pr5sz0pe1lpa2m14rn36rm70d82fgag" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                  = Iljas Hadžibegović
| slika                = 
| datum_rođenja        = {{Datum rođenja|1938|07|27}}
| mjesto_rođenja       = [[Bugojno]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti          = {{Datum smrti i godine|2010|02|10|1938|07|27}}
| mjesto_smrti         = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost         = 
| zanimanje            = Historičar
}}
'''Iljas Hadžibegović''' (27. juli 1938 – 10. februar 2010) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historičar]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24039|title=Hadžibegović, Iljas {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=20. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 27. jula 1938. u [[Crnič]]u kod [[Bugojno|Bugojna]]. Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Bugojnu. Studij historije završio je na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] (1963). Od 1964. radi u Institutu za istoriju radničkog pokreta (danas [[Institut za historiju u Sarajevu]]), a od 1970. kao [[asistent]] na Odsjeku za historiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Postdiplomski studij završio je na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u, odbranivši [[magistarski rad]] pod naslovom “Počeci radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini do majskih štrajkova 1906.” (1967). [[Doktorska disertacija|Doktorsku disertaciju]] “Postanak radničke klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine” odbranio je 1977. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U zvanje [[docent]]a izabran je 1978, u [[vanredni profesor|vanrednog profesora]] 1981, a najviše nastavno fakultetsko zvanje, [[redovni profesor]], stječe 1987. Akademsku 1967/1968. proveo je na specijalizaciji u [[Beč]]u kao stipendista [[Austrija|Vlade Republike Austrije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Prikazi-Okruglisto.pdf|title=Okrugli sto Iljas Hadžibegović - čovjek, naučnik, pedagog. Sarajevo|date=27. 4. 2011|website=unsa.ba|publisher=Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Institut za istoriju u Sarajevu|access-date=20. 12. 2023|archive-date=20. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231220133638/https://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Prikazi-Okruglisto.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Iljas Hadžibegović bio je direktor [[Institut za historiju u Sarajevu|Instituta za historiju u Sarajevu]], te član naučnih vijeća Instituta za istoriju u Sarajevu i [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnog instituta u Sarajevu]], predsjednik Savjeta RO Filozofski fakultet, prodekan Filozofskog fakulteta, dekan OUR-a za Filozofiju, predsjednik Vijeća Odsjeka za historiju i šef Kolegija postdiplomskog studija, član redakcije više časopisa (Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine, Glasnika arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Hercegovina i Naša škola), te glavni i odgovorni urednik časopisa Opredjeljenja i [[Prilozi Instituta za istoriju|Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo]].

Naučno djelo Iljasa Hadžibegovića čini više od stotinu bibliografskih jedinica. Radove je objavljivao u najpriznatijim naučnim historijskim časopisima u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Pored južnoslovenskih jezika njegovi radovi su publicirani i na [[Engleski jezik|engleskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]], [[Italijanski jezik|italijanskom]] i [[Češki jezik|češkom jeziku]]. Sudjelovao je na brojnim naučnim konferencijama u zemlji i inostranstvu ([[Linz]], [[Beograd]], [[Reggio Calabria]], [[Prag]], [[Budimpešta]]).

== Nagrade i priznanja ==
Za nastavni i naučni doprinos dobio je više nagrada i priznanja ([[Nagrada IGKRO &quot;Svjetlost&quot;]] (1980), republička nagrada za nauku [[Nagrada &quot;Veselin Masleša&quot;|&quot;Veselin Masleša&quot;]] (1983), a dobitnik je i [[Plaketa grada Sarajeva|“Plakete grada Sarajeva”]] (1985).

Umro je 10. februara 2010. u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bug.ba/prof-dr-iljas-hadzibegovic.html|title=Prije deset godina na ahiret je preselio prof. dr. Ilijas Hadžibegović|last=Redakcija|date=11. 2. 2023|website=Bug.ba - Info portal Bugojno|language=bs-BA|access-date=20. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Posebna izdanja ==
* Postanak radničke klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914. godine, Svjetlost, Sarajevo, 1980, str. 400.
* Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća, Oslobođenje public, Sarajevo 1991. str. 291.
* Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća, Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo 2004, str. 354.

== Djela u saradnji sa drugim autorima ==
* Hronologija radničkog pokreta Bosne i Hercegovine do 1941. godine, Veselin Masleša, Institut za istoriju radničkog pokreta, Sarajevo, 1971, str. 612 (koautori: Nevenka Bajić, Dana Begić, Dr. [[Ahmed Hadžirević]], [[Kasim Isović]], Mr. [[Tomislav Išek]], [[Dževad Juzbašić]], Mr. [[Ibrahim Karabegović]], [[Ernest Lay]], Mr. [[Uroš Nedimović]], Mirjana Trninić i Dubravko Škarica)
* Nastanak radničke klase i razvoj socijalističkog radničkog pokreta 1878-1918, u: Separat iz drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983, str. 108 -113.
* Istorija Saveza komunista Jugoslavije, Rad, Narodna knjiga, IC Komunist, Beograd, 1985, str. XV + 486
* Kongresi Glavnog radničkog saveza za Bosnu i Hercegovinu (1905-1910), Građa, Predgovor: Sindikalni pokret u Bosni i Hercegovini (1905-1910), Vijeće saveza sindikata BiH, Sarajevo, 1985, str. 15-31, 35-36, 185 (koautori: Ibrahim Karabegović i [[Božo Madžar]])
* Poljoprivredna stanica u Modriči (1886-1917), u: Poljoprivredno dobro u Modriči (1886-1918), Modriča, 1986, 21- 40.
* Modriča za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), u: Modriča sa okolinom u prošlosti, Modriča, 1986, str. 476, 109-137.
* Fojnica za vrijeme austorougarske uprave, u: Fojnica kroz vijekove, Fojnica, 1987, str. 534, 143-181.
* Nastanak i razvoj socijalističkog radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini do 1919. godine, Istorija Saveza komunista Bosne i Hercegovine, knjiga 1, Institut za istoriju u Sarajevu, NIŠRO Oslobođenje, Sarajevo, 1990, str. 383, 15-78.
* Nastanak i razvoj socijalističkog radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini do 1919. godine, (poseban otisak iz Istorije Saveza komunista Bosne i Hercegovine), Oslobođenje, Sarajevo, 1990, str. 15-78.
* Bosna i Hercegovina za vrijeme austrougarske vladavine, u: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata, Štab Vrhovne komande Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1994, str. 337, 173-236; II izdanje: Bosanski kulturni centar, Sarajevo, 1998, str. 434, 223-297 (koautor: [[Mustafa Imamović]]).

== Članci i rasprave ==
* Položaj radništva do majskih štrajkova 1906. godine, Prilozi Instituta za istoriju radničkog pokreta (dalje: Prilozi IRP), III/3, Sarajevo, 1967, 47-74.
* Socijalna zaštita radnika u Bosni i Hercegovini do 1906. godine, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine (dalje: Godišnjak DIBiH), XVI (1965), Sarajevo, 1967, 243-255.
* Uvođenje obaveznog bolesničkog osiguranja u Bosni i Hercegovini 1908-1910. godine, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (dalje: Glasnik ADAR BiH), VIII-IX (1968-1969), Sarajevo, 1969, 185-204.
* Uloga stranog radništva u organizovanju radničkog pokreta u Bosni i Hercegovini 1878-1906. godine, u: Prilozi IRP, V/5, Sarajevo, 1969, 145-162.
* Prve radničke organizacije u Bosni i Hercegovini, Materijali sa Naučnog skupa: Prvo radničko društvo u jugoslovenskim zemljama - Osijek 1867, Historijski institut Slavonije, Slavonski Brod, 1969, 257-289.
* Politika i ciljevi Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine za vrijeme prvog svjetskog rata, Radovi Filozofskog fakulteta (dalje: Radovi FF), VI (1970-1971), Sarajevo, 1971, 481-486.
* Uloga Glasa slobode u širenju socijalističkih ideja u Bosni i Hercegovini od 1909. do 1919. godine, Prilog izučavanju socijalističke misli u Bosni i Hercegovini od 1909. do 1919. godine, Prilozi IRP, VII/7, Sarajevo, 1971, 183-197. (Koautor: Ibrahim Karabegović)
* Klerikalizam prema radničkom pokretu u Bosni i Hercegovini početkom XX vijeka, Godišnjak DI BiH, XIX (1970-1971), Sarajevo, 1973,139-162.
* Promjene u strukturi agrarnog stanovništva u Bosni i Hercegovini (1878-1914), Jugoslovenski istorijski časopis (dalje: JIČ), XII/1-2 (1974), Beograd, 106-114.
* Migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini 1878-1914. godine, Prilozi Instituta za istoriju (dalje: Prilozi), XI-XII/11-12 (1975-1976), Sarajevo, 1976, 310-317.
* Neimar sindikalnog pokreta, Povodom 70-godišnjice smrti Miće Sokolovića, Oslobođenje, XXXIII/10022, Sarajevo, 28. IV 1976, str. 6.
* Promjene u strukturi agrarnog stanovništva u Bosni i Hercegovini (1878-1914), Pregled, LXVI/2 , Sarajevo, 1976, 141-154.
* O privrednim prilikama u Bosni i Hercegovini posljednjih decenija osmanske vladavine, Prilozi, XIII/13, Sarajevo,1977, 97-131.
* The Origin and Development of the working class in Bosnia and Herzegovina up to 1914, Survey, V/1 Sarajevo, 1978, 67-82.
* Postanak i razvoj radničke klase u Bosni i Hercegovini do 1914. godine, Pregled, LXVIII/1, Sarajevo,1978, 115-132.
* Radništvo u Bosni i Hercegovini posljednjih decenija osmanske vladavine, Godišnjak DI BiH, XXVIII-XXX (1977-1979), Sarajevo,1979, 125-146.
* Radna snaga u rudarstvu i metalurgiji Bosne i Hercegovine od 1878. do 1914. godine, Glasnik ADAR BiH, XVIII-XIX (1978-1979), Sarajevo, 1979, 147-161.
* Razvoj radničkog pokreta u Tuzli u vrijeme austro-ugarske vladavine (1878-1918), U: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, tom I, IGTRO Univerzal,Tuzla, 1979, 11-73.
* Razvoj socijalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini do prvog svjetskog rata, Borba, Beograd, 15. III 1979, str. 71.
* Radnička klasa i sindikati u Bosni i Hercegovini do prvog svjetskog rata, U: Zbornik radova. Tito, radnička klasa i sindikati, Beograd, 1979, 50-65.
* Italijanski radnici u Bosni i Hercegovini za austrougarske okupacije 1878. do prvog svjetskog rata, Ital-jug, IX/3, Rim, 1979, 23-30.
* Italijanski radnici u Bosni i Hercegovini za austrougarske okupacije 1878. do prvog svjetskog rata, Radovi FF, IX-X, (1976/1980), Sarajevo, 1980, 57-64.
* O privrednim odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije 1878-1883. godine, U: Naučni skup: Srbija u završnoj fazi istočne krize 1877-1878. godine, Zbornik radova, Istorijski institut, Beograd,1980, 215-224.
* Assumptions of the Development of capitalism in Bosnia and Hercegovina in the 19th and at the begining of 20th century, Hospodarske dejing 7. ved. Economic History, Čehoslovenske akademie, Prague, 1981, 121-144.
* Razvoj radničkog pokreta u Banjaluci do 1918. godine, u: Banjaluka u radničkom pokretu i NOB, Zbornik sjećanja, Institut za istoriju u Banjaluci, Banja Luka, 1981, 13-31.
* Radnički socijalistički pokret u Bosni i Hercegovini do kraja Prvog svjetskog rata i stvaranje zajedničke države 1918. godine, Prilozi, XVII/18, Sarajevo,1981, 121-153.
* Studijski projekat djela “Istorija Saveza komunista Bosne i Hercegovine”, Prilozi, XVII/18, Sarajevo, 1981, 371-394. (Koautori: Zdravko Antonić, Drago Borovčanin, Nedim Šarac)
* Foča za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), Godišnjak DI BiH, XXXI-XXXIII (1982), Sarajevo,1982, 101-138.
* Poslijeratna istoriografija o Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine 1878-1918. (Savjetovanje o istoriografiji Bosne i Hercegovine 1945-1982, Sarajevo, 11. i 12. februar 1982.), Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (dalje: ANUBiH), Posebna izdanja, knj. LXV, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 12, Sarajevo, 1983, 66 -77.
* Uvodno izlaganje. Socijalistička misao u radničkom pokretu Bosne i Hercegovine do formiranja KPJ 1919. godine, U: Marks, radnički pokret BiH i program SKJ, Zbornik radova sa Naučnog skupa održanog 16. marta 1983. godine u Sarajevu, Sarajevo, 1983, 15-25.
* Poljoprivredna stanica u Modriči za vrijeme austrougarske vladavine 1886-1918. godine, Glasnik ADAR BiH, XXVI, Sarajevo 1986, 157-174.
* Socijalistički radnički pokret u Bosni i Hercegovini između aktivnosti i političke represije (1913-1918), U: Veleizdajnički proces u Banjaluci, Zbornik radova sa Međunarodnog naučnog skupa “Veleizdajnički proces u Banjaluci 1915-1916”, održanog 25-27. septembra 1986. godine u Banjaluci, Institut za istoriju u Banjaluci, Banjaluka, 1987, 335-353.
* Socijalistički radnički pokret u Bosni i Hercegovini za vrijeme Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine, Opredjeljenja, Sarajevo, 18/7-8 (1987), 123 -140.
* Moderne migracije u Bosni i Hercegovini i nacionalni odnosi, (skica za istraživanje), Prilozi, XXII/23, Sarajevo, 1987, 63-72.
* Etnička struktura stanovništva Tuzle u vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), Prilozi, XXIII/24, Sarajevo,1988, 131-146.
* Problemi nastanka i političkog organizovanja radničke klase u Bosni i Hercegovini, Opredjeljenja, XIX/7-8, Sarajevo,1988, 169-182.
* Ideja o naseljavanju ruskih ratnih zarobljenika njemačke nacionalnosti u istočnoj Bosni krajem 1915. i početkom 1916. godine, Ekmečićev zbornik, Godišnjak DI BiH, i “Veselin Masleša”, XXXIX (1988), Sarajevo, 1988, 155-161.
* Migracije i Bosna i Hercegovina, Opredjeljenja, XX/10, Sarajevo, 1989, 5-8. 
* Die probleme der enstehung und der politischen organisierung der Arbeitklasse in Bosnien und Herzegowina, Probleme der Herausbildung und politischen Formierung der Arbeitklasse, Europa verlag, Wien -Zurich, 1989, 89-96.
* Problemi nastanka i organizovanja radničke klase u Bosni i Hercegovini, u: Zbornik radova povodom 75-godišnjice života akademika Envera Redžića, ANUBiH, Posebna izdanja, knj. XCII, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 25, Sarajevo, 1990, 99-112.
* Migracije i Bosna i Hercegovina, u: Migracije i Bosna i Hercegovina, (Materijali sa naučnog skupa Migracioni procesi i Bosna i Hercegovina od ranog srednjeg vijeka do najnovijih dana- njihov uticaj i posljedice na demografska kretanja i promjene u našoj zemlji, održanog u Sarajevu 26. i 27. oktobra 1989. godine), Institut za istoriju Sarajevo; Institut za proučavanje nacionalnih odnosa Sarajevo, Sarajevo 1990,7-10.
* Bosnu ni vijekovi nisu razgradili, Oslobođenje”, XLVIII/15552, Sarajevo, 5. oktobar 1991, str. 2.
* Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), (rezime), Zora Cankarjeva, 1, Sarajevo, oktobar/decembar 1993, 10-11.
* Bosna i Hercegovina na raskršću novije istorije, Prilozi, XXV/27, Sarajevo, (1991), 1994, 201-203.
* Bosenskohercegovská města na rozhraní 19. a 20. století, (Slovenske historicke studie 22), Historicky ustav AV ČR, Praha, 1996, 199-319.
* Nepoznata Bosna, Taj divni zajednički život, Kult, Sarajevo-Munchen-Ljubljana-Prag-Beč-London, januar/mart 1996, 127-128.
* Građansko društvo u Bosni i Hercegovini - porijeklo i kontekst/Organization of the Civil Society in Bosnia-Herzegovina, Origines and Context, “99”, Revija slobodne misli/Review of free tought (dalje: “99”), 9-10, Sarajevo, septembardecembar 1997, 48-56. (Koautor: mr. Husnija Kamberović)
* Slovenci u Bosni i Hercegovini, Prilog izučavanja broja i rasprostranjenosti Slovenaca u Bosni i Hercegovini od 1910. do 1992. godine, Zora Cankarjeva, VI/16-17, Sarajevo, julij-decembar 1997, 3-7.
* Stare razglednice, Čuvari uspomena, Svijet, Sarajevo, 30. 11. 1997, 44-45.
* Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine za vrijeme austrougarske uprave (1878-1918), Naša škola, XLVI/7- 8, Sarajevo, 1999, 25-30.
* Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918)/National Minorities in Bosnia and Herzegovina during Austro-Hungarian rule (1878-1918), “99”, 19-20, Sarajevo, januar-mart 1999, 97-108.
* Pogledi Nedima Filipovića na osmanski grad u Bosni i Hercegovini, Okrugli sto: Naučno djelo Nedima Filipovića (Sarajevo, 23. novembar 1999.), ANUBiH, knj. CXII, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 32, Sarajevo, 2000, 131-159.
* Doprinos dr. Hamdije Kapidžića razvoju historijske nauke u Bosni i Hercegovini, Radovi FF, XII, Sarajevo 2000, 187-194.
* Radnički socijalistički pokret u Bosni i Hercegovini do kraja Prvog svjetskog rata i stvaranje zajedničke države 1918. godine, (I dio), Socijaldemokrat, 1, Sarajevo, Januar, 2000, 165-176.
* Radnički socijalistički pokret u Bosni i Hercegovini do kraja Prvog svjetskog rata i stvaranje zajedničke države 1918. godine, (II dio), Socijaldemokrat, 2, Sarajevo, April, 2000, 165-184.
* O Hivziji Hasandediću (tekst bez naslova na str. 56), u: Hivzija Hasandedić, Tragom bošnjačke baštine, Arhiv Hercegovine Mostar, Mostar, 2000, str. 79.
* Konfesionalna i nacionalna struktura stanovništva u kotaru i gradu Jajcu od 1851. do 1991. godine, Prilozi, 30, Sarajevo, 2001, 63-89.
* Predgovor (u knjizi Hamdija Kapidžić, Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba, ANUBiH i Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2001. str. 190), 7-16.
* Socijalna struktura Slovenaca u Bosni i Hercegovini od sredine 19. stoljeća do 1992. godine, Prilozi, 36, Sarajevo 2007, 135-178.

== Pikazi, osvrti, kritike, promocije, diskusije, izvještaji i bilješke ==

* Franjo Tuđman, Stvaranje Socijalističke Jugoslavije, Naprijed, Zagreb, 1960, str. 336, Godišnjak DI BiH, XII (1961), Sarajevo, 1962, 268-269.
* Ante Palavršić i Benedikta Zelić, Korespodencija Mihovila Pavlinovića, Historijski arhiv Split, sv. 4, Split, 1962, str. 582, Godišnjak DI BiH, XII (1961), Sarajevo, 1962, 391-392.
* Vlado Strugar, Jugoslovenske socijaldemokratske stranke 1914-1918, Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, Prilozi novijoj jugoslovenskoj historiji, knj.4, Zagreb, 1963, str. 322, Prilozi IIR, I/1, Sarajevo, 1965, 451-454.
* A. Benac, B. Čović, E. Pašalić, Đ. Basler, N. Miletić, P. Anđelić, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Sarajevo, 1966, str. 547, JIČ, V/3-4, Beograd, 1966, 145-149.
* Generalni štrajk u Bosni i Hercegovini 1906. godine, Tom II, knj. I, Sarajevo, 1963, str. 649, knj. II, Sarajevo, 1966, str. 614, Izbor, redakcija i prevod: Kasim Isović, Izdanje Arhiva SR Bosne i Hercegovine, Prilozi IIR, III/3, Sarajevo, 1967, 267-275.
*  Četvrta međunarodna konferencija istoričara radničkog pokreta u Lincu, u: Istorijske pretpostavke Republike Bosne i Hercegovine, Prilozi IIR, IV/4, Sarajevo, 1968, 744-748.
* Jugoslovenski istorijski časopis, Beograd, br. 1-2 i 3-4/1968, Prilozi IIR, V/5, Sarajevo, 1969, 355-358.
* Radnička klasa i KPJ u borbi za socijalizam u Bosni i Hercegovini, (Naučni skup održan u Sarajevu 6. i 7. XI 1969. godine), Prilozi IIR, V/5, Sarajevo, 1969, str. 393.
* Povodom obilježavanja 130-godišnjice rođenja i 70-godišnjice smrti Vase Pelagića, Prilozi IIR, V/5, Sarajevo, 1969, 402-405.
* Drugi (Vukovarski) kongres KPJ 1920, Godišnjak DI BiH, XVIII (1968-1969), Sarajevo, 1970, 309-311.
* Agrarni odnosi u Bosni i Hercegovini (1878-1918), Građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine (1878-1918), Tom V, knj. 1, Sarajevo, 1969, str. 122, Godišnjak DI BiH, XIX (1971-1972), 315-317.
* Nusret Šehić, Četništvo u Bosni i Hercegovini (1918-1941), ANUBiH, Djela, knj. XLII, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 27, Sarajevo, 1971, Godišnjak DI BiH, XIX (1970-1971), Sarajevo, 1973, 317-322.
* Uloga Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine u političkom životu pred Prvi svjetski rat, U: Okrugli sto o “Mladoj Bosni”, Pregled, XLIV/7-8, Sarajevo, 1974, 815-820.
* Naučne ustanove u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave, Građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine (XIX i XX vijek), Tom VI, Sabrao i priredio Dr. Hamdija Kapidžić, Arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1973, str. 556, Godišnjak DI BiH, XX (1972-1973), Sarajevo, 1974, 273-275.
* Skupština Društva istorišara SR Bosne i Hercegovine, Godišnjak DI BiH, XX (1972-1973), Sarajevo, 1974, 287-294.
* The Role of the Social democratic party of Bosnia-Hercegovina in political life before the First World War, Survey, II/1, Sarajevo, 1975, 64-67.
* Marginalije o građanstvu i građanskoj politici u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave, Prilozi, XI-XII/11/12, (1975-1976), Sarajevo, 1976, 331-333.
* Dževad Juzbašić, Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kalajeve ere, ANUBiH, Djela, knj. XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 28, Sarajevo 1974, str. 285, Godišnjak DI BiH, XXI-XXVII, Sarajevo, 1976, 313-316.
* Dr Nikola Babić, Rat, revolucija i jugoslovensko pitanje u politici Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1974, str. 229, Godišnjak DI BiH, XXI-XXVII, Sarajevo, 1976, 316-319.
* Dr Enver Redžić, Austromarksizam i jugoslovensko pitanje, Institut za savremenu istoriju, IP Narodna knjiga, Beograd, 1977, str. 497, Prilozi, XIV/14-15, Sarajevo, 1978, 596-601.
* Međunarodni naučni skup “Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini”, ANUBiH, Sarajevo, 23-24. oktobra 1978. godine, Godišnjak DI BiH, XXVIII-XXX (1977/79), Sarajevo, 1979, 327-328.
* Kasim Isović (1921-1979), Godišnjak DI BiH, XXVIII-XXX (1977/79), Sarajevo, 1979, 353-354.
* Trideset godina “Godišnjaka” Društva istoričara Bosne i Hercegovine (1949-1979), Godišnjak DI BiH, XXXI-XXXIII (1982), Sarajevo, 1982, 269-272.
* Djelo Dr. Hamdije Kapidžića o ustanku u Hercegovini 1882. godine, u: Naučni skup 100 godina ustanka u Hercegovini 1882. godine (Sarajevo, 21-22. X 1982.), ANUBiH, Posebna izdanja, knj. XLVI, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 11, Sarajevo, 1983, 21-31.
* Prof. inž. Branislav Begović (17. 1. 1902 – 27. 1. 1984), Godišnjak DI BiH, XXXV, Sarajevo, 1984, 208-210.
* Diskusija na Međunarodnom naučnom skupu u Sarajevu 13-15. maj 1986, Međunarodni naučni skup: Problemi istorije Bosne i Hercegovine 1850-1875, (Sarajevo, 13-15. maja 1986.), ANUBiH, Posebna izdanja, knj. LXXXIV, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 20, Sarajevo, 1987, 162-163.
* Osvoboditeljnaja borba narodov Bosni i Hercegovini i Rossija 1850-1864. (Oslobodilačka borba naroda Bosne i Hercegovine i Rusija 1850-1864, Dokumenti. Odgovorni redaktori: J. A. Pisarev, M. Ekmečić, Moskva, 1985, Godišnjak DI BiH, XXXVIII, Sarajevo, 1987, 152-155.
* Tomislav Kraljačić, Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Veselin Masleša, Sarajevo, 1987, Prilozi, XXII/23, Sarajevo, 1987, 229-232.
* Izvještaj o radu Instituta za istoriju u 1988. godini, Prilozi, XXIII/24, Sarajevo, 1988, 319-326.
* Dijalog sa prošlošću, Bosna i Hercegovina na razglednicama do 1941, (Riječ na otvaranju izložbe 7. 3. 1989.), Izložba u Muzeju revolucije Bosne i Hercegovine, Odjek, XLII/7, Sarajevo, 1-15. april 1989, str. 19.
* Promocija radova povodom 75- godišnjice života akademika Envera Redžića, Naučne komunikacije, XXXIII, ANUBiH, Sarajevo, 13. decembra 1990, 15-19.
* Povodom 25. godišnjice biblioteke “Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine”, Prilozi, XXIV/25-26, Sarajevo, 1990, 343-349.
* Hamdija Kreševljaković, “Izabrana djela” (I-IV), “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1991, Oslobođenje, XLIX/15667, Sarajevo, 1. 2. 1992, str. 9.
* Zbornik radova posvećen akademiku Enveru Redžiću, ANUBiH, Posebna izdanja, knj. XCII, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 25, Sarajevo, 1990, str. 319, Prilozi, XXV/27, Sarajevo (1991), 1994, 239-243.
* Djelo fleksibilne interdisciplinarne metodologije, (Vera Kržišnik-Bukić: Slovenci u Hrvatskoj, Zbornik grupe autora, Inštitut za narodnostna vprašanja, Projekt: Slovenci v prostoru nekadanje Jugoslavije izvan Slovenije, knj. 1, Ljubljana 1995, str. 415), Zora Cankarjeva, 14, Sarajevo, januar-mart 1997, 20-21.
* Traganje za modernom Naronom, Vlado Smoljan: Poglavlja iz ekonomske historije Hercegovine, Gospodarska komora Herceg-Bosne, Mostar, 1996, str. 318 sa 9 karata, Hercegovina, 10, Mostar, 1998, 119-139.
* Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-1997), In memoriam, Naša škola, XLIV/3, Sarajevo, 1998, 3-5.
* Prof. dr. Ibrahim Tepić (1947-1997), In memoriam, Prilozi, 28, Sarajevo 1999, 309-311.
* Odnos politike i istorijske nauke (Political and History sciences relation, “99”, 27-28, Sarajevo, april-septembar 2000, 17-20.
* Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba, Hamdija Kapidžić, ANUBiH i Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2001. str. 190 (tekst sa promocije knjige održane 19. V 2001. godine u ANUBiH), Prilozi, 30, Sarajevo, 2001, 357-362.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* [[Edin Radušić]], Iljas Hadžibegović – Historičar socijalne historije, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Knjiga XVI/2 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Sarajevo 2012, 25-29.
* Edin Radušić, Bibliografija prof. dr. Iljasa Hadžibegovića, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Knjiga XVI/2 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Sarajevo 2012, 30-39.
* [[Budimir Miličić]], Hadžibegović Iljas, “Budimir Miličić, Bibliografija izdanja Instituta za istoriju u Sarajevu i radova saradnika Instituta za period 1959-1999. godine”, Institut za istoriju, Sarajevo 2000.

{{DEFAULTSORT:Hadžibegović, Iljas}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>pr5sz0pe1lpa2m14rn36rm70d82fgag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Keck teleskopi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263732</id>
    <revision>
      <id>3669080</id>
      <parentid>3256574</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T00:16:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2113" sha1="j8ixt543vpy0uotja4creylnu8tk7ej" xml:space="preserve">{{teleskop|
| ime = Keck I i Keck II
| boja pozadine = #000000
| slika = KeckObservatory.jpg
| sirina slike u px =300
| tekst ispod slike = Teleskopi Keck I i Keck II
| organizacija = California Association&lt;br&gt;for Research in Astronomy
| lokacija = [[Zvjezdarnica Mauna Kea]],&lt;br&gt;[[Havaji]], [[SAD]]
| radni dio spektra = [[vidljiva svjetlost|optički]], [[infracrvena svjetlost|infracrveni]]
| dovršen = Keck I 1993, Keck II 1996
| internet = [http://www.keckobservatory.org/ www.keckobservatory.org]
| stil = [[reflektorski teleskop|reflektor]]
| prečnik = 10m, svaki
| povrsina = 76 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| zarisna dužina = 17.5 m (f/1.75)
| efektivna ugaona rezolucija = kao ogledalo prečnika 85 m
| postolje = [[alt-azimutalna montaža]]
| kupola = sferna
}}

'''Keck opservatorija''' je dom dvama najvećim [[teleskop]]ima u svijetu. Srce tih 10-metarskih teleskopa je primarno ogledalo napravljeno od 35 heksagonalnih segmenata koji se zajedno ponašaju kao jedno [[ogledalo]].

Tokom posmatranja [[računar]] dva puta u sekundi podešava svaki segment ogledala tačnošću od 4 [[nanometar|nanometra]]. Oba teleskopa su opremljena [[adaptivna optika|adaptivnom optikom]], tj. mogu otkloniti dio [[atmosfera|atmosferskih]] smetnji. Također, dva teleskopa djeluju i kao [[interferometar]]. 85 metara razmaka omogućuje veću rezoluciju.

Teleskopi su smješteni na [[Havaji]]ma na brdu Mauna Kea na visini većoj od 4000 metara. Tako tokom cijele godine imaju čist pogled na nebo. Dio su [[Mauna kea observatorij|Mauna kea opservatorij]]a koji uključuje još nekoliko teleskopa smještenih na Havajima.

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.keckobservatory.org/ W.M. Keck Observatory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171103020039/http://www.keckobservatory.org/ |date=3. 11. 2017 }} (službene stranice)
* [http://www.ifa.hawaii.edu/mko/ The Mauna Kea Observatory] (službene stranice)
* [http://scikits.com/KFacts.html W.M. Keck Telescope] - podaci o teleskopima


[[Kategorija:Teleskopi]]
[[Kategorija:Građevine u SAD-u]]
[[Kategorija:Nauka i tehnologija u Sjedinjenim Američkim Državama]]</text>
      <sha1>j8ixt543vpy0uotja4creylnu8tk7ej</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Azijske nogometne reprezentacije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>357103</id>
    <revision>
      <id>3669151</id>
      <parentid>3550543</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T11:38:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4589" sha1="pex4d3domq5a6bmsjgtvbvt2fgehjfj" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime               = Azijske nogometne reprezentacije
| stanje            = autocollapsed
| naslov            = Azijske [[Nogomet|nogometne]] reprezentacije ([[Azijska nogometna konfederacija|AFC]])
| tijeloklasa       = hlist
| slika             = [[Datoteka:AFC orthographic projection Mapa AFC.png|100px]]
| iznad      = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]

| grupa1     = [[Jugozapadna Azija|Zapadna Azija]] ([[Zapadnoazijska nogometna federacija|WAFF]])
| podaci1    =
* [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] 
* [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] 
* [[Nogometna reprezentacija Jemena|Jemen]] 
* [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] 
* [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajt]] 
* [[Nogometna reprezentacija Libana|Liban]] 
* [[Nogometna reprezentacija Omana|Oman]] 
* [[Nogometna reprezentacija Palestine|Palestina]] 
* [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Sirije|Sirija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]]

| grupa2     = [[Srednja Azija]] ([[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]])
| podaci2    =
* [[Nogometna reprezentacija Afganistana|Afganistan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]]&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; 
* [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]] 
* [[Nogometna reprezentacija Kirgistana|Kirgistan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Tadžikistana|Tadžikistan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Turkmenistana|Turkmenistan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]]

| grupa3     = [[Južna Azija]] ([[Južnoazijska nogometna federacija|SAFF]])
| podaci3    =
* [[Nogometna reprezentacija Bangladeša|Bangladeš]] 
* [[Nogometna reprezentacija Butana|Butan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Maldiva|Maldivi]] 
* [[Nogometna reprezentacija Nepala|Nepal]] 
* [[Nogometna reprezentacija Pakistana|Pakistan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Šri Lanke|Šri Lanka]]

| grupa4     = [[Istočna Azija]] ([[Istočnoazijska nogometna federacija|EAFF]])
| podaci4    =
* [[Nogometna reprezentacija Guama|Guam]] 
* [[Nogometna reprezentacija Hong Konga|Hong Kong]] 
* [[Nogometna reprezentacija Japana|Japan]] 
* [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] 
* [[Nogometna reprezentacija Kine|Kina]] 
* [[Nogometna reprezentacija Kineskog Taipeja|Kineski Taipei]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; 
* [[Nogometna reprezentacija Makaa|Makao]] 
* [[Nogometna reprezentacija Mongolije|Mongolija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] 
* [[Nogometna reprezentacija Sjevernih Marijanskih ostrva|Sjeverna Marijanska ostrva]]&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 

| grupa5            = [[Jugoistočna Azija]] ([[Nogometna federacija ASEAN-a|AFF]])
| podaci5           =
* [[Nogometna reprezentacija Australije|Australija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Bruneja|Brunej]] 
* [[Nogometna reprezentacija Filipina|Filipini]] 
* [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indonezija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Istočnog Timora|Istočni Timor]] 
* [[Nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] 
* [[Nogometna reprezentacija Laosa|Laos]] 
* [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Mjanmara|Mjanmar]] 
* [[Nogometna reprezentacija Singapura|Singapur]] 
* [[Nogometna reprezentacija Tajlanda|Tajland]] 
* [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]]

| grupa6     = Bivše reprezentacije
| podaci6    =
* [[Nogometna reprezentacija Južnog Jemena|Južni Jemen]] 
* [[Nogometna reprezentacija Južnog Vijetnama|Južni Vijetnam]] 
* [[Nogometna reprezentacija Sjevernog Vijetnama|Sjeverni Vijetnam]] 
* [[Nogometna reprezentacija Malajske Federacije|Malajska Federacija]] 
* [[Nogometna reprezentacija Mandžukuoa|Mandžukuo]]

| grupa7     = Bivše članice
| podaci7    =
* [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izrael]] &lt;small&gt;(pridružen [[UEFA]]-i 1994)&lt;/small&gt; 
* [[Nogometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]] &lt;small&gt;(pridružen [[UEFA]]-i 2002)&lt;/small&gt; 
* [[Nogometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] &lt;small&gt;(osnovao [[Nogometna konfederacija Okeanije|OFC]] 1966)&lt;/small&gt;

| ispod      = * &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; [[Tajvan]], zvanično Republika Kina, takmiči se pod nazivom &quot;[[Kineski Taipei]]&quot;
* &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Nije članica [[FIFA]]-e
* &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; [[Nogometna reprezentacija Indije|Indija]], potpisom memoranduma o razumijevanju sa [[Srednjoazijski nogometni savez|CAFA]]-om, dobila je mogućnost učešća na turnirima u [[Srednja Azija|srednjoj Aziji]].
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni azijskog nogometa]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>pex4d3domq5a6bmsjgtvbvt2fgehjfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hominini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>376045</id>
    <revision>
      <id>3669001</id>
      <parentid>3413541</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>41.74.57.217</ip>
      </contributor>
      <comment>wqme</comment>
      <origin>3669001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5659" sha1="nk52vfjbvsw02nslqnvrua83n3dydgw" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Hominini &lt;br&gt;''Hominini''
| status = 
| slika = Sahelanthropus tchadensis - TM 266-01-060-1.jpg
| slika_širina = 250px
|slika_opis = Lobanja ''Sahelanthropus tchadensis'', opisana kao najraniji predstavnik linije ''Hominini''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia =podred Anthropoidea - Catarrhini&lt;br&gt;Uskonosni majmuni
| superfamilia = [[Hominoidi|Hominoidea]]
| familia = ''Hominidae''
| genus = '''''Homo'''''
| genus_autorstvo = Bernard Germain Étienne de la Ville, Comte de Lacépède|Lacépède]], [[1799]]. tip_species = ''Gorila|Gorilla gorilla''
| razdioba_stupanj = [[Rod]]
| razdioba = 
''Homo''
Subtribus ''Hominina''
* ''[[Homo (genus)|Homo]]''
Subtribus ''Australopithecina''
* † ''Paranthropus''
* † ''Australopithecus''
* † ''Sahelanthropus''
* † ''Sahelanthropus†
* † ''Orrorin'' †
* † ''Ardipithecus'' †
* † ''Kenyanthropus'' †
}}
'''Hominini''' su tribus ([[pleme]]) potporodice  ''[[Homininae]]'' koje čine rod  ''[[Homo]]''  i  izmrli rodovi ljudske grane  ([[kladus]]a), nakon što se odvojila od plemena  ''Panini'' ([[čimpanze]]).  Članovi ovog plemena nazivaju se ''Hominini''  po izvornoj porodici ''[[Hominidae]]'', odnosno rodu ''Homo''.

U subtribusu ''Hominini'' osnovna je &quot;[[čovjek|ljudska]]&quot; grana, uključujući i rod  ''Homo''. Ovaj takson, istraživači su predložili  na osnovu ideje da najmanje sličnu vrstu  u  trihotomskoj [[specijacija|specijaciji]]  treba odvojiti od druge dvije. Neke ranije klasifikacije uključuju  i rod ''[[Pan]]'' ([[čimpanze]]) u pleme ''Hominini'', ali se ta klasifikacija sve rjeđe slijedi.

''Sahelanthropus tchadensis'' je izumrli pripadnik ovog tribusa, vrsta koja  je živjela prije oko 7 miliona godina, neposredno blizu vremana razdvajanja između  [[čimpanze|čimpanzi]] i  [[čovjek|ljudi]], po čemu je nejasno da li se i može smatrati članom plemena ''Hominini''.

Na osnovu poređenja sekvencirane [[DNK]] znanstvenici vjeruju da su se rodovi ''Pan'' i ''Homo'' razišli prije oko 5.4 do 6.3 miliona godina, a nakon uočavanja neuobičajenog procesa [[specijacija|specijacije]], to je nangirano na preko 4 miliona godina.&lt;ref&gt;http://www.eurekalert.org/pub_releases/2006-05/biom-hac051106.php, Human and chimp genomes reveal new twist on origin of species&lt;/ref&gt; Nađeno je nekoliko fosila na  liniji odvajanja roda ''Pan'', a prvo  otkriće fosilnih šimpanza je objavljeno u [[2005]]., datiranjem  u rasponu od 545 ± 3 Kyr (u hiljadama  godina) i 284 ± 12 Kyr, pomoću  [[argon]]-argon tehnike, iz  [[Kenija|kenijskih]]  nalaza sa istoka [[Afrika|Afrije]] (''Rift Valley''). Svi  izumrlih rodovi koji su  navedenih u priloženoj tableli  su preci roda  ''Homo'' ili su njegovi ogranci. Međutim, i ''Orrorin'' i ''Sahelanthropus'' postojali su oko  vrijemena razdvajanja, pa  bi mogli biti preci sve tri od postojećih vrsta.

U nekim prijedlozima, tribus ''Hominini'' uključuje  rod ''Pan'' kao i  ''Homo'', ali u različitim subtribusima. '' Homo'' (i, sljedstveno, svi dvonožni majmuni) su u subtribusu  Hominini, dok je ''Pan'' je u subtribusu ''[[Panini]]''.&lt;ref&gt;Wood B. (2010): Reconstructing human evolution: Achievements, challenges, and opportunities. Proceedings of the National Academy of Sciences, 107: 8902–8909.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
*[[Primati]]
*[[Hominide]]
*[[Čovjek|Ljudi]]
*[[Čovjekoliki majmuni]]
*[[Antropoidi]]


G4S

poooli e

==Vanjski linkovi==
*[http://animallaw.info/great-apes/index.htm The Animal Legal and Historical Center at Michigan State University College of Law], Great Apes and the Law
*[http://www.smithsonianmag.com/science-nature/A-Closer-Look-at-Evolutionary-Faces.html Renderings of Hominid Exemplars at the Smithsonian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203034845/http://www.smithsonianmag.com/science-nature/A-Closer-Look-at-Evolutionary-Faces.html |date=3. 12. 2013 }}
*[http://www.unep.org/grasp/Resources/index.asp Additional information on great apes] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20050804001434/http://www.unep.org/grasp/Resources/index.asp |date=4. 8. 2005 }}
*[http://www.npr.org/programs/atc/features/2002/july/toumai/index.html NPR News: Toumaï the Human Ancestor]
*[http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species] na Talk Origins Archive
*[https://web.archive.org/web/20130430165744/http://www.modernhumanorigins.net/ For more details on Hominid species, including excellent photos of fossil hominids]
*[http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn3744 New Scientist 19 May 2003 – Chimps are human, gene study implies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060221105636/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn3744 |date=21. 2. 2006 }}
*[https://web.archive.org/web/20071014180212/http://www.sciam.com/article.cfm?chanID=sa006&amp;articleID=000C1E5D-B9BA-1422-B9BA83414B7F0103 Scientific American Magazine (April 2006 Issue) Why Are Some Animals So Smart?]
*A new mediterranean hominoid-hominid link discovered, ''Anoiapithecus brevirostris'', &quot;Lluc&quot;: [http://www.pnas.org/content/early/2009/06/01/0811730106.abstract A unique Middle Miocene European hominoid and the origins of the great ape and human clade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190419052534/http://www.pnas.org/content/early/2009/06/01/0811730106.abstract |date=19. 4. 2019 }} [http://www.elmundo.es/elmundo/2009/06/01/ciencia/1243872357.html Link to graphical reconstruction]

[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Sisari]]
[[Kategorija:Majmuni]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]</text>
      <sha1>nk52vfjbvsw02nslqnvrua83n3dydgw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669005</id>
      <parentid>3669001</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:20:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanbiruzzaman</username>
        <id>147862</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/41.74.57.217|41.74.57.217]] ([[User talk:41.74.57.217|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3413541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5672" sha1="jp0yi1kuhpyrhyl5a4pdxrs2xzmy1sc" xml:space="preserve">{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Hominini &lt;br&gt;''Hominini''
| status = 
| slika = Sahelanthropus tchadensis - TM 266-01-060-1.jpg
| slika_širina = 250px
|slika_opis = Lobanja ''Sahelanthropus tchadensis'', opisana kao najraniji predstavnik linije ''Hominini''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia =podred Anthropoidea - Catarrhini&lt;br&gt;Uskonosni majmuni
| superfamilia = [[Hominoidi|Hominoidea]]
| familia = ''Hominidae''
| genus = '''''Homo'''''
| genus_autorstvo = Bernard Germain Étienne de la Ville, Comte de Lacépède|Lacépède]], [[1799]]. tip_species = ''Gorila|Gorilla gorilla''
| razdioba_stupanj = [[Rod]]
| razdioba = 
''Homo''
Subtribus ''Hominina''
* ''[[Homo (genus)|Homo]]''
Subtribus ''Australopithecina''
* † ''Paranthropus''
* † ''Australopithecus''
* † ''Sahelanthropus''
* † ''Sahelanthropus†
* † ''Orrorin'' †
* † ''Ardipithecus'' †
* † ''Kenyanthropus'' †
}}
'''Hominini''' su tribus ([[pleme]]) potporodice  ''[[Homininae]]'' koje čine rod  ''[[Homo]]''  i  izmrli rodovi ljudske grane  ([[kladus]]a), nakon što se odvojila od plemena  ''Panini'' ([[čimpanze]]).  Članovi ovog plemena nazivaju se ''Hominini''  po izvornoj porodici ''[[Hominidae]]'', odnosno rodu ''Homo''.

U subtribusu ''Hominini'' osnovna je &quot;[[čovjek|ljudska]]&quot; grana, uključujući i rod  ''Homo''. Ovaj takson, istraživači su predložili  na osnovu ideje da najmanje sličnu vrstu  u  trihotomskoj [[specijacija|specijaciji]]  treba odvojiti od druge dvije. Neke ranije klasifikacije uključuju  i rod ''[[Pan]]'' ([[čimpanze]]) u pleme ''Hominini'', ali se ta klasifikacija sve rjeđe slijedi.

''Sahelanthropus tchadensis'' je izumrli pripadnik ovog tribusa, vrsta koja  je živjela prije oko 7 miliona godina, neposredno blizu vremana razdvajanja između  [[čimpanze|čimpanzi]] i  [[čovjek|ljudi]], po čemu je nejasno da li se i može smatrati članom plemena ''Hominini''.

Na osnovu poređenja sekvencirane [[DNK]] znanstvenici vjeruju da su se rodovi ''Pan'' i ''Homo'' razišli prije oko 5.4 do 6.3 miliona godina, a nakon uočavanja neuobičajenog procesa [[specijacija|specijacije]], to je nangirano na preko 4 miliona godina.&lt;ref&gt;http://www.eurekalert.org/pub_releases/2006-05/biom-hac051106.php, Human and chimp genomes reveal new twist on origin of species&lt;/ref&gt; Nađeno je nekoliko fosila na  liniji odvajanja roda ''Pan'', a prvo  otkriće fosilnih šimpanza je objavljeno u [[2005]]., datiranjem  u rasponu od 545 ± 3 Kyr (u hiljadama  godina) i 284 ± 12 Kyr, pomoću  [[argon]]-argon tehnike, iz  [[Kenija|kenijskih]]  nalaza sa istoka [[Afrika|Afrije]] (''Rift Valley''). Svi  izumrlih rodovi koji su  navedenih u priloženoj tableli  su preci roda  ''Homo'' ili su njegovi ogranci. Međutim, i ''Orrorin'' i ''Sahelanthropus'' postojali su oko  vrijemena razdvajanja, pa  bi mogli biti preci sve tri od postojećih vrsta.

U nekim prijedlozima, tribus ''Hominini'' uključuje  rod ''Pan'' kao i  ''Homo'', ali u različitim subtribusima. '' Homo'' (i, sljedstveno, svi dvonožni majmuni) su u subtribusu  Hominini, dok je ''Pan'' je u subtribusu ''[[Panini]]''.&lt;ref&gt;Wood B. (2010): Reconstructing human evolution: Achievements, challenges, and opportunities. Proceedings of the National Academy of Sciences, 107: 8902–8909.&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
*[[Primati]]
*[[Hominide]]
*[[Čovjek|Ljudi]]
*[[Čovjekoliki majmuni]]
*[[Antropoidi]]

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
*[http://animallaw.info/great-apes/index.htm The Animal Legal and Historical Center at Michigan State University College of Law], Great Apes and the Law
*[http://www.smithsonianmag.com/science-nature/A-Closer-Look-at-Evolutionary-Faces.html Renderings of Hominid Exemplars at the Smithsonian] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203034845/http://www.smithsonianmag.com/science-nature/A-Closer-Look-at-Evolutionary-Faces.html |date=3. 12. 2013 }}
*[http://www.unep.org/grasp/Resources/index.asp Additional information on great apes] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20050804001434/http://www.unep.org/grasp/Resources/index.asp |date=4. 8. 2005 }}
*[http://www.npr.org/programs/atc/features/2002/july/toumai/index.html NPR News: Toumaï the Human Ancestor]
*[http://www.talkorigins.org/faqs/homs/species.html Hominid Species] na Talk Origins Archive
*[https://web.archive.org/web/20130430165744/http://www.modernhumanorigins.net/ For more details on Hominid species, including excellent photos of fossil hominids]
*[http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn3744 New Scientist 19 May 2003 – Chimps are human, gene study implies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060221105636/http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn3744 |date=21. 2. 2006 }}
*[https://web.archive.org/web/20071014180212/http://www.sciam.com/article.cfm?chanID=sa006&amp;articleID=000C1E5D-B9BA-1422-B9BA83414B7F0103 Scientific American Magazine (April 2006 Issue) Why Are Some Animals So Smart?]
*A new mediterranean hominoid-hominid link discovered, ''Anoiapithecus brevirostris'', &quot;Lluc&quot;: [http://www.pnas.org/content/early/2009/06/01/0811730106.abstract A unique Middle Miocene European hominoid and the origins of the great ape and human clade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190419052534/http://www.pnas.org/content/early/2009/06/01/0811730106.abstract |date=19. 4. 2019 }} [http://www.elmundo.es/elmundo/2009/06/01/ciencia/1243872357.html Link to graphical reconstruction]

[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Sisari]]
[[Kategorija:Majmuni]]
[[Kategorija:Ljudska evolucija]]</text>
      <sha1>jp0yi1kuhpyrhyl5a4pdxrs2xzmy1sc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradac (Višnjica, Kiseljak), utvrda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>392331</id>
    <revision>
      <id>3668996</id>
      <parentid>3654929</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:28:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1686" sha1="i617928443d0po9re0t8nvs6i5i99a3" xml:space="preserve">'''Gradac kod Višnjice''', [[Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni|srednjovjekovna utvrda]]

Gradac predstavlja brijeg iznad naselja [[Višnjica|Višnjice]], smještenog u dolini potoka [[Rikavac (potok)|Rikavca]], nekoliko kilometara zapadno od središta grada [[Kiseljak]]a. Na tom [[lokalitet]]u prati se kontinuitet naseljenosti od najstarijih vremena. Na padinama Gradca pronađeni su ulomci [[Prahistorija|prethistorijske]] [[Keramika|keramike]]. Izvjesno je da je na Gradcu bilo i [[Iliri|ilirsko]] utvrđeno naselje kao polazna osnova na kojoj su građena kasnija naselja i utvrde.&lt;ref&gt;Marijan Drmač, Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 20&lt;/ref&gt; 
U [[Srednji vijek|srednjem]] vijeku pripada [[Lepenica (župa)|župi Lepenica]]. Pored geostrateške, odbrambene osnove, značaj lokalitetu daje i put koji je vodio dolinom Višnjičkog polja spajajući preko planine [[Pogorelica|Pogorelice]] doline rijeka [[Neretva (rijeka)|Neretve]] i [[Rama (rijeka)|Rame]] sa [[Contrata del re|srednjom Bosnom]]. Pretpostavlja se da je tu jedno vrijeme moglo biti i središte župe Lepenica. Ostaci utvrđenja nisu dovoljno istraženi i predstavljaju prostor za daljnja [[Arheologija|arheološka iskopavanja]].&lt;ref&gt;M. Drmač, Župa Lepenica, 22&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}
== Vanjski linkovi ==

* http://www.infobiro.ba/article/909107{{Mrtav link}}
== Literatura ==
* [[Marijan Drmač]], Župa Lepenica, Historijska traganja 14, Sarajevo 2014, 9-97. [https://www.academia.edu/11944945/Marjan_Drma%C4%8D_%C5%BDupa_Lepenica_Historijska_traganja_Broj_14_Institut_za_istoriju_Sarajevo_2014_9-99]
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]</text>
      <sha1>i617928443d0po9re0t8nvs6i5i99a3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosna i Hercegovina u paleolitu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>393821</id>
    <revision>
      <id>3668947</id>
      <parentid>3636944</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:35:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Također pogledajte */ Popravljen tipfeler</comment>
      <origin>3668947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9203" sha1="9ewqcgtmkp9otdc6tlj8pqz52ur7ecu" xml:space="preserve">'''Paleolit u Bosni i Hercegovini''' je okarakteriziran ostacima bogate kulture [[kremen]]ih artefakata [[paleolit|starijeg kamenog doba]] na preko 200 nalazišta.  Najstariji arheološki ostaci u BiH iz tog perioda pronađeni su kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]], a  pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. Zbog kiselosti [[tlo|zemljišta]],  očuvano je jako malo bioloških ostataka, prije svega [[čovjek|ljudskih]] i [[životinja|životinjskih]] [[kost]]iju.  Ipak se može ustanoviti starost tih lokaliteta, kretanje ljudi u tom vremenu, a  djelimično i način na koji su živjeli.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Srednji paleolit ==
Najstarije istražene tragove prisustva ljudi u Bosni i Hercegovini imamo na: Kadru u Gornjem [[Svilaj]]u kod [[Odžak]]a, Kamenu kod ušća [[Usora|Usore]],  Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Markovcu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Velikom Majdanu kod [[Tešanj|Tešnja]], Visokom brdu u [[Donja Lupljanica|Lupljanici]], Zobištu u Detlaku, Krčevini u Maloj Brijesnici kod [[Gračanica|Gračanice]], [[Arheološki lokalitet Danilovića brdo|Danilovića brdo]] u Podnovlju kod [[Doboj]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |title=Sofija Dragosavac - Tehnološka analiza artefakata od okresanog kamena sa paleolitskog lokaliteta Danilovića brdo u Podnovlju kod Doboja |access-date=5. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te na mjestu Pećine kod [[Laktaši|Laktaša]] i pećina [[Rastuša]] kod [[Teslić]]a.

Ova nalazišta imaju izuzetan značaj za evropsku i svjetsku arheologiju, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da neka od njih datiraju iz perioda između 100.000 i 40.000 godina p.n.e. Ona potvrđuju da je [[Balkan]] bio najvažnija ruta za širenje gornjeg paleolita u Evropi,  oko 40.000.  godine p.n.e. i posljednje uporište neandertalskih grupa. Vrlo su važna za razumevanje srednjeg paleolita, [[Neandertalac|neandertalskih]] grupa i njihove reakcije na promjene u prirodnom i društvenom svijetu tokom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]].

Na tim nalazištima nađene su alatke (strugalice i šiljci) od velikih komada poludragog kamenja (jaspis, ahat, kalcedon), koje potiču iz perioda od 50.000-35.000 prije sadašnjosti, a bila su rukotvorina neandertalskog čovjeka.

Na lokalitetu [[Pećina Podlipe]] u [[Kadića Brdo|Kadića Brdu]] kod [[Sokolac|Sokoca]] pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina.

Pećine kod Laktaša i [[Rastuša|pećina Rastuša]] kod [[Teslić]]a su dva lokaliteta od velike važnosti za region, Evropu i svijet. Na njima nađeni su tragove [[život]]a pračovjeka iz perioda srednjeg paleolita – kamena oruđa, sjekire, sječiva i druge namjenske alatke. Sondažna istraživanja su potvrdila su da je tu riječ o nalazištima koja mogu dati odgovore na mnoge dileme iz perioda prijelaza od primitivnog ka današnjem čovjeku. Rastuša je prebogato nalazište u kome su najzanimljivije [[kost]]i, uglavnom pećinskog medvjeda, jelena i vukova koje bi mogle biti stare najmanje 35.000 godina.

== Gornji paleolit ==

Nakon tog razdoblja  [[neandertalac|neandertalci]] su iščezli sa ovih prostora, a pojavljuje se [[Homo sapiens|razumni čovjek]].

Iz tog perioda istraživani su lokaliteti: Crkvina kod ušća [[Usora|Usore]], Londži u [[Makljenovac|Makljenovcu]], Luščiću i Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Visokom brdu u Lupljanici, Brdašcu u [[Laktaši]]ma, Cigića pećina u [[Resanovci]]ma, Ruda glavica u [[Trnovo|Trnovu]], Kadru u Gornjem Svilaju kod [[Odžak]]a, Krčevnici u Popovićima, Zobištu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Gornjoj pećini na [[Bijambare|Bijambarama]]. Uglavnom su pronađena strgala raznih oblika, te obluci – navalno oruđe u [[lov]]u.

Kultura stanovanja prahistorijskog čovjeka, koja se postupno razvijala u nekoliko faza, spada među važnije elemente ostatka njegove kulture. Veliki vremenski raspon, koji nas dijeli od starijeg paleolitika ispunjen je ekstremnim klimatskim promjenama, popraćenim bujanjem i opadanjem rijeka i mora, zbog čega je najstarija zaostavština čovjeka, u najvećem dijelu, pronalažena u vododerinama &quot;prarijeka&quot;. U vrijeme srednjeg paleolitika čovjek se počinje zavlačiti u pećine i to češće one okrenute ka jugu, pri čemu je najviše bio zaposjednut sam ulaz u pećinu. Naseljavajući ih, ljudi nisu napuštali zaklone na otvorenom te su prirodni zaklon zamjenjivali šatorom ili zemunicom. U mlađem paleolitiku otpočinje upotreba krojene odjeće, što potvrđuju nalazi koštanih igala, šila i dugmadi.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |title=Makljenovac kod Doboja |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205200711/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U panonskom dijelu Bosne, na Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma kod [[Prnjavor]]a otkrivena je kamena figura slična glavi [[patka|divlje patke]]. Vjeruje se da je to izvorno bila prirodna tvorevina koju je  [[paleolit]]ski čovjek doradio i pojačao sličnost sa životinjama. Uz nalaz crteža '''Konj napadnut strelicama''' u [[Badanj (pećina)|Badnju]], crteža u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipe]], to su jedini ostaci paleolitske [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u Bosni i Hercegovini.

=== Badanj ===
{{Glavni|Badanj (pećina)}}

Na stijeni u polupećini [[Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], prvi put u Bosni i Hercegovini, je otkrivena gravura, što je izvanredno umjetničko djelo paleolitskog čovjeka ovih krajeva. Prikazana je životinja slična [[konj]]u gledanom sa desnog boka. U literaturi, gravura nosi naziv '''Konj napadnut strelicama'''. Istovremeno, otkriven je izvjestan broj šematski graviranih [[kost]]iju, koje potječu iz istog doba kada su naprevljeni i urezi na stijeni. Arheološkim [[metod]]ima, ovo nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena, tj. u period od 13.000 do 12.000 godina p.n.e.

U stilskom pogledu umjetničke gravure vežu se za [[Mediteran]] pa su ovi nalazi područje poznavanja mediteranske paleolitske umjetnosti proširili i na [[Balkanski poluotok]].

Tvorac crteža u Badnju bio je [[Kromanjonac|kromanjonski čovjek]]. U ovim krajevima je obitavala žilava i plodna [[populacija]] koja se zadržala do ranog kamenog doba.

Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do [[2002]]. godine,  evidentirano je i arheološko područje Badanj, a zatim valorizirano kao Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, I. kategorije ([[2003]]).&lt;ref name=&quot;Badanj&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |title=Pećina Badanj |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=1. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211201035826/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije je otkrivena i gravura u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipom]] čiji je autor Homo sapiens, jer neandertalci nisu imali umjetnost. Starost ove gravure još nije tačno utvrđena.

==Također pogledajte==
*[[Paleolit]]
*[[Stolac]]
*[[Badanj (pećina)|Badanj]]
== Stari Most u Mostaru ==
[[Datoteka:Stari_Most,_Mostar,_Bosnia_and_Herzegovina_August_2022.jpg|mini|Stari Most]]
Stari most je putovanje je u mjesto Mostar. BiH reprezentacija. Izgradili su iz 1557 ili 1566 godine. Nažalost srušilo iz 9.novembra.1993 godine. Nakon rata Bosne i Hercegovine. Ponovo je otvoreno iz 2004 godine. Nakon izgradnje opet.
== Historija ==
U historiji Bosne i Hercegovine stari most je bilo iz 1910 ili 1920 godine. Godine 1988 opet bilo tačno. Ili 1993 srušen.
== Opis ==
Od toga starog mosta iz BiH lokalno u evropi. Životopis o stari most obavlja u Mostar. Grad njegovi život.[[Datoteka:Stari_Most_10.jpg|mini|alt=ovo|Skakaonica u Stari most u Mostaru]][[Datoteka:Öreg_híd_(Stari_most)_a_Neretva_folyón._Fortepan_76326.jpg|mini|alt=novo|Davno stari most]]
Može most biti davna godine bračne život.  Stari most je veoma fino za putovat za auto sa roditeljima. Ovo je prelijepo mjesto. Imaju ljudi skaču sa red bull. U skakaonici.
== Hajrudin je izgradio ==
Hajrudin je izgradio stari most u 1566. Ljudi šetaju u stari most. Mimar Sinan je malo izgradi most.

==Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
[https://web.archive.org/web/20151113042039/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/badanj Badanj]

[http://www.znanje.org/i/i24/04iv03/04iv03172127/Kameno_doba.htm Kameno doba]

[[Kategorija:Paleolit]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]]</text>
      <sha1>9ewqcgtmkp9otdc6tlj8pqz52ur7ecu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668948</id>
      <parentid>3668947</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:38:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE]] ([[User talk:2A02:27B0:4400:E570:69AA:43CA:1ADF:84EE|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>3636944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8102" sha1="l8b5touo0m3ryqduk27q54p8mab44ng" xml:space="preserve">'''Paleolit u Bosni i Hercegovini''' je okarakteriziran ostacima bogate kulture [[kremen]]ih artefakata [[paleolit|starijeg kamenog doba]] na preko 200 nalazišta.  Najstariji arheološki ostaci u BiH iz tog perioda pronađeni su kod [[Bosanski Šamac|Bosanskog Šamca]], a  pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. Zbog kiselosti [[tlo|zemljišta]],  očuvano je jako malo bioloških ostataka, prije svega [[čovjek|ljudskih]] i [[životinja|životinjskih]] [[kost]]iju.  Ipak se može ustanoviti starost tih lokaliteta, kretanje ljudi u tom vremenu, a  djelimično i način na koji su živjeli.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Srednji paleolit ==
Najstarije istražene tragove prisustva ljudi u Bosni i Hercegovini imamo na: Kadru u Gornjem [[Svilaj]]u kod [[Odžak]]a, Kamenu kod ušća [[Usora|Usore]],  Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Markovcu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Velikom Majdanu kod [[Tešanj|Tešnja]], Visokom brdu u [[Donja Lupljanica|Lupljanici]], Zobištu u Detlaku, Krčevini u Maloj Brijesnici kod [[Gračanica|Gračanice]], [[Arheološki lokalitet Danilovića brdo|Danilovića brdo]] u Podnovlju kod [[Doboj]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |title=Sofija Dragosavac - Tehnološka analiza artefakata od okresanog kamena sa paleolitskog lokaliteta Danilovića brdo u Podnovlju kod Doboja |access-date=5. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te na mjestu Pećine kod [[Laktaši|Laktaša]] i pećina [[Rastuša]] kod [[Teslić]]a.

Ova nalazišta imaju izuzetan značaj za evropsku i svjetsku arheologiju, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da neka od njih datiraju iz perioda između 100.000 i 40.000 godina p.n.e. Ona potvrđuju da je [[Balkan]] bio najvažnija ruta za širenje gornjeg paleolita u Evropi,  oko 40.000.  godine p.n.e. i posljednje uporište neandertalskih grupa. Vrlo su važna za razumevanje srednjeg paleolita, [[Neandertalac|neandertalskih]] grupa i njihove reakcije na promjene u prirodnom i društvenom svijetu tokom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]].

Na tim nalazištima nađene su alatke (strugalice i šiljci) od velikih komada poludragog kamenja (jaspis, ahat, kalcedon), koje potiču iz perioda od 50.000-35.000 prije sadašnjosti, a bila su rukotvorina neandertalskog čovjeka.

Na lokalitetu [[Pećina Podlipe]] u [[Kadića Brdo|Kadića Brdu]] kod [[Sokolac|Sokoca]] pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina.

Pećine kod Laktaša i [[Rastuša|pećina Rastuša]] kod [[Teslić]]a su dva lokaliteta od velike važnosti za region, Evropu i svijet. Na njima nađeni su tragove [[život]]a pračovjeka iz perioda srednjeg paleolita – kamena oruđa, sjekire, sječiva i druge namjenske alatke. Sondažna istraživanja su potvrdila su da je tu riječ o nalazištima koja mogu dati odgovore na mnoge dileme iz perioda prijelaza od primitivnog ka današnjem čovjeku. Rastuša je prebogato nalazište u kome su najzanimljivije [[kost]]i, uglavnom pećinskog medvjeda, jelena i vukova koje bi mogle biti stare najmanje 35.000 godina.

== Gornji paleolit ==

Nakon tog razdoblja  [[neandertalac|neandertalci]] su iščezli sa ovih prostora, a pojavljuje se [[Homo sapiens|razumni čovjek]].

Iz tog perioda istraživani su lokaliteti: Crkvina kod ušća [[Usora|Usore]], Londži u [[Makljenovac|Makljenovcu]], Luščiću i Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Visokom brdu u Lupljanici, Brdašcu u [[Laktaši]]ma, Cigića pećina u [[Resanovci]]ma, Ruda glavica u [[Trnovo|Trnovu]], Kadru u Gornjem Svilaju kod [[Odžak]]a, Krčevnici u Popovićima, Zobištu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Gornjoj pećini na [[Bijambare|Bijambarama]]. Uglavnom su pronađena strgala raznih oblika, te obluci – navalno oruđe u [[lov]]u.

Kultura stanovanja prahistorijskog čovjeka, koja se postupno razvijala u nekoliko faza, spada među važnije elemente ostatka njegove kulture. Veliki vremenski raspon, koji nas dijeli od starijeg paleolitika ispunjen je ekstremnim klimatskim promjenama, popraćenim bujanjem i opadanjem rijeka i mora, zbog čega je najstarija zaostavština čovjeka, u najvećem dijelu, pronalažena u vododerinama &quot;prarijeka&quot;. U vrijeme srednjeg paleolitika čovjek se počinje zavlačiti u pećine i to češće one okrenute ka jugu, pri čemu je najviše bio zaposjednut sam ulaz u pećinu. Naseljavajući ih, ljudi nisu napuštali zaklone na otvorenom te su prirodni zaklon zamjenjivali šatorom ili zemunicom. U mlađem paleolitiku otpočinje upotreba krojene odjeće, što potvrđuju nalazi koštanih igala, šila i dugmadi.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |title=Makljenovac kod Doboja |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205200711/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U panonskom dijelu Bosne, na Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma kod [[Prnjavor]]a otkrivena je kamena figura slična glavi [[patka|divlje patke]]. Vjeruje se da je to izvorno bila prirodna tvorevina koju je  [[paleolit]]ski čovjek doradio i pojačao sličnost sa životinjama. Uz nalaz crteža '''Konj napadnut strelicama''' u [[Badanj (pećina)|Badnju]], crteža u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipe]], to su jedini ostaci paleolitske [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u Bosni i Hercegovini.

=== Badanj ===
{{Glavni|Badanj (pećina)}}

Na stijeni u polupećini [[Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], prvi put u Bosni i Hercegovini, je otkrivena gravura, što je izvanredno umjetničko djelo paleolitskog čovjeka ovih krajeva. Prikazana je životinja slična [[konj]]u gledanom sa desnog boka. U literaturi, gravura nosi naziv '''Konj napadnut strelicama'''. Istovremeno, otkriven je izvjestan broj šematski graviranih [[kost]]iju, koje potječu iz istog doba kada su naprevljeni i urezi na stijeni. Arheološkim [[metod]]ima, ovo nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena, tj. u period od 13.000 do 12.000 godina p.n.e.

U stilskom pogledu umjetničke gravure vežu se za [[Mediteran]] pa su ovi nalazi područje poznavanja mediteranske paleolitske umjetnosti proširili i na [[Balkanski poluotok]].

Tvorac crteža u Badnju bio je [[Kromanjonac|kromanjonski čovjek]]. U ovim krajevima je obitavala žilava i plodna [[populacija]] koja se zadržala do ranog kamenog doba.

Prostornim planom Republike Bosne i Hercegovine do [[2002]]. godine,  evidentirano je i arheološko područje Badanj, a zatim valorizirano kao Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, I. kategorije ([[2003]]).&lt;ref name=&quot;Badanj&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |title=Pećina Badanj |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=1. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211201035826/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije je otkrivena i gravura u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipom]] čiji je autor Homo sapiens, jer neandertalci nisu imali umjetnost. Starost ove gravure još nije tačno utvrđena.

==Također pogledajte==
*[[Paleolit]]
*[[Stolac]]
*[[Badanj (pećina)|Badanj]]
==Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
[https://web.archive.org/web/20151113042039/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/badanj Badanj]

[http://www.znanje.org/i/i24/04iv03/04iv03172127/Kameno_doba.htm Kameno doba]

[[Kategorija:Paleolit]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]]</text>
      <sha1>l8b5touo0m3ryqduk27q54p8mab44ng</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668957</id>
      <parentid>3668948</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:01:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3668957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7549" sha1="nxu7lclkwmb5n4wpw4kjfcs2k9bqs96" xml:space="preserve">'''Paleolit u Bosni i Hercegovini''' je okarakteriziran ostacima bogate kulture [[kremen]]ih artefakata [[paleolit|starijeg kamenog doba]] na preko 200 nalazišta.  Najstariji arheološki ostaci u BiH iz tog perioda pronađeni su kod [[Šamac|Šamca]], a  pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. Zbog kiselosti [[tlo|zemljišta]], očuvano je jako malo bioloških ostataka, prije svega [[čovjek|ljudskih]] i [[životinja|životinjskih]] [[kost]]iju. Ipak se može ustanoviti starost tih lokaliteta, kretanje ljudi u tom vremenu, a  djelimično i način na koji su živjeli.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Srednji paleolit ==
Najstarije istražene tragove prisustva ljudi u Bosni i Hercegovini su: Kadru u Gornjem [[Svilaj]]u kod [[Odžak]]a, Kamenu kod ušća [[Usora|Usore]], Mala Gradina u [[Kulaši]]ma, Markovac u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Veliki Majdan kod [[Tešanj|Tešnja]], Visoko brdo u [[Donja Lupljanica|Lupljanici]], Zobište u Detlaku, Krčevina u Maloj Brijesnici kod [[Gračanica|Gračanice]], [[Arheološki lokalitet Danilovića brdo|Danilovića brdo]] u Podnovlje kod [[Doboj]]a&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |title=Sofija Dragosavac - Tehnološka analiza artefakata od okresanog kamena sa paleolitskog lokaliteta Danilovića brdo u Podnovlju kod Doboja |access-date=5. 3. 2020 |archive-date=10. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210210224154/http://www.anubih.ba/godisnjak/god46/Godisnjak46-full.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, te na mjestu Pećine kod [[Laktaši|Laktaša]] i pećina [[Rastuša]] kod [[Teslić]]a.

Ova nalazišta imaju izuzetan značaj za evropsku i svjetsku arheologiju, jer dosadašnja istraživanja pokazuju da neka od njih datiraju iz perioda između 100.000 i 40.000 p. n. e. Ona potvrđuju da je [[Balkan]] bio najvažnija ruta za širenje gornjeg paleolita u Evropi, oko 40.000. p. n. e. i posljednje uporište neandertalskih grupa.

Na tim nalazištima nađene su alatke (strugalice i šiljci) od velikih komada poludragog kamenja (jaspis, ahat, kalcedon), koje potiču iz perioda od 50.000-35.000 p. n. e, a bila su rukotvorina neandertalskog čovjeka.

Na lokalitetu [[Pećina Podlipe]] u [[Kadića Brdo|Kadića Brdu]] kod [[Sokolac|Sokoca]] pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina.

Pećine kod Laktaša i [[Rastuša|pećina Rastuša]] kod [[Teslić]]a su dva lokaliteta od velike važnosti za region, Evropu i svijet. Na njima nađeni su tragove [[život]]a pračovjeka iz perioda srednjeg paleolita – kamena oruđa, sjekire, sječiva i druge namjenske alatke. Sondažna istraživanja su potvrdila su da je tu riječ o nalazištima koja mogu dati odgovore na mnoge dileme iz perioda prijelaza od primitivnog ka današnjem čovjeku. Rastuša je prebogato nalazište u kome su najzanimljivije [[kost]]i, uglavnom pećinskog medvjeda, jelena i vukova koje bi mogle biti stare najmanje 35.000 godina.

== Gornji paleolit ==
Nakon tog razdoblja  [[neandertalac|neandertalci]] su iščezli sa ovih prostora, a pojavljuje se [[Homo sapiens|razumni čovjek]]. Iz tog perioda istraživani su lokaliteti: Crkvina kod ušća [[Usora|Usore]], Londži u [[Makljenovac|Makljenovcu]], Luščiću i Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma, Visokom brdu u Lupljanici, Brdašcu u [[Laktaši]]ma, Cigića pećina u [[Resanovci]]ma, Ruda glavica u [[Trnovo|Trnovu]], Kadru u Gornjem Svilaju kod [[Odžak]]a, Krčevnici u Popovićima, Zobištu u Detlaku kod [[Derventa|Dervente]], Gornjoj pećini na [[Bijambare|Bijambarama]]. Uglavnom su pronađena strgala raznih oblika, te obluci – navalno oruđe u [[lov]]u.

Kultura stanovanja prahistorijskog čovjeka, koja se postupno razvijala u nekoliko faza, spada među važnije elemente ostatka njegove kulture. U vrijeme srednjeg paleolitika čovjek se počinje zavlačiti u pećine i to češće one okrenute ka jugu, pri čemu je najviše bio zaposjednut sam ulaz u pećinu. Naseljavajući ih, ljudi nisu napuštali zaklone na otvorenom te su prirodni zaklon zamjenjivali šatorom ili zemunicom. U mlađem paleolitiku otpočinje upotreba krojene odjeće, što potvrđuju nalazi koštanih igala, šila i dugmadi.&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |title=Makljenovac kod Doboja |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=5. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211205200711/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3808 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U panonskom dijelu Bosne, na Maloj Gradini u [[Kulaši]]ma kod [[Prnjavor]]a otkrivena je kamena figura slična glavi [[patka|divlje patke]]. Vjeruje se da je to izvorno bila prirodna tvorevina koju je  [[paleolit]]ski čovjek doradio i pojačao sličnost sa životinjama. Uz nalaz crteža &quot;Konj napadnut strelicama&quot; u [[Badanj (pećina)|Badnju]], crteža u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipe]], to su jedini ostaci paleolitske [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] u Bosni i Hercegovini.

=== Badanj ===
{{Glavni|Badanj (pećina)}}

Na stijeni u polupećini [[Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], prvi put u Bosni i Hercegovini, je otkrivena gravura, što je izvanredno umjetničko djelo paleolitskog čovjeka ovih krajeva. Prikazana je životinja slična [[konj]]u gledanom sa desnog boka. U literaturi, gravura nosi naziv &quot;Konj napadnut strelicama&quot;,. Istovremeno, otkriven je izvjestan broj šematski graviranih [[kost]]iju, koje potječu iz istog doba kada su naprevljeni i urezi na stijeni. Arheološkim [[metod]]ima, ovo nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena, tj. u period od 13.000 do 12.000 p. n. e.

U stilskom pogledu umjetničke gravure vežu se za [[Mediteran]] pa su ovi nalazi područje poznavanja mediteranske paleolitske umjetnosti proširili i na [[Balkanski poluotok]]. Tvorac crteža u Badnju bio je [[Kromanjonac|kromanjonski čovjek]]. U ovim krajevima je obitavala žilava i plodna [[populacija]] koja se zadržala do ranog kamenog doba.

Prostornim planom Bosne i Hercegovine do 2002. godine,  evidentirano je i arheološko područje Badanj, a zatim valorizirano kao Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, I. kategorije ([[2003]]).&lt;ref name=&quot;Badanj&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |title=Pećina Badanj |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2017 |archive-date=1. 12. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211201035826/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=600 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kasnije je otkrivena i gravura u [[Pećina Podlipe|pećini Podlipom]] čiji je autor Homo sapiens, jer neandertalci nisu imali umjetnost. Starost ove gravure još nije tačno utvrđena.

==Također pogledajte==
*[[Paleolit]]
*[[Stolac]]
*[[Badanj (pećina)|Badanj]]
==Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20151113042039/http://www.stolac.gov.ba/index.php/turizam-i-kultura/znamenitosti/badanj Badanj]
*[http://www.znanje.org/i/i24/04iv03/04iv03172127/Kameno_doba.htm Kameno doba]

[[Kategorija:Paleolit]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u kamenom dobu]]</text>
      <sha1>nxu7lclkwmb5n4wpw4kjfcs2k9bqs96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hakija Pozderac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394185</id>
    <revision>
      <id>3668887</id>
      <parentid>3386858</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:04:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.250.114.118</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */ Popravljena gramatička greška</comment>
      <origin>3668887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5527" sha1="2a1rsw1i00ywd1vpehw0g6vcpxjmblq" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919. - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom Aprilskog rata, 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950. godine.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom &quot;kontrarevolucionarnog djelovanja&quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. godine u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], koji se takođe pridružio Narodnooslobodilačkom pokretu. Poginuo je 1943. godine. Njegova braća, Hamdija i Sakib, također su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa suprugom Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik), zatim u drugom braku sa suprugom Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku sa suprugom Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Datoteka:Izvršni_odbor_AVNOJ-a_u_Gračanici_na_Rami_5._marta_1943.jpg|mini|Na slici čete viditi hamdijin otac Nurija.]]
== Hakijin otac u sliku rata ==
Na slici vidite hakijin babo u 1943 godine. Na fotografiji. Babo je zvao Nurija. Imao dva sina Hamdija i Hakija.</text>
      <sha1>2a1rsw1i00ywd1vpehw0g6vcpxjmblq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668892</id>
      <parentid>3668887</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:34:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/87.250.114.118|87.250.114.118]] ([[User talk:87.250.114.118|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]]</comment>
      <origin>3386858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5258" sha1="rvtx8vfqag3sj7fezwna1zh3pc6658b" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919. - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom Aprilskog rata, 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950. godine.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom &quot;kontrarevolucionarnog djelovanja&quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. godine u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], koji se takođe pridružio Narodnooslobodilačkom pokretu. Poginuo je 1943. godine. Njegova braća, Hamdija i Sakib, također su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa suprugom Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik), zatim u drugom braku sa suprugom Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku sa suprugom Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]</text>
      <sha1>rvtx8vfqag3sj7fezwna1zh3pc6658b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668897</id>
      <parentid>3668892</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:47:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodica */ s kim se mogao oženiti, nego s budućom suprugom</comment>
      <origin>3668897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5230" sha1="l5aimksk0sy7jt0s64pvawoi7rqa5wj" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919. - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom Aprilskog rata, 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950. godine.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom &quot;kontrarevolucionarnog djelovanja&quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. godine u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], koji se takođe pridružio Narodnooslobodilačkom pokretu. Poginuo je 1943. godine. Njegova braća, Hamdija i Sakib, također su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik), zatim u drugom braku sa Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku s Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]</text>
      <sha1>l5aimksk0sy7jt0s64pvawoi7rqa5wj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668898</id>
      <parentid>3668897</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:49:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodica */</comment>
      <origin>3668898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5195" sha1="2zubv7hz5e1pxow8dcuwbmtihi9oxm7" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919. - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom Aprilskog rata, 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950. godine.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom &quot;kontrarevolucionarnog djelovanja&quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. godine u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], pripadnikom  Narodnooslobodilačkog pokreta, a poginuo je 1943. Njegova braća, Hamdija i Sakib,  su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik); u drugom braku s Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku s Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]</text>
      <sha1>2zubv7hz5e1pxow8dcuwbmtihi9oxm7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668901</id>
      <parentid>3668898</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:52:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]; +[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3668901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5294" sha1="7568894lrlshl4m6hyr18xw79e1w4l5" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919 - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom &quot;kontrarevolucionarnog djelovanja&quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], pripadnikom  Narodnooslobodilačkog pokreta, a poginuo je 1943. Njegova braća, Hamdija i Sakib,  su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik); u drugom braku s Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku s Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]]</text>
      <sha1>7568894lrlshl4m6hyr18xw79e1w4l5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668906</id>
      <parentid>3668901</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodica */</comment>
      <origin>3668906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5334" sha1="p10ili28784k9ohcllmt7zqfgl53jsa" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919 - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije, predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture i ostalo.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom &quot;kontrarevolucionarnog djelovanja&quot; prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], pripadnikom  Narodnooslobodilačkog pokreta, a poginuo je 1943. Njegova braća, [[Hamdija Pozderac|Hamdija]] i [[Sakib Pozderac|Sakib]],  su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik); u drugom braku s Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku s Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]]</text>
      <sha1>p10ili28784k9ohcllmt7zqfgl53jsa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668907</id>
      <parentid>3668906</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3668907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5324" sha1="i906wvw5w58v7vcp0fppx3oc40ln985" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Hakija Pozderac
| slika                 = Hakija Pozderac.jpg
| redoslijed            =
| vrijeme_na_vlasti     =
| prethodnik            =
| nasljednik            =
| redoslijed2           =
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           =
| nasljednik2           =
| redoslijed3           =
| vrijeme_na_vlasti3    =
| prethodnik3           =
| nasljednik3           =
| datum_rođenja         = {{datum rođenja|1919|3|6}}
| mjesto_rođenja        = [[Cazin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti           = {{datum smrti i godine|1994|3|27|1919|3|6}}
| mjesto_smrti          = [[Beograd]], [[SRJ]]
| puno_ime              =
| nacionalnost          = [[Bošnjak]]
| etnicitet             = 
| politička_stranka     =
| supruga               = &lt;!-- --&gt;
| supružnik             = &lt;!-- --&gt;
| djeca                 =
| obrazovanje           =
| vjera                 =
| potpis                =
| web_stranica          =
}}
'''Hakija Pozderac''' (6. mart 1919 - 27. mart 1994.) je bio [[SFRJ|jugoslavenski političar]], te pripadnik [[NOP|Narodno-oslobodilačkog pokreta]].

==Biografija==
Hakija Pozderac rođen je 6. marta 1919. godine u Cazinu kao sin oca Mehe i majke Delvete. Srednju tehničku školu, geodetski odsjek završio je u [[Beograd]]u. 1938. diplomirao je na Tehničkom fakultetu u Beogradu. Prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postao je članom Saveza komunističke omladine Jugoslavije ([[SKOJ]]). Po zadatku KPJ uključuje se u Vojsku Kraljevine Jugoslavije. Tokom [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], 6. aprila 1941. nalazio se sa svojom jedinicom u okolini Beograda (područje [[Batajnica|Batajnice]]), te sa svojom jedinicom biva zarobljen od stranje njemačkog [[Wermacht]]a. Od 10. aprila 1941. do 30. marta 1942. bio je zarobljen u vojnom zatvoru koji se nalazi u blizini [[Koncentracioni logor Mauthausen|koncentracionog logora Mauthausen]] u Austriji. Sa grupom zatvorenika bježi iz zatvora, te se vraća u Cazin pješice. Nakon toga postaje pripadnikom [[NOP]]-a i ponovnim članom Komunističke partije, te postaje političkim komesarom u [[Osma krajiška muslimanska udarna brigada|8. krajiškoj muslimanskoj brigadi|]]. 

Poslije rata bio je javni tužilac okruga [[Bihać]] i [[Banja Luka]]. Učestvovao je u gušenju [[Cazinska buna|Cazinske bune]] 1950.&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/55538419/27/Hakija-%E2%80%9CTito-u-Krajini%E2%80%9D Scribd.com:] ''Hakija, “Tito u Krajini”'', 136. str.&lt;/ref&gt;

Kasnije je bio još i predsjednik Sreskog Narodnog odbora, član Vlade Bosne i Hercegovine, direktor Generalne narodne banke BiH u [[Sarajevo|Sarajevu]] do 1959, direktor Republičkog zavoda za privredno planiranje, savezni sekretar za opće privredne poslove i za industriju i trgovinu. Bio je i član Glavnog odbora Saveza boraca NOR za BiH, član Izvršnog odbora Saveza sportova BiH, predsjednik Atletskog saveza BiH, predsjednik Atletskog saveza Jugoslavije i predsjednik Jugoslavenskog saveza fizičke kulture.

Bio je izabran za člana Saveznog izvršnog vijeća 1967, kada je bio biran i za poslanika Saveznog vijeća Savezne skupštine Jugoslavije. Imao je čin [[major]]a [[JNA]] u rezervi.

Izbijanjem [[Afera Agrokomerc|afere Agrokomerc]] Hakija Pozderac se tada nazio na funkciji člana Upravnog odbora preduzeća,&lt;ref&gt;http://arhiva.cazin.net/vijesti/clanak/bosnjacki-kennedyjevi-cudesna-historija-porodice-pozderac{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; biva zajedno sa bratom [[Hamdija Pozderac|Hamdijom]] uhapšen pod optužbom kontrarevolucionarnog djelovanja prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ, te nakon toga se povlači iz aktivnog političkog života [[SFRJ]].

Umro je 27. marta 1994. u [[Beograd]]u.

==Porodica==
Hakija je bio bratić predratnog jugoslavenskog političara [[Nurija Pozderac|Nurije Pozderca]], pripadnikom  Narodnooslobodilačkog pokreta, a poginuo je 1943. Njegova braća, [[Hamdija Pozderac|Hamdija]] i [[Sakib Pozderac|Sakib]],  su bili učesnici NOB-a i poslije rata zauzimali visoke funkcije u Jugoslaviji. Hakija se ženio tri puta; prvi put sa Zekerijom Omanović iz Cazina s kojom je imao troje djece (Safija, Rasim i Malik); u drugom braku s Habibom imao je sina Jasminka, te u trećem braku s Razijom sina Mehmeda.

==Odlikovanja==
*[[Datoteka:Order_for_courageousness_Rib.png|50px]] [[Orden za hrabrost]]
*[[Datoteka:Order of merits for the people with silver rays RIB.gif|50px]] [[Orden zasluga za narod]]
*[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with silver wreath RIB.gif|50px]] [[Orden bratstva i jedinstva]]
*[[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|50px]] [[Partizanska spomenica 1941.]]

== Reference ==
{{reference}}

{{DEFAULTSORT:Pozderac, Hakija}}

[[Kategorija:Rođeni 1919.]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Cazin]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]]</text>
      <sha1>i906wvw5w58v7vcp0fppx3oc40ln985</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Busije (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394833</id>
    <revision>
      <id>3668886</id>
      <parentid>3503801</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T12:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3904" sha1="sj0pmitxkmvikuuso1n3cof1z9slavo" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Busije
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.3908
| dužina_stepeni               = 16.7775
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 41.5
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 135
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 3.59
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219223&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Busije u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Busije''' su naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Busije
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219223
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 135
| g2013_srbi               = 134
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 202
| g1991_srbi               = 198
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 283
| g1981_srbi               = 270
| g1981_jugosloveni        = 13
| g1971_ukupno             = 439
| g1971_srbi               = 435
| g1971_hrvati             = 4
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>sj0pmitxkmvikuuso1n3cof1z9slavo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crkveno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394834</id>
    <revision>
      <id>3668888</id>
      <parentid>3503791</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:12:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3876" sha1="hgl791p6th0nlgqp3z1rh2mt7a2aqtk" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Crkveno
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4517
| dužina_stepeni               = 16.7419
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 40
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219231&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Crkveno u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Crkveno''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Crkveno
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219231
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 40
| g2013_srbi               = 40
| g1991_ukupno             = 119
| g1991_srbi               = 118
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 341
| g1981_srbi               = 341
| g1971_ukupno             = 833
| g1971_muslimani          = 14
| g1971_srbi               = 816
| g1971_hrvati             = 2
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>hgl791p6th0nlgqp3z1rh2mt7a2aqtk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donja Previja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394837</id>
    <revision>
      <id>3668899</id>
      <parentid>3503870</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:52:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4046" sha1="rdg6vc6tmzleh9iac13kt1gttbqvmlr" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donja Previja
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4703
| dužina_stepeni               = 16.8442
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 413
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219258&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donja Previja u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donja Previja''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donja Previja
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219258
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 413
| g2013_srbi               = 410
| g2013_hrvati             = 1
| g2013_romi
   = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 386
| g1991_srbi               = 384
| g1991_hrvati             = 2
| g1981_ukupno             = 299
| g1981_srbi               = 289
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 9
| g1971_ukupno             = 227
| g1971_srbi               = 225
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>rdg6vc6tmzleh9iac13kt1gttbqvmlr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donja Slatina (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394838</id>
    <revision>
      <id>3668900</id>
      <parentid>3503701</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:52:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3871" sha1="732kqabl1f5kbw1tf9b9rd4jkpvo2e7" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donja Slatina
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4006
| dužina_stepeni               = 16.8544
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 125
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219266&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donja Slatina u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donja Slatina''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donja Slatina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219266
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 125
| g2013_srbi               = 125
| g1991_ukupno             = 228
| g1991_srbi               = 226
| g1981_ukupno             = 339
| g1981_srbi               = 334
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1971_ukupno             = 348
| g1971_srbi               = 346
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>732kqabl1f5kbw1tf9b9rd4jkpvo2e7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donje Ratkovo (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394840</id>
    <revision>
      <id>3668902</id>
      <parentid>3503821</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:53:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3929" sha1="oxriiz8l7qrbtyv4fimbx7jr9i0k2ob" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donje Ratkovo
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.524
| dužina_stepeni               = 16.8753
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 112
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219274&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donje Ratkovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donje Ratkovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donje Ratkovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219274
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 112
| g2013_srbi               = 112
| g1991_ukupno             = 1068
| g1991_srbi               = 1066
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 1422
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 1389
| g1981_jugosloveni        = 28
| g1971_ukupno             = 1766
| g1971_srbi               = 1749
| g1971_hrvati             = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>oxriiz8l7qrbtyv4fimbx7jr9i0k2ob</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donje Sokolovo (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394846</id>
    <revision>
      <id>3668903</id>
      <parentid>3503786</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:53:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3981" sha1="q6n1q7vhscrce94hx4ehryt2486n8hr" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donje Sokolovo
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.64
| dužina_stepeni               = 16.88
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219282&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donje Sokolovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donje Sokolovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donje Sokolovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219282
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 498
| g1991_srbi               = 483
| g1991_hrvati             = 2
| g1991_jugosloveni        = 10
| g1981_ukupno             = 727
| g1981_muslimani          = 2
| g1981_srbi               = 702
| g1981_hrvati             = 9
| g1981_jugosloveni        = 10
| g1971_ukupno             = 920
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 915
| g1971_hrvati             = 3
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>q6n1q7vhscrce94hx4ehryt2486n8hr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donji Ribnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394847</id>
    <revision>
      <id>3668904</id>
      <parentid>3503787</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:54:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3866" sha1="eaawemr6cg20lpwe8g2qmw3j79swfep" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donji Ribnik
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.455
| dužina_stepeni               = 16.8328
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 411
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219304&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donji Ribnik u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donji Ribnik''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donji Ribnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219304
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 411
| g2013_srbi               = 410
| g1991_ukupno             = 465
| g1991_srbi               = 459
| g1981_ukupno             = 508
| g1981_srbi               = 508
| g1971_ukupno             = 757
| g1971_srbi               = 750
| g1971_hrvati             = 1
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>eaawemr6cg20lpwe8g2qmw3j79swfep</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donji Vrbljani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394848</id>
    <revision>
      <id>3668905</id>
      <parentid>3503804</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4059" sha1="mz33izvrzapw2o9shttqts36gq57egq" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Donji Vrbljani
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = Donji Vrbljani Church.jpg
| opis_slike                   = Crkva u Donjim Vrbljanima
| veličina_slike               = 250px
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.3575
| dužina_stepeni               = 16.8308
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 401
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219312&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Donji Vrbljani u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Donji Vrbljani''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Donji Vrbljani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219312
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 401
| g2013_srbi               = 400
| g2013_slovenci           = 1
| g1991_ukupno             = 896
| g1991_srbi               = 894
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 1460
| g1981_srbi               = 1442
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 16
| g1971_ukupno             = 1619
| g1971_srbi               = 1615
| g1971_crnogorci          = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Donji Vrbljani}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>mz33izvrzapw2o9shttqts36gq57egq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragoraj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394849</id>
    <revision>
      <id>3668908</id>
      <parentid>3503863</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:56:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3851" sha1="38y4apkq4m6zywt74dffrgiv851mka7" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Dragoraj
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4831
| dužina_stepeni               = 16.8747
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 129
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219339&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Dragoraj u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Dragoraj''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Dragoraj
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219339
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 129
| g2013_srbi               = 128
| g2013_hrvati             = 1
| g1991_ukupno             = 214
| g1991_srbi               = 212
| g1991_jugosloveni        = 2
| g1981_ukupno             = 201
| g1981_srbi               = 201
| g1971_ukupno             = 172
| g1971_srbi               = 171
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>38y4apkq4m6zywt74dffrgiv851mka7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubočani (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394850</id>
    <revision>
      <id>3668911</id>
      <parentid>3503827</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:05:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3871" sha1="5c0954tl7zxxes4930k52sduwtp8vqs" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Dubočani
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5064
| dužina_stepeni               = 16.8125
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219347&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Dubočani u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Dubočani''' su naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Dubočani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219347
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 306
| g1991_muslimani          = 304
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 347
| g1981_muslimani          = 301
| g1981_jugosloveni        = 45
| g1971_ukupno             = 383
| g1971_muslimani          = 381
| g1971_srbi               = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>5c0954tl7zxxes4930k52sduwtp8vqs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Previja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394851</id>
    <revision>
      <id>3668989</id>
      <parentid>3503846</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3875" sha1="jwvteu6x060mo7wcg1isyqqw3cvh2k8" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornja Previja
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4811
| dužina_stepeni               = 16.8622
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 109
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219355&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornja Previja u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornja Previja''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornja Previja
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219355
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 109
| g2013_srbi               = 109
| g1991_ukupno             = 163
| g1991_srbi               = 163
| g1981_ukupno             = 235
| g1981_srbi               = 235
| g1971_ukupno             = 256
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 252
| g1971_jugosloveni        = 2
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>jwvteu6x060mo7wcg1isyqqw3cvh2k8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornja Slatina (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394852</id>
    <revision>
      <id>3668990</id>
      <parentid>3507786</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3906" sha1="q4ip6lt788bjk67cjsgefvirr5vepaq" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornja Slatina
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.3839
| dužina_stepeni               = 16.8833
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 104
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219363&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornja Slatina u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornja Slatina''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornja Slatina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219363
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 104
| g2013_srbi               = 104
| g1991_ukupno             = 249
| g1991_srbi               = 245
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 374
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 371
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1971_ukupno             = 435
| g1971_srbi               = 435
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>q4ip6lt788bjk67cjsgefvirr5vepaq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornje Ratkovo (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394855</id>
    <revision>
      <id>3668991</id>
      <parentid>3507787</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:15:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3960" sha1="rljkdwmfop5hofc2mb5drazg6082z0c" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornje Ratkovo
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5856
| dužina_stepeni               = 16.9319
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 235
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219371&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornje Ratkovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornje Ratkovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornje Ratkovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219371
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 235
| g2013_srbi               = 234
| g1991_ukupno             = 502
| g1991_srbi               = 498
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 832
| g1981_srbi               = 826
| g1981_jugosloveni        = 6
| g1971_ukupno             = 1575
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 1570
| g1971_hrvati             = 2
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>rljkdwmfop5hofc2mb5drazg6082z0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornje Sokolovo (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394871</id>
    <revision>
      <id>3668992</id>
      <parentid>3503774</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:15:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3835" sha1="rbofpvwuij48mzq5w2wdzcgo3cna02v" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornje Sokolovo
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6006
| dužina_stepeni               = 16.9044
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 48
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219380&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornje Sokolovo u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornje Sokolovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornje Sokolovo
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219380
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 48
| g2013_srbi               = 48
| g1991_ukupno             = 161
| g1991_srbi               = 161
| g1981_ukupno             = 256
| g1981_srbi               = 254
| g1971_ukupno             = 456
| g1971_srbi               = 456
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>rbofpvwuij48mzq5w2wdzcgo3cna02v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Ribnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394872</id>
    <revision>
      <id>3668993</id>
      <parentid>3503736</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:16:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4214" sha1="ouozyczrzirgrfi08ehbxvp8ueevb0a" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornji Ribnik
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.4167
| dužina_stepeni               = 16.8158
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 697
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219398&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornji Ribnik u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornji Ribnik''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Ribnik
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219398
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 697
| g2013_srbi               = 686
| g2013_hrvati             = 6
| g2013_bosanci            = 2
| g2013_muslimani          = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g1991_ukupno             = 696
| g1991_muslimani          = 5
| g1991_srbi               = 683
| g1991_jugosloveni        = 8
| g1981_ukupno             = 927
| g1981_muslimani          = 12
| g1981_srbi               = 841
| g1981_jugosloveni        = 20
| g1981_albanci            = 3
| g1971_ukupno             = 710
| g1971_muslimani          = 4
| g1971_srbi               = 701
| g1971_makedonci          = 1
| g1971_jugosloveni        = 1
| g1971_albanci            = 3
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>ouozyczrzirgrfi08ehbxvp8ueevb0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gornji Vrbljani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394873</id>
    <revision>
      <id>3668994</id>
      <parentid>3507809</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:16:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4070" sha1="2eu6d98nxzvyewl2liubl0qjhzoh3s9" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Gornji Vrbljani
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.3394
| dužina_stepeni               = 16.7953
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 440
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219401&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Gornji Vrbljani u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Gornji Vrbljani''' su naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Gornji Vrbljani
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219401
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 440
| g2013_srbi               = 437
| g2013_hrvati             = 2
| g2013_ukrajinci          = 1
| g1991_ukupno             = 755
| g1991_srbi               = 752
| g1991_jugosloveni        = 1
| g1981_ukupno             = 1150
| g1981_muslimani          = 1
| g1981_srbi               = 1140
| g1981_hrvati             = 1
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 1568
| g1971_muslimani          = 3
| g1971_srbi               = 1531
| g1971_hrvati             = 32
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Naselja u općini Ribnik}}</text>
      <sha1>2eu6d98nxzvyewl2liubl0qjhzoh3s9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hasići (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394874</id>
    <revision>
      <id>3669021</id>
      <parentid>3503798</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3896" sha1="tinxbrnd9040e5h3hv4rhki2wgg9m45" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Hasići
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5050
| dužina_stepeni               = 16.6970
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219410&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Hasići u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Hasići''' su naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Hasići
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219410
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 431
| g1991_muslimani          = 415
| g1991_srbi               = 16
| g1981_ukupno             = 446
| g1981_muslimani          = 424
| g1981_srbi               = 18
| g1981_jugosloveni        = 4
| g1971_ukupno             = 394
| g1971_muslimani          = 375
| g1971_srbi               = 19
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>tinxbrnd9040e5h3hv4rhki2wgg9m45</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jarice (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394875</id>
    <revision>
      <id>3669059</id>
      <parentid>3503793</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T22:39:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3885" sha1="r4doaci10iuga4inwa5v7pkrihdm8tv" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Jarice
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.5092
| dužina_stepeni               = 16.7872
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 0
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219428&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Jarice u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Jarice''' su naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Jarice
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219428
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 0
| g1991_ukupno             = 34
| g1991_srbi               = 26
| g1991_hrvati             = 3
| g1991_jugosloveni        = 4
| g1981_ukupno             = 70
| g1981_srbi               = 69
| g1981_jugosloveni        = 1
| g1971_ukupno             = 102
| g1971_muslimani          = 2
| g1971_srbi               = 100
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>r4doaci10iuga4inwa5v7pkrihdm8tv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubine (Ribnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>394876</id>
    <revision>
      <id>3669091</id>
      <parentid>3503822</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T03:37:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3893" sha1="0i6kwsn8l5j9vioqo8v9scxy5u4uno9" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
| ime                          = Ljubine
| vrsta                        = (naselje)
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
| službeni_naziv               = 
| slogan                       =
| nadimak                      = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
| zastava                      = 
| grb                          = 
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
| entitet                      = [[Republika Srpska]]
| kanton                       = 
| općina                       = [[Ribnik]]
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.52
| dužina_stepeni               = 16.847
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
| stanovništvo grad            = 26
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
&lt;!-- *** Kod ***  --&gt;
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 50
| matični broj                 = 219436&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=19. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 20508
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Ljubine u Bosni i Hercegovini
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
| web stranice                 = 
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
| bilješka                     =
}}
'''Ljubine''' je naseljeno mjesto u općini [[Ribnik]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==

{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Ljubine
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 219436
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = 
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 26
| g2013_srbi               = 26
| g1991_ukupno             = 153
| g1991_srbi               = 150
| g1991_hrvati             = 1
| g1981_ukupno             = 195
| g1981_srbi               = 190
| g1981_jugosloveni        = 5
| g1971_ukupno             = 288
| g1971_muslimani          = 1
| g1971_srbi               = 286
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://opstinaribnik.org/ Zvanični sajt općine Ribnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716180621/http://opstinaribnik.org/ |date=16. 7. 2015 }}

{{Općina Ribnik}}</text>
      <sha1>0i6kwsn8l5j9vioqo8v9scxy5u4uno9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Splitska deklaracija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>397221</id>
    <revision>
      <id>3668953</id>
      <parentid>3668827</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25467" sha1="r6ef1trqg9psnigt56xrzl424vzi4gs" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime                     = Splitska deklaracija
| puno_ime                = Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice
| slika                   = Splitska deklaracija.png
| veličina_slike          = 200px
| alt                     = Potpisivanje Splitske deklaracije
| opis_slike              = Potpisivanje Splitske deklaracije
| vrsta                   = [[Deklaracija]]
| kontekst                = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]&lt;br&gt;[[Vašingtonski sporazum]]
| datum_izrade            = 
| datum_potpis            = {{Početni datum|1995|07|22}}
| mjesto_potpis           = [[Split]], [[Hrvatska]]
| datum_pečaćenja         = 
| datum_aktivacije        = 
| stupio_na_snagu         = 
| uslov_aktivacije        = 
| amandman                = 
| aneks                   = 
| datum_isteka            = &lt;!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --&gt;
| privremena_primjena     = 
| medijatori              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| pregovarači             = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| prvobitni_potpisnici    = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| potpisnici              = {{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Alija Izetbegović]]&lt;br&gt;{{ZD|Republika Bosna i Hercegovina}} [[Haris Silajdžić]]&lt;br&gt;{{ZD|Federacija Bosne i Hercegovine|1996}} [[Krešimir Zubak]]&lt;br&gt;{{ZD|Hrvatska}} [[Franjo Tuđman]]
| strane                  = {{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}&lt;br&gt;{{ZID|Federacija Bosne i Hercegovine|1996}}&lt;br&gt;{{ZID|Hrvatska}}
| ratifikatori            = [[Skupština Republike Bosne i Hercegovine|Skupština Republike BiH]]&lt;br&gt;[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Ustavotvorna skupština Federacije BiH]]&lt;br&gt;[[Hrvatski sabor]]
| depozitar               = &lt;!-- OR: --&gt;
| depozitari              = &lt;!-- format this as a bullet list --&gt;
| navodi                  = &lt;!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --&gt;
| jezik                   = &lt;!-- OR: --&gt;
| jezici                  = {{hlist|[[Bosanski jezik|bosanski]]|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]}}
| wikizvor                = &lt;!-- OR: --&gt;
| wikizvor1               = &lt;!-- Up to 5 wikizvorN variables may be specified --&gt;
| wikizvor2               = 
| wikizvor3               = 
| wikizvor4               = 
| wikizvor5               = 
| fusnote                 = 
}}
'''Splitski''' '''deklaracija''' ili '''Splitski sporazum''' jest sporazum o međusobnoj obrani između [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], potpisan u [[Split|Splitu, Hrvatska]], 22. jula 1995. Pozvao je i na vojnu intervenciju [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] (HV) na teritoriji [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike BiH]], prvenstveno u oslobađanju [[Opsada Bihaća|opsade Bihaća]].

Splitska deklaracija bila je prekretnica u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u BiH]] kao i važan faktor u [[Rat u Hrvatskoj|hrvatskom ratu za nezavisnost]]. Dovela je do velikog razmještaja HV-a u Bosni i Hercegovini i zauzimanja strateških položaja u [[Operacija Ljeto '95|operaciji Ljeto '95]]. Zauzvrat je omogućilo brzo zauzimanje [[Knin|Knina]], glavnog grada paradržave [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), i oslobađanje opsade Bihaća ubrzo nakon toga, tokom [[Operacija &quot;Oluja&quot;|operacije Oluja]]. Naknadne ofanzive HV-a na Bosnu i Hercegovinu, uz podršku [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH) i [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO), kao i [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračna kampanja NATO-a na Bosnu i Hercegovinu]], pomjerile su vojnu ravnotežu u ratu u BiH, doprinoseći početku mirovnih pregovora, koji su doveli do [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]].

== Pozadina ==
[[Datoteka:Western_Bosnia_1994.png|desno|mini|Mapa [[Opsada Bihaća|opkoljenog Bihaća]].]]
U novembru 1994, [[opsada Bihaća]] je ušla u kritičnu fazu kada su [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) i [[Srpska vojska Krajine]] (SVK)&lt;ref&gt;{{Cite news|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/04/02/world/rebel-serbs-complicate-rift-on-yugoslav-unity.html|title=Rebel Serbs Complicate Rift on Yugoslav Unity|first=Chuck|last=Sudetic|author-link=Chuck Sudetic|date=2 April 1991|access-date=11 December 2010}}&lt;/ref&gt; bile blizu zauzimanja grada. [[Bihać]] je bio [[Zaštićene zone Ujedinjenih nacija|&quot;zaštićena zona&quot; koju su UN odredile]] pod kontrolom [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (ARBiH), uz podršku [[Hrvatsko vijeće odbrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO). Smatralo se da će zauzimanje Bihaća od strane srpskih snaga eskalirati rat i pogoršati rastući razdor između [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Francuska|Francuske]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], pri čemu su američke i evropske sile zagovarale različite pristupe očuvanju tog područja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.independent.co.uk/news/bihac-fears-massacre-1439958.html|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220524/https://www.independent.co.uk/news/bihac-fears-massacre-1439958.html|archive-date=2022-05-24|work=[[The Independent]]|title=Bihac fears massacre|last=Emma Daly|last2=Andrew Marshall|date=27 November 1994|access-date=29 December 2012}}&lt;/ref&gt; Osim toga, strahovalo se da će se Bihać pretvoriti u najgoru humanitarnu katastrofu rata.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Halberstam|2003}}&lt;/ref&gt; Nadalje, uskraćivanje Bihaća RSK ili [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] bilo je strateški važno za [[Hrvatska|Hrvatsku]], koja je vodila [[Rat u Hrvatskoj|rat za nezavisnost]] protiv RSK-a.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Hodge|2006}}&lt;/ref&gt; [[Generalštab Oružanih snaga Republike Hrvatske|Načelnik hrvatskog Generalštaba]] [[Janko Bobetko]] smatrao je da bi eventualni pad Bihaća predstavljao kraj ratnih napora Hrvatske.&lt;ref name=&quot;JL-Winter&quot;&gt;{{Cite news|work=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/kresimir-cosic--amerikanci-nam-nisu-dali-da-branimo-bihac/234966/|language=hr|last=Vlado Vurušić|title=Krešimir Ćosić: Amerikanci nam nisu dali da branimo Bihać|trans-title=Krešimir Ćosić: Americans did not let us defend Bihać|date=9 December 2007|access-date=29 December 2012}}&lt;/ref&gt; Smatralo se da bi, ako bi to područje zauzele srpske snage, to omogućilo konsolidaciju teritorije koju su držale srpske snage u Hrvatskoj i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kao i preraspoređivanje trupa RSK i VRS radi pojačanja drugih područja.&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=July 2010|title=Oluja - bitka svih bitaka|trans-title=Storm - battle of all the battles|journal=[[Hrvatski vojnik]]|language=hr|publisher=[[Ministry of Defence (Croatia)]]|issue=303/304|issn=1333-9036}}&lt;/ref&gt;

Na sastanku hrvatske i američke vlade i vojnih dužnosnika održanom 29. novembra 1994, hrvatski predstavnici predložili su napad na teritoriju pod kontrolom VRS iz [[Livno|Livna]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], kako bi se dio snaga koje opsjedaju Bihać povukao i spriječio njegovo zarobljavanje. Američki zvaničnici nisu odgovorili na prijedlog, a istog dana je naređena [[Operacija &quot;Zima '94&quot;|operacija Zima '94]]. Osim što je doprinio obrani Bihaća, napad je unaprijedio položaje koje su držali HV i HVO bliže putevima snabdijevanja koji su vitalni za RSK.&lt;ref name=&quot;JL-Winter2&quot;&gt;{{Cite news|work=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/kresimir-cosic--amerikanci-nam-nisu-dali-da-branimo-bihac/234966/|language=hr|last=Vlado Vurušić|title=Krešimir Ćosić: Amerikanci nam nisu dali da branimo Bihać|trans-title=Krešimir Ćosić: Americans did not let us defend Bihać|date=9 December 2007|access-date=29 December 2012}}&lt;/ref&gt;

Sastanak je bio jedan u nizu održanih u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Washington, D.C.|Washingtonu, D.C.]] nakon [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] iz marta 1994.&lt;ref name=&quot;JL-Winter3&quot;&gt;{{Cite news|work=[[Jutarnji list]]|url=http://www.jutarnji.hr/kresimir-cosic--amerikanci-nam-nisu-dali-da-branimo-bihac/234966/|language=hr|last=Vlado Vurušić|title=Krešimir Ćosić: Amerikanci nam nisu dali da branimo Bihać|trans-title=Krešimir Ćosić: Americans did not let us defend Bihać|date=9 December 2007|access-date=29 December 2012}}&lt;/ref&gt; Sporazumom je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], ponovno su se ujedinile ARBiH i HVO protiv VRS-a, a Hrvatskoj su dodijeljeni američki vojni savjetnici iz [[Military Professional Resources|Military Professional Resources Incorporated]] (MPRI). MPRI je angažiran jer je [[Ujedinjene nacije|UN]]-ov embargo na oružje još uvijek bio na snazi, navodno da pripremi HV za učešće u programu [[NATO]] [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]. Organizacija je obučavala časnike i osoblje HV-a 14 sedmica od januara do aprila 1995. Također se špekuliralo da je MPRI Hrvatskoj također pružao doktrinarne savjete, planiranje scenarija i satelitske informacije američke vlade,&lt;ref&gt;{{Harvnb|Dunigan|2011}}&lt;/ref&gt; međutim MPRI i hrvatski zvaničnici odbacili su takve spekulacije.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Avant|2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|publisher=[[Radio Free Europe/Radio Liberty]]|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/hrvatska_oluja_vojska_mpri/2133466.html|title=Tvrdnje da je MPRI pomagao pripremu 'Oluje' izmišljene|language=sh|trans-title=Claims that the MPRI helped prepare the 'Storm' are fabrications|date=20 August 2010|last=Ankica Barbir-Mladinović|work=Radio Slobodna Evropa|access-date=3 January 2013}}&lt;/ref&gt; U novembru 1994. SAD su jednostrano okončao embargo na oružje protiv Bosne i Hercegovine,&lt;ref&gt;{{Harvnb|Bono|2003}}&lt;/ref&gt; istovremeno dozvoljavajući HV-u da se snabdijeva dok pošiljke oružja ulaze kroz Hrvatsku.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Ramet|2006}}&lt;/ref&gt; Uključivanje SAD-a odražavalo je novu vojnu strategiju koju je odobrio predsjednik [[Bill Clinton]] od februara 1993.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Woodward|2010}}&lt;/ref&gt;

=== Poziv na hrvatsku intervenciju ===
Dana 17. jula, vojske RSK-a i VRS-a započele su nove napore da zauzmu Bihać tako što su proširile rezultate postignute tokom [[Operacija &quot;Pauk&quot;|operacije Pauk]]. Ofanziva, kodnog naziva [[Operacija &quot;Mač '95&quot;|Operacija Mač '95]], imala je za cilj zauzimanje [[Cazin|Cazina]], čvorišta transportnih pravaca, smještenog u centru opkoljenog Bihaća, pod kontrolom ARBiH/HVO-a. Napad je predvodio Korpus specijalnih jedinica RSK, a podržala ga je operativna grupa &quot;Pauk&quot; [[Autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Autonomne pokrajine Zapadna Bosna]] (APZB), koje su napredovale sa sjeverozapada, zajedno sa [[39. banijski korpus|39. banijskim korpusom]] SVK sa sjeveroistoka i [[Drugi krajiški korpus Vojske Republike Srpske|2. krajiški korpus VRS]] sa jugoistoka. Napore je podržalo i oko 500 specijalaca [[Vojska Srbije i Crne Gore|Vojske Jugoslavije]] i [[Srpska dobrovoljačka garda]] [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]], ukupno oko 19.000 vojnika koji su napadali ili držali sektore raspoređenih protiv [[Peti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|5. korpusa ARBiH]]. Do 21. jula, snage RSK-a su uspjele preći 7 kilometara, ali nisu uspjele prekinuti put Bihać &amp;#x2013; Cazin. Obnovljeni pritisak od strane RSK i APZB snaga četiri dana kasnije doveo je njihove snage na 5 kilometara od Cazina i stavio ih u kontrolu ili na povoljne položaje da do 26. jula udare na nekoliko ključnih prijevoja i dominantnih tačaka na bojnom polju. Peti korpus ARBiH bio je ostavljen u kritičnoj odbrambenoj situaciji, zavisno od vanjske pomoći.&lt;ref name=&quot;BB363&quot;&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt;

Kako se situacija oko Bihaća pogoršavala za ARBiH, [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] je shvatila da to područje ne može sama držati i zatražila je od Hrvatske vojnu intervenciju. Načelnik stožera ARBiH [[Rasim Delić]] apelovao je 20. jula na HV i HVO da pomognu 5. korpusu ARBiH, predlažući napade HV-a na [[Bosansko Grahovo]], [[Knin]] i [[Vojnić]]. Njegovu molbu podržao je [[predsjednik Turske]] [[Süleyman Demirel]] kada se sutradan na [[Brijuni|Brijunima]] susreo s [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskim predsjednikom]] [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://icr.icty.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Submission/NotIndexable/IT-04-74/MSC6978R0000257036.pdf|title=Slobodan Praljak's submission of the expert report of Dr. Josip Jurčević|date=13 March 2009|publisher=[[International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia]]|page=149|access-date=22 January 2013}}&lt;/ref&gt;

To je kasnije dovelo do potpisivanja Splitskog sporazuma od strane Tuđmana i predsjednika [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predjedništva Republike Bosne i Hercegovine]] [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] u [[Split|Splitu]] 22. jula,&lt;ref name=&quot;BB3632&quot;&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; kojim je omogućen ulazak HV-a u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;Ingrao&quot;&gt;{{Harvnb|Bjelajac|Žunec|2009}}&lt;/ref&gt; Osim Tuđmana i Izetbegovića, sporazum su potpisali predsjednik [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Krešimir Zubak]], te Predsjednik [[Saziv Vlade Republike/Federacije Bosne i Hercegovine (Haris Silajdžić)|Vlade Republike/Federacije BiH]] [[Haris Silajdžić]],&lt;ref name=&quot;Source&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.predsjednik.hr/Split22.7.1995|title=Deklaracija od 22. srpnja 1995.|publisher=[[Office of the President of Croatia]]|language=hr|trans-title=Declaration of 22 July 1995|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202135625/http://www.predsjednik.hr/Split22.7.1995|archive-date=2 December 2013|url-status=dead|access-date=21 January 2013}}&lt;/ref&gt; a posredovao ga je Demirel.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Croat-Bosnian Agreement: Reluctant Allies|url=http://www.tol.org/client/article/16547-croat-bosnian-agreement-reluctant-allies.html|work=Transitions Online|date=31 July 1995}}&lt;/ref&gt; U sporazumu je posebno navedeno da se od Hrvatske traži hitna vojna pomoć, posebno za područje Bihaća, te da ugovorne strane namjeravaju koordinirati svoje vojne aktivnosti.&lt;ref name=&quot;BB3632&quot; /&gt; Puni naziv Splitske deklaracije je ''Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Bono|2003}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Source&quot; /&gt; Na ceremoniji potpisivanja su bili američki veleposlanik u Hrvatskoj [[Peter Galbraith]] i [[Njemačka|njemački]] veleposlanik koji predstavlja [[Evropska unija|Evropsku uniju]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dobra-podloga-za-nadgradnju|title=Dobra podloga za nadgradnju|date=20 November 2011|publisher=[[Al Jazeera Balkans]]|language=sh|trans-title=Good basis for development|access-date=21 January 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|work=[[Nacional (weekly)]]|url=http://www.nacional.hr/clanak/10613/ante-gotovina-spreman-sam-razgovarati-s-haaskim-istraziteljima-u-zagrebu|language=hr|title=Ante Gotovina: &quot;Spreman sam razgovarati s haaškim istražiteljima u Zagrebu&quot;|trans-title=Ante Gotovina: &quot;I am ready to talk to ICTY investigators in Zagreb&quot;|last=Ivo Pukanić|author-link=Ivo Pukanić|date=10 June 2003|access-date=21 January 2013|archive-date=2 December 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131202135802/http://www.nacional.hr/clanak/10613/ante-gotovina-spreman-sam-razgovarati-s-haaskim-istraziteljima-u-zagrebu}}&lt;/ref&gt;

== Posljedice ==
[[Datoteka:1995 Croat and Bosniak Counteroffensives.jpg|right|thumb|{{legend|#0002fb|HV/HVO osvajanja 1995.}}{{legend|#0ef200|ARBiH osvajanja 1995.}}]]Sporazum je HV-u dao priliku da proširi svoje teritorijalne dobiti od [[Operacija &quot;Zima '94&quot;|operacije Zima '94]] napredovanjem s [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]]. Očekivalo se da će ovaj potez ublažiti pritisak na 5. korpus ARBiH koji brani Bihać, dok će HV postaviti u povoljniji položaj za napad na Knin, glavni grad RSK.&lt;ref name=&quot;BB3633&quot;&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; HV i HVO su brzo odgovorili kroz [[Operacija &quot;Ljeto '95&quot;|operaciju Ljeto '95]]. Ofanzivom, kojom je zapovijedao general-pukovnik HV-a [[Ante Gotovina]], 28 &amp;#x2013; 29. jula uspjela je zauzeti [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. Napad je odvukao neke jedinice RSK od Bihaća,&lt;ref name=&quot;Ingrao2&quot;&gt;{{Harvnb|Bjelajac|Žunec|2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html|title=Croats Confident As Battle Looms Over Serbian Area|work=[[The New York Times]]|date=31 July 1995|archive-date=18 December 2013|last=Raymond Bonner|author-link=Raymond Bonner|archive-url=https://web.archive.org/web/20131218112223/http://www.nytimes.com/1995/07/31/world/croats-confident-as-battle-looms-over-serbian-area.html}}&lt;/ref&gt; ali ne onoliko koliko se očekivalo na početku operacije. Ipak, ofanziva je HV dovela u odličan položaj,&lt;ref name=&quot;BB364&quot;&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; jer je izolovala Knin od Republike Srpske i [[Srbija i Crna Gora|SR Jugoslavije]], i dovela do zauzimanja Bosanskog Grahova i Glamoča, koji su se nalazili na jedinom direktnom putu između njih.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Burg|Shoup|2000}}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na ograničeni obim operacije Ljeto '95, Splitska deklaracija je postala temeljni instrument za promjenu ukupne strateške situacije u Bosni i Hercegovini u kojoj je [[Republika Srpska (1992–1995)|Republika Srpska]] imala prednost od početka rata u BiH, kao i RSK u Hrvatskoj, gdje su linije fronta bile uglavnom statične od [[Vanceov plan|sarajevskog primirja]] 1992.&lt;ref name=&quot;BB3642&quot;&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; Kako je završila Operacija Ljeto '95, RSK i Republika Srpska promijenile su svoj prioritet sa razbijanja opsade Bihaćkog na odbijanje moguće hrvatske ofanzive za zauzimanje Knina (napredovanje sa nedavno osvojene teritorije u Bosni i Hercegovini). Lideri RSK [[Milan Martić]] i [[Mile Mrkšić]] dogovorili su se sa specijalnim predstavnikom UN-a [[Yasushi Akashi|Yasushijem Akashijem]] da se 30. jula povuku sa područja Bihaća, nadajući se da će taj potez doprinijeti sprječavanju hrvatskog napada.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; Ipak, napad se materijalizirao nekoliko dana kasnije kao [[Operacija &quot;Oluja&quot;|Operacija Oluja]], odlučujuća pobjeda HV-a u ratu za nezavisnost.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt;

Uspjeh operacije Oluja predstavljao je i stratešku pobjedu u ratu u BiH, jer je ukinula opsadu Bihaća,&lt;ref name=&quot;Marijan134&quot;&gt;{{Harvnb|Marijan|2007}}&lt;/ref&gt; te omogućila hrvatskim i bosanskohercegovačkim rukovodstvima da planiraju vojnu intervenciju u punom obimu na području [[Banja Luka|Banja Luke]] pod kontrolom VRS-a, na osnovu deklaracije, usmjeren na stvaranje nove ravnoteže snaga u Bosni i Hercegovini, tampon zone duž hrvatske granice i doprinos rješavanju problema rata. U septembru 1995. intervencija je nastala kao [[Operacija &quot;Maestral 2&quot;|operacija Maestral 2]], podržana ofanzivnom [[Operacija &quot;Sana '95&quot;|operacijom ARBiH Sana '95]], u kombinaciji sa [[Operacija &quot;Namjerna sila&quot;|zračnom kampanjom NATO-a na Bosnu i Hercegovinu]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; Ofanzive su slomile odbranu VRS-a i zauzele velike dijelove teritorije.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; Podvig je ponovljen u [[Operacija &quot;Južni potez&quot;|operaciji Južni potez]] izvedenoj u oktobru, napredujući u krugu od 25 kilometara od Banja Luke,&lt;ref&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt; i doprinijevši početku mirovnih pregovora koji će rezultirati [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] ubrzo nakon toga.&lt;ref&gt;{{Cite news|work=[[Time (magazine)|Time]]|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,983401-1,00.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930213114/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,983401-1,00.html|archive-date=September 30, 2007|title=NATO and the Balkans: Louder than words|last=Kevin Fedarko|date=11 September 1995|access-date=9 September 2010}}&lt;/ref&gt; Sve u svemu, raspoređivanje HV-a na osnovu Splitske deklaracije pokazalo se odlučujućim u porazu VRS-a u ratu u Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Balkan Battlegrounds|2002}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Republika Bosna i Hercegovina]]
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Hrvatska]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Vašingtonski sporazum]]
* [[Dejtonski sporazum]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
{{Refbegin|60em}}
*{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=0AoPAAAACAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995|publisher=Diane Publishing Company|year=2003|isbn=9780756729301|ref={{harvid|Balkan Battlegrounds|2002}}|access-date=1 January 2013}}
*{{cite book|last=Avant|first=Deborah D.|url=https://books.google.com/books?id=TJ3CzP2MiZUC|title=The Market for Force: The Consequences of Privatizing Security|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2005|isbn=9780521615358|access-date=1 January 2013}}
*{{cite book|last1=Bjelajac|first1=Mile|url=https://books.google.com/books?id=t0nYdgFrdG8C|title=Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative|last2=Žunec|first2=Ozren|publisher=[[Purdue University Press]]|year=2009|isbn=9781557535337|editor=Charles W. Ingrao|chapter=The War in Croatia, 1991-1995|access-date=29 December 2012|editor2=Thomas Allan Emmert}}
*{{cite book|last=Bono|first=Giovanna|url=https://books.google.com/books?id=UhT4G7aXK9oC|title=Nato's 'Peace Enforcement' Tasks and 'Policy Communities': 1990 - 1999|publisher=Ashgate Publishing|year=2003|isbn=9780754609445|access-date=29 December 2012}}
*{{cite book|last1=Burg|first1=Steven L.|url=https://books.google.com/books?id=-4eKmp_qu_QC|title=The War in Bosnia Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention|last2=Shoup|first2=Paul S.|publisher=[[M.E. Sharpe]]|year=2000|isbn=9781563243097|access-date=29 December 2012}}
*{{cite book|last=Dunigan|first=Molly|url=https://books.google.com/books?id=AZJtWi-zF4IC|title=Victory for Hire: Private Security Companies' Impact on Military Effectiveness|publisher=[[Stanford University Press]]|year=2011|isbn=9780804774598|access-date=29 December 2012}}
*{{cite book|last=Halberstam|first=David|url=https://books.google.com/books?id=mDEUKWSzNncC|title=War in a Time of Peace: Bush, Clinton and the Generals|publisher=[[Bloomsbury Publishing]]|year=2003|isbn=9780747563013|author-link=David Halberstam|access-date=29 December 2012}}
*{{cite book|last=Hodge|first=Carole|url=https://books.google.com/books?id=7ywz66COjPAC|title=Britain And the Balkans: 1991 Until the Present|publisher=[[Routledge]]|year=2006|isbn=9780415298896|access-date=29 December 2012}}
*{{cite book|last=Marijan|first=Davor|url=http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf|title=Oluja|publisher=Croatian memorial-documentation center of the Homeland War of the [[Government of Croatia]]|year=2007|isbn=9789537439088|language=hr|trans-title=Storm|access-date=30 December 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20141231063832/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja2/Oluja.pdf|archive-date=31 December 2014|url-status=dead}}
*{{cite book|last=Ramet|first=Sabrina P.|url=https://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC|title=The Three Yugoslavias: State-Building And Legitimation, 1918-2006|publisher=[[Indiana University Press]]|year=2006|isbn=9780253346568|access-date=29 December 2012}}
*{{cite book|last=Woodward|first=Susan L.|url=https://books.google.com/books?id=i9zyRYYIJK4C|title=The United Nations Security Council and War:The Evolution of Thought and Practice since 1945|publisher=[[Oxford University Press]]|year=2010|isbn=9780191614934|editor=Vaughan Lowe|chapter=The Security Council and the Wars in the Former Yugoslavia|access-date=29 December 2012|editor2=Adam Roberts|editor3=Jennifer Welsh|editor4=Dominik Zaum}}
{{Refend}}

== Vanjski linkovi ==
{{Cite web|url=https://web.archive.org/web/20200219135217/http://www.mvep.hr/en/foreign-politics/bilateral-relations/overview-by-country/bosnia-and-herzegovina,17.html|title=Spisak međunarodnih sporazuma i akata sklopljenih između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine|website=mvep.hr|publisher=[[Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske]]|access-date=30. 11. 2013}}
{{Wikizvor|Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice|Tekst Splitske deklaracije}}

{{Rat u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Sporazumi Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Sporazumi Hrvatske]]
[[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|Splitska deklaracija]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]]
[[Kategorija:Sporazumi potpisani 1995.]]
[[Kategorija:Historija Splita]]
[[Kategorija:1995. u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:1995. u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Odnosi Bosna i Hercegovina–Hrvatska]]
[[Kategorija:Politička historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Vojni savezi]]</text>
      <sha1>r6ef1trqg9psnigt56xrzl424vzi4gs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija rezolucija UN-a/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>399821</id>
    <revision>
      <id>3668974</id>
      <parentid>3303530</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:22:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1911" sha1="lzvi0b6666lfeyaeafr7whuf389vwxh" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija info}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;!-- MOLIMO DA KATEGORIJE DODAJETE NA DNU OVE STRANICE --&gt;
&lt;!-- Dokumentacija --&gt;
== Korištenje ==

&lt;pre&gt;
{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 
|Organ        =
|Datum        =
|Godina       =
|Sjednica     =
|Oznaka       =
|Dokument     =
|Za           =
|Suzdržani    =
|Protiv       =
|Tema         =
|Rezultat     =
|Slika        =
|Opis         =
}}
&lt;/pre&gt;
{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1031
|Organ        = VS
|Datum        = 15. decembar 
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3607
|Oznaka       = S/RES/1031
|Dokument     = http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N95/405/26/PDF/N9540526.pdf?OpenElement
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Sisu XA-180-IFOR.jpg
|Opis         = Pripadnici finskih trupa [[IFOR]]-a u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
}}
=== Primjer ===
&lt;pre&gt;
{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1031
|Organ        = VS
|Datum        = 15. decembar 
|Godina       = 1995
|Sjednica     = 3607
|Oznaka       = S/RES/1031
|Dokument     = http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N95/405/26/PDF/N9540526.pdf?OpenElement
|Za           = 15
|Suzdržani    = 0
|Protiv       = 0
|Tema         = Bosna i Hercegovina
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Sisu XA-180-IFOR.jpg
|Opis         = Pripadnici finskih trupa [[IFOR]]-a u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]
}}
&lt;/pre&gt;

=== Parametri ===

== Kôd ==

== Također pogledajte ==

== TemplateData ==
{{TemplateDataHeader}}
&lt;templatedata&gt;
{
	&quot;params&quot;: {},
	&quot;format&quot;: &quot;{{_\n|____________ = _\n}}&quot;
}
&lt;/templatedata&gt;

&lt;includeonly&gt;
&lt;!-- Kategorije ISPOD ove linije --&gt;
[[Kategorija:Infokutije|Rezolucija UN-a]]
[[Kategorija:Šabloni rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
[[Kategorija:Šabloni Ujedinjenih nacija]]
&lt;!-- Kategorije IZNAD ove linije --&gt;
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>lzvi0b6666lfeyaeafr7whuf389vwxh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Rezolucija VS po godinama</title>
    <ns>10</ns>
    <id>400169</id>
    <revision>
      <id>3668966</id>
      <parentid>2791411</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>@[[Korisnik:AnToni|Toni]]: Popravi ako sam nešto kiksao.</comment>
      <origin>3668966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1669" sha1="bj3vyz65cd4p8a7ruouijjcdxrvsbr5" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;
U ovoj su kategoriji članci o rezolucijama [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] donesenim [[{{{1}}}{{{2}}}]].

{| class=&quot;toccolours&quot; align=right
|
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{3}}}9.|&lt;&lt;]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}0.|{{{1}}}0]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}1.|{{{1}}}1]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}2.|{{{1}}}2]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}3.|{{{1}}}3]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}4.|{{{1}}}4]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}5.|{{{1}}}5]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}6.|{{{1}}}6]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}7.|{{{1}}}7]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}8.|{{{1}}}8]] - 
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{1}}}9.|{{{1}}}9]] -
[[:Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz {{{4}}}0.|&gt;&gt;]] -
|
|}

[[Kategorija:{{{1}}}{{{2}}}. u pravu]]
[[Kategorija:{{{1}}}{{{2}}}. u međunarodnim odnosima]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija po godinama|{{{1}}}{{{2}}}]]
[[Kategorija:{{{1}}}{{{2}}}. u Ujedinjenim nacijama]]

&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
{{Dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bj3vyz65cd4p8a7ruouijjcdxrvsbr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244</title>
    <ns>0</ns>
    <id>400328</id>
    <revision>
      <id>3668964</id>
      <parentid>3607824</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244]] na [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244]]</comment>
      <origin>3607824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7128" sha1="648djozaj69jvuib3a7cfspi7yh9c6k" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 1244
|Organ        = VS
|Datum        = 10. juni
|Godina       = 1999
|Sjednica     = 4011
|Oznaka       = S/RES/1244
|Dokument     = http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/N99/172/89/PDF/N9917289.pdf?OpenElement
|Za           = 14
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Tema         = Sukobi na Kosovu
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = Serbia Map including with de facto regime.png
|Opis         = Kosovo ''(žuto obojeno)'' na karti Srbije
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244''' (UNSCR 1244) je donesena [[10. juni|10. juna]] [[1999.]] godine, na osnovu [[VII poglavlje Povelje Ujedinjenih nacija|VII poglavlja]] [[Povelja Ujedinjenih nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[UN|Ujedinjenih nacija]] na 4011. sjednici sa četrnaest glasova za i jednog suzdržanog člana ([[Kina]]) od 15 članica Vijeća. Donošenje Rezolucije uslijedilo je nakon potpisivanja sporazuma 8. juna 1999. godine od predsjednika SR Jugoslavije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], sa uslovima povlačenja [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] sa Kosova, koji su predložili [[Spisak finskih predsjednika|finski predsjednik]] [[Martti Ahtisaari]] i [[Spisak ruskih predsjednika Vlade|ruski predsjednik]] [[Vlada Rusije|Vlade]] [[Viktor Černomirdin]]. Dogovoru je uslijedio i [[Kumanovski sporazum]] 9. juna, kojim je ujedno i završena vojna operacija [[NATO]]-a [[NATO-ovo bombardiranje SR Jugoslavije|Operacija &quot;Saveznička sila&quot;]].

== Sadržaj ==
Rezolucija 1244. poznata kao i '' Kosovska rezolucija'' određuje međunarodno-pravne osnove za osnivanje prelazne upravljačke misije Ujedinjenih nacija na Kosovu ([[UNMIK]]), kroz koju će se organizirati civilna uprava na području Kosova, kao i stacioniranje međunarodnih vojnih trupa nazvanih [[KFOR]]. [[Suverenitet]] i [[Teritorijalni integritet|teritorijalnu cjelovitost]] [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], rezolucija spominje samo u njenom deklarativnom dijelu, ali ne u pravno-obavezujućem dijelu. Takođe se u rezuluciji ne definiše budući status Kosova. Donošenjem Rezolucije, obilježen je kraj oružanih sukoba i [[Kosovski rat|rata na Kosovu]], Prijelaznom upravom UNMIK dobijeno je vrijeme, za omogućavanje odmjerenog riješenja budućeg statusa Kosova. Rezolucija se povezuje sa donesenim rezolucijama [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1160|1160]], [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1199|1199]], [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1203|1203]] iz 1998. godine i [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1239|1239.]] iz 1999. godine.&lt;ref&gt;[https://www.un.org/Depts/german/sr/sr_99/sr1244.pdf Tekst Rezolucije] {{Simboli jezika|de|njemački jezik}}&lt;/ref&gt;

=== Osnove ===
U preambuli Rezolucije 1244, Vijeće sigurnosti je izrazilo žaljenje zbog neusaglašenosti sa prethodnim rezolucijama. Odlučeno je da se riješi ozbiljna humanitarna situacije i želja da se sve izbjeglice i protjerane osobe bezbjedno vrate. Osuđuje se nasilje nad civilnim stanovništvom, kao i teroristički akti, i podsjeća se na nadležnost i mandat [[Haški tribunal|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ). Takođe se podsjeća na suverenitet i teritorijalni integritet SRJ i drugih država u regionu i potvrđuje poziv za široku autonomiju i suštinsku samoupravu za Kosovo.

=== UNMIK ===
U tački 10. ('''t.10''') Rezolucije Vijeća sigurnosti [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|generalnog sekretara UN]] ovlašćuje za osnivanje privremene civilne uprave, koja će na Kosovu omogućiti stvaranje substancionalne autonomije, te [[UNMIK]] treba da teži na stvaranju u jačanju samostalnih demokratskih institucija, koje se naznačavaju u '''t.11'''.

=== Suverenitet i teritorijalni integritet SR Jugoslavije ===
U [[Preambula|preambuli]] Rezolucije, obavezuju se sve članice Ujedinjenih nacija za poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta SR Jugoslavije, kao i drugih država iz regije. Priznanje integriteta i pravnog sistema Jugoslavije, čiji je pravni nasljednik 2003. godine postala novoproglašena država [[Srbija i Crna Gora]], a 2006. godine [[Srbija]], po [[Georg Nolte|Georgu Noltu]], njemačkom ekspertu za ustavno pravo, prestaje na osnovu Aneksa I rezolucije.&lt;ref name=&quot;FAZ&quot;&gt;Georg Nolte: [http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/f-a-z-gastbeitrag-kein-recht-auf-abspaltung-1515789.html ''Kein Recht auf Abspaltung''], [[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]] od 13. februara 2008. {{Simboli jezika|de|njemački jezik}}&lt;/ref&gt; Po Noltu, priznavanje jedne političke strukture ili zajednice kao države, je po općem [[Međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] je dozvoljeno, ukoliko ta zajednica, neovisno od dotadašnje državne uprave, sprovodi efektivnu upravu i kontrolu na tom području. 
Ovo mišljenje ne zastupaju zvanične političke institucije Srbije i Rusije.

=== Pravni status Kosova ===
Pravni status Kosova u Rezoluciji nije određen, jer Vijeće sigurnosti generalno nema ovlasti po tom pitanju. Međunarodnim pravom nije jasno definisano da li Vijeće sigurnosti može uticati na teritorijalni integritet neke zemlje i time poticati otcjepljenje jednog dijela. Ovakve odluke su u suprotnosti sa člankom 2 ('''čl.2'''), tačkom 4 ('''t.4''') i tačkom 7 ('''t.7''') [[Povelja Ujedinjenih nacija]], [[I poglavlje Povelje Ujedinjenih nacija|poglavlje I]]. Opseg djelovanja UNMIK-a je definisan kao olakšavanje političkog procesa za dugoročno konačno oderđivanje međunarodno-pravnog statusnog pitanja Kosova, bez određivanja perioda u kom se proces treba završiti. Po međunarodnom pravu je nejasno, da li su ovi ciljevi prinuđeno usaglašavanje konfliktnih strana ili samo poziv na pregovaranje.

=== Vremenski rok ===
Vremenski rok i trajanje civilnog i vojno-sigurnosnog mandata po '''t.19''' je određen na dvanaest mjeseci, sa automatskim produžavanjem od strane Vijeća sigurnosti, sve do donošenja odluke o završetku misije.

== Posljedice ==
Donošenjem [[Deklaracija o nezavisnosti Kosova|Deklaracije o nezavisnosti Kosova]] u [[Skupština Republike Kosovo|Skupštini Kosova]] 17. februara 2008. godine, Kosovo je proglasilo nezavisnost. Nakon donošenja Deklaracije, [[Srbija]] je na osnovu Rezolucije 1244. objavila da ne priznaje nezavisnost Kosova, te da Kosovo smatra dijelom Srbije.

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikizvor|Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244}}
* [http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f27216.html Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}}
* [http://www.b92.net/info/dokumenti/index.php?nav_id=277179 Potpun tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244] {{Simboli jezika|sr|srpski}}

{{RVSUN_1999}}

[[Kategorija:1999. u Srbiji]]
[[Kategorija:1999. na Kosovu]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Kosovu|1244]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Srbiji i Crnoj Gori|1244]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o ratovima u bivšoj Jugoslaviji|1244]]
[[Kategorija:1999. u SR Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Vanjski odnosi Savezne Republike Jugoslavije]]</text>
      <sha1>648djozaj69jvuib3a7cfspi7yh9c6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:RVSUN 1999</title>
    <ns>10</ns>
    <id>400329</id>
    <revision>
      <id>3668962</id>
      <parentid>2671435</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4835" sha1="r9gkbb7namf1itsq3ydww8udevmub7e" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = RVSUN 1999
| naslov      = Rezolucije [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] iz 1999.
| slika       = [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|50px|Logo]]
| podaciklasa = hlist
| grupa1      =
| podaci1     = 
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1219|←]] [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1220|1220]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1221|1221]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1222|1222]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1223|1223]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1224|1224]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1225|1225]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1226|1226]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1227|1227]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1228|1228]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1229|1229]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1230|1230]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1231|1231]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1232|1232]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1233|1233]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1234|1234]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1235|1235]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1236|1236]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1237|1237]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1238|1238]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1239|1239]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1240|1240]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1241|1241]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1242|1242]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1243|1243]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244|1244]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1245|1245]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1246|1246]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1247|1247]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1248|1248]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1249|1249]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1250|1250]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1251|1251]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1252|1252]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1253|1253]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1254|1254]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1255|1255]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1256|1256]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1257|1257]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1258|1258]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1259|1259]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1260|1260]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1261|1261]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1262|1262]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1263|1263]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1264|1264]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1265|1265]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1266|1266]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1267|1267]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1268|1268]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1269|1269]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1270|1270]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1271|1271]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1272|1272]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1273|1273]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1274|1274]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1275|1275]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1276|1276]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1277|1277]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1278|1278]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1279|1279]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1280|1280]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1281|1281]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1282|1282]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1283|1283]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1284|1284]] [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1285|→]] 
}}&lt;includeonly&gt; 
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1999.]] 
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Rezolucija Vijeća sigurnosti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>r9gkbb7namf1itsq3ydww8udevmub7e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1999.</title>
    <ns>14</ns>
    <id>400331</id>
    <revision>
      <id>3668967</id>
      <parentid>2653096</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti iz 1999.]] na [[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1999.]] bez ostavljanja preusmjerenja</comment>
      <origin>2653096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="i1jx2guqvflc6nq68jrdfzm9ancz3mf" xml:space="preserve">{{Rezolucija VS po godinama|199|9|198|200}}</text>
      <sha1>i1jx2guqvflc6nq68jrdfzm9ancz3mf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trepče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>401867</id>
    <revision>
      <id>3668961</id>
      <parentid>3587448</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:08:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>92.36.239.74</ip>
      </contributor>
      <comment>sve</comment>
      <origin>3668961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2024" sha1="sapl4qk8iff1fmgv7nd9m41d7r530db" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Trepče
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina                       = [[Tešanj]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6258
| dužina_stepeni               = 18.0408
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 1593
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 151386&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=5. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11045
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Trepče u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Trepče''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Tešanj]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
svi smo muslimani bog vas 

jebo

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcina-tesanj.ba/ Zvanični sajt općine Tešanj]

{{Općina Tešanj}}</text>
      <sha1>sapl4qk8iff1fmgv7nd9m41d7r530db</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668963</id>
      <parentid>3668961</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:08:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tanbiruzzaman</username>
        <id>147862</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/92.36.239.74|92.36.239.74]] ([[User talk:92.36.239.74|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3587448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4169" sha1="nduxa761w3pixzey4yxyupk240ke7jk" xml:space="preserve">{{Geokutija naselje u BiH
| ime                          = Trepče
| vrsta                        = (naselje)
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]]
| općina                       = [[Tešanj]]
| nadmorska_visina             = 
| širina_stepeni               = 44.6258
| dužina_stepeni               = 18.0408
| najveća tačka                = 
| najveća tačka metara         = 
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 1593
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 
| pozivni broj                 = (+387) 32
| matični broj                 = 151386&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=5. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični broj općine          = 11045
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Trepče u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Trepče''' je [[naseljeno mjesto]] u [[općina|općini]] [[Tešanj]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Trepče
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 151386
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013&quot;&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 103) |work=fzs.ba |access-date= 5. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 1593
| g2013_bosnjaci           = 1575
| g2013_hrvati             = 10
| g2013_bosanci            = 4
| g2013_muslimani          = 2
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 1
| g1991_ukupno             = 1659
| g1991_muslimani          = 1615
| g1991_hrvati             = 40
| g1991_jugosloveni        = 3
| g1981_ukupno             = 1561
| g1981_muslimani          = 1501
| g1981_hrvati             = 54
| g1981_jugosloveni        = 2
| g1981_crnogorci          = 1
| g1971_ukupno             = 1275
| g1971_muslimani          = 1200
| g1971_srbi               = 2
| g1971_hrvati             = 68
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcina-tesanj.ba/ Zvanični sajt općine Tešanj]

{{Općina Tešanj}}</text>
      <sha1>nduxa761w3pixzey4yxyupk240ke7jk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finska marka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>408677</id>
    <revision>
      <id>3668944</id>
      <parentid>3631876</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:25:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6581" sha1="o9rsfnfk8357tylt4xpetqo5l0pgyql" xml:space="preserve">{{Infokutija valuta
|ime_valute          =Finska marka
|izvorno_ime         =markka, mark
|slika_1             =FIN-10m-1963-anv.jpg
|opis_1              =10 maraka 1963.
|slika_2             =
|opis_2              =
|iso_kod             =FIM
|korisnik_država     ={{ZID|Finska}}
|stopa_inflacije     =
|izvor_datum_inf     =
|najmanja_jedinica   =Peni
|oznaka              =p
|kovanice            =1, 5, 10, 20, 50 penija; 1, 5, 10, maraka
|novčanice           =10, 20, 50, 100, 500, 1000 maraka
|oznaka              =mk
|nacionalna_banka    =Centralna banka Finske (Suomen Pankki)
|web_banka           =
|štamparija          =
|web_tiskara         =
|kovnica             =
|web_kovnica         =
}}
'''Finska marka''' ([[Finski jezik|su.]] &quot;markka&quot;, [[Švedski jezik|se.]] &quot;mark&quot;) bila je zvanična valuta [[Finska|Finske]] do 2002. Njen [[ISO 4217]] kod je FIM. Za izdavanje novca je bila zadužena [[Centralna banka Finske]] ([[Finski jezik|su.]] ''Suomen Pankki'').
Manja jedinica je peni, 100 penija odgovara jednoj marki. Izdavane su novčanice u aponima od 10, 20, 50, 100, 500, 1000 maraka. Kovanice su izdavane u apoenima od 1 (do 1979), 5, 10, 20 (do 1990), 50 penija; 1, 5, 10, maraka.Finska marka je zamijenjena 2002. [[euro]]m po tečaju 1 EUR : 5,9 FIM.

==Historija==
[[Datoteka:Grand Duchy of Finland, 1915 - 5 penny, Nicholas II.jpg|thumb|desno|230px|5 penija 1915]]
Finska marka uvodi Centralna banka Finske 1860. kada je zamijenila [[Ruska rublja|rusku rublju]]. Od 1865 marka nije više bila podvaluta ruske rublje. Njena vrijednost bila je prvenstveno vezana je za [[srebro]]. Finska proglašava 1917. nezavisnost i pridružuje se [[Zlatni standard|zlatnom standardu]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] marka je znatno izgubila na vrijednosti. Finska je 1948 pristupila [[sporazum iz Bretton Woodsa|sporazumu iz Bretton Woodsa]], čime je marka bila vezana za [[američki dolar]] koji je istovremeno bio konvertibilan sa [[zlato]]m.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Ash|first1=Adrian|title=Das Ende des Goldstandards|url=http://www.wallstreet-online.de/nachricht/6885326-gold-rueckblick-goldstandards|website=Wallstreet-online.de|access-date=27. 2. 2016|language=de|date=24. 7. 2014}}&lt;/ref&gt; Finska je 1969. pristupila Savezu evropskih valuta (ERM).Nakon 1971. ukida se sporazum iz Bretton Woodsa, čime je finska marka znatno izgubila u poređenju s dolarom i njemačkom markom. Kroz period 1980-1990 ekonomska politika je znatno liberalizovana.Od 2002. u Finskoj se uvodi [[euro]].&lt;ref name=&quot;OANDA&quot;&gt;{{cite web|title=Finnish Markka|url=http://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/FIM|website=oanda.com|publisher=OANDA|access-date=27. 2. 2016|language=en|archive-date=20. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160620023329/https://www.oanda.com/currency/iso-currency-codes/FIM|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Manifest cara Aleksandra II===
U decembru 1895 Senat Finske je uputio peticiju ruskom caru   [[Aleksandar Drugi, car Rusije|Aleksandru Drugom]]. Navedeno je da je rublja bila prevelika jedinica za obračun za tako siromašnu zemlju kao Finska. 10. marta 1860 Senat je predložio valutu marka (su. markka). Ruski car je odobrio [[4. april]]a iste godine da Finska uvede svoju valutu. Shodno Aleksandrovom prijedlogu marka je imala tečaj s rubljom 1:4.&lt;ref name=&quot;mint&quot;&gt;{{cite web|title=The history of Finnish money|url=http://www.suomenrahapaja.fi/eng/about_money/the_history_of_finnish_money|website=Mint of Finnland|language=en|date=29. 2. 2016|access-date=29. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304014308/http://www.suomenrahapaja.fi/eng/about_money/the_history_of_finnish_money|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===Srebreni standard ===
{{Glavni|Srebreni standard}}
Prva marka, vezana za srebro, kovana je 15. oktobra 1864. Od novembra 1865 puštaju se u opticaj kovanice od [[bakar|bakra]] i srebra u apoenima od 25 i 50 penija. Od 1. marta 1866 dolaze srebrene kovanice apoena 1 i 2 marke. Centralna banka je bila zadužena da otkupi novčanice rublje iz opticaja. U međuvremenu uvođenje srebrenog standarda u samoj Rusiji nije uspjelo . Ovo je Finskoj omogućilo samostalniju ekonomsku politiku.&lt;ref name=&quot;mint&quot;/&gt;

=== Zlatni standard ===
{{Glavni|Zlatni standard}}
Prva zemlja, koja je implementirala zlatni standard, bila je [[Engleska]] u 1817. Održavanje nivoa razvoja Finske je zahtijevalo uvođenje zlatnog standarda, kojeg je uvela 1878. Ovo je bio konačni korak ekonomske neovisnosti od Rusije, jer je Finskoj omogućen  pristup međunarodnom tržištu kapitala.&lt;ref name=&quot;mint&quot;/&gt;

=== Nezavisnost ===

Finska je 1918. proglasila nezavisnost. Monetarnom reformom 1963. uvodi se nova finska marka koja je zamijenila staru po tečaju 1:100. 1. januara 1999 se veže za euro po tečaju 5,94:1. Puna dva mjeseca marka i euro su paralelno korišteni da bi [[28. februar]]a 2002 uvodi se zvanično euro.&lt;ref name=&quot;mint&quot;/&gt;

== Novčanice ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Vrijednost
! colspan=&quot;2&quot; | Slika
! Motiv&lt;ref name=&quot;ecb&quot;&gt;{{cite web|title=Finnland|url=https://www.ecb.europa.eu/euro/exchange/fi/html/index.de.html|publisher=[[Evropska centralna banka]]|access-date=9. 8. 2016|language=de}}&lt;/ref&gt;
|- 
| '''10 maraka'''
| [[Datoteka:FIN-10m-anv.jpg|220px|10 Mark Vorderseite]]
| 
| [[Paavo Nurmi]] (1897–1973), [[atletičar]]
|-
| '''20 maraka'''
| [[Datoteka:FIN-20m-anv.jpg|220px|20 Mark Vorderseite]]
| 
| [[Väinö Linna]] (1920–1992), [[autor]]
|-
| '''50 maraka'''
| [[Datoteka:FIN-50m-anv.jpg|220px|50 Mark Vorderseite]]
| 
| [[Alvar Aalto]] (1898–1976), [[arhitekt]]a i [[dizajner]]
|-
| '''100 maraka'''
| [[Datoteka:FIN-100m-anv.jpg|220px|100 Mark Vorderseite]]
| 
| [[Jean Sibelius]] (1865–1957), [[komponist]]
|-
| '''500 maraka'''
| [[Datoteka:FIN-500m-anv.jpg|220px|500 Mark Vorderseite]]
| 
| [[Elias Lönnrot]] (1802–1884), [[pisac]], [[filolog]] i [[doktor]]
|-
| '''1000 maraka'''
| [[Datoteka:FIN-1000m-anv.jpg|220px|1000 Mark Vorderseite]]
| 
| [[Anders Chydenius]] (1729–1803), [[sveštenik]], [[političar]], [[ekonomista]] i [[filozof]]
|}

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
*{{fi simbol}} {{en simbol}} [http://www.suomenpankki.fi/en/Pages/default.aspx Centralna banka Finske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170124084537/http://www.suomenpankki.fi/en/Pages/default.aspx |date=24. 1. 2017 }}
*{{de simbol}} [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Finnland-B-En.htm Novčanice]

{{Evropske valute}}
{{Finska po temama}}

[[Kategorija:Ekonomija Finske]]
[[Kategorija:Historijske valute]]
[[Kategorija:Valute zamijenjene eurom]]</text>
      <sha1>o9rsfnfk8357tylt4xpetqo5l0pgyql</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gola koža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>415630</id>
    <revision>
      <id>3668986</id>
      <parentid>3510410</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:06:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2652" sha1="moc8ospwktf9zvzafmmiz0mracp1acp" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga
| naziv                     = ''Gola koža''
| naziv_originala           =
| autor                     = [[Zlatko Topčić]]
| vrsta_djela               = [[roman]]
| žanr                      = 
| jezik                     = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| vrijeme i mjesto nastanka = 
| pripovjedač               = 
| gledište                  =
| vrijeme                   = 
| vrijeme_radnje            =
| mjesto_radnje             =
| glavni_lik                = Mustafa
| vrhunac                   =
| teme                      = Stradanje i ispaštanje jednog dječaka rođenog kao posljedica ratnog silovanja.
}}
'''''Gola koža''''' je roman [[BiH|bosanskohercegovačkog]] književnika [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] objavljen 2004. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.booksa.hr/knjige/proza/gola-koza|title=Gola koža|work=booksa.hr|date=11. 11. 2011|access-date=9. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

Topčić je napisao i istoimenu dramu (2007),&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/284676|title=Dobitnik Zlatko Topčić za dramu &quot;Gola koža&quot;|work=infobiro.ba|date=18. 11. 2006|access-date=9. 8. 2016|archive-date=22. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180522043628/http://www.infobiro.ba/article/284676|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ali i scenarij za višestruko nagrađivani igrani film [[Ostavljeni]] (2010; radni naslov: ''Gola koža''), o istoj temi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://depo.ba/clanak/25602/premijerno-prikazan-film-ostavljeni-adisa-bakraca|title=Premijerno prikazan film 'Ostavljeni' Adisa Bakrača|work=depo.ba|date=8. 12. 2010|access-date=9. 8. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
''Gola koža'' je u prvom redu roman o stradanju i kopanju po sudbini, a onda i o ispaštanju jednog dječaka čija je jedina krivica u tome što se rodio i to kao posljedica masovnih silovanja za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Dječak se miri sa svim oblicima ispaštanja, osim s onim što potječe od neznanja i nepostojanja svijesti o tome ko je on ustvari.

Međutim, Mustafi, glavnom junaku ovoga romana, to nije dovoljno. On svoju promjenljivu sudbinu dopisuje i domišlja i na tome stvara [[književnost]] u književnosti. Višeslojnost i složenost, te sočan i raspisan stil koji bez kompleksa parira najunutarnjijim i najspoljašnjijim [[Proza|proznim]] postupcima, karakterišu ovu po mnogo čemu izuzetnu knjigu. ''Gola koža'' je zahtjevan roman, ali dokučiv za one koji u književnosti ne traže priliku samo da se zabave i odmore.

== Reference ==
{{refspisak|2}}

[[Kategorija:Romani iz 2004.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka djela]]
[[Kategorija:Zlatko Topčić]]</text>
      <sha1>moc8ospwktf9zvzafmmiz0mracp1acp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uspavljivanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>417033</id>
    <revision>
      <id>3669154</id>
      <parentid>3505509</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T11:55:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rprpr</username>
        <id>31126</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjeni dvostruki razmaci, ispravljeni tipfeleri</comment>
      <origin>3669154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6234" sha1="nrjfz922hl3fainv9aqy5ny0gpttjn2" xml:space="preserve">'''Sedacija''' ili '''uspavljivanje''' je redukcija [[razdražljivost]]i ili uznemirenosti, davanjem ili [[sedativ]]nih lijekova, općenito kako bi se olakšao [[medicinski postupak]] ili dijagnostička procedura. Primjeri lijekova koji se mogu koristiti za sedaciju uključuju [[propofol]], [[etomidat]], [[ketamin]], [[fentanil]] i [[midazolam]].&lt;ref&gt;{{Cite journal | last1 = Brown | first1 = TB. | last2 = Lovato | first2 = LM. | last3 = Parker | first3 = D. | title = Procedural sedation in the acute care setting. | journal = Am Fam Physician | volume = 71 | issue = 1 | pages = 85–90 |date=2005 | PMID = 15663030 }}&lt;/ref&gt;

==Medicinska primjena==
Uspavljivanje se obično se koristi u manjim hirurškim zahvatima kao što su [[endoskopija]], [[vazektomija]] ili [[stomatologija]] i rekonstruktivna kirurgija, neke kozmetičke operacije, uklanjanje [[umnjak]]a ili visoke [[anksioznost]]i pacijenata.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.honoluludentalpractice.com/services/sedation-dentistry-honolulu/ |title=Sedation Dentistry for Anxious Patients |access-date=2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140923110320/http://www.honoluludentalpractice.com/services/sedation-dentistry-honolulu/ |archive-date=23. 9. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Metodi sedacije u [[stomatologija|stomatologiji]] uključuju udisanje sedativa ([[dušik-oksid]]a), oralno uspavljivanjem i intravensku (IV) sedaciju. Sedacija [[udisanje]]m se također ponekad naziva ''relativna analgezija''.
Sedacija se intenzivno koristi u [[intenzivna njegu|intenzivnoj njezi]], tako da pacijenti koji su se održavaju [[mehanička ventilacija|ventilacijom]] imaju [[endotrahejska cijev|unutartrahejsku cijev]] u [[dušnik]]u. Također se može koristiti u dugoročnim snimanjima EEG mozga da pomogne opuštanju pacijenta.

==Rizik==	
Mogući oblici rizika sedacije su [[opstrukcija disanja]], [[apnea]] i [[hipotenzija]], koji nisu rijetki u i zahtijevaju prisustvo zdravstvenog osoblja koje je odgovarajuće obučeno za otkrivanje i upravljanje tim problema.

==Razine sedacije==
Skala sedacije se koristi u [[medicina|medicinskim]] situacijama u kombinaciji za anamnezu u procjeni tekućeg stupnja sedacije pacijenata, kako bi se izbjegla mogućnost podsedacije (rizik da pacijent doživi bol ili patnju) i nadsedacije (rizik od neželjenih efekata, kao što je suzbijanje disanja, što bi moglo dovesti do smrti). Tipski, nivoi su:
*(i) '''agitacija''',
*(ii) '''opuštanje''',
*(iii) '''odgovori samo na govor''',
*(iv) '''reagiranje na taktilne stimulacije''',
*(v) '''reagiranje samo na bolne stimulacije''', i
*(vi) '''nereagiranje na bolne stimulacije'''.&lt;ref name=continuum&gt;{{cite web |title=Continuum of Depth of Sedation: Definition of general anesthesia and levels of sedation/analgesia |url=http://www.asahq.org/For-Healthcare-Professionals/~/media/For%20Members/documents/Standards%20Guidelines%20Stmts/Continuum%20of%20Depth%20of%20Sedation.ashx |format=pdf |publisher=American Society of Anesthesiologists |date=2009 |access-date=8. 9. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101120071827/https://asahq.org/For-Healthcare-Professionals/~/media/For%20Members/documents/Standards%20Guidelines%20Stmts/Continuum%20of%20Depth%20of%20Sedation.ashx |archive-date=20. 11. 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Američko društvo anesteziologa je [[2004]]. odobrilo slijedeće pokazatelje:
*'''Minimalna sedacija''' – Normalni odgovori na govorne stimulanse;
*'''Umjerena sedacija''' – Svrsishodni odgovori na verbalne / taktilne stimulacije. (To se obično naziva &quot;sedacijom&quot;);
*'''Duboka sedacija''' – Svrsishodni odgovori na ponovljene ili bolne stimulacije;
*'''Opća anestezija''' – Neosjetljivost čak i bolne podsticaje.

Tok uspavljivanja (sedacije)&lt;ref&gt;Guay Joanne, Précis d'anesthésie et de réanimation, PUM, 2001.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot;
| bgcolor=&quot;yellow&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Razina'''
| bgcolor=&quot;lightblue&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|'''Opis'''
|-
|---
!1
| Zabrinuti i uznemireni pacijent
|---
!2
|Pacijent kooperativan, orijentiran i tih
|---
!3
| Pacijent odgovara na verbalna uputstva
|---
!4
| Odgovori odmah na lagani dodir ili snažan podsticaj sluha
|---
!5
| Letargični odgovori na taktilni ili slušni podsticaj
|---
!6
| Nema odgovora na taktilne ili slušne podražaje
|}

U Velikoj Britaniji, duboka sedacija se smatra dijelom spektra opće anestezije, za razliku od sedacije.

==Snimanje pacijenta==
Prije bilo kakvog korištenja oralnog metoda sediranja pacijenta, treba biti učinjeno snimanje stanja ili probir, kako bi identificirali mogući zdravstveni problemi. Prije korištenja sedacije, liječnici pokušavaju identificirati bilo koji od sljedećih faktora, na osnovu kojih se odobrava:
# poznate alergije na lijekove i osjetljivosti,
# [[hipertenzija]],
# [[oštećenje srca]],
# stanje [[bubreg]]a,
# ostali [[alergen]]i, kao što je lateks,
# historija [[srčani udar|srčanog ili moždanog udara]] ili [[ishemijski napad|prolaznog ishemijskog napada]] (TIA) (određeni oralni metodi uspavljivanje mogu ga izazvati)
# neuromišićni poremećaji (kao što je [[mišićna distrofija]])
# Tekući popis lijekova i biljnih dodataka koje uzima pacijent.

Pacijent s bilo kojim od ovih uvjeta i rizika moraju biti upućeni na posebne postupke za smanjivanje rizika od ozljede pacijenta zbog načina umirenja.

Osim gore navedenih mjera opreza, s pacijentima treba obaviti razgovor, kako bi se utvrdilo da li oni imaju bilo koji drugi uvjet koji može dovesti do komplikacija, na liječenju.

==Također pogledajte==
*[[Sedativ]]
* [[Pallijativna sedacija]]
* [[Anestezija]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Sedation}}
*[http://www.emedicine.com/emerg/topic695.htm Sedation in the Emergency Room – Article by Steven Conrad, MD]
*[http://www.dstg.co.uk/teaching/conc-sed/ Conscious sedation in dentistry in the UK]
*[https://web.archive.org/web/20120210214756/http://www.saad.org.uk/document/standards-oct-02/ Standards in Conscious Sedation for Dentistry]
*[http://www.joshuahongdds.com/sedative-memory-free-dentistry/ Memory Free “Sedation/Twilight “Dentistry] Joshua Hong DDS

[[Kategorija:Medicina]]
[[Kategorija:Anestezija]]</text>
      <sha1>nrjfz922hl3fainv9aqy5ny0gpttjn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Geografija Rusije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>419067</id>
    <revision>
      <id>3668943</id>
      <parentid>3488554</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4493" sha1="fs1ylqomwbvvgtuiwixamlbqg79tupy" xml:space="preserve">{{Infokutija geografija države
| ime_genitiv               = Rusije
| slika                     = Russia_on_the_globe_(%2Bclaims_hatched)_(Russia_centered).svg
| kontinent                 = [[Evropa]] - [[Azija]] ([[Euroazija]])
| regija                    = [[Istočna Evropa]] [[Sjeverna Azija]]
| koordinate                = {{coord|60|N|100|E}}
| površina                  = 17.098.246 km km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| procenat_vode             = 
| po_površini_na_svijetu    = 1
| dužina_obale              = 37.653 km
| granice                   = 
| najviša_tačka             = [[Elbrus]] (5642 m)
| najniža_tačka             = [[Kaspijsko jezero]] (–28 m)
| najduža_rijeka            = Riječni sistem [[Jenisej]]–[[Angara]]–[[Selenga]] (5539 km)
| najveće_jezero            = [[Bajkalsko jezero]] (31.722 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
| klima                     = 
| teren                     = 
| prirodni_resursi          = [[Minerali]], [[nafta]], [[plin]], [[ugalj]], [[drvo]]
}}
[[Rusija]] je po površini najveća država svijeta. [[Transkontinentalna država|Transkontinentalna je država]] koja se prostire [[Euroazija|Euroazijom]], zauzimajući veliki dio [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] i [[Sjeverna Azija|sjeverne Azije]].

Zbog svoje veličine, Rusija se odlikuje i monotonim osobinama i različitostima. Te različitosti ogledaju se u topografiji, klimi, vegetaciji i drugim karakteristikama koje su izražene upravo zbog njene velike površine. Od sjevera ka jugu [[istočnoevropska nizija]] pokrivena je sekvencijalno [[Tundra|tundrom]], četinarskim šumama ([[Tajga|tajge]]), mješovitim i širokolisnim šumama, travnjacima ([[stepa]]) i polupustinjama. S druge strane, [[Sibir]] slijedi sličan uzorak, ali uglavnom prevladava tajga. Na teritoriji Rusije smješteno je 40 rezervata biosfere koji su upisani na listu [[UNESCO]]-a.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml ''Spisak rezervata prirode - Ruska Federacija'' unesco.org] Pristupljeno 20. 10. 2016.&lt;/ref&gt;

== Globalni položaj i granice ==
Zbog položaja na [[Sjeverna hemisfera|sjevernoj hemisferi]], veći dio Rusije bliže je [[Sjeverni pol|Sjevernom polu]] nego [[ekvator]]u. S površinom 17.098.246&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; Rusija je najveća država na svijetu i zbog njene enormne veličine teško ju je porediti s drugim zemljama.

Od zapada prema istoku Rusija proteže se od [[Kalinjingradska oblast|Kalinjingradske oblasti]] (eksklave razdvojene od ostatka Rusije [[Secesija|secesijom]] [[Litvanija|Litvanije]] 1990. iz tadašnjeg [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]) do ostrva [[Veliki Diomed]] u [[Beringov prolaz|Beringovom prolazu]]. Ovo rastojanje iznosi približno 9200 kilometara. Od sjevera ka jugu zemlja se prostire od sjevernog vrha [[Ostrva ruskog Arktika]], [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]] i [[Sjeverna zemlja|Sjeverne zemlje]] (gdje je i [[Arktički rt]], najsjevernija tačka Azije) do [[Dagestan|Republike Dagestan]] na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]], u dužini otprilike 4500 km.

Rusija graniči s mnogo država i njena državna granica duga je 57.792 km (od toga 20.139&amp;nbsp;km kopnene granice) i najduža je na svijetu. Graniči sa 14 država: [[Norveška|Norveškom]], [[Finska|Finskom]], [[Estonija|Estonijom]], [[Latvija|Latvijom]], Litvanijom, [[Poljska|Poljskom]] (preko Kalinjingradske oblasti), [[Bjelorusija|Bjelorusijom]], [[Ukrajina|Ukrajinom]], [[Gruzija|Gruzijom]], [[Azerbejdžan]]om, [[Kazahstan]]om, [[Mongolija|Mongolijom]], [[Kina|Kinom]] i [[Sjeverna Koreja|Sjvernom Korejom]].

Približno dvije trećine ukupne granice otpada na morsku. Rusija dijeli morsku granicu sa [[SAD]]-om i [[Japan]]om. Vode 13 mora i tri okeana ([[Arktički okean]], [[Atlantski okean]] i [[Tihi okean]]) zapljuskuju obale Rusije.

== Administrativne i teritorijalne podjele ==
{{Glavni|Administrativna podjela Rusije}}
Uz nekoliko promjena statusa, veći dio administrativne i teritorijalne podjele Rusije unutar bivšeg SSSR-a zadržan je i u današnjoj Ruskoj Federaciji. Od 2014. Rusija se sastoji od 85 administrativno-teritorijalnih jedinica (tzv. federalnih subjekata): 22 republike, devet krajeva (teritorija), 46 oblasti, jedne autonomne oblasti, četiri autonomna okruga i tri grada s federalnim statusom ([[Moskva]], [[Sankt Peterburg]] i [[Sevastopolj]]).

== Reference ==
{{refspisak}}

{{Commonscat|Geography of Russia}}

{{Rusija po temama}}
{{Geografija Evrope}}

[[Kategorija:Geografija Rusije| ]]</text>
      <sha1>fs1ylqomwbvvgtuiwixamlbqg79tupy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak predsjednika Turske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>428349</id>
    <revision>
      <id>3669110</id>
      <parentid>3578200</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T08:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Turkse_chef_Generale_staf_(Generaal_Sunay),,_Bestanddeelnr_916-7535_(cropped).jpg datotekom [[:File:Turkse_chef_Generale_staf_(Generaal_Sunay),_Bestanddeelnr_916-7535_(cropped).jpg|Turkse_chef_Generale_staf_(Generaal_Sunay),_Bestandde</comment>
      <origin>3669110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5197" sha1="6zxls0j3u3609c18yev5d9ibo65qjvc" xml:space="preserve">Slijedi cjelovit spisak ljudi koji su obnašali dužnost [[Predsjednik Turske|predsjednika Turske]]. Dvanaest je [[Šef države|šefova država]] bilo od početka republičkog perioda 1923. godine, nakon [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za nezavisnost]].

Prvi predsjednik Turske bio je [[Mustafa Kemal Atatürk]]. Trenutni je [[Recep Tayyip Erdoğan]], koji je na dužnosti od 28. augusta 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tccb.gov.tr/en/past_presidents/|title=Spisak turskih predsjednika|work=tccb.gov.tr|access-date=13. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;

Spisak vladara prethodnika [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanskog carstva]] potražite u spisku [[Sultani Osmanlijskog Carstva|sultana Osmanskog carstva]].

==Spisak predsjednika Republike Turske (1923–danas)==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Br.
! width=150|Predsjednik&lt;br&gt;{{small|(rođenje–smrt)}}
! Portret
! colspan=2|Mandat
! Partija
! colspan=2|Izbori
|-
! colspan=10 | Parlamentarni sistem (1923–2018)
|-
! rowspan=4 style=&quot;background:#D50000; color:white;&quot;| 1.
| rowspan=4|[[Mustafa Kemal Atatürk]]&lt;br /&gt;{{small|(1881–1938)}} || rowspan=4|[[Datoteka:Ataturk1930s.jpg|60px]] || 29. oktobar 1923. || 1. novembar 1927. || rowspan=4|[[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] || 1 || 1923.
|-
| 1. novembar 1927. || 4. maj 1931. || 2 || 1927.
|-
| 4. maj 1931. || 1. mart 1935. || 3 || 1931.
|-
| 1. mart 1935. || 10. novembar 1938. || 4 || 1935.
|- 
! rowspan=4 style=&quot;background:#D50000; color:white;&quot;| 2.
| rowspan=4|[[İsmet İnönü]]&lt;br /&gt;{{small|(1884–1973)}} || rowspan=4|[[Datoteka:Inonu Ismet.jpg|60px]] || 11. novembar 1938. || 3. april 1939. || rowspan=4|[[Republikanska narodna stranka (Turska)|Republikanska narodna stranka]] || 5 || 1938.
|-
| 3. april 1939. || 8. mart 1943. || 6 || 1939.
|-
| 8. mart 1943. || 5. august 1946. || 7 || 1943.
|-
| 5. august 1946. || 27. maj 1950. || 8 || 1946.
|-
! rowspan=3 style=&quot;background:#F7819F; color:white;&quot;| 3
| rowspan=3|[[Celâl Bayar]]&lt;br /&gt;{{small|(1883–1986)}} || rowspan=3|[[Datoteka:Mahmut Celalettin Bayar.png|60px]] || 27. maj 1950. || 14. maj 1954. || rowspan=3|[[Demokratska partija (Turska 1946-1961)|Demokratska partija]] || 9 || 1950.
|-
| 14. maj 1954. || 1. novembar 1957. || 10 || 1954.
|-
| 1. novembar 1957. || 27. maj 1960. || 11 || 1957. 
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 4
| [[Cemal Gürsel]]&lt;br /&gt;{{small|(1895–1966)}} || [[Datoteka:Cemal Gürsel.jpg|60px]] || 10. oktobar 1961. || 28. mart 1966. || Nezavisni || 12 || 1961.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 5
| [[Cevdet Sunay]]&lt;br /&gt;{{small|(1899–1982)}} || [[Datoteka:Turkse chef Generale staf (Generaal Sunay), Bestanddeelnr 916-7535 (cropped).jpg|60px]] || 28. mart 1966. || 28. mart 1973. || Nezavisni || 13 || 1966.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 6 
| [[Fahri Korutürk]]&lt;br /&gt;{{small|(1903–1987)}} |||| 6. april 1973. || 6. april 1980. || Nezavisni || 14 || 1973.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 7
| [[Kenan Evren]]&lt;br /&gt;{{small|(1917–2015)}} || [[Datoteka:Kenan Evren (cropped).png|60px]] || 9. novembar 1982. || 9. novembar 1989. || Nezavisni || 15 || 1982.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 8
| [[Turgut Özal]]&lt;br /&gt;{{small|(1927–1993)}} || [[Datoteka:(Turgut Özal) Felipe González ofrece una rueda de prensa con el primer ministro de Turquía. Pool Moncloa. 15 de septiembre de 1989 (cropped).jpeg|60px]] || 9. novembar 1989. || 17. april 1993. || Nezavisni || 16 || 1989.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 9
| [[Süleyman Demirel]]&lt;br /&gt;{{small|(1924–2015)}} || [[Datoteka:Suleyman Demirel 1998 (cropped).jpg|60px]] || 16. maj 1993. || 16. maj 2000. || Nezavisni || 17 || 1993.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 10
| [[Ahmet Necdet Sezer]]&lt;br /&gt;{{small|(1941–)}} || [[Datoteka:Ahmet Necdet Sezer 2006.jpg|60px]] || 16. maj 2000. || 28. august 2007. || Nezavisni || 18 || 2000.
|-
! style=&quot;background:#DDDDDD; color:black;&quot;| 11
| [[Abdullah Gül]]&lt;br /&gt;{{small|(1949–)}} || [[Datoteka:Abdullah Gül (cropped version).jpg|60px]] || 28. august 2007. || 28. august 2014. || Nezavisni || 19 || 2007.
|-
! style=&quot;background:#ff8700; color:white;&quot;| 12
| [[Recep Tayyip Erdoğan]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–)}} || [[Datoteka:Recep Tayyip Erdoğan 2018 (cropped).jpg|60px]] || 28. august 2014. || 9. juli 2018. || [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] || 20 ||2014.
|-
! colspan=10 | Predsjednički sistem (2018–danas)
|-
! style=&quot;background:#ff8700; color:white;&quot;| 12
| [[Recep Tayyip Erdoğan]]&lt;br /&gt;{{small|(1954–)}} || [[Datoteka:Turkish President Recep Tayyip Erdoğan in January 2024 (cropped).jpg|60px]] || 9. juli 2018. || trenutno || [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranka pravde i razvoja]] || 21 ||2018.
|}

==Također pogledajte==
*[[Predsjednik Turske]]
*[[Sultani Osmanlijskog Carstva]]

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Presidents of Turkey}}
*[http://www.tccb.gov.tr/en/ Zvanična stranica Predsjedništva Turske] {{tr simbol}}{{ar simbol}}{{en simbol}}

{{Predsjednici Turske}}

[[Kategorija:Turski predsjednici|*]]
[[Kategorija:Spiskovi predsjednika|Turska]]</text>
      <sha1>6zxls0j3u3609c18yev5d9ibo65qjvc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Regije Čilea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>428438</id>
    <revision>
      <id>3669093</id>
      <parentid>3607696</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T03:45:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Flag_of_Magallanes,_Chile.svg datotekom [[:File:Flag_of_Magallanes_y_la_Antártica_Chilena,_Chile.svg|Flag_of_Magallanes_y_la_Antártica_Chilena,_Chile.svg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|Fi</comment>
      <origin>3669093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4237" sha1="3fkfv6gv94wr4jft5e8wyqous4e39og" xml:space="preserve">[[Datoteka:ChileRegions (+Numbers).svg|mini|desno|Položaj regija unutar Čilea]]
'''[[Čile]]''' je administrativno podijeljen na 15 regija ([[Španski jezik|španski]]: ''Región'', mn. ''Regiones'') koje predstavljaju prvi nivo administrativne podjele ove [[Južna Amerika|južnoameričke]] države.

Na čelu svake regije se nalazi ''intendant'' (Intendente), kojeg imenuje predsjednik države i  indirektno izabrano tijelo, poznato kao regionalni odbor (consejo regionalne).

Regioni se dalje dijele na pokrajine, drugi nivo administrativne podjele Čilea, na čijem čelu se nalazi guverner, kojeg također imenuje predsjednik. Ukupno postoje 54 provincije. Provincije su dalje podijeljene na komune (treći i najniži nivo administrativne podjele), kojima upravlja općina.

== Spisak regija ==

{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-bgcolor=#ececec
!scope=&quot;col&quot; class=&quot;sortable&quot;|Oznaka sa slike&lt;ref&gt;{{cite web|title=Regiones, Provincias y Comunas de Chile|url=http://www.subdere.cl/documentacion/regiones-provincias-y-comunas-de-chile|website=Subsecretaria de Desarrollo Regional y Administrativo|access-date=17. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=CODIGO UNICO TERRITORIAL|url=http://www.subdere.cl/sites/default/files/documentos/articles-73111_recurso_2.pdf|website=Subsecretaria de Desarrollo Regional y Administrativo|access-date=17. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
! class=&quot;unsortable&quot; |Zastava
!Regija
![[Glavni grad]]
!Površina (km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
!Broj stanovnika&lt;br&gt;(2015.)
|-
|I
|[[Image:Flag of Tarapaca, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Tarapacá|Tarapacá]]
|[[Iquique]] || align=right|42.225,8 || align=right| 336.769
|-
|II
|[[Image:Flag of Antofagasta Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Antofagasta|Antofagasta]]
|[[Antofagasta]] || align=right|126.049,1 || align=right| 622.640
|-
|III
|[[Image:Flag of Atacama, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Atacama|Atacama]]
|[[Copiapó]] || align=right|75.176,2 || align=right| 312.486
|-
|IV
|[[Image:Flag of Coquimbo Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Coquimbo|Coquimbo]]
|[[La Serena, Chile|La Serena]] || align=right|40.579,9 || align=right| 771.085
|-
|V
|[[Image:Flag of Valparaiso Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Valparaíso|Valparaíso]]
|[[Valparaíso]] || align=right|16.396,1 || align=right| 1.825.757
|-
|VI
|[[Image:Flag of O'Higgins Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija O'Higgins|O'Higgins]]
|[[Rancagua]] || align=right|16.387 || align=right| 918.751
|-
|VII
|[[Image:Flag of Maule, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Maule|Maule]]
|[[Talca]] || align=right|30.296,1 || align=right| 1.042.989
|-
|VIII
|[[Image:Flag of Biobío Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Bío Bío|Bío Bío]]
|[[Concepción, Chile|Concepción]] || align=right|37.068,7 || align=right| 2.114.286
|-
|IX
|[[Image:Flag of La Araucanía Region.svg|45px|border]]
|[[Regija Araucanía|Araucanía]]
|[[Temuco]] || align=right|31.842,3 || align=right| 989.798
|-
|X
|[[Image:Flag of Los Lagos Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Los Lagos|Los Lagos]]
|[[Puerto Montt]] || align=right|48.583,6 || align=right| 841.123
|-
|XI
|[[Image:Flag of Aysen, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Aisén|Aisén]]
|[[Coihaique]] || align=right|108.494,4 || align=right| 108.328
|-
|XII
|[[Image:Flag of Magallanes y la Antártica Chilena, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Magallanes|Magallanes]]
|[[Punta Arenas]] || align=right|132.291,1 || align=right| 164.661
|-
|XIV
|[[Image:Flag of Los Ríos, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Los Ríos|Los Ríos]]
|[[Valdivia]] || align=right|18.429,5 || align=right| 404.432
|-
|XV
|[[Image:Flag of Arica y Parinacota, Chile.svg|45px|border]]
|[[Regija Arica i Parinacota|Arica i Parinacota]]
|[[Arica]] || align=right|16.873,3 || align=right| 239.126
|-
|RM
|[[Image:Flag of the Metropolitan Region, Chile.svg|45px|border]]
|[[Metropolitanska regija Santiaga]]
|[[Santiago de Chile]] || align=right|15.403,2 || align=right| 7.314.176
|}

== Reference ==
{{reference}}

{{Administrativna podjela država Južne Amerike}}

[[Kategorija:Administrativna podjela Čilea|*]]
[[Kategorija:Administrativne podjele po državama|Čile]]
[[Kategorija:Regije Čilea|*]]
[[Kategorija:Prvi nivo državnih administrativnih podjela|Čile]]
[[Kategorija:Čile]]</text>
      <sha1>3fkfv6gv94wr4jft5e8wyqous4e39og</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljiljan (novine)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>428939</id>
    <revision>
      <id>3669090</id>
      <parentid>3559387</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T03:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4782" sha1="7zxoa0te9msgq2iu9incqhk5kpdi9df" xml:space="preserve">{{Infokutija novine
| naziv                         = Ljiljan
| logo                          = 
| logo_veličina                 = 
| logo_okvir                    = 
| logo_alt                      = 
| slika                         = 
| veličina_slike                = 
| okvir_slike                   = 
| slika_alt                     = 
| tekst                         = 
| moto                          = 
| vrsta                         = 
| format                        = 
| vlasnici                      = 
| osnivači                      = 
| izdavač                       = 
| predsjednik                   = 
| urednik                       = [[Džemaludin Latić]]
| glavni_urednik                = 
| zamjenik_urednika             = 
| pomoćnik_urednika             = 
| generalni_urednik             = 
| generalni_direktor            = 
| urednik_novosti               = 
| generalni_urednik_dizajna     = 
| kampusni_urednik              = 
| šef_kampusa                   = 
| metor_urednik                 = 
| metro_šef                     = 
| urednik_kolumne               = 
| sportski_urednik              = 
| urednik_fotografije           = 
| zaposleni                     = 
| osnovane                      = 1992.
| političko                     = 
| jezik                         = 
| prestale_se_objavljivati      = 2005.
| ponovo_pokrenute              = 
| sjedište                      = 
| tiraž                         = 60.000
| datum_tiraža                  = 
| čitalaštvo                    = 
| sestrinske_novine             = 
| ISSN                          = 
| oclc                          = 
| RNI                           = 
| web-sajt                      = 
| besplatne_internetske_arhive  = 
| interaktivni_direktor         = 
| država_objave                 = [[Bosna i Hercegovina]]
| grad_objave                   = [[Sarajevo]]
}}
'''''Ljiljan''''' je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nedjeljni politički i kulturni magazin. Kao osnivač se navodi stranka [[Stranka demokratske akcije|SDA]] (Stranka Demokratske Akcije). Prema [[Nedžad Latić|Nedžadu Latiću]] uzor je bio list ''Pravda'' [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]].&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Pećanin|first1=Senad|authorlink1=Senad Pećanin|title=Latic|url=https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/88/inter.htm|access-date=5. 1. 2018|work=Intervju dana|agency=[[BH Dani]]|date=8. 11. 1998}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;  Nasljeđuje časopis ''Muslimanski Glas'', koji je bio zvanični bilten stranke. Promjenom imena mijenja se i urednička politika, gdje su isticani politički stavovi, bliski SDA-u.
Prvi broj izdat je [[31. august]]a 1992. godine, nakon gašenja časopisa ''[[Muslimanski glas (novine)|Muslimanski glas]]''. Pokretanje i štampanje se obavljalo u [[Zagreb]]u da bi se krajem rata redakcija prebacila u Sarajevo. Publikacija je objaljivana u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] i inostranstvu.&lt;ref name=&quot;Biggins/Crayne&quot;&gt;Michael Biggins,Janet Crayne, ''[https://books.google.it/books?id=0g1CIRHeO4YC&amp;pg=PA59&amp;lpg=PA59&amp;dq=Ljiljan+1990 Publishing in Yugoslavia's Successor States]'', Psychology Press, 2000, str. 59.&lt;/ref&gt; Tiraž se kretao oko 60.000 primjeraka, od čega otpada 85% na inostranstvo.&lt;ref name=&quot;Udovičic, Zoran&quot;&gt;{{Citation|title=Guide for Journalists in Bosnia and Herzegovina|year=1996|publisher=|location=Information  Centre of MEDIA PLAN, Sarajevo, http://www.mediaonline.ba/en/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/guide96.pdf|isbn=|author=Udovičic, Zoran|oclc=}}&lt;/ref&gt; Na samom početku u podnaslovu časopisa je stajao tekst &quot;List za slobodnu Bosnu i Hercegovinu&quot;, što se kasnije promijenilo u &quot;BH.politicki magazin“. Časopis se bavio bošnjačkim nacionalnim pitanjima i politika u BiH. Osim političkih objavljivani su tekstovi iz [[Kultura|kulture]], [[biznis]]a itd. Prvi urednik bio je Džemaludin Latić. Magazin je prestao s radom u martu 2005.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ljiljan|url=http://www.infobiro.ba/content/114|website=[[infobiro.ba]]|access-date=5. 4. 2017|archive-date=15. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161115233620/http://www.infobiro.ba/content/114|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Kolumnisti==
*[[Mustafa Spahić]]&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Duraković |first1=Jasmin |last2=Burić |first2=Ahmed |title=SVE UNUTAR FAMILIJE d.o.o. |url=http://bhdani.com/arhiva/112/t122a.htm |access-date=16. 6. 2019 |work=Arhiva BH Dani broj 112 |agency=[[BH Dani]] |date=23. 7. 1999 |archive-date=22. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130522232414/http://bhdani.com/arhiva/112/t122a.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Novine u Bosni i Hercegovini}}

[[Kategorija:Novine u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Novine u Sarajevu]]</text>
      <sha1>7zxoa0te9msgq2iu9incqhk5kpdi9df</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krokodil Lacoste (drama)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>444810</id>
    <revision>
      <id>3669083</id>
      <parentid>3607308</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T01:39:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2999" sha1="a9ql4j9dya6k3qqd1pzr6pgzqwgxp5v" xml:space="preserve">{{Infokutija knjiga|
|naziv=Krokodil Lacoste
|naziv_originala=
|autor=[[Zlatko Topčić]]
|vrsta_djela=[[drama]]
|žanr=
|jezik=[[bosanski jezik|bosanski]]&lt;br /&gt;[[engleski jezik|engleski]]
|vrijeme i mjesto nastanka=
|pripovjedač= 
|gledište=
|vrijeme=
|vrijeme_radnje=
|mjesto_radnje=
|glavni_lik=
|vrhunac=
|teme=
|}}
'''''Krokodil Lacoste''''' je drama [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] književnika [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] objavljena 2016. godine. Predstava je premijerno izvedena 2011. godine u [[Kamerni teatar 55|Kamernom teatru 55]], a režirao ju je [[Sulejman Kupusović]]. Drama je dvojezična, [[bosanski jezik|bosanski]] i [[engleski jezik|engleski]] jezik (''Silvertown'').

Govori o [[Genocid u Srebrenici|srebreničkoj tragediji]] kroz ljubavnu priču glavnih likova, Marije i Saliha, koji postaju žrtve ratnih okolnosti u BiH. Ostavila je dubok utisak na publiku, žirije i kritičare.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/795048|title=Odigrana predstava „Krokodil Lacoste“|work=infobiro.ba|date=23. 5. 2011|access-date=14. 3. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Radni naziv drame je &quot;Bez riječi&quot;.

Kao autor teksta se navodila Amela Alijagić (djevojačko prezime autorove supruge Amele Topčić), što je zapravo bio pseudonim Zlatka Topčića, koji je htio čuti objektivno mišljenje te nije potpisao svoje ime.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.idoconline.info/article/764366|title=Amela Alijagić je pseudonim Zlatka Topčića!|work=idoconline.info|date=29. 12. 2010|access-date=14. 3. 2018|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315134632/http://www.idoconline.info/article/764366|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Topčić je na konferenciji za medije istaknuo da mu je želja bila ispričati malu priču s velikom temom, izbjegavajući banalizaciju, politizaciju te opća mjesta.

&quot;Želja mi je bila ispričati zanimljivu, zgusnutu priču punu radnje, koja će biti gledljiva i neće odbijati gledaoce. Ova predstava postavlja nekoliko značajnih i velikih pitanja, kao što je pitanje kolektivne krivice, ali ne daje niti sugeriše odgovore. Njih neka potraži svaki gledalac u sebi, prema svom osjećaju istine i pravde, te odgovornosti za budućnost ove zemlje&quot;, izjavio je.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://vijesti.ba/clanak/28493/kamerni-teatar-55-premijera-predstave-quot-krokodil-lacoste-quot-u-cetvrtak|title=Kamerni teatar 55: Premijera predstave &quot;Krokodil Lacoste&quot; u četvrtak|work=vijesti.ba|date=11. 1. 2011|access-date=14. 3. 2018|archive-date=15. 3. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180315133527/https://vijesti.ba/clanak/28493/kamerni-teatar-55-premijera-predstave-quot-krokodil-lacoste-quot-u-cetvrtak|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Topčić je dobio Nagradu BZK &quot;Preporod&quot; za najbolji dramski tekst 2010. i Nagradu za najbolji savremeni tekst na Pozorišnim/kazališnim igrama 2011. godine.

== Reference ==
{{refspisak|1}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačka djela]]
[[Kategorija:Zlatko Topčić]]</text>
      <sha1>a9ql4j9dya6k3qqd1pzr6pgzqwgxp5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramush Haradinaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>445320</id>
    <revision>
      <id>3669010</id>
      <parentid>3655948</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:24:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]; +[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4866" sha1="a85jk56c6g4l5niz7t16iqhw68fguxz" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Ramush Haradinaj
|slika                 = Ramush Haradinaj.jpg
|redoslijed            = 3. [[Premijer Republike Kosovo|premijer Kosova]]
|vrijeme_na_vlasti     = 9. septembar 2017 – 3. februar 2020.
|prethodnik            = [[Isa Mustafa]] 
|nasljednik            = [[Albin Kurti]]
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. decembar 2004 – 8. mart 2005.
|prethodnik2           = [[Bajram Rexhepi]]
|nasljednik2           = [[Adem Salihaj]] {{small|(v.d.)}}
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1968|07|03}}
|mjesto_rođenja        = [[Dečani]], [[SFRJ]]
|datum_smrti           =
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Albanci|Albanac]]
|politička_stranka     = [[Alijansa za budućnost Kosova|AAK]]
|supruga               = 
|supružnik             =
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = [[Islam]]
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ramush Haradinaj''' (rođen 3. jula 1968) [[Kosovo|kosovski]] je političar, bivši [[Premijer Republike Kosovo|premijer Kosova]] i predsjednik stranke [[Alijansa za budućnost Kosova|AAK]].&lt;ref name=&quot;The New York Times&quot;&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2012/11/30/world/europe/un-court-frees-former-leader-of-kosovo.html| author= The New York Times | title=U.N. Court Frees Former Leader of Kosovo |publisher=[[The New York Times]] | access-date=26. 4. 2013 | date=29. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Bivši je oficir i vođa [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]]. Također bio je premijer vlade Kosova i tokom perioda između 2004. i 2005. godine.

[[Raspad SFRJ|Nakon raspada Jugoslavije]], Haradinaj je bio komandant OVK za zapadno Kosovo. Nakon rata, Haradinaj se politički angažirao ali je ubrzo podnio ostavku pošto je postao jedan od komandanata OVK protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) podigao optužnicu zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti nad Srbima, Romima i Albancima u periodu od marta do septembra 1998. godine.&lt;ref name=&quot;The New York Times&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=United Nations | url=http://www.icty.org/case/haradinaj/4#ind| title=ICTY indictment Against Ramush Haradinaj|access-date=26. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon procesa vođenog pred haškim sudom, Ramush Haradinaj oslobođen je svih optužbi 3. aprila 2008.&lt;ref name=&quot;Charter07212010&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article3678209.ece|title=Kosovo guerrilla leader Ramush Haradinaj is set free|last=Charter|first=David|date=4. 4. 2008|work=The Times Online|access-date=21. 7. 2010|location=London|archive-date=21. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081121070411/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article3678209.ece|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tužilac se žalio na oslobađajuću presudu tvrdeći da tužilaštvu nije dato dovoljno vremena da osiguraju svjedočenje dva kritična svjedoka.&lt;ref&gt;{{cite web|author=United Nations | url=http://www.icty.org/case/haradinaj/4#acjug| title=21 June 2010 Retrial Judgment Summary page 2|access-date=26. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Žalbeno vijeće prihvatilo je 2010. godine žalbu tužilaštva i naložilo ponovno suđenje u Hagu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.stern.de/news2/aktuell/kosovos-ex-regierungschef-haradinaj-freigesprochen-1934007.html|title=Kosovos Ex-Regierungschef Haradinaj freigesprochen|publisher=[[Der Stern]]|access-date=1. 12. 2012|archive-date=29. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029203504/http://www.stern.de/news2/aktuell/kosovos-ex-regierungschef-haradinaj-freigesprochen-1934007.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Defence|first=Ramush|title=Re-Trial Information|url=http://ramushdefence.wordpress.com/2010/09/22/re-trial-information/|work=RamushDefence.wordpress.com|publisher=WordPress|access-date=7. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Ponovljen je postupak suđenja, koji je trajao nešto više od dvije godine, a 29. novembra 2012, Haradinaj i njegov suoptuženi po drugi put su oslobođeni optužbi.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.trust.org/alertnet/news/kosovo-ex-premier-haradinaj-acquitted-in-hague-retrial|title=Kosovo ex-premier Haradinaj acquitted in Hague retrial|publisher=Trust|access-date=29. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121223101147/http://www.trust.org/alertnet/news/kosovo-ex-premier-haradinaj-acquitted-in-hague-retrial|archive-date=23. 12. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Ramush Haradinaj}}

{{Premijeri Republike Kosovo}}

{{DEFAULTSORT:Haradinaj, Ramush}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Kosovski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Republike Kosovo]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>a85jk56c6g4l5niz7t16iqhw68fguxz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669135</id>
      <parentid>3669010</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:59:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Biografije, Dečani]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4901" sha1="svd8cv7dssz97cate0994x7v21y2264" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = Ramush Haradinaj
|slika                 = Ramush Haradinaj.jpg
|redoslijed            = 3. [[Premijer Republike Kosovo|premijer Kosova]]
|vrijeme_na_vlasti     = 9. septembar 2017 – 3. februar 2020.
|prethodnik            = [[Isa Mustafa]] 
|nasljednik            = [[Albin Kurti]]
|vrijeme_na_vlasti2    = 3. decembar 2004 – 8. mart 2005.
|prethodnik2           = [[Bajram Rexhepi]]
|nasljednik2           = [[Adem Salihaj]] {{small|(v.d.)}}
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1968|07|03}}
|mjesto_rođenja        = [[Dečani]], [[SFRJ]]
|datum_smrti           =
|puno_ime              = 
|nacionalnost          = [[Albanci|Albanac]]
|politička_stranka     = [[Alijansa za budućnost Kosova|AAK]]
|supruga               = 
|supružnik             =
|djeca                 =
|obrazovanje           =
|vjera                 = [[Islam]]
|potpis                =
|web_stranica          =
}}
'''Ramush Haradinaj''' (rođen 3. jula 1968) [[Kosovo|kosovski]] je političar, bivši [[Premijer Republike Kosovo|premijer Kosova]] i predsjednik stranke [[Alijansa za budućnost Kosova|AAK]].&lt;ref name=&quot;The New York Times&quot;&gt;{{cite news| url=https://www.nytimes.com/2012/11/30/world/europe/un-court-frees-former-leader-of-kosovo.html| author= The New York Times | title=U.N. Court Frees Former Leader of Kosovo |publisher=[[The New York Times]] | access-date=26. 4. 2013 | date=29. 11. 2012}}&lt;/ref&gt; Bivši je oficir i vođa [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]]. Također bio je premijer vlade Kosova i tokom perioda između 2004. i 2005. godine.

[[Raspad SFRJ|Nakon raspada Jugoslavije]], Haradinaj je bio komandant OVK za zapadno Kosovo. Nakon rata, Haradinaj se politički angažirao ali je ubrzo podnio ostavku pošto je postao jedan od komandanata OVK protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) podigao optužnicu zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti nad Srbima, Romima i Albancima u periodu od marta do septembra 1998. godine.&lt;ref name=&quot;The New York Times&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=United Nations | url=http://www.icty.org/case/haradinaj/4#ind| title=ICTY indictment Against Ramush Haradinaj|access-date=26. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon procesa vođenog pred haškim sudom, Ramush Haradinaj oslobođen je svih optužbi 3. aprila 2008.&lt;ref name=&quot;Charter07212010&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article3678209.ece|title=Kosovo guerrilla leader Ramush Haradinaj is set free|last=Charter|first=David|date=4. 4. 2008|work=The Times Online|access-date=21. 7. 2010|location=London|archive-date=21. 11. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081121070411/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article3678209.ece|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tužilac se žalio na oslobađajuću presudu tvrdeći da tužilaštvu nije dato dovoljno vremena da osiguraju svjedočenje dva kritična svjedoka.&lt;ref&gt;{{cite web|author=United Nations | url=http://www.icty.org/case/haradinaj/4#acjug| title=21 June 2010 Retrial Judgment Summary page 2|access-date=26. 4. 2013}}&lt;/ref&gt; Žalbeno vijeće prihvatilo je 2010. godine žalbu tužilaštva i naložilo ponovno suđenje u Hagu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.stern.de/news2/aktuell/kosovos-ex-regierungschef-haradinaj-freigesprochen-1934007.html|title=Kosovos Ex-Regierungschef Haradinaj freigesprochen|publisher=[[Der Stern]]|access-date=1. 12. 2012|archive-date=29. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20131029203504/http://www.stern.de/news2/aktuell/kosovos-ex-regierungschef-haradinaj-freigesprochen-1934007.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Defence|first=Ramush|title=Re-Trial Information|url=http://ramushdefence.wordpress.com/2010/09/22/re-trial-information/|work=RamushDefence.wordpress.com|publisher=WordPress|access-date=7. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Ponovljen je postupak suđenja, koji je trajao nešto više od dvije godine, a 29. novembra 2012, Haradinaj i njegov suoptuženi po drugi put su oslobođeni optužbi.&lt;ref&gt;{{cite web|author=|url=http://www.trust.org/alertnet/news/kosovo-ex-premier-haradinaj-acquitted-in-hague-retrial|title=Kosovo ex-premier Haradinaj acquitted in Hague retrial|publisher=Trust|access-date=29. 11. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121223101147/http://www.trust.org/alertnet/news/kosovo-ex-premier-haradinaj-acquitted-in-hague-retrial|archive-date=23. 12. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*{{Commonscat-inline|Ramush Haradinaj}}

{{Premijeri Republike Kosovo}}

{{DEFAULTSORT:Haradinaj, Ramush}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Kosovski političari]]
[[Kategorija:Premijeri Republike Kosovo]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Biografije, Dečani]]</text>
      <sha1>svd8cv7dssz97cate0994x7v21y2264</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Meliha Husedžinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446190</id>
    <revision>
      <id>3669098</id>
      <parentid>3509024</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T05:22:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1988" sha1="4r7uykig5gfo4pfeu4lebjn3bumcq48" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Meliha Husedžinović
| slika = 
| alt_slike = 
| opis = 
| ime_pri_rođenju = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1945|02|17}}
| mjesto_rođenja = [[Banja Luka]], Jugoslavija
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2016|03|31|1945|02|17}}
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost = 
| druga_imena = 
| obrazovanje = [[Filozofski fakultet u Beogradu]]
| zanimanje = Historičarka umjetnosti i likovna kritičarka
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Meliha Husedžinović''' ([[Banja Luka]], 17. februar 1945. - [[Sarajevo]], 31. mart 2016.) bila je historičarka umjetnosti, autorica brojnih tekstova o umjetnosti, kustosica i likovna kritičarka.

Historiju umjetnosti diplomirala je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] 1981. godine. Nakon stjecanja diplome počinje raditi u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] do penzionisanja 2011. godine. 2001. godine imenovana je direktoricom galerije.

Meliha Husedžinović je, kao istaknuta historičarka umjetnosti, kroz svoj rad i tekstove dala veliki doprinos razvoju historije umjetnosti u Bosni i Hercegovini i afirmaciji mnogih bosanskohercegovačkih umjetnika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.most.ba/01415/093.htm|title=Most 103-104 (14-15) - casopis za obrazovanje, nauku i kulturu-Mostar-BiH-Meliha Husedzinovic|website=www.most.ba|access-date=11. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/190/t19016.shtml BH Dani - Revolucija u Umjetničkoj galeriji]{{Mrtav link}}
* [http://www.infobiro.ba/author/3211 Digitalni arhiv InfoBiro - Meliha Husedžinović]{{Mrtav link}}

{{DEFAULTSORT:Husedžinović, Meliha}}
[[Kategorija:Rođeni 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari umjetnosti]]</text>
      <sha1>4r7uykig5gfo4pfeu4lebjn3bumcq48</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>446203</id>
    <revision>
      <id>3669102</id>
      <parentid>3532279</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T06:21:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7492" sha1="8tda9ky01vmc1bhk4q9xqo6rvlnjbex" xml:space="preserve">{{Infokutija državno tijelo
| ime ministarstva  = Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine
| slika             = 
| veličina_slike    = 100px
| alt_slike         = 
| tekst             = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| alt_slike2        = 
| tekst2            = 
| izvorno_ime       = 
| državni nivo      = Entitet
| Pozicija          = Entitetsko ministarstvo u sastavu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine
| Osnivanje         = 
| sjedište          = [[Mostar]]
| šef agencije      = 
| ministar          = [[Vojin Mijatović]] (SDP)
| zaposleni         = 
| budžet            = 58,54 miliona KM (2016)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://vrifbih.ba/javni-izvj/budzet/default.aspx?id=7968&amp;langTag=bs-BA|title=Izvještaj o finansijskoj reviziji federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za 2016. godinu|last=|first=|date=22. 5. 2018|website=vrifbih.ba|publisher=Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine|access-date=21. 5. 2018}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
| veb-sajt          = {{url|fmrpo.gov.ba}}
| dodatak           = 
}}
'''Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine''' ili '''Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta''' (skraćeno '''FMPRO''') jedno je od 16 ministarstava u sastavu [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]]. Sjedište ministarstva se nalazi u ulici Ante Starčevića u [[Mostar]]u, dok se na njegovom čelu trenutno nalazi Vojin Mijatović (SDP).

== Historija ==
Godine 1992, nakon sticanja [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]] (SFRJ), osnovano je Ministarstvo snabdijevanja i poduzetništva Republike Bosne i Hercegovine, a za ministra je tada imenovan [[Alija Delimustafić]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://faktor.ba/vijest/institucije-bih-u-periodu-1992-1996-ko-su-bili-clanovi-predsjednistva-premijeri-i-ministri-rbih-249409#2|title=Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH|last=Šarenkapa|first=|date=22. 5. 2017|website=faktor.ba|publisher=Simurg Media|access-date=29. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] i potpisivanja [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine, a s obzirom na ustavne nadležnosti, nadležnost nad tim oblastima dodijeljena je [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entitetima]] u Bosni i Hercegovini – [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].

8 godina kasnije, imenovanjem nove entitetske vlade je s ciljem razvoja privrede osnovano posebno ministarstvo za te oblasti, današnje Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH.

== Nadležnosti ==
Glavna osoba u Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta je ministar ili ministrica razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine, koji ima pravo na jednog sekretara i četiri pomoćnika.

=== Djelokrug ===
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta obavlja upravne, stručne i druge poslove koje se odnose na nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine u sljedećim oblastima:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/ministarstva/razvoj_poduzetnistvo.php|title=Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta|last=|first=|date=|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=23. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

* poticaj razvoja, poduzetništva i obrta
* davanje potpore za primjenu inovacija i uvođenja savremenih tehnologija u oblasti poduzetništva i obrta
* povećanje udjela poduzetništva i obrta u ukupnoj privredi
* organizovanje institucija za poduzetništvo i stvaranje poduzetničke infrastrukture
* osposobljavanje poduzetnika i obrtnika kroz redovno i dopunsko obrazovanje

== Organizacija ==
Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH se sastoji od sljedećih organizacionih jedinica:&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fmrpo.gov.ba/ministarstvo/nadleznostidjelokrug/|title=Nadležnosti/Djelokrug|last=|first=|date=|website=fmrpo.gov.ba|publisher=Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta|access-date=23. 5. 2018|archive-date=14. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171014050348/http://www.fmrpo.gov.ba/ministarstvo/nadleznostidjelokrug/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

* Kabinet ministra
* Sektor za razvoj 
* Sektor za poduzetništvo
* Sektor za obrt
* Sektor za finansijske, pravne i opće poslove

== Spisak ministara ==
{| style=&quot;text-align: left;&quot; class=&quot;wikitable&quot;

! colspan=&quot;2&quot; width=&quot;180&quot; |Ministar
! width=&quot;80&quot; |Stranka
! width=&quot;120&quot; |Početak mandata
! width=&quot;120&quot; |Kraj mandata
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
|[[Mladen Čabrilo]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/vlada%202003-2006.php|title=Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 2003-2006|last=|first=|date=|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|{{Izborni dijagram/Partija|HDZ BiH|link|BS}}
|14. 2. 2003. 
|30. 3. 2007. 
|-
| style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
|[[Velimir Kunić]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/konstituiranje-2007-2011.php|title=Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u mandatnom periodu/razdoblju 2007-2009|last=|first=|date=|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/vlada%202009-2011.php|title=Vlada Federacije BiH u mandatnom periodu/razdoblju 2009-2011|last=|first=|date=|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=23. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|{{Izborni dijagram/Partija|SNSD|link|BS}}
|30. 3. 2007. 
|17. 3. 2011. 
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
|[[Sanjin Halimović]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/konstituiranje.php|title=Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine|last=|first=|date=|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|17. 3. 2011. 
|31. 3. 2015. 
|-
! style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDA|tamno|BS}};&quot; align=&quot;center&quot; |
|[[Amir Zukić]]&lt;ref name=&quot;fbihvlada.gov.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://fbihvlada.gov.ba/bosanski/sastav%20vlade/vlada_2011-2015.php|title=Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine|last=|first=|date=|website=fbihvlada.gov.ba|publisher=Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|access-date=22. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;
|{{Izborni dijagram/Partija|SDA|link|BS}}
|31. 3. 2015. 
|28. 4. 2023.
|-
! align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|tamno|BS}};&quot; |
|[[Vojin Mijatović]]&lt;ref name=&quot;fbihvlada.gov.ba&quot;/&gt;
|{{Izborni dijagram/Partija|SDP BiH|link|BS}}
|28. 4. 2023.
|trenutno
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.fmrpo.gov.ba/ Zvanični sajt]

{{Ministarstva vlade Federacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Ministarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Razvoja, poduzetništva i obrta]]</text>
      <sha1>8tda9ky01vmc1bhk4q9xqo6rvlnjbex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450233</id>
    <revision>
      <id>3669030</id>
      <parentid>3570981</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:50:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Svi optuženi</comment>
      <origin>3669030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47928" sha1="7gv0st48g5qsdhmccfz5rquctnjir45" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao &quot;''[[ad hoc]]''&quot; tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Posljedice 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|G|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Kazna 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|Lašvanska dolina]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina}}
|
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina}}
|
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Suđenje Tuti i Šteli|Tuta i Štela]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina|RSK]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina|Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma Pilica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''Srednja Bosna''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. april 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|
|
|
|
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|06|6 godina}}
| 21. juli 2010. 
|
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim.}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 27. septembar 2007. 
|
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18| 18 godina}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Optužnica povučena 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 8. augusta 1998. Optužnica povučena 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Optužnica povučena u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo prije prebacivanja u Tribunal.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|15. april 2011.
|
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|
|
|
|
|
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|28. februar 2013.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|3. juli 2008.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;10&quot; |Optužnica povučena 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Savić, Željko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>7gv0st48g5qsdhmccfz5rquctnjir45</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669033</id>
      <parentid>3669030</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T20:24:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48235" sha1="jc7t60oec5c89eun81c6ipyu4n8z21v" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao &quot;''[[ad hoc]]''&quot; tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Posljedice 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|G|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Kazna 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina}}
|
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina}}
|
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Suđenje Tuti i Šteli|Tuta i Štela]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina|RSK]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina|Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Livade i Kamenica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma Pilica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''Srednja Bosna''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. april 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|
|
|
|
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|06|6 godina}}
| 21. juli 2010. 
|
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim.}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 27. septembar 2007. 
|
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18| 18 godina}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Optužnica povučena 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 8. augusta 1998. Optužnica povučena 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Optužnica povučena u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo prije prebacivanja u Tribunal.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|15. april 2011.
|
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|
|
|
|
|
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|28. februar 2013.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|3. juli 2008.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;10&quot; |Optužnica povučena 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Savić, Željko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|
|
|
|
|
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Republika Srpska Krajina|RSK]] ''
|
|
|
|
|
|
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>jc7t60oec5c89eun81c6ipyu4n8z21v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669040</id>
      <parentid>3669033</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T20:41:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.77.218.29</ip>
      </contributor>
      <comment>ne trebaju navodnici</comment>
      <origin>3669040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48233" sha1="evkc0b1tsnvz98gfzb23762ryfuyiv9" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao ''[[ad hoc]]'' tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Posljedice 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|G|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Kazna 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina}}
|
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina}}
|
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Suđenje Tuti i Šteli|Tuta i Štela]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina|RSK]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina|Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Livade i Kamenica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma Pilica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''Srednja Bosna''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. april 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|
|
|
|
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|06|6 godina}}
| 21. juli 2010. 
|
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim.}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 27. septembar 2007. 
|
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18| 18 godina}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Optužnica povučena 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 8. augusta 1998. Optužnica povučena 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Optužnica povučena u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo prije prebacivanja u Tribunal.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|15. april 2011.
|
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|
|
|
|
|
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|28. februar 2013.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|3. juli 2008.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;10&quot; |Optužnica povučena 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Savić, Željko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|
|
|
|
|
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Republika Srpska Krajina|RSK]] ''
|
|
|
|
|
|
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>evkc0b1tsnvz98gfzb23762ryfuyiv9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669079</id>
      <parentid>3669040</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T00:04:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48506" sha1="q8mpoks1maoemsiinazdmvkz4uij0t3" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao ''[[ad hoc]]'' tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Posljedice 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|G|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Kazna 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Optužnica povučena
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
|
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina}}
|
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina}}
|
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|''Herceg-Bosna'']]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Livade i Kamenica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma &quot;Pilica&quot; (Srebrenica)''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Srednja Bosna]]''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. april 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |'' Kosovo''
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|
|
|
|
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|06|6 godina}}
| 21. juli 2010. 
|
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |''Makedonija''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim.}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| 27. septembar 2007. 
|
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna.}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18| 18 godina}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna.}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |''Kosovo''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Optužnica povučena 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|
|
|
|
|
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 8. augusta 1998. Optužnica povučena 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}}
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
|Optužnica povučena 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
|
|
|
|
|
|
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Optužnica povučena u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo prije prebacivanja u Tribunal.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|15. april 2011.
|
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
|
|
|
|
| rowspan=&quot;2&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|
|
|
|
|
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''Bosna i Hercegovina i Hrvatska''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|28. februar 2013.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr nad Srbima u Srebrenici i Bratuncu|Srebrenica i Bratunac]]''
|
|
|
|
|{{sort|00|Proglašen nevinim. }}
|3. juli 2008.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
|
|
|
|
|
|
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
|
|
|
|
|
|
| rowspan=&quot;10&quot; |Optužnica povučena 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Savić, Željko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|
|
|
|
|
|
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|
|
|
|
|
|
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|
|
|
|
|
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|[[Srpska dobrovoljačka garda|''Srpska dobrovoljačka garda'']]
|
|
|
|
|
|
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
|
|
|
|
|
|
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
|
|
|
|
|
|
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>q8mpoks1maoemsiinazdmvkz4uij0t3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669081</id>
      <parentid>3669079</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T00:22:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49557" sha1="n4dsabqlxln4zb6vnufhcsm5nwnznmc" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao ''[[ad hoc]]'' tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Napomena 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|G|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Presuda 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina zatvora}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina zatvora}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina zatvora}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|Povučena optužnica on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina zatvora}}
|
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|''Herceg-Bosna'']]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina zatvora (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| colspan=&quot;4&quot; |
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina zatvora}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina zatvora}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina zatvora}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina zatvora}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Livade i Kamenica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina zatvora}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma &quot;Pilica&quot; (Srebrenica)''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Srednja Bosna]]''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. april 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |'' Kosovo''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|06|6 godina zatvora}}
| 21. juli 2010. 
|
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |''Makedonija''
| colspan=&quot;4&quot; |
|{{sort|00|Proglašen nevinim.}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina zatvora}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina zatvora}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina zatvora}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
| colspan=&quot;4&quot; |
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 27. septembar 2007. 
|
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina zatvora}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina zatvora}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |''Kosovo''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Povučena optužnica 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 8. augusta 1998. Povučena optužnica 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina zatvora (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina zatvora}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina zatvora}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Povučena optužnica u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|Preminuo prije prebacivanja u Den Haag.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;5&quot; |
| rowspan=&quot;3&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|15. april 2011.
|
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''Bosna i Hercegovina i Hrvatska''
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|28. februar 2013.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr nad Srbima u Srebrenici i Bratuncu|Srebrenica i Bratunac]]''
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|3. juli 2008.
|
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;10&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;10&quot; |
| rowspan=&quot;10&quot; |Povučena optužnica 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|-
|[[Savić, Željko]]
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|[[Srpska dobrovoljačka garda|''Srpska dobrovoljačka garda'']]
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>n4dsabqlxln4zb6vnufhcsm5nwnznmc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669084</id>
      <parentid>3669081</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T02:01:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49888" sha1="3r8f95dieag0f9fcks349xx16qatwb9" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao ''[[ad hoc]]'' tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Napomena 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|G|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Presuda 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina zatvora}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina zatvora}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina zatvora}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|Povučena optužnica on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. decembra 2021. nakon osluženja dvije trećine zatvorske kazne. Priznao presudu i izrazio kajanje.
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina zatvora}}
|Pušten na slobodu 16. januara 2024. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. aprila 2018.
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|''Herceg-Bosna'']]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina zatvora (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| colspan=&quot;4&quot; |
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina zatvora}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina zatvora}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina zatvora}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina zatvora}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Livade i Kamenica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina zatvora}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma &quot;Pilica&quot; (Srebrenica)''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Srednja Bosna]]''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. aprila 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |'' Kosovo''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;3&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi]]
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 21. juli 2010. 
|Pušten na slobodu.
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |''Makedonija''
| colspan=&quot;4&quot; |
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina zatvora}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina zatvora}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina zatvora}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
| colspan=&quot;4&quot; |
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 27. septembar 2007. 
|Pušten na slobodu.
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina zatvora}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina zatvora}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |''Kosovo''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Povučena optužnica 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 8. augusta 1998. Povučena optužnica 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina zatvora (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina zatvora}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina zatvora}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Povučena optužnica u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|Preminuo prije prebacivanja u Den Haag.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;5&quot; |
| rowspan=&quot;3&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|15. april 2011.
| rowspan=&quot;3&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''Bosna i Hercegovina i Hrvatska''
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|28. februar 2013.
|Pušten na slobodu.
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr nad Srbima u Srebrenici i Bratuncu|Srebrenica i Bratunac]]''
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|3. juli 2008.
|Pušten na slobodu.
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu zatvora. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina zatvora. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu zatvora. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;10&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;10&quot; |
| rowspan=&quot;10&quot; |Povučena optužnica 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|-
|[[Savić, Željko]]
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|[[Srpska dobrovoljačka garda|''Srpska dobrovoljačka garda'']]
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina zatvora. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina zatvora. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>3r8f95dieag0f9fcks349xx16qatwb9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669088</id>
      <parentid>3669084</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T02:33:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50656" sha1="a6mwyp9h1tqv04md9a9x2qwyqi1udy6" xml:space="preserve">[[Datoteka:RadovanKaradzicICTY.jpg|mini|desno|200px|[[Radovan Karadžić]], bivši [[predsjednik Republike Srpske]], optužen i osuđen na kaznu doživotnog zatvora.]]
'''Spisak presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju''' jeste spisak svih presuda [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] u periodu od prve presude 29. novembra 1996. do posljednje donesene presude 29. novembra 2017. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan je [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 827|Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] 25. maja 1993. a prestao je sa radom 31. decembra 2017.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.refworld.org/docid/3b00f21b1c.html |title=Security Council resolution 827 (1993) [International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY)] |work=refworld.org |access-date=22. 11. 2018 |language=engleski}}&lt;/ref&gt; Sud je djelovao kao ''[[ad hoc]]'' tijelo i imao sjedište u [[Den Haag]]u. Najteža moguća kazna koju je mogao izreći MKSJ jeste [[doživotni zatvor]].

Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužena je ukupno 161 osoba.&lt;ref&gt;ICTY official site: [http://www.icty.org/sid/24 Key Figures]&lt;/ref&gt; Od hapšenja [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] 20. jula 2011, na slobodi nema nijednog optuženog.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk2&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-14214573 Serbia holds Croatia war crimes suspect Goran Hadzic] '[[BBC News Online]], 20 July 2011&lt;/ref&gt; Ovaj članak ih navodi zajedno s njihovom pripadnošću, detaljima optužbi protiv njih i rješenjem njihovih slučajeva. Na listi su i oni čije su optužnice povučene.

[[Dražen Erdemović]], Hrvat iz BiH koji se borio u kontigentu sa Srbima, i [[Franko Simatović]], etnički Hrvat i visoki dužnosnik jugoslavenske [[Uprava državne bezbjednosti|Službe državne bezbjednosti]], jedini su optuženi na ovoj listi koji su prešli ili vjerske i/ili etničke linije. [[Biljana Plavšić]] jedina je žena optužena i osuđena pred MKSJ.

MKSJ je 22. novembra 2017. objavio presudu u svom posljednjem predmetu koji je bio u toku: [[Ratko Mladić]], osuđen na doživotni zatvor.&lt;ref name=&quot;icty&quot;&gt;ICTY official web site: [http://www.icty.org/action/cases/4 The Cases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503193934/http://www.icty.org/action/cases/4|date=2015-05-03}}&lt;/ref&gt; Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove završio je posljednji žalbeni postupak 31. maja 2023. Od tada nema suđenja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/stanisic-simatovic-drugostepena-presuda/32435477.html|title=Bivši šefovi Miloševićeve tajne policije Stanišić i Simatović osuđeni na po 15 godina zatvora|date=31 May 2023|publisher=Radio Slobodna Evropa|accessdate=9 September 2023}}&lt;/ref&gt; Ukupno 13 optuženih je prebačeno na druge sudove,&lt;ref name=&quot;icty&quot; /&gt; od kojih je 11 osuđeno, jedan, [[Rahim Ademi]], oslobođen, a drugi, [[Vladimir Kovačević]], proglašen je psihički nesposobnim za suđenje 2004.

Spisak sadrži 161 osobu. Od toga su 94 [[Srbi]], 29 [[Hrvati]], 9 [[Albanci]], 9 [[Bošnjaci]], 2 [[Makedonci]] i 2 [[Crnogorci]]. Ostali su ili nepoznate nacionalnosti ili su im optužbe povučene. Od navedenih, osuđena su 62 Srbina, 18 Hrvata, 5 Bošnjaka, 2 Crnogorca, 1 Makedonac i 1 Albanac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.icty.org/bcs/cases/spisak-presuda |title=Spisak presuda MKSJ |work=ICTY.org |access-date=22. 11. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Spisak optuženih ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; | Ime i prezime 
! rowspan=&quot;2&quot; | Pripadnost 
! rowspan=&quot;2&quot; | Status
! rowspan=&quot;2&quot; | Slučaj
! colspan=&quot;4&quot; |Proglašen krivim za:
! colspan=&quot;2&quot; | Konačna presuda 
! rowspan=&quot;2&quot; | Napomena 
! rowspan=&quot;2&quot; | Link 
|-
!{{Abbr|GEN|Genocid}}
!{{Abbr|ZPČ|Zločin protiv čovječnosti}}
!{{Abbr|KZOR|Kršenja zakona i običaja ratovanja}}
!{{Abbr|TPŽK|Teške povrede Ženevskih konvencija}}
! Trajanje 
! Datum 
|-
|[[Ratko Mladić|Mladić, Ratko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|[[Suđenje Ratku Mladiću|''Suđenje Ratku Mladiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|8. juni 2021.
|Izdržava kaznu.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_mladic_en.pdf MICT-13-56]
|-
|[[Radovan Karadžić|Karadžić, Radovan]]
|[[Suđenje Radovanu Karadžiću|''Suđenje Radovanu Karadžiću'']]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|20. mart 2019.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/2021/05/28/radovan-karadzic-transferred-to-britain-to-serve-jail-sentence/ | title=Radovan Karadzic Transferred to Britain to Serve Jail Sentence | publisher=BalkanInsight | date=28 May 2021 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_karadzic_en.pdf MICT-13-55]
|-
| [[Zlatko Aleksovski|Aleksovski,&amp;nbsp;Zlatko]]
| rowspan=&quot;18&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;18&quot; |[[Etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|''Lašvanska dolina'']]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina zatvora}}
| 24. mart 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 14. novembra 2001. 
|[https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/cis/en/cis_aleksovski_en.pdf IT-95-14/1]
|-
|[[Tihomir Blaškić|Blaškić,&amp;nbsp;Tihomir]]
|
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina zatvora}}
|29. juli 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/blaskic/cis/en/cis_blaskic.pdf IT-95-14]
|-
|[[Miroslav Bralo|Bralo,&amp;nbsp;Miroslav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|2. april 2007.
|Izdržava kaznu u Švedskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/bralo/cis/en/cis_bralo.pdf IT-95-17]
|-
|[[Anto Furundžija|Furundžija,&amp;nbsp;Anto]]
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|21. juli 2000.
|Prijevremeno pušten na slobodu 17. augusta 2004.
|[https://www.icty.org/x/cases/furundzija/cis/en/cis_furundzija.pdf IT-95-17/1]
|-
|[[Dario Kordić|Kordić,&amp;nbsp;Dario]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |17. decembar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 6. juna 2014.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/en/cis_kordic_cerkez_en.pdf IT-95-14/2]
|-
|[[Mario Čerkez|Čerkez,&amp;nbsp;Mario]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|06|6 godina zatvora}}
|Pušten na slobodu 2. decembra 2004. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Ivan Šantić|Šantić, Ivan]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; |
|-
|[[Pero Skopljak|Skopljak,&amp;nbsp;Pero]]
|-
|[[Drago Josipović|Josipović,&amp;nbsp;Drago]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|12|12 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;5&quot; |23. oktobar 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. januara 2006.
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kupreskic/cis/en/cis_kupreskic_al_en.pdf IT-95-16]
|-
|[[Vladimir Šantić|Šantić,&amp;nbsp;Vladimir]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. februara 2009.
|-
|[[Zoran Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Zoran]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;4&quot; |Pušten na slobodu.
|-
|[[Mirjan Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Mirjan]]
|-
|[[Vlatko Kupreškić|Kupreškić,&amp;nbsp;Vlatko]]
|-
|[[Dragan Papić|Papić,&amp;nbsp;Dragan]]
|14. januar 2000.
|-
|[[Stipo Alilović|Alilović,&amp;nbsp;Stipo]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Marinko Katava|Katava,&amp;nbsp;Marinko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 19. decembar 1997.
|-
|[[Zoran Marinić|Marinić,&amp;nbsp;Zoran]]
|Povučena optužnica on 2. oktobar 2002.
|[https://www.icty.org/x/cases/marini_zoran/cis/en/cis_marinic_en.pdf IT-95-15]
|-
|[[Paško Ljubičić|Ljubičić, Paško]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 10 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/ljubicic/cis/en/cis_ljubicic.pdf IT-00-41]
|-
|[[Jadranko Prlić|Prlić,&amp;nbsp;Jadranko]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|25|25 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;6&quot; |29.&amp;nbsp;novembar&amp;nbsp;2017.
||Izdržava kaznu u Ujedinjenom Kraljevstvu.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.slobodnaevropa.org/a/sud-u-hagu-pritvorenici-korona-virus/30523945.html | title=Sud u Hagu još nema odluku o privremenom puštanju na slobodu pritvorenika | publisher=Radio Slobodna Evropa | date=1 April 2020 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/prlic/cis/en/cis_prlic_al_en.pdf IT-04-74]
|-
|[[Bruno Stojić|Stojić,&amp;nbsp;Bruno]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Izdržava kaznu u Austriji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Slobodan Praljak|Praljak,&amp;nbsp;Slobodan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Izvršio samoubistvo u sudnici 29. novembra 2017. prilikom izricanja presude.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2017-11-29 |title=War criminal dies after drinking poison |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-42163613 |access-date=2020-04-23}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Milivoj Petković|Petković,&amp;nbsp;Milivoj]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. decembra 2021. nakon osluženja dvije trećine zatvorske kazne. Priznao presudu i izrazio kajanje.
|-
|[[Valentin Ćorić|Ćorić,&amp;nbsp;Valentin]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|16|16 godina zatvora}}
|Pušten na slobodu 16. januara 2024. nakon osluženja kazne.
|-
|[[Berislav Pušić|Pušić,&amp;nbsp;Berislav]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. aprila 2018.
|-
|[[Mladen Naletilić Tuta|Naletilić,&amp;nbsp;Mladen]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|''Herceg-Bosna'']]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |3. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 29. novembra 2012.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/naletilic_martinovic/cis/en/cis_naletilic_martinovic_en.pdf IT-98-34]
|-
|[[Vinko Martinović Štela|Martinović,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2011.
|-
|[[Ivica Rajić|Rajić,&amp;nbsp;Ivica]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Masakr u Stupnom Dolu|Stupni Do]] ''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|12|12 godina zatvora (Izjasnio se krivim za teške povrede Ženevskih konvencija.) }}
|8. maj 2006.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. augusta 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/rajic/cis/en/cis_rajic.pdf IT-95-12]
|-
|[[Zdravko Mucić|Mucić,&amp;nbsp;Zdravko]]
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Koncentracijski logor Čelebići|Logor Čelebići]]''
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|09|9 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;3&quot; |8. april 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 18. jula 2003.
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mucic/cis/en/cis_mucic_al_en.pdf IT-96-21]
|-
|[[Hazim Delić|Delić,&amp;nbsp;Hazim]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|18|18 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 24. juna 2008.
|-
|[[Esad Landžo|Landžo,&amp;nbsp;Esad]]
|
|
|
|{{yan}}
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 2. maja 2006.
|-
|[[Zejnil Delalić|Delalić,&amp;nbsp;Zejnil]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| colspan=&quot;4&quot; |
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|20. februar 2001.
|
|-
| [[Milan Babić|Babić,&amp;nbsp;Milan]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|13|13 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| 18. juli 2005. 
| Izvršio samoubistvo u zatvoru 5. marta 2006. 
|[https://www.icty.org/x/cases/babic/cis/en/cis_babic_en.pdf IT-03-72]
|-
|[[Milan Martić|Martić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina zatvora}}
|8. oktobar 2008.
|Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/martic/cis/en/cis_martic_en.pdf IT-95-11]
|-
| [[Vidoje Blagojević|Blagojević,&amp;nbsp;Vidoje]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bratunac]] i [[Zvornik]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 9. maj 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 22. decembra 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/blagojevic_jokic/cis/en/cis_blagojevic_jokic_en.pdf IT-02-60]
|-
|[[Jokić,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|09|9 godina zatvora}} 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. januara 2010. 
|-
| [[Radoslav Brđanin|Brđanin,&amp;nbsp;Radoslav]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Bosanska krajina]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|30|30 godina zatvora}} 
| 3. april 2007. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2022. zbog zdravstvenih problema. Preminuo 7. septembra 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-09-07 |title=Preminuo ratni zločinac Radoslav Brđanin |url=https://n1info.ba/vijesti/preminuo-ratni-zlocinac-radoslav-brdjanin/ |access-date=2023-01-28 |website=N1 |language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/brdanin/cis/en/cis_brdjanin_en.pdf IT-99-36]
|-
|[[Momir Talić|Talić, Momir]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 28. maj 2003.  Postupak prekinut 12. juni 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/talic/cis/en/cis_talic_en.pdf IT-99-36/1]
|-
| [[Ranko Češić|Češić,&amp;nbsp;Ranko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Logor Luka]] (Brčko)''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
| 11. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 25. maja 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/cesic/cis/en/cis_cesic.pdf IT-95-10/1]
|-
|[[Goran Jelisić|Jelisić,&amp;nbsp;Goran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|5. juli 2001.
|Izdržava kaznu u Italiji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/jelisic/cis/en/cis_jelisic.pdf IT-95-10]
|-
|[[Radislav Krstić|Krstić,&amp;nbsp;Radislav]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]-[[Drinski korpus Vojske Republike Srpske|Drinski korpus]]''
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|35|35 godina zatvora}}
|19. april 2004.
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/krstic/cis/en/cis_krstic_en.pdf IT-98-33]
|-
| [[Rasim Delić|Delić,&amp;nbsp;Rasim ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Livade i Kamenica''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03|3 godina zatvora}}
| 15. septembar 2008. 
| Preminuo 16. aprila 2010, dok je bio na privremenoj slobodi. Žalbeno vijeće je prekinulo žalbeni postupak i najavilo da se presuda Pretresnog vijeća smatra konačnom. 
|[https://www.icty.org/x/cases/delic/cis/en/cis_delic_en.pdf IT-04-83]
|-
| [[Miroslav Deronjić|Deronjić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Masakr u Glogovoj|Glogova]] ''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}} 
| 20. juli 2005. 
| Preminuo u zatvoru 19. maja 2007.
|[https://www.icty.org/x/cases/deronjic/cis/en/cis_deronjic.pdf IT-02-61]
|-
| [[Vlastimir Đorđević|Đorđević,&amp;nbsp;Vlastimir ]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' Kosovo ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| 27. januar 2014. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/djordjevic/cis/en/cis_djordjevic_en.pdf IT-05-87/1]
|-
| [[Dražen Erdemović|Erdemović,&amp;nbsp;Dražen]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''Farma &quot;Pilica&quot; (Srebrenica)''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo kao i kršenje zakona i običaja ratovanja) }}
| 5. mart 1998. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 13. augusta 1999. 
|[https://www.icty.org/x/cases/erdemovic/cis/en/cis_erdemovic_en.pdf IT-96-22]
|-
| [[Stanislav Galić|Galić,&amp;nbsp;Stanislav ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| 30. novembar 2006. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/galic/cis/en/cis_galic_en.pdf IT-98-29]
|-
| [[Enver Hadžihasanović|Hadžihasanović,&amp;nbsp;Enver]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Srednja Bosna]]''
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|03.5|{{frac|3|1|2}} godine}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 22. april 2008. 
| Pušten na slobodu 23. aprila 2008. nakon izdržavanja kazne. 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/hadzihasanovic_kubura/cis/en/cis_hadzihasanovic_kubura_en.pdf IT-01-47]
|-
| [[Amir Kubura|Kubura,&amp;nbsp;Amir]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|02|2 godine}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. aprila 2006. 
|-
| [[Mehmed Alagić|Alagić,&amp;nbsp;Mehmed ]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo tokom suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
| Preminuo 7. marta 2003. Postupak prekinut 21. marta 2003. 
|-
| [[Sefer Halilović|Halilović,&amp;nbsp;Sefer ]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr u Grabovici|Grabovica]]-[[Masakr u Uzdolu|Uzdol]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 16. oktobar 2007. 
| Pušten na slobodu. 
|[https://www.icty.org/x/cases/halilovic/cis/en/cis_halilovic.pdf IT-01-48]
|-
| [[Ramush Haradinaj|Haradinaj,&amp;nbsp;Ramush ]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |'' Kosovo''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;3&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 29. novembar 2012. 
| rowspan=&quot;2&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf IT-04-84]
|-
| [[Idriz Balaj|Balaj,&amp;nbsp;Idriz]]
|-
| [[Lahi Brahimaj|Brahimaj,&amp;nbsp;Lahi]]
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 21. juli 2010. 
|Pušten na slobodu.
|-
|[[Ljube Boškoski|Boškoski,&amp;nbsp;Ljube]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Makedonija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;2&quot; |''Makedonija''
| colspan=&quot;4&quot; |
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; |19. maj 2010.
|Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/boskoski_tarculovski/cis/en/cis_boskoski_tarculovski_en.pdf IT-04-82]
|-
|[[Johan Tarčulovski|Tarčulovski,&amp;nbsp;Johan]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|12|12 godina zatvora}}
|Prijevremeno pušten na slobodu 8. aprila 2013.
|-
| [[Dragoljub Kunarac|Kunarac,&amp;nbsp;Dragoljub]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Etničko čišćenje Foče|Foča]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|28|28 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 12. juni 2002. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2019/01/11/ha%C5%A1ki-zatvorenik-na-novom-su%C4%91enju-za-ratne-zlo%C4%8Dine-01-11-2019/ | title=Haški zatvorenik na novom suđenju za ratne zločine | publisher=BalkanInsight | date=11 January 2019 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf IT-96-23 &amp; 23/1]
|-
| [[Radomir Kovač|Kovač,&amp;nbsp;Radomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. juna 2013. 
|-
| [[Zoran Vuković|Vuković,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|12|12 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 11. marta 2008. 
|-
|[[Milorad Krnojelac|Krnojelac,&amp;nbsp;Milorad]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|17. septembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 9. jula 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/krnojelac/cis/en/cis_krnojelac_en.pdf IT-97-25]
|-
|[[Dragan Zelenović|Zelenović, Dragan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|31. oktobar 2007.
|Prijevremeno pušten na slobodu on 4. septembra 2015.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zelenovic/cis/en/cis_zelenovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Janko Janjić|Janjić, Janko]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 20. aprila 2001.
|-
|[[Dragan Gagović|Gagović, Dragan]]
|Preminuo 1999. Povučena optužnica 30. jula 1999.
|-
|[[Gojko Janković|Janković, Gojko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 8. decembra 2005. Osuđen na 34 godine zatvora 19. novembra 2007.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/stankovic/cis/en/cis_jankovic_stankovic_en.pdf IT-96-23/2]
|-
|[[Radovan Stanković|Stanković, Radovan]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 29. septembra 2005. Osuđen na 20 godina zatvora 28. marta 2007.
|-
|[[Mitar Rašević|Rašević, Mitar]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Osuđen na {{frac|8|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/todovic_rasevic/cis/en/cis_rasevic_todovic.pdf IT-97-25/1]
|-
|[[Savo Todović|Todović, Savo]]
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 3. oktobra 2006. Sentenced {{frac|12|1|2}} godina zatvora 28. februara 2008.
|-
| [[Miroslav Kvočka|Kvočka,&amp;nbsp;Miroslav]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]], [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]] i [[Koncentracijski logor Trnopolje|Trnopolje]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|07|7 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 28. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. marta 2005. 
| rowspan=&quot;5&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/kvocka/cis/en/cis_kvocka_al_en.pdf IT-98-30/1]
|-
| [[Dragoljub Prcać|Prcać,&amp;nbsp;Dragoljub]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|05|5 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. marta 2005. 
|-
| [[Mlađo Radić|Radić,&amp;nbsp;Mlađo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Zoran Žigić|Žigić,&amp;nbsp;Zoran]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|25|25 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. decembra 2014. 
|-
| [[Milojica Kos|Kos,&amp;nbsp;Milojica]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|06|6 godina zatvora}}
| 2. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 30. jula 2002. 
|-
| [[Fatmir Limaj|Limaj,&amp;nbsp;Fatmir]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Logor Lapušnik]]''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| rowspan=&quot;2&quot; | {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;3&quot; | 27.&amp;nbsp;septembar&amp;nbsp;2007. 
| rowspan=&quot;2&quot; | Pušten na slobodu. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_al_en.pdf IT-03-66]
|-
| [[Isak Musliu|Musliu,&amp;nbsp;Isak]]
|-
| [[Haradin Bala|Bala,&amp;nbsp;Haradin ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot;| Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 31. decembra 2012. 
|-
| [[Agim Murtezi|Murtezi,&amp;nbsp;Agim]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|
|-
|[[Mitar Vasiljević|Vasiljević, Mitar]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Masakri u Višegradu|Višegrad]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|25. februar 2004.
|Prijevremeno pušten na slobodu 12. marta 2010.
|[https://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/cis/en/cis_vasiljevic.pdf IT-98-32]
|-
| [[Milan Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 4. decembar 2012. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/cis/en/cis_lukic_lukic_en.pdf IT-98-32/1]
|-
| [[Sredoje Lukić|Lukić,&amp;nbsp;Sredoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|27|27 godina zatvora}}
| Izdržava kaznu u Norveškoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt; 
|-
| [[Dragomir Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Dragomir ]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen&amp;nbsp;od&amp;nbsp;strane&amp;nbsp;[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|29|29 godina zatvora}}
| 12. novembar 2009. 
| Izdržava kaznu u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://rtv.rs/sk/hronika/dragomir-milosevic-sluzi-kaznu-u-estoniji_245021.html | title=Dragomir Milošević služi kaznu u Estoniji | publisher=RTV | date=22 March 2011 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt; 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragomir_milosevic/cis/en/cis_milosevic_dragomir_en.pdf IT-98-29/1]
|-
| [[Darko Mrđa|Mrđa,&amp;nbsp;Darko]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|''[[Operacija &quot;Vlašić&quot;|Vlašić]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina zatvora (Izjasnio se krivim za ubistvo i nehumana djela.) }}
| 31. mart 2004. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/mrda/cis/en/cis_mrdja_en.pdf IT-02-59]
|-
|[[Slavko Dokmanović|Dokmanović,&amp;nbsp;Slavko]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| rowspan=&quot;4&quot; |'' [[Masakr u Vukovaru|Vukovar]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 29. juna 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ-a.
|[https://www.icty.org/x/cases/dokmanovic/cis/en/cis_dokmanovic.pdf IT-95-13a]
|-
| [[Mile Mrkšić|Mrkšić,&amp;nbsp;Mile ]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 5. maj 2009. 
| Preminuo u zatvoru u Portugalu 16. augusta 2015.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mrksic/cis/en/cis_mrksic_al_en.pdf IT-95-13/1]
|-
| [[Veselin Šljivančanin|Šljivančanin,&amp;nbsp;Veselin ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|10|10 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. jula 2011. 
|-
| [[Miroslav Radić|Radić,&amp;nbsp;Miroslav ]]
|style=&quot;background:#32CD32&quot;| Oslobođen 
| colspan=&quot;4&quot; |
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| 27. septembar 2007. 
|Pušten na slobodu.
|-
|[[Vojislav Šešelj|Šešelj, Vojislav]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|''[[Rat u Hrvatskoj|Hrvatska]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora}}
|11. april 2018.
|Kazna je proglašena izdržanom imajući u vidu vrijemena provedenom u pritvoru MKSJ-a do suđenja.
|[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/cis_seselj_en.pdf MICT-16-99]
|-
| [[Dragan Nikolić (komandant)|Nikolić,&amp;nbsp;Dragan]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
|'' [[Koncentracijski logor Sušica|Logor Sušica]] ''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20| 20 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.)}}
| 4. februar 2005. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. augusta 2013. 
|[https://www.icty.org/x/cases/dragan_nikolic/cis/en/cis_nikolic_dragan.pdf IT-94-2]
|-
| [[Momir Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Momir]]
| rowspan=&quot;11&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;11&quot; |''[[Genocid u Srebrenici|Srebrenica]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| 8. mart 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. jula 2014. 
|[https://www.icty.org/x/cases/nikolic/cis/en/cis_nikolic_momir_1.pdf IT-02-60/1]
|-
|[[Dragan Obrenović|Obrenović,&amp;nbsp;Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|17|17 godina zatvora}}
|10. decembar 2003.
|Prijevremeno pušten na slobodu 21. septembra 2011.
|[https://www.icty.org/x/cases/obrenovic/cis/en/cis_obrenovic_en.pdf IT-02-60/2]
|-
| [[Vujadin Popović|Popović,&amp;nbsp;Vujadin]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| rowspan=&quot;5&quot; | 30. januar 2015. 
| Izdržava kaznu u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;7&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/popovic/cis/en/cis_popovic_al_en.pdf IT-05-88]
|-
| [[Ljubiša Beara|Beara,&amp;nbsp;Ljubiša]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
| Preminuo u zatvoru 8. februara 2017.
|-
| [[Drago Nikolić|Nikolić,&amp;nbsp;Drago]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|35|35 godina zatvora}}
| Preminuo 11. oktobra 2015. dok je bio na privremenoj slobodi. 
|-
| [[Radivoje Miletić|Miletić,&amp;nbsp;Radivoje]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://balkaninsight.com/sr/2022/06/30/odbijen-zahtjev-generala-vrs-a-za-prijevremeno-pustanje-na-slobodu/ | title=Odbijen zahtjev generala VRS-a za prijevremeno puštanje na slobodu | publisher=BalkanInsight | date=30 June 2022 | accessdate=29 January 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Vinko Pandurević|Pandurević,&amp;nbsp;Vinko]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|13|13 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 9. aprila 2015. 
|-
| [[Ljubomir Borovčanin|Borovčanin,&amp;nbsp;Ljubomir]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|17|17 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 10. juni 2010. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 1. augusta 2016. 
|-
| [[Milan Gvero|Gvero,&amp;nbsp;Milan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. juna 2010. Preminuo 17. februara 2013. tokom žalbenog postupka. 
|-
|[[Zdravko Tolimir|Tolimir, Zdravko]]
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|99|Doživotna kazna zatvora}}
|8. april 2015.
|Preminuo 8. februara 2016. čekajući prebačaj u zatvor.
|[https://www.icty.org/x/cases/tolimir/cis/en/cis_tolimir_en.pdf IT-05-88/2]
|-
|[[Milorad Trbić|Trbić, Milorad]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine dana 11. juna 2007. Osuđen na 30 godina zatvora.
|[https://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf IT-05-88/1]
|-
| [[Milan Milutinović|Milutinović,&amp;nbsp;Milan ]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
| rowspan=&quot;6&quot; |''Kosovo''
|
|
|
|
| {{sort|00|Proglašen nevinim}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 26. februar 2009. 
|Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;6&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milutinovic/cis/en/cis_sainovic_al_en.pdf IT-05-87]
|-
| [[Dragoljub Ojdanić|Ojdanić,&amp;nbsp;Dragoljub ]]
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a 
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2013. 
|-
| [[Nikola Šainović|Šainović, Nikola ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|18|18 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;4&quot; | 23. januar 2014. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. jula 2015. 
|-
| [[Nebojša Pavković|Pavković, Nebojša ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
| Izdržava kaznu u Finskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
| [[Vladimir Lazarević|Lazarević, Vladimir ]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|14|14 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 7. septembra 2015. 
|-
| [[Sreten Lukić|Lukić, Sreten ]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 10. oktobra 2021.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stojanovic |first=Milica |date=2021-10-11 |title=Sreten Lukić pušten uz uslov da ne sme da negira ratne zločine |url=https://balkaninsight.com/sr/2021/10/11/sreten-lukic-pusten-uz-uslov-da-ne-sme-da-negira-ratne-zlocine/ |access-date=2023-01-29 |website=Balkan Insight |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Duško Sikirica|Sikirica, Duško ]]
| rowspan=&quot;8&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; | Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;8&quot; |''[[Koncentracijski logor Keraterm|Logor Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| rowspan=&quot;3&quot; | 13. novembar 2001. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 21. juna 2010. 
| rowspan=&quot;8&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/sikirica/cis/en/cis_sikirica_al_en.pdf IT-95-8]
|-
| [[Damir Došen|Došen, Damir]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. februara 2003. 
|-
| [[Dragan Kolundžija|Kolundžija, Dragan]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|03|3 godine zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
| Prijevremeno pušten na slobodu 5. decembra 2001. 
|-
| [[Nedjeljko Timarac|Timarac, Nedjeljko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| rowspan=&quot;4&quot; |Povučena optužnica 5. maja 1998.
|-
| [[Goran Gajić|Lajić, Goran ]]
|-
| [[Dragan Kondić|Kondić, Dragan]]
|-
| [[Dragomir Šaponja|Šaponja, Dragomir]]
|-
| [[Nikica Janjić|Janjić, Nikica]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;| Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica nakon njegove smrti.
|-
|[[Milan Simić|Simić, Milan]]
| rowspan=&quot;6&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;6&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|05|5 godina zatvora (Izjasnio se krivim za mučenje.)}}
|17. oktobar 2002.
|Prijevremeno pušten na slobodu 3. novembra 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/milan_simic/cis/en/cis_simic_milan.pdf IT-95-9/2]
|-
|[[Stevan Todorović (politician)|Todorović, Stevan]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|10|10 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|31. juli 2001.
|Prijevremeno pušten na slobodu 22. juna 2005. Preminuo 3. septembra 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/todorovic/cis/en/cis_todorovic_en.pdf IT-95-9/1]
|-
| [[Blagoje Simić|Simić, Blagoje]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| 28. novembar 2006. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 16. marta 2011. 
| rowspan=&quot;4&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/simic/cis/en/cis_simic_et_al.pdf IT-95-9]
|-
| [[Miroslav Radić|Tadić, Miroslav]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|08|8 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; | 17. oktobar 2003. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 4. novembra 2004. 
|-
| [[Simo Zarić|Zarić, Simo]]
|
|{{yan}}
|
|
| {{sort|06|6 godina zatvora}}
| Prijevremeno pušten na slobodu 28. januara 2004. 
|-
| [[Slobodan Miljković|Miljković, Slobodan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 8. augusta 1998. Povučena optužnica 8. augusta 1998.
|-
|[[Biljana Plavšić|Plavšić,&amp;nbsp;Biljana]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''Bosna i Hercegovina''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|11|11 godina zatvora (Izjasnila se krivim.) }}
|27. februar 2003.
|Prijevremeno puštena na slobodu 27. oktobra 2009.
|[https://www.icty.org/x/cases/plavsic/cis/en/cis_plavsic_en.pdf IT-00-39 &amp; 40/1]
|-
|[[Momčilo Krajišnik|Krajišnik,&amp;nbsp;Momčilo]]
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|20|20 godina zatvora}}
|17. mart 2009.
|Prijevremeno pušten na slobodu 30. augusta 2013.
|[https://www.icty.org/x/cases/krajisnik/cis/en/cis_krajisnik_en.pdf IT-00-39]
|-
| [[Mićo Stanišić|Stanišić, Mićo]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
| rowspan=&quot;2&quot; | 30. juni 2016. 
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/cis/en/cis_stanisic_zupljanin_en.pdf IT-08-91]
|-
| [[Stojan Župljanin|Župljanin, Stojan]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|22|22 godine}} zatvora
|Izdržava kaznu u Poljskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|-
|[[Miodrag Jokić|Jokić,&amp;nbsp;Miodrag]]
| rowspan=&quot;4&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;4&quot; |''[[Opsada Dubrovnika|Dubrovnik]]''
|
|
|{{yan}}
|
|{{sort|07|7 godina zatvora (Izjasnio se krivim po svim tačkama optužnice.) }}
|30. august 2005.
|Prijevremeno pušten na slobodu 1. septembra 2008.
|[https://www.icty.org/x/cases/miodrag_jokic/cis/en/cis_jokic_en.pdf IT-01-42/1]
|-
| [[Pavle Strugar|Strugar, Pavle]]
|
|
|{{yan}}
|
| {{sort|8|8 godina zatvora}}
| 17. juli 2008. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 20. februara 2009. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/strugar/cis/en/cis_strugar_en.pdf IT-01-42]
|-
| [[Milan Zec|Zec, Milan]]
| style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Povučena optužnica 26. jula 2002.
|-
|[[Vladimir Kovačević (military officer)|Kovačević, Vladimir]]
|style=&quot;background:#E0FFFF&quot; |Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Predmet je 17. novembra 2006. ustupljen Srbiji. Kovačević je optužen od strane Srbije, ali je proglašen nesposobnim za suđenje zbog lošeg zdravstvenog stanja.
|[https://www.icty.org/x/cases/kovacevic_vladimir/cis/en/cis_kovacevic_vladimir.pdf IT-01-42/2]
|-
|[[Milomir Stakić|Stakić, Milomir]]
| rowspan=&quot;5&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđeni od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;5&quot; |'' [[Etničko čišćenje Prijedora|Prijedor]] ''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|40|40 godina zatvora}}
|22. mart 2006.
|Izdržava kaznu u Francuskoj.&lt;ref name=&quot;radioslobodna evropa&quot; /&gt;
|[https://www.icty.org/x/cases/stakic/cis/en/cis_stakic.pdf IT-97-24]
|-
| [[Duško Tadić|Tadić, Duško]]
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|{{yan}}
| {{sort|20|20 godina zatvora}}
| 26. januar 2000. 
| Prijevremeno pušten na slobodu 17. jula 2008. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/tadic/cis/en/cis_tadic_en.pdf IT-94-1]
|-
| [[Goran Borovnica|Borovnica, Goran]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Preminuo prije suđenja 
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| Nestao 1995, a službeno proglašen mrtvim 22. novembra 1996. Povučena optužnica u aprilu 2005. 
|-
|[[Simo Drljača|Drljača,&amp;nbsp;Simo]]
|Preminuo prije prebacivanja u Den Haag.
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/milan_kovacevic/cis/en/cis_kovacevic_milan_en.pdf IT-97-24]
|-
|[[Milan Kovačević|Kovačević,&amp;nbsp;Milan]]
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 1. augusta 1998. u Pritvorskoj jedinici MKSJ. Postupak prekinut 24. augusta 1998.
|-
|[[Ivan Čermak|Čermak,&amp;nbsp;Ivan]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#32CD32&quot; |Oslobođen
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija &quot;Oluja&quot;]] ''
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;5&quot; |
| rowspan=&quot;3&quot; |{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|15. april 2011.
| rowspan=&quot;3&quot; |Pušten na slobodu.
| rowspan=&quot;3&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/gotovina/cis/en/cis_gotovina_al_en.pdf IT-06-90]
|-
|[[Ante Gotovina|Gotovina,&amp;nbsp;Ante]]
| rowspan=&quot;2&quot; |16. novembar 2012.
|-
|[[Mladen Markač|Markač,&amp;nbsp;Mladen]]
|-
|[[Momčilo Perišić|Perišić,&amp;nbsp;Momčilo]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''Bosna i Hercegovina i Hrvatska''
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|28. februar 2013.
|Pušten na slobodu.
|[https://www.icty.org/x/cases/perisic/cis/en/cis_perisic_en.pdf IT-04-81]
|-
|[[Naser Orić|Orić,&amp;nbsp;Naser]]
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|style=&quot;background:#32CD32&quot; | Oslobođen
|''[[Masakr nad Srbima u Srebrenici i Bratuncu|Srebrenica i Bratunac]]''
|{{sort|00|Proglašen nevinim}}
|3. juli 2008.
|Pušten na slobodu.
|[https://www.icty.org/x/cases/oric/cis/en/cis_oric_en.pdf IT-03-68]
|-
|[[Janko Bobetko|Bobetko,&amp;nbsp;Janko]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{ZID|Hrvatska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
| rowspan=&quot;3&quot; |''[[Operacija Medački džep|Medački džep]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 29. aprila 2003. Postupak prekinut 24. juna 2003.
|[https://www.icty.org/x/cases/bobetko/cis/en/cis_bobetko_en.pdf IT-02-62]
|-
| [[Rahim Ademi|Ademi, Rahim]]
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Oslobođen svih optužbi od strane Okružnog suda u Zagrebu. 
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/ademi/cis/en/cis_ademi_norac.pdf IT-04-78]
|-
| [[Mirko Norac|Norac, Mirko]]
| Prebačen u Hrvatsku 1. novembra 2005. Osuđen od Okružnog suda u Zagrebu na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Predrag Banović|Banović,&amp;nbsp;Predrag]]
| rowspan=&quot;15&quot; |{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|MKSJ]]-a
| rowspan=&quot;15&quot; |''Logori [[Koncentracijski logor Omarska|Omarska]] i [[Koncentracijski logor Keraterm|Keraterm]]''
|
|{{yan}}
|
|
|{{sort|08|8 godina zatvora (Izjasnio se krivim.) }}
|28. oktobar 2003.
| Prijevremeno pušten na slobodu 3. septembra 2008 
|[https://www.icty.org/x/cases/banovic/cis/en/cis_banovic_en.pdf IT-02-65/1]
|-
| [[Željko Mejakić|Mejakić, Željko]]
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;background:#E0FFFF&quot; | Prebačeno na domaće sudove
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;4&quot; |
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 21 godinu zatvora. 
| rowspan=&quot;14&quot; |[https://www.icty.org/x/cases/mejakic/cis/en/cis_mejakic_al_en.pdf IT-02-65 ]
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 7 godina zatvora. 
|-
| [[Dušan Fuštar|Fuštar, Dušan]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 9 godina zatvora. 
|-
| [[Duško Knežević (war criminal)|Knežević, Duško ]]
| Predmet prebačen Sudu Bosne i Hercegovine. Osuđen na 31 godinu zatvora. 
|-
| [[Zdravko Govedarica|Govedarica, Zdravko]]
| rowspan=&quot;10&quot; style=&quot;background:#D3D3D3&quot; | Povučena optužnica
| colspan=&quot;4&quot; rowspan=&quot;10&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;10&quot; |
| rowspan=&quot;10&quot; |Povučena optužnica 8. maja 1998.
|-
| [[Momčilo Gruban|Gruban, Momčilo]]
|-
| [[Predrag Kostić|Kostić, Predrag]]
|-
| [[Nedjeljko Paspalj,|Paspalj, Nedjeljko]]
|-
| [[Milan Pavlić|Pavlić, Milan]]
|-
| [[Milutin Popović|Popović, Milutin]]
|-
| [[Draženko Predojević|Predojević, Draženko]]
|-
|[[Savić, Željko]]
|-
| [[Mirko Babić|Babić, Mirko]]
|-
| [[Nenad Banović|Banović, Nenad]]
|-
|[[Đorđe Đukić|Đukić,&amp;nbsp;Đorđe]]
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Opsada Sarajeva|Sarajevo]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Pušten na slobodu 24. aprila 1996. zbog lošeg zdravlja. Preminuo 18. maja 1996.
|[https://www.icty.org/x/cases/djukic/cis/en/cis_djukic_en.pdf IT-96-20]
|-
|[[Željko Ražnatović|Ražnatović,&amp;nbsp;Željko&amp;nbsp;&quot;Arkan&quot;]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo prije suđenja
|[[Srpska dobrovoljačka garda|''Srpska dobrovoljačka garda'']]
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo u Beogradu u januaru 2000.
|[https://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/cis/en/cis_arkan_en.pdf IT-97-27]
|-
|[[Slobodan Milošević|Milošević,&amp;nbsp;Slobodan]]
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|''Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Kosovo ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Preminuo 11. marta 2006. Postupak prekinut 14. marta 2006.
|[https://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/en/cis_milosevic_slobodan_en.pdf IT-02-54]
|-
|[[Goran Hadžić|Hadžić,&amp;nbsp;Goran]]
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|style=&quot;background:#D3D3D3&quot;|Preminuo tokom suđenja
|'' [[Republika Srpska Krajina]] ''
| colspan=&quot;4&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; |
|Proglašen nesposobnim za suđenje 24. marta 2016. Postupak obustavljen na neodređeno vrijeme do njegove smrti 12. jula 2016. Postupak prekinut 22. jula 2016.
|[https://www.icty.org/x/cases/hadzic/cis/en/cis_hadzic_en.pdf IT-04-75]
|-
| [[Franko Simatović|Simatović, Franko ]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}} 
| style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
| rowspan=&quot;2&quot; |''[[Etničko čišćenje Bosanskog Šamca|Bosanski Šamac]]''
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
| {{sort|15|15 godina zatvora}}
| rowspan=&quot;2&quot; |31. maj 2023.
| rowspan=&quot;2&quot; | Pretresno vijeće MKSJ-a je 30. maja 2013. obojicu oslobodilo svih optužbi. Dana 15. decembra 2015. Žalbeno vijeće MKSJ je naložilo da se Stanišiću i Simatoviću ponovo sudi po svim tačkama optužnice. Na ponovljenom suđenju obojica su Osuđena po 12 godina zatvora. Nakon žalbe, Žalbeno vijeće MRMKS-a povećalo im je kaznu na po 15 godina zatvora. Simatović je pušten 29. augusta 2023. zbog ozbiljnog pogoršanja zdravlja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Evropa |first=Radio Slobodna |date=2023-08-31 |title=Franko Simatović pušten iz Haga na prevremenu slobodu |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/franko-simatovic-pusten-hag/32572875.html |access-date=2024-02-21 |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}&lt;/ref&gt;
| rowspan=&quot;2&quot; |[https://www.irmct.org/sites/default/files/cases/public-information/23-06-30%20IRMCT-CIS_SS%20EN_0.pdf MICT-15-96] 
|-
| [[Jovica Stanišić|Stanišić, Jovica ]]
|style=&quot;background:#FA8072&quot; |Osuđen od strane [[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove|MRMKS]]-a
|
|{{yan}}
|{{yan}}
|
|{{sort|15|15 godina zatvora}}
|}

== Statistika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Pripadnost
! colspan=&quot;4&quot; |Ukupno
|-
!Optuženih
!Osuđenih
!Oslobođenih
!Kazne
|-
|{{ZID|Republika Bosna i Hercegovina}}
|9
|5
|3
|{{frac|41|1|2}} godina zatvora
|-
|{{ZID|Herceg-Bosna}}
|28
|19
|8
|287 godina zatvora
|-
|{{ZID|Hrvatska}}
|6
|1
|4
|7 godina zatvora
|-
|{{ZID|Makedonija}}
|2
|1
|1
|12 godina zatvora
|-
|{{ZID|Republika Kosovo|armija}}
|7
|1
|6
|13 godina zatvora
|-
|{{ZID|Republika Srpska (1992–1995)|ime=Republika Srpska}}
|84
|61
|14
|931 godina zatvora + 7 doživotnih
|-
|{{ZID|Republika Srpska Krajina}}
|5
|3
|0
|68 godina zatvora
|-
|{{ZID|Savezna Republika Jugoslavija}}
|19
|12
|5
|172 godine zatvora
|-
!Ukupno
!160
!103
!41
!{{frac|1531|1|2}} godina zatvora + 7 doživotnih
|}

== Također pogledajte ==
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
* [[Zločini počinjeni tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Etničko čišćenje u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak masakara u ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Genocid u Srebrenici]]
* [[Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Koncentracijski logori tokom rata u Bosni i Hercegovini]]
* [[Silovanja u ratu u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* {{službeni sajt|icty.org}}

{{Zakoni i običaji ratovanja}}

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|*]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Osuđeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]</text>
      <sha1>a6mwyp9h1tqv04md9a9x2qwyqi1udy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zakoni i običaji ratovanja</title>
    <ns>10</ns>
    <id>450989</id>
    <revision>
      <id>3669026</id>
      <parentid>3153760</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1027" sha1="eyhmkqjzlfz42m0d50ei2xvbkzkoqy7" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Zakoni i običaji ratovanja
|naslov      = [[Međunarodno humanitarno pravo]]
|podaciklasa = hlist

|grupa1  = Sudovi / Tribunali
|podaci1 = 
* [[Nirnberški proces]]
* [[Tokijski proces]]
* [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]]
** [[Spisak optuženih pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju|Spisak optuženih]]
* [[Međunarodni krivični sud za Ruandu]]
* [[Međunarodni sud pravde]]
* [[Međunarodni krivični sud]]

|grupa2  = Principi
|podaci2 = 
* [[Lieberov kodeks]]
* [[Živi štit (pravo)|Živi štit]]
* [[Zločini protiv čovječnosti]]
* [[Zločin aparthejda]]

|grupa3  = Konvencije
|podaci3 = 
* [[Haške konvencije (1899. i 1907)|Haške konvencije]]
* [[Ženevske konvencije]]
** [[Treća ženevska konvencija|Treća]]
** [[Četvrta ženevska konvencija|Četvrta]]
* [[Protokol I]]
* [[Protokol II]]
* [[Protokol III]]
* [[Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda|Rimski statut]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni međunarodnog prava]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>eyhmkqjzlfz42m0d50ei2xvbkzkoqy7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Čarota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453733</id>
    <revision>
      <id>3669058</id>
      <parentid>3629412</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T22:38:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Rotondus</username>
        <id>110801</id>
      </contributor>
      <comment>2024</comment>
      <origin>3669058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13743" sha1="lqaevr2qk3fsr4t5m51w8sejt7f92ts" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                 = Ivan Aleksejevič Čarota
| slika               =
| širina_slike        = 
| opis                = 
| datum_rođenja       = {{Datum rođenja|1952|09|16}}
| mjesto_rođenja      = Liščiki, SSSR
| datum_smrti         = {{Datum smrti i godine|2024|11|07|1952|09|16}}
| mjesto_smrti        = 
}}
'''Ivan Aleksejevič Čarota''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Іван Аляксеевіч Чарота; Liščiki, 16. septembar [[1952]]. godine — 7. novembar 2024&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nevsky.by/prestavilsja-ko-gospodu-slavist-ivan-alekseevich-charota/|title=Преставился ко Господу славист Иван Алексеевич Чарота|lang=ru|website=Александро-Невский храм|access-date=2024-11-08|archive-date=2024-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20241108221635/https://nevsky.by/prestavilsja-ko-gospodu-slavist-ivan-alekseevich-charota/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;) [[Bjelorusi|bjeloruski]] je [[književni kritičar]], [[slavistika|slavista]], [[kritičar]], [[historičar]] [[kultura|kulture]], [[prevodilac]], javna ličnost. Čarota je doktor filoloških nauka (1998) i profesor (1999). Laureat Nagrade Republike Bjelorusije „Za duhovni preporod“ (2003). Inostrani je član [[SANU|Srpske akademije nauka i umjetnosti]] od 2009.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Чланови |url=https://www.sanu.ac.rs/organizacija/odeljenja/odeljenje-jezika-i-knjizevnosti/clanovi/ |website=Српска Академија Наука и Уметности |access-date=6. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;. Član je Udruženja književnika Bjelorusije, Udruženja književnika Rusije i Udruženja književnika Srbije (1985).

== Biografija ==
Rođen je 16. septembra 1952. godine u selu Liščiki, Kobrinskog rejona, Brestke oblasti, u Sovjetskoj Bjelorusiji.

Od 1969. do 1974. studirao je na Katedri za ruski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Bjeloruskog državnog univerziteta. Nakon završetka studija tri godine je radio kao nastavnik u Paljackiškoj srijednjoj školi Voronovskog okruga, Grodne oblasti. Godine 1977. angažovao ga je [[Bjeloruski državni univerzitet]], kao prijedavača - višeg prijedavača, vanrijednog profesora, a zatim, nakon odbranjene doktorske disertacije (studije trajale od 1991. do 1994. godine, postao je šef novoformirane Katedre za slavistiku (slovenske književnosti). Kandidatsku disertaciju &quot;Творчество М.А.Шолохова и литературный процесс Югославии (1956-1986), odbranio je na Institutu u [[Lenjingrad]]u 1986). godine, a doktorsku disertaciju - «Беларуская літаратура ХХ стагоддзя і працэсы нацыянальнага самавызначэння» na Bjeloruskom državnom univerzitetu u [[Minsk]]u, 1998. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Іван Чарота атрымаў ордэн свяціцеля Кірыла Тураўскага |url=http://sppsobor.by/life/news/news-vilna/9142 |website=СППС - сайт прихода Свято-Петро-Павловского собора г. Минска |access-date=6. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Naučni radovi i knjige ==
Svoja naučna interesovanja Ivan Aleksejevič Čarota usmjerio je prvenstveno na književnosti i kulture slovenskih naroda. Istražujući njihove genetske, tipološke i konkretne povjezanosti, postao je vodeći jugoslavista Bjelorusije, visokoautoritetni specijalista u oblasti komparativne književnosti i kulturologije, autor oko 600 naučnih radova, među kojima su knjige: «Беларуская савецкая літаратура за мяжой» (Мінск, 1988 – у сааўтарстве), «Пошук спрадвечнай існасці: Беларуская літаратура ХХ стагоддзя ў працэсах нацыянальнага самавызначэння»  (Мінск, [[1995]]), «Сербская Праваслаўная Царква» (Мінск, [[1998]]), «Беларуская мова і Царква» (Мінск, [[2000]]), «Косовская битва продолжается» (Мінск, [[2000]]), «Антологиjа белоруске поезиjе», ([[Београд]]: [[1993]]; 2-е выданне – [[2012]]), «Югаславянскія казкі» (Мінск, [[1999]]), «Антологиjа лирике источних Словена” ([[Београд]], [[2000]]), «Насустрач Духу. Анталогія беларускай хрысціянскай паэзіі» (Мінск, [[2001]]), «Насустрач Духу. Анталогія беларускай хрысціянскай прозы» (Мінск, [[2002]]), «Слово и Дух. Антология русской духовной поезии ХХ –ХХ вв.» ([[Минск]], [[2003]], [[2005]], [[2010]]), “Ні на небе, ні на зямлі.Казкі славянскіх народаў” ([[2013]]),  «Српска књижевност. Антологија текстова. Књ.І -V» (Мінск, [[2002-2007]] –  на сербскай мове), “Тэорыя і практыка мастацкага перакладу” (Мінск, [[2012]]), “Испод крила роде. Антологиjа савремене белоруске поезиjе” ([[Подгорица]], [[2014]]),  “Беларусы пра Сербію-Югаславію” (Мінск, [[2015]], « Белорусија и Србија: Трагом узајамног упознавања и деловања“([[Шабац]], [[2016]]).&lt;ref&gt;{{cite web |title=БЕЛОРУСИЈА И СРБИЈА |url=http://www.carsa.rs/ivan-aleksejevic-carota-belorusija-i-srbija-tragom-uzajamnog-upoznavanja-i-delovanja/ |website=Царса |publisher=Центар академске речи |access-date=6. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190525222142/http://www.carsa.rs/ivan-aleksejevic-carota-belorusija-i-srbija-tragom-uzajamnog-upoznavanja-i-delovanja/ |archive-date=25. 5. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Naučno-metodološka sfera==
Profesor Ivan Čarota je član 11 redakcija periodičnih izdanja (6 stranih), naučni savjetnik Bjeloruske Enciklopedije; Sekretar biblijske komisije Bjeloruskog Egzarhata Ruske pravoslavne crkve i izvršni urednik časopisa &quot;Pravoslavlje&quot; (Праваслаўе).

U naučno-metodološkoj sferi, profesor je sastavio slijedeće priručnike: «Советская литература в связях и взаимодействиях: Начала сравнительного и системного анализа» (Мінск, [[1989]]), «Мастацкі пераклад на беларускую мову : Асновы тэорыі і практычныя рэкамендацыі» (Мінск, [[1997]]), «Югаславянскія літаратуры і культуры» (Мінск, [[1999]] – у сааўтарстве), Праграма «Гісторыя славянскіх літаратур» ([[2000]]), «Гісторыя сербскай літаратуры. Практыкум» ([[2007]]).&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Чарота |first1=Іван |title=ШЛЯХІ  СТАНАЎЛЕННЯ |url=http://elib.bsu.by/bitstream/123456789/40003/1/charota.pdf |website=ЕЛИБ БСУ |access-date=6. 3. 2019 |archive-date=28. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628181744/https://elib.bsu.by/bitstream/123456789/40003/1/charota.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Prevodilački rad ==
Član Udruženja književnika SSSRa (odnosno, Udruženja književnika Bjelorusije), kao i Rusije i Srbije; aktivno se javlja u štampi kao [[književni kritičar]], [[kritičar]], [[esejista]], [[publicista]]. Više od dvadeset i pet godina, nalazi se na čelu biroa za umjetničko prijevođenje i književne veze Udruženja književnika Belorusije, a bavi se prijevođenjem sa srpskog, hrvatskog, slovenskog, makedonskog, poljskog i drugih jezika na bjeloruski i ruski jezik, kao i sa bjeloruskog i ruskog na srpski jezik. Njegova postignuća su: više od 1200 štampanih prijevoda, uključujući i više od 70 knjižnih izdanja, među kojima su i radovi poznatih pisaca, kao što su: [[Patrijarh srpski Pavle]], [[Nikolaj Velimirović]], [[Justin Popović]], [[Marko Marković]], [[Tadej Štrbulović]], [[Ivo Andrić]], [[Branislav Nušić]], [[Rade Drainac]], [[Dobrica Ćosić]], [[Nevena Vitošević Ćeklić]], [[Zoran Gavrilović]] [[Mira Radojević]] i [[Ljubodrag Dimić]], [[Momir Lazić]], [[Dragan Lakićević]], [[Dragoslav Mihailović]], [[Grozdana Olujić]], [[Goran Petrović]], [[Ljiljana Habjanović-Đurović]], [[Beno Zupančič]], [[Prežihov Voranc]], [[Josip Jurčič]], [[Drago Jančar]], i drugi. Osnivač, sastavljač i prevodilac serije  «Сербскае багаслоўе ХХ стагоддзя», u okviru koje je već izašlo više od četrdeset knjiga. Zbornik srpskih narodnih bajki, koju je prof. Čarota preveo na bjeloruski jezik: ”Мовы ўсяго жывога: Сербскія народныя казкі” (Мінск: Мастацкая літаратурa, [[2007]].), proglašena je za najljepšu knjigu u Bjelorusiji u oblasti prijevoda za [[2008]]. godinu i nagrađena Nacionalnom nagradom.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Ждановіч |first1=Іван |title=Служэнне словам і справай |url=https://www.sb.by/articles/sluzhenne-slovam-spravay.html |website=СБ |access-date=6. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;

Jedan je od osnivača &quot;Odbora za podršku Srba i Crnogoraca&quot; i javne organizacije &quot;Bjelorusija - Sestra Srbije&quot;, vršilac dužnosti potpredsjednika društva &quot;Bjelorusija - Jugoslavija&quot;, predsjednik društva &quot;Bjelorusija - Srbija i Crna Gora.&quot;

== Nagrade ==
* Nagrada Republike Bjelorusije &quot;Za duhovni preporod&quot; ([[2003]])
* Međunarodna nagrada imena K. Ostroškog ([[Poljska]], [[1999]])
* Međunarodna nagrada imena Fjodora Dostojevskog ([[Srbija]], [[2007]]) (uručena [[2012]]. godine)
* Nagrada Udruženja književnika Srbije ([[2000]])
* Nagrada časopisa &quot;Zbilja / Reality&quot; (SRJ, [[Beograd]], ([[2000]], [[2006]]);
* Međunarodna Pravoslavna književna nagrada &quot;Bogorodica Trojeručica&quot; (srpska fondacija Ivanke Milošević - ([[Čikago]], [[SAD]], [[2011]])
* Međunarodna književna nagrada imena Rada Drainca ([[Srbija]], [[2014]])
* Međunarodna nagrada Fondacije Karić ([[Srbija]], [[2014]])
* Orden Prepodobnog Sergeja Radonješkog 3. stepena ([[Ruska pravoslavna crkva]], [[2002]])
* Komemorativna medalja Udruženja slovačkih pisaca ([[2003]])
* Orden Svetog Save 3. stepena (SPC, [[2004]])
* Zlatni znak Kulturno-prosvetne zajednice Srbije ([[2008]])
* Orden svetitelja Kirila Turovskog 2. stepena ([[Bjeloruska pravoslavna crkva]], [[2012]])
* Srebrna medalja &quot;Za zasluge&quot; ([[Srbija]], [[2014]])
* Medalja Aleksandra Puškina (Ruska Federacija, [[2015]])..&lt;ref&gt;{{cite web |title=Указ Президента РФ |url=http://static.kremlin.ru/media/acts/files/0001201505070009.pdf |website=Static Kremlin |access-date=6. 3. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Nagrada Republike Bjelorusije &quot;Za duhovni preporod&quot; ([[2019]])&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Шчарбачэвіч |first1=Ніна |title=Перакладчыкі Бібліі на родную мову ўшанаваны высокай узнагародай |url=http://sozvuchie.by/intervyu/item/5362-perakladchyki-biblii-na-rodnuyu-movu-shanavany-vysokaj-uznagarodaj.html |website=Созвучие |access-date=6. 3. 2019 |archive-date=19. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219163932/http://sozvuchie.by/intervyu/item/5362-perakladchyki-biblii-na-rodnuyu-movu-shanavany-vysokaj-uznagarodaj.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|ref=harv| last=Чарота| first = Иван| title = Белоруско-српски односи као научни проблем : [приступна беседа одржана у САНУ, 26. октобра 2015. године]| publisher = САНУ| location = Београд|year=2017|id=|pages=55-68}}
* Гардзіцкі А.К. Чарота Іван Аляксеевіч // Беларускія пісьменнік:Даведнік. Мінск,1994.С.584.
* Гарэлік Л.М, Махнач Т.М. Чарота Іван //Беларускія пісьменнікі: Біябібліяграфічны слоўнік. Т. 6. Мінск, 1995. С. 275 – 277.  
* Ляшук В.Я., Снітко Г.Н. Літаратура Берасцейшчыны. Брэст, 1999. С.326, 368.
* Трус М. В. Чарота Іван Аляксеевіч // Беларуская  Энцыклапедыя. У 18 т.  Т. 17.  Мінск, 2003. С.245.
* Б.п. Чарота Иван Алексеевич // Регионы Белоруссии. Энциклопедия. Т.1. Кн. 2. Минск, 2009. С. 453. 
* Б.п. // Філалагічны факультэт. Да 70-годдзя заснавання. Мінск : БДУ, 2009. С. 133-136. 
* Сибиновић М.  Чарота Иван // Енциклопедија српског народа. – Београд, 2008. С.1249. 
* Навойчык П. Чарота Іван Аляксеевіч  // Гісторыя славянскіх літаратур і праблемы іх параўнальнага вывучэння: тэорыя і практыка. – Мінск, 2015.С. 141-142.
* Штэйнер І. З любоўю да славянскага пісьменства // Полымя.2017, №9. С. 39-42.
{{refend}}

{{DEFAULTSORT:Čarota, Ivan}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Bjeloruski književni kritičari]]
[[Kategorija:Bjeloruski prevodioci]]</text>
      <sha1>lqaevr2qk3fsr4t5m51w8sejt7f92ts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzafer Mujić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>453948</id>
    <revision>
      <id>3669109</id>
      <parentid>3634175</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T07:37:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6755" sha1="qqkhbovry71pbvts5z0h1byaj2bl908" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik|alma_mater=[[Univerzitet u Sarajevu]]|ime=Muzafer Mujić|slika=Muzafer_Mujić.jpg|datum_rođenja={{Datum rođenja i godine|1931|06|14}}|državljanstvo=[[Bosna i Hercegovina]]|etnicitet=[[Bošnjak]]|poznat_po={{Plainlist|
*klasifikacija simpatomimetičkih lijekova
*komparativna farmakodinamika imidazolina
*glavni urednik [[Bosnian Journal of Basic Medical Sciences]]
}}|nagrade={{Plainlist|
*[[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]]
*[[Plaketa sa poveljom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]]
}}|polje={{Plainlist|
*[[Fiziologija]]
*[[Biohemija]]
*[[Farmakologija]]
}}|mjesto rođenja=[[Gostivar]], [[Kraljevina Jugoslavija]]}}&lt;nowiki&gt; &lt;/nowiki&gt;'''Muzafer''' '''Mujić''' (rođen 1931.) je bosanskohercegovački ljekar i fiziolog poznat po svojim doprinosima u klasifikaciji simpatomimetičkih lijekova i komparativnoj farmakodinamici imidazolina. Profesor je emeritus &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/289529|title=Promovirana 33 profesora emeritusa|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=1. 6. 2019|archive-date=1. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190601212558/http://www.infobiro.ba/article/289529|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] i glavni urednik [[Bosnian Journal of Basic Medical Sciences]] &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bjbms.org/ojs/index.php/bjbms/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Bosnian Journal of Basic Medical Sciences|website=www.bjbms.org|access-date=1. 6. 2019}}&lt;/ref&gt; .

== Rani život i obrazovanje ==
Mujić je diplomirao 1960. godine na [[Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]]. Nakon kratkog perioda kliničke prakse, započeo je akademsku karijeru na matičnom univerzitetu, u Institutu za fiziologiju i biohemiju, gdje je doktorirao (1972.), i dobio poziciju profesora (1978.).

== Karijera ==
Njegovi rani istraživački interesi uključivali su bazična istraživanja u klasifikaciji simpatomimetičkih lijekova i uporednu farmakodinamiku imidazolina &lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Mujić|first=M.|last2=van Rossum|first2=J. M.|date=1965-6|title=Comparative pharmacodynamics of sympathomimetic imidazolines; studies on intestinal smooth muscle of the rabbit and the cardiovascular system of the cat|journal=Archives Internationales de Pharmacodynamie et de Therapie|volume=155|issue=2|pages=432–449|issn=0003-9780|pmid=5841192}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=van Rossum|first=J. M.|last2=Mujić|first2=M.|date=1965-6|title=Classification of sympathomimetic drugs on the rabbit intestine|journal=Archives Internationales de Pharmacodynamie et de Therapie|volume=155|issue=2|pages=418–431|issn=0003-9780|pmid=4378838}}&lt;/ref&gt; . Tokom svoje karijere, Mujić je bio na važnim akademskim pozicijama, uključujući i prodekana Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (1980-1984) i šefa Instituta za fiziologiju i biohemiju [[Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu]] (1993.-1998.), šef Katedre za Patološku fiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli [https://www.researchgate.net/profile/Izet_Masic/publication/257333737_Trideset_godina_Medicinskog_fakulteta_u_Tuzli_THIRTY_YEARS_OF_MEDICAL_FACULTY_IN_TUZLA/links/00b7d524eedce11c02000000.pdf]. Bio je jedan od osnivača [[Udruženja bazičnih medicinskih znanosti Federacije Bosne i Hercegovine]] i naučnog časopisa [[Bosnian Journal of Basic Medical Sciences]], gdje je dugogodišnji aktivni glavni urednik &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bjbms.org/ojs/index.php/bjbms/about/editorialTeam|title=Editorial Team {{!}} Bosnian Journal of Basic Medical Sciences|website=www.bjbms.org|access-date=7. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ama.ba/index.php/ama/about/editorialTeamBio/44|title=Editorial Team|website=ama.ba|access-date=7. 6. 2019|archive-date=7. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190607200824/http://ama.ba/index.php/ama/about/editorialTeamBio/44|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;.

Mujić je bio aktivan član društvene zajednice na mnogim poljima. Između ostalog:

* Odlukom Skupštine BiH imenovan za predsjednika Savjeta zdravstvenog centra, 1978-1979 
* Član Savezne Komisije za saradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, 1982-1986 
* Potpisnik Protokola o saradnji sa ANU BiH na poslovima poboljšanja finansiranja nauke i povećanje stope doprinosa za razvoj nauke u BiH, 1985 
* Predsjednik gradskog Saveza za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomanija, 1970-1978 
* Predsjednik Republičkog Saveza za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomanija, 1984-1986 
* Predsjednik SIZ-a nauke BiH 
* Član Predsjedništva Saveza SIZ-ova nauke SFRJ 
* Član Savjeta Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 
* Član NNV-a svih zdravstvenih fakulteta Univerziteta u Sarajevu 
* Oficir za vezu Vlade RBiH sa Međunarodnom organizacijom Crvenog krsta u Ženevi (imenovan jula, 1992) 
* Predsjednik Komisije za medicinsku evakuaciju, 1992 
* Predsjednik Komisije za medicinsku rehabilitaciju, (Vlada BiH, Ministarstvo zdravlja, 01.11.1993) 
* Predsjednik Upravnog odbora Visoke medicinske škole u Sarajevu, 1994-2000 
* Član Upravnog odbora Visoke medicinske škole u Bihaću, od 2002

== Nagrade ==

* [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]], 1977.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1977-godinu/|title=Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva za 1977. godinu {{!}} Grad Sarajevo|language=bs-BA|access-date=7. 6. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180308215826/http://sarajevo.ba/sestoaprilska-nagrada-grada-sarajeva-za-1977-godinu/|archive-date=8. 3. 2018|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Sixth_April_Award_of_Sarajevo&amp;oldid=875019965|title=Sixth April Award of Sarajevo|date=23. 12. 2018|website=Wikipedia|language=en|access-date=7. 6. 2019}}&lt;/ref&gt;
* Plaketa sa poveljom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2016 &lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.mf.unsa.ba/|title=Svečana akademija povodom obilježavanja 70 godina kontinuiranog rada Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu|last=|first=|date=|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190609080758/http://www.mf.unsa.ba/|archive-date=9. 6. 2019|dead-url=|access-date=7 june 2019|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;
* Orden rada sa zlatnim vijencem
* Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima
* Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==

* [https://www.bjbms.org www.bjbms.org]

{{DEFAULTSORT:Mujić, Muzafer}}
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fiziolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>qqkhbovry71pbvts5z0h1byaj2bl908</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458457</id>
    <revision>
      <id>3668977</id>
      <parentid>3082047</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:26:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3970" sha1="m0y21t3rw7nfezdl7gt1eexox6c96gc" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 8
|Organ        = VS
|Datum        = 29. august
|Godina       = 1946
|Sjednica     = 57
|Oznaka       = S/RES/8
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/8(1946)
|Za           = 10
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Tema         = Primanje novih članova u Ujedinjene nacije
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = United Nations member countries world map.PNG
|Opis         = 
&lt;small&gt;{{leftlegend|#B9FFC5|Države osnivači UN}}
{{leftlegend|#B3B7FF|Države osnivači koje više ne postoje}}
{{leftlegend|#E0E0E0|Bivši članovi (države koje više ne postoje)}}&lt;/small&gt;
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8''' donesena je [[29. august]]a [[1946.]] godine, na 57. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Usvojena je sa 10 glasova za i sa jednim suzdržanim glasom ([[Australija]]). Slijedeći smjernice iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 6|Rezolucije broj 6]] razmatrani su zahtjevi za članstvo u Ujedinjenim nacijama: [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Kraljevina Afganistan|Kraljevine Afganistana]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]], [[Portugal]]a, [[Island]]a, [[Tajland|Sijam]]a (današnjeg Tajlanda) i [[Švedska|Švedske]]. Vijeće sigurnosti preporučilo je da [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština UN]] prihvati članstvo Afganistana, Islanda i Švedske. Preporuka za prijem Sijama data je u u decembru [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 13|Rezolucijom broj 13]]. 

== Historijska pozadina ==
Zahtjev za prijem u članstvo Sijam je podnio 3. augusta 1946, ali je 28. augusta, dan prije donošenja odluke, zatražio odgađanje rasprave o prijedlogu za prijem zbog iščekivanja rezultata pregovora zbog sukoba u [[Prvi indokineski rat|Prvom indokineskom ratu]] s Francuskom, stalnom članicom Vijeća.

Kako je Vijeće razmatralo svaki zahtjev pojedinačno, zbog negativnih glasova stalnih članica Vijeća, zahjevi [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]] i [[Portugal]]a su odbijeni i nisu proslijeđeni Generalnoj skupštini.

== Sadržaj ==
Vijeće je dalo do znanja da su zahtjevi za prijem Albanije, Švedske, Mongolije, Agfanistana, Jordana, Irske, Portugala, Islanda i Sijama u UN primljeni i razmatrani. Preporuka Vijeća je da Generalna Skupština glasa za prijem Afganistana, Švedske i Islanda

== Posljedice ==
Na Sjednici Generalne Skupštine UN 19. novembra 1946. godine u članstvo su primljeni Afganistan, Švedska i Island.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/8(1946) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}  {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Simboli jezika|ja|japanski}}  {{Simboli jezika|ki|kineski}}  {{Simboli jezika|sp|španski}}

{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 8}}
{{RVSUN_1946}}

[[Kategorija:1946. u Albaniji]]
[[Kategorija:1946. u Mongoliji]]
[[Kategorija:1946. u Jordanu]]
[[Kategorija:1946. u Irskoj]]
[[Kategorija:1946. u Portugalu]]
[[Kategorija:1946. na Islandu]]
[[Kategorija:1946. u Tajlandu]]
[[Kategorija:1946. u Švedskoj]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Albaniji|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Mongoliji|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Jordanu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Irskoj|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Portugalu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Islandu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Tajlandu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Švedskoj|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o članstvu u Ujedinjenim nacijama|8]]</text>
      <sha1>m0y21t3rw7nfezdl7gt1eexox6c96gc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668978</id>
      <parentid>3668977</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8]] na [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8]]</comment>
      <origin>3668977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3970" sha1="m0y21t3rw7nfezdl7gt1eexox6c96gc" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 8
|Organ        = VS
|Datum        = 29. august
|Godina       = 1946
|Sjednica     = 57
|Oznaka       = S/RES/8
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/8(1946)
|Za           = 10
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Tema         = Primanje novih članova u Ujedinjene nacije
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = United Nations member countries world map.PNG
|Opis         = 
&lt;small&gt;{{leftlegend|#B9FFC5|Države osnivači UN}}
{{leftlegend|#B3B7FF|Države osnivači koje više ne postoje}}
{{leftlegend|#E0E0E0|Bivši članovi (države koje više ne postoje)}}&lt;/small&gt;
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8''' donesena je [[29. august]]a [[1946.]] godine, na 57. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Usvojena je sa 10 glasova za i sa jednim suzdržanim glasom ([[Australija]]). Slijedeći smjernice iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 6|Rezolucije broj 6]] razmatrani su zahtjevi za članstvo u Ujedinjenim nacijama: [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Kraljevina Afganistan|Kraljevine Afganistana]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]], [[Portugal]]a, [[Island]]a, [[Tajland|Sijam]]a (današnjeg Tajlanda) i [[Švedska|Švedske]]. Vijeće sigurnosti preporučilo je da [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalna skupština UN]] prihvati članstvo Afganistana, Islanda i Švedske. Preporuka za prijem Sijama data je u u decembru [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 13|Rezolucijom broj 13]]. 

== Historijska pozadina ==
Zahtjev za prijem u članstvo Sijam je podnio 3. augusta 1946, ali je 28. augusta, dan prije donošenja odluke, zatražio odgađanje rasprave o prijedlogu za prijem zbog iščekivanja rezultata pregovora zbog sukoba u [[Prvi indokineski rat|Prvom indokineskom ratu]] s Francuskom, stalnom članicom Vijeća.

Kako je Vijeće razmatralo svaki zahtjev pojedinačno, zbog negativnih glasova stalnih članica Vijeća, zahjevi [[Narodna republika Albanija|Narodne republike Albanije]], [[Narodna republika Mongolija|Narodne republike Mongolije]], [[Jordan]]a, [[Irska|Irske]] i [[Portugal]]a su odbijeni i nisu proslijeđeni Generalnoj skupštini.

== Sadržaj ==
Vijeće je dalo do znanja da su zahtjevi za prijem Albanije, Švedske, Mongolije, Agfanistana, Jordana, Irske, Portugala, Islanda i Sijama u UN primljeni i razmatrani. Preporuka Vijeća je da Generalna Skupština glasa za prijem Afganistana, Švedske i Islanda

== Posljedice ==
Na Sjednici Generalne Skupštine UN 19. novembra 1946. godine u članstvo su primljeni Afganistan, Švedska i Island.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/8(1946) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}  {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Simboli jezika|ja|japanski}}  {{Simboli jezika|ki|kineski}}  {{Simboli jezika|sp|španski}}

{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 8}}
{{RVSUN_1946}}

[[Kategorija:1946. u Albaniji]]
[[Kategorija:1946. u Mongoliji]]
[[Kategorija:1946. u Jordanu]]
[[Kategorija:1946. u Irskoj]]
[[Kategorija:1946. u Portugalu]]
[[Kategorija:1946. na Islandu]]
[[Kategorija:1946. u Tajlandu]]
[[Kategorija:1946. u Švedskoj]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Albaniji|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Mongoliji|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Jordanu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Irskoj|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Portugalu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Islandu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Tajlandu|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o Švedskoj|8]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti o članstvu u Ujedinjenim nacijama|8]]</text>
      <sha1>m0y21t3rw7nfezdl7gt1eexox6c96gc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24</title>
    <ns>0</ns>
    <id>458510</id>
    <revision>
      <id>3668969</id>
      <parentid>3082346</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:20:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2169" sha1="0pjad83o0ia6h4iody730i95leugu62" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 24
|Organ        = VS
|Datum        = 30. april
|Godina       = 1947
|Sjednica     = 132
|Oznaka       = S/RES/24
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/24(1947)
|Za           = 10
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Tema         = Primanje Mađarske u Ujedinjene nacije
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = United Nations member countries world map.PNG
|Opis         = 
&lt;small&gt;{{leftlegend|#B9FFC5|Države osnivači UN}}
{{leftlegend|#B3B7FF|Države osnivači koje više ne postoje}}
{{leftlegend|#E0E0E0|Bivši članovi (države koje više ne postoje)}}&lt;/small&gt;
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24''' donesena je 30. aprila 1947. na 132. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Usvojena je sa 10 glasova &quot;za&quot; i jednim suzdržanim glasom ([[Australija]]). Slijedeći smjernice iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 6|Rezolucije 6]], razmatran je zahtjev [[Narodna Republika Mađarska|Narodne Republike Mađarske]] za članstvo u Ujedinjenim nacijama. Rezolucije je prihvaćena s primjedbom  &quot;proučavanja i izvještavanja Vijeća sigurnosti u odgovarajuće vrijeme&quot;.

== Historijska pozadina ==
== Sadržaj ==

== Posljedice ==
Zahtjev Mađarske ponovo je razmatran 12. augusta 1947. u [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 29|Rezoluciji 29]] te 14. decembra 1955. u [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 109|Rezoluciji 109]], a iste godine Mađarska je primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/24(1947) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{en simbol}} {{fr simbol}} {{ru simbol}} {{ja simbol}} {{ki simbol}} {{es simbol}}

{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 24}}
{{RVSUN_1947}}

[[Kategorija:1947. u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Mađarskoj|24]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o članstvu u Ujedinjenim nacijama|24]]</text>
      <sha1>0pjad83o0ia6h4iody730i95leugu62</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668970</id>
      <parentid>3668969</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:20:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24]] na [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24]]</comment>
      <origin>3668969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2169" sha1="0pjad83o0ia6h4iody730i95leugu62" xml:space="preserve">{{Infokutija rezolucija UN-a
|Broj         = 24
|Organ        = VS
|Datum        = 30. april
|Godina       = 1947
|Sjednica     = 132
|Oznaka       = S/RES/24
|Dokument     = https://undocs.org/S/RES/24(1947)
|Za           = 10
|Suzdržani    = 1
|Protiv       = 0
|Tema         = Primanje Mađarske u Ujedinjene nacije
|Rezultat     = usvojeno
|Slika        = United Nations member countries world map.PNG
|Opis         = 
&lt;small&gt;{{leftlegend|#B9FFC5|Države osnivači UN}}
{{leftlegend|#B3B7FF|Države osnivači koje više ne postoje}}
{{leftlegend|#E0E0E0|Bivši članovi (države koje više ne postoje)}}&lt;/small&gt;
}}
'''Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24''' donesena je 30. aprila 1947. na 132. sjednici [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. Usvojena je sa 10 glasova &quot;za&quot; i jednim suzdržanim glasom ([[Australija]]). Slijedeći smjernice iz [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 6|Rezolucije 6]], razmatran je zahtjev [[Narodna Republika Mađarska|Narodne Republike Mađarske]] za članstvo u Ujedinjenim nacijama. Rezolucije je prihvaćena s primjedbom  &quot;proučavanja i izvještavanja Vijeća sigurnosti u odgovarajuće vrijeme&quot;.

== Historijska pozadina ==
== Sadržaj ==

== Posljedice ==
Zahtjev Mađarske ponovo je razmatran 12. augusta 1947. u [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 29|Rezoluciji 29]] te 14. decembra 1955. u [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 109|Rezoluciji 109]], a iste godine Mađarska je primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija.

== Također pogledajte ==
* [[Države članice Ujedinjenih nacija]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://undocs.org/S/RES/24(1947) Tekst rezolucije na UNHCR.org] {{en simbol}} {{fr simbol}} {{ru simbol}} {{ja simbol}} {{ki simbol}} {{es simbol}}

{{Wikizvor|:s:en:United Nations Security Council Resolution 24}}
{{RVSUN_1947}}

[[Kategorija:1947. u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Mađarskoj|24]]
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o članstvu u Ujedinjenim nacijama|24]]</text>
      <sha1>0pjad83o0ia6h4iody730i95leugu62</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:RVSUN 1947</title>
    <ns>10</ns>
    <id>458511</id>
    <revision>
      <id>3668968</id>
      <parentid>3082342</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:17:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3668968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1966" sha1="50j4reher3r5ytt6eg0yk0obzfoy3by" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = RVSUN 1947
| naslov      = Rezolucije [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]] [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] iz 1947.
| slika       = [[Datoteka:Flag of the United Nations.svg|50px|Logo]]
| podaciklasa = hlist
| grupa1      =
| podaci1     = 
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 15|←]] [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 16|16]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 17|17]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 18|18]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 19|19]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 20|20]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 21|21]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 22|22]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 23|23]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24|24]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 25|25]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 26|26]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 27|27]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 28|28]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 29|29]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 30|30]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 31|31]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 32|32]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 33|33]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 34|34]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 35|35]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 36|36]]
* [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 37|37]] [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 38|→]]
}}&lt;includeonly&gt; 
[[Kategorija:Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1947.]] 
&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>50j4reher3r5ytt6eg0yk0obzfoy3by</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Helem nejse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460518</id>
    <revision>
      <id>3669024</id>
      <parentid>3595650</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5418" sha1="b9xfo8qx6pt5t73l3ofb1kfnygphg4a" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ime                = Helem nejse
| slika              = Helem_nejse.jpg
| slika_veličina     = 
| široka_slika       =
| alt                = 
| opis               = 
| pozadina           = skupina
| alias              = 
| porijeklo          = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| žanr               = {{flatlist|
* [[Reggae]]
* [[dab]]
* [[ska]]
* [[rok-muzika|rok]]
* [[hip-hop muzika|rap]]
* [[hip-hop muzika|hip-hop]]
}}
| karijera           = 2014–
| izdavač            = {{flatlist|
* [[Croatia Records]]
* [[Sarajevo Disk]]
}}
| povezani_umjetnici = {{flatlist|
* [[Marko Louis]]
* [[Edo Maajka]]
* [[Brano Jakubović]]
* [[Dubioza kolektiv]]
}}
| veb-sajt           = {{URL|helemnejse.ba}}
| trenutni_članovi   = {{plainlist|
* Admir Čular
* Amer Čanković
* Tihomir Radić
}}
| bivši_članovi      = 
| modul              = 
| modul2             = 
| modul3             = 
}}
'''Helem nejse''' je [[Sarajevo|sarajevska]] [[hip-hop muzika|hip-hop]] muzička grupa koja je nastala 2014. i čine je Admir Čular (Čika Gagara), Amer Čanković (Stihomir Klepić) i Tihomir Radić (Toshi Domaćin). Na [[YouTube]]u bilježe milionske preglede. Najveću popularnost&lt;ref name=&quot;N1&quot;&gt;{{cite web|url=http://ba.n1info.com/tag14234/helem-nejse/1|title=Helem nejse gostovanja|date=5. 11. 2019|website=ba.n1info.com|publisher=N1|access-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; stiču nakon objave singlova: &quot;[[Kabadahija (Helem nejse)|Kabadahija]]&quot; (duet sa [[Marko Luis|Marko Louisom]]), &quot;[[Pionirska (Helem nejse)|Pionirska]]&quot; (duet sa [[Dubioza kolektiv|Dubiozom Kolektiv]]) i &quot;[[Bosnia (Helem nejse)|Bosnia]]&quot;.&lt;ref name=&quot;N1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot;&gt;{{cite web|url=https://radiosarajevo.ba/magazin/muzika-film-lektira/helem-nejse-objavio-novi-album/331112|title=Helem nejse objavio novi album|date=25. 3. 2019|website=|publisher=[[Radio Sarajevo]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423082735/https://radiosarajevo.ba/magazin/muzikafilmlektira/helem-nejse-objavio-novi-album/331112|archive-date=23. 4. 2024|url-status=live|access-date=23. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;klix&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/helem-nejse-u-prvih-pet-emisija-rejdio-soa-ugostio-brojne-poznate-licnosti/191105081|title=Helem nejse u prvih pet emisija &quot;Rejdio šoa&quot; ugostio brojne poznate ličnosti|date=5. 11. 2019|website=|publisher=[[Klix.ba]]|access-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;genius.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://genius.com/artists/Helem-nejse|title=About &quot;Helem nejse&quot;|date=30. 11. 2019|website=genius.com|access-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Grupa je nastala 2014. u Sarajevu.  Kombinuju [[hip-hop muzika|hip-hop]], [[hip-hop muzika|rap]], [[Elektronska muzika|electro]] i [[reggae]], a tekstovi pjesama kroz satiru tretiraju političko-socijalnu problematiku svakodnevnice. Iza sebe imaju snimljena tri studijska albuma: ''[[Go u gostima]]'', ''[[Pola čovjek, pola jedan]]'' i ''[[Gluten tag]]''. Albume su izdale diskografske kuće [[Sarajevo Disk]] i [[Croatia Records]]. Albumi su snimani u studiju Helem nejse, a produkcijsku su preuzeli  muzičari i kantautori sa kojima su u toku svog dugogodišnjeg rada uspješno sarađivali, a neki od njih su bili [[Marko Louis]], [[Edo Maajka]], [[Brano Jakubović]] iz [[Dubioza kolektiv|Dubioze kolektiv]], [[Mak Kulenović]], [[Mario Ševarac]], [[Dino Šukalo]], [[Edvin Hadžić]], [[Mirza Sijerčić]], [[Vladimir Jovanović]].&lt;ref name=&quot;N1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;genius.com&quot; /&gt;

== Aktivizam i radijske emisije ==
Pored muzičkog opusa,&lt;ref name=&quot;klix&quot; /&gt; iza muzike grupe Helem nejse također su  radijske emisije, aktivizam, pisanje.&lt;ref name=&quot;N1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt; Nakon pet godina provedenih na talasima Radija Otvorena Mreža, Helem nejse se preselio u svoj vlastiti studio u kojem realizuju emisiju u potpuno novom konceptu i video formatu. Jedan od najpopularnijih segmenata emisije je crtana serija ''Bruca Braca Bruda Brada'' koja na jedinstven i humorističan način tematizira sve interesantne društvene pojave i fenomene iz perspektive četiri &quot;mahalska underdoga&quot;, a mjesto radnje je naselje u Sarajevu Švrakino selo.

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
* ''Go u gostima'' (2017)&lt;ref name=&quot;helemnejse&quot;&gt;{{cite web|url=https://helemnejse.ba/muzika/albumi/|title=Albumi|date=23. 4. 2024|website=helemnejse.ba|access-date=23. 4. 2024|archive-date=23. 4. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423083400/https://helemnejse.ba/muzika/albumi/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* ''Pola čovjek, pola jedan'' (2019)&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;helemnejse&quot; /&gt;
* ''Gluten Tag'' (2020)&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/muzika/helem-nejse-velikim-koncertom-u-domu-mladih-predstavlja-album-gluten-tag/200224069|title=Helem Nejse velikim koncertom u Domu mladih predstavlja album &quot;Gluten Tag&quot;|date=24. 2. 2020|publisher=Klix.ba|access-date=24. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
* ''Ozbiljna Zaebancija'' (2024)

== Članovi grupe ==
* Admir Čular (Čika Gagara) – vokal/MC&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;
* Amer Čanković (Stihomir Klepić) – vokal/MC&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;
* Tihomir Radić (Toshi Domaćin) – DJ&lt;ref name=&quot;radiosarajevo&quot; /&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{zvanični sajt}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Muzičke grupe iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Muzičke grupe osnovane 2014.]]</text>
      <sha1>b9xfo8qx6pt5t73l3ofb1kfnygphg4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibrahim Bušatlija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>463481</id>
    <revision>
      <id>3669042</id>
      <parentid>3512617</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T21:07:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3527" sha1="068u5jcyqjbl5qd7xrejt6lfgnksc61" xml:space="preserve">'''Ibrahim Bušatlija''' ([[Vitina (Ljubuški)|Vitina]], [[Kraljevina Jugoslavija]], [[1930]] – [[28. januar]] [[2019]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Geografija|geograf]], [[Geomorfologija|geomorfolog]], akademik [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]].

== Biografija ==

Geografiju je doktorirao na sarajevskom [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]]. Bio je dugogodišnji profesor na Odsjeku za geografiju  istog fakulteta, a kao predavač radio je na [[Poljoprivredni fakultet u Sarajevu|Poljoprivrednom fakultetu]] i [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Autor je više naučnih i stručnih radova, studija, priručnika i udžbenika. Bio je i član [[Geografsko društvo BiH|Geografskog društva BiH]], [[Speleološko društvo BiH|Speleološkog društva BiH]], Bošnjačko-bosanskog patriotskog fronta i drugih. Bio je predsjednik [[Pomorsko društvo BiH|Pomorskog društva BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]].

Autor je tekstova i priloga te učesnik u izradi [[Enciklopedija Jugoslavije|Enciklopedije Jugoslavije]], separat za Socijalističku republiku Bosnu i Hercegovinu. Pomogao je otvaranje odsjeka geografije na [[Filozofski fakultet u Tuzli|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Tuzli|Univerziteta u Tuzli]] 1999. godine.&lt;ref name=&quot;geo.pmf.untz.ba&quot;&gt;{{Cite web|url=http://geo.pmf.untz.ba/2019/01/14/novi-clanak/|title=Sjećanje na život, rad i djelo Prof. dr. Ibrahima Bušatlije – Odsjek geografija|language=bs-BA|access-date=11. 5. 2020}}&lt;/ref&gt;

Za života je odlikovan brojnim odlikovanjima i priznanjima. Odlikovan je Srebrenom plaketom Narodne tehnike, Spomen plaketom Geografskog društva BiH, Plaketom Univerziteta u Sarajevu, Priznanjem Speleološkog društva BiH i drugim.

Posljednjih 20 naučnog djelovanja bavio se i političkom geografijom,&lt;ref name=&quot;geo.pmf.untz.ba&quot;/&gt; među kojima se isticalo zagovaranje za [[Spor o Sutorini|rješavanja spora]] o [[Sutorina|Sutorini]] te protivljenje izgradnji [[Pelješki most|Pelješkog mosta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-ibrahim-busatlija-akademik-koji-je-pokrenuo-inicijativu-za-povrat-sutorine/325696|title=Preminuo Ibrahim Bušatlija, akademik koji je borio za povrat Sutorine|last=Radiosarajevo.ba|website=Radio Sarajevo|access-date=11. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Preminuo je u 89. godini života u [[Sarajevo|Sarajevu]].

[[Preporod (novine)|Preporod]] je 4. marta. 2020. izdao knjigu [[Nihad Halilbegović|Nihada Halilbegovića]] ''Prof. Dr. Ibrahim Bušatlija: naučnik, humanista, patriota''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.preporod.ba/predstavljena-knjiga-prof-dr-ibrahim-busatlija-naucnik-humanista-patriota/|title=Predstavljena knjiga “Prof. dr. Ibrahim Bušatlija: naučnik, humanista, patriota“ – Preporod|language=bs-BA|access-date=11. 5. 2020|archive-date=21. 2. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221012738/https://www.preporod.ba/predstavljena-knjiga-prof-dr-ibrahim-busatlija-naucnik-humanista-patriota/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

(popis nepotpun)

* ''Kras Bosne i Hercegovine''
* ''Neum i bosansko primorje''
* ''Visoke planine BiH''

== Izvori ==
{{Refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Bušatlija, Ibrahim}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački geografi]]
[[Kategorija:Geomorfolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubuški]]
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]</text>
      <sha1>068u5jcyqjbl5qd7xrejt6lfgnksc61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Megagametogeneza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>466237</id>
    <revision>
      <id>3669097</id>
      <parentid>3209747</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T05:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10209" sha1="r0vtcnl8sjrl1zmfn2qf9c0mw6x4mn4" xml:space="preserve">'''Megagametogeneza''' je proces sazrijevanja ženskog [[gametofit]]a ili  megagametofita kod biljaka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/QuickGO/term/GO:0009561|title=QuickGO|website=www.ebi.ac.uk|access-date=2019-02-28}}&lt;/ref&gt; Tokom procesa megagametogeneze, megaspore, koje njome nastaju, razvijaju se u mbrionsku evrećice, u kojima se nalazie ženski [[gamet]]i.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Drews GN, Koltunow AM | title = The female gametophyte | journal = The Arabidopsis Book | volume = 9 | pages = e0155 | date = 2011-12-26 | pmid = 22303279 | pmc = 3268550 | doi = 10.1199/tab.0155 }}&lt;/ref&gt; Takve megaspore zatim se razvijaju u [[haploid]]ne ženske gametofite.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Drews GN, Koltunow AM | title = The female gametophyte | journal = The Arabidopsis Book | volume = 9 | pages = e0155 | date = 2011-12-26 | pmid = 22303279 | pmc = 3268550 | doi = 10.1199/tab.0155 }}&lt;/ref&gt; To se događa unutar ovule koja se nalazi u jajniku.&lt;ref&gt; {{Cite web|url=https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|title=ZFIN GO: Biological Process: embryo sac development|website=zfin.org|access-date=2019-03-21}}&lt;/ref&gt;

== Proces==
[[datoteka:Image_3-28-19_at_7.54_AM.jpg|right|thumb| Gornja slika omogućava bolje posmatranje procesa megagametogeneze koji je detaljnije opisan u nastavku.]]

Prije megagametogeneze, zametak u razvoju ima [[mejoza|mejozu], tokom procesa koji se naziva megasporogeneza. Dalje, tri od četiri megaspore se raspadaju, ostavljajući samo megaspore koje će biti uključene u megagametogenezu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|title=ZFIN GO: Biological Process: embryo sac development|website=zfin.org|access-date=2019-03-21}}&lt;/ref&gt; Sljedeći koraci prikazani su na slici iznad i detaljnije dolje.
# Preostale megaspore prolazi kroz mitozu. To rezultira strukturom s dva jedra, koja se također nazivaju binukleatnim embrionskim vrećicama.
# Dva jedrara migriraju na suprotne strane embrionske vrećice.
# Svako haploidno jedro ulazi u dva kruga mitoze što stvara četiri haploidna jedra na svakom kraju embrionske vrećice.
# Jedno jedro iz svakog niza od njig četiti, migrira u sredinu embrionske vrećice. Ona formiraju matičnu ćeliju binukleatnog endosperma. Tako ostaju tri preostala jedra na mikropilskom kraju i tri preostala jedra na antipodnom kraju. Jedra na mikropilnom kraju čine jajnu ćeliju, dvije sinergijske ćelije i mikropilu, otvor koji omogućava d polenova cijev  uđe u strukturu.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Dresselhaus T, Sprunck S, Wessel GM | title = Fertilization Mechanisms in Flowering Plants | journal = Current Biology | volume = 26 | issue = 3 | pages = R125-39 | date = February 2016 | pmid = 26859271 | pmc = 4934421 | doi = 10.1016/j.cub.2015.12.032 }}&lt;/ref&gt; Jedra na antipodnom kraju jednostavno su poznate kao antipodne ćelije.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Song X, Yuan L, Sundaresan V | title = Antipodal cells persist through fertilization in the female gametophyte of Arabidopsis | journal = Plant Reproduction | volume = 27 | issue = 4 | pages = 197–203 | date = December 2014 | pmid = 25389024 | doi = 10.1007/s00497-014-0251-1 }}&lt;/ref&gt; Te ćelije uključene su  u hranjenje embrija, ali često imaju programiranu staničnu smrt prije nego što dođe do oplodnje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://zfin.org/action/ontology/term-detail/GO:0009553|title=ZFIN GO: Biological Process: embryo sac development|website=zfin.org|access-date=2019-03-21}}&lt;/ref&gt;
# Ćelijske ploče formiraju se oko antipodnih jedara, jajne ćelije i sinergijkih ćelija.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}&lt;/ref&gt;

== Varijacije ==
Biljke imaju tri glavna tipa megagametogeneze. Glavna je razlika između njih je broj haploidnih jedara u funkcionalnoj megaspori koja su uključena u megagametogenezu.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=de Boer-de-Jeu|first=M. J.|date=1978-02-02|title=Ultrastructural aspects of megasporogenesis and initiation of megagametogenesis in Lilium|journal=Bulletin de la Société Botanique de France. Actualités Botaniques|volume=125|issue=1–2|pages=175–181|doi=10.1080/01811789.1978.10826321|issn=0181-1789}}&lt;/ref&gt;

=== Monosporna ===
[[datoteka:Image_5-3-19_at_11.19_AM.jpg|thumb|right|Bisporna megagaetogeneza, prikazana kao skica na dnu.]]
Najčešći tip megagametogeneze, monosporna megagametogeneza, navedena je gore. Ova vrsta megagemetogeneze omogućava samo jednom megasporu da prođe kroz megagametogenezu, dok ostala tri doživljavaju [[programirana ćelijska smrt|programiranu ćelijsku smrt]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://6e.plantphys.net/topic21.03.html|title=Plant Physiology, Sixth Edition|website=6e.plantphys.net|access-date=2019-03-28}}&lt;/ref&gt;

=== Bisporna ===
Kao što naziv govori, bisporna megagametogeneza uključuje dva genetički različita haploidna jedra.&lt;ref&gt;{{cite book | vauthors = Willemse MT, van Went JL |title=The Female Gametophyte|date=1984|work=Embryology of Angiosperms|pages=159–196| veditors = Johri BM |publisher=Springer Berlin Heidelberg|language=en|doi=10.1007/978-3-642-69302-1_4|isbn=9783642693021}}&lt;/ref&gt;
# Ova dva jedra dijele se mitotski.
# Zatim, jedro na mikropilnom kraju strukture ulzi u drugi krug mitoze.
# Dalje, jedra se preuređuju kako bi nastala trojedarna matična ćeliju endosperma i karakteristični raspored mikropilnog kraja, sa jajnom ćelijom i dvije sinergijske ćelije.
# Ćelijske diobene ploče formiraju se oko jajne ćelije i sinergijske ćelije.

==Eudikotiledone==
Kod  [[eudikotiledona]], čitav proces se događa unutar biljne [[ovule]]. Pojedinosti postupka variraju ovisno o vrstama, ali  opisani ovdje je uobičajen. Ovaj proces započinje jednim [[diploid]]nim megasporocitom u jedru, koji putem  [[mejoza|mejoze]]  formira četiri ćelije koje su [[haploid]]ne. Tri ćelije umiru, a jedna koja je najviše udaljena od mikropila razvija se u megaspori. Ove megaspore postaje veće i  njihova jedra ulaze u [[mitoza|mitozu]] tri puta, dok ne bude osam jedara. Tih osam jedara se zatim raspoređuju u dvije grupe od po četiri. Obe ove grupe šalju jedro u središte ćelije koja tada postaje polarno jedro. Tri ćelije ostavljene na kraju ćelije blizu mikropila postaju jajni aparat s jajnom ćelijom u centru i dvije sinergide. [[Ćelijski zid]] formira se oko drugog niza jedara i formira antipode. Ćelije u centru razvijaju se u središnju ćeliju. Cijela ova struktura sa svojih osam jedara naziva se zametkova ili embrionska vrećica.

== Postmegagametogeneza==
U megagametogenezi nastaje ženski [[gametofit]] koji je sastavni dio [[oprašivanje|oprašivanja]], vrlo uočljivog procesa kod biljaka. Muški pandan megagametogenezi naziva se mikrogametogeneza. Mikrogametogeneza je proces stvaranja muškog gametofita. Za vrijeme oprašivanja ženki gametofit komunicira s polenovom cijevi kako bi se osiguralo da dođe u kontakt s ovulomom.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}&lt;/ref&gt; Kada se uspostavi kontakt, polenova cijev raste kroz otvor mikropile u sinergijsku ćeliju, koja umre kada se to dogodi. Smrt te ćelije signalizira polenskoj cijevi da se oslobodi sperma.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}&lt;/ref&gt; Ovaj proces stvara embrion,  sjemenski omotač i [[endosperm]] koji će nakon oprašivanja postati presudni dijelovi sjemena.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Yadegari R, Drews GN | title = Female gametophyte development | journal = The Plant Cell | volume = 16 Suppl | issue = suppl 1 | pages = S133-41 | date = 2004-06-01 | pmid = 15075395 | pmc = 2643389 | doi = 10.1105/tpc.018192 }}&lt;/ref&gt;

== Implikacije ==
[[Oprašivanje]] je bitan globalni proces biljnoj proizvodnji.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lautenbach S, Seppelt R, Liebscher J, Dormann CF | title = Spatial and temporal trends of global pollination benefit | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 4 | pages = e35954 | date = 2012-04-26 | pmid = 22563427 | pmc = 3338563 | doi = 10.1371/journal.pone.0035954 | bibcode = 2012PLoSO...735954L }}&lt;/ref&gt; Its success is economically crucial for farmers.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lautenbach S, Seppelt R, Liebscher J, Dormann CF | title = Spatial and temporal trends of global pollination benefit | journal = PLOS ONE | volume = 7 | issue = 4 | pages = e35954 | date = 2012-04-26 | pmid = 22563427 | pmc = 3338563 | doi = 10.1371/journal.pone.0035954 | bibcode = 2012PLoSO...735954L }}&lt;/ref&gt; Pored toga, za globalnu sigurnost hrane potreban je uspjeh oprašivanja. [[Žitarice]], odnosno sjeme žitarica, najvažnija su osnovna hrana ljudima širom svijeta. One čine 48% kalorija koje potroši čovjek.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/grain/|title=grain|last=Society|first=National Geographic|date=2011-09-21|website=National Geographic Society|language=en|access-date=2019-03-21|archive-date=31. 10. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201031035608/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/grain/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte==
* [[Sporofit]] 
* [[Gametofit]]
* [[Mikrospora]]

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book | vauthors = Raven PH, Evert RF, Eichhorn SE | date = 2005 | title = Biology of Plants | url = https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0 | url-access = registration | edition = 7th | publisher = W. H. Freeman | chapter = 19 | pages = [https://archive.org/details/biologyofplants00rave_0/page/442 442–449] }}
{{refend}}

[[Kategorija:Razmnožavanje biljaka]]
[[Kategorija:Mitoza]]
[[Kategorija:Anatomija biljaka]]</text>
      <sha1>r0vtcnl8sjrl1zmfn2qf9c0mw6x4mn4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Gafić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>468567</id>
    <revision>
      <id>3669108</id>
      <parentid>3662444</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T07:24:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6803" sha1="g1fh67x87qfj5fumi4u5r3n4i3takvb" xml:space="preserve">'''Muhamed Gafić''' je bosanskohercegovački [[Alpinizam|alpinista]], pisac i policajac-specijalac. Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a majka mu je porijeklom iz [[Rogatica|Rogatice]]. Školovao se u rodnom gradu, gdje je na kraju postao i profesor sociologije. Uporedo svojim fizičkim sposobnostima, bio je godinama član specijalne policije u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rogatica.com/index.php/forum/12-rogatiani-juer-danas-sutra/21597-porijeklom-su-rogaticani |title=Muhamed Gafić - Gafa - Rogatica.com |access-date=26. 9. 2020 |archive-date=28. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128194910/http://www.rogatica.com/index.php/forum/12-rogatiani-juer-danas-sutra/21597-porijeklom-su-rogaticani |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Već u ranoj mladosti pokazivao je interesovanje prema sportu, naročito prema [[Planinarstvo|planinarstvu]]. Član planinarskog društva „Bjelašnica“ je od 1965. i Alpinističkog odsjeka Sarajevo od 1969. godine. Prve korake u alpinizmu naučio je od [[Zijah Jajatović|Zijaha Jajatovića]].&lt;ref name=&quot;Gafić&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/67/tekst167.htm  |title= Ozren Kebo - Filozofija treninga  |work= DANI67, januar 1998  |access-date= 13. 9. 2020  }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Od 1972. god. učestvuje u radu Sarajevske škole alpinizma kao instruktor.

Pored brojnih uspona bio je angažovan u radu [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine]], kao predsjednik Komisije za alpinizam PS BiH, predsjednik Komisije za ekspedicije PS BiH i predsjednik PS BiH od 1998 do 2002. godine. Nakon rata je sa svojim kolegama osvježio i obnovio [[Historija alpinizma u Bosni i Hercegovini|alpinizam u BiH]], nastojeći prvenstveno očistiti planine od mina, čije markiranje i uklanjanje PS BiH i dan danas radi.&lt;ref name=&quot;MGafa)&quot;/&gt;
[[File:Elbrus North 195.jpg|mini|desno|[[Elbrus]], najviši je vrh [[Kavkaz]]a i [[Evropa|Evrope]] s visinom od 5.642 m. Muhamed Gafić i Muhamed Šišić su prvi bosanskohercegovački alpinisti koji su ostvarili uspon na ovaj vrh]]
== Alpinizam ==
* Uspon na [[Matterhorn]], zajedno sa [[Muhamed Šišić|Muhamedom Šišićem]], izveo je u julu 1971. god. Bio je to prvi bosanskohercegovački uspon na ovaj vrh.
* [[Jugoslavenska ekspedicija na Kavkaz 1974.|Prva jugoslavenska kadrovska alpinistička ekspedicija]] [[Kavkaz|&quot;Kavkaz '74&quot;]] u organizaciji Planinarskog Saveza Jugoslavije. Muhamed Gafić ostvario je uspon na vrh [[Elbrus]]a (5642m). Zajedno sa [[Muhamed Šišić|Muhamedom Šišićem]], u tandemu su ispenjali i sjevernu stijenu Ulu Tau Čana (4207 m).&lt;ref name=&quot;BiH&quot;&gt;{{Cite web  |url= https://psbih.ba/alpinizam/  |title= Hronologija uspona  |work= Planinarski savez BiH  |access-date= 13. 9. 2018  |archive-date= 8. 7. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190708194759/https://psbih.ba/alpinizam/  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt; Ovaj uspjeh bio je inspiracija brojnim alpinistima u Bosni i Hercegovini da krenu u uspone na sve više visove.
* [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje|Sedma jugoslavenska ekspediciji na Mount Everest]] u proljeće 1979. god. U ekspediciji su učestvovali Muhamed Šišić i  Muhamed Gafić, kao predstavnici [[Planinarski savez Bosne i Hercegovine|Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine]]. Dosegli su visinu 7170 metara.&lt;ref name=&quot;ME&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.visokogorcicg.com/35-godina-od-prvog-jugoslovenskog-uspona-na-everest/ |title=35 godina od prvog jugoslovenskog uspona na Everest |work=Visokogorci Crne Gore |access-date=15. 2. 2020 |archive-date=17. 2. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217091051/http://www.visokogorcicg.com/35-godina-od-prvog-jugoslovenskog-uspona-na-everest/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Vrh Lenjina (7.124 m), zajedno sa [[Vlado Mičić|Vladom Mičićem]], kao član  Alpinističke ekspedicije “Pamir '89” (PSS [[Vojvodina|Vojvodine]]):
* Vrh Korženjevske (7.105 m), kao član [[Bosanskohercegovačka ekspedicija Pamir 1990.|Bosanskohercegovačke ekspedicije Pamir 1990. (PS BiH)]], 
* Khan Tengri (7.013 m), kao vođa [[Bosanskohercegovačka ekspedicija na Tian Shan 1991.|Bosanskohercegovačke ekspedicija Tian Shan 1991.]] u organizaciji Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine: 
* Vrh komunizma (7.495 m)
* [[Bosanskohercegovačka ekspedicija Karakorum 1994.]] (PS BiH), [[pakistan]]ski ogranak Himalaja, u ljeto 1994. godine, nakon potpisivanja [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]]. Bio je organizator i vođa [[Ekspedicija|ekspedicije]], koja je ostala upamćena po neobičnostima. Alpinisti su se suočili sa temperaturom od plus 54 stepena. [[Glečer]]i su se topili tokom cijelog dana, pa su napredovali samo noću. U baznom logoru ekspedicija iz [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratne Bosne i Hercegovine]] iznenada se u jednom trenutku našla u zoni sukoba [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a. Svi su dolazili u kamp ekspedicije da vide i to čudo, alpiniste iz Sarajeva.&lt;ref name=&quot;MGafa)&quot;&gt;[http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=325 Muhamed Gafić - Bošnjaci.net]&lt;/ref&gt; 
* Prvi zimski bosanskohercegovački uspon na vrh [[Mont Blanc]]a, februar 1997. god, sa partnerom Muhamedom Šišićem. 
* Međunarodna himalajska ekspedicija na [[Mount Everest]], 1997. god. Doseže sa partnerom Sjeverno sedlo - 7.170 m.&lt;ref name=&quot;MGafa)&quot;/&gt;

== Pisac ==
* Sarajevski rulet 1
* Odiseja 7000 - Alpinistički roman&lt;ref name=&quot;MGafa)&quot;/&gt;
* Tajna žute kuće. Iskustva ratnika i svjedočanstvo ratnih događaja&lt;ref&gt;[http://www.infobiro.ba/author/4877 Muhamed Gafić - Ratna svjedočanstva]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
* Maglić, Volujak, Zelengora - Edicija Planine Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 2008.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf |title=Muhamed Gafić, Šemsudin Džeko- MAGLIĆ, VOLUJAK, ZELENGORA - Edicija Planine Bosne i Hercegovine - Sarajevo, 2008. |access-date=26. 9. 2020 |archive-date=5. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305085302/http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
== Priznanja ==
Dobitnik je značajnih priznanja:
* [[Orden zasluga za narod]] sa srebrenim vijencem (Kolektivnog odlikovanja predsjednika SFRJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] za uspon na Mount Everest 1979. godine 
* Povelje PS BiH za životno djelo, 
* Zlatna značka PS BiH,  
* Povelja GSS-a BiH za zasluge, 
* PS [[Jugoslavija|Jugoslavije]],  
* PS [[Slovenija|Slovenije]],  
* PS [[Makedonija|Makedonije]],  
* PS Hrvatske&lt;ref&gt;[https://www.vedro.ba/od-prenja-do-himalaja/ Od Prenja do Himalaja - VEDRO, UDRUŽENJE PLANINARA]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

{{DEFAULTSORT:Gafić, Muhamed}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački alpinisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski alpinisti]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>g1fh67x87qfj5fumi4u5r3n4i3takvb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak oružja i opreme Kopnene vojske Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469111</id>
    <revision>
      <id>3668926</id>
      <parentid>3642650</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:34:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>1478</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:R-MSR.jpg|R-MSR.jpg]]; na Commonsu ju je izbrisao/-la [[c:User:Yann|Yann]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyright violation]]: Flickr license washing, socking..</comment>
      <origin>3668926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21838" sha1="9ltimcwh7eaempmoeyd73gbgwz4z9e5" xml:space="preserve">==Pištolji==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[Beretta M9|M9]] || [[Datoteka:M9-pistolet.jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum || {{ZID|Italija}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}} || Beretta 92FS
|-
| [[SIG Sauer P226|M11]] || [[Datoteka:SIG-P228-p1030033.jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum || {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;{{ZID|Švicarska}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}} || Sig Sauer P228
|-
| [[SIG Sauer M17|M17, M18]] || [[Datoteka:XM17-XM18 Modular Handgun.jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum || {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;{{ZID|Švicarska}}&lt;br /&gt;{{ZID|SAD}} || Sig Sauer P320&lt;br /&gt;Pobjednik na konkursu za novi pištolj Modular Handgun System.&lt;ref name=&quot;M17 Pistol&quot;&gt;http://www.foxnews.com/tech/2017/01/20/army-picks-sig-sauers-p320-handgun-to-replace-m9-service-pistol.html Army picks Sig Sauer's P320 handgun to replace M9 service pistol, ''Fox News Tech''&lt;/ref&gt;
|-
| [[Heckler &amp; Koch HK45|Mk 24]] || [[Datoteka:HK45C Threaded Barrel.jpg|150px]] || 45 ACP || {{ZID|Njemačka}} || 
|-
| [[SIG Sauer P226|Mk 25]] || [[Datoteka:SIGSAUER MK25 AND SUREFIREX300ULTRA.jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum || {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;{{ZID|Švicarska}} || Sig Sauer P226
|-
| [[Glock|Mk 26]] || [[Datoteka:Glock 26 (6971790359).jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum|| {{ZID|Austrija}} || Glock 26&lt;br /&gt; Ograničena upotreba u specijalnim snagama/snagama za specijalne operacije.&lt;ref name=&quot;defreview&quot;/&gt;
|-
| [[Glock|Mk 27]] || [[Datoteka:GLOCK 19.JPG|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum|| {{ZID|Austrija}} || Glock 19&lt;br /&gt; Ograničena upotreba u specijalnim snagama/snagama za specijalne operacije.&lt;ref name=&quot;defreview&quot;/&gt;
|-
| [[Glock|Mk 28]] || [[Datoteka:ARMS &amp; Hunting 2012 exhibition (474-23).jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum|| {{ZID|Austrija}} || Glock 17&lt;br /&gt; Ograničena upotreba u specijalnim snagama/snagama za specijalne operacije.&lt;ref name=&quot;defreview&quot;&gt;http://www.defensereview.com/glock-19-g19-compact-9mm-combat-tactical-pistol-why-us-special-forces-sf-adopted-it-a-little-history/&lt;/ref&gt;
|-
| [[Glock|Mk 29]] || [[Datoteka:Glock34 with gtl22.jpg|150px]] || 9&amp;nbsp;mm Parabellum|| {{ZID|Austrija}} || Glock 34&lt;br /&gt; Ograničena upotreba u specijalnim snagama/snagama za specijalne operacije.&lt;ref name=&quot;defreview&quot;/&gt;
|}

==Automati==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[Brügger &amp; Thomet APC9]] || || 9x19 mm Parabellum|| {{ZID|SAD}}&lt;br /&gt;{{ZID|Švicarska}} || 
|-
| [[SIG MPX]] || [[Datoteka:SIG̠MPX.jpg|150px]] || 9x19 mm Parabellum|| {{ZID|Njemačka}}&lt;br /&gt;{{ZID|Švicarska}} || 
|-
| [[Heckler &amp; Koch MP5]] || [[Datoteka:MP5t.png|150px]] || 9x19 mm Parabellum|| {{ZID|Njemačka}} || 
|}

==Automatske puške i karabini==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[M16]] || [[Datoteka:M16A4-JH01 noBG.jpg|150px]] || 5.56x45 mm NATO|| {{ZID|SAD}} || Prijašnja standardna puška. 
|-
| [[M4 (karabin)|M4]] || [[Datoteka:PEO M4 Carbine RAS M68 CCO.png|150px]] || 5.56x45 mm NATO|| {{ZID|SAD}} || Standardna puška.&lt;ref&gt;[http://www.army.mil/factfiles/equipment/individual/m4.html M4 Carbine], ''U.S. Army Fact Files''.&lt;/ref&gt;
|-
| [[FN SCAR|Mk 16 Mod 0 / Mk 17 Mod 0]] || ||5.56x45 mm NATO&lt;br&gt;7.62x51 mm NATO|| {{ZID|Belgija}}&lt;br&gt;{{ZID|SAD}} || 
|-
| [[Heckler &amp; Koch 416]] || [[Datoteka:HK416N.png|150px]] || 5.56x45 mm NATO|| {{ZID|Njemačka}} ||
|-
| [[SIG MCX]] || [[Datoteka:SIG-MCX-Rifle.jpeg|150px]] || 5.56x45 mm NATO, .300 AAC Blackout|| {{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|Švicarska}} ||
|}

==Sačmarice==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[Mossberg 500|500 MILLS]] || [[Datoteka:PEO Mossberg 590A1.jpg|150px]] || 12 gauge|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[Ithaca 37]] || [[Datoteka:Ithaca 37.jpg|150px]] || 12 gauge|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[Benelli M4|M1014]] || [[Datoteka:Benelli m4 2.jpg|150px]] ||12 gauge|| {{ZID|Italija}} || 
|-
| [[M26 Modular Accessory Shotgun System|M26 MASS]] || [[Datoteka:PEO M26 MASS Stand-alone.jpg|150px]] || 12 gauge|| {{ZID|SAD}} ||
|-
| [[Serbu Super-Shorty]] || [[Datoteka:My Serbu.jpg|150px]] || 12 gauge|| {{ZID|SAD}} ||
|}

==Mitraljezi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[M249]] || [[Datoteka:M249 Automatic Rifle.jpg|150px]] || 5.56x45 mm [[NATO]] || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 
|-
| [[M240]] || [[Datoteka:M240B Medium Machine Gun (7414626696).jpg|150px]] || 7.62x51 mm [[NATO]] || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 
|-
| [[M2 Browning]] || [[Datoteka:BrowningM2.png|150px]] || 12.7x99 mm [[NATO]] || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || Montiran na vozilima ili na tronošcu.&lt;ref&gt;{{cite web|author=John Pike |url=http://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/m2-50cal.htm |title=M2 .50 Caliber Machine Gun |publisher=Globalsecurity.org |date=24. 2. 2011 |access-date=27. 5. 2011}}&lt;/ref&gt;
|}

==Snajperske puške==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[Mk 14 EBR]] || [[Datoteka:PEO M14 EBR.jpg|150px]] || 7.62x51 mm NATO|| {{ZID|SAD}} || Planirana zamjena sa M110A1 CSASS.
|-
| [[M110 SASS]] || [[Datoteka:M110 ECP Left.jpg|150px]] || 7.62x51 mm NATO|| {{ZID|SAD}} || KAC SR-25
|-
| [[Heckler &amp; Koch HK417|M110A1 CSASS]] || [[Datoteka:M110A1 SDMR.jpg|150px]] ||7.62x51 mm NATO, 6.5&amp;nbsp;mm|| {{ZID|Njemačka}} || HK 417
|-
| [[SIG Sauer SIG516|SIG Sauer 716 G2]] ||  || 7.62x51 mm NATO|| {{ZID|SAD}} ||
|-
| [[M24 Sniper Weapon System|M24 SWS]] || [[Datoteka:IDF-M24-SWS-pic001.jpg|150px]] || 7.62x51 mm NATO|| {{ZID|SAD}} || Remington 700
|-
| [[M2010 ESR]] || [[Datoteka:XM2010 November 2010.jpg|150px]] || .300 Winchester Magnum|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[Mk 13|Mk 13 Mod 5]] || [[Datoteka:Mk.13 MOD 5 sniper rifle.jpg|150px]] || .300 Winchester Magnum|| {{ZID|UK}} || 
|-
| [[FN SCAR|Mk 20 SSR]] || [[Datoteka:FN SCAR.jpg|150px]] ||7.62×51mm NATO, 6.5mm Creedmoor|| {{ZID|Belgija}}&lt;br&gt;{{ZID|Belgija}} || FN SCAR-H TPR
|-
| [[Remington MSR|Mk 21 PSR]] || || 7.62×51mm NATO, .300 Winchester Magnum, .338 Lapua Magnum|| {{ZID|SAD}} || Remington MSR
|-
| [[Barrett MRAD|Mk 22 ASR]] || [[Datoteka:MRAD black-barrel-profile.jpg|150px]] || 7,62x51 NATO, .300 Norma Magnum, .338 Norma Magnum|| {{ZID|SAD}} || Barret MRAD
|-
| [[Barrett M82|M107]] || [[Datoteka:M107A1 Sniper Rifle Display in Armor School Museum 20130302a.jpg|150px]] || 12.7x99 mm NATO|| {{ZID|SAD}} ||
|}

==Bacači granata==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[Mk 19]] || [[Datoteka:MK19-02.jpg|150px]] || 40&amp;nbsp;mm|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[Mk 47 Striker]] || [[Datoteka:MK47.jpg|150px]] || 40&amp;nbsp;mm|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[M203]] || [[Datoteka:PEO M203A2 Grenade Launcher.png|150px]] || 40&amp;nbsp;mm|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[M320]] || [[Datoteka:PEO M320 Grenade Launcher.jpg|150px]] || 40&amp;nbsp;mm|| {{ZID|Njemačka}}&lt;br&gt;{{ZID|SAD}} || 
|}

===Raketni bacači===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Kalibar!!Zemlja porijekla!!Bilješke
|-
| [[AT4]] |||| 84&amp;nbsp;mm|| {{ZID|Švedska}} || 
|-
| [[M141 Bunker Defeat Munition|M141]] || [[Datoteka:Modified Shoulder Mounted Rockets (11068681483).jpg|150px]] || 83.5&amp;nbsp;mm|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[M72 LAW]] || [[Datoteka:M72 ASM RC Kokonaisturvallisuusmesssut 2015.jpg|150px]] || 66&amp;nbsp;mm|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[M202 FLASH]] || [[Datoteka:M202 FLASH.jpg|150px]] || 66&amp;nbsp;mm|| {{ZID|SAD}} || 
|-
| [[Carl Gustaf bestrzajni top|M3 MAAWS]] || [[Datoteka:M3E1.jpg|150px]] || 84&amp;nbsp;mm|| {{ZID|Švedska}} || Bestrzajni top
|}

==Tenkovi==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
|- style=&quot;background:#efefef; color:black&quot;
| [[M1 Abrams]] || [[Datoteka:Combined Resolve II Distinguished Visitors (14256450765).jpg|150px]] || [[MBT]] || {{ZID|SAD}} || 2.389 aktivno &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;&gt;{{cite book |author = International Institute for Strategic Studies |author-link = International Institute for Strategic Studies |title = The Military Balance 2020 |date = 2020 |publisher = Routledge |ISBN = 978-0367466398 |pages = 48–49 }}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;3.300 u pričuvi &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;|| 1,605 M1A2SEPv2 i 750 M1A1 SA u aktivnoj službi. 34+ M1A2C u fazi testiranja. 3,300 M1A1/A2 u pričuvi.&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;
|}

==Oklopna vozila==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
| [[M2 Bradley]] || [[Datoteka:M2a3-bradley07.jpg|150px]] || BVP || {{ZID|SAD}} || 2.500 aktivno &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;&lt;br&gt;2.000 u pričuvi&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; ||
|-
| [[M3 Bradley]] || [[Datoteka:Two M-3 Bradleys.jpg|150px]] || BVP || {{ZID|SAD}} || 1.200 aktivno &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;&lt;br&gt;800 u pričuvi &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;||    
|-
| [[Stryker|M1120 Stryker]] || [[Datoteka:Stryker ICV front q.jpg|150px]] || OT || {{ZID|SAD}}&lt;br&gt;{{ZID|Kanada}} || 4.351&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; || 
|-
| [[M113]] || [[Datoteka:Allied Spirit I 150126-A-LO967-001.jpg|150px]] || OT || {{ZID|SAD}} || 5.000 aktivno &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;&lt;br&gt;8.000 u pričuvi &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;|| 
|-
| [[M1117]] || [[Datoteka:M1117 Armored Security Vehicle.jpg|150px]] || OV || {{ZID|SAD}} || 2.900&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;  || 
|-
| [[M1200 Armored Knight]] || [[Datoteka:M1200 Guardian &quot;Armored Knight&quot; (14794103335).jpg|150px]] || OV || {{ZID|SAD}} || 465 ||  
|-
| [[Humvee|HMMWV]] || [[Datoteka:Humvee in difficult terrain.jpg|150px]] || OV || {{ZID|SAD}} || 100.000 || Oko 40% preostalih u službi je oklopljeno, planirana zamijena sa JLTV-om. 
|-
| [[Oshkosh L-ATV]] || [[Datoteka:Oshkosh JLTV.jpg|150px]] || OV || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} ||  || Djelimično će zamijeniti Humvee
|-
| [[Oshkosh M-ATV]] || [[Datoteka:M153 CROWS mounted on a U.S. Army M-ATV.jpg|150px]] || OV || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 5.651&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; || 
|-
| [[International MaxxPro]] || [[Datoteka:International MaxxPro.jpg|150px]] || OV || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 2.934 &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; ||  
|-
| [[RG-31]] || [[Datoteka:RG-31.JPG|150px]] || OV || {{ZID|JAR}} || 2.300 (procjena) (ukupno) &lt;ref name=&quot;Retasking MRAP: Life after Afghanistan&quot;&gt;{{cite web |url= https://janes.ihs.com/CustomPages/Janes/DisplayPage.aspx?DocType=News&amp;ItemId=+++1739800&amp;Pubabbrev=IDR |title= Retasking MRAP: Life after Afghanistan |publisher= Jane's International Defence Review |date= 2. 4. 2015 |access-date= 3. 4. 2015}}&lt;/ref&gt; || 
|-
| [[RG-33]]&lt;br&gt;[[RG-33]]L|| [[Datoteka:Defense.gov photo essay 070824-N-2855B-120.jpg|150px]] || OV || {{ZID|JAR}} || 2.386 (ukupno) &lt;ref name=&quot;Retasking MRAP: Life after Afghanistan&quot;/&gt;  ||  
|-
| [[Buffalo]] || [[Datoteka:Buffalo mine-protected vehicle.jpg|150px]] || OV || {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 750 &lt;ref&gt;{{Cite web|title = Buffalo MRAP|url = http://www.tanks-encyclopedia.com/modern/USA/Buffalo_MRAP.php|website = www.tanks-encyclopedia.com|access-date = 24. 8. 2015|archive-date = 2. 7. 2020|archive-url = https://web.archive.org/web/20200702043052/https://tanks-encyclopedia.com/modern/USA/Buffalo_MRAP.php|url-status = dead}}&lt;/ref&gt; || 
|}

===Artiljerija===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
| [[M224]] || [[Datoteka:60mm mortar round being launch (crop).jpg|150px]] || [[Minobacač]] 60&amp;nbsp;mm || {{ZID|SAD}} ||  ||  
|-
| [[M252]] || [[Datoteka:M252 mortar usmc.jpg|150px]] || [[Minobacač]] 81&amp;nbsp;mm || {{ZID|UK}} || 990&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; ||  
|-
| [[Soltam K6|M120]] || [[Datoteka:GIs in Konar Province -b.jpg|150px]] || [[Minobacač]] 120&amp;nbsp;mm || {{ZID|Izrael}} || 1.076&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; || 
|-
| [[M119]] || [[Datoteka:M119a trimmed.jpg|150px]] || haubica 105&amp;nbsp;mm || {{ZID|UK}}&lt;br&gt;{{ZID|Sjedinjene Američke Države}} || 821&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; || 821 M119A2/3
|-
| [[M777]] || [[Datoteka:M777A2 howitzer at the 2018 ADFA Open Day.jpg|150px]] || haubica 155&amp;nbsp;mm || {{ZID|UK}} || 518&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; ||
|-
| [[M109 (haubica)|M109]] || [[Datoteka:Bae PIM upgrade.jpg|150px]] || samohodna haubica 155&amp;nbsp;mm || {{ZID|SAD}} || 998 aktivno &lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt;&lt;br&gt;500 u pričuvi&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; || 
|-
| [[M270 MLRS]] || [[Datoteka:1st Battalion, 6th Field Artillery Regiment - 191106-A-BS310-0214.jpg|150px]] || SVBR  || {{ZID|SAD}} || 991&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; ||  
|-
| [[M142 HIMARS]] || [[Datoteka:HIMARS - missile launched.jpg|150px]] || SVBR  || {{ZID|SAD}} || 375&lt;ref name=&quot;IISS2020&quot;/&gt; || 
|}

===Protivoklopno oružje===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
| [[BGM-71 TOW]] || [[Datoteka:Hires 090509-A-4842R-001a.jpg|150px]] || POVRS || {{ZID|SAD}} ||  || 
|-
| [[FGM-148 Javelin]] || [[Datoteka:FGM-148 Javelin (5160721562).jpg|150px]] || POVRS || {{ZID|SAD}} ||  || 
|}

===PVO===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
| [[FIM-92 Stinger]] || [[Datoteka:1-7 repels enemy assault at Lava Training Area 140203-M-OM885-094.jpg|150px]] || LPRS || {{ZID|SAD}} ||  || 
|-
| [[Phalanx CIWS|C-RAM]] || [[Datoteka:C-RAM 3.JPG|150px]] || PAT 20&amp;nbsp;mm || {{ZID|SAD}} ||  || Sistem Phalanx CIWS montiran na kamionsku prikolicu. 
|-
| [[AN/TWQ-1 Avenger|AN/TWQ-1]] || [[Datoteka:Avenger missile.jpg|150px]] || PARS || {{ZID|SAD}} || oko 800&lt;ref&gt;{{Cite web|url = http://www.army-technology.com/projects/avenger/|title = Avenger Low Level Air Defence System, United States of America|date = |access-date = 14. 8. 2015|website = army-technology.com|publisher = |last = |first = }}{{Unreliable source?|reason=domain on WP:BLACKLIST|date=juni 2016}}&lt;/ref&gt; || 
|-
| [[MIM-104 Patriot]] || [[Datoteka:MIM-104 Patriot.JPG|150px]] || PARS || {{ZID|SAD}} || 1.106 || Mobilni PVO sistem dalekog dometa. 
|}

==Pomoćna vozila==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
| [[Light Strike Vehicle]] || [[Datoteka:Fast-Attack-Vehicle-1.jpg|150px]] || terensko vozilo || {{ZID|SAD}} ||  || 
|-
| RSOV || [[Datoteka:Land Rover, licence registration '-17.JPG|150px]] || terensko vozilo || {{ZID|UK}} || 60 || 
|-
| M939 || [[Datoteka:Lean-Ox Fetival 2013 Army truck.JPG|150px]] || kamion || {{ZID|SAD}} || 25.000 || 
|-
| FMTV || [[Datoteka:MTV-of-the-New-Jersey-National-Guard.jpg|150px]] || kamion || {{ZID|SAD}} ||  || 
|-
| HEMTT || [[Datoteka:Hemtt iraq.jpg|150px]] || kamion || {{ZID|SAD}} ||  || 
|-
| [[Oshkosh HET]] || [[Datoteka:Army.mil-61286-2010-01-12-100156.jpg|150px]] || kamion || {{ZID|SAD}} ||  || 
|}

==Inžinjerska vozila==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Model!!Slika!!Tip!!Zemlja porijekla!!Količina!!Bilješke
|-
| M88 || [[Datoteka:M88 Track Recovery Vehicle.jpg|150px]] || Vozilo za opravke || {{ZID|SAD}} ||  || 
|-
| M9 || [[Datoteka:M9ace2.jpg|150px]] || inžinjersko vozilo || {{ZID|SAD}} ||  || 
|}

==Zrakoplovi==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Naziv
!Slika
!Zemlja porijekla
!Namjena
!Verzija
!Količina
!Bilješke
|-
! style=&quot;align: center; &quot; colspan=&quot;7&quot; | Zrakoplovi s fiksnim krilima
|-
| [[Beechcraft C-12 Huron|C-12 Huron]]
| [[File:40156 Beech C-12U Huron US Army (11090471675).jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| transportni
| C-12C&lt;hr&gt;C-12D&lt;hr&gt;C-12F&lt;hr&gt;MC-12W
| 17&lt;hr&gt;14&lt;hr&gt;17&lt;hr&gt;11&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Drew|first1=James|title=Beale AFB farewells MC-12 as spy plane moves to Army and SOCOM|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/beale-afb-farewells-mc-12-as-spy-plane-moves-to-army-417153/|access-date=13. 5. 2017|work=Flight Global|date=25. 9. 2015}}&lt;/ref&gt;
|
|-
| [[Fairchild C-26 Metroliner|C-26 Metroliner]]
| [[File:Metroliner C-26.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| transportni
| C-26E
| 11
|
|-
| [[Fokker F27 Friendship|C-31 Troopship]]
| [[File:US Army Fokker C-31A Troopship Asuspine.jpg|110px]]
| {{ZID|Holandija}}
| transportni
| C-31A
| 2
|
|-
| [[Gulfstream V|Gulfstream C-37]]
| [[File:And-c-37a-89aw.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| transportni
| C-37A&lt;hr&gt;C-37B
| 2&lt;hr&gt;1
|
|-
| [[de Havilland Canada Dash 7|EO-5]]
| [[File:Arl-dash7-N158CL-010515-01.jpg|110px]]
| {{ZID|Kanada}}
| izviđački
| EO-5C
| 5&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.casr.ca/bg-aerospace-dhc7-dash7.htm |title=WebCite query result&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=11. 10. 2009 |archive-date=18. 9. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090918081928/http://casr.ca/bg-aerospace-dhc7-dash7.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| prijašnja oznaka RC-7B
|-
| [[Beechcraft C-12 Huron|RC-12 Huron]]
| [[File:USA Army Beechcraft.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| izviđački
| RC-12D&lt;hr&gt;RC-12H&lt;hr&gt;RC-12K&lt;hr&gt;RC-12X
| 12&lt;hr&gt;6&lt;hr&gt;18&lt;hr&gt;14&lt;ref&gt;http://www.defenseindustrydaily.com/up-to-462m-for-rc-12-guardrail-modernization-03756/&lt;/ref&gt;
|
|-
| [[Cessna Citation V|Cessna UC-35]]
| [[File:Cessna uc-35a citation 560 ultra v arp.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| višenamjenski
| UC-35A&lt;hr&gt;UC-35B
| 20&lt;hr&gt;7
|
|-
! style=&quot;align: center;&quot; colspan=&quot;7&quot; | STOL
|-
| [[de Havilland Canada DHC-6 Twin Otter|DHC-6 Twin Otter]]
| [[File:Golden Knights UV-18A.png|110px]]
| {{ZID|Kanada}}
| višenamjenski
| UV-18A
| 6
|
|-
! style=&quot;align: center;&quot; colspan=&quot;7&quot; | Helikopteri
|-
| [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|AH-6 Little Bird]]
| [[File:MH-6 Little Bird.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| lahki borbeni 
| MH/AH-6M
| 60
|
|-
| [[AH-64 Apache]]
| [[File:AH-64D Apache Longbow.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| borbeni
| AH-64D&lt;hr&gt;AH-64E
| 756
|
|-
| [[Boeing CH-47 Chinook|CH-47 Chinook]]
| [[File:CH-47 2.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| transprtni
| CH-47D&lt;hr&gt;CH-47F
| 394&lt;hr&gt;48
| 
|-
| [[UH-60 Black Hawk|EH-60 Black Hawk]]
| [[File:UH-60A Black Hawk.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| helikopter za elektronsku borbu
| EH-60A
| 64
|
|-
| [[CH-47 Chinook|MH-47 Chinook]]
| [[File:07-3774 PAE (17300527729).jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| višemisijski
| MH-47G
| 27
|
|-
| [[Bell 206|TH-67]]
| [[File:TH-67A Creek.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;{{ZID|Kanada}}
| [[Trainer helicopter]]
| TH-67
| 180
| Povlačenje iz upotrebe 2020. godine&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Huber|first1=Mark|title=Flight Training Begins for First Class of Lakota Pilots|url=http://www.ainonline.com/aviation-news/defense/2016-01-28/flight-training-begins-first-class-lakota-pilots|access-date=13. 5. 2017|work=Aviation International News|date=28. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Sikorsky UH-60 Black Hawk|UH-60 Black Hawk]]
| [[File:Blackhawk.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}
| višenamjenski
| UH-60A&lt;hr&gt;UH-60L&lt;hr&gt;UH-60M
| 751&lt;hr&gt;592&lt;hr&gt;250&lt;ref&gt;{{Cite news | url=https://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS182954+25-Mar-2009+PRN20090325 | agency=Reuters | title=Sikorsky Aircraft Delivers 100th New Production UH-60M BLACK HAWK Helicopter to U.S | date=25. 3. 2009 | url-status=dead | archive-url=https://web.archive.org/web/20090505140944/http://www.reuters.com/article/pressRelease/idUS182954+25-Mar-2009+PRN20090325 | archive-date=5. 5. 2009 | df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.airrecognition.com/index.php/archive-world-worldwide-news-air-force-aviation-aerospace-air-military-defence-industry/2014-global-news-worldwide-world-international-air-force-aviation/november-2014-global-news-worldwide-world-international-air-force-aviation-aerospace-air-defence-military-industry-/1301-sikorsky-to-deliver-102-new-tactical-multirole-helicopters-to-us-armed-force.html |title=Sikorsky to deliver 102 new tactical multirole helicopters to US armed forces |date=19. 11. 2014 |access-date=24. 10. 2020 |archive-date=10. 12. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141210180001/http://www.airrecognition.com/index.php/archive-world-worldwide-news-air-force-aviation-aerospace-air-military-defence-industry/2014-global-news-worldwide-world-international-air-force-aviation/november-2014-global-news-worldwide-world-international-air-force-aviation-aerospace-air-defence-military-industry-/1301-sikorsky-to-deliver-102-new-tactical-multirole-helicopters-to-us-armed-force.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| &lt;br&gt; &lt;br&gt; &lt;br&gt; &lt;br&gt;1227 planirano
|-
| [[Eurocopter UH-72 Lakota|UH-72 Lakota]]
| [[File:UH-72 Lakota2.jpg|110px]]
| {{ZID|SAD}}&lt;br/&gt;{{ZID|EU}}
| višenamjenski
| UH-72A
| 250
| 345 planirano&lt;ref name=&quot;uh-72&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uh-72a.com/news-feature-story/2008/2008_06_7.asp |title=News – Feature story – The UH-72A &quot;comes home&quot; to its new Army assignment in Mississippi |publisher=UH-72A |access-date=13. 6. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717142354/http://www.uh-72a.com/news-feature-story/2008/2008_06_7.asp |archive-date=17. 7. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! style=&quot;align: center;&quot; colspan=&quot;7&quot; | Bespilotne letjelice
|-
| [[AeroVironment Switchblade]]
|
|
|borbena
|
|4400+
|
|-
| [[AeroVironment RQ-11 Raven|RQ-11B Raven]]
|[[File:A U.S. Marine, right, with the 24th Marine Expeditionary Unit prepares an RQ-11B Raven unmanned aerial system for a demonstration flight for members of the Royal Moroccan Armed Forces in support of exercise 120411-M-FR139-051.jpg|110px]]
|
|ručno lansirajuća
|
|5000
|
|-
| [[Prioria Robotics Maveric]]
|[[File:Maveric InFlight.jpg|110px]]
|
|ručno lansirajuća
|
|36
|&lt;ref&gt;[http://www.armyrecognition.com/november_2013_defense_industry_military_news_uk/united_states_army_puchases_maveric_bird_camouflage_uas_unmanned_aerial_system_2611135.html United States Army purchases Maveric bird camouflage UAS] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203075601/http://www.armyrecognition.com/november_2013_defense_industry_military_news_uk/united_states_army_puchases_maveric_bird_camouflage_uas_unmanned_aerial_system_2611135.html |date=3. 12. 2013 }} - Armyrecognition.com, 26 November 2013&lt;/ref&gt;
|-
| [[AeroVironment RQ-20 Puma|RQ-20A Puma]]
|[[File:RQ20A-130304-M-DE426-001 crop.jpg|110px]]
|
|ručno lansirajuća
|
|325
|
|-
| [[AAI RQ-7 Shadow|RQ-7B Shadow]]
|[[File:Shadow 200 UAV.jpg|110px]]
|
|izviđačka
|
|500+
|
|-
| [[General Atomics MQ-1C Warrior|MQ-1C Gray Eagle]]
|[[File:OCPA-2005-08-11-080331.jpg|110px]]
|
|višenamjenska sa velikim dometom
|
|132&lt;br&gt;180
|
|-
|}

==Reference==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Vojska Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>9ltimcwh7eaempmoeyd73gbgwz4z9e5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hazim Šadić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469920</id>
    <revision>
      <id>3669023</id>
      <parentid>3633103</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4975" sha1="rfc2lueweggqft1fz3qqvr8nmbgykgt" xml:space="preserve">{{Infokutija vojno lice
| ime               = Hazim Šadić
| slika             = 
| opis              = 
| datum rođenja     = {{datum rođenja|1943|11|6}}
| mjesto rođenja    = [[Čelić]], [[DFJ]]
| datum smrti       = {{Datum smrti i godine|2021|06|27|1943|11|06}}
| služba            = 1968 - 2003.
| čin               = [[generalmajor]]
| ratovi            = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| bitke             = 
| vojska            = [[JNA]], [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]
| rod               = 
| jedinice          = 
| zapovijedao       = [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine]] (12. 2. 1993. - 1994.)&lt;ref name=&quot;2.korpus&quot;/&gt;
| nagrade           = 
}}
'''Hazim Šadić''' bio je penzionisani [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|general]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]].

== Rani život ==
Hazim Šadić je rođen 6. 11. 1943. godine u [[Čelić]]u i bio je deseto dijete u porodici Šadić. U bivšoj [[SFRJ]] bio je kumče [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Po završetku osmogodišnjeg školovanja u Čeliću, nastavlja školovanje u Srednjoj vojnoj školi u [[Sarajevo|Sarajevu]], a 1968. godine završava u [[Beograd]]u diplomom Akademije kopnene vojske. Biva odabran i upućen na školovanje u Komandno-štabnu akademiju kopnene vojske Jugoslavije u trajanju od dvije godine u Beogradu, koju završava 1981. godine. Tako stiče uslove da postane dio oficirskog kadra predviđenog za najviše funkcije komandovanja.

== Jugoslavenska narodna armija ==
Tokom vojme karijere u [[JNA]] obavljao je više dužnosti, od komandira čete, komandanta bataljona, pa do načelnika operativno-nastavnog odsjeka u 17. korpusu.

== Rat u Bosni i Hercegovini==
[[Rat u Bosni i Hercegovini]] ga zatiče na službi u [[Tuzla|Tuzli]] u činu [[potpukovnik]]a. Napušta Komandu 17. korpusa i pridružuje se snagama [[Armija RBiH]].

==== 1992-1994 ====
Naredbom ministra odbrane br. 155-1/92 od 29. 4. 1992. godine postavljen je za načelnika Okružnog štaba TO Tuzla, a Naredbom [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] br. 02/589-76 od 30. 10. 1992. godine&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=|first=|date=1. 12. 2012|title=DRUGI KORPUS|url=http://www.zatebebih.ba/pdf/Korak_29.pdf|journal=Korak|doi=|access-date=}}&lt;/ref&gt; postavljen je za načelnika Štaba [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. Korpusa ARBiH]].

Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 12. 2. 1993. godine postavljen je na dužnost komandanta [[Drugi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|2. Korpusa ARBiH.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/197662/obiljezena-23-rodendan-drugog-korpusa-armije-r-bih|title=Obilježena 23. rođendan Drugog korpusa Armije R BiH|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=21. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

==== 1994-1997 ====
Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine br. 04-2-14-10/94 biva imenovan za šefa vojno-diplomatskog izaslanstva Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stav.ba/generali-nakon-bitke-gdje-su-danas-komandanti-armije-bih/|title=Generali nakon bitke: Gdje su danas komandanti Armije BiH|date=24. 4. 2017|website=STAV|language=bs-BA|access-date=21. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; u [[Turska|Republici Turskoj]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/676661|title=Heroji sa Brčanske Malte|last=d.o.o|first=OliveBH|website=infobiro.ba|access-date=21. 11. 2020}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; i na toj dužnosti ostaje do maja 1997. godine.

Kao diplomat koordinira mirovne napore Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zemalja na području [[Bliski istok|Bliskog Istoka]] i [[Mediteran]]a u nalaženju rješenja za zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini.

Za vojnog savjetnika predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://startbih.ba/clanak/gdje-su-nekadasnji-clanovi-predsjednistva-bih/90459|title=Gdje su nekadašnji članovi Predsjedništva BiH? @ StartBiH.ba|last=startbih|website=startbih.ba|language=bs|access-date=21. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] i sekretara Vojnog komiteta postavljen je 1. 6. 1997. godine.

== Čin i odlikovanja ==
U čin [[Brigadni general|brigadnog generala]] proizveden je 14. 12. 1993. godine, a Ukazom Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 29. 2. 2000. godine proizveden je u čin generalmajora&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vg.no/i/kaa4MB|title=Kosmo på hysjmøte i Bosnia|website=www.vg.no|language=nb|access-date=23. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;.

Odlikovan je ratnim priznanjem &quot;[[Zlatni ljiljan]]&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://issuu.com/hitno/docs/monografija|title=Monografija Zlatni Ljiljani|website=Issuu|language=en|access-date=23. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;, a dobitnik je i niza međunarodnih priznanja.

== Reference==
{{refspisak}}

{{DEFAULTSORT:Šadić, Hazim}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Čelić]]
[[Kategorija:Oficiri Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Generali Armije Republike Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>rfc2lueweggqft1fz3qqvr8nmbgykgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pokret demokratske akcije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472828</id>
    <revision>
      <id>3669003</id>
      <parentid>3658913</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:11:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>77.77.218.29</ip>
      </contributor>
      <comment>ovo ne bi trebalo svrstavati u kategoriju:SDA</comment>
      <origin>3669003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8835" sha1="5y1i0oatu5okn0p8xveardrkakqmggk" xml:space="preserve">{{Infokutija stranka
| ime_bosanski     = Pokret demokratske akcije
| godina osnivanja = 24. mart 2018.
| predsjednik      = [[Elzina Pirić]]
| sjedište         = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]
| ideologija       = [[Bošnjački nacionalizam]]&lt;ref name=&quot;P&amp;E in FBiH&quot;&gt;{{Cite web|url=http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|title=Parties and elections in Federation of Bosnia and Herzegovina|last=Nordsieck|first=Wolfram|date=2018|website=Parties and Elections in Europe|access-date=2020-02-18|archive-date=2020-02-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20200215042024/http://parties-and-elections.eu/bosnia-herzegovina-fbih.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;[[Konzervativizam]]&lt;ref name=&quot;P&amp;E in FBiH/&gt;&lt;br&gt;[[Regionalizam]]{{Izvor}}
| boje             = {{colorbox|#04b393}} Zelena
| logo             = PDA_logo.png
| skupština1       = [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom FBiH]]
| broj_mandata1    = {{Infokutija stranka/mandati|1|98|#2696be}}
| skupština2       = [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda FBiH]]
| broj_mandata2    = {{Infokutija stranka/mandati|0|80|#2696be}}
| veb-sajt         = [http://pdabih.org/ pdabih.org]
| skraćenica       = PDA
| adresa           = Fra Grge Martića 8
| nastala_iz       = [[Stranka demokratske akcije]]
| politička_pozicija = [[Desni centar]]{{Izvor}}
| osnivač          = [[Mirsad Kukić]]
| generalni_sekretar = [[Samir Imamović]]
| skupština3       = [[Skupština Posavskog kantona|Skupština PK]]
| broj_mandata3    = {{Infokutija stranka/mandati|1|21|#2696be}}
| skupština4       = [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupština TK]]
| broj_mandata4    = {{Infokutija stranka/mandati|1|35|#2696be}}
}}
'''Pokret demokratske akcije''' ('''PDA''') jest [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini|bosanskohercegovačka politička stranka]] osnovana 24. marta 2018. u [[Tuzla|Tuzli]].

== Historija ==
Stranku je osnovao Mirsad Kukić 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pdabih.org/o-nama/|title=O nama|date=18. 5. 2018|website=PDA BiH|language=bs-BA|access-date=5. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; kada je isključen iz Kantonalnog odbora [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA), jer je radio protiv statuta stranke.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ba.n1info.com/vijesti/a245774-Nakon-raskola-SDA-u-TK-se-osniva-nova-stranka/|title=Nakon raskola SDA u TK se osniva nova stranka|date=26. 2. 2018|website=N1|language=bs-BA|access-date=5. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Kukić je najavio da će osnovati vlastitu stranku pod nazivom Pokret demokratske akcije. Optužio je [[Stranka demokratske akcije|SDA]] da nije radila u interesu stanovnika [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskog kantona]].

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|općim izborima 2018]]. osvojila je jedno mjesto u [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/2/0/0/0/0/0|title=Parlamentarna skupština BiH - Rezultati općih izbora 2018.|website=www.izbori.ba|publisher=[[CIKBiH]]|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; četiri mjesta u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/4/0/0/0/0|title=Parlament Federacije BiH - Rezultati općih izbora 2018.|website=www.izbori.ba|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; jedno mjesto u [[Skupština Posavskog kantona|Skupštini Posavskog kantona]] i sedam u [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupštini Tuzlanskog kantona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/7/202/0/0/0|title=Skupština PK - Rezultati općih izbora 2018.|website=www.izbori.ba|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&amp;langId=1#/7/203/0/0/0|title=Skupština TK - Rezultati općih izbora 2018.|website=www.izbori.ba|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

Na [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|općim izborima 2022.]] osvojila je jedno mjesto u [[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/4/0/0/0/0|title=Parlament FBiH - Rezultati općih izbora 2022.|website=www.izbori.ba|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt; jedno mjesto u [[Skupština Posavskog kantona|Skupštini Posavskog kantona]] i tri u [[Skupština Tuzlanskog kantona|Skupštini Tuzlanskog kantona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/202/0/0/0|title=Skupština PK - Rezultati općih izbora 2022.|website=www.izbori.ba|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=32&amp;langId=1#/7/203/0/0/0|title=Skupština TK - Rezultati općih izbora 2022.|website=www.izbori.ba|access-date=29. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Spisak predsjednika ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
! colspan=&quot;3&quot; |Mandat
|-
!Od
!Do
!Trajanje
|-
!1.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Mirsad Kukić]]
&lt;small&gt;(1958–2024)&lt;/small&gt;
|24. mart 2018.
|23. januar 2022.
|3 godine i 10 mjeseci
|-
!2.
|[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]]
|[[Elzina Pirić]]
&lt;small&gt;(r. 1980)&lt;/small&gt;
|23. januar 2022.
|''trenutno''
|{{ayd|2022|1|23}}
|}

== Izbori ==
=== Državni nivo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!Pozicija
!Broj glasova
!%
![[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]
![[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Vlada
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018.|2018.]]
|12.
|38.417
|2,32
| style=&quot;vertical-align:middle;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|42|#2696be}}
| style=&quot;vertical-align:middle;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#2696be}}
| style=&quot;background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022.|2022.]]
|22.
|14,889
|1,54
|{{Infokutija stranka/mandati|0|42|#2696be}}
|{{Infokutija stranka/mandati|0|15|#2696be}}
| style=&quot;background:#FFC7C7;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |Vanparlamentarna
|}

=== Entitetski nivo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine]]
!Godina
!Pozicija
!Broj glasova
!%
![[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]]
![[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda]]
!Vlada
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]]
|7.
|37.731
|3,77
| style=&quot;vertical-align:middle;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|4|98|#2696be}}
| style=&quot;vertical-align:middle;&quot; |{{Infokutija stranka/mandati|1|58|#2696be}}
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#F99;vertical-align:middle;text-align:center;&quot; |Opozicija
|-
![[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]]
|11.
|18.312
|1,88
|{{Infokutija stranka/mandati|1|98|#2696be}}
|{{Infokutija stranka/mandati|0|80|#2696be}}
|}

=== Kantonalni nivo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%; width:56%;&quot;
!Godina
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Posavina.svg|28x28piksel]] [[Posavski kanton|PK]]
![[Datoteka:Coat_of_arms_of_Tuzla_Canton.svg|31x31piksel]] [[Tuzlanski kanton|TK]]
!Ukupno
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2018.]]
| style=&quot;vertical-align:middle; |{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#2696be}}
| style=&quot;vertical-align:middle; |{{Infokutija stranka/mandati|7|35|#2696be}}
| style=&quot;vertical-align:middle; |{{Infokutija stranka/mandati|8|289|#2696be}}
|-
|[[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022 - kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine|2022.]]
|{{Infokutija stranka/mandati|1|21|#2696be}}
|{{Infokutija stranka/mandati|1|35|#2696be}}
|{{Infokutija stranka/mandati|2|289|#2696be}}
|}

== Također pogledajte ==
* [[Stranka demokratske akcije]]
* [[Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://pdabih.org/ Zvanični sajt]

[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Političke stranke osnovane 2018.]]
[[Kategorija:Pokret demokratske akcije|*]]
[[Kategorija:Stranka demokratske akcije]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]
[[Kategorija:Konzervatizam u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačke političke stranke]]
[[Kategorija:Bošnjačke političke stranke u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bošnjačke nacionalističke stranke]]
[[Kategorija:Nacionalističke stranke u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>5y1i0oatu5okn0p8xveardrkakqmggk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Momčilo Perišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>477479</id>
    <revision>
      <id>3669013</id>
      <parentid>3646320</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:27:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>+[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2291" sha1="dzbeus0aq84ty4pa915bm9i9tugcg0r" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}
{{Nedostaju izvori}}
'''Momčilo Perišić''' je pristupio  u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]] 1966. godine. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske, Komandno-štabnu akademiju Kopnene vojske, i Komandno-štabnu školu operatike Kopnene vojske.

Godine 1991, kada je izbio [[rat u Hrvatskoj]], Perišić je bio na dužnosti komandanta Artiljerijskog školskog centra u [[Zadar|Zadru]]. Zbog učešća u bombardovanju Zadra hrvatski sud ga je proglasio ratnim zločincem i osudio na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora. Poslije sarajevskog primirja i povlačenja snaga JNA iz Hrvatske, Perišić je u januaru 1992. imenovan komandantom 13. Bilećkog korpusa JNA. Na tom mjestu učestvovao je u borbama u [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Dubrovnik|dubrovačkom]] zaleđu.

U junu 1992. godine, poslije povlačenja snaga JNA u [[Srbija|Srbiju]] i njene transformacije u Vojsku Jugoslavije, imenovan je načelnikom štaba i zamjenikom komandanta Treće armije u [[Niš]]u. Tada je uživao reputaciju jednog od pristaša [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] među generalima, odnosno jednog od kadrova uvedenih nakon velike čistke preostalih generala JNA početkom 1992. godine. Za načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije imenovan je 29. augusta 1993. godine. Na toj dužnosti bio je do 24. novembra 1998. godine. Njegova smjena ponekad se tumači kao posljedica neslaganja sa Miloševićom politikom prema [[Kosovo|Kosovu]], odnosno načinom na koji se vodio [[kosovski rat]].

Ubrzo poslije toga, Perišić se priklonio antimiloševićevskoj Demokratskoj opoziciji Srbije i postao jedan od njenih vođa. Poslije rušenja Miloševića sa vlasti u januaru 2001. godine, ušao je u novoformiranu srpsku vladu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]].

Marta 2002. godine, Perišić je uhapšen u jednom motelu na Ibarskoj magistrali pod optužbom za špijunažu u korist [[SAD]]. Ubrzo zatim, podnio je ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade.

[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Biografije, Gornji Milanovac]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom]]
[[Kategorija:Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>dzbeus0aq84ty4pa915bm9i9tugcg0r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mediji u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>478357</id>
    <revision>
      <id>3669096</id>
      <parentid>3591952</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T05:11:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70849" sha1="3zkgf9p4mjn8tj8j3ccjcu7vv68hw3n" xml:space="preserve">{{Kultura Bosne i Hercegovine}}
[[File:Sarajevo_Twist_Tower.jpg|mini|[[Avaz Twist Tower]], sjedište [[Dnevni avaz|Dnevnog Avaza]]]]
'''Mediji u Bosni i Hercegovini''' odnose se na [[Mediji|masovne medije]] sa sjedištem u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (BiH). [[Televizija|Televizijom]], [[radio]]m, [[časopis]]ima i [[Novine|novinama]] upravljaju i državne i profitne korporacije, koje ovise o [[Reklama|prihodima od reklama]], [[Pretplata|pretplate]] i ostalih prodaja. [[Ustav Bosne i Hercegovine]] garantuje [[Sloboda govora|slobodu govora]], iako politički i poslovni pritisci - zajedno s administrativnom rascjepkanošću - još uvijek ometaju nezavisnost novinara i medija.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;&gt;[[Freedom House]], Press Freedom report 2015, [https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/bosnia-and-herzegovina Bosnia and Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200221125134/https://freedomhouse.org/report/freedom-press/2015/bosnia-and-herzegovina|date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Kao [[zemlja u tranziciji]] s poslijeratnim nasljeđem i [[Politika Bosne i Hercegovine|složenom domaćom političkom strukturom]], bosanskohercegovački medijski sistem je u transformaciji. U ranom poratnom periodu (1995 – 2005), razvoj medija vodili su uglavnom međunarodni donatori i agencije za saradnju, koji su ulagali u pomoć u rekonstrukciji, diverzifikaciji, demokratizaciji i profesionalizaciji medija.&lt;ref&gt;Hozić, 2008; Thompson &amp; De Luce, 2002; Kurspahić, 2003; Jusić, 2006&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;&gt;Tarik Jusić, &quot;[http://ejc.net/media_landscapes/bosnia-and-herzegovina Bosnia and Herzegovina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304053605/http://ejc.net/media_landscapes/bosnia-and-herzegovina |date=4. 3. 2016 }} &quot;, EJC Media Landscapes&lt;/ref&gt;

Poslijeratni razvoj uključuje uspostavljanje nezavisne regulatorne agencije za komunikaciju, usvajanje Kodeksa za štampu, uspostavljanje Vijeća za tisak, dekriminalizaciju klevete, uvođenje prilično naprednog zakona o slobodi pristupa informacijama i stvaranje sistema javnog servisa od nekadašnjeg državnog emitera. Ipak, međunarodne pozitivne pomake često ometaju domaće elite, a profesionalizacija medija i novinara odvijala se polako. Visok nivo pristranosti i povezanosti medija i političkih sistema ometa pridržavanje profesionalnog kodeksa ponašanja.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

== Historija ==
{{Proširiti sekciju}}

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, većina medija postala je propagandno oružje vlasti, vojske i frakcija - izuzev sarajevskog [[Oslobođenje|Oslobođenja]]. Od tada se čine napor, s malim uspjehom, na razvoju medija koji premošćuju etničke granice.&lt;ref name=&quot;BBCNewsProfileForBiH3&quot;&gt;[https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17211939 &quot;Bosnia-Hercegovina profile - Media&quot;], ''BBC News'', 18 December 2012. Retrieved 30 January 2014.&lt;/ref&gt;

== Zakonodavni okvir ==
[[Sloboda govora]] i [[sloboda medija]] u Bosni i Hercegovini zagarantovani su [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom]], [[Evropska konvencija o ljudskim pravima|Evropskom konvencijom o ljudskim pravima]] i drugim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima koji su direktno integrirani u ustavni poredak Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;EP4&quot;&gt;Elda Brogi, Alina Dobreva, and Pier Luigi Parcu, &quot;[http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2014/534982/EXPO_STU(2014)534982_EN.pdf Freedom of Media in the Western Balkans]&quot;, study for the [[European Parliament]]'s Subcommittee on Human Rights, October 2014, EXPO/B/DROI/2013/16&lt;/ref&gt;{{Rp|27}} Sloboda govora i sloboda medija zagarantovana je i entitetskim i ostalim nižim ustavima i statutima.&lt;ref&gt;Art.1(l) of the Federation of BiH Constitution, and Art 25 and 26 of the RS Constitution.&lt;/ref&gt;

Ostali relevantni zakoni su Zakon o zaštiti od [[Kleveta|klevete]]&lt;ref&gt;Official Gazette RS No. 37/01, Official Gazette FBiH No. 31/01&lt;/ref&gt; koji reguliše [[Kleveta|klevetu]], te Zakon o komunikacijama.&lt;ref&gt;Official Gazette BiH No. 33/02, 12 November 2002&lt;/ref&gt; Zbog neuspjeha vlasti kako u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], tako i u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] da osiguraju stvaranje potrebnog pravnog okvira koji bi omogućio novinarima profesionalni i nezavisni rad u svom okruženju, [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visoki predstavnik]] je 1999. godine donio Odluku o slobodi informacija i ukidanje krivičnih kazni za uvredu i klevetu. Kleveta je u Bosni i Hercegovini dekriminalizirana 2002. godine.&lt;ref name=&quot;EP4&quot;/&gt;{{Rp|27}}

Zakon o komunikacijama općeniti je pravni okvir za radiodifuziju i telekomunikacijsku industriju, koji uspostavlja Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK) kao nezavisnu državnu agenciju koja regulira sektor radiodifuzije i telekomunikacija.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

Zakon predviđa [[Sloboda govora|slobodu govora]] i [[Sloboda štampe|štampe]]; međutim, vlada ne poštuje uvijek slobodu štampe u praksi. [[Zakon Federacije Bosne i Hercegovine]] zabranjuje [[govor mržnje]], dok [[Zakon Republike Srpske]] posebno ne zabranjuje, iako zakon zabranjuje izazivanje etničke, rasne ili vjerske mržnje. Nezavisni analitičari primjećuju kontinuiranu tendenciju političara i drugih lidera da neželjenu kritiku označe govorom mržnje.&lt;ref name=&quot;USDOS-CRHRP-BiH-20124&quot;&gt;[https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/humanrightsreport/index.htm?year=2012&amp;dlid=204268 &quot;Bosnia and Herzegovina&quot;], ''Country Reports on Human Rights Practices for 2012'', Bureau of Democracy, Human Rights and Labor, U.S. Department of State, 22 March 2013. Retrieved 30 January 2014.&lt;/ref&gt; Zakon zabranjuje proizvoljno miješanje u privatnost, porodicu, dom ili prepisku, a vlada općenito poštuje ove zabrane u praksi.&lt;ref name=&quot;USDOS-CRHRP-BiH-20124&quot;/&gt;

Zakon o komunikacijama također reguliše pitanja koncentracije medija i vlasništva. [[RAK]] je usvojio pravilo o koncentraciji medija i unakrsno vlasništvo, kako je navedeno u Zakonu o komunikacijama,&lt;ref&gt;CRA Rule No. 21/2003&lt;/ref&gt; kako bi se spriječila koncentracija uzajamnog vlasništva. Zakon o konkurenciji daje dodatna pravila o koncentraciji na tržištu.&lt;ref name=&quot;Jusic&quot;&gt;Jusić, Tarik, 2006, The Media in a Democratic Society, in Srdjan Dizdarevic et al., (ed.); Democracy Assessment in Bosnia and Herzegovina, Open Society Fund Bosnia and Herzegovina.&lt;/ref&gt;{{Rp|281}}

Zakon o slobodi [[Pristup informacijama|pristupa informacijama]] u Bosni i Hercegovini prilično je napredan i omogućava javni pristup svim informacijama koje posjeduju javne institucije, uz izuzetke samo radi zaštite podataka s posebno negativnim učinkom na odbranu, javnu sigurnost, monetarnu politiku ili privatnost trećih strana.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Articles 6, 7 and 8, Law on Freedom of Access to Information in BiH&lt;/ref&gt; Međutim, u praksi postupak može biti glomazan i obeshrabriti novinare da traže službene informacije.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

Zakon o sistemu javnog radiodifuznog servisa Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;Official Gazette of Bosnia and Herzegovina, no. 78/05&lt;/ref&gt; regulira cjelokupno funkcioniranje sistema i odnose između njegovih komponenti, a dopunjen je drugim zakonima na državnom i entitetskom nivou: Zakonom o javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine - [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]],&lt;ref&gt;Official Gazette of Bosnia and Herzegovina, no. 92/05&lt;/ref&gt; Zakon o Radioteleviziji Federacije BiH - [[RTVFBiH]] &lt;ref&gt;Official Gazette of the Federation of Bosnia and Herzegovina, no. 01-02-401/08&lt;/ref&gt; i Zakon o Radioteleviziji Republike Srpske - [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]].&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Official Gazette of Republika Srpska, no. 49/06&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;&gt;AGCOM &amp; CRA, 2008, Overview of the Communications Sector in Bosnia and Herzegovina&lt;/ref&gt;{{Rp|80}}

Kodeks ponašanja emitera Regulatorne agencije za komunikacije&lt;ref&gt;http://rak.ba/eng/index.php?uid=1272015437/c-actvts/ppt/viggiani.pdf&lt;/ref&gt; pruža standarde za programiranje, zahtijevajući da radio i TV stanice „pokažu nepristrasnost i neutralnost u svom izvještavanju, profesionalnost i jednaku zastupljenost svih društvenih grupa i različitih stavova i mišljenja, bez diskriminacije po bilo kojem osnova. &quot;Zakoni koji regulišu javne emitere predviđaju slične standarde&quot;.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

RAK je također usvojio Kodeks o audio-vizuelnim i radio medijskim uslugama, kojim se mjeri primjenom licencnih uslova i kodeksa o reklamiranju i sponzorstvu, koji regulišu zaštitu djece i maloljetnika u kontekstu oglašavanja i sponzorstva. Uprkos ovim kodeksima, i dalje postoje zabrinutosti oko pravilne primjene profesionalnih standarda.&lt;ref name=&quot;EP4&quot;/&gt;{{Rp|28}}

[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]] usvojila je 2005. godine Pravila o medijskom predstavljanju političkih subjekata u izbornom periodu, kako nalaže Izborni zakon Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Official Gazette BiH No. 23/2001&lt;/ref&gt; Ova pravila postavljaju standarde za izvještavanje o izbornim kampanjama i zahtijevaju od emitera da pružaju činjenične, cjelovite, iskrene, poštene i nepristrasne informacije i da se ravnopravno i nepristrasno odnose prema političkim konkurentima.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

U Bosni i Hercegovini ne postoji registar online medija i oni ne trebaju operativnu dozvolu. Posljednjih godina Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini obavezalo se na izradu propisa iz ove oblasti koji bi se temeljio na principu samoregulacije. [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa BiH]] započelo je 2013. godine izradu zakona o novim medijima, uključujući regulativu o internetu i online mreži. Ova inicijativa izazvala je neke zabrinutosti, jer se očekivalo da uključuje ograničenja poput dozvola i licenci.&lt;ref name=&quot;EP4&quot;/&gt;{{Rp|28}}

=== Status novinara ===
Profesionalizam i kvalitetno novinarstvo rijetki su u Bosni i Hercegovini. Novinari primaju relativno manje plaće, uprkos višim diplomama, a često im se ne isplaćuju redovno zbog finansijskih poteškoća u medijima. Preopterećenost poslom i vremenski pritisak tjeraju novinare da iznose nepodržane dokaze ili koriste nepouzdane izvore. Internet mediji također često ne poštuju [[Autorsko pravo|standarde autorskih prava]].&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt; Mnogi novinari rade bez odgovarajućih radnih ugovora, često angažirani da rade redovno ili čak duže, a da nisu pokriveni zdravstveni i penzijski fondovi.

=== Regulatorna tijela ===
[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije]] (RAK) zadužena je za regulaciju radio i televizijskih medija u zemlji, kako je utvrđeno Zakonom o komunikacijama.&lt;ref name=&quot;USDOS-CRHRP-BiH-20124&quot;/&gt; RAK je nezavisna agencija čiji je zadatak regulacija radio i TV emitovanja i telekomunikacionih mreža; licenciranje; dodjela radio-frekvencijskog spektra i razvijanje i provođenje pravila i propisa na tržištu komunikacija. Zakon garantuje njegovu nezavisnost i sprečava [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara]], pojedine političare ili bilo koju drugu osobu da utječu na odluke.&lt;ref&gt;BiH Law on Communications, Article 36&lt;/ref&gt; Štaviše, državnim službenicima na svim nivoima vlasti, članovima tijela političkih stranaka i onima povezanim s telekomunikacijskim operaterima ili elektroničkim medijima zabranjeno je imenovanje za generalnog direktora RAK-a.&lt;ref&gt;BiH Law on Communications, Article 40&lt;/ref&gt; RAK ima izvršna ovlaštenja za provođenje propisa,&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt; i financijski je nezavisan.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Law on Financing of Institutions of Bosnia and Herzegovina, Official Gazette BiH, 29 December 2004&lt;/ref&gt; Njegove odluke uglavnom se smatraju poštenim.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

Generalnog direktora RAK-a imenuje Vijeće RAK-a, a odobrava [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeće ministara BiH]]. Zbog političkih sporova, agencija je bez direktora posljednjih sedam godina. Nacrt zakona koji je Vijeće ministara iznijelo 2014. godine, a kojim bi se smanjila nadležnost RAK-a, izazvao je zabrinutost.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

=== Samoregulatorna tijela ===
Urednička politika i sadržaji bosanskohercegovačkih medija nisu regulirani. Samoregulacija o etičkim i profesionalnim principima predviđena je Kodeksom za štampu.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

Vijeće za štampu BiH osnovano je kao nezavisno, nevladino, nepolitičko samoregulacijsko tijelo, koje čine sva novinarska udruženja i odgovorno za samoregulaciju sadržaja na mreži i štampanim medijima. Cilj je rješavanje sporova između medija i čitatelja putem profesionalnih alata kao što su pravo na odgovor, ispravak, izvinjenje i opovrgnuće, ali ne može izreći sankcije u smislu novčanih kazni, suspenzija ili gašenja.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt; Njihovo posredovanje često dovodi do povlačenja ili odgovora.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt; Vijeće za štampu je 2012. godine razmotrilo 176 žalbi na netačno ili klevetničko izvještavanje štampanih i internetskih medija (103 za tiskane i 73 za internetske medije), prihvativši 35 kao valjane i odbacivši 19 kao neosnovane.&lt;ref name=&quot;USDOS-CRHRP-BiH-20124&quot;/&gt;

== Mediji ==
U 2014. godini Bosna i Hercegovina je imala osam dnevnih [[Novine u Bosni i Hercegovini|novina]] (uglavnom privatnih), 189 sedmičnih ili mjesečnih novina i časopisa, 142 radio stanice, 43 televizijske stanice i osam novinskih agencija. Ipak, mnogi građani ne mogu pristupiti ostalim izvorima.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

Bosanskohercegovački mediji često su stranački i pridruženi su različitim etničkim ili/i političkim grupama. Ekonomska recesija pogoršala je njihovu zavisnost o političkim i komercijalnim interesima, jačajući [[Samocenzura|samocenzuru]]. [[Vlada Republike Srpske]] i dalje direktno subvencionira provladine lokale, dok mnogi lokalni mediji dobijaju sredstva od lokalnih vlasti. [[Mediji u zajednici|Medijima]] u zajednici je zakonski zabranjeno da primaju prihode od oglašavanja, što guši njihov razvoj. Vlasnička struktura medija često je nejasna.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

=== Štampani mediji ===
[[Vijeće za štampu Bosne i Hercegovine]] zabilježilo je da postoji osam dnevnih novina (sve u privatnom vlasništvu), 100 različitih vrsta časopisa, 71 specijaliziranih časopisa i osam vjerskih časopisa.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt; Nekoliko srpskih i hrvatskih novinskih medija također se prodaje u Bosni i Hercegovini. Podatke o tiražu novina mediji ne objavljuju i smatraju se poslovnom tajnom. Agencije za istraživanje tržišta u 2006. izvjestile su kao najčešće čitani dnevni list - [[Dnevni avaz]] (36%), [[Blicnet|Blic]] (10%), zatim [[Glas Srpske]], [[Večernje novosti]] i [[Večernji list]] (svi po 4%). Trećina stanovništva ne čita novine.&lt;ref name=&quot;GfK2&quot;&gt;GfK BiH, 2006, [http://www.klix.ba/vijesti/bih/istrazivanje-gfk-bh-citanost-dnevnih-novina-u-bih/060223011 Čitanost dnevnih novina u BiH], Klix.ba&lt;/ref&gt; Udjeli u prihodima od reklama u 2007. godini podijeljeni su na sljedeći način: [[Dnevni avaz]] (34%), [[Dnevni list]] (24%), [[Oslobođenje]] (16,75%), [[Nezavisne novine]] (12,72%), [[Glas Srpske]] (8,92%), [[Večernji list]] (3,48%).&lt;ref&gt;Mareco Index Bosnia, 2006&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hozic2&quot;&gt;Hozić, Aida A., 2008, Democratizing Media, Welcoming Big Brother: Media in Bosnia and Herzegovina, in Karol Jakubowicz and Miklos Sukosd (ed.): Finding the Right Place on the Map: Central and Eastern European Media Change in a Global Perspective, Intellect Bristol, UK / Chicago, USA.&lt;/ref&gt;{{Rp|157}}

Obrasci čitanja uglavnom slijede teritorijalne (entitetske ili kantonalne), etničke ili nacionalne linije. [[Dnevni avaz]], objavljen u [[Sarajevo|Sarajevu]], uglavnom cilja [[Bošnjaci|bošnjačku]] čitalačku publiku; [[Nezavisne novine]] iz [[Banja Luka|Banja Luke]] čitaju [[Srbi]]; [[Večernji list]] i [[Jutarnji list]] usmjereni su na [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvate]] u BiH.&lt;ref name=&quot;GfK2&quot;/&gt;

Časopisi prate trend komercijalizacije, a vodeću ulogu preuzimaju ženski časopisi kao što su [[Azra (časopis)|Azra]] (14,7%, 2005.) i [[Gloria (magazin)|Gloria]] (12,5%), prevladavajući političke časopise poput [[Dani (časopis)|Dani]] (9,4%), [[Slobodna Bosna]] (7,2% ) i [[Express (bosanski magazin)|Express]] (5,3%).&lt;ref name=&quot;Hozic2&quot;/&gt;{{Rp|158}}&lt;ref&gt;IREX, Media Sustainability Index 2005&lt;/ref&gt;

U ovom trenutku najstariji štampani magazin u BiH je magazin Start BiH koji je prvi put izašao u Sarajevu 2. Oktobra 1998 . Izlazio je svakih 14 dana a danas je mjesečnik. U privatnom je vlasništvu . Dobitnik je nagrade &quot;Novine godine u BiH&quot; kao i nagrade &quot;Amnesty international&quot; za istraživačko novinarstvo .

=== Izdavaštvo ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Radio emitovanje ===
{{Glavni|Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini|Televizija u Bosni i Hercegovini}}

* [[Radio stanica|Radio stanice]] : 3 velike javne radio stanice i mnoge privatne radio stanice (2010).&lt;ref name=&quot;CIAWFB-BiH-20142&quot;&gt;[https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bosnia-and-herzegovina/ &quot;Communications: Bosnia and Herzegovina&quot;], ''World Factbook'', U.S. Central Intelligence Agency, 28 January 2014. Retrieved 30 January 2014.&lt;/ref&gt;

Sistem javnog emitiranja Bosne i Hercegovine ([[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]]) uključuje četiri radio kanala: [[BH Radio 1]] na državnom nivou, plus na entitetskom nivou [[Radio Federacije Bosne i Hercegovine|Federalni radio]] u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] (dio [[RTVFBiH]] ) i [[Radio Republike Srpske]] u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] (dio [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]]).

Na radio tržištu aktivno djeluje 144 radio stanice, od kojih je 65 javnih i 79 privatnih (podaci iz 2009.). Njihovi prihodi uglavnom dolaze od reklama (60%), zajedno s javnim subvencijama i prodajom programa. Tržište je vrlo usitnjeno, 60% prihoda dijeli 130 stanica, a preostalih 40% među 10 glavnih stanica. Nijedna pojedinačna radio stanica ne ostvaruje više od 15% tržišnih prihoda.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt; Dvije trećine prihoda ide javnim emiterima, bilo nacionalnom javnom servisu (30%) ili drugim lokalnim državnim mjestima (34%); privatni emiteri zarađuju samo od 36%.&lt;ref&gt;CRA Survey, 2007, quoted in AGCOM &amp; CRA, 2008: 141&lt;/ref&gt; Radio su često vertikalno integrirani u medijske grupe koje također kontroliraju TV stanice, kablovske operatere, davaoci usluga interneta, pa čak i marketinške agencije. Ostali radiji su u vlasništvu općinskih ili kantonalnih vlada i javno se finansiraju.&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|145}}

Većina slušalaca (48% u 2006) sintonizira se prvenstveno na lokalnim radio stanicama, od kojih [[BN Radio]] (15%) ima najbolju ocjenu, a slijede [[BH Radio 1]] (13%) i [[Radio Big 1]] (10%). Oko 22% ispitanika izjavilo je da nikada ne slušaju radio.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GfK22&quot;&gt;GfK BiH, 2006b, Elektronski mediji u BiH – koji se najčešće gledaju i slušaju?&lt;/ref&gt;

=== Televizijsko emitovanje ===
 
[[Televizija]] je glavni izvor vijesti. Najuticajniji emiteri su javne radio i TV stanice koje vode bošnjačko-hrvatski i srpski entiteti, [[Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine|RTVFBiH]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]], a koje su pod efektivnom kontrolom vladajućih nacionalnih partija u svakoj od njih. Emiter na državnom nivou, [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]], popunjava polje.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

[[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika]] (OHR), vodeća međunarodna civilna agencija u BiH, nadzirao je razvoj nacionalne javne radiodifuzije i radio na stvaranju ne-nacionalističkih, građanskih medija.&lt;ref name=&quot;BBCNewsProfileForBiH3&quot;/&gt;

[[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] (BHRT), prije poznata kao RTVBiH (1992–1998), a zatim PBSBiH, krovna je organizacija za emitovanje i jedina članica [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzne unije]] iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Godine 1992. iz RTVBiH je izrasla [[Televizija Kantona Sarajevo|RTV Kantona Sarajevo]], jednog od osam glavnih radiodifuznih centara bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije,]] a 1. januara 1993. godine RTVBiH je primljena kao aktivni član [[Evropska radiodifuzijska unija|Evropske radiodifuzne unije]]. Uključuje Nacionalni javni televizijski kanal [[BHT 1]], Državni javni radio [[BH Radio 1]] i Jedinicu za muzičku produkciju [[MP BHRT]]. U postupku je uspostavljanje zajedničke javne korporacije BHRT sa entitetskim javnim emiterima [[RTVFBiH]] i [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS.]]

Glavni grad [[Sarajevo]] je dom za neke TV stanice poput [[Al Jazeera Balkans]], izdanaka [[Panarabizam|panarapske]] vijesti sa sjedištem u [[Katar]]u, koja emitira na [[Bosanski jezik|bosanskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Srpski jezik|srpskom jeziku]],&lt;ref name=&quot;BBCNewsProfileForBiH3&quot;/&gt; ili njegovog konkurenta [[N1 (televizija)|N1]], 24-satnog kablovskog [[Emitovanje vijesti|informativnog kanala]].

* [[Televizijsko emitiranje|Televizijske stanice]]: 3 javne TV stanice: [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|Radio i televizija Bosne i Hercegovine]] (BHRT), [[Federalna televizija|Federalna TV koja]] radi sa 2 mreže i [[Radiotelevizija Republike Srpske|Radio Televizija Republike Srpske]]; lokalna komercijalna mreža od 5 TV stanica; 3 privatne, gotovo nacionalne TV stanice; i desetine malih nezavisnih TV stanica (2010).&lt;ref name=&quot;CIAWFB-BiH-20142&quot;/&gt;

=== Kino ===
[[Datoteka:Sarajevo_Film_Festival_04.JPG|mini|[[Sarajevo Film Festival]] - crveni tepih]]
Historija kinematografije u Bosni i Hercegovini započela je prvom filmskom projekcijom 27. jula 1897. Ipak, razvoj filmske industrije dogodio se tek nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Do danas je u zemlji proizvedeno 120 igranih filmova i stotine dokumentarnih i kratkometražnih filmova, od čega oko 20 u posljednjoj deceniji (uglavnom koprodukcije).&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bhfilm.ba/ Udruzenje filmskih radnika Bosne i Hercegovine]&lt;/ref&gt;

U 2008. godini [[Bosna i Hercegovina]] je ugostila 50 bioskopa sa 7.409 projekcija filmova, od čega 503 domaće produkcije ili koprodukcije filmova. Broj posjetilaca bioskopa bio je u negativnom trendu, sa 643.009 u 2003. na 236.517 u 2008.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Agency of Statistics of Bosnia and Herzegovina, 2009: 18&lt;/ref&gt;

Filmska industrija teško je pretrpjela rat i poslijeratno razaranje zemlje. Fond za kinematografiju Bosne i Hercegovine osnovalo je 2002. godine entitetsko [[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta Federacije BiH]], a danas jedini finansira filmske produkcije u BiH i podržava [[Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine]]. Godišnji [[Sarajevo Film Festival]] (SFF), osnovan 1995. godine, vodeći je događaj u regiji i važan način za promociju bosanskohercegovačke filmske industrije, također kroz koprodukcije koje promovira projekat CineLink.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

=== Telekomunikacije ===
Telekomunikacijski sektor u Bosni i Hercegovini prolazi kroz liberalizaciju. Do 2006. godine postojala su tri licencirana operatora fiksne telekomunikacije: [[BH Telecom]], sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], pokrivajući 51% stanovništva BiH i veći dio teritorije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]; [[Telekom Srpske]], sa sjedištem u [[Banja Luka|Banja Luci]], pokriva 34% stanovništva BiH, uglavnom na teritoriji [[Republika Srpska|Republike Srpske]] i [[HT Eronet]], sa sjedištem u [[Mostar]]u, koji pokriva 16% stanovništva BiH, uglavnom u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]] naseljenim većinskim [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskim]] stanovništvom. Tri kompanije uživale su ''faktički'' monopol nad svojim operativnim područjima, iako imaju nacionalne dozvole za domaće i međunarodne pozive.&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|180}} Novi &quot;igrači&quot; ušli su na tržište od početka liberalizacije 2007.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Communications Regulatory Agency, 2009a, Public Register of Public Broadcasters&lt;/ref&gt; Broj pretplatnika usluga fiksne telefonije bio je 849.027 u 2001, te 1.022.475 2007. godine. Stope fiksne telefonije povećale su se sa 22,35% (2001) na 26,41% (2007).&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|189–190}}

Sektor mobilne telefonije izuzetno je konkurentan, jer se tri glavna telefonska operatora u cijeloj zemlji natječu s markama [[BH Mobile]], [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]] i [[HT Eronet]].&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|182}} Mobilne mreže pokrivaju 99% stanovništva i imaju stopu od 63,29%, sa 2.450.425 pretplatnika u 2007, udvostručujući se od 2004.&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|192}}

TLC operateri i dalje su uglavnom u državnom vlasništvu i postoji snažan otpor privatizaciji, s 90% BH Telecoma i 50,1% HT Eroneta u vlasništvu [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. U Republici Srpskoj [[Telekom Srpske]] je privatizovan i sada je uglavnom (65%) u vlasništvu [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]].&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|186}}

Tržište telekomunikacija reguliše [[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija]], koja također reguliše sektor emitovanja i interneta.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

=== Internet ===
Internet korisnici u Bosni i Hercegovini brzo su porasli, sa 585.000 u 2004. na 1.055.000 u 2007. godini. Prodor interneta porastao je sa 2% u 2002. na 35% u 2009.&lt;ref name=&quot;Agcom6&quot;/&gt;{{Rp|193–194}} i 61% u 2014.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt; Mladi (15-24) su udio stanovništva koji je najviše povezan sa mrežom.

Mediji su otvorili veb stranice 2000. godine, ali njihovo mrežno poslovanje ostalo je refleks štampanih verzija. Prvi koji su uložili u vijesti na mreži bili su [[Dnevni avaz]], a slijede [[Radio Sarajevo]] i [[Oslobođenje]]. Ipak, najposjećeniji portal u zemlji bio je ''Sarajevo-x.com'', nezavisna veb stranica koja se kasnije razvila na portalu [[Klix.ba]].&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

Ne postoje vladina ograničenja za pristup internetu niti se izvještava da vlada nadzire [[e-mail]] ili internetske [[Sobe za razgovor|chat sobe]].&lt;ref name=&quot;USDOS-CRHRP-BiH-20124&quot;/&gt;

== Medijske organizacije ==

=== Novinske agencije ===
U Bosni i Hercegovini je 2014. bilo 8 aktivnih novinskih agencija, od kojih su dvije u javnom vlasništvu: [[Federalna novinska agencija|Federalna novinska agencija FBiH]] (FENA) i [[Novinska agencija Republike Srpske]] (SRNA). Glavna privatna agencija je [[ONASA]].&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt; Dvije druge agencije su u vlasništvu vjerskih grupa: Rimokatolička biskupska konferencija BiH i [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamska zajednica Bosne i Hercegovine]]. Posljednja, [[Agencija Anadolu|Anadolu Agency]], vlasništvo je turske vlade.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

=== Sindikati i udruženja ===
Bosna i Hercegovina je domaćin šest novinarskih udruženja, često na etno-nacionalnom nivou. Jedan od rijetkih aktivnih su ''BH novinari''. Emitere predstavljaju Udruženje nezavisnih elektronskih medija i Udruženje privatnih radio i televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini, okupljeni u Udruženju medijske industrije (UMI) kako bi uključili i reklamne agencije i čiji je zadatak da proizvode podatke o TV rejtingu. Udruženje zaposlenih u grafičkoj, izdavačkoj i medijskoj industriji u BiH predstavljaju štampane medije i štamparije.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

Krajem 2022. godine u Bosni i Hercegovini je osnovana i prva asocijacila lokalnih medija ([https://alm.ba/ ALM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230613215336/https://alm.ba/ |date=13. 6. 2023 }}) koja okuplja lokalne radio stanice, lokalne televizije i lokalne internet portale.

=== Proizvodne kompanije ===
Nezavisne proizvodne kompanije naglo su se povećale nakon 1995. Danas ih je aktivno najmanje 30, koji proizvode televizijske programe, dokumentarne, kratke i igrane filmove. Glavni su Refresh, Pro.ba, Flash produkcija, FIST produkcija i Deblokada.&lt;ref name=&quot;EJC19&quot;/&gt;

== Cenzura, samocenzura i sloboda medija ==
U Bosni i Hercegovini je profesionalno novinarstvo podcijenjeno u javnosti i potplaćeno. Niske plaće, neredovne plaće novinarima i sve veći broj prijetnji novinarima - koje je zabilježio [[indeks održivosti medija]] za 2017. godinu od strane [[Odbor za međunarodna istraživanja i razmjene|IREX-a]], omogućavaju politički pritisak i [[Samocenzura|samocenzuru]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; Do autocenzure se dolazi i zato što novinari nerado prenose priče koje im mogu stvoriti probleme.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Prema [[Transparency International]] Bosne i Hercegovine, novinari koji rade na korupciji &quot;izloženi su napadima i pritiscima, čak i od strane predstavnika vlasti u Bosni i Hercegovini, koji dovode do pojave samocenzure u samim medijima&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ti-bih.org/Censorship_and_selfcensorship/|title=Censorship and self-censorship|date=21. 9. 2009|website=ti-bih.org|publisher=Transparency International Bosnia and Herzegovina|access-date=30. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Samocenzura je pojačana rijetkim, ali kontinuiranim, fizičkim napadima i prijetnjama novinarima. Budući da ove slučajeve često ne prati odgovarajuća istraga, novinari se osjećaju nezaštićenima i stoga možda neće biti voljni pokrivati određene teme, što ometa izvještavanje o pitanjima od javnog značaja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.kas.de/wf/en/71.13562/|title=Media Freedom in Bosnia and Herzegovina|date=2016|work=kas.de|access-date=30. 4. 2017|publisher=KAS Media Program South East Europe}}&lt;/ref&gt;

Iskustva novinara koji rade u redakcijama u Bosni i Hercegovini, a koje je prikupio [[Media Centar Sarajevo]], ukazuju na to da na uređivačku politiku često utječu političke i ekonomske elite. Ovo stvara atmosferu u kojoj je jasno koje su omiljene teme i brojke, a o čemu novinari ne bi smjeli pisati.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/autocenzura-novinara-u-bih-odabir-teme-u-skladu-s-uredivackom-politikom|title=Autocenzura novinara u BiH: Odabir teme u skladu s uređivačkom politikom|date=13. 10. 2016|work=media.ba|access-date=30. 4. 2017|publisher=Media Centar Sarajevo|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Devetnaest novinara ubijeno je u Bosni i Hercegovini od 1992. godine, povećavajući vjerovatnoću autocenzure u medijima. Bilo je najmanje 20 dokumentovanih slučajeva prijetnji i zastrašivanja medijskih radnika samo u 2015. godini, a 2014. vlasti su izvršile raciju na urede najpopularnije internet stranice s vijestima. Nebulozan jezik u zakonodavstvu o društvenim medijima u Republici Srpskoj kriminalizuje &quot;pokušaj narušavanja javnog reda i mira&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://monitor.civicus.org/newsfeed/2016/06/01/expression-bosnia-herzegovina/|title=Expression in Bosnia and Herzegovina|date=1. 6. 2016|website=monitor.civicus.org|publisher=Civicus. Monitor Tracking Civic Space|access-date=30. 4. 2016|archive-date=14. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414194750/https://monitor.civicus.org/newsfeed/2016/06/01/expression-bosnia-herzegovina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Bosna i Hercegovina nema zvanični sistem evidentiranja zločina nad novinarima, koji na kraju uglavnom budu klasificirani kao lakši prekršaji. Vlasti ne uzimaju u obzir profesionalni status žrtve. Prema generalnom tužiocu Republike Srpske Mahmutu Švraki, novinari &quot;pretjeruju u prijetnjama i iznose neutemeljene tvrdnje&quot;, da bi potom izgubili interes za slučajeve, jer je postupak vrlo dugotrajan.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;&gt;[[Human Rights Watch]], &quot;[http://www.refworld.org/docid/55adf7fa4.html A Difficult Profession. Media Freedom Under Attack in the Western Balkans]&quot;. July 2015, 978-1-6231-32576&lt;/ref&gt;{{Rp|20}}

=== Napadi i prijetnje novinarima ===
Udruženje novinara BiH zabilježilo je 20 slučajeva napada ili prijetnji novinarima u prvih 7 mjeseci 2014. godine, uključujući pet fizičkih napada i jednu prijetnju smrću. Dvadeset slučajeva također je zabilježeno u 2013. godini, a 22 u 2012. godini&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|14}} [[Human Rights Watch]] zabilježio je &quot;izrazito pomiješan zapis&quot; u vezi s odgovorima države na napade i &quot;klimom straha među novinarima&quot;, jer, kako je rezimirao novinar Amer Bahtijar, &quot;to bi samo značilo da policija mora sama istražiti&quot;.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|14}}

* Privatni zaštitar bolnice u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]] zaprijetio je strijeljanjem Slobodanu Vaskoviću, izvjestitelju o korupciji i ratnim zločinima, istog dana kada je bio na sudu kako bi se branio u slučaju klevete koji je protiv njega u septembru pokrenuo tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Milorad Dodik]] 2013. Policija nije uspjela istražiti slučaj.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|15}}
* [[Mostar]]skog novinara je u julu 2012. fizički napala žena u rodnom gradu [[Ljubuški|Ljubuškom]] nakon prikazivanja dokumentarnog filma o njenom pokojnom mužu [[Nedeljko Galić|Nedeljku Galiću]], s kojim je spašeno veliki broj [[Bošnjaci|bošnjaka]] od deportacije u koncentracione logore tokom sukoba. Prethodno je prijavila internetske prijetnje policiji, koja je nije shvatila ozbiljno. Nakon napada morala se sa porodicom [[Ljubuški|iseliti iz Ljubuškog.]] Policija je događaj kvalifikovala samo kao &quot;narušavanje javnog reda i mira&quot;. Nakon međunarodnih pritisaka, napadaču je suđeno i izrečena mu je u prvom redu prilično blaga tromjesečna uvjetna kazna zbog napada.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|15–16}}
* U oktobru 2011. godine pripadnici TV ekipe [[BHRT]] verbalno su i fizički napala dvojica zaštitara ispred [[Milići|rudnika Milići]], sumnjive bošnjačke masovne grobnice, koja je trebala biti privatizirana. Policija u Milićima čekala je pozive svoje komande u [[Bijeljina|Bijeljini]] prije nego što im je dozvolila da podnesu izvještaj o događaju. [[Vlasenica|Tužilac iz Vlasenice]] optužio je dvojicu muškaraca, ali slučaj nije prošao.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|16–17}}
* Nekoliko slučajeva fizičkih napada ili prijetnji novinarima zabilježeno je 2014. godine. Bivši novinar za ratne zločine zadobio je ozljede glave nakon napada u januaru. U junu je kamermanu [[Federalna televizija|federalne televizije]] prijetio nožem dok je pratio povratak u [[Mostar]] osuđenog ratnog zločinca [[Dario Kordić|Darija Kordića]] . Kolumnista Slavo Kukić napadnut je i bejzbol palicom, nakon što je kritizirao Kordićevu zabavu dobrodošlice. Dvije linije prijetnje smrću i pet fizičkih napada zabilježio je program za pomoć slobodnim medijima Udruženja novinara BiH u januaru / novembru 2014.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;
* Slučajevi prekomjerne upotrebe sile od strane policije prema novinarima zabilježeni su tokom protesta 2014. godine u [[Tuzla|Tuzli]], gdje su policajci pretukli, stavili lisice i psovali na njih, nakon što su im razvalili kamere i prijetili smrću.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|21}} Novinar [[RTV Slon]] udaren je palicom u glavu dok je nosio značku.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt; Federalna uprava policije je navodno započela istragu o slučaju, ali bez razvoja do danas.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|21}}
* Verbalni napad na novinarku BN Televizije Ljiljanu Faladžić Jekić na sjednici Kriznog štaba [[Bijeljina|Bijeljine]] od strane šefa Odsjeka za odnose sa javnošću grada Predraga Lopandića u novembru 2020.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rtvbn.com/3995020/javnost-zgrozena-zbog-napada-na-novinarku-bn-tv|title=Javnost zgrožena zbog napada na novinarku BN TV|website=BN|access-date=30. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;
* Nedavni verbalni i pokušaji fizičkih napada na [[Senad Hadžifejzović]]a, novinara i vlasnika [[Face TV]]&lt;nowiki/&gt;a, nakon &quot;obračuna&quot; sa bračnim parom Izetbegović ([[Bakir Izetbegović|Bakir]] i [[Sebija Izetbegović|Sebija]]). Nepoznata osoba uz prijetnje pokušala je ući u zgradu Face TV-.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/655035/hadzifejzovic-bakir-i-sebija-preko-svojih-placenika-stavljaju-metu-na-celo-%E2%80%93-meni|title=Hadžifejzović: Bakir i Sebija preko svojih plaćenika stavljaju metu na čelo – meni!|date=29. 5. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://avaz.ba/vijesti/bih/655014/nepoznata-osoba-uz-prijetnje-senadu-hadzifejzovicu-pokusala-uci-u-face-tv-pozdrav-od-sebije-izetbegovic|title=Nepoznata osoba uz prijetnje Senadu Hadžifejzoviću pokušala ući u Face TV: &quot;Pozdrav od Sebije Izetbegović&quot;|date=28. 5. 2021|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=30. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/senad-hadzifejzovic-napad-face-tv/31280280.html|title=U Sarajevu skup podrške novinaru Senadu Hadžifejzoviću nakon prijetnji|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=30. 5. 2021}}&lt;/ref&gt;

=== Političko uplitanje ===
Dvadeset osam bosanskohercegovačkih novinara s kojima je [[Human Rights Watch|HRW]] razgovarao opisali su političko uplitanje kao uobičajenu u radu.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|35}} U avgustu 2013. godine, banjalučke vijesti [[Istinito]] izvijestila je o studentskim plakatima protiv [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika RS]] [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. Policija je vlasniku veb stranice zaprijetila hapšenjem i zatražila da preda [[IP-adresa|IP adrese]] izvora priče.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|36}} Novinarka [[Dani (časopis)|časopisa Dani]] osudila je nekoliko pokušaja Sadika Ahmetovića, potpredsjednika stranke [[Stranka demokratske akcije|SDA]] u [[Srebrenica|Srebrenici]], da spriječi objavljivanje njenih članaka prije administrativnih izbora 2014. godine, sve do prijetnje deportacijom u matičnu zemlju [[Poljska|Poljsku]]. Dani je izdržao pritiske sve do promjene urednika u augustu 2014. godine, nakon čega je novinar napustio časopis.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|35}}

Iznenađujuće finansijske i administrativne inspekcije koriste se kao metoda kažnjavanja medija nakon kritičnog izvještavanja. To je bio slučaj zajedničkog prepada [[Policija Republike Srpske|policije Republike Srpske]] i [[Federalna uprava policije|Federacije BiH]] 29. decembra 2014. u sarajevskim prostorijama [[Klix.ba|veb stranice Klix.ba]], oduzimajući dokumente i podatke, nakon što je Klix vodio priču o navodnoj korupciji u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini RS]]. Policija je zaplijenila opremu veb stranice i privela radi ispitivanja četiri novinara, koja su pustili nakon osam sati. Tražili su od njih da predaju izvor prisluškivanja u kojem je uhvaćena tadašnja [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|premijerka RS]] [[Željka Cvijanović]] koja je rekla da je kupila dva poslanika kako bi osigurala većinu za svoju stranku [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] u Skupštini.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|36}} Raciji je prethodilo saslušanje policije u [[Banja Luka|Banjaluci]], u kojem su novinari Klix.ba već trebali predati svoje izvore. Prema novinarima, racija je zamišljena kao zastrašivanje svih novinara u zemlji.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|37}}&lt;ref&gt;Mirza Hota,[https://bosnienbloggen.wordpress.com/2014/12/30/police-raid-on-klix-ba/ Policijska racija na Klix.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170718054717/https://bosnienbloggen.wordpress.com/2014/12/30/police-raid-on-klix-ba/ |date=18. 7. 2017 }} , ''Bosnien Bloggen'', 30.10.2014.&lt;/ref&gt; Advokatske grupe i tadašnji premijer [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] [[Nermin Nikšić]] osudili su raciju.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

Autoritativni promatrači poput [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]] i [[Freedom House]]a više su puta dovodili u pitanje uređivačku nezavisnost javnih emitera u BiH zbog njihove bliske povezanosti s političkim strankama. Izvještava se da provladine medijske kuće primaju nesrazmjerni udio prostora za reklamiranje, čija dodjela nije transparentna, pa čak i izravne subvencije putem ad hoc projekata.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|37}}

Novinari su izvijestili o poteškoćama u pristupu vladinim postupcima, a političari ponekad ograničavaju pristup javnim događajima nekolicini &quot;prijateljskih&quot; novinara. Novinarima [[BN Televizija|BN TV]] i [[srbija]]nske [[Novinska agencija Beta|novinske agencije Beta]] zabranjuje se boravak u prostorijama [[Predsjednik Republike Srpske|predsjednika Republike Srpske]].&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

=== Tužbe za građansku klevetu ===
Zakoni Bosne i Hercegovine predviđaju odgovornost za klevetu u slučaju namjernog ili nemara širenja lažnih podataka koji nanose štetu fizičkim ili pravnim osobama. Udruženje novinara BiH prijavilo je prosječno 100 tužbi za građansku klevetu svake godine. Novinari i urednici definirali su građanske tužbe kao strategiju političara i biznismena da ih zaokupe i spriječe ih da troše vrijeme radeći svoj vlastiti posao istraživačkog novinarstva, jer često nemaju novca za unajmljivanje advokata i trebaju se lično braniti - ili gurnuti ih u [[Samocenzura|samocenzuru]].&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|46}}

* Slobodan Vasković, nezavisni istraživački novinar u Republici Srpskoj, izbrojao je do 40 tužbi za klevetu, od kojih desetak od [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]] . Pobijedio je u svim parnicama podnesenim u [[Sarajevo|Sarajevu]] i izgubio sve one u [[Banja Luka|Banja Luci]].&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|46}}
* Novinaru [[Novinska agencija Beta|novinske agencije Beta]] tužio je [[Milorad Dodik]] 2011. godine nakon konferencije za novinare na kojoj je tvrdio da je objavila lažne vijesti i rekao joj da napusti zgradu. Osuđena je zbog klevete u oktobru 2013. godine od strane nižeg suda u Banjoj Luci, zbog kršenja pretpostavke nevinosti, iako sud priznaje da su objavljene informacije (u vezi sa [[SIPA]]-inim izvještajem protiv Dodika o sumnjivim kriminalnim radnjama povezanim sa tenderima za izgradnju) istinite i tačne. Osuđujuća presuda i novčana kazna od 5.000 KM poništene su u žalbenom postupku u augustu 2014.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|47}}
* Sedmične novine [[Slobodna Bosna]] više puta su novčano kažnjavani od strane javnih zvaničnika. Njihovi urednici broje do 50 građanskih tužbi protiv medija, koji su osuđeni platiti oko 15.000 eura kazne između marta 2014. i januara 2015.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt; {{Rp|47}}
* U decembru 2014. godine sud u [[Travnik]]u zabranio je [[Federalna televizija|Federalnoj TV]] da objavljuje informacije o tri policije koja su navodno umiješana u trgovinu drogom, nakon što su podnijeli tužbu za klevetu.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

=== Hakerski napadi ===
Cyber-napadi na veb stranice istraživačkog novinarstva povećali su se u Bosni i Hercegovini od poplava u maju 2014. godine, kada su novinari počeli ispitivati službene odgovore na krizu.

* Internet stranica [[Istinito]] iz [[Banja Luka|Banja Luke]] pretrpjela je nekoliko [[DDoS]] napada u oktobru 2014. godine, svaki put ga srušivši na cijeli dan i zahtijevajući nekoliko dana da obnovi puni kapacitet. Vlasnik veb stranice rekao je da su napadi uslijedili svaki put kad je objavio kritične vijesti protiv [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]]. Generalni tužitelj RS Mahmut Švraka rekao je HRW-u da nisu zaprimili izvještaje o cyber-napadima na vijesti u 2014. godini&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|51–52}}
* Hakeri su 2014. napali veb stranice [[Fena|novinske agencije FENA]] i magazina [[Buka (magazin)|Buka]], kao i Udruženje novinara BiH.&lt;ref name=&quot;FH16&quot;/&gt;

=== Kampanje blaćenja ===
Nekoliko bosanskohercegovačkih novinara doživjelo je kampanje blaćenja koje su imale posljedice na njihov rad i profesionalnu karijeru.

* Slobodan Vasković, nezavisni istraživački novinar u Republici Srpskoj, pretrpio je tokom 58 dana kampanju blaćenja provladinih medija, uključujući javni servis [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] i entitetsku novinsku agenciju [[SRNA (novinska agencija)|SRNA]], kao i dnevni list [[Nezavisne novine]] na optužbu da je odgovorna za ubistvo [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]]. Slobodan je kampanju ocijenio pozivom &quot;da me neko ubije&quot; i izvijestio da od tada nije mogao naći posao u medijima sa sjedištem u RS-u.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot;/&gt;{{Rp|56–57}} Njega je krajem 2015. godine javno napao [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|ministar unutrašnjih poslova RS]] [[Dragan Lukač]], prema kojem &quot;Slobodan Vasković već godinama svojim blogom poziva na uništavanje i podrivanje institucija Republike Srpske, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova&quot;.&lt;ref&gt;Rodolfo Toé, [http://www.balkaninsight.com/en/article/rs-authorities-attack-independent-blogger-12-31-2015 Balkan Insight], 4 January 2016&lt;/ref&gt;
* Novinarki [[Novinska agencija Beta|BETA-e]] zabranjen je 2011. godine [[Palata Republike|predsjednička zgrada]] u Banjaluci, u kojoj se održavaju konferencije za štampu, i zbog toga od tada ne može obavljati svoj posao. Milorad Dodik je još jednom javno napao novinsku agenciju Beta 2013. godine, da bi diskreditovao agenciju i novinara.&lt;ref name=&quot;HRW10&quot; /&gt;{{Rp|57}}
* Novinarka [[Dani (časopis)|časopisa Dani]] pretrpjela je kampanje blaćenja [[Face TV|Face TV-a]] u maju 2014. godine, nakon što je kritizirala medijsko izvještavanje o poplavama u proljeće 2014. godine. Kampanju je definirala punom &quot;laži, seksizma i nacionalizma&quot;, a izvijestila je da je primala napade sarajevskih islamista i kontinuirane prijetnje smrću na mreži. Morala je napustiti [[Sarajevo]], a od tada je napustila [[novinarstvo]].

== Transparentnost vlasništva nad medijima ==
{{Glavni|Transparentnost vlasništva nad medijima u Evropi}}

'''Transparentnost vlasništva nad medijima''' odnosi se na dostupnost javnosti tačnih, sveobuhvatnih i ažurnih informacija o vlasničkim strukturama nad medijima. Pravni režim koji garantuje transparentnost vlasništva nad medijima omogućava javnosti, kao i medijskim vlastima, da saznaju ko efikasno posjeduje, kontrolira i utiče na medije, kao i utjecaj medija na političke stranke ili državna tijela.

Vlasništvo nad medijima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je loše regulirano.&lt;ref name=&quot;MIM&quot;&gt;{{Cite book|last=Petković|first=Brankica|url=http://www.kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|title=Media integrity matters. Reclaiming public service values in media and journalism|date=2014|publisher=Peace Institute, Institute for Contemporary Social and Political Studies|isbn=978-961-6455-77-0|location=Ljiubljana, Slovenia|chapter=Bosnia and Herzegovina|access-date=10. 1. 2017|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806174143/http://kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prema nekim stručnjacima, službene institucije Bosne i Hercegovine nikada nisu pokazale nikakav interes i posvećenost u regulisanju pitanja transparentnosti i koncentracije vlasništva nad medijima.&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST&quot;&gt;{{Cite journal|last=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|date=maj 2016|title=Media ownership transparency|url=http://bhnovinari.ba/images/stories/pdf/enovinar/bhj_e-journalist-may2016.pdf|journal=E-journalist|publisher=BH Journalists Association|issue=40|access-date=10. 1. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Zakon koji reguliše ključne aspekte transparentnosti vlasništva nad medijima zapravo nikada nije odobren. U praksi ne postoji javni registar koji sadrži informacije o transparentnosti svih medija koji posluju u zemlji, uključujući privatne i javne medijske kuće, radio stanice, televizore, štampane i elektronske medije.&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST&quot; /&gt; Transparentnost vlasništva bavi se samo općim zahtjevima za transparentnošću preduzeća, dok sveobuhvatna regulacija transparentnosti i koncentracije vlasništva potpuno nedostaje od 2006. godine kada je isteklo pravilo o koncentraciji medija i vlasništvu nad elektronskim i štampanim medijima.&lt;ref name=&quot;MIM&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST&quot; /&gt; Općenito, informacije o stvarnim vlasnicima medija mogu se lako sakriti, što ometa jasan i cjelovit pregled vlasničkih struktura.&lt;ref name=&quot;MIM&quot; /&gt;

Minimalni zahtjevi za transparentnošću osiguravaju se kroz mogućnosti pristupa dokumentima u sudskim registrima. Ti se dokumenti odnose na sve vrste poslova, uključujući i medijske kuće. Međutim, ove informacije rasute su u 15 različitih registara koji se nalaze u raznim gradovima u zemlji i dostupni su uz plaćanje sudske takse. Nisu sve informacije dostupne na mreži, ali sveobuhvatan mrežni registar preduzeća dostupan je na teritoriji [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], ali ne i u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. [[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije]] (RAK) vodi registar emitera koji je dostupan na mreži, čak i ako dijelovi s podacima o vlasništvu nisu dostupni na mreži.&lt;ref name=&quot;MIM2&quot;&gt;{{Cite book|last=Petković|first=Brankica|url=http://www.kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|title=Media integrity matters. Reclaiming public service values in media and journalism|date=2014|publisher=Peace Institute, Institute for Contemporary Social and Political Studies|isbn=978-961-6455-77-0|location=Ljiubljana, Slovenia|chapter=Bosnia and Herzegovina|access-date=10. 1. 2017|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806174143/http://kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U ovom loše uređenom krajoliku, jedna od glavnih briga je nedostatak politika i propisa o transparentnosti vlasništva koji bi mogli omogućiti praćenje porijekla kapitala, tokova finansiranja i skrivenih vlasnika. Široko se sumnja da su stvarni vlasnici nekih medija u zemlji skriveni. U nekim slučajevima neprozirno vlasništvo rezultat je pokušaja zaobilaženja zakonskih ograničenja stranog vlasništva ili prikrivanja sukoba interesa, kao u slučaju ''[[Dnevni avaz|Dnevnog avaza]]'' . Stvar je ovdje u tome da se postojeća pravila o stranom vlasništvu i sukobu interesa mogu lako zaobići, a da se zapravo ne krše zakoni.&lt;ref name=&quot;MIM3&quot;&gt;{{Cite book|last=Petković|first=Brankica|url=http://www.kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|title=Media integrity matters. Reclaiming public service values in media and journalism|date=2014|publisher=Peace Institute, Institute for Contemporary Social and Political Studies|isbn=978-961-6455-77-0|location=Ljiubljana, Slovenia|chapter=Bosnia and Herzegovina|access-date=10. 1. 2017|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806174143/http://kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Transparentnost vlasništva posebno je problematična kada su u pitanju elektronski mediji. U praksi ne postoje pravila i standardi koji zahtijevaju otkrivanje podataka o vlasništvu na web lokacijama ovih medija, a te je podatke prilično teško dobiti, posebno u slučajevima medijskih kuća koje su operativne, ali nisu zvanično registrovane kao medijske kuće, koje ugrožava provedbu samoregulativnih profesionalnih pravila, između ostalog.&lt;ref name=&quot;MIM4&quot;&gt;{{Cite book|last=Petković|first=Brankica|url=http://www.kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|title=Media integrity matters. Reclaiming public service values in media and journalism|date=2014|publisher=Peace Institute, Institute for Contemporary Social and Political Studies|isbn=978-961-6455-77-0|location=Ljiubljana, Slovenia|chapter=Bosnia and Herzegovina|access-date=10. 1. 2017|archive-date=6. 8. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806174143/http://kucaljudskihprava.hr/system/book/pdf/11/media_integrity_matters_za_web_1.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Stručnjak je procijenio da preko 20 web stranica koje pružaju mrežne informacije i imaju određeni utjecaj nasumično odabranim, više od polovine ispitanih portala ne bi imalo pojma o osnovnim informacijama o upravljanju, uključujući vlasništvo, i imenima urednika i novinara.&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST2&quot;&gt;{{Cite journal|last=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|date=maj 2016|title=Media ownership transparency|url=http://bhnovinari.ba/images/stories/pdf/enovinar/bhj_e-journalist-may2016.pdf|journal=E-journalist|publisher=BH Journalists Association|issue=40|access-date=10. 1. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IREX&quot;&gt;{{Cite journal|last=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|date=2016|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2016-bosnia.pdf.pdf|journal=IREX|issue=Europe &amp; Eurasia Media Sustainability Index 2016|access-date=10. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Ova situacija može imati negativne implikacije i sa pravosudnog gledišta, jer ako web stranica bez jasnih podataka o vlasništvu krši zakon, vlasti će teško moći otkriti odgovorne.&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST2&quot; /&gt;

Stručnjakinja Lejla Turčilo naglašava činjenicu da u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] netransparentno vlasništvo nad medijima doprinosi jačanju negativnih karakteristika ovog društva, odnosno [[Klijentelizam|klijentelizma]]. Lejla objašnjava da, s obzirom da transparentnost vlasništva nije zagarantovana, postoje slučajevi medija u vlasništvu ljudi povezanih s drugim preduzećima koji koriste svoje medije za podršku takvim preduzetničkim aktivnostima. Također je mnogo slučajeva da se mediji koriste kao politički alati.&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST3&quot;&gt;{{Cite journal|last=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|date=maj 2016|title=Media ownership transparency|url=http://bhnovinari.ba/images/stories/pdf/enovinar/bhj_e-journalist-may2016.pdf|journal=E-journalist|publisher=BH Journalists Association|issue=40|access-date=10. 1. 2017}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; To potvrđuje i [[Indeks medijskog klijentelizma|indeks medijskog]] [[Klijentelizam|klijentelizma]], regionalni indeks koji ocjenjuje klijentelizam i politizaciju medija u pet zemalja [[Balkan|zapadnog Balkana,]] što ukazuje da Bosna i Hercegovina trpi snažan utjecaj političkih elita na medije.&lt;ref name=&quot;IREX2&quot;&gt;{{Cite journal|last=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|date=2016|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2016-bosnia.pdf.pdf|journal=IREX|issue=Europe &amp; Eurasia Media Sustainability Index 2016|access-date=10. 1. 2017}}&lt;/ref&gt; Sveukupno, prema Lejli, takvo medijsko okruženje ne može pružiti javnosti dovoljno kvalitetnih informacija za objektivnu procjenu medijskih sadržaja.&lt;ref name=&quot;EJOURNALIST3&quot; /&gt;

== Obrasci vlasništva nad medijima i koncentracija ==

=== Pregled ===
Vlasništvo nad medijima u Bosni i Hercegovini je krajnje neregulisano.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; S obzirom na malu dimenziju medijskog tržišta, ne postoji značajna koncentracija vlasništva nad medijima, ali postoji ozbiljan rizik od monopolizacije medijskog prostora što je posljedica nepostojanja propisa o vlasništvu.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://merlin.obs.coe.int/iris/2004/6/article13.en.html|title=Bosnia-Herzegovina. Rule on Media Concentration and Cross-Ownership|last=Babic|first=Dusan|date=2004|website=merlin.obs.coe|publisher=IRIS Merlin. The Audiovisual Law Information Wizard|access-date=31. 3. 2017|archive-date=9. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181209182919/http://merlin.obs.coe.int/iris/2004/6/article13.en.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Koncentracija vlasništva nad medijima]] potpuno je neregulisana od 2006. godine, kada je relevantni zakon, tj Pravila o koncentraciji medija i vlasništvu nad elektronskim i štampanim medijima (usvojena 2004) su istekla.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Nadležne institucije nisu se obavezale da će uvesti nove propise i razviti odgovarajuće politike u ovoj oblasti.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt; Primjenjivi zakon, odnosno Zakon o konkurenciji, koji je relevantan za sve poslovne aktivnosti, slabo je adekvatan za rješavanje pitanja koncentracije u medijskom sektoru, jer Konkurencijsko vijeće odgovara na određene žalbe, ali prije toga ne poduzima strateške mjere za ograničavanje koncentracije dešava se.&lt;ref name=&quot;:02&quot; /&gt;

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pokušala je pokrenuti politike koje se odnose na koncentraciju vlasništva u različitim medijskim sektorima, prema općem zakonu, jer ne postoje posebni propisi o medijima koji se bave koncentracijom. Do sada državne institucije, poput Konkurencijskog vijeća, nisu pokazale interes i posvećenost da se aktivno uključe u razvoj takvih politika.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini postupak privatizacije bio je neravnomjeran: ako ga je u slučaju ili štampanim medijima i novinama karakterizirala nezakonitost i zloupotreba vlasti, privatizacija TV i radio stanica nikada nije započela.&lt;ref name=&quot;:04&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Opservatorij za medije jugoistočne Evrope|medijskoj opservatoriji za jugoistočnu Evropu]], &quot;obrasci vlasništva uključuju neke strane vlasnike, glavne poslovne aktere i pripadnosti političkim strankama&quot;.&lt;ref name=&quot;:05&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; U [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] se lako mogu pratiti političke pripadnosti; uglavnom povezuju vlasnike medija sa [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]-om, dok su u Federaciji pripadnosti raznolikija: to omogućava veću raznolikost i pluralizam u medijskim sadržajima.&lt;ref name=&quot;:05&quot; /&gt;

Utjecaj internetskih izvora medija raste. Generalno se na takve izvore gleda kao na obećanje većeg pluralizma i kvalitetnog medijskog okruženja. Međutim, u BiH samo nekoliko digitalnih medija proizvodi relevantan i kvalitetan novinarski sadržaj. Većinu njih finansiraju organizacije koje vode medijski profesionalci i ovise o finansiranju međunarodnih donatora.&lt;ref name=&quot;:06&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; Međutim, digitalni mediji pokreću neka pitanja transparentnosti, jer neki od njih nisu ni registrirani kao medijska preduzeća, pa ostaju izvan dosega regulatornih tijela.&lt;ref name=&quot;:06&quot; /&gt;

Što se tiče distribucije emitovanog sadržaja, postupci licenciranja za dodjelu audiovizuelnih i radio licenci zahtijevaju pravno obavezujuću izjavu vlasnika licenci koji moraju navesti da su stekli prava na distribuciju svojih programa. Odgovorno tijelo za praćenje dodjele licenci je RAK.&lt;ref name=&quot;:08&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

=== Obrasci vlasništva nad medijima ===
Medijsko tržište u Bosni i Hercegovini vrlo je fragmentirano.&lt;ref name=&quot;:07&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; Ova fragmentacija se uglavnom odvija na entitetskim i etničkim linijama.&lt;ref name=&quot;:07&quot; /&gt; U takvom kontekstu, izvori prihoda su rijetki, a mediji imaju ograničene šanse da slijede neovisnu uredničku liniju i da ostanu neovisni od političkih i ekonomskih sila.&lt;ref name=&quot;:07&quot; /&gt; Također, medijsko tržište je prezasićeno: ova je karakteristika pojačana u posljednjoj deceniji zbog ekonomske krize i sve većeg utjecaja javnih institucija na finansiranje medija.&lt;ref name=&quot;:07&quot; /&gt; Sve u svemu, tržište medija karakterizira veliki broj medija koji djeluju u svim sektorima. Umjesto kao znak [[Medijski pluralizam|pluralizma]], ovo se vidi kao pokazatelj &quot;političke i druge sukobljene pripadnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;:07&quot; /&gt;

=== Poslovni akteri i politička pripadnost medijima ===
Direktno vlasništvo poslovnih aktera nije uobičajeno među najvećim emiterima u Bosni i Hercegovini. Međutim, postoje slučajevi da mediji imaju poslovno i političko opredjeljenje. Najrelevantniji slučaj u radio sektoru je ''Bobar radio'' u vlasništvu ''Bobara'', kompanije sa osnovnim kapitalom iz Bijeljine, Republika Srpska. Vlasnik grupe, u kojoj su i ''Bobar banka'', osiguravajuće društvo i druge kompanije, povezan je sa strankom [[SNSD]].&lt;ref name=&quot;:010&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

Političke pripadnosti prisutne su i u štamparskom sektoru, gdje su još vidljivije. Glavne novine u Republici Srpskoj, ''[[Nezavisne novine]]'' i ''[[Glas Srpske]]'', kao i radio stanica ''[[Radio Nes]]'' ([[Banja Luka]]) imaju zajedničko vlasništvo, kompanija ''NIGD DNN Ltd.''&lt;ref name=&quot;:09&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju Opservatorija za jugoistočnu Evropu, postoje bliske veze između jednog vlasnika, odnosno Željka Kopanje i čelnika SNDS-a, a to navodno garantira dodatnu zaradu medijima putem vladinih sredstava.&lt;ref name=&quot;:09&quot; /&gt; Također, ova veza omogućila bi imenovanje nekih ličnosti u ovom mediju.&lt;ref name=&quot;:09&quot; /&gt;

Smatra se da [[Vlada Republike Srpske]] i vodeća stranka [[SNSD]] utiču na većinu medija u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]].&lt;ref name=&quot;:011&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; U [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] su političke povezanosti između političkih aktera i vlasnika medija raznolikije.&lt;ref name=&quot;:011&quot; /&gt; Dvije glavne novine u Federaciji BiH, ''[[Dnevni avaz]]'' i [[Oslobođenje]], dva su istaknuta slučaja medija u kojima su vlasnici poslovni tajkuni koji imaju političku pripadnost.&lt;ref name=&quot;:011&quot; /&gt; Slučaj ''Dnevnog avaza'' smatra se slučajem skrivenog vlasnika. Nominalni vlasnik ''Dnevnog avaza'' bio je novinar [[Fahrudin Radončić]] koji je 2009. osnovao političku stranku[[Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine]] (SBB), a 2012. godine postao [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministar sigurnosti BiH]]. Zbog toga je vlasništvo nad novinama prebačeno na njegovu bivšu suprugu Azru Radončić. Zahvaljujući ovom potezu, izbjegnute su formalne optužbe za sukob interesa, ali sumnje u Radončićev utjecaj na uredničku liniju i dalje postoje.&lt;ref name=&quot;:011&quot; /&gt;

Što se tiče [[Oslobođenje|Oslobođenja]], najveći vlasnici su dvije kompanije sa osnovnim kapitalom, ''[[Sarajevska pivara]]'' i ''[[Klas (kompanija)|Klas]]'', obje povezane sa porodicom Selimović.&lt;ref name=&quot;:012&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; Porodica je povezana sa strankom [[Stranka demokratske akcije|SDA]].&lt;ref name=&quot;:012&quot; /&gt;

Sedmični [[Dani (časopis)|časopis ''Dani'']], jedan od časopisa s najvećim udjelom publike među političkim časopisima, smatran je pozitivnim slučajem pluralnosti medija u Bosni i Hercegovini &lt;ref name=&quot;:013&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; ali je izgubio status 2010. godine kada je prodan [[Oslobođenje|Oslobođenju]].&lt;ref name=&quot;:013&quot; /&gt;

Također se sumnja da su neki digitalni mediji skriveni vlasnici među političkim akterima. Prema rečima Ljiljane Zurovac, direktorice Vijeća za štampu, takve veze je teško prepoznati.&lt;ref name=&quot;:014&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

=== Glavni vlasnici medija ===
Najveći privatni vlasnici u pogledu dosega publike njihovih medija su vlasnici ''[[Pink BH]]'' televizije i ''[[OBN]] televizije''. Ove dvije televizije su dvije emitere koje dosežu najveći udio publike na tržištu. Zajedno dosežu više od dva miliona gledalaca.&lt;ref name=&quot;:015&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

Vlasnik ''[[Pink Media Group]]'' je Željko Mitrović. Grupa je &quot;najveći privatni komercijalni emiter zabavnih programa i najveća medijska grupa za Jugoistočnu Evropu&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.pink.co.ba/kompanija/onama/|title=Pink TV BH Kompanija|website=pink.co.ba|access-date=31. 3. 2017|archive-date=2. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181002004139/http://www.pink.co.ba/kompanija/onama/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pored ''Pink BH'', kompanija vodi oko 100 kanala, dostupnih na mreži i putem kablovske distribucije u Bosni i Hercegovini. Smatralo se da je Mitrović povezan sa bivšim [[Predsjednik Srbije|predsjednikom Srbije]] [[Slobodan Milošević|Miloševićem]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pranje prljavih para'u bih|date=30. 12. 2011|work=Dani|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Željko Kopanja, vlasnici ''[[Glas Srpske|Glasa Srpske]]'', [[Nezavisne novine|''Nezavisnih'' ''novina'']] i ''radija Nes'', te Fahrudin Radončić, koji je mogući skriveni vlasnik ''Dnevnog avaza'' i ''TV Alfa,'' kontroliraju značajne udjele svojih medijskih kuća, ali kako tiraž i udio publike njihovih medija su niski, ovi slučajevi ne izazivaju zabrinutost zbog koncentracije vlasništva u medijima.&lt;ref name=&quot;:016&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

Tokom posljednjih godina, dva dnevna lista ''[[Oslobođenje]]'' i ''[[Dnevni avaz]]'' djelovala su kao instrumenti u sukobima dvaju mogućih moguta, naime porodice Radončić i Selimović, i njihovih političkih podružnica. Ova dinamika pogubno je utjecala na integritet medija.&lt;ref name=&quot;:017&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;. Pored navedenih medijskih grupacija, u Bosni i Hercegovini egzistira i [[TNT Group]] koja je u privatnom vlasništvu te okuplja 7 lokalnih radio stanica, 4 televizijska kanala te 50 digitalnih medija u Bosni i Hercegovini, Srbiji u Hrvatskoj. Radi se uglavnom o malim lokalnim medijima i usko orjentiranim portalima.

=== Strano vlasništvo ===
Tri glavna emitera i jedna novinska agencija u vlasništvu su stranih kompanija.&lt;ref name=&quot;:018&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt; Zakon o direktnim stranim ulaganjima utvrđuje da strano vlasništvo nad preduzećem koje uključuje javnu komunikaciju ne može premašiti 49% kapitala. Ipak, primjena ovog zakona je neadekvatna i nijedna institucija koja ima mandat da nadgleda njegovu primjenu nije jasno identifikovana.&lt;ref name=&quot;:018&quot; /&gt;

Drugi obrazac vlasništva je onaj u medijima u vlasništvu domaće kompanije u vlasništvu stranih entiteta. To je, na primjer, slučaj [[Al Jazeera Balkans|Al Jazeere Balkans]], registrirane u [[Sarajevo|Sarajevu]] i u vlasništvu [[Al Jazeera]] Medijske mreže iz [[Katar]]a.&lt;ref name=&quot;:019&quot;&gt;{{Cite journal|date=2017|title=Bosnia and Herzegovina|url=https://www.irex.org/sites/default/files/pdf/media-sustainability-index-europe-eurasia-2017-bosnia-and-herzegovina.pdf|journal=IREX Media Sustainability Index 2017|publisher=International Research &amp; Exchanges Board (IREX)}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Cenzura u Bosni i Hercegovini]]
* [[Telekomunikacije u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak radiostanica u Bosni i Hercegovini]]
* [[Pristup javnim informacijama u Bosni i Hercegovini]]

== Vanjski linkovi ==

* [https://web.archive.org/web/20170312033233/http://www.cra.ba/eng/ Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine]

== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;
{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Mediji po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Mediji u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>3zkgf9p4mjn8tj8j3ccjcu7vv68hw3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ITFG3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479602</id>
    <revision>
      <id>3669041</id>
      <parentid>3574611</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T21:04:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14710" sha1="rl8la1jc90nq2ovv8c7ta8iddas1b22" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Protein ITFG3''', znan i kao  '''član A porodice 234 sa sličnošću sekvece''' ('''FAM234A''') je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''ITFG3'''.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web | title = Entrez Gene: ITFG3 integrin alpha FG-GAP repeat containing 3| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=83986| access-date = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genenames.org/cgi-bin/gene_symbol_report?hgnc_id=14163|title=FAM234A Symbol Report {{!}} HUGO Gene Nomenclature Committee|website=www.genenames.org|access-date=20. 2. 2018|archive-date=20. 2. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180220152424/https://www.genenames.org/cgi-bin/gene_symbol_report?hgnc_id=14163|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Ovdje je gen istražen kao kodiran putem [[iRNK]] u ''[[Homo sapiens]]''. Gen FAM234A konzerviran je kod   [[miš]]eva, [[pacov]]a, [[kokoš]]i, [[zebrica]], [[pas]]a, [[goveda]], [[žaba]], [[čimpanze|čimpanzi]] i [[rezus majmun]]a.&lt;ref name=&quot;Entrez_gene&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?cmd=retrieve&amp;list_uids=83986|title=FAM234A family with sequence similarity 234 member A [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=20. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; [[Ortolozi]] gena mogu naći kod najmanje 220 organizama, uključujući [[Xenopus laevis|tropsku kandžastu žabu]], [[pande]] i [[kineski hrčak|kineske hrčke]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?Term=ortholog_gene_83986[group|title=NCBI GENE Ortholog Search|last=|first=|date=|website=|access-date=}}&lt;/ref&gt; Kod [[ljudi]], gen se nalazi na [[hromosom 16|hromosomu 16]], sekvenca p13.3,  i ima ukupno 19 [[egzon]]a. [[Informacijska RNK]] ima ukupno 3.224 bp, a protein  552 [[aminokiseline]].&lt;ref name=&quot;Entrez_gene&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/protein/14042970|title=protein FAM234A [Homo sapiens] - Protein - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=20. 2. 2018}}&lt;/ref&gt;  Molekulskaa masa proteina koji proizvodi ovaj gen je 59660 Da.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=FAM234A|title=FAM234A Gene - GeneCards {{!}} F234A Protein {{!}} F234A Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=20. 2. 2018}}&lt;/ref&gt; Kod ljudi, eksprimira  se u najmanje 27 tipova tkiva, s najvećim prisustvom u [[duodenum|dvanaestopalačnom crijevu]], [[masti]], [[tanko crijevo|tankom crevu]] i [[srce|srcu]].&lt;ref name=&quot;Entrez_gene&quot; /&gt;

U drugoj [[intron]]skoj sekvencie gena FAM234A, nađena je „Newfoundlandska delecija“ ili &lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt;-talasemijska [[delecija (genetika)|delecija]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Waye JS, Eng B, Hanna M, Hohenadel BA, Nakamura L, Walker L | title = α0-Thalassemia Due to a 90.7 kb Deletion (-/-NFLD) | journal = Hemoglobin | volume = 41 | issue = 3 | pages = 218–219 | date = maj 2017 | pmid = 28838269 | doi = 10.1080/03630269.2017.1369987 | s2cid = 205563358 }}&lt;/ref&gt; Gen je povezan sa [[fenotip]]ovima višestrukih [[eritrocit|crvenih krvniih zrnaca]] kod [[Afroamerikanac]]a – iako njihova tačna funkcija ili učinak gena nisu bili potpuno jasni.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Chen Z, Tang H, Qayyum R, Schick UM, Nalls MA, Handsaker R, Li J, Lu Y, Yanek LR, Keating B, Meng Y, van Rooij FJ, Okada Y, Kubo M, Rasmussen-Torvik L, Keller MF, Lange L, Evans M, Bottinger EP, Linderman MD, Ruderfer DM, Hakonarson H, Papanicolaou G, Zonderman AB, Gottesman O, Thomson C, Ziv E, Singleton AB, Loos RJ, Sleiman PM, Ganesh S, McCarroll S, Becker DM, Wilson JG, Lettre G, Reiner AP | display-authors = 6 | title = Genome-wide association analysis of red blood cell traits in African Americans: the COGENT Network | journal = Human Molecular Genetics | volume = 22 | issue = 12 | pages = 2529–38 | date = juni 2013 | pmid = 23446634 | pmc = 3658166 | doi = 10.1093/hmg/ddt087 | url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=ITFG3 }}&lt;/ref&gt;  Review of [[GeneCards|GeneCards’]] current database on the FAM234A gene provided no additional elucidation on the function of the gene.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Gen ==
Kod [[ljudi]], FAM234A se nalazi u [[otvoreni okvir čitanja|otvorenom okviru čitanja]] 13 [[hromosom 16|hromosoma 16]] (od 234.546. – 269. 943. bp). Dug je 35.398 baza, sadrži 11 [[egzon]]a i orijentiran je na plus lancu u smjeru 5' do 3'. Ostali alijasi uključuju ITFG3, C16orf9 i gs19.

Ne postoje poznati [[paralozi]] FAM234A.

Gen FAM234A konzerviran je u najmanje 220 organizama, bez dokaza o konzervaciji gena u jednoćelijskim organizmima. Dolje je naveden izbor [[Homologija (biologija)|ortologa]] s procijenjenim datiranjem divergencije od ljudske loze prije određenih miliona godina, pristupnim brojem i % identiteta ljudskog FAM234A. Ova lista ne sadrži sve poznate ortologe.

;Odabrani organizmi sa ortolozima FAM234A

{| class = &quot;wikitable&quot;
|-
! Uobičajeno ime
! Divergencija od ljudske loze (milioni godina)
!Pristupni broj
!Identitet sa ljuskim (%)
|-
|Rezus makak
|28,1
|NP_001253283.1
|95
|-
| Čupavouhi marmozet 
|42,6
|XP_009007067.1
|86
|-
|Kućni miš
|88
|NP_001344823.1
|86
|-
|Kineski hrčak
|88
|XP_003501607.1
|77
|-
|Gornjegalilejski planinski slijepi krtičasti pacov
|88
|XP_008849023.1
|74
|-
|Zlatni hrčak
|88
|XP_005081607.1
|76
|-
|Gigantski panda
|94
|XP_011224429.1
|73
|-
|Konj
|94
|XP_014585783.1
|74
|-
|Kit beluga
|94
|XP_022450014.1
|73
|-
|Kokoš
|320
|XP_414950.2
|45
|-
| Plava sjenica
|320
|XP_023792271.1
|43
|-
|Bengalska zeba
|320
|XP_021404267.1
|44
|-
| Centralni bradati zmaj
|320
|XP_020667631.1
|43
|-
| Australijski morski krokodil
|320
|XP_019395600.1
|47
|-
|Tropska kandžasta žaba
|353
|NP_001121517.1
|35
|-
|Zebrica (riba)
|432
|XP_001336768.2
|31
|-
| Baramundski smuđ 
|432
|XP_018520114.1
|34
|-
|Japanska medaka
|432
|XP_020567870.1
|33
|-
|Slonovska ajkula 
|465
|XP_007906598.1
|37
|-
|Pacov
|88
|NP_001009701.1
|72
|}

== [[iRNK]] ==
Postoji najmanje 11 FAM234A [[proteinska izoforma|izoformi]]. Osim najdužeg transkripta, ostale izoforme razlikuju se skraćivanjem, prvenstveno na kraju 3'. To rezultira širokim varijacijama u dužini sekvence između izoformi.

== Protein == 
[[slika:Predicted Secondary Structure of FAM234A.png|thumb|400px|'''Predviđena svojstva  sekundarne strukture FAM234A''':  Numerirana prema aminokiselinama u proteinu FAM234A, područja na kojima postoji predviđeni [[alfa-heliks]] označena su žutom bojom. Područja za koja se predviđa da će biti [[beta-list]]ovi označena su zelenom bojom.]]
Gen FAM234A kodira protein bogata[[serin]]om i [[leucin]]om &quot;FAM234A protein&quot; ili ITFG3. Kodirani protein je dug 552 aminokiselina s predviđenom molekulskom težinom od 59.660 Da i baznom [[izoelektrična tačka|izoelektričnom tačkom]] od 5,84.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.phosphosite.org/proteinAction?id=24315&amp;showAllSites=true)|title=ITFG3 (human)|website=www.phosphosite.org|access-date=6. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; The FAM234A protein has a notable hydrophobic region from position 49-70 in the amino acid sequence that correlates with one of the two trans-membrane regions found on FAM234A.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/Tools/seqstats/saps/|title=SAPS &lt; Sequence Statistics &lt; EMBL-EBI|last=EMBL-EBI|website=www.ebi.ac.uk|language=en|access-date=6. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; FAM234A ima membransku topologiju tipa 3a, koja ispoljava višestruke trans-membranske regije sa svojim [[N-kraj]]em okrenutim prema [[citosol]]u. Predviđa se da se protein nalazi u [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]], s dijelovima koji se nalaze u njegovom lumenu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Unutar ćelije, FAM234A je također lokaliziran na [[ribozom]]ima i [[ćelijsko jedro|jedru]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.proteinatlas.org/ENSG00000167930-FAM234A/cell|title=Cell atlas - FAM234A - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=6. 5. 2018|archive-date=7. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507221359/https://www.proteinatlas.org/ENSG00000167930-FAM234A/cell|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==

Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 552   [[aminokiselina]], a [[molekularna masa|molekulska težina]]   59.660 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/Q9H0X4#sequences |title=UniProt, Q9H0X4|access-date=6. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;. 
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MLDHKDLEAE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IHPLKNEERK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SQENLGNPSK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NEDNVKSAPP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QSRLSRCRAA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;AFFLSLFLCL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FVVFVVSFVI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PCPDRPASQR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MWRIDYSAAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IYDFLAVDDI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NGDRIQDVLF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LYKNTNSSNN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FSRSCVDEGF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SSPCTFAAAV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGANGSTLWE&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RPVAQDVALV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ECAVPQPRGS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;EAPSACILVG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RPSSFIAVNL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FTGETLWNHS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SSFSGNASIL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SPLLQVPDVD&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GDGAPDLLVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TQEREEVSGH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LYSGSTGHQI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GLRGSLGVDG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ESGFLLHVTR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TGAHYILFPC&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ASSLCGCSVK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLYEKVTGSG&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GPFKSDPHWE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SMLNATTRRM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSHSSGAVRY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LMHVPGNAGA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DVLLVGSEAF&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;VLLDGQELTP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RWTPKAAHVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RKPIFGRYKP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DTLAVAVENG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TGTDRQILFL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;DLGTGAVLCS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LALPSLPGGP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LSASLPTADH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RSAFFFWGLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ELGSTSETET&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;GEARHSLYMF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HPTLPRVLLE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LANVSTHIVA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FDAVLFEPSR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HAAYILLTGP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ADSEAPGLVS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VIKHKVRDLV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PSSRVVRLGE&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GGPDSDQAIR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DRFSRLRYQS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;EA&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
:Simboli
{{refbegin|4}}
'''C''':  [[Cistein]] &lt;br&gt;
'''D''': [[Asparaginska kiselina]] &lt;br&gt;
'''E''': [[Glutaminska kiselina]] &lt;br&gt;
'''F''':  [[Fenilalanin]] &lt;br&gt;
'''G''':  [[Glicin]] &lt;br&gt;
'''H''':  [[Histidin]] &lt;br&gt;
'''I''':  [[Izoleucin]] &lt;br&gt;
'''K''': [[Lizin]] &lt;br&gt;
'''L''': [[Leucin]] &lt;br&gt;
'''M''':  [[Metionin]] &lt;br&gt;
'''N''':  [[Asparagin]] &lt;br&gt;
'''P''':  [[Prolin]] &lt;br&gt;
'''Q''':  [[Glutamin]] &lt;br&gt;
'''R''':  [[Arginin]] &lt;br&gt;
'''S''':  [[Serin]] &lt;br&gt;
'''T''':  [[Treonin]] &lt;br&gt;
'''V''':  [[Valin]] &lt;br&gt;
'''W''':  [[Triptofan]] &lt;br&gt;
'''Y''':  [[Tirozin]]
{{refend}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Dopunska literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal | vauthors = Flint J, Thomas K, Micklem G, Raynham H, Clark K, Doggett NA, King A, Higgs DR | title = The relationship between chromosome structure and function at a human telomeric region | journal = Nature Genetics | volume = 15 | issue = 3 | pages = 252–7 | date = mart 1997 | pmid = 9054936 | doi = 10.1038/ng0397-252 | s2cid = 20630444 }}
* {{cite journal | vauthors = Hartley JL, Temple GF, Brasch MA | title = DNA cloning using in vitro site-specific recombination | journal = Genome Research | volume = 10 | issue = 11 | pages = 1788–95 | date = novembar 2000 | pmid = 11076863 | pmc = 310948 | doi = 10.1101/gr.143000 }}
* {{cite journal | vauthors = Daniels RJ, Peden JF, Lloyd C, Horsley SW, Clark K, Tufarelli C, Kearney L, Buckle VJ, Doggett NA, Flint J, Higgs DR | title = Sequence, structure and pathology of the fully annotated terminal 2 Mb of the short arm of human chromosome 16 | journal = Human Molecular Genetics | volume = 10 | issue = 4 | pages = 339–52 | date = februar 2001 | pmid = 11157797 | doi = 10.1093/hmg/10.4.339 | doi-access = free }}
* {{cite journal | vauthors = Wiemann S, Arlt D, Huber W, Wellenreuther R, Schleeger S, Mehrle A, Bechtel S, Sauermann M, Korf U, Pepperkok R, Sültmann H, Poustka A | title = From ORFeome to biology: a functional genomics pipeline | journal = Genome Research | volume = 14 | issue = 10B | pages = 2136–44 | date = oktobar 2004 | pmid = 15489336 | pmc = 528930 | doi = 10.1101/gr.2576704 }}
* {{cite journal | vauthors = Mehrle A, Rosenfelder H, Schupp I, del Val C, Arlt D, Hahne F, Bechtel S, Simpson J, Hofmann O, Hide W, Glatting KH, Huber W, Pepperkok R, Poustka A, Wiemann S | title = The LIFEdb database in 2006 | journal = Nucleic Acids Research | volume = 34 | issue = Database issue | pages = D415-8 | date = januar 2006 | pmid = 16381901 | pmc = 1347501 | doi = 10.1093/nar/gkj139 }}
{{refend}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 16]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>rl8la1jc90nq2ovv8c7ta8iddas1b22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>LINC00926</title>
    <ns>0</ns>
    <id>479858</id>
    <revision>
      <id>3669086</id>
      <parentid>3511198</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T02:28:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2768" sha1="8xcgk2ohm2nnv8gyl4bctwhprevwaal" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''Duga međugenska protein-[[nekodirajuća RNK|nekodirajuća iRNK]] 926'''  je [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''LINC00926''' .&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web
| title = Entrez Gene: Long intergenic non-protein coding RNA 926
| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/283663
| access-date = 31. 8. 2016
}}&lt;/ref&gt;

Prethodni izvještaj pokazao je da bi LINC00926 mogao biti uključen u suzbijanje [[metastaza]] [[rak dojke|raka dojke]]. Međutim, studije u vezi s funkcijom LINC00926 kod adenokarcinoma [[pluća]] su rijetke.
 
Postoje podaci o 10 sekvenciranja jednolančane [[RNK]](scRNA-seq) za osam zdravih plućnih [[tkiva]] i pet tkiva plućnog adenokarcinoma. Sekvenca LINC00926 dobijena je iz baze Noncode (http://www.noncode.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222050413/http://www.noncode.org/ |date=22. 2. 2011 }}), a ćelijsku lokaciju lncRNA-a je predvidio lncLocator (http://www.csbio.sjtu.edu.cn/bioinf/lncLocator/ ). Ciljanu [[miRNK]] lncRNK je predvidio Starbase (http://starbase.sysu.edu.cn/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222111721/http://starbase.sysu.edu.cn/ |date=22. 2. 2011 }}). Ciljne gene miRNK predvidio je miRDB (http://mirdb.org/). Funkcionalnu anotaciju ciljnih gena napravio je DAVID (https://david.ncifcrf.gov/). Ukupni opstanak pacijenata u TCGA-LUAD sa različitim nivoom ekspresije LINC00926 upoređivao je GEPIA (http://gepia.cancer-pku.cn/).

LINC00926 je specifično eksprimiran u [[B-ćelija]]ma u adenokarcinomu [[pluća]]. Međutim, LINC00926 nije eksprimiran u B-ćelijama u normalnim plućima. LINC00926 se uglavnom nalazio u [[citoplazma|citoplazmi]], što sugerira da bi mogao funkcionisati kao RNK-spužva. LINC00926 može vezati [[mikroRNK]] hsa-miR-3194-5p. Ciljni geni hsa-miR-3194-5p obogaćeni su terminma genske ontologije (GO) kao što su ćelijski spoj, vezivanje protein-kinaze i putevi Kjotske enciklopedije gena i [[genom]]a (KEGG), kao što je Ras signalni put. Visoka ekspresija LINC00926 povezana je s boljim ukupnim preživljavanjem pacijenata sa adenokarcinomom pluća.

Prema tome, LINC00926 može biti marker specifičan za [[B-ćelije]] i možda će imati zaštitnu ulogu kod pacijenata sa adenokarcinomom pluća. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se istražilo kako LINC00926 funkcionira kod pacijenata sa adenokarcinomom pluća.&lt;ref&gt;https://www.jto.org/article/S1556-0864(21)01853-0/11P{{Mrtav link}} LINC00926 is a B cell-specific long non-coding RNA in lung adenocarcinoma and is associated with the prognosis of patients with this disease - Journal of Thoracic Oncology (jto.org)&lt;/ref&gt;

== Reference==
{{reflist}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 15]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>8xcgk2ohm2nnv8gyl4bctwhprevwaal</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KIAA1211L</title>
    <ns>0</ns>
    <id>484918</id>
    <revision>
      <id>3669077</id>
      <parentid>3596010</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:34:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15786" sha1="ggu5ehcn0sqh66bds275d65yxa7ys2k" xml:space="preserve">{{Infokutija  gen}}
'''KIAA1211L''' jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''KIAA1211''' sa [[hromosom 2|hromosoma 2]]. Visloko je eksprimiran u [[mozak|mozgu]], odnosno u [[moždana kora|moždanoj kori]]).&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/343990#gene-expression|title=KIAA1211L KIAA1211 like [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Nadalje, nalazi se na [[mikrotubula]]ma i [[centrosom]]ima i subćelijski je lociran u [[ćelijsko jedro|jedru]]. Konačno, KIAA1211L je povezan sa određenim mentalnim poremećajima i raznim tipovima raka.

== Gen ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|[[Hromosom]]ska regija 
|2 (2q.11.2)
|-
|Lokacija
|98,793,846 bp from pter to 98,936,259 bp from pter&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;  
|-
|Veličina
|142.414 baza
|-
|Pristupni broj
|NM_207362
|-
|Alijas 9
|KIAA1211-liki protein
C2orf55
[[Otvoreni okvir čitanja]] 55 hromosoma 2 
|}
KIAA1211L je protein-kodirajući gen.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KIAA1211L|title=KIAA1211L Gene - GeneCards {{!}} K121L Protein {{!}} K121L Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=24. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; The table above presents the gene's alias, location, size and accession number.

== [[iRNK]] ==
Postoji 11 [[prerada RNK|prerađenih]]  izoformi gena KIAA1211L.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Potvrđena [[izoforma]] ima 10 [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

== Protein ==
[[slika:Conceptual Translation KIAA1211L Part 1.jpg|thumb|Konceptna translacija gena KIAA1211L:  1. dio:  Uzvodni [[stop kodon]] je narandžast, granice egzona su označene plavom bojom, [[start kodon]] je zelen, signal predviđene jedarne lokacije označen je ljubičastom kutijom, konzervirane regije su označene narandžasto, mjesta [[fosforilacija]] su istaknuta žutom bojom, predviđena mjesta [[protein SUMO|SUMOilacije]]  označeni su zelenim okvirima, motiv DUF4592 je istaknut crvenom bojom.]]
[[slika:Conceptual Translation KIAA1211L Part 2.0.jpg|thumb|Konceptna translacija gena KIAA1211L:  2. dio : Granice egzona su označene plavom bojom, konzerviranene regije su narandžaste, predviđena mjesta SUMOilacije su označena zelenim okvirima, stop kodon je crven, predviđena meta miRNK 132 je podvučena ljubičastom, a signal poliadenilacije je označava magenta.]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|Dužina (aminokiseline)
|962 
|-
|Molekulska težina 
|102 kda&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|url=http://workbench.sdsc.edu|title=SDSC Biology Workbench|last=Workbench|first=NCSA Biology|website=workbench.sdsc.edu|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|Izoelektrična tačka
|8&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
|-
|Pristupni broj
|NP_997245.2&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_207362.2|title=Homo sapiens KIAA1211 like (KIAA1211L), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|Alijasi
|Neolarakterizirani protein KIAA1211-like&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
Neokarakterizirani  protein C2orf55&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
Hipotetski protein LOC343990&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://genatlas.medecine.univ-paris5.fr/fiche.php?n=34553|title=Genatlas sheet|website=genatlas.medecine.univ-paris5.fr|access-date=23. 4. 2017|archive-date=26. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170426150915/http://genatlas.medecine.univ-paris5.fr/fiche.php?n=34553|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|}
Gornja tabela predstavlja pseudonime, veličinu i pristupni broj proteina. Protein KIAA1211L je bogat [[prolin]]om, a siromašan [[asparagin]]om, [[izoleucin]]om, [[fenilalanin]]om i [[tirozin]]om.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
=== Domeni i motivi ===
[[slika:MyDomain.png|thumb|280px|Shema ''KIAA1211L'':  Signal jedarne lokacije je plave boje, mjesta fosforilacije su crvena, SUMOilacijske lokacije su sive, a motiv DUF4592 je narandžast.]]

Protein KIAA1211L ima jedan domen zvani [[domen nepoznate funkcije]]  DUF4592 motiv i obuhvata aminokiseline 131-239.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pfam.xfam.org/family/PF15262|title=Pfam: Family: DUF4592 (PF15262)|website=pfam.xfam.org|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;. Ovaj domen je visoko konzrviran među KIAA1211L [[Homologija sekvence|ortolozima]]. Motiv DUF4592 prikazan je iu konceptnom prijevodu i na shematskim slikama.

=== Postranslacijke modifikacija ===

KIAA1211L je [[fosforilacija|fosforiliran]] na aminokiselinama Ser92 i Ser490.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/nuccore/NM_207362.2|title=Homo sapiens KIAA1211 like (KIAA1211L), mRNA - Nucleotide - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Također se predviđa da protein KIAA1211L ima pet različitih [[SUMO protein|SUMOilacijskih]] mjesta lociranih na Lys134, Lys375, Lys866, Lys874 i Lys914.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.abgent.com/sumoplot|title=SUMOplot™ Analysis Program {{!}} Abgent|website=www.abgent.com|language=en|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; I fosforilirana mjesta i mjesta SUMOilacije prikazani su u konceptnom prijevodu i shematskim slikama.

=== Sekundarna struktura ===

Predviđeni protein KIAA1211L ima  [[sekundarna struktura|sekundarnu strukturu]] od 50% [[alfa-heliks]]a, 8,9% [[beta-list]]ova i 17,9% zavojnica.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.biogem.org|title=BioGem.Org - Ashok Kumar's Bioinformatics Portal... {{!}} Home|last=Kumar|first=Prof. T. Ashok|website=www.biogem.org|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Veliki broj zaokreta je u skladu sa činjenicom da je KIAA1211L bogat [[prolin]]om.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Subćelijska lokacija ===
Predviđeno je da se protein KIAA1211L nalazi u [[ćelijsko jedro|nukleusu]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://psort.hgc.jp/cgi-bin/runpsort.pl|title=GenScript Protein Subcellular Location Prediction Tool}}{{Dead link|date=februar 2020 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Predviđa se da ortolozi, uključujući slonovsku ajkulu, konja, golubove i [[čimpanze]], biti locirani u jedru.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; [[jedarna lokalizacija sekvence|jedarna lokacija signala]] nalazi se na aminokiselinama 25-43, što je prikazano i na konceptnoj translaciji i na shematskim slikama.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Ovaj signal je konzervizan preko ortologa. Dodatno, ova lokacija (aminokiseline 24-43) je pozitivno nabijena, vjerovatno zbog velike količine [[lizin]]a na ovoj lokaciji.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Konačno, predviđa se da je KIAA1211L uglavnom lokalizovan na [[mikrotubule]] i [[centrosom]]e, a ponekad i na [[citokineza|citokinetičkom mostu]].&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.proteinatlas.org/ENSG00000196872-KIAA1211L/cell|title=Cell atlas - KIAA1211L - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=23. 4. 2017|archive-date=26. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170426062457/http://www.proteinatlas.org/ENSG00000196872-KIAA1211L/cell|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Ekspresija ==
Gen je visoko eksprimiran u mozgu (moždana kora).&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Protein KIAA1211L nalazi se u mnogim različitim tipovima tkiva, uključujući [[mozak]], [[hipokampus]], [[pluća]], [[karcinom dojke]], [[Langerhansovi otočići|Langerhansove otočiće]] [[pankreas]]a, [[bubreg]]e i 38 ostalih [[tkiva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.proteinatlas.org/ENSG00000196872-KIAA1211L/tissue|title=Tissue expression of KIAA1211L - Summary - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Dodatno, eksprimirana je prosječna količina u poređenju sa drugim ljudskim proteinima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pax-db.org/protein/1858538|title=KIAA1211L protein abundance in PaxDb|website=pax-db.org|language=en|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Regulcija transkripcija ===
[[Promotor (genetika)|Promotorska]] regija KIAA1211L ima otprilike 1.340 baznih parova sa različitim predviđenim [[transkripcijski faktor|transkripcijskim faktorima]].&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.genomatix.de/|title=Genomatix - NGS Data Analysis &amp; Personalized Medicine|website=www.genomatix.de|access-date=7. 5. 2017|archive-date=24. 2. 2001|archive-url=https://web.archive.org/web/20010224072831/http://www.genomatix.de/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Neuroglija|glijske ćelije]] kojima nedostaje homolog 1 i faktori transkripcije [[oligodendrocit]]ne loze su značajni jer je KIAA1211L visoko eksprimiran u mozgu.&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:7 &quot;/&gt; Nadalje, [[receptor vezan za estrogen alfa]] je također značajan [[faktor transkripcije]] zbog niskog nivoa ekspresije KIAA1211L kada su [[estrogeni receptor]]i nokdaunirani.&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid21713035&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Al Saleh S, Al Mulla F, Luqmani YA | title = Estrogen receptor silencing induces epithelial to mesenchymal transition in human breast cancer cells | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 6 | pages = e20610 | date = 2011 | pmid = 21713035 | pmc = 3119661 | doi = 10.1371/journal.pone.0020610 | bibcode = 2011PLoSO...620610A | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Nadalje, predviđa se da će KIAA1211L biti [[protein SUMO|sumoiliran]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Predviđa se da će [[3' UTR]] KIAA1211L biti meta [[miRNK-132]], što je prikazano na konceptnoj slici translacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Alvarez-Saavedra|first=M|date=2010|title=MicroRNA-132-Dependent Post-Transcriptional Regulation of Clock Entrainment Physiology Via Modulation of Chromatin Remodeling and Translational Control Gene Targets|journal=University of Ottawa}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
=== Interakcijski proteini ===
[[GSK3B|Glikogen sintaza-kinaza 3 beta]] (GSK3B)

GSK3B je protein-[[kinaza]] koja regulira [[transkripcijski faktor|faktore transkripcije]] i [[mikrotubule]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/P49841|title=GSK3B - Glycogen synthase kinase-3 beta - Homo sapiens (Human) - GSK3B gene &amp; protein|website=www.uniprot.org|language=en|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Kao takav, fosforiliše proteine, smanjujući njihovu sposobnost da vežu i stabilizuju mikrotubule.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Proteini koje fosforilira su glavne komponente neurofibrilarnih zapleta kod [[Alzheimerova bolest|Alzheimerove bolesti]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Protein je potreban za uspostavljanje polarnosti [[neuron]]a i rast [[akson]]a i fosforilira proteine u ćelijama neuroblastoma.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Nadalje, povezan je sa bipolarnom bolešću i aktivan je u ćelijama [[rak dojke|raka dojke]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=GSK3B|title=GSK3B Gene - GeneCards {{!}} GSK3B Protein {{!}} GSK3B Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

Kao takva, predviđena interakcija između KIAA1211L i GSK3B je vjerovatna jer je KIAA1211L visoko eksprimiran u mozgu, povezan s bipolarnim poremećajem i rakom dojke, a  lokaliziran je na mikrotubulama.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Interakcija između GSK3B i KIAA1211L je predviđena korištenjem koimunoprecipitacije protiv mamaca, pul- dauna, tandem afinitetnog pročišćavanja, fluorescentne polarizacione spektroskopije, testa protein-kinaza, dvohibridnog i konfokusnog mikroskopskog eksperimenta.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/intact/|title=IntAct|website=www.ebi.ac.uk|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

Predviđa se da je protein KIAA1211L u interakciji sa [[alfa-sinuklein]]om (SNCA), [[Mdm2|E3 ubikvitin-protein ligazom Mdm2 (MDM2)]], [[PAK1|Serin/treonin-protein kinazom PAK 1]] ( PAK 1), i [[Faktor DNK replikacije CDT1|faktorom DNK replikacije Cdt1 (CDT1)]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

=== Klinički značaj ===
KIAA1211L je povezan s depresijom, bipolarnim poremećajem i [[shizofrenija|shizofrenijom]].&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Iwamoto K, Kakiuchi C, Bundo M, Ikeda K, Kato T | title = Molecular characterization of bipolar disorder by comparing gene expression profiles of postmortem brains of major mental disorders | journal = Molecular Psychiatry | volume = 9 | issue = 4 | pages = 406–16 | date = april 2004 | pmid = 14743183 | doi = 10.1038/sj.mp.4001437 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Pored toga, KIAA1211L , vezan i za razne [[kancer]]a, kao što su [[rak jajnika|jajnika]], [[rak dojke|dojke]] i ostali.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{cite thesis | vauthors = Spurrell CH | degree = Doctor of Philosophy | publisher = University of Washington |date=2013|title=Identifying New Genes for Inherited Breast Cancer by Exome Sequencing.|url=https://digital.lib.washington.edu/researchworks/handle/1773/25172 }}&lt;/ref&gt;

== Homologija ==

=== Paralozi ===
KIAA1211 je paralog KIAA1211L, koji se nalazi na hromosomu 4 i ima 1.233 aminokiseline.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=KIAA1211|title=KIAA1211 Gene - GeneCards {{!}} K1211 Protein {{!}} K1211 Antibody|last=Database|first=GeneCards Human Gene|website=www.genecards.org|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt; Njegov postotak identiteta sa KIAA1211L je 21%.&lt;ref name=&quot;pmid3382986&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Myers EW, Miller W | title = Optimal alignments in linear space | journal = Computer Applications in the Biosciences | volume = 4 | issue = 1 | pages = 11–7 | date = mart 1988 | pmid = 3382986 | doi = 10.1093/bioinformatics/4.1.11}}&lt;/ref&gt; KIAA1211 ima ortolog u bakteriji ''Proteus vulgaris'', što ukazuje na paralog dupliran prije 4.290 miliona godina, prije KIAA1211L.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/?term=XP_007889338.1|title=kiaa1211l KIAA1211 like [Callorhinchus milii (elephant shark)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=24. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timetree.org|title=TimeTree :: The Timescale of Life|website=www.timetree.org|access-date=24. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Ortolozi ===
Ispod je tabela raznih ortologa KIAA1211L. Uključuje bliske, srednje i udaljene ortologe. Najudaljeniji ortolog je morski pas-slon, što ukazuje na KIAA1211L duplikaciju prije 473 miliona godina. Konzervirane aminokiseline među svim ortolozima KIAA1211L prikazane su u konceptnoj traslaciji.
{| class=&quot;wikitable&quot;
![[Vrsta]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://blast.ncbi.nlm.nih.gov/Blast.cgi|title=BLAST: Basic Local Alignment Search Tool|website=blast.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
!Pristupni broj [[NCBI]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
!Datiranje divergencije (miliono godina)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timetree.org|title=TimeTree :: The Timescale of Life|website=www.timetree.org|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
!Identitet sekvence&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;  
!Sličnost sekvence&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ebi.ac.uk/Tools/psa/emboss_needle/|title=EMBOSS Needle &lt; Pairwise Sequence Alignment &lt; EMBL-EBI|last=EMBL-EBI|website=www.ebi.ac.uk|language=en|access-date=23. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[Pan troglodytes]]'' (Čimpanza)
|XP_515643.2 
|6,65
|99,1%
|99,3%
|-
|''[[Glodari|Octodon negus]]'' (Degu)
|XP_004633240.1
|90
|65,9%
|73,1%
|-
|''[[leopard|Panthera pardus]]'' (Leopard) 
|XP_019312964.1 
|96 
|67,8%
|733,%
|-
|''[[patka|Anas platyrhynchos]]'' (Mallardova patka)
|XP_012949224.1 
|312
|41,2%
|52,40%
|-
|''[[pingvini|Pygoscelis adeliae]]'' (Adéliein pingvin)
|XP_009321834.1 
|312
|38,5%
|51,6%
|-
|''[[zmije|Python bivittatus]]'' (Mjanmarski piton)
|XP_007428826
|312
|34,2%
|46,3%
|-
|''[[žabe|Nanorana parker]]'' (Visokohimajska žaba)
|XP_018418330.1
|352
|32,1%
|43,7%
|-
|''[[ajkula|Callorhinchus milii]]'' (Slonovska ajkula)
|XP_007889338.1 
|473
|30,5%
|42,4%
|}

=== Filogenija ===
Gen KIAA1211L je sličan i konzviran je kod [[sisar]]a, [[ptica]], [[gmizavac]]a, [[vodozemac]]a i [[riba]]. Nije konzerviran u [[bakterija]]ma, [[arheja]]ma, [[protisti]]ma, [[biljka]]ma, [[gljiva]]ma, [[trihoplaks]]ima i [[beskičmenjaci]]ma.

== Reference ==
{{reflist|30em}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 2]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>ggu5ehcn0sqh66bds275d65yxa7ys2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jusuf Trbić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485145</id>
    <revision>
      <id>3669071</id>
      <parentid>3582265</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:25:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4364" sha1="4pvvtz3kl049as9ane6ugj2q6bspue3" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Jusuf Trbić
| slika              = Portrait_Jusuf_Trbic_Bijeljina_2021.jpg
| alt_slike          = Jusuf Trbić 2021.
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1952|4|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Bijeljina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugloslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Pisac, publicista, novinar i historičar 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = Razaranje Bosne
}}
'''Jusuf Trbić''' ([[Bijeljina]], 18. april 1952) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[pisac]], [[pjesnik]], [[publicista]], [[novinar]] i [[historičar]]. Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je [[Direktor (zvanična titula)|direktor]] Radio-novinske ustanove [[Bijeljina|Bijeljine]].&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.de/books/about/Meister_der_Dunkelheit_92.html?id=QnM9MQAACAAJ|title=Meister der Dunkelheit 92: Übersetzung Von Majstori Mraka|date=23. 1. 2017|publisher=Independently Published|isbn=978-1-5204-4672-1}}&lt;/ref&gt; Predsjednik je općinskog društva Bošnjacke kulturne zajednice &quot;Preporod&quot; &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://preporodbn.com/|title=Jusuf Trbić|date=8. 3. 2024|website=BZK - Preporod Bijeljina|language=bs-BA|access-date=8. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.preporod.ba/manji-bosanskohercegovacki-entitet-rs/|title=Manji bosanskohercegovački entitet RS|date=23. 5. 2022|website=Preporod|language=bs-BA|access-date=8. 3. 2024|archive-date=8. 3. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240308123620/https://www.preporod.ba/manji-bosanskohercegovacki-entitet-rs/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u Bijeljini. Njegov književni rad fokusiran je na ratni i poslijeratni period u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

== Život ==
Rođen je u kući na čijem mjestu je 27 godina kasnije izgrađena Gradska biblioteka Bijeljina.

== Nagrade ==
Autor godine 2021, knjige &quot;Razaranje Bosne&quot;, 2021, [[Izdavačka kuća Bosanska riječ|izdavačke kuće Bosanska riječ]].&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20211122083110/https://preporodbn.com/priznanje-za-knjigu/&lt;nowiki/&gt;{{Internetquelle|autor=Mirza Junuzović|url=https://web.archive.org/web/20211122083110/https://preporodbn.com/priznanje-za-knjigu/|titel=Priznanje za knjigu|werk=BZK - Preporod Bijeljina|datum=2021-10-09|sprache=bs-BA|abruf=2021-11-22}}&lt;/ref&gt;

== Filmske adaptacije ==
Film &quot;Ubijeni prirodnom smrću&quot; [[medijska kompanija|medijske kuće]] &quot;Podrinjemedia&quot; uglavnom koristi podatke iz istraživačkog rada Jusufa Trbića i iz knjige &quot;Majstori mraka&quot; (inž. Majstori mraka) iz 2007.&lt;ref&gt;https://www.youtube.com/watch?v=5vTiTd3F5DY&lt;nowiki/&gt;{{Internetquelle|url=https://www.youtube.com/watch?v=5vTiTd3F5DY|titel=&quot;UBIJENI PRIRODNOM SMRĆU&quot; - Dokumentarni film|sprache=de-DE|abruf=2021-11-22}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''Gluho doba'', Bijeljina, 2005 ISBN 9958-810-16
* ''Mrakom počinje dan'', Bijeljina, 2005 ISBN 9958-512-32-7
* ''Semberija u stihu i srcu'', 2009: ISBN 978-9958-815-09-6
* ''Majstori mraka'', 2007: ISBN 978-9958-512-38-4
* ''Grad ni na nebu ni na zemlji'' , 2007: ISBN 978-9958-512-39-1
* ''Legenda o bijeloj džamijii'', 2014: ISBN 978-9958-059-02-5
* ''Tamni gosti'' ISBN 978-5598-820-61-8
* ''Istine i laži'' , 2013: ISBN 978-9958-815-13-3
* ''Čuvari vremena'', 2006: ISBN 978-9958-820-71-7
* ''Dnevnik posrtanja'', 2014: ISBN 978-9958-059-01-8
* ''Brehtova opomena'': ISBN 917-9958-12-2 95-8
* ''Tri boje tame'', 2019: ISBN 978-9958-12-342-9
* ''Razaranje Bosne'': ISBN 978-9958-12-369-6 ; Nagrada &quot;Autor godine&quot; Sarajevskog sajma knjiga i izdavačke kuće &quot;Bosanska riječ&quot;.

=== Njemački prijevodi ===
* ''Majstori Mraka 92'' : njemački prijevod &quot;Meister der Dunkelheit&quot;, 2017, ISBN 978-1520446721

== Web linkovi ==
* Pregled literature Jusufa Trbića na [[WorldCat|WorldCat-u]] : http://worldcat.org/identities/lccn-n2011088000/

== Reference ==
{{refspisak}}
{{Normativna kontrola|VIAF=221096094}}

{{DEFAULTSORT:Trbic, Jusuf}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Biografije, Bijeljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]</text>
      <sha1>4pvvtz3kl049as9ane6ugj2q6bspue3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>LRRC40</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485428</id>
    <revision>
      <id>3669087</id>
      <parentid>3535578</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T02:30:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20588" sha1="rggjg2z36j0fn0crf7cml1whmjok9ir" xml:space="preserve">{{Infokutija gen}}
'''LRRIQ3'''  (Leucinom-bogarta ponavljanja sa  IQ motivom 3), znan i kao '''LRRC44''', jest [[protein]] koji je kod [[ljudi]] [[kodon|kodiran]] [[gen]]om '''LRRIQ3''' sa  [[hromosom 1|hromosoma 1]].                        .&lt;ref name=&quot;GeneCards entry on LRRIQ3&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.genecards.org/cgi-bin/carddisp.pl?gene=LRRIQ3|title=LRRIQ3 Gene - GeneCards}}&lt;/ref&gt; It is predominantly expressed in the testes, and is linked to a number of diseases.&lt;ref name=&quot;NCBI AceView entry on LRRIQ3&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/ieb/research/acembly/av.cgi?db=human&amp;term=LRRIQ3&amp;submit=Go|title=AceView entry on LRRIQ3}}&lt;/ref&gt;

==Aminokiselinska sekvenca==	
Dužina [[polipeptid]]nog lanca je 624 [[aminokiseline]], a [[molekularna masa|molekulska težina]] 73.675 [[dalton (jedinica)|Da]].&lt;ref name=&quot;UniProt&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.uniprot.org/uniprot/A6PVS8#sequences |title=UniProt, A6PVS8 |language=eng. |access-date=30. 11. 2021}}&lt;/ref&gt;
{{legenda aminokiselina}}
&lt;table  style=&quot;font-family:monospace;&quot;&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;&lt;th&gt;10&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;20&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;30&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;40&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;/th&gt;&lt;th&gt;50&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;MFHGTVTEEL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TSHEEWSHYN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;ENIREGQKDF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VFVKFNGLHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KSMENLQSCI&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SLRVCIFSNN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FITDIHPLQS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CIKLIKLDLH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GNQIKSLPNT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KFWNGLKNLK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LLYLHDNGFA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KLKNICVLSA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;CPTLIALTMF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DCPVSLKKGY&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RHVLVNSIWP&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;LKALDHHVIS&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DEEIIQNWHL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;PERFKACNHR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LFFNFCPALR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGTTYEEEIN&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;NIKHITSKIN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;AILAHNSPVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IVQRWIRGFL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VRKNLSPVFF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HKKKQQEKII&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;RGYEAKWIYI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;TKGYEDKLLK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;DLFFKPETNI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KGKLAYWKHN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IYYPVDLKNS&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;SEHRKHVSSI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LCELKPKDLG&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;MKSKTSRHLI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QKGQESEDEI&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;VDEKLDTSFR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ISVFKLPIYT&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SGSLKNNAVL&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;REKKQHFFPA&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YPQPIYTTHP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KPIIKKDIRL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ERSMKEFFAP&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;QRAGMKLRTF&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;SDIDKYYTEQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KKQEYHKEKV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;RVVAMAQVAR&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;ERVRVAVNEH&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LNQKKYATQK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LIEENKETIQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NSLRQVWQNR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;FNYLEKARER&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;KALFLKEKSQ&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KASERLLVQN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;LNNERTLLTR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLLKIDRLEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;NEAVLKEKSL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;IVKQKLKAEK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;YRKNLLKEMK&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KVRSQEIYKR&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;HCEEKFVMDM&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;IAFEKACERL&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;background-color: #eee;&quot;&gt;&lt;td&gt;QDAKTKVAIV&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;KTNLDFKVPN&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f9f9f9;&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td&gt;GLIK&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Gen ==

=== Lokus ===
LRRIQ3 se nalazi na [[smislenost (genetika)|minus lancu]] kraja [[Lokus (genetika)|kratkog kraka]] ljudskog [[hromosom 1|hromosoma 1]] na  sekvenci 1p31.1.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene/127255|title=LRRIQ3 leucine rich repeats and IQ motif containing 3 [Homo sapiens (human)] - Gene - NCBI|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Sveukupna struktura ===
U  navodnoj sekvenci LRRIQ3 postoji ukupno sedam [[egzon]]a.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== [[iRNK]] ==

=== Ekspresija ===
LRRIQ3 se eksprimira kao dvije [[primarni transkript|primarne]] [[izoforme]], koje proizvode proteine dužine 624, odnosno 464 aminokiseline.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; It is expressed at low levels in human and brown rat tissues,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pax-db.org/protein/2120177|title=Lrriq3 protein abundance in PaxDb|website=pax-db.org|language=en|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pax-db.org/protein/1853050|title=LRRIQ3 protein abundance in PaxDb|website=pax-db.org|language=en|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; sa najvišim nivoima ekspresije u tkivu [[sjemenik]]a. Postoje relativno visoki nivoi ekspresije u [[T-ćelija]]ma, [[epididimis]]u, [[bubrezi]]ma i brojnim [[žlijezda]]ma.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ncbi.nlm.nih.gov/geo/tools/profileGraph.cgi?ID=GDS3834:3169|title=GDS3834 / 3169|website=www.ncbi.nlm.nih.gov|access-date=6. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Protein ==

=== Opća i kompoziciona svojstva ===
[[Izoforma]] 1 ljudskog proteina LRRIQ3 sastoji se od 624 aminokiseline i ima molekulsku težinu od 73,7 kDa. [[Izoelektrična tačka]] LRRIQ3 je 9,73, što sugerira da je LRRIQ3 [[Baza (hemija)|bazna]] pri normalnom fiziološkom [[pH]] (~7,4).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://web.expasy.org/compute_pi/|title=ExPASy - Compute pI/Mw tool|website=web.expasy.org|language=en-US|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Pored toga, postoje snažni dokazi da se ljudski LRRIQ3 nalazi na  plazmamembrani obojenih [[antitijela]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.proteinatlas.org/ENSG00000162620-LRRIQ3/cell|title=Cell atlas - LRRIQ3 - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=30. 4. 2018|archive-date=7. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180507085451/https://www.proteinatlas.org/ENSG00000162620-LRRIQ3/cell|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; LRRIQ3 je bogat  [[lizin]]skom ostacima, sa ukupno 82 lizina. Ima nešto manje  [[glicin]]a.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/Tools/seqstats/saps/|title=SAPS &lt; Sequence Statistics &lt; EMBL-EBI|last=EMBL-EBI|website=www.ebi.ac.uk|language=en|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Domeni i motivi ===
Ukupno postoje četiri [[Proteinski domen|konzervirana domena]] unutar LRRIQ3: 3 [[ponavljanja bogata leucinom]] i jedan [[IQ kalmodulin-vezujući motiv]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ponavljanja bogata [[leucin]]om obično su uključena u [[interakcije protein-protein]] i formiraju karakterističnu α/β potkovicu [[Tercijarna struktura|nabora]].&lt;ref name=&quot;pmid7817399&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Kobe B, Deisenhofer J | title = The leucine-rich repeat: a versatile binding motif | journal = Trends Biochem. Sci. | volume = 19 | issue = 10 | pages = 415–21 | date = oktobar 1994 | pmid = 7817399 | issn = 0968-0004| doi = 10.1016/0968-0004(94)90090-6 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14747988&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Enkhbayar P, Kamiya M, Osaki M, Matsumoto T, Matsushima N | title = Structural principles of leucine-rich repeat (LRR) proteins | journal = Proteins | volume = 54 | issue = 3 | pages = 394–403 | date = februar 2004 | pmid = 14747988 |issn = 1097-0134 | doi = 10.1002/prot.10605 | s2cid = 19951452 }}&lt;/ref&gt; IQ motiv omogućava [[mjesto vezanja]] za kalmodulin (CaM) ili proteine slične CaM-u.&lt;ref name=&quot;pmid9141499&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rhoads AR, Friedberg F | title = Sequence motifs for calmodulin recognition | url = https://archive.org/details/sim_faseb-journal_1997-04_11_5/page/331 | journal = FASEB J. | volume = 11 | issue = 5 | pages = 331–40 | date = april 1997 | pmid = 9141499 | issn = 0892-6638| doi = 10.1096/fasebj.11.5.9141499 | s2cid = 1877645 }}&lt;/ref&gt;

=== Sekundarna i tercijarna struktura ===
Predviđeno je da je LRRIQ3 uglavnom [[alfa-heliks]]na [[sekundarna struktura|struktura]], uključujući dugi alfa-heliksni [[C-terminal|C-terminalni domen]]. Također je predviđeno da funkcionira kao [[monomer]].&lt;ref name=&quot;pmid11551180&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Rost B | title = Review: protein secondary structure prediction continues to rise | journal = J. Struct. Biol. | volume = 134 | issue = 2–3 | pages = 204–18 | date = 2001 | pmid = 11551180 | issn = 1047-8477| doi = 10.1006/jsbi.2001.4336 | citeseerx = 10.1.1.8.8169 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10892809&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ouali M, King RD | title = Cascaded multiple classifiers for secondary structure prediction | journal = Protein Sci. | volume = 9 | issue = 6 | pages = 1162–76 | date = juni 2000 | pmid = 10892809 | pmc = 2144653 |issn = 0961-8368 | doi = 10.1110/ps.9.6.1162 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10861942&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Cuff JA, Barton GJ | title = Application of multiple sequence alignment profiles to improve protein secondary structure prediction | journal = Proteins | volume = 40 | issue = 3 | pages = 502–11 | date = august 2000 | pmid = 10861942 | issn=0887-3585 | doi = 10.1002/1097-0134(20000815)40:3&lt;502::AID-PROT170&gt;3.0.CO;2-Q }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10493868&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Jones DT | title = Protein secondary structure prediction based on position-specific scoring matrices | journal = J. Mol. Biol. | volume = 292 | issue = 2 | pages = 195–202 | date = septembar 1999 | pmid = 10493868 |issn = 0022-2836| doi = 10.1006/jmbi.1999.3091 | s2cid = 15506630 | url = https://semanticscholar.org/paper/b8131893d6b2f1cb8f0c60b559c146d1da05d77d }}&lt;/ref&gt;
[[slika:LRRIQ3_I-TASSER_Model.png|none|thumb|Najbolji model LRRIQ3, generiran preko [[I-TASSER]]a&lt;ref name=&quot;pmid25549265&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Yang J, Yan R, Roy A, Xu D, Poisson J, Zhang Y | title = The I-TASSER Suite: protein structure and function prediction | journal = Nat. Methods | volume = 12 | issue = 1 | pages = 7–8 | date = januar 2015 | pmid = 25549265 | pmc = 4428668 |issn = 1548-7091| doi = 10.1038/nmeth.3213 }}&lt;/ref&gt;. Tri ponavljanja bogata leucinom prikazana su u crvenoj, lososnoj i magenta boji. IQ domen koji veže kalmodulin prikazan je zelenom.|292x292px]]

=== Posttranslacijske modifikacije ===
Predviđa se da će LRRIQ3 biti podvrgnut mnogim [[Posttranslacijske modifikacije|posttranslacionim modifikacijama]]. To uključuje [[O-vezani β-N-acetilglukozamin|O-GlcNAcilaciju]], [[SUMO protein|SUMOilacija]], [[ubikvitin]]aciju i [[fosforilacija|fosforilaciju]].&lt;ref name=&quot;pmid15215405&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Pagni M, Ioannidis V, Cerutti L, Zahn-Zabal M, Jongeneel CV, Falquet L | title = MyHits: a new interactive resource for protein annotation and domain identification | journal = Nucleic Acids Res. | volume = 32 | issue = Web Server issue | pages = W332–5 | date = juli 2004 | pmid = 15215405 | pmc = 441617 |issn = 0305-1048| doi = 10.1093/nar/gkh479 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16845026&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = de Castro E, Sigrist CJ, Gattiker A, Bulliard V, Langendijk-Genevaux PS, Gasteiger E, Bairoch A, Hulo N | title = ScanProsite: detection of PROSITE signature matches and ProRule-associated functional and structural residues in proteins | journal = Nucleic Acids Res. | volume = 34 | issue = Web Server issue | pages = W362–5 | date = juli 2006 | pmid = 16845026 |issn = 1362-4962| pmc = 1538847 | doi = 10.1093/nar/gkl124 }}&lt;/ref&gt; LRRIQ3 is predicted to have 4 well conserved SUMOlyation sites and 1 well conserved ubiquitination site.&lt;ref name=&quot;pmid15215405&quot;/&gt; Prikaz ovih posttranslacijskih modifikacija  je na donjoj slici. 
[[slika:LRRIQ3_Domains_and_Motifs.png|none|thumb|Representacija domena, motiva i mjesta posttranslacijske modifikacije LRRIQ3, generirana pomoću DOG 2.0.&lt;ref name=&quot;pmid19153597&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ren J, Wen L, Gao X, Jin C, Xue Y, Yao X | title = DOG 1.0: illustrator of protein domain structures | journal = Cell Res. | volume = 19 | issue = 2 | pages = 271–3 | date = februar 2009 | pmid = 19153597 |issn = 1001-0602| doi = 10.1038/cr.2009.6 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;|563x563px]]

=== Interakcije proteina ===
Postoje dokazi da LRRIQ3 stupa u interakciju sa brojnim proteinima iz [[Dvohibridni pregled|dvohibridni eseji]] i [[hromatografija|afinitetna hromatografija]]. Proteini sa kojima LRRIQ3 stupa u interakciju uključuju [[LYN]], [[NCK2]], [[GNB4]] i [[ABL (gen)|ABL1]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://mentha.uniroma2.it/result.php#LRRIQ3|title=Results - mentha: the interactome browser|website=mentha.uniroma2.it|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uniprot.org/uniprot/A6PVS8|title=LRRIQ3 - Leucine-rich repeat and IQ domain-containing protein 3 - Homo sapiens (Human) - LRRIQ3 gene &amp; protein|website=www.uniprot.org|language=en|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt; Ovi proteini povezani su sa [[Ćelijska signalizacija|ćelijskom signalizacijom]], reorganizacijom [[citoskelet]]a i [[Ćelijska diferencijacija|ćelijskom diferencijacijom]], kao i drugim pojavama.&lt;ref name=&quot;pmid11672542&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Harder KW, Parsons LM, Armes J, Evans N, Kountouri N, Clark R, Quilici C, Grail D, Hodgson GS, Dunn AR, Hibbs ML | title = Gain- and loss-of-function Lyn mutant mice define a critical inhibitory role for Lyn in the myeloid lineage | journal = Immunity | volume = 15 | issue = 4 | pages = 603–15 | date = oktobar 2001 | pmid = 11672542 |issn = 1074-7613 | doi = 10.1016/s1074-7613(01)00208-4| doi-access = free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10644457&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Downes GB, Gautam N | title = The G protein subunit gene families | journal = Genomics | volume = 62 | issue = 3 | pages = 544–52 | date = decembar 1999 | pmid = 10644457 |issn=0888-7543| doi = 10.1006/geno.1999.5992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9843575&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Tu Y, Li F, Wu C | title = Nck-2, a novel Src homology2/3-containing adaptor protein that interacts with the LIM-only protein PINCH and components of growth factor receptor kinase-signaling pathways | journal = Mol. Biol. Cell | volume = 9 | issue = 12 | pages = 3367–82 | date = decembar 1998 | pmid = 9843575 | pmc = 25640 |issn = 1059-1524 | doi = 10.1091/mbc.9.12.3367 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12138893&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Era T | title = Bcr-Abl is a &quot;molecular switch&quot; for the decision for growth and differentiation in hematopoietic stem cells | journal = Int. J. Hematol. | volume = 76 | issue = 1 | pages = 35–43 | date = juli 2002 | pmid = 12138893 | doi = 10.1007/BF02982716 | s2cid = 10269867 }}&lt;/ref&gt;

== Homologija i evolucija ==

=== Paralozi i ortolozi ===
Kod ljudi ne postoji [[paralog]] za LRRIQ3.&lt;ref name=&quot;NCBI AceView entry on LRRIQ3&quot;/&gt; Međutim, postoji veliki broj [[ortolog]]a, kako navodi [[BLAST]], od kojih su neki navedeni u nastavku.&lt;ref name=&quot;pmid2231712&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Altschul SF, Gish W, Miller W, Myers EW, Lipman DJ | title = Basic local alignment search tool | journal = J. Mol. Biol. | volume = 215 | issue = 3 | pages = 403–10 | date = oktobar 1990 | pmid = 2231712 | issn = 0022-2836|doi = 10.1016/S0022-2836(05)80360-2 }}&lt;/ref&gt; Broj godina od [[Divergentna evolucija|divergencije]] od ljudskog proteina, naveden u &quot;prije miliona godina&quot; ispod, izračunat je pomoću [[TimeTree]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.timetree.org/|title=TimeTree :: The Timescale of Life|website=www.timetree.org|access-date=6. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Ortolozi ljudskog proteina LRRIQ3 (NP_001099129.1)
![[Rod (biologija)|Rod]] i [[vrsta]]
!Uobičajeno ime
!Datiranje divergencije od ljudske loze (milioni godina)
!Pristupni broj
!'''Dužina sekvnce'''  (aa)
!'''Identitget sekvence sa ljudskom''' (%)
!'''Sličnost sekvence sa ljudskom'''
|-
|''[[Gorilla gorilla]] gorilla''
|Gorila
|9,06
|XP_004026030.1
|624
|97%
|98%
|-
|''[[rezus-makak|Macaca mulatta]]''
|Rezus-makak
|29,44
|XP_001097148.2
|623
|93%
|95%
|-
|''[[polarni medvjed|Ursus maritimus]]''
|Polarni medvjed
|96
|XP_008689049.1
|625
|76%
|87%
|-
|''[[Felis catus]]''
|Domaća mačka
|96
|XP_003990274.1
|625
|74%
|86%
|-
|''[[kamila|Camelus ferus]]''
|Baktrijska kamila
|96
|XP_006178380.1
|618
|73%
|84%
|-
|''[[kunić|Oryctolagus cuniculus]]''
|Evropski kunić
|90
|XP_002715603.1
|622
|71%
|83%
|-
|''[[govedo|Bison bison bison]]''
|Američki bizon
|96
|XP_010847739.1
|625
|70%
|82%
|-
|''[[morski sisari|Trichechus manatus latirostris]]''
| Morska krava
|105
|XP_004369192.1
|623
|70%
|82%
|-
|''[[Loxodonta africana]]''
|Afrički slon
|105
|XP_003411181.1
|625
|68%
|80%
|-
|''[[glodari|Condylura cristata]]''
|Zvjezdonosa krtica
|96
|XP_004679575.1
|627
|67%
|80%
|-
|''[[šišmiš|Eptesicus fuscus]]''
|Veliki smeđi šišmiš
|96
|XP_008137759.1
|621
|66%
|80%
|-
|''[[šišmiš|Myotis davidii]]''
|Vesperov šišmiš 
|96
|XP_006775977.1
|618
|65%
|79%
|-
|''[[pacov|Rattus norvegicus]]'' 
|Norveški pacov
|90
|NP_001019478.1
|633
|62%
|77%
|-
|''[[Mus musculus]]''
|Kućni miš
|90
|NP_083214.2
|633
|63%
|76%
|-
|''[[glodari|Sorex araneus]]''
|Obična verirovka
|96
|XP_004603704.1
|612
|55%
|73%
|-
|''[[kornjače|Chrysemys picta bellii]]''
|Obojena kornjača
|312
|XP_005285573.1
|624
|40%
|56%
|-
|''[[gmizavci|Pogona vitticeps]]''
|Bradati zmaj (gušter)
|312
|XP_020650341.1
|651
|35%
|54%
|-
|''[[Kivi (čvor)|Astryx australis mantelli]]''
|Smeđi kivi
|312
|XP_013800580.1
|664
|35%
|54%
|-
|''[[školjke|Struthio camelus australis]]''
|Južna ostriga
|312
|XP_009685099.1
|628
|34%
|51%
|}

== Klinički značaj ==
LRRIQ3 je povezan sa brojnim tipovma [[kancer|raka]]. Eksperimenti [[RNK]]-seq pokazali su da je LRRIQ3 jako smanjeno reguliran (Log&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; puta promjene između –3,4 i –4,2) u brojnim bolesnim stanjima, uključujući [[rak gušterače]], [[rak debelog crijeva|kolorektumski rak]] i [[rak dojke]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.proteinatlas.org/ENSG00000162620-LRRIQ3/tissue|title=Tissue expression of LRRIQ3 - Summary - The Human Protein Atlas|website=www.proteinatlas.org|access-date=6. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/gxa/search?geneQuery=%5B%7B%22value%22:%22LRRIQ3%22%7D%5D&amp;organism=&amp;conditionQuery=%5B%5D&amp;bs=%7B%22homo%20sapiens%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22bos%20taurus%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22equus%20caballus%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22macaca%20mulatta%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22mus%20musculus%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22ovis%20aries%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22papio%20anubis%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22rattus%20norvegicus%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D,%22sus%20scrofa%22:%5B%22ORGANISM_PART%22%5D%7D&amp;ds=%7B%22kingdom%22:%5B%22animals%22%5D%7D#differential|title=Search results &lt; Expression Atlas &lt; EMBL-EBI|last=github.com/gxa/atlas/graphs/contributors|first=EMBL-EBI Expression Atlas development team|website=www.ebi.ac.uk|language=en|access-date=30. 4. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ebi.ac.uk/gxa/experiments/E-GEOD-68086|title=Experiment &lt; Expression Atlas &lt; EMBL-EBI|last=github.com/gxa/atlas/graphs/contributors|first=EMBL-EBI Expression Atlas development team|website=www.ebi.ac.uk|language=en|access-date=6. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Geni na hromosomu 1]]
[[Kategorija:Ljudski proteini]]
[[Kategorija:Proteomika]]</text>
      <sha1>rggjg2z36j0fn0crf7cml1whmjok9ir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ibrahim Sakić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486301</id>
    <revision>
      <id>3669043</id>
      <parentid>3624309</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T21:09:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2293" sha1="oq9w0qhx002ahuwoqdgv5fmx9kshheb" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
|ime=Ibrahim Sakić
|mjesto_rođenja=[[Visoko]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
|datum_rođenja={{Datum rođenja|1951|4|25|df=y}}
|mjesto_smrti=Visoko, SR Bosna i Hercegovina, SFRJ
|datum_smrti={{Datum smrti i godine|1990|8|17|1951|4|25|df=y}}
|zanimanje=filmski kritičar, publicist, scenarist}}

'''Ibrahim Sakić''' bosanskohercegovački je [[Filmska kritika|filmski kritičar]], publicist, [[scenarist]].

==Biografija==

Rođen je u [[Visoko]]m 25. aprila 1951. Studirao je [[Filozofija|filozofiju]], [[Sociologija|sociologiju]], [[Historija|historiju]] i političke nauke. Sarađivao je sa časopisima: [[Sineast (časopis)|Sineast]], [[Odjek (časopis)|Odjek]], [[Život (časopis)|Život]], [[Naši dani]], [[JU film danas (časopis)|JU film danas]]. Bio je urednik časopisa Sineast. Pored filmske kritike, pisao je i tekstove s područja [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]], [[Filozofija|filozofije]], [[Sociologija|sociologije]], [[sociologija kulture|sociologije kulture]] i teorije [[Novinarstvo|novinarstva]]. Bio je i kritičar društvenih i političkih prilika u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], posebno kroz djelovanje u časopisu [[Naši dani]]. Umro je u Visokom 17. augusta 1990.&lt;ref name=&quot;Ibrahim Sakić&quot;&gt;{{cite web|url=https://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4564|access-date=18. 12. 2021|title=Ibrahim Sakić. Filmska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, mrežno izdanje&quot;|archive-date=19. 12. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211219094431/https://filmska.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=4564|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Reference== 
{{reference}}

==Vanjski linkovi== 
* http://www.infobiro.ba/author/6672 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211218140750/http://www.infobiro.ba/author/6672 |date=18. 12. 2021 }}

{{DEFAULTSORT:Sakić, Ibrahim}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski kritičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filmski kritičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]
[[Kategorija:Biografije, Visoko]]
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]</text>
      <sha1>oq9w0qhx002ahuwoqdgv5fmx9kshheb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Segna di Bonaventura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491405</id>
    <revision>
      <id>3669014</id>
      <parentid>3427880</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:34:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3669014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19550" sha1="cirqjsvnmkbgxehbg7q3oxtljaaacvp" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Segna di Bonaventura
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =približno 1280
| mjesto_rođenja    =[[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       =približno 1331
| mjesto_smrti      =Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =&quot;Marija Magdalena&quot;, &quot;Madona sa djetetom&quot;, &quot;Raspeće&quot;
| utjecao           =[[Niccolò di Segna]], [[Francesco di Segna di Bonaventura]]
| utjecali          =[[Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine dinastije Paleolog|Bizantijsko slikarstvo]], [[Duccio di Buoninsegna]], [[gotika]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Segna di Bonaventura''' bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], te pripadnik [[Sijenska škola|sijenske škole]], aktivan od 1298. do 1331. godine. Rođak je [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]], a njegovi sinovi [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna di Bonaventura]] također su bili slikari koji su radili u stilu sijenske škole.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 130 - 137 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;

== Biografija i umjetničko stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Segna di bonaventura, la madonna e tre santi, 1315 ca.JPG|thumb|250px|desno|Poliptih na kojem su prikazani Madona i tri sveca (s lijeva [[sveti Pavao]], [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|sveti Ivan krstitelj]], [[Romuald]]), 1310 - 1315, [[Pinacoteca Nazionale (Siena)|Pinacoteca Nazionale, Siena]].]]
Segna di Bonaventura rođen je u tada bogatom gradu [[Siena|Sieni]] u provinciji [[Toskana]], koji je po umjetničkom stvaralaštvu bio nadmoćniji takmac [[Firenca|Firenci]] tokom 13. i 14. vijeka. Zahvaljujući svom talentu i rođačkim vezama sa poznatim sienskim umjetnikom [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]], naučio je osnove slikarstva u njegovom slikarskom ateljeu. Vjerovatno je bio aktivan slikajući u Ducciovom ateljeu između 1310. i 1312. godine, a prije toga bio je samostalni umjetnik. Segna di Bonaventura je prvi put zabilježen u sačuvanim platnim dokumentima iz 1298. i 1306. godine kada je plaćen za slikanje korica za četiri knjige sa oznakama i grbom plemića Ugolina od Corregia, kao i malih drvenih sandučića (kabineta) koji su bili registrar za dokumente &quot;biccherne&quot;, tj. poreskog ureda općine Siena (Palazzo Publico) u 13. i 14. vijeku.

Sve ukazuje da je Segna di Bonaventura bio ne samo vrlo produktivan umjetnik, već i da je vodio veliki slikarski atelje. Osim četiri potpisana djela, ovom italijanskom umjetniku se zbog stilskih obilježja pripisuje niz nepotpisanih radova. 
Jedno od djela koje predstavlja njegovu raniju slikarsku fazu i koje se donekle izdvaja je slika ''&quot;Sudnji dan&quot;'' (1300-1305); čuva se u Muzeju likovnih umjetnosti u Angersu u Francuskoj (pogledati galeriju). Prikaz Sudnjeg dana u ovom djelu slijedi formulu sienske slikarske škole prilikom predstavljanja ove vjerske scene. Kristovo desno rame je golo, a dlanovi obje ruke su okrenuti prema naprijed kako bi se otkrile  njegove rane [[Stigmata (rana)|stigmate]]. Radnja je preuzeta iz djela &quot;Apokalipsa&quot; [[Sveti Ivan Krstitelj (svetac)|svetog Ivana Krstitelja]]. Segna je prikazao Krista u [[Mandorla|mandorli]], okruženog sa deset anđela, zahvaljujući njihovom visokokvalitetnom crtežu (koji podsjećaju na anđele u drugim djelima iz tog perioda) stručnjaci su ovo djelo pripisali Segni di Bonaventuri. Dva anđela u donjem redu trube u trube, najavljujući dolazak Sudnjeg dana. Ispod njih, u blizini oltara, nalazi se prazan krst – podsjetnik na mučeništvo Kristovo i čudo njegovog uskrsnuća. Desno ispod Krista, pravednici se dižu iz svojih grobova, a među njima se mogu vidjeti kralj, dvoje papa, tri biskupa, tri franjevačka redovnika i dva benediktinca - njihova pravednost u sistemu tadašnjih ideja nije bila upitna. Lijevo od Krista prikazan je [[đavo]], koji onemogućava onima koji žele da uđu u nebeski Jerusalim, gurajući ljude u utrobu [[Pakao|pakla]] (ovaj dio slike ima značajan gubitak sloja boje). Krist sjedi na nekoj vrsti nebeskog prijestolja, dok desnom uzdignutom rukom blagosilja pravednike, a spuštenom lijevom osuđuje griješnike. Uprkos svoj simbolici scene, Krist ima ljudsko lice puno tuge. Slika je bila središnja ploča poliptiha, čiji je ostatak nepoznat.  
Još jedno djelo iz ranije slikarske faze Segne di Bonaventure je [[poliptih]] (slika desno), na kojem su prikazani Madona i tri sveca urađeni u vrijeme kada je Segna još radio u Ducciovom slikarskom ateljeu.  Originalni okvir je izgubljen iako su lučne letvice (iznad glava Madone i svetaca) između odjeljaka netaknute. Uprkos pojediniim oštećenjima, slika je uopšteno gledajući u odličnom stanju nakon restauracije. Sám oblik poliptiha blizak je formuli koja je preovladavala u Ducciovom ateljeu u prvoj deceniji 14. vijeka. Iznad svega, podsjeća na ''&quot;Poliptih br. 28&quot;'', djelo koje je po Ducciovom dizajnu izveo sám Segna di Bonaventura. Kao i u ''&quot;Diptihu br. 28&quot;'', svaka figura nalazi se u jednostavnom odjeljku zasvođenom u obliku [[Luk (arhitektura)|luka]], a svi odjeljci skupljeni su ispod pravolinijskog okvira. Oblik poliptiha također potvrđuje datum izrade ovog djela na približno 1310 - 1315 godinu. Žalosni izraz Madone prikazan bez djeteta, navodi na pretpostavku da je izgubljeni središnji panel sadržavao prikaz Krista kao Čovjeka tuge. U klimanju Madonine glave, njenom svečanom gestu pokazivanja, načinu na koji drži veo (umjesto maramice kojom briše suze) i njenom tužnom pogledu (Segna je povukao vodoravnu liniju između oka i obrva), sve ovo dodatno uveličava uznemireni i tužni izraz njenog lica. Slikarski detalji korišćeni u ovoj slici uporedivi su sa ranijim slikama ožalošćene Madone na naslikanim križevima iz 13. i 14. vijeka.

Dok su Segna i njegov slikarski atelje dobijali uobičajenu raznolikost narudžbi, postoji veliki broj naslikanih raspela, od kojih su tri pripisana njemu. Dvojica njegovih učenika slikali su samo raspela, sudeći po onome što je ostalo od njihovog rada. Toliko narudžbi za slikanje raspela je možda stiglo jednostavno zato što je njegov slikarski atelje u to vrijeme u Sieni bio poznat po kvalitetnom slikanju raspela.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
Najraniji primjer iz ove serije je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje se čuva u [[Puškinov muzej|Puškinovom muzeju]] u [[Moskva|Moskvi]], a urađeno je između 1310-1315 godine. Ovo djelo također pripada ranom slikarskom periodu Segne di Bonaventure. Rubovi raspeća su oštećeni i izlizani sa svih strana, dok su neki dijelovi slike izgubljeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://pushkinmuseum.art/data/fonds/europe_and_america/j/1001_2000/zh_231/index.php?lang=en|title= ''Segna di Bonaventura:
The Crucifixion, 1310 - 1315''|work= pushkinmuseum.art.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Unatoć ovim oštećenjima, lahko je uočiti njegov slikarski razvoj. Jednostavan raspored Kristovog lika zajedno sa skromnim proporcijama tijela i blagim klimanjem glave daleko su od zrelih rješenja koja se vide u Segninom kasnijem ''&quot;Raspeću iz Arezza&quot;''.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;
U ''&quot;Raspeću&quot;'' koje se čuva u [[Nacionalna galerija|Nacionalnoj galeriji]] u [[London]]u, primjetan je slikarski napredak u odnosu na ''&quot;Raspeće&quot;'' iz Puškinovog muzeja. Tečnost linija, harmonične kombinacije boja i graciozan izraz emocija bolje je urađen u ovom djelu. Kristovo beživotno tijelo mlohavo visi na križu, dok su noge klonule na jednu stranu, a glava je pognuta naprijed. Krv mu curi iz rana na rukama i nogama i prska sa strane. Gledalac je pozvan da se pridruži svetim Mariji i Ivanu, koji u pozi žalosti zauzimaju male panele na oba kraja križa.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, 1310 - 1315''|work= nationalgallery.org|access-date= 30. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;
U raspeću, koje je rad majstora San Pola u Rossu (jednog od studenata Segne di Bonaventure) iz Propositure di Bibbiena u Arezzu (slika dole), prilično blisko prati se slikarski stil Duccia, iako su primjetni pokušaji u razvijanju vlastitog stila. Zanimljivo je još jedno djelo iz ove serije, a to je ''&quot;Raspeće&quot;'' (slika dole) koje je formiralo [[diptih]] (dvije ploče spojene zajedno kako bi se mogle otvarati i zatvarati). Danas se nalazi u Lehman kolekciji [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeja]] u [[New York City|New Yorku]] Ovo djelo malih dimenzija (38,1 x 27 cm) koristilo se za privatnu pobožnost.  Ljepota sjaja Bogorodičinog dvora, pojačana ukrasnim detaljima u suprotnosti je s tragičnom dramom Raspeća, nudeći pokloniku dvije vrlo različite slike o kojima može meditirati. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.metmuseum.org/art/collection/search/460152|title= ''Segna di Bonaventura: The Crucifix, ca. 1315''|work= metmuseum.org|access-date= 19. 7. 2022}}&lt;/ref&gt;
Razni istraživači Segni pripisuju još nekoliko slikanih križeva, kao naprimjer, br. 21 iz Sienske pinakoteke, križ iz Muzeja religiozne umjetnosti u Chiancianu (pripisao Van Marleu), križ iz Okružnog muzeja Pienza i križ u župnoj crkvi sv. biskupa Cerbone, Massa Marittima.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; 
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Segna di bonaventura, crocifissione.JPG|Raspeće, 1310-1315 [[Puškinov muzej]], [[Moskva]]
Datoteka:Segna di Bonaventura.Crucifix. Siena, Pinacoteca Nazionale. 1310-1315..jpg|Raspeće, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso, no. 21, Siena, Pinacoteca Nazionale.jpg|Raspeće br. 21, 1310-1315, Pinacoteka Nazionale, Siena 
Datoteka:Segna di Buonaventura. Crocifisso. No 567. National Gallery, London.jpg|Raspeće br. 567, Nacionalna galerija, London
Datoteka:Crocifisso di Segna di Bonaventura Duomo di Massa Marittima.jpg|Raspeće iz katedrale di San Cerbone u gradu Massa Marittima
Datoteka:Crocifisso (Maestro di San Polo in Rosso).jpg|Raspeće, rad majstora San Pola u Rossu (14. vijek), Propositura di Bibbiena, Arezzo
Datoteka:The Crucifixion MET sf-rlc-1975.1.2.jpeg|Raspeće, približno 1315., dimenzije 38,1 x 27 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
&lt;/gallery&gt;
Izrada slika Madone bila je posebno značajna u sienskom slikarstvu. Pored veličanstvenih proslavljanja Majke Božje u obliku ''&quot;Maeste&quot;'', gdje je Bogorodica bila prikazana na prijestolju sa pratnjom anđela i svetaca, popularne su bile i druge, intimnije slike Majke Božje. Na ovim ikonama ona je obično naslikana do pojasa, dok novorođenče Krist poprima dirljiviju i razigraniju sliku. Segna di Bonaventura je zaslužan za brojne takve slike. Najranija potječe iz 1300-1310 (pogledati galeriju), a danas se čuva u Ashano, Muzeju religiozne umjetnosti; [[Minneapolis]], Institut za umjetnost.

Godine 1317. za rad na oltarnoj slici za bratstvo [[Augustinci|augustinaca]] u Lecceu, blizu Siene, dobio je platu od 4 florina. Godine 1316. i 1318. njegovo ime se u pisanim dokumentima pojavljuje kao rezident dodijeljen župnoj crkvi ''San Pietro Ovile'' u Sieni, a 1319. kao stanovnik Arezza. Iste 1319. godine prima uplatu od 8 lira za obnovu Madoninog lika u sienskoj Palazzo Pubblico (Gradska vijećnica).
Nakon Ducciove smrti 1319. godine, zvaničnici grada Siene povjerili su Segni di Bonaventuri restauraciju oltarske slike ''&quot;Maesta&quot;'', koju je njegov slavni rođak naslikao 1302. godine za ''Kapelu devetorice'' (Savjet devetorice je bio najviši državni organ grada Siene). Ovo djelo nije sačuvano, a prema sačuvanim dokumentima, to je bila prva oltarna slika sa predellom. Ovu oltarnu sliku restaurirao je Segna di Bonaventura između 1319. i 1321. godine.
Jedno od djela koje je na osnovu stilskih obilježja pripisano Segni di Bonaventuri je još jedna verzija veličanja Bogorodice, poznata pod nazivom ''&quot;Madona sa djetetom i svecima&quot;'' (pogledati galeriju), koja se čuva u kolekciji fondacije Monte dei Pasca u Sieni.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Panel je prvobitno bio dio oltarne slike. Kao i u prvoj verziji, majstor je prikazao Majku Božju s malim Kristom na prijestolju, ali je promijenio njenu pratnju. Ovog puta to su sveti Bartolomej, koji se nalazi s njene lijeve strane u velikom tamnom ogrtaču preko bogato ukrašene odjeće i drži knjigu koja je dijelom prekrivena njegovim plaštem. Na desnoj strani je sveti Ansanije (jedan od četiri sveca zaštitnika Siene), u crvenoj mantiji i s križem u ruci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.cinello.com/en/artwork/madonna-and-child-enthroned-st-bartholomew-st-ansanus-and-a-donor/|title= ''The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor''|work= cinello.com|access-date= 29. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U donjem desnom uglu je slikarski prikaz časne sestre (kupca ovog djela) koja kleči u podnožju Bogorodičinog trona. Upravo na osnovu prikaza časne sestre stručnjaci smatraju da je slika najvjerovatnije nastala za župnu crkvu ili samostan. Okvirni datum izrade ovog djela je 1320. godina, koja se prema mišljenju istraživača uzima kao početak njegovog zrelog slikarskog razdoblja. U &quot;Madoni s djetetom&quot; iz 1320. godine, koja se čuva u crkvi Santa Maria dei Servi u Sieni i dalje je vidljiv snažan bizantijski utjecaj, koji se ogleda posebno u pozlati nabora Madonine odjeće. Međutim, u kasnijim radovima na ovu temu, istraživači uočavaju povećanje utjecaja [[Gotika|gotičke umjetnosti]]. To se dijelom očitovalo u prikazu prirodnijih nabora Madonine odjeće bez zlatne prevlake, kao u djelima &quot;Madona i dijete&quot; iz zbirke Univerziteta Sjeverne Karoline u gradu Raleigh (1320-30), &quot;Madona i dijete&quot; iz Akademije umjetnosti u Honoluluu (1325-30). 

Segna di Bonaventura imao je dva sina koji su postali umjetnici - [[Niccolò di Segna]] i [[Francesco di Segna]]. Od njih dvojice poznatiji je Niccolò, koji je usvojio slikarski manir svog oca i započeo samostalnu karijeru između 1325. i 1330. godine. Francesko je poznat samo iz arhivskih dokumenata, iako istraživači ulažu napore da utvrde odlike njegovog stvaralačkog manira i opseg njegovih mogućih radova.
Segna di Bonaventura nije bio bogat čovjek. Prema dokumentu iz 1318. godine, njegovo bogatstvo procijenjeno je na približno 50 lira. Vjerovatno njegov slikarski rad nije donio mnogo prihoda, a svojim sinovima je ostavio vrlo skromno nasljedstvo. Obično se za datum smrti Segne di Bonaventure uzima 1331. godina, a na osnovu dokumenta iz 1332. godine može se shvatiti da do tada Segna više nije bio živ.
&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Stil ==
Svi radovi koji imaju njegov potpis urađeni su u skladu sa Ducciovim slikarskim manirom. Za razliku od [[Simone Martini|Simonea Martinia]] i braće ([[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogio]] i [[Pietro Lorenzetti|Pietro]]) Lorenzetti, Segna di Bonaventura je odlučio ostati unutar Ducciovog slikarskog stila. Na mnogim svojim slikama usavršio je posebnu vlastitu verziju slikarskog stila [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]]: čvrste, glatke forme i tinjajuće sjenke kombinuju se sa mračnim pogledima da bi dali napetu i sasvim duhovnu sliku.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt; Iako je slikarska umjetnost Segne di Bonaventure bila pod velikim utjecajem Duccia, likovi u njegovim djelima imaju kraljevsku, svešteničku formalnost. Njegovi asketski, grubo predstavljeni sveci imaju elemente arhaične umjetnosti iz prethodnih vijekova, a posebno je zadržao bizantijsku upotrebu zlatnih pruga na draperijama – simbola svetog svijeta [[ikona]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://useum.org/artwork/Saint-John-the-Evangelist-Segna-di-Bonaventura|title= ''Saint John the Evangelist''|work= useum.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Kao i njegov uzor, Segna di Bonaventura je bio ljubitelj tečnih linija, skladnih kombinacija boja i gracioznog izražavanja emocija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.nationalgallery.org.uk/paintings/segna-di-bonaventura-crucifix|title= ''Segna di Bonaventura - Crucifix''|work= nationalgallery.org|access-date= 2. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; U njegovim radovima istraživači su uočli blagi prodor gotičkog utjecaja i skromne pokušaje ažuriranja savremenog umjetničkog jezika, koji su u njegovo vrijeme uvelike odredili radovi Simonea Martinia. &lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Baština ==
Segna di Bonaventura kroz svoje cjelokupno slikarsko stvaralaštvo nije dostigao tako visoku umjetničku razinu kao njegov rođak Duccio ili njegov savremenik Simone Martini. Bio je nastavljač porodične umjetničke tradicije koju karakterizira prilično konzervativan pristup. Danas neki stručnjaci smatraju da je umjetnost Duccia pretvorio u svojevrsni &quot;akademski kanon&quot;. 
Među Ducciovim učenicima, Segna di Bonaventura imao je veoma visok rang. Njegov značaj nije samo u njegovom prepoznatljivom tonu i njegovim inovacijama, već i u statusu ključne ličnosti Ducciovog ateljea, budući da je i sam bio na čelu istog. Njegova umjetnost našla je svoj prilično uspješan nastavak u djelima njegovih sinova Niccola i Francesca di Segne. O ovom umjetniku postoji veliki broj podataka, gdje se kroz niz dokumenata može pratiti njegova tridesetogodišnja slikarska karijera. Bio je aktivan u [[Siena|Sieni]] i [[Arezzo|Arezzu]], a četiri njegove slike potpisane su njegovim imenom, što je neobično veliki broj za umjetnika iz tog perioda.&lt;ref name=&quot;JHS&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Le Jugement dernier Sena di Bonaventura.jpg|Sudnji dan, tempera na platnu, 1300 - 1305, Muzej likovnih umjetnosti u Angersu - Francuska
Datoteka:Segna di Buonaventura - Madonna and Child - 87.64 - Minneapolis Institute of Arts.jpg|Madona sa djetetom, tempera i zlatna pozadina na [[Topola|topoli]], 1310., Minneapolis Institute of Arts 
Datoteka:Saint John the Evangelist MET EP310a.jpg|Dio oltarskog poliptiha sa prikazom svetog Ivana Krstitelja, tempera na drvu, zlatna pozadina, približno 1320., dimenzije 69,2 x 41,9 cm, [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzej]], [[New York City]]
Datoteka:Segna di Bonaventura - &quot;St. Magdalen&quot;.jpg|Sveta Marija Magdalena, približno 1320., dimenzije 44,2 x 29,1 cm, [[Alte Pinakothek]], [[München]]
Datoteka:Segna di Bonaventura, The Madonna and Child enthroned with Saints Bartholomew and Ansanus and a donor , 1330-35, Monte dei Paschi, Siena.jpg|Madona sa djetetom ustoličena sa svetim Bartolomejom i Ansanom i donatorom, približno 1320., dimenzije 166,4 x 81,5&amp;nbsp;cm, zbirka fondacije Monte dei Paschi, Siena
Datoteka:Segna di Bonaventura Madonna and Child 2.jpg|Madona s djetetom, približno 1320., tempera i zlato na drvu, crkva Santa Maria dei Servi u Sieni
Datoteka:Segna di Buonaventura, Italian, c. 1298-1331 Madonna with Child. North Carolina Museum of Art.jpg|Маdonnа s djetetom, 1320 - 1330, umjetnička zbirka Univerzitetа Sjeverne Karoline u gradu Raleigh.
Datoteka:Segna di Bonaventura - Madonna and Child, c. 1325-1330.JPG|Маdоnа s djetetom 1325 - 1330 Akademija umjetnosti iz Hоnоlulua
Datoteka:Segna di Bonaventura.Altarpiece, ca. 1320, Reconstruction. Metropolitan Museum, New York.jpg|Oltarski poliptih, približno 1320., Metropolitan muzej, New York City 
&lt;/gallery&gt;
== Literatura ==
* ''Enzo Carli - Duccio di Buoninsegna'', izdavač Aldo Martello Editore, Milan, Italy

== Izvori ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1280.]]
[[Kategorija:Umrli 1331.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>cirqjsvnmkbgxehbg7q3oxtljaaacvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u plivanju 2022 – 50 m delfin (žene)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492654</id>
    <revision>
      <id>3668933</id>
      <parentid>3428256</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:59:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8224" sha1="jy93jg9dct5mr0ijt6bc1gdh0wkeo1m" xml:space="preserve">{{Infokutija događaj na sportskom takmičenju
| događaj            = 50 m delfin (žene)
| prvenstvo_dativ    = Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.
| slika              = 
| opis               = 
| datumi             = 12. august (grupe i polufinala) &lt;br/&gt; 13. august (finale)
| takmičari          = 37
| države             = 25
| pobjeda_vrijednost = 24.96
| zlato              = [[Sarah Sjöström]]
| srebro             = [[Marie Wattel]]
| bronza             = [[Maaike de Waard]]
| zlatoNOC           = SWE
| srebroNOC          = FRA
| bronzaNOC          = NED
| pred               = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2020 – 50 m delfin (žene)|2020.]]
| sljedeće           = [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2024 – 50 m delfin (žene)|2024.]]
}}
{{EP u vodenim sportovima 2022.}}
{{Glavni|Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.}}
Takmičenja u disciplini '''50 m delfin''' za žene na [[Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|Evropskom prvenstvu u plivanju 2022.]] održana su 12. i 13. augusta.&lt;ref&gt;[https://www.roma2022.eu/wp-content/uploads/2022/08/Timing-SWIMMING-elite-1.5.pdf Raspored]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_51A1%201.0.pdf Startna lista]&lt;/ref&gt;

== Rekordi ==
Aktualni rekordi u ovoj disciplini prije početka takmičenja prikazani su u tabeli.
{| class=&quot;wikitable&quot; width=65%
|-
|'''[[Svjetski rekordi u plivanju|Svjetski rekord]]'''&lt;hr&gt;'''[[Evropski rekordi u plivanju|Evropski rekord]]'''
|rowspan=3|{{flagathlete|[[Sarah Sjöström]]|ŠVE}}
|'''24.43'''
|[[Borås]]
|5. 7. 2014.
|-
|'''[[Rekordi evropskih prvenstava u plivanju|Rekord prvenstava]]'''
|'''24.87'''
|[[Berlin]]
|18. 8. 2014.
|}

== Rezultati ==
=== Grupe ===
Kvalifikacije su počele 12. augusta u 09:00.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_74A%201.0.pdf |title=Rezultati kvalifikacija |access-date=18. 8. 2022 |archive-date=12. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220812072858/https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------HEAT--------_74A%201.0.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; 
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 4 || 4 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] || 25.30 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 3 || 4 || align=left|{{ZD|FRA}} [[Marie Wattel]] || 25.72 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 3 || 3 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Louise Hansson]] || 25.88 || KV
|-
| 4. || 3 || 5 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Sara Junevik]] || 25.96 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 4 || 5 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Maaike de Waard]] || 26.01 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 4 || 3 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Silvia Di Pietro]] || 26.06 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Kim Busch]] || 26.22 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 3 || 6 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Paulina Peda]] || 26.26 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 9. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|GRČ}} [[Anna Ntountounaki]] || 26.35 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 10. || 3 || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Anna Dowgiert]] || 26.40 || KV
|-
| 11. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Tessa Giele]] || 26.44 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 12. || 4 || 6 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Julie Kepp Jensen]] || 26.47 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 13. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|FRA}} [[Béryl Gastaldello]] || 26.52 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 14. || 4 || 7 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Costanza Cocconcelli]] || 26.74 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 15. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Marija Ugolkova]] || 26.75 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 16. || 3 || 7 || align=left|{{ZD|BEL}} [[Roos Vanotterdijk]] || 26.76 || KV
|-
| 17. || 4 || 2 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Elena Di Liddo]] || 26.91 ||
|-bgcolor=ccffcc
| 18. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 26.96 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 19. || 4 || 1 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Elisabeth Ebbesen]] || 26.99 || KV
|-
| 20. || 4 || 8 || align=left|{{ZD|IRS}} [[Danielle Hill (plivačica)|Danielle Hill]] || 27.10 ||
|-
| 21. || 3 || 1 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Julia Maik]] || 27.15 ||
|-
| 22. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|SLK}} [[Tamara Potocká]] || 27.16 ||
|-
| 23. || 3 || 8 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Julia Ullmann]] || 27.24 ||
|-
| 24. || 1 || 6 || align=left|{{ZD|SLO}} [[Tjaša Pintar]] || 27.39 ||
|-
| 25. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|KIP}} [[Anna Hadjiloizou]] || 27.51 ||
|-
| 26. || 2 || 0 || align=left|{{ZD|HRV}} [[Amina Kajtaz]] || 27.56 ||
|-
| 27. || 3 || 9 || align=left|{{ZD|LAT}} [[Ieva Maļuka]] || 27.57 ||
|-
| 28. || 4 || 0 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Jenna Laukkanen]] || 27.61 ||
|-
| 29. || 4 || 9 || align=left|{{ZD|FIN}} [[Laura Lahtinen]] || 27.63 ||
|-
| 30. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|ISL}} [[Jóhanna Elín Guðmundsdóttir]] || 27.71 ||
|-
| 31. || 3 || 0 || align=left|{{ZD|SRB}} [[Nina Stanisavljević]] || 27.72 ||
|-
| 32. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|RUM}} [[Victorita Bogdaneci]] || 28.01 ||
|-
| 33. || 2 || 9 || align=left|{{ZD|ALB}} [[Nikol Merizaj]] || 28.06 ||
|-
| 34. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|AUT}} [[Anastasia Tichy]] || 28.36 ||
|-
| 35. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|ARM}} [[Varsenik Manučarjan]] || 28.80 ||
|-
| 36. || 1 || 8 || align=left|{{ZD|KOSV}} [[Hana Beiqi]] || 29.72 ||
|-
| 37. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|FAR}} [[Alisa Vestergård]] || 30.38 ||
|-
|  || 2 || 8 || align=left|{{ZD|VB}} [[Laura Stephens]] || colspan=2|{{tooltip|NS|Nije startala}}
|}

=== Polufinala ===
Polufinala su počela u 18:42.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------SFNL--------_74A%201.0.pdf Rezultati polufinala]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Grupa !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme !! Napomene
|-bgcolor=ccffcc
| 1. || 2 || 4 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] || 25.10 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 2. || 1 || 4 || align=left|{{ZD|FRA}} [[Marie Wattel]] || 25.63 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 3. || 2 || 5 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Louise Hansson]] || 25.91 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 4. || 1 || 5 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Maaike de Waard]] || 25.97 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 5. || 2 || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Anna Dowgiert]] || 26.03 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 6. || 1 || 6 || align=left|{{ZD|GRČ}} [[Anna Ntountounaki]] || 26.11 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 7. || 2 || 6 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Paulina Peda]] || 26.16 || KV
|-bgcolor=ccffcc
| 8. || 1 || 3 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Kim Busch]] || 26.17 || KV
|-
| 9. || 2 || 3 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Silvia Di Pietro]] || 26.42 ||
|-
| 10. || 2 || 8 || align=left|{{ZD|BIH}} [[Lana Pudar]] || 26.56 ||
|-
| 11. || 1 || 7 || align=left|{{ZD|ITA}} [[Costanza Cocconcelli]] || 26.64 ||
|-
| 12. || 2 || 7 || align=left|{{ZD|FRA}} [[Béryl Gastaldello]] || 26.69 ||
|-
| 13. || 1 || 2 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Julie Kepp Jensen]] || 26.84 ||
|-
| 14. || 1 || 1 || align=left|{{ZD|BEL}} [[Roos Vanotterdijk]] || 26.85 ||
|-
| 15. || 1 || 8 || align=left|{{ZD|DAN}} [[Elisabeth Ebbesen]] || 26.93 ||
|-
| 16. || 2 || 1 || align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Marija Ugolkova]] || 27.26 ||
|}

=== Finale ===
Finale je održano 13. augusta u 18:17.&lt;ref&gt;[https://roma2022.microplustimingservices.com/export/NU_ROMA2022/NU/pdf/SWMW50MBF-------------FNL---------_73A2%201.0.pdf Rezultati finala]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Plasman !! Staza !! Plivačica !! Vrijeme
|-
| {{gold1}} || 4 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Sarah Sjöström]] || 24.96
|-
| {{silver2}}|| 5 || align=left|{{ZD|FRA}} [[Marie Wattel]] || 25.33
|-
| {{bronze3}} || 6 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Maaike de Waard]] || 25.62
|-
| 4. || 7 || align=left|{{ZD|GRČ}} [[Anna Ntountounaki]] || 25.83
|-
| 5. || 3 || align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Louise Hansson]] || 25.91
|-
| 6. || 1 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Paulina Peda]] || 26.01
|-
| 7. || 8 || align=left|{{ZD|NIZ}} [[Kim Busch]] || 26.35
|-
| 7. || 2 || align=left|{{ZD|POLJ}} [[Anna Dowgiert]] || 26.35
|}

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Evropsko prvenstvo u plivanju 2022.|50 m delfin (žene)]]
[[Kategorija:50 m delfin (žene)]]</text>
      <sha1>jy93jg9dct5mr0ijt6bc1gdh0wkeo1m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494328</id>
    <revision>
      <id>3669152</id>
      <parentid>3546124</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T11:39:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pan arapske igre */</comment>
      <origin>3669152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49320" sha1="q8jaskq095yrcg0yu94oqqu0n8qzr7q" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometna reprezentacija
| Naziv                    = Nogometna reprezentacija&lt;br&gt;Ujedinjenih Arapskih Emirata
| Logo                     = Flag of the United Arab Emirates.svg
| Nadimak                  = ''Al Abyad'' (Bijeli)&lt;br /&gt;''Eyal Zayed'' (Sinovi Zayeda)
| Federacija               = [[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|Nogometni savez UAE]]
| Konfederacija            = [[AFC]]
| Selektor                 = {{ZD|ARG}} [[Rodolfo Arruabarrena]]
| Najviše nastupa          = [[Adnan Al Talyani]] (161)
| Najbolji strijelac       = [[Ali Mabkhout]] (80)
| Trenutni kapiten         = [[Walid Abbas]]
| FIFA trigram             = UAE
| FIFA rang                = {{FIFA ljestvica nacionalnih reprezentacija|70.|pad||| |datum=oktobar 2022}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |title=FIFA ljestvica |language=engleski |work=FIFA.com |access-date=25. 8. 2022 |archive-date=25. 8. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180715171048/https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najveći FIFA rang        = 42 (decembar 1998)&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za UAE&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/UAE |title=FIFA rang lista za UAE |work=FIFA.com |access-date=23. 2. 2017 |archive-date=4. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=uae/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Najniži FIFA rang        = 138 (decembar 2012)&lt;ref name=&quot;FIFA rang lista za UAE&quot;/&gt;
| uzorak_lr1               = _uae19h
| uzorak_t1                = _uae19h
| uzorak_dr1               = _uae19h
| uzorak_š1                = _adidasonwhite
| uzorak_č1                = _uae19h
| lijeva ruka1             = FFFFFF
| tijelo1                  = FFFFFF
| desna ruka1              = FFFFFF
| šorc1                    = FF0000
| čarape1                  = FFFFFF
| uzorak_lr2               = _uae19a
| uzorak_t2                = _uae19a
| uzorak_dr2               = _uae19a
| uzorak_š2                = _adidaswhite
| uzorak_č2                = _uae19a
| lijeva ruka2             = FF0000
| tijelo2                  = FF0000
| desna ruka2              = FF0000
| šorc2                    = 000000
| čarape2                  = 000000
| Prva utakmica            = '''{{NOG|UAE}}''' 1&amp;ndash;0 '''{{NOG-D|KAT}}'''&lt;br&gt; &lt;small&gt;([[Rijad]], [[Saudijska Arabija]]; 17. mart 1972)&lt;/small&gt;
| Najveća pobjeda          = '''{{NOG|BRU}}''' 0&amp;ndash;12 '''{{NOG-D|UAE}}'''&lt;small&gt;([[Bandar Seri Begawan]], [[Brunej]]; 14. april 2001)&lt;/small&gt;
| Najveći poraz            = '''{{NOG|UAE}}''' 0&amp;ndash;8 '''{{NOG-D|BRA}}'''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Abu Dhabi]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]]; 12. novembar 2005)&lt;/small&gt;
| Broj učestvovanja na SP  = 1
| Prvo učestvovanje na SP  = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]
| Najbolji rezultat na SP  = Grupna faza (4.)&lt;br&gt;[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]]
| Broj učestvovanja na AK  = 10
| Prvo učestvovanje na AK  = [[AFC Azijski kup 1980.|1980.]]
| Najbolji rezultat na AK  = 2. ([[AFC Azijski kup 1996.|1996.]])
| Stadion                  = [[Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata#Stadioni|Razno]]
}}
'''Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata''' ({{Jez-ar|منتخب الإمارات العربية المتحدة لكرة القدم}}) predstavlja [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Ujedinjenih Arapskih Emirata|nogometnog saveza Ujedinjenih Arapskih Emirata]].

Nastupili su samo jednom na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu]] i to [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990.]] u [[Italija|Italiji]] i izgubili sve tri utakmice. Ujedinjeni Arapski Emirati zauzeli su bili četvrto mjesto na [[AFC Azijski kup|Azijskom kupu]] [[AFC Azijski kup 1992.|1992.]] i bili su drugoplasirani [[AFC Azijski kup 1996.|1996.]], nastupajući kao domaćin prvenstva. Osvojili su [[Kup Arabijskog zaliva]] [[18. Kup Arabijskog zaliva|2007.]] i [[21. Kup Arabijskog zaliva|2013. godine]], te bili treći na [[AFC Azijski kup 2015.|AFC Azijskom kupu 2015.]] i domaćin [[AFC Azijski kup 2019.|2019.]] gdje su ispali u polufinalu.

== Historija ==
Prvu utakmicu tim UAE odigrao je 17. marta 1972. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]] na stadionu [[Princ Faisal bin Fahd stadion|Prince Faisal bin Fahd]] i pobijedio je jedinim golom koji je postigao Ahmed Chowbi. Zatim se tim suočio s još tri arapske zemlje, izgubivši 4-0 i 7-0 od [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijske Arabije]] i [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|Kuvajta]] i pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Bahreina|Bahrein]] 3-0. Nakon učešća na četiri [[Kup Arabijskog zaliva|Kupa Arabijskog zaliva]] od 1972. godine, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su bili domaćini [[6. Kup Arabijskog zaliva|1982]]. Ponovo su završili treći kao i na prethodna dva turnira.

U[[AFC Azijski kup 1980.|1980.]] godini Ujedinjeni Arapski Emirati su se prvi put kvalifikovali za [[AFC Azijski kup|AFC azijski kup]] koji je održan u [[Kuvajt]]u i izvučeni su sa konačnim pobjednicima, Kuvajtom, vicešampionom [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]], [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezijom]] i [[Nogometna reprezentacija Katara|Katarom]] u Grupi B. Remizirali su 1-1 sa Kuvajtom i izgubili ostale tri utakmice i završili na petom mjestu u grupi i devetom (od deset ekipa) ukupno. Također su se kvalificirali za naredna dva takmičenja: [[1984 AFC Azijski kup|1984.]] u [[Singapur]]u i [[1988 AFC Azijski kup|1988.]] u [[Katar]]u i ponovo su eliminisani u grupnoj fazi na oba takmičenja. Prva pobjeda na turniru dogodila se protiv [[Nogometna reprezentacija Indije|Indije]] 7. decembra 1984. godine, sa selektorom [[Heshmat Mohajerani|Heshmata Mohajerana]].

Godine 1984. Mohajerani je dao ostavku i zamijenio ga je [[Carlos Alberto Parreira]]. Parreira je vodio tim na [[AFC Azijski kup 1988.|AFC Azijskom kupu 1988.]], te dao ostavku nakon turnira. Naslijedio ga je [[Mário Zagallo]]. Zagallo je predvodio tim do kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] u [[Italija|Italiji]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990. godine]]. Međutim, Zagallo je dao ostavku prije turnira i Parreira se vratio. Tim je završio četvrti u grupnoj fazi bez bodova, postigavši dva i primivši 11 golova. Putovanje je predstavljeno u dokumentarcu iz 2016. pod nazivom ''Svjetla Rima''.&lt;ref name=&quot;Doc90&quot;&gt;{{Cite web|url=https://gulfnews.com/sport/uae-sport/uaes-1990-world-cup-journey-now-a-documentary-1.1937574|title=UAE's 1990 World Cup journey now a documentary|date=30. 11. 2016|publisher=Gulf News|access-date=11. 2. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon turnira, Parreira je dobio otkaz.

Na [[AFC Azijski kup|Azijskim kupovima]] [[AFC Azijski kup 1992.|1992.]] i [[AFC Azijski kup 1996.|1996.]] Ujedinjeni Arapski Emirati su prvi put završili četvrti, odnosno drugi. Ujedinjeni Arapski Emirati su učestvovali na [[FIFA Kup konfederacija 1997.|FIFA Kupu konfederacija 1997.]] nakon što su dobili mjesto, jer je Saudijska Arabija bila domaćin.

Ujedinjeni Arapski Emirati su propustili [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2000.|kvalifikacije]] za [[AFC Azijski kup 2000.]] u [[Liban]]u i završili na posljednjem mjestu na [[15. Kup Arabijskog zaliva|Zalivskom kupu 2002.]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Eliminirani su na slijedeća tri turnira Azijskog kupa u grupnoj fazi. U izdanjima [[AFC Azijski kup 2004.|2004.]] i [[AFC Azijski kup 2007.|2007.]] UAE su eliminisani rukom debitantima [[Nogometna reprezentacija Jordana|Jordanu]] i [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnamu]]. [[AFC Azijski kup 2011.|Godine 2011]]. turnir su završili bez golova. U to vrijeme, treneri koji su vodili reprezentaciju bili su [[Carlos Queiroz]], [[Roy Hodgson]] i [[Dick Advocaat]]. UAE su 2006. imenovali [[Bruno Metsu|Bruna Metsua]] za novog menadžera. Vodio je Emirate do titule u [[18. Kup Arabijskog zaliva|Zalivskom kupu 2007]].

Nakon angažovanja stranih trenera, Ujedinjeni Arapski Emirati su 2012. godine imenovali trenera olimpijskog tima [[Mahdi Ali|Mahdija Alija]] za menadžera seniorskog tima. Ali je počeo da stvara tim pozivajući igrače sa kojima je radio na omladinskom nivou. Predvodio je UAE do njihove druge titule u Zaljevskom kupu [[21. Kup Arabijskog zaliva|2013. godine]]. Na [[AFC Azijski kup 2015.|AFC Azijskom kupu 2015.]] Ujedinjeni Arapski Emirati su pobijedili Katar 4-1 i Bahrein 2-1 i izgubili od Irana jednim golom. Kao viceprvak grupe, suočio se sa braniocem titule [[Nogometna reprezentacija Japana|Japanom]] u četvrtfinalu i pobjedili su na penale, te plasirali se u polufinale. U polufinalu su izgubili 2-0 od domaćina [[Nogometna reprezentacija Australije|Australije]]. U doigravanju za treće mjesto, pobijedili su [[Nogometna reprezentacija Iraka|Irak]] sa 3-2. Ujedinjeni Arapski Emirati su se kvalifikovali kroz kvalifikacije za AFC gdje su završili na četvrtom mjestu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 (AFC) - 3. krug|Grupi B]] i tako se nisu kvalificirali za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Svjetsko prvenstvo 2018]]. [[Ahmed Khalil]] je bio najbolji strijelac kvalifikacija. Otprilike u to vrijeme Mahdi Ali je dao ostavku na svoju poziciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenational.ae/sport/uae/2018-world-cup-qualifying-mahdi-ali-resigns-as-uae-s-world-cup-dream-ends-with-defeat-to-australia-1.154535?videoId=5587173110001|title=Mahdi Ali resigns as UAE's World Cup ends with a defeat|date=28. 3. 2018|publisher=The National}}&lt;/ref&gt;

UAE su bili domaćini [[AFC Azijski kup 2019.|AFC Azijskog kupa 2019. godine]], što je bio drugi put da su bili domaćini [[AFC Azijski kup|AFC Azijskog kupa]]. Tim je imao [[Alberto Zaccheroni|Alberta Zaccheronija]] kao trenera. Na turniru Azijskog kupa, UAE su se plasirali u četvrtfinale gdje su postigli svoj prvi gol protiv Australije i ostvarili prvu pobjedu protiv njih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2019/jan/25/asian-cup-report-australia-uae-south-korea-qatar-son-heung-min-spurs|title=Australia out of Asian Cup as UAE pounce on Milos Degenek error|date=25. 1. 2019|website=[[TheGuardian.com]]}}&lt;/ref&gt; Polufinale je bilo između domaćina i Katara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.khaleejtimes.com/sport/football/AFC-Asian-Cup:-UAE-Qatar-match-tickets-sell-like-hot-cakes|title=AFC Asian Cup: UAE-Qatar match tickets sell like hot cakes}}&lt;/ref&gt; Publika je bacala obuću na teren nakon što je Katar postigao svoj drugi gol. UAE su izgubili 0-4, što je označilo svoj prvi poraz od Katara od 2001. godine.

Ujedinjeni Arapski Emirati pridružili su se drugom kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. i plasirali se sa svim protivnicima iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]]. Tim je već postavio [[Nizozemska|holandskog]] trenera [[Bert van Marwijk|Berta van Marwijka]]. Bert je otpušten nakon što je doživio dva gostujuća poraza od [[Nogometna reprezentacija Tajlanda|Tajlanda]] i [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnama]] u kvalifikacijama u grupnoj fazi [[24. Kup Arabijskog zaliva|24. Kupa Arabijskog zaliva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.euronews.com/2019/12/05/uae-fires-coach-van-marwijk-after-qatar-defeat|title=UAE fires coach Van Marwijk after Qatar defeat|date=5. 12. 2019|publisher=euronews}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, Emirati su odlučili da naturaliziraju [[Argentina|Argentinca]] [[Sebastián Tagliabúe|Sebastiána Tagliabúea]], [[Brazil]]ca [[Caio Canedo Corrêa]] i [[Fábio Virginio de Lima|Fábija Virginio de Lima]], trojicu južnoameričkih igrača, koji to nikada nisu učinili od osnivanja reprezentacije.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://gulfnews.com/sport/football/why-foreign-footballers-are-getting-uae-passports-and-what-it-means-for-you-1.69295828|title=Why foreign footballers are getting UAE passports|publisher=gulfnews|access-date=27. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Tim je tada doživio period trenerske nestabilnosti, sa tri različita trenera, prije nego što je van Marwijk nastavio svoju dužnost zbog krize izbora. Međutim, s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom COVID-19]], AFC je odlučio da se preostale utakmice drugog kola igraju u jednoj zemlji, a Ujedinjeni Arapski Emirati su uspjeli iskoristiti prednost kao domaćin, što je na kraju preokrenulo raniji jad u četiri uzastopne pobjede kako bi se probili u treći krug, gdje su se suočili sa  [[Nogometna reprezentacija Irana|Iranom]] i [[Nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južnom Korejom]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/football/uae-advance-to-2022-world-cup-qualification-third-round-after-crucial-win-over-vietnam-1.1242125|title=UAE advance to 2022 World Cup qualification third round after crucial win over Vietnam|date=15. 6. 2021}}&lt;/ref&gt; U trećem kolu, UAE nisu ostvarili obećavajući učinak nakon što su pobijedili u samo jednoj od šest prvih utakmica, pobjedom od 1:0 u gostima nad Libanom, remizirali tri i izgubili dva, dodajući ispodprosječan učinak UAE na [[FIFA Arapski kup 2021.|FIFA Arab 2021]]. uprkos plasmanu u četvrtfinale, to je bilo dovoljno da još jednom otpusti holandskog menadžera van Marwijka.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.the-afc.com/en/national/asian_qualifiers/news/report_group_a_lebanon_v_united_arab_emirates.html|title=Group A: UAE beat Lebanon for first win}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenationalnews.com/sport/football/2021/12/11/uae-crash-out-of-fifa-arab-cup-with-5-0-quarter-final-defeat-in-qatar/|title=UAE crash out of Fifa Arab Cup with 5-0 quarter-final defeat in Qatar|date=11. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/dutchman-van-marwijk-fired-uae-coach-second-time-2022-02-12/|title=Dutchman van Marwijk fired as UAE coach for second time|work=Reuters|date=12. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon nedosljednosti u učinku, UAE su imenovali argentinskog menadžera [[Rodolfo Arruabarrena|Rodolfa Arruabarrena]] za selektora, a rezultat se poboljšao, pobijedivši u dvije od četiri utakmice, posebno impresivnu domaću pobjedu od 1-0 nad već kvalificiranom Južnom Korejom, za plasman u četvrto kolo nadajući se da će se zemlja kvalifikovati za prvo Svjetsko prvenstvo od 1990. godine, gdje će se suočiti sa starim neprijateljem Australijom, kojeg su UAE pobijedili u posljednjem susretu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.straitstimes.com/sport/football/football-uae-stun-south-korea-to-earn-world-cup-playoff-with-australia|title=Football: UAE stun South Korea to earn World Cup playoff with Australia &amp;#124; the Straits Times|date=30. 3. 2022}}&lt;/ref&gt; Međutim, UAE nisu bili u mogućnosti da iskoriste svoju geografsku prednost u doigravanju u susjednom Kataru, izgubivši od Australije rezultatom 1-2 golom u 84. minuti [[Ajdin Hrustić|Ajdina Hrustića]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/live/2022/jun/08/socceroos-united-arab-emirates-vs-australia-world-cup-2022-qualifying-uae-v-aus-live-updates-football-scores-teams-news-qualifier-team-score-tv-coverage-game-start-kick-off-time|title=United Arab Emirates 1-2 Australia: World Cup 2022 qualifying playoff – as it happened|date=7. 6. 2022|website=[[TheGuardian.com]]}}&lt;/ref&gt;

== Rivalstvo ==
Zajednički rivali UAE su [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]], [[Nogometna reprezentacija Omana|Oman]] i [[Nogometna reprezentacija Irana|Iran]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/gulf-rivalry-between-iran-uae-transfered-to-the-football-pitch-51560|title=Gulf rivalry between Iran, UAE transferred to the football pitch|work=Hurriyet Daily|first=James M.|last=Dorsey|date=29. 7. 2013|access-date=10. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Katar ===
Rivalstvo sa Katarom je u više navrata konkurentno na utakmicama [[Kup Arabijskog zaliva|Arapskog zalivskog kupa]], zbog [[Katarska diplomatska kriza|diplomatske krize u Kataru]], svjedočenjem porastu tenzija, kada se kapiten reprezentacije UAE U-19 odbio rukovati se sa katarskim kapitenom na AFC Azijskom kupu U-19 2018. održan u [[Indonezija|Indoneziji]], gdje su UAE pobijedili Katar sa 2-1, ali su ipak ispali iz grupne faze, dok će se Katar vratiti i kvalifikovali na [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo 2019.|FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo 2019]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.foxsportsasia.com/football/asian-football/afc-u19-championship/955915/political-tension-uae-vs-qatar-afc-u-19/|title=Political tension spills on the pitch between UAE and Qatar in AFC U19|date=18. 10. 2018|website=foxnews|access-date=13. 11. 2022|archive-date=9. 4. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190409020423/https://www.foxsportsasia.com/football/asian-football/afc-u19-championship/955915/political-tension-uae-vs-qatar-afc-u-19/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Od 2020. godine, [[Katar]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] su odigrali 31 zvaničnu utakmicu, od kojih je većina održana natjecateljski u Kupu Arabijskog zaliva, a počelo je tako što su Ujedinjeni Arapski Emirati pobijedili Katar sa 1-0. Odigrali su samo 2 prijateljske utakmice, a posljednja prijateljska utakmica je održana 2011. godine koja je završila pobjedom Emirata. Na [[AFC Azijski kup 2019.|AFC Azijskom kupu 2019.]], čiji su domaćini UAE, Katar je pobijedio UAE po prvi put od 2001. rezultatom 4-0, uz teške tenzije i nasilje između timova i navijača Emirata koji su navijali protiv Katara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goal.com/en-ae/news/watch-uae-fans-throw-shoes-and-bottles-at-qatar-players/1hb2ugcnngjfe15kvayfrmccij|title=UAE fans throw shoes and bottles at &quot;Qatari&quot; players|date=27. 1. 2019|publisher=}}&lt;/ref&gt;

=== Saudijska Arabija ===
Još jedan veliki rival sa kojim se UAE mnogo puta susreću u Kupu Arabijskog zaliva, dva tima su se dva puta sastajala u AFC Azijskom kupu, prvo u polufinalu izdanja 1992. koje je završilo saudijskom pobjedom i drugo u finalu izdanja 1996. godine u kojem su UAE bili domaćini. Utakmica je završila neriješenim rezultatom bez golova, što je značilo da je utakmica morala biti odlučena jedanaestercima. Utakmica je završila tako što je Saudijska Arabija odnijela svoju 3. titulu kući sa rezultatom 4-2, te to je bio zadnji put kada su se UAE kvalificirali do finala. U međuvremenu, ovo bi bio i posljednji put da Saudijci osvojili Azijski kup, jer su kasnije izgubili dva finala za koja su se kvalifikovali 2000. i 2007. godine. Čestim sastajanjem u kvalifikacionim utakmicama, meč je dobio nadimak &quot;sudar titana&quot; jer su obje zemlje bile jedne od najuspješnijih timova na [[Arapsko poluostrvo|Arapskom poluostrvu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://gulfnews.com/sport/football/uae-take-on-saudi-arabia-in-clash-of-titans-1.2146303|title=UAE take on Saudi Arabia in clash of titans|last=Prashant|first=N. D.|website=gulfnews.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nadimci ==
Ujedinjeni Arapski Emirati su poznati među navijačima i medijima kao ''Al-Abyad'', što znači Bijeli što se odnosi na njihov bijeli dres i ''Eyal [[Zayed]]'' što znači Zayedovi sinovi.

U oktobru 2012. godine, službena web stranica [[Azijska nogometna konfederacija|Azijske nogometne konfederacije]] objavila je članak o kampanji reprezentacije UAE za kvalifikacije za [[AFC Azijski kup 2015.]], u kojem je tim spominjan koristeći rasnu uvredu &quot;pješčani majmun&quot;. Ovo je bila indirektna posljedica vandalizma na [[Wikipedia|Wikipedijin]] članak o timu, a AFC je bio primoran da se izvini.&lt;ref&gt;[https://sports.yahoo.com/blogs/soccer-dirty-tackle/asian-football-confederation-apologize-calling-uae-national-team-182949385--sow.html Yahoo! ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sports.yahoo.com/blogs/soccer-dirty-tackle/asian-football-confederation-apologize-calling-uae-national-team-182949385--sow.html|title=Asian Football Confederation apologize for calling UAE national team 'Sand Monkeys'|last=Bailey|first=Ryan|date=15 Oct 2012|website=Yahoo Sports|language=en|access-date=21. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Stadioni ==
{| class=&quot;wikitable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align:center;font-size:100%;&quot;
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background: #FFFFFF; color: #FF0000;&quot; |Spisak domaćih stadiona
|-
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Slika
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Stadion
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Kapacitet
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Lokacija
! style=&quot;background: #000000; color: #00732B;&quot; | Posljednji meč
|-
|[[Datoteka:Abu_Dhabi_Zayed_Sports_City_Stadium_3.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Zayed Sports gradski stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 43,206
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | [[Abu Dhabi]], [[Abu Dhabi (emirat)|Abu Dhabi]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|KIR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(21. januar 2019.; [[AFC azijski kup 2019.|AFC Azijski kup 2019.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:IRN-YMN_20190107_Asian_Cup_4.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Stadion Mohammed bin Zayed]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 42,056
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|SYR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(26. mart 2019.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
| 
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Al Nahyan stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12,201
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|SAU}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(21. mart 2019.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:بانوراما-ملعب-هزاع-بن-زايد-بالداخل.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Hazza bin Zayed stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 25,053
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | [[Al Ain]], [[Abu Dhabi (emirat)|Abu Dhabi]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|AUS}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(25. januar 2019.; [[AFC azijski kup 2019.|AFC Azijski kup 2019.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:No_image_available.svg|100x100piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Stadion Tahnoun bin Mohammed]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 15.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|KUV}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2. septembar 2011.; [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Sheikh_Khalifa_International_Stadium.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Međunarodni stadion Sheikh Khalifa]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|AUS}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(5. januar 2011; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Campo_de_juego_del_estadio_Zabeel..jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Zabeel stadion|Stadion Zabeel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 8,439
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left&quot; | [[Dubai]], [[Dubai (emirat)|Dubai]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|GAM}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(29. maj 2022.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:Dubai_Maktoum_Bin_Rashid_Al_Maktoum_Stadium_2.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Stadion Maktoum bin Rashid Al Maktoum]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|BOL}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(16. novembar 2018; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:THA-BHR_20190110_Asian_Cup_4.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | Stadion Al Maktoum
| style=&quot;text-align:left&quot; | 15,058
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|KOR}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(29. mart 2022.; [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2022.]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:TUR-UZB_20190113_Asian_Cup_12.jpg|150x150piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Rashid stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 12.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|JOR}}&lt;small&gt;(24. maj 2021.; [[Prijateljska utakmica|prijateljska]])&lt;/small&gt;
|-
|[[Datoteka:No_image_available.svg|100x100piksel]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Sharjah stadion]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | 18.000
| style=&quot;text-align:left&quot; | [[Sharjah]], [[Sharjah (emirat)|Sharjah]]
| style=&quot;text-align:left&quot; | {{NOG|UZB}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(28. januar 2009.; [[Kvalifikacije za AFC Azijski kup 2011.|kvalifikacije za AFC azijski kup 2011.]])&lt;/small&gt;
|}

== Dres ==
Tradicionalni domaći dres UAE je bijela boja sa malo crvenih ukrasa, dok je njihova gostujuća kompletna sva crvena sa nekim bijelim ukrasima. Godine 2019. boje u gostima su po prvi put bile crne, sa malo zelenih ukrasa.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Proizvođač
! Period
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|UK}} [[Umbro]]
| 1979–1985&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oldfootballshirts.com/en/teams/u/united-arab-emirates/old-united-arab-emirates-football-shirts-t1966.html|title=old united arab emirates football shirts|publisher=oldfootballshirts|access-date=27. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|UK}} [[Admiral Sportswear|Admirale]]
| 1986–1989
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 1990–1994
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Puma AG|Puma]]
| 1995–1996
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme (kompanija)|Kelme]]
| 1997–1999
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 2000–2001
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|UK}} [[Umbro]]
| 2002–2005
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 2006–2008
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ITA}} [[Erreà]]
| 2009–2013
|-
| align=&quot;Left&quot; |{{ZD|NJE}} [[Adidas]]
| 2014–
|}
== Stručni štab ==
''Posljednje ažuriranje: februar 2022.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.uaefa.ae/#/en/nationalteam/1|title=UAE National Team staff|website=uaefa.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Pozicija
! Ime
|-
| Glavni trener
|{{ZD|ARG}} [[Rodolfo Arruabarrena]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | Pomoćni trener
|{{ZD|UAE}} [[Saleem Abdulrahman]]
|-
|{{ZD|ARG}} [[Diego Markić]]
|-
|{{ZD|ARG}} [[Juan Agustín Gobet]]
|-
|{{ZD|EGI}} [[Amr Mokhtar]]
|-
| Trener golmana
|{{ZD|BRA}} [[Welerson Dias]]
|-
| Fitnes trener
|{{ZD|ARG}} [[Gustavo Roberi]]
|-
| Tumač
|{{ZD|MAR}} [[Anass Elmakhtoum]]
|-
| Doktor
|{{ZD|CRO}} [[Zoran Stanković]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Fizioterapeut
|{{ZD|BRA}} [[Leandro Suzuki]]
|-
|{{ZD|BRA}} [[Bruno Gilberto Melo]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | Analitičar utakmica
|{{ZD|CAN}} [[Karim Tayara]]
|}

== Statistika igrača ==
:''Od 7. juna 2022.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/century.html|title=Players with 100+ Caps and 30+ International Goals|publisher=RSSSF|archive-url=https://web.archive.org/web/20120322173720/http://www.rsssf.com/miscellaneous/century.html|archive-date=22. 3. 2012|url-status=dead|access-date=5. 4. 2012|author=Roberto Mamrud; Karel Stokkermans}}&lt;/ref&gt;

Igrači sa '''podebljanim imenom''' su idalje aktivni u reprezentaciji.

=== Najviše nastupa ===
[[Datoteka:عدنان_الطلياني2011.jpg|mini|263x263piksel| [[Adnan Al Talyani]] je igrač Ujedinjenih Arapskih Emirata sa najvećim brojem utakmica sa 161 nastupom.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Igrač
! colspan=&quot;2&quot; |Broj
! rowspan=&quot;2&quot; |Karijera
|-
! width=&quot;50px&quot; |Nastupa
! width=&quot;50px&quot; |Golova
|-
| 1.
| align=&quot;left&quot; | [[Adnan Al Talyani]]
| 161
| 52
| {{Nowrap|1983–1997}}
|-
| 2.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Ismail Matar]]'''
| 136
| 36
| 2003 – danas
|-
| 3.
| align=&quot;left&quot; | [[Subait Khater]]
| 120
| 12
| 1999–2011
|-
| 4.
| align=&quot;left&quot; | [[Abdulrahim Jumaa]]
| 116
| 13
| 1998–2009
|-
| 5.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Ismail Al Hammadi]]'''
| 115
| 13
| 2007 – danas
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 6.
| align=&quot;left&quot; | [[Zuhair Bakheet]]
| 112
| 27
| 1988–2002
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Abdulsalam Jumaa]]
| 112
| 7
| 1997–2010
|-
| 8.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Walid Abbas]]'''
| 108
| 6
| 2008 – danas
|-
| 9.
| align=&quot;left&quot; | [[Muhsin Musabah]]
| 107
| 0
| 1988–1999
|-
| 10.
| align=&quot;left&quot; | '''[[Ahmed Khalil]]'''
| 105
| 48
| 2008 – danas
|}

=== Najbolji strijelci ===
[[Datoteka:Ali_Mabkhout,_UAE&amp;AUS_20190125_Asian_Cup.jpg|mini|274x274piksel| [[Ali Mabkhout]] je najbolji strijelac Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 80 golova.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |#
! rowspan=&quot;2&quot; |Player
! colspan=&quot;2&quot; |Broj
! rowspan=&quot;2&quot; |%
! rowspan=&quot;2&quot; |Karijera
|-
! width=&quot;50px&quot; |Nastupa
! width=&quot;50px&quot; |Golova
|-
|1.
| align=&quot;left&quot; |[[Ali Mabkhout]]
|105
|80
|{{#expr:80/105 round 2}}
|2009–danas
|-
|2.
| align=&quot;left&quot; |[[Adnan Al Talyani]]
|161
|52
|{{#expr:52/161 round 2}}
|{{nowrap|1983–1997}}
|-
|3.
| align=&quot;left&quot; |[[Ahmed Khalil]]
|105
|48
|{{#expr:48/105 round 2}}
|2008–danas
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |[[Ismail Matar]]
|136
|36
|{{#expr:36/136 round 2}}
|2003–danas
|-
|5.
| align=&quot;left&quot; |[[Mohammad Omar]]
|102
|28
|{{#expr:28/102 round 2}}
|1996–2009
|-
|6.
| align=&quot;left&quot; |[[Zuhair Bakheet]]
|112
|27
|{{#expr:27/112 round 2}}
|1988–2002
|-
|7.
| align=&quot;left&quot; |[[Saeed Al Kass]]
|60
|15
|{{#expr:15/60 round 2}}
|1998–2013
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |8.
| align=&quot;left&quot; |[[Faisal Khalil]]
|61
|13
|{{#expr:13/61 round 2}}
|2001–2010
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Ismail Al Hammadi]]
|115
|13
|{{#expr:13/115 round 2}}
|2007–danas
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Abdulrahim Jumaa]]
|116
|13
|{{#expr:13/116 round 2}}
|1998–2009
|}

== Takmičarski rekord ==
{{Color box|gold|border=darkgray}} '''Prvaci'''

{{Color box|silver|border=darkgray}} '''Viceprvaci'''

{{Color box|#cc9966|border=darkgray}} '''Treće mjesto'''
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:30%;text-align:center&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: #FF0000;border: 2px solid #00732F;color:#FFFFFF;&quot; |Pregled
|-
! Događaj
! style=&quot;width:14%;background:gold&quot; |1.
! style=&quot;width:14%;background:silver&quot; | 2.
! style=&quot;width:14%;background:#c96&quot; | 3. 
|-
| align=&quot;left&quot; | [[AFC Azijski kup]]
! 0
! 1
! 1
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Kup Arabijskog zaliva]]
! 2
! 4
! 4
|-
| align=&quot;left&quot; |[[Azijske igre]]
! 0
! 1
! 1
|- style=&quot;background:silver&quot;
| '''Ukupno'''
! 2
! 6
! 6
|}

=== [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Svjetsko prvenstvo u nogometu]]
! rowspan=&quot;16&quot; style=&quot;width:1%;&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background: #ffffff;&quot; |[[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu|Kvalifikacije]]
|-
!Godina
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|URU}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.|1930]] do {{ZD|Meksiko}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.|1970]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
| colspan=&quot;6&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
|-
|{{ZD|Zapadna Njemačka}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|1974]] i {{ZD|Španija}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1982.|1982]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu učestvovali''
| colspan=&quot;6&quot; |''Nisu učestvovali''
|-
|{{ZD|Meksiko}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu se kvalificirali''
|4
|2
|1
|1
|5
|4
|-
|{{ZD|ITA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1990.|1990]]
|Grupna faza
|24.
|3
|0
|0
|3
|2
|11
|9
|4
|4
|1
|16
|7
|-
|{{ZD|USA}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|1994]]
| colspan=&quot;8&quot; rowspan=&quot;8&quot; |''Nisu se kvalificirali''
|8
|6
|1
|1
|19
|4
|-
|{{ZD|Francuska|1974}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]
|12
|5
|4
|3
|16
|13
|-
|{{ZD|Južna Koreja|1997}}{{ZD|Japan}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|2002]]
|14
|7
|2
|5
|31
|20
|-
|{{ZD|NJE}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|2006]]
|6
|3
|1
|2
|6
|6
|-
|{{ZD|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|2010]]
|16
|4
|3
|9
|19
|24
|-
|{{ZD|Brazil}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]
|8
|2
|1
|5
|14
|16
|-
|{{ZD|RUS}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|2018]]
|18
|9
|3
|6
|37
|17
|-
|{{ZD|KAT}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]
|19
|9
|3
|7
|31
|16
|-
|{{ZD|KAN}}{{ZD|USA}}{{ZD|Meksiko}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|2026]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Učestvovat će u kvalifikacijama''
| colspan=&quot;6&quot; |''Učestvovat će u kvalifikacijama''
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |1/22
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |24.
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''2'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''11'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''115'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''51'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''23'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''42'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''194'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''127'''
|}

=== [[AFC Azijski kup]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[AFC Azijski kup]]
! rowspan=&quot;17&quot; style=&quot;width:1%;&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background: #ffffff;&quot; |[[Kvalifikacije za AFC Azijski kup|Kvalifikacije]]
|-
!Year
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|P|Pobjede}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|N|Neriješeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! width=&quot;30&quot; |{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|Hong Kong|1955}} [[AFC Azijski kup 1956.|1956]] do {{ZD|Tajland}} [[AFC Azijski kup 1972.|1972]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
| colspan=&quot;6&quot; |''Učestvovali u sastavu {{ZD|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]''
|-
|{{ZD|IRN|1964}} [[AFC Azijski kup 1976.|1976]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu učestvovali''
| colspan=&quot;6&quot; |''Nisu učestvovali''
|-
|{{ZD|KUV}} [[AFC Azijski kup 1980.|1980]]
| rowspan=&quot;3&quot; |Grupna faza
|9.
|4
|0
|1
|3
|3
|9
|3
|1
|2
|0
|2
|0
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Singapur}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984]]
|6.
|4
|2
|0
|2
|3
|8
|4
|3
|0
|1
|24
|2
|-
|{{ZD|KAT}} [[AFC Azijski kup 1988.|1988]]
|8.
|4
|1
|0
|3
|2
|4
|5
|4
|1
|0
|12
|1
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Japan}} [[AFC Azijski kup 1992.|1992]]
|'''4. Mjesto'''
|'''4.'''
|'''5'''
|'''1'''
|'''3'''
|'''1'''
|'''3'''
|'''4'''
|2
|2
|0
|0
|6
|3
|- bgcolor=&quot;Silver&quot; 
| style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[AFC Azijski kup 1996.|1996]]
|'''Viceprvaci'''
|'''2.'''
|'''6'''
|'''4'''
|'''2'''
|'''0'''
|'''8'''
|'''3'''
| colspan=&quot;6&quot; |''Kvalificirani kao domaćini''
|-
|{{ZD|Liban}} [[AFC Azijski kup 2000.|2000]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Nisu se kvalificirali''
|4
|3
|0
|1
|12
|2
|-
|{{ZD|Kina}} [[AFC Azijski kup 2004.|2004]]
| rowspan=&quot;3&quot; |Grupna faza
|15.
|3
|0
|1
|2
|1
|5
|6
|4
|1
|1
|13
|5
|-
|{{ZD|Indonezija}} {{ZD|Malezija}} {{ZD|Tajland}} {{ZD|Vijetnam}} [[AFC Azijski kup 2007.|2007]]
|12.
|3
|1
|0
|2
|3
|6
|6
|4
|1
|1
|11
|6
|-
|{{ZD|Katar}} [[AFC Azijski kup 2011.|2011]]
|13-
|3
|0
|1
|2
|0
|4
|4
|3
|0
|1
|7
|1
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
|{{ZD|Australija}} [[AFC Azijski kup 2015.|2015]]
|'''3.'''
|'''3.'''
|'''6'''
|'''3'''
|'''1'''
|'''2'''
|'''10'''
|'''8'''
|6
|5
|1
|0
|18
|3
|- bgcolor=&quot;#81c846&quot;
| style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[AFC Azijski kup 2019.|2019]]
|'''Polufinale'''
|'''4.'''
|'''6'''
|'''3'''
|'''2'''
|'''1'''
|'''8'''
|'''8'''
| colspan=&quot;6&quot; |''Kvalificirani kao domaćini''
|-
|{{ZD|Katar}} [[AFC Azijski kup 2023.|2023]]
| colspan=&quot;8&quot; |''Kvalificirani''
|8
|6
|0
|2
|23
|7
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |11/18
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''2.'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''44'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''15'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''11'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''18'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''41'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''59'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''48'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''35'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''6'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''7'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''128'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''30'''
|}

=== [[FIFA Kup konfederacija]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Kup kralja Fahda]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|SAU}} [[Kup kralja Fahda 1992.|1992]] i {{ZD|SAU}} [[Kup kralja Fahda 1995.|1995]]
| colspan=&quot;8&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|SAU}} [[FIFA Kup konfederacija 1997.|1997]]
| Grupna faza
| 6.
| 3
| 1
| 0
| 2
| 2
| 8
|-
|{{ZD|Meksiko}} [[FIFA Kup konfederacija 1999.|1999]] do {{ZD|Rusija}} [[FIFA Kup konfederacija 2017.|2017]]
| colspan=&quot;8&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''1/3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | 6.
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''1'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''2'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''2'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''8'''
|}

=== [[Azijske igre]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Azijske igre]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|Iran|1964}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1974.|1974]] do {{ZD|Indija}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1982.|1982]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|KOR|1984}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1986.|1986]]
| Četvrtfinale
| 5
| 3
| 2
| 0
| 7
| 4
|-
|{{ZD|CHN}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1990.|1990]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|JPN|1947}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1994.|1994]]
| Četvrtfinale
| 4
| 1
| 2
| 1
| 6
| 5
|-
|{{ZD|Tajland}} [[Nogomet na Azijskim igrama 1998.|1998]]
| Grupna faza
| 4
| 1
| 1
| 2
| 5
| 10
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | 3/5
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''13'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''5'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''5'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''18'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''19'''
|}

=== [[Kup Arabijskog zaliva]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Kup Arabijskog zaliva|Zalivski kup]]
|-
!Godina
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU|1938}} [[Zaljevski kup 1972.|1972]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|3
|1
|0
|2
|1
|11
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}}[[1974 Gulf Cup of Nations|1974]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|4
|1
|1
|2
|5
|9
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Katar}} [[1976 Gulf Cup of Nations|1976]]
| align=&quot;center&quot; |5. Mjesto
|6
|0
|2
|4
|4
|13
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Irak|1963}} [[1979 Gulf Cup of Nations|1979]]
| align=&quot;center&quot; |6. Mjesto
|6
|1
|0
|5
|5
|18
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[1982 Gulf Cup of Nations|1982]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|5
|3
|0
|2
|7
|6
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Oman}} [[1984 Gulf Cup of Nations|1984]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|6
|2
|3
|1
|5
|4
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Bahrein|1972}} [[1986 Gulf Cup of Nations|1986]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|6
|3
|2
|1
|10
|7
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU}} [[Zaljevski kup 1988.|1988]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|6
|3
|2
|1
|7
|4
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}} [[1990 Gulf Cup of Nations|1990]]
| align=&quot;center&quot; |5. Mjesto
|4
|0
|2
|2
|2
|8
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KAT}} [[1992 Gulf Cup of Nations|1992]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|5
|3
|0
|2
|4
|3
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[1994 Gulf Cup of Nations|1994]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|5
|3
|2
|0
|7
|1
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Oman}} [[1996 Gulf Cup of Nations|1996]]
| align=&quot;center&quot; |4. Mjesto
|5
|1
|3
|1
|5
|5
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Bahrein|1972}} [[1998 Gulf Cup of Nations|1998]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|5
|2
|1
|2
|5
|7
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU}} [[2002 Gulf Cup of Nations|2002]]
| align=&quot;center&quot; |6. Mjesto
|5
|1
|0
|4
|3
|7
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}} [[2003 Gulf Cup of Nations|2003]]
| align=&quot;center&quot; |5. Mjesto
|6
|2
|1
|3
|6
|7
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Katar}} [[2004 Gulf Cup of Nations|2004]]
| align=&quot;center&quot; |Grupna faza
|3
|0
|2
|1
|4
|5
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 3px solid red&quot; |{{ZD|UAE}} [[2007 Gulf Cup of Nations|2007]]
| align=&quot;center&quot; |Prvaci
|5
|4
|0
|1
|8
|1
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Oman}} [[2009 Gulf Cup of Nations|2009]]
| align=&quot;center&quot; |Grupna faza
|3
|1
|1
|1
|3
|4
|- 
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Jemen}} [[2010 Gulf Cup of Nations|2010]]
| align=&quot;center&quot; |Polufinale
|4
|1
|2
|1
|3
|2
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Bahrein}} [[2013 Gulf Cup of Nations|2013]]
| align=&quot;center&quot; |Prvaci
|5
|5
|0
|0
|10
|3
|- bgcolor=&quot;#cc9966&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|SAU}} [[2014 Gulf Cup of Nations|2014]]
| align=&quot;center&quot; |3. Mjesto
|5
|2
|2
|1
|7
|5
|- bgcolor=&quot;silver&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|KUV}} [[2017 Gulf Cup of Nations|2017]]
| align=&quot;center&quot; |Viceprvaci
|5
|1
|4
|0
|1
|0
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Katar}} [[24th Arabian Gulf Cup|2019]]
| align=&quot;center&quot; |Prvaci
|5
|5
|0
|0
|30
|0
|-
| align=&quot;center&quot; |{{ZD|Irak}} [[25th Arabian Gulf Cup|2023]]
| colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; |''Treba se održati''
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |'''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |3/24
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |111
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |41
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |28
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |39
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |117
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; |135
|}

=== [[FIFA Arapski kup]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[FIFA Arapski kup]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
|{{ZD|Liban}} [[FIFA Arapski kup 1963.|1963]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;6&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
|{{ZD|KUV}} [[FIFA Arapski kup 1964.|1964]]
|-
|{{ZD|Irak|1963}} [[FIFA Arapski kup 1966.|1966]]
|-
|{{ZD|SAU}} [[FIFA Arapski kup 1985.|1985]]
|-
|{{ZD|Jordan}} [[FIFA Arapski kup 1988.|1988]]
|-
|{{ZD|Sirija}} [[FIFA Arapski kup 1992.|1992]]
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|Katar}} [[FIFA Arapski kup 1998.|1998]]
| '''4. Mjesto'''
| '''4'''
| '''1'''
| '''0'''
| '''3'''
| '''6'''
| '''8'''
|-
|{{ZD|KUV}} [[FIFA Arapski kup 2002.|2002]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
| [[FIFA Arapski kup 2009.|2009]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Otkazano''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://e-s-tunis.com/fr/news/2011/10/18/7990-uafa-44-millions-dollars-pour-la-relance-des-compétitions|title=UAFA : 44 millions dollars pour la relance des compétitions|last=|date=18. 10. 2011|website=E-S-Tunis.com|language=fr|access-date=13. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|SAU}} [[FIFA Arapski kup 2012.|2012]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|QAT}} [[FIFA Arapski kup 2021.|2021]]
| Četvrtfinale
| 4
| 2
| 0
| 2
| 3
| 7
|- style=&quot;color:red;&quot;
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''Ukupno'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | 2/10
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''8'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''3'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''0'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''5'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''9'''
! style=&quot;background:#ffffff;&quot; | '''15'''
|}

=== [[Pan arapske igre]] ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;font-size:100%&quot;
! colspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |[[Pan arapske igre]]
|-
! Godina
! Runda
! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
! {{Tooltip|P|Pobjede}}
! {{Tooltip|N|Neriješeno}}
! {{Tooltip|I|Izgubljeno}}
! {{Tooltip|DG|Dati golovi}}
! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|SYR|1972}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1976|1976]]
| colspan=&quot;7&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|MAR}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1985|1985]]
| Grupna faza
| 3
| 1
| 0
| 2
| 2
| 3
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|LIB}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1997|1997]]
| Grupna faza
| 3
| 1
| 0
| 2
| 3
| 5
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|JOR}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 1999|1999]]
| Druga runda
| 5
| 1
| 2
| 2
| 5
| 5
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|Egipat}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 2007|2007]]
| Četvrto mjesto
| 4
| 1
| 1
| 2
| 3
| 6
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; |{{ZD|QAT}} [[Fudbal na Pan arapskim igrama 2011|2011]]
| colspan=&quot;7&quot; align=&quot;center&quot; | ''Nisu se kvalificirali''
|-
!'''Ukupno'''
!4/6
!15
!4
!3
!8
!13
!19
|}

=== Ostali turniri ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; style=&quot;background:#ffffff;&quot; |{{Crvena|Ostali turniri}}
|-
!Godina
!Runda
!{{Tooltip|Poz.|Pozicija}}
!{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}}
!{{Tooltip|P|Pobjede}}
!{{Tooltip|N|Neriješeno}}
!{{Tooltip|I|Izgubljeno}}
!{{Tooltip|DG|Dati golovi}}
!{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}}
|- 
|{{ZD|LIB|1972}} [[Palestinski kup nacija 1973.]]
|Grupna faza
|8.
|4
|0
|2
|2
|3
|7
|- 
|{{ZD|TUN|1959}} [[Palestinski kup nacija 1975.]]
|Grupna faza
|10.
|2
|0
|0
|2
|0
|8
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|Malezija}} [[Turnir Merdeka 1981.]]
|4. Mjesto
|4.
|5
|2
|0
|3
|6
|10
|- 
|{{ZD|Malezija}} [[Turnir Merdeka 1982.]]
|Grupna faza
|5.
|4
|1
|0
|3
|5
|8
|- style=&quot;border:3px solid red; background:#cc9966;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1994.]]
|3. Mjesto
|3.
|3
|0
|1
|2
|1
|3
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Gold;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1996.]]
|Prvaci
|1.
|3
|2
|1
|0
|4
|2
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Gold;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1998.]]
|Prvaci
|1.
|3
|3
|0
|0
|4
|1
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Silver;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Turnir prijateljstva 1999.]]
|Viceprvaci
|2.
|3
|1
|2
|0
|7
|5
|- style=&quot;background:Gold;&quot;
|{{ZD|OMA}} [[Oman kup]] 2000.
|Prvaci
|1.
|3
|2
|1
|0
|2
|1
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Gold;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[LG kup]] 2000.
|Prvaci
|1.
|2
|1
|1
|0
|2
|1
|- style=&quot;background:Gold;&quot;
|{{ZD|JPN}} [[Kirin kup]] 2005.
|Prvaci
|1.
|2
|1
|1
|0
|1
|0
|- style=&quot; background:Silver;&quot;
|{{ZD|ŠVI}} Međunarodni arapski prijateljski turnir 2005.
|Viceprvaci
|2.
|2
|0
|2
|0
|1
|1
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|GAN}} Turnir četiri nacija 2007
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|0
|2
|0
|6
|- style=&quot;border:3px solid red; background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|UAE}} Dubai Challenge kup 2008.
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|1
|1
|0
|1
|- style=&quot;border:3px solid red; background:Silver;&quot;
|{{ZD|UAE}} [[Međunarodni kup Ujedinjenih Arapskih Emirata|Međunarodni kup UAE]] 2009.
|Viceprvaci
|2.
|2
|0
|1
|1
|0
|1
|- style=&quot;background:Gold;&quot;
|{{ZD|SAU}} [[OSN kup]] 2013.
|Prvaci
|1.
|2
|1
|1
|0
|5
|3
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|TAJ}} [[Kup kralja 2016.]]
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|0
|2
|1
|4
|- style=&quot;background:#9acdff;&quot;
|{{ZD|TAJ}} [[Kup kralja 2018.]]
|4. Mjesto
|4.
|2
|0
|0
|2
|1
|3
|-
!Ukupno
!6/18
!1.
!48
!14
!14
!20
!43
!67
|}

== Nagrade i postignuća ==
{{Col-begin}}

'''Kontinentalna takmičenja'''

* '''[[AFC Azijski kup]]'''
:''2. Mjesto (1):'' [[AFC Azijski kup 1996.|1996.]]
:''3. Mjesto (1):'' [[AFC Azijski kup 2015.|2015.]]
:''4. Mjesto (1):'' [[AFC Azijski kup 1992.|1992.]]
:''Polufinale (1):'' [[AFC Azijski kup 2019.|2019.]]

'''Regionalna takmičenja'''
* '''[[FIFA Arapski kup]]'''
:''4. Mjesto (1):'' [[FIFA Arapski kup 1998.|1998.]]
* '''[[Kup Arabijskog zaliva]]'''
:''1. Mjesto (2):'' [[Kup Arabijskog zaliva 2007.|2007.]], [[Kup Arabijskog zaliva 2013.|2013.]]
:''2. Mjesto (4):'' [[Kup Arabijskog zaliva 1986.|1986.]], [[Kup Arabijskog zaliva 1988.|1988.]], [[Kup Arabijskog zaliva 1994.|1994.]], [[Kup Arabijskog zaliva 2017.|2017.]]

'''Manja takmičenja'''

* '''[[Turnir prijateljstva]]'''
:''1. Mjesto (2)'' [[Turnir prijateljstva 1996.|1996.]], [[Turnir prijateljstva 1998.|1998.]]

* '''[[Kirin kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' [[Kirin kup|2005.]]

* '''[[OSN kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' [[OSN kup|2013.]]

* '''[[LG kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesu/uae-friend00.html|title = Friendship Tournament 2000 (UAE)}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Oman kup]]'''
:''1. Mjesto (1):'' 2000.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rsssf.com/tableso/omantour00.html|title = Oman International Tournament 2000}}&lt;/ref&gt;
{{Col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}
{{Azijske nogometne reprezentacije}}

[[Kategorija:Azijske nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Nogometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata]]
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije|U]]</text>
      <sha1>q8jaskq095yrcg0yu94oqqu0n8qzr7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Građanski rat u Siriji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>494406</id>
    <revision>
      <id>3668999</id>
      <parentid>3651229</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:51:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85722" sha1="580t7hj80wxukm8jxhh0s5r28m9f456" xml:space="preserve">{{Tren}}
{{Infokutija rat
| sukob          = Građanski rat u Siriji
| dio            = [[Arapsko proljeće]], [[Arapska zima]], prelivanje [[Rat u Iraku|rata u Iraku]], [[Međunarodna vojna intervencija protiv Islamske države]], [[Rat protiv terorizma]], [[Proksi sukob Irana i Saudijske Arabije]] i [[Proksi sukob Irana i Izraela]]
| slika          = [[Datoteka:Syrian Civil War map (November 24, 2023).svg|300px]]
| opis_slike     = '''Trenutna vojna i politička situacija:'''&lt;div style=&quot;text-align: left;&quot;&gt;
{{Legenda|#ECB4B4|[[Sirija]] ([[Oružane snage Sirije|SAA]])}}
{{Legenda|#F5B678|[[Sirija]] i [[Rožava]] ([[Oružane snage Sirije|SAA]] i [[Demokratske snage Sirije|SDF]])}}
{{Legenda|#E4DA76|[[Rožava]] ([[Demokratske snage Sirije|SDF]])}}
{{Legenda|#CBE8C5|[[Sirijska privremena vlada]] ([[Narodna armija Sirije|SNA]]) i [[Turska okupacija sjeverne Sirije|Turska okupacija]]}}
{{Legenda|#FFFFFF|border=1px solid black|[[Sirijska vlada spasa]] ([[Hayat Tahrir al-Sham|HTS]])}}
{{Legenda|#97E2C9|[[Revolucionarna vojska komandosa]] i [[Američka intervencija u Sirijskom građanskom ratu|Američka okupacija]]}}
{{Legenda|#B582AF|[[Sirijska opozicija|Opozicija]] u [[Sirijski mirovni proces|prekidu vatre]]}}
{{Legenda|#b4b2ae|[[Islamska Država]]}}&lt;/div&gt;
| datum          = {{Datum rođenja i godine|2011|3|15}}
| mjesto         = [[Levant]], [[Sirija]]
| casus          = [[Arapsko proljeće]] u Siriji
| rezultat       = u toku
| posjed         = Od 31. marta 2020: [[Oružane snage Sirije|SAA]] 63.57% teritorije Sirije; [[Demokratske snage Sirije|SDF]] 25.57%; pobunjenici (uključen i [[Hayat Tahrir al-Sham|HTS]]) i [[Turska]] 9.72%; [[Islamska Država]] 1.14%
| strana1        = {{ZID|Sirija}}&lt;br&gt;{{ZID|Iran}}&lt;br&gt;{{ZID|Rusija}} (od 2015)&lt;br&gt;{{ZD slika|InfoboxHez.PNG}} [[Hezbollah]]&lt;br&gt;{{ZID|Irak}} (2017-2019)&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|Egipat}}
| strana2        = {{ZD slika|Flag of the Syrian revolution.svg}} [[Sirijska privremena vlada]]&lt;br&gt;{{ZID|Turska}} (od 2016)&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|Katar}}&lt;br&gt;{{ZID|SAD}} (2011-2017)&lt;br&gt;{{ZID|Saudijska Arabija}} (2012-2017)&lt;br&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} (2011-2018)&lt;br&gt;{{ZID|Francuska}} (2011-2018)&lt;br&gt;{{ZID|Libija}} (2013)&lt;hr&gt;{{ZD slika|Flag of the Syrian Salvation Government.svg}} [[Sirijska vlada spasa]]&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|Katar}} (2012-2017)&lt;br&gt;{{ZID|Saudijska Arabija}} (2012-2017)&lt;br&gt;{{ZID|Turska}} (2012-2017)&lt;hr&gt;{{ZD slika|Flag of the Syrian revolution.svg}} [[Slobodna sirijska armija]]&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|SAD}}&lt;br&gt;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br&gt;{{ZID|Norveška}}&lt;br&gt;{{ZID|Jordan}}&lt;br&gt;{{ZID|Izrael}} (2013-2019)
| strana3        = {{ZID|Islamska Država}} (od 2013)&lt;hr&gt;{{ZD slika|De facto SA-NES Flag.svg}} [[Rožava]] (od 2012)&lt;br&gt;{{ZD slika|Seal of Combined Joint Task Force – Operation Inherent Resolve.svg}} [[Kombinovana zajednička radna grupa – Operacija Inherent Resolve|CJTF – OIR]] (od 2014)&lt;br&gt;'''Podrška:'''&lt;br&gt;{{ZID|SAD}} (od 2014)&lt;br&gt;{{ZID|Rusija}} (2015-2018; od 2019)&lt;br&gt;{{ZID|Francuska}} (od 2016)&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of Kurdistan Workers' Party.svg}} [[Kurdistanska radnička partija|PKK]]&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of PUK.png}} [[Patriotska unija Kurdistana|PUK]] (od 2013)&lt;br&gt;{{ZD slika|Flag of the KDP.svg}} [[Kurdistanska demokratska partija|KDP]] (2013-2015)
| komandant1     = 
| komandant2     = 
| komandant3     = 
| snage1         = 
| snage2         = 
| snage3         = 
| žrtve1         = 
| žrtve2         = 
| žrtve3         = 
| napomena       = 
}}
'''Građanski rat u Siriji''' ({{Jez-ar|الْحَرْبُ الْأَهْلِيَّةُ السُّورِيَّةُ|al-ḥarb al-ʾahlīyah as-sūrīyah}}) je trenutni višestrani [[građanski rat]] u [[Sirija|Siriji]] koji se vodi između [[Sirija|Sirijske Arapske Republike]] koju predvodi sirijski predsjednik [[Bašar el Asad]] (podržan od domaćih i stranih saveznika) i raznih domaćih i stranih snaga koje se suprotstavljaju i sirijskoj vladi i jedna drugoj, u različite kombinacije.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.aljazeera.com/news/2016/05/syria-civil-war-explained-160505084119966.html|title=Syria's civil war explained from the beginning|publisher=Al Jazeera|access-date=29. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170430014912/http://www.aljazeera.com/news/2016/05/syria-civil-war-explained-160505084119966.html|archive-date=30. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

Nemiri u Siriji počeli su 15. marta 2011. kao dio širih [[Arapsko proljeće|protesta Arapskog proljeća]] 2011. zbog nezadovoljstva sirijskom vladom, koji su na kraju eskalirali u oružani sukob nakon što [[Faza građanskog ustanka u sirijskom građanskom ratu|su protesti koji su pozivali na Assadovu smjenu]] bili nasilno ugušeni.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-26116868|title=Syria: The story of the conflict|date=11. 3. 2016|work=BBC News|access-date=21. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180622052951/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-26116868|archive-date=22. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2011/03/26/world/middleeast/26syria.html|title=Syrian Troops Open Fire on Protestors in Several Cities|date=25. 3. 2011|work=The New York Times|access-date=23. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180621011638/https://www.nytimes.com/2011/03/26/world/middleeast/26syria.html|archive-date=21. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-12749674|title=Mid-East unrest: Syrian protests in Damascus and Aleppo|date=15. 3. 2011|work=BBC News|access-date=15. 3. 2013|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20180721134738/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-12749674|archive-date=21. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Rat trenutno vodi nekoliko frakcija. [[Oružane snage Sirije|Sirijske oružane snage]] i njihovi domaći i međunarodni saveznici ([[Rusija|Ruska Federacija]] i [[Iran]]) predstavljaju [[Sirija|Arapsku Republiku Siriju]] i Assadov režim. Protiv toga je [[Sirijska privremena vlada]]; labav savez [[Nacionalizam|nacionalističkih]] i [[Sunitski islam|sunitskih]] [[Sirijska opozicija|opozicionih]] grupa (čije se obrambene snage sastoje od [[Nacionalna armija Sirije|Sirijske nacionalne armije]] i [[Slobodna vojska Sirije|Slobodne sirijske armije]]). Alternativni centar moći je [[Sirijska vlada spasa]]; koalicija [[Sunitski islam|sunitskih islamističkih]] pobunjeničkih grupa na čelu sa [[Tahrir al-Sham]]om. Od svih njih nezavisna je [[De facto|defacto]] [[autonomna teritorija]] [[Rožava]], čije su oružano krilo mješovite [[Kurdi|kurdsko]]-[[Arapi|arapske]] [[Demokratske snage Sirije|sirijske demokratske snage]] (SDF). Druge konkurentske frakcije uključuju [[selefijski džihadizam|selefijske džihadističke]] organizacije kao što su [[Al-Kaida]] povezana [[Organizacija čuvara religije]] i [[Islamska Država|Islamska država Iraka i Levanta]] (ISIL). Vrhunac rata bio je oko 2015. godine; nasilje u zemlji se od tada smanjilo, ali situacija je i dalje krizna.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.mei.edu/publications/2021-will-be-defining-year-syria|title=2021 will be a defining year for Syria|website=Middle East Institute}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.rescue.org/article/crisis-syria-economic-crisis-compounds-decade-war|title=Crisis in Syria: Economic crisis compounds a decade of war|date=31. 1. 2022|website=International Rescue Committee (IRC)}}&lt;/ref&gt;

Brojne strane zemlje, poput [[Iran]]a, [[Rusija|Rusije]], [[Turska|Turske]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], ili su se [[Strano učešće u sirijskom građanskom ratu|direktno uključile u sukob]] ili su pružile podršku jednoj ili drugoj frakciji. Iran, Rusija i [[Hezbollah]] vojno podržavaju Arapsku Republiku Sirije i sirijske oružane snage, a Rusija izvodi [[Ruska vojna intervencija u sirijskom građanskom ratu|zračne napade i druge vojne operacije]] od septembra 2015. [[Kombinovana zajednička radna grupa – Operacija Inherent Resolve|Međunarodna koalicija predvođena SAD-om]], osnovana 2014. s deklariranom svrhom suprotstavljanja ISIL-u, [[Intervencija pod vodstvom Amerike u sirijskom građanskom ratu|izvela je zračne napade]] prvenstveno protiv ISIL-a, kao i neke [[Spisak napada Sjedinjenih Država na Siriju tokom sirijskog građanskog rata|protiv vladinih i provladinih ciljeva]]. Također su rasporedili specijalne snage i artiljerijske jedinice za borbu protiv ISIL-a na terenu. Od 2015. SAD podržavaju [[Rožava|Autonomnu upravu Sjeverne i Istočne Sirije]] i njeno naoružano krilo, Sirijske demokratske snage (SDF), materijalno, finansijski i logistički. Turske snage su se borile protiv SDF-a, ISIL-a i sirijske vlade od 2016. godine, ali su također aktivno podržavale [[Sirijska opozicija|sirijsku opoziciju]] i trenutno [[Turska okupacija sjeverne Sirije|zauzimaju velike dijelove sjeverozapadne Sirije]] dok sudjeluju u značajnim kopnenim borbama. Između 2011. i 2017. godine, borbe iz sirijskog građanskog rata prelile su se na [[Liban]], dok su protivnici i pristalice sirijske vlade putovali u Liban da se bore i napadaju jedni druge na libanskom tlu, a ISIL i [[al-Nusra]] su također angažirali libansku vojsku. Nadalje, iako je zvanično neutralan, [[Izrael]] je razmijenio graničnu vatru i izveo višestruke napade na Hezbollah i iranske snage, čije prisustvo u jugozapadnoj Siriji smatra prijetnjom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria/u-s-russian-ceasefire-takes-effect-in-southwest-syria-idUSKBN19U08D|title=U.S.-Russian ceasefire deal holding in southwest Syria|date=9. 7. 2017|work=Reuters|access-date=7. 11. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180921113246/https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria/u-s-russian-ceasefire-takes-effect-in-southwest-syria-idUSKBN19U08D|archive-date=21. 9. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.timesofisrael.com/death-toll-in-alleged-israeli-strikes-near-damascus-up-to-23-fighters-monitor/ Death toll in alleged Israeli strikes near Damascus up to 23 fighters — monitor], ''Times of Israel''&lt;/ref&gt;

Međunarodne organizacije optužile su gotovo sve uključene strane, uključujući Ba'asističku sirijsku vladu, ISIL, opozicione pobunjeničke grupe, Rusiju,&lt;ref name=&quot;The Guardian&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2016/sep/25/russia-accused-war-crimes-syria-un-security-council-aleppo|title=Russia accused of war crimes in Syria at UN security council session|work=The Guardian|access-date=18. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401192517/https://www.theguardian.com/world/2016/sep/25/russia-accused-war-crimes-syria-un-security-council-aleppo|archive-date=1. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; Tursku,&lt;ref name=&quot;amnesty1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/10/syria-damning-evidence-of-war-crimes-and-other-violations-by-turkish-forces-and-their-allies/|title=Damning evidence of war crimes by Turkish forces and allies in Syria|date=18. 10. 2019|website=Amnesty International|archive-url=https://web.archive.org/web/20191202081923/https://www.amnesty.org/en/latest/news/2019/10/syria-damning-evidence-of-war-crimes-and-other-violations-by-turkish-forces-and-their-allies/|archive-date=2. 12. 2019|url-status=live|access-date=9. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; i koaliciju predvođenu SAD-om&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnn.com/2018/06/05/middleeast/us-led-coalition-raqqa-war-crimes-intl/index.html|title=US-led strikes on Raqqa may amount to war crimes, Amnesty says|first=Angela|last=Dewan|first2=Hillary|last2=McGann|date=5. 6. 2018|publisher=CNN|access-date=5. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180605205903/https://www.cnn.com/2018/06/05/middleeast/us-led-coalition-raqqa-war-crimes-intl/index.html|archive-date=5. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; za teška kršenja ljudskih prava i [[Spisak masakra tokom sirijskog građanskog rata|masakre]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/04/15/world/middleeast/syria-bashar-al-assad-evidence.html|title=As Atrocities Mount in Syria, Justice Seems Out of Reach|first=Anne|last=Barnard|first2=Ben|last2=Hubbard|first3=Ian|last3=Fisher|date=15. 4. 2017|work=The New York Times|access-date=18. 5. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170517192038/https://www.nytimes.com/2017/04/15/world/middleeast/syria-bashar-al-assad-evidence.html|archive-date=17. 5. 2017}}&lt;/ref&gt; Sukob je izazvao veliku [[Izbjeglice iz sirijskog građanskog rata|izbjegličku krizu]], sa milionima koji su pobjegli uglavnom u susjedne zemlje Tursku, [[Liban]] i [[Jordan]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.brookings.edu/blog/future-development/2022/01/27/syrian-refugees-in-jordan-a-decade-and-counting/|title=Syrian refugees in Jordan: A decade and counting|last=Karasapan|first=Omer|date=27. 1. 2022|publisher=[[Brookings Institution]]}}&lt;/ref&gt; Tokom rata pokrenute su brojne mirovne inicijative, uključujući [[Ženevski mirovni pregovori o Siriji (2017.)|mirovne pregovore u Ženevi o Siriji u martu 2017.]] koje su predvodile [[Ujedinjene nacije]], ali borbe su se nastavile.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lundgren|first=Magnus|year=2016|title=Mediation in Syria: Initiatives, strategies, and obstacles, 2011–2016|url=https://www.researchgate.net/publication/303312425|journal=Contemporary Security Policy|volume=37|issue=2|pages=283–298|doi=10.1080/13523260.2016.1192377|archive-url=https://web.archive.org/web/20170202000757/https://www.researchgate.net/publication/303312425_Mediation_in_Syria_Initiatives_strategies_and_obstacles_2011-2016|archive-date=2. 2. 2017|access-date=20. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==

=== Assadova vlada ===
[[Datoteka:Bashar al-Assad (2018-05-17) 02.jpg|mini|[[Bašar el Asad]], [[Predsjednik Sirije]].]]
Nereligiozna vlada Sirijskog regionalnog ogranka Ba'ath došla je na vlast [[Sirijski državni udar 1963.|državnim udarom 1963. godine]]. Sirija je nekoliko godina prolazila kroz dodatne udare i promjene u rukovodstvu,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2014875394_syria26.html|title=Syria escalates attacks against demonstrators|date=25. 4. 2011|website=Syria escalates attacks against demonstrators|publisher=The Seattle Times|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;  sve dok se u martu 1971. general [[Hafez al-Asad|Hafez al-Assad]], [[Alaviti|alavit]], nije proglasio predsjednikom. To je označilo početak dominacije kultova ličnosti usredsređenih na dinastiju Assad, koji su prožimali sve aspekte sirijskog svakodnevnog života i bili praćeni sistematskim potiskivanjem građanskih i političkih sloboda; postaje centralna karakteristika državne propogande. Vlast u [[Sirija|Baathističkoj Siriji]] je monopolizirana od strane tri centra moći: alavitskih klanova, Ba'ath partije i oružanih snaga; zalijepljeni nepokolebljivom odanošću [[Porodica Al-Asad|dinastiji Assad]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Shamaileh|first=Ammar|url=https://www.worldcat.org/oclc/1100535819|title=Trust and Terror.|date=2017|publisher=Routledge|isbn=978-1-138-20173-6|location=Abingdon, UK|pages=16|oclc=1100535819}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Saber|first=Allam|title=Assad's Survival: The Symbol Of Resisting The Arab Spring|publisher=Lamar|year=2019|isbn=978-977-85412-3-6|location=Aleksandrija, Egipat|pages=9}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Huge demonstration in Homs against Al Assad regime.jpg|mini|Protesti u [[Homs]]u protiv režima [[Bašar el Asad]]a.]]
Sirijski regionalni ogranak ostao je dominantan politički autoritet u ono što je bila jednostranačka država sve do održanih prvih [[Višepartijski sistem|višestranačkih]] [[Sirijski parlamentarni izbori 2012|izbora]] za [[Narodno vijeće Sirije]] 2012.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2012/5/25/assad-says-syria-able-to-get-out-of-crisis|title=Assad sees way out of crisis|website=www.aljazeera.com|language=en|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Dana 31. januara 1973. Hafez al-Assad je implementirao novi ustav; dovodi do nacionalne krize. [[Sirijski ustav iz 1973.|Ustav iz 1973.]] povjerio je arapskoj socijalističkoj stranci Baath karakterističnu ulogu „vođe države i društva“; ovlašćujući ga da mobiliše civile za partijske programe, izdaje dekrete kojima se utvrđuje njihova lojalnost i nadgleda sve legalne sindikate. Ba'asistička ideologija je nametnuta djeci kao obavezan dio školskog programa, a Sirijske oružane snage bile su pod strogom kontrolom Partije. Ustav je uklonio islam od priznavanja državne religije i uklonio postojeće odredbe kao što je obaveza [[predsjednik Sirije|predsjednika Sirije]] da bude [[musliman]]. Ove mjere izazvale su široku buru u javnosti; što je dovelo do žestokih demonstracija u [[Hama|Hami]], [[Homs]]u i [[Halep]]u u organizaciji [[Muslimansko bratstvo|Muslimanske braće]] i ''uleme''. Assadov režim nasilno je slomio [[Islamistički ustanak u Siriji|islamske pobune]] koje su se dogodile tokom 1976-1982, koje su vodili revolucionari iz Sirijskog muslimanskog bratstva.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Profile: Syria's ruling Baath Party|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-18582755|newspaper=BBC News|date=25. 6. 2012|access-date=17. 11. 2022|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Stranka Ba'ath pažljivo je konstruisala Asada kao vodeću figuru partije i moderne sirijske nacije; zalažući se za nastavak dinastičke vladavine Assada u Siriji. Kao dio promidžbenih napora da se nacija i dinastija Assad brendiraju kao nerazdvojni; slogani poput &quot;Assad ili spaljujemo zemlju&quot;, &quot;Assad ili dođavola sa zemljom&quot; i &quot;Hafez Assad, zauvijek&quot; postali su sastavni dio državnog i partijskog diskursa tokom 1980-ih. Na kraju je i sama partijska organizacija postala pečat, a strukture moći su postale duboko zavisne od sektaške pripadnosti porodici Assad i centralne uloge oružanih snaga potrebne za suzbijanje neslaganja u društvu. Kritičari režima su istakli da je primjena nasilja u srži [[Sirija|Ba'athističke Sirije]] i opisali je kao &quot;diktaturu s genocidnim tendencijama&quot;. Nakon smrti Hafeza al-Assada 2000. godine, njegov sin [[Bašar el Asad]] ga je naslijedio na mjestu predsjednika Sirije.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/1280458557|title=Refugees and knowledge production : Europe's past and present|date=2022|others=Magdalena Kmak, Heta Björklund|isbn=978-1-000-56836-3|location=Abingdon, Oxon|pages=73, 74|oclc=1280458557}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Lattakia 20 june 2010.jpg|mini|Protesti podrške [[Bašar el Asad]]u.]]
Basharova supruga Asma, [[Sunitski islam|muslimanka sunitska]] rođena i obrazovana u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], u početku je u zapadnoj štampi pozdravljena kao &quot;ruža u pustinji&quot;.  Par je svojevremeno budio nade među sirijskim intelektualcima i izvan zapadnih posmatrača, jer žele provesti ekonomske i političke reforme. Međutim, Bashar nije uspio da ispuni obećane reforme; umjesto toga slomiti grupe civilnog društva, političke reformiste i demokratske aktiviste koji su se pojavili tokom proljeća u Damasku 2000-ih. Bašar el Asad tvrdi da ne postoji 'umjerena opozicija' njegovoj vladi i da su sve opozicione snage džihadisti usmjereni na uništavanje trenutnog sekularnog rukovodstva; njegov stav je bio da su terorističke grupe koje djeluju u Siriji 'povezane s agendama stranih zemalja'.

=== Demografija ===
Ukupna populacija u julu 2018. procijenjena je na 19.454.263 ljudi; etničke grupe – otprilike [[Arapi]] 50%, [[Alaviti]] 15%, [[Kurdi]] 10%, [[levantinski arapski|Levantinci]] 10%, ostali 15% (uključuje [[Druzi|Druze]], [[Ismailije]], [[Imamat]]e, [[Asirci|Asirce]], [[Turkmeni|Turkmene]], [[Armeni|Armene]]); religije – [[musliman]]ske 87% (zvanične; uključuje [[Sunitski islam|sunite]] 74% i [[Alaviji|alavije]], [[ismailije]] i [[Šiitski islam|šiite]] 13%), [[Kršćanstvo|kršćane]] 10% (uglavnom iz [[Istočno kršćanstvo|istočnih kršćanskih crkava]] &lt;ref name=&quot;IRFR2006&quot;&gt;{{Cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71432.htm|title=Syria|website=U.S. Department of State|archive-url=https://web.archive.org/web/20190722104603/https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2006/71432.htm|archive-date=22. 7. 2019|url-status=live|access-date=11. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; – možda i manje, jer kršćani bježe iz zemlje), [[Druzi]] 3% i [[Jevreji]] (nekoliko ih je ostalo u [[Damask]]u i [[Halep]]u).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/syria/|title=The World Factbook: Syria|website=CIA Library|archive-url=https://web.archive.org/web/20210109103654/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/syria/|archive-date=9. 1. 2021|url-status=live|access-date=21. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Socioekonomska pozadina ===
[[Datoteka:SyrianCivilWarMap.svg|mini|240x240piksel|Karta zemalja koje okružuju Siriju s vojnim angažmanom:{{Legenda|Red|Sirija}}{{Legenda|blue|Države koje podržavaju vladu}}{{Legenda|green|Države koje podržavaju pobunjenike}}{{Legenda|Yellow|Države koje imaju podijeljenu podršku}}]]
[[Socioekonomija|Socioekonomska]] nejednakost se značajno povećala nakon što je politiku [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]] pokrenuo Hafez al-Assad u svojim kasnijim godinama, a ubrzala se nakon što je Bašar el Asad došao na vlast. Sa naglaskom na uslužni sektor, ove politike su koristile manjini stanovništva nacije, uglavnom ljudima koji su imali veze s vladom, i pripadnicima sunitske trgovačke klase u Damasku i Halepu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/world/rebels-in-syrias-largest-city-of-aleppo-mostly-poor-pious-and-from-rural-backgrounds|title=Rebels in Syria's largest city of Aleppo mostly poor, pious and from rural backgrounds|date=26. 3. 2015|website=Associated Press|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; U 2010. nominalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Sirije po glavi stanovnika iznosio je samo 2.834 dolara, što je uporedivo sa zemljama podsaharske [[Afrika|Afrike]] kao što je [[Nigerija]] i daleko niže od njenih susjeda kao što je [[Liban]], sa godišnjom stopom rasta od 3,39%, ispod većine drugih zemalja u razvoju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ceicdata.com/en/indicator/syria/gdp-per-capita|title=Syria GDP per Capita {{!}} Economic Indicators {{!}} CEIC|website=www.ceicdata.com|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

Zemlja se također suočila sa posebno visokim stopama nezaposlenosti mladih.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://journalistsresource.org/economics/youth-exclusion-in-syria-economic/|title=Youth exclusion in Syria: Social, economic and institutional dimensions|last=Larsen|first=Rozanne|last2=August 11|first2=The Journalist's Resource|date=11. 8. 2011|website=The Journalist's Resource|language=en-US|access-date=17. 11. 2022|last3=2011}}&lt;/ref&gt; Na početku rata, nezadovoljstvo protiv vlade bilo je najjače u siromašnim područjima Sirije, pretežno među konzervativnim sunitima.&lt;ref name=&quot;Poor rural rebels&quot;&gt;{{Cite news|title=Rebels in Syria's largest city of Aleppo mostly poor, pious and from rural backgrounds|url=http://www.foxnews.com/world/2012/10/16/rebels-in-syria-largest-city-aleppo-mostly-poor-pious-and-from-rural/|access-date=28. 1. 2013|publisher=Fox News Channel|agency=Associated Press|date=16. 10. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121207232408/http://www.foxnews.com/world/2012/10/16/rebels-in-syria-largest-city-aleppo-mostly-poor-pious-and-from-rural/|archive-date=7. 12. 2012}}&lt;/ref&gt; To su uključivali gradove sa visokim stopama siromaštva, kao što su [[Daraa]] i [[Homs]], i siromašnije četvrti velikih gradova.

=== Suša ===
Sve se poklopilo s najintenzivnijom sušom ikada zabilježenom u Siriji, koja je trajala od 2006. do 2011. godine i rezultirala velikim neuspjehom usjeva, povećanjem cijena hrane i masovnom migracijom poljoprivrednih porodica u urbane centre.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2015/03/03/science/earth/study-links-syria-conflict-to-drought-caused-by-climate-change.html|title=Researchers Link Syrian Conflict to a Drought Made Worse by Climate Change|website=NY Times|publisher=NY Times|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Ova migracija je opterećivala infrastrukturu već opterećenu prilivom od nekih 1,5 miliona izbeglica iz [[Rat u Iraku|rata u Iraku]].  Suša je povezana sa [[Globalno zatopljenje|antropogenim globalnim zagrijavanjem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://climateandsecurity.org/2012/02/syria-climate-change-drought-and-social-unrest/|title=Syria: Climate Change, Drought and Social Unrest|date=29. 2. 2012|website=The Center for Climate &amp; Security|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Međutim, kasnija analiza dovela je u pitanje narativ o suši kao glavnom faktoru za početak rata.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Selby|first=Jan|last2=Dahi|first2=Omar S.|last3=Fröhlich|first3=Christiane|last4=Hulme|first4=Mike|date=1. 9. 2017|title=Climate change and the Syrian civil war revisited|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0962629816301822|journal=Political Geography|language=en|volume=60|pages=232–244|doi=10.1016/j.polgeo.2017.05.007|issn=0962-6298}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ide|first=Tobias|date=1. 12. 2018|title=Climate War in the Middle East? Drought, the Syrian Civil War and the State of Climate-Conflict Research|url=https://doi.org/10.1007/s40641-018-0115-0|journal=Current Climate Change Reports|language=en|volume=4|issue=4|pages=347–354|doi=10.1007/s40641-018-0115-0|issn=2198-6061}}&lt;/ref&gt; Adekvatna opskrba vodom i dalje je problem u tekućem građanskom ratu i često je meta vojnih akcija.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Aleppo water supply cut as Syria fighting rages|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-19533112|newspaper=BBC News|date=8. 9. 2012|access-date=17. 11. 2022|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Ljudska prava ===
[[Datoteka:Syrian_Civil_War_map_(March_15_2013).svg|mini|Vojna situacija u martu 2013.]]
Situacija ljudskih prava u Siriji dugo je bila predmet oštrih kritika globalnih organizacija.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Human Rights Watch|url=https://www.hrw.org/world-report-2010|title=World Report World Report 2010 {{!}} Human Rights Watch|date=3. 11. 2015|language=en}}&lt;/ref&gt; Prava [[Sloboda govora|slobodnog izražavanja]], udruživanja i okupljanja bila su strogo kontrolirana u Siriji i prije ustanka.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Watch|first=Human Rights|url=https://books.google.ba/books?id=OZ3a4M_oZccC&amp;redir_esc=y&amp;hl=en|title=World Report 2005: Events of 2004|date=2005|publisher=Human Rights Watch|language=en}}&lt;/ref&gt; Zemlja je bila pod [[Vanredno stanje|vanrednim stanjem]] od 1963. do 2011. godine, a javna okupljanja više od pet ljudi bila su zabranjena.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Syria's Assad vows to lift emergency law by next week|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-idUSTRE72N2MC20110416|newspaper=Reuters|date=16. 4. 2011|access-date=17. 11. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; Snage sigurnosti imale su široka ovlaštenja za hapšenje i pritvor. Uprkos nadi u demokratske promjene s Damaskim proljećem 2000. godine, za Bašara el Asada se naširoko navodi da nije uspio implementirati nikakva poboljšanja. Godine 2010. nametnuo je kontroverznu nacionalnu zabranu ženskog islamskog oblačenja, kao što su [[Niqāb]], na univerzitetima i izbacio preko hiljadu učiteljica i nastavnika u školama kao dio zabrane. U izvještaju [[Human Rights Watch]]-a objavljenom neposredno prije početka pobune 2011. navodi se da Assad nije uspio značajno poboljšati stanje ljudskih prava od preuzimanja vlasti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2010/jul/16/syrian-human-rights-unchanged-assad|title=Syrian human rights record unchanged under Assad, report says|date=16. 7. 2010|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/International/islamic-face-covering-veil-banned-syrian-universties/story?id=11204788|title=Islamic Face Covering Veil Banned From Syrian Universties|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Medijska pokrivenost ==
Sirijski građanski rat jedan je od najviše dokumentiranih ratova u historiji, uprkos ekstremnim opasnostima s kojima se novinari suočavaju dok su u Siriji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://theworld.org/stories/2016-12-19/syrias-war-may-be-most-documented-ever-and-yet-we-know-so-little|title=Syria's war may be the most documented ever. And yet, we know so little.|website=The World from PRX|language=en|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Situation_in_Syria_(July_2020).svg|mini|Vojna situacija u julu 2020.]]

=== Pogubljenja ISIL-a i Al-Kaide ===
Dana 19. augusta 2014. ISIL je pogubio američkog novinara Jamesa Foleya, koji je rekao da je to bila odmazda za operacije SAD-a u Iraku. Foley je kidnapovan u Siriji u novembru 2012. godine od strane Shabiha milicije. ISIL je također zaprijetio da će pogubiti Stevena Sotloffa, koji je kidnapovan na sirijsko-turskoj granici u augustu 2013. Bilo je izvještaja da je ISIS zarobio jednog japanskog državljanina, dva italijanska državljana i jednog danskog državljanina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/aug/20/islamic-state-isis-foreign-hostages-syria-aleppo|title=Islamic State militants seize four more foreign hostages in Syria|date=20. 8. 2014|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Sotloff je kasnije pogubljen u septembru 2014. Najmanje 70 novinara ubijeno je u izvještavanju o sirijskom ratu, a više od 80 oteto, prema Komitetu za zaštitu novinara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://cpj.org/2014/08/james-foleys-killers-pose-many-threats-to-local-in/|title=James Foley's killers pose many threats to local, international journalists|last=Beiser|first=Elana|date=20. 8. 2014|website=Committee to Protect Journalists|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; [[Al-Nusra|Front al-Nusra]] je 22. augusta 2014. godine objavila video zarobljenih libanskih vojnika i zahtijevao od Hezbollaha da se povuče iz Sirije pod prijetnjom njihovog pogubljenja.

== Međunarodne reakcije i diplomatija ==
Tokom ranog perioda građanskog rata, [[Arapska liga]], [[Evropska unija]], [[Ujedinjene nacije|Ujedinjeni nacije]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2011/3/18/un-chief-slams-syrias-crackdown-on-protests|title=UN chief slams crackdown|website=www.aljazeera.com|language=en|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; i mnoge zapadne vlade brzo su osudile nasilni odgovor sirijske vlade na proteste i izrazile podršku pravu demonstranata na [[Sloboda govora|slobodu govora]]. U početku su mnoge bliskoistočne vlade izrazile podršku Assadu, ali kako je broj poginulih rastao, prešle su na uravnoteženiji pristup kritizirajući nasilje i vlade i demonstranata. I Arapska liga i [[Organizacija islamske saradnje]] suspendovale su članstvo Sirije. Rusija i Kina su 2011. i 2012. stavile veto na rezolucije [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda]] koje je izradio Zapad, a koje bi zaprijetile sirijskoj vladi ciljanim sankcijama ako nastavi vojne akcije protiv demonstranata.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=China and Russia veto UN resolution condemning Syria|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-15177114|newspaper=BBC News|date=4. 10. 2011|access-date=17. 11. 2022|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Ekonomske sankcije ===
[[Datoteka:Syrian_civil_war_01_08_2016.png|mini|240x240piksel| Vojna situacija u augustu 2016.]]
[[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Američki Kongres]] donio je kaznene sankcije sirijskoj vladi zbog njenih postupaka tokom građanskog rata. Ove sankcije bi kažnjavale sve subjekte koji pružaju podršku sirijskoj vladi, kao i sve kompanije koje posluju u Siriji.&lt;ref name=&quot;sanctions mansour&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|title=Could Congress' latest Syria sanctions bill backfire?|last=Mansour|first=Aiman|date=26. 12. 2019|website=Al-Monitor|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231061334/https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|archive-date=31. 12. 2019|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://brief.kharon.com/updates/us-adds-bevy-of-sanctions-in-defense-authorization-law/|title=U.S. Adds Bevy of Sanctions in Defense Authorization Law {{!}} Kharon|website=brief.kharon.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230151053/https://brief.kharon.com/updates/us-adds-bevy-of-sanctions-in-defense-authorization-law/|archive-date=30. 12. 2019|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/syria-prepares-massive-offensive-us-votes-new-sanctions-assad-russia-iran-1477752|title=Syria prepares for a major offensive as the U.S. votes for new sanctions on Assad, Russia and Iran|last=EST|first=Tom O'Connor On 12/17/19 at 1:17 PM|date=17. 12. 2019|website=Newsweek|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230124207/https://www.newsweek.com/syria-prepares-massive-offensive-us-votes-new-sanctions-assad-russia-iran-1477752|archive-date=30. 12. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/whats-caesar-act-donald-trumps-738bn-defence-policy-bill|title=What's the 'Caesar Act' in Trump's $738bn defence policy bill?|website=Middle East Eye|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20200114213101/https://www.middleeasteye.net/news/whats-caesar-act-donald-trumps-738bn-defence-policy-bill|archive-date=14. 1. 2020|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|Američki predsjednik]] [[Donald Trump]] pokušao je zaštititi [[Predsjednik Turske|turskog predsjednika]] [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdogana]] od posljedica takvih sankcija.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.axios.com/trump-congress-turkey-sanctions-russia-aab99e82-0df8-4575-968c-923f6cf50fc9.html|title=Trump administration lays out case against Senate bill that would levy Turkey sanctions|date=23. 12. 2019|website=Axios|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191224013117/https://www.axios.com/trump-congress-turkey-sanctions-russia-aab99e82-0df8-4575-968c-923f6cf50fc9.html|archive-date=24. 12. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

Neki aktivisti su pozdravili ovaj zakon.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/us-congress-approves-measure-sweeping-sanctions-against-syrian-government|title=US Congress approves bill to impose sweeping sanctions against Syrian government|website=Middle East Eye|language=en|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Neki kritičari tvrde da će ove kaznene sankcije vjerovatno imati suprotan učinak ili imati neželjene posljedice; oni tvrde da će obični sirijski ljudi imati manje ekonomskih resursa zbog ovih sankcija (i stoga će se morati više oslanjati na sirijsku vladu i njene ekonomske saveznike i projekte), dok će uticaj sankcija na vladajuće političke elite biti ograničen.&lt;ref name=&quot;sanctions mansour2&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|title=Could Congress' latest Syria sanctions bill backfire?|last=Mansour|first=Aiman|date=26. 12. 2019|website=Al-Monitor|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191231061334/https://www.al-monitor.com/pulse/originals/2019/12/syria-sanctions-caesar-bill-economy-dependency-iran.html|archive-date=31. 12. 2019|url-status=live|access-date=15. 1. 2020}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFMansour2019&quot;&gt;Mansour, Aiman (26 December 2019). &lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Oula A.|last=Alrifai|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/12/29/assad-is-growing-stronger-under-trumps-nonexistent-syria-policy/|title=Assad is growing stronger under Trump's nonexistent Syria policy|work=[[The Washington Post]]|date=29. 12. 2019|access-date=31. 12. 2019|archive-date=30. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191230170214/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/12/29/assad-is-growing-stronger-under-trumps-nonexistent-syria-policy/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Angus|last=McDowall|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-sanctions-idUSKCN1LI06Z|title=Long reach of U.S. sanctions hits Syria reconstruction|date=4. 9. 2018|work=Reuters|access-date=17. 1. 2020|archive-date=2. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200402144253/https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-sanctions-idUSKCN1LI06Z}}&lt;/ref&gt;

Mohammad al-Abdallah, izvršni direktor Sirijskog centra za pravosuđe i odgovornost (SJAC), rekao je da će sankcije vjerovatno naštetiti običnom sirijskom narodu, rekavši: &quot;To je gotovo nerješiva i neizvodljiva jednadžba. Ako budu uvedene, posredno će naštetiti sirijskom narodu, a ako budu ukinute, indirektno će oživjeti sirijski režim&quot;, pripisao je sankcije &quot;političkim razlozima, jer Sjedinjene Države nemaju oružje i alate u Siriji&quot;. dosije, a sankcije su njegovo jedino sredstvo.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://english.enabbaladi.net/archives/2019/12/caesar-act-economic-chokehold-to-adjust-political-behavior/|title=Caesar Act: economic chokehold to adjust political behavior|date=25. 12. 2019|website=Enab Baladi|language=en-US|archive-url=https://web.archive.org/web/20191226135938/https://english.enabbaladi.net/archives/2019/12/caesar-act-economic-chokehold-to-adjust-political-behavior/|archive-date=26. 12. 2019|url-status=live|access-date=17. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

Peter Ford, bivši ambasador Velike Britanije u Siriji, rekao je &quot;...u budućnosti vidimo sve više ekonomskog rata. Čini se da SAD, pošto nisu uspjele promijeniti režim u Siriji vojnom silom ili putem proksija, stežu ekonomske zavrtnje i glavni razlog zašto SAD drže proizvodne pogone u istočnoj Siriji. Dakle, ekonomska situacija postaje sve ozbiljnija i strašnija u Siriji i to je glavni razlog zašto se izbjeglice ne vraćaju nazad.&quot; 

U junu američki državni sekretar [[Mike Pompeo]] najavio je nove ekonomske sankcije [[Sirija|Siriji]] usmjerene na poslovne odnose sa sirijskom vladom u inostranstvu. Prema Cezarovom zakonu, posljednje sankcije trebale su biti uvedene za 39 pojedinaca i entiteta, uključujući [[Asma al-Asad|Asmu al-Assad]], suprugu sirijskog predsjednika [[Bašar el Asad|Bašara el Asada]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-53076994|title=Syria war: New US sanctions target Assad government's foreign backers|work=BBC News|date=17. 6. 2020|access-date=17. 6. 2020|archive-date=18. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200618140608/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-53076994}}&lt;/ref&gt;

Dana 17. juna 2020., James F. Jeffrey, specijalni predstavnik za angažman u Siriji, signalizirao je da bi [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]] mogli biti pogođeni sankcijama prema Cezarovom aktu ako nastavi s naporima za normalizaciju sirijskog režima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://2017-2021.state.gov/special-representative-for-syria-engagement-james-jeffrey-on-syria-caesar-act-designations/index.html|title=Special Representative for Syria Engagement James Jeffrey On Syria Caesar Act Designations|website=United States Department of States|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102225119/https://www.state.gov/special-representative-for-syria-engagement-james-jeffrey-on-syria-caesar-act-designations/|archive-date=2. 1. 2020|url-status=live|access-date=17. 6. 2020}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Esther_Brimmer_Speaks_at_Human_Rights_Council_Urgent_Debate_on_Syria_(3).jpg|mini| Esther Brimmer (SAD) govori na hitnoj debati [[Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] o Siriji, februar 2012.]]
Tokom rata, bilo je nekoliko međunarodnih mirovnih inicijativa koje su poduzeli Arapska liga, Ujedinjene nacije i drugi akteri.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/303312425_Mediation_in_Syria_Initiatives_strategies_and_obstacles_2011-2016|title=Mediation in Syria: Initiatives, strategies, and obstacles, 2011-2016|last=Lundgren|first=Magnus|date=1. 5. 2016|website=Research Gate|publisher=Contemporary Security Policy|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Sirijska vlada odbila je napore da pregovara s onim što opisuje kao naoružane terorističke grupe.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Syria's Assad says he will not negotiate with armed groups|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-idUSKBN0TU2F920151211|newspaper=Reuters|date=11. 12. 2015|access-date=17. 11. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; Dana 1. februara 2016., UN su objavile formalni početak mirovnih pregovora u Ženevi o Siriji uz posredovanje UN-a&lt;ref&gt;{{Cite news|title=U.N. announces start of Syria peace talks as government troops advance|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-idUSKCN0VA2OT|newspaper=Reuters|date=1. 2. 2016|access-date=17. 11. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; koje je dogovorila Međunarodna grupa za podršku Siriji (ISSG) u Beču. Dana 3. februara 2016. mirovni posrednik UN-a u Siriji prekinuo je pregovore.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Envoy suspended Syria talks over Russian escalation: U.N. official|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-un-idUSKCN0VC2U7|newspaper=Reuters|date=3. 2. 2016|access-date=17. 11. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; Ženevski mirovni pregovori su nastavljeni 14. marta 2016. Sirijska vlada je navela da je rasprava o predsjedavanju Bašar el Asada &quot;crvena linija&quot;, međutim sirijski predsjednik Bašar el Asad je rekao da se nada da će mirovni pregovori u Ženevi dovesti do konkretnih rezultata i naglasio potrebu za političkim procesom u Siriji.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Syria's Assad says hopes Geneva talks lead to concrete results: Kremlin|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-assad-russia-idUSKCN0WG24T|newspaper=Reuters|date=14. 3. 2016|access-date=17. 11. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt;

Nova runda pregovora između sirijske vlade i nekih grupa sirijskih pobunjenika završena je 24. i 24. januara 2017. u [[Astana|Astani]], [[Kazahstan]], pri čemu su Rusija, Iran i Turska podržavale sporazum o prekidu vatre postignut krajem decembra 2016.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Russian negotiator positive after 'birth' of Astana Syria process|url=https://www.reuters.com/article/us-mideast-crisis-syria-russia-idUSKBN15820K|newspaper=Reuters|date=24. 1. 2017|access-date=17. 11. 2022|language=en}}&lt;/ref&gt; Pregovore o procesu u Astani ruski zvaničnik je označio kao dopunu, a ne zamjenu, pregovorima u Ženevskom procesu pod vodstvom Ujedinjenih naroda. Dana 4. maja 2017. godine, u četvrtoj rundi pregovora u Astani, predstavnici Rusije, Irana i Turske potpisali su memorandum kojim će se uspostaviti četiri „zone deeskalacije“ u Siriji, koji stupa na snagu 6. maja 2017.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.interfax.ru/world/561157|title=РФ, Турция и Иран подписали меморандум о создании в Сирии зон деэскалации|date=4. 5. 2017|website=Interfax.ru|language=ru|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://tass.com/world/953004|title=Russia, Turkey and Iran continue cooperation on de-escalation zones in Syria|website=TASS|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt;

Rusija je 18. septembra 2019. izjavila da SAD i sirijski pobunjenici ometaju proces evakuacije izbjegličkog kampa na jugu Sirije.

Dana 28. septembra 2019., najviši sirijski diplomata zatražio je od stranih snaga, uključujući i SAD i Tursku, da odmah napuste zemlju, rekavši da sirijska vlada ima pravo zaštititi svoju teritoriju na sve moguće načine ako ostanu.[[Datoteka:Secretary_Kerry_Sits_With_Fellow_Foreign_Ministers_Before_Group_Discussion_in_Austria_About_Syria_(22573995626).jpg|mini| Mirovni pregovori u Siriji u [[Beč]]u, 30. oktobra 2015.]][[Predsjednik Turske]] [[Recep Tayyip Erdoğan]] rekao je da Turskoj nije preostalo drugog izbora osim da krene svojim putem u sirijskoj &quot;sigurnoj zoni&quot; nakon što je u septembru istekao rok za zajedničko uspostavljanje &quot;sigurne zone&quot; sa SAD-om u sjevernoj Siriji.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://ahvalnews.com/turkey-defence/turkey-strengthen-efforts-syria-safe-zone-says-security-council|title=Turkey to strengthen efforts for Syria safe zone, says Security Council|work=Ahval|date=oktobar 2019|language=en|access-date=1. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191001135727/https://ahvalnews.com/turkey-defence/turkey-strengthen-efforts-syria-safe-zone-says-security-council|archive-date=1. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; SAD su nagovijestile da će povući svoje snage iz sjeverne Sirije nakon što je Turska upozorila na upad u regiju koji bi mogao potaknuti borbu s Kurdima koje podržava Amerika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://moneymaven.io/mishtalk/economics/us-avoids-war-with-turkey-as-trump-pulls-troops-out-of-syria-5zYYLH8dQEmrvyZuU5KFbg/|title=US Avoids War With Turkey as Trump Pulls Troops Out of Syria|website=Mish Talk|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191007142609/https://moneymaven.io/mishtalk/economics/us-avoids-war-with-turkey-as-trump-pulls-troops-out-of-syria-5zYYLH8dQEmrvyZuU5KFbg/|archive-date=7. 10. 2019|url-status=live|access-date=7. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Tampon zona sa Turskom ===
U oktobru 2019., kao odgovor na tursku ofanzivu, Rusija je organizirala pregovore između sirijske vlade u Damasku i snaga koje predvode [[Kurdi]].&lt;ref&gt;[https://www.irishtimes.com/news/world/middle-east/russia-calls-turkey-s-invasion-of-north-syria-unacceptable-1.4051499 Russia calls Turkey's invasion of north Syria 'unacceptable.']&lt;/ref&gt; Rusija je također pregovarala o obnavljanju primirja između Kurda i Turske koji je uskoro istekao.&lt;ref name=&quot;Newsweek middle east&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/new-mideast-us-russia-china-1465846|title=THE NEW MIDDLE EAST: U.S. MILITARY, RUSSIA'S DIPLOMACY AND CHINA'S MONEY, BY TOM O'CONNOR ON 10/22/19.|date=22. 10. 2019|website=[[Newsweek]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20191127212746/https://www.newsweek.com/new-mideast-us-russia-china-1465846|archive-date=27. 11. 2019|url-status=live|access-date=18. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

Rusija i Turska su se sporazumom iz Sočija 2019. dogovorile da uspostave drugu tampon zonu sjeverne Sirije. Sirijski predsjednik Assad izrazio je punu podršku dogovoru, jer se različiti uvjeti sporazuma odnose i na sirijsku vladu.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|title=Russia deploys troops to Turkey-Syria border|date=23. 10. 2019|access-date=24. 10. 2019|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211112121/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|archive-date=11. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2019/oct/22/turkey-and-russia-agree-deal-over-buffer-zone-in-northern-syria Turkey and Russia agree on deal over buffer zone in northern Syria].&lt;/ref&gt; SDF je saopštio da sebe smatra &quot;Sirijcem i dijelom Sirije&quot;, dodajući da će pristati na saradnju sa Vladom Sirije.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.npr.org/2019/10/23/772557773/kurdish-reaction-to-turkey-russia-deal-to-patrol-northern-syria|title=Kurdish Reaction To Turkey-Russia Deal To Patrol Northern Syria|work=NPR.org|language=en|access-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191106112818/https://www.npr.org/2019/10/23/772557773/kurdish-reaction-to-turkey-russia-deal-to-patrol-northern-syria|archive-date=6. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; SDF je 27. oktobra zvanično objavio svoju podršku sporazumu.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web|url=https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|title=SDF Agrees to Sochi Deal for Northern Syria|date=28. 10. 2019|website=The Syrian Observer|archive-url=https://web.archive.org/web/20191105093347/https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|archive-date=5. 11. 2019|url-status=live|access-date=28. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite news|url=https://ekurd.net/syrian-kurds-say-pulling-2019-10-28|title=Syrian Kurds say pulling out from entire length of Turkey border|last=Editorial Staff|date=28. 10. 2019|work=Kurd Net - Ekurd.net Daily News|language=en-US|access-date=28. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209050826/https://ekurd.net/syrian-kurds-say-pulling-2019-10-28|archive-date=9. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://mondediplo.com/2019/11/02turkey Turkey and Russia redraw the map in northeast Syria].&lt;/ref&gt;

Sporazum je navodno uključivao sljedeće uslove:&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/turkeys-erdogan-meets-with-putin-in-russia-to-discuss-syrian-operation/2019/10/22/764abcea-f43f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|title=Russia and Turkey reach deal to push Kurdish forces out of zone in northern Syria|last=Fahim|first=Kareem|last2=DeYoung|work=Washington Post|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191212022648/https://www.washingtonpost.com/world/middle_east/turkeys-erdogan-meets-with-putin-in-russia-to-discuss-syrian-operation/2019/10/22/764abcea-f43f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|archive-date=12. 12. 2019|access-date=24. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fraser&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/world/europe/german-defense-minister-proposes-security-zone-for-syria/2019/10/22/19af90b8-f49f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|title=Russia, Turkey seal power in northeast Syria with new accord|last=Fraser|first=Suzan|last2=AP|first2=Vladimir Isachenkov {{!}}|work=Washington Post|language=en|access-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024130353/https://www.washingtonpost.com/world/europe/german-defense-minister-proposes-security-zone-for-syria/2019/10/22/19af90b8-f49f-11e9-b2d2-1f37c9d82dbb_story.html|archive-date=24. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:200&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|title=Russia deploys troops to Turkey-Syria border|date=23. 10. 2019|access-date=24. 10. 2019|language=en-GB|archive-url=https://web.archive.org/web/20191211112121/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235|archive-date=11. 12. 2019}}&lt;cite class=&quot;citation news cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://www.bbc.com/news/world-middle-east-50152235 &quot;Russia deploys troops to Turkey-Syria border&quot;]. 23 October 2019. &lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/russia-syria-map-troops-deal-turkey-1467252|title=Russia shows off new Syria map, sends troops to border after its deal with Turkey|last=EDT|first=Tom O'Connor On 10/23/19 at 11:49 AM|date=23. 10. 2019|website=Newsweek|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191125191513/https://www.newsweek.com/russia-syria-map-troops-deal-turkey-1467252|archive-date=25. 11. 2019|url-status=live|access-date=24. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://twitter.com/ragipsoylu/status/1186692319703130119|title=LATEST — Here is the complete text of Turkish, Russian agreement on Northern Syria, that pushed YPG 30km from Turkish, Syria borderpic.twitter.com/jwiOurbfa3|last=Soylu|first=Ragıp|date=22. 10. 2019|website=@ragipsoylu|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191127024059/https://twitter.com/ragipsoylu/status/1186692319703130119|archive-date=27. 11. 2019|url-status=live|access-date=24. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://lobelog.com/the-sochi-agreement-and-its-implications/ The Sochi Agreement And Its Implications] OCTOBER 25, 2019.&lt;/ref&gt;

* U sjevernoj Siriji bi se uspostavila tampon zona. Zona bi bila oko 30 kilometara duboka, koja se proteže od [[Eufrat|rijeke Eufrat]] do [[Tall Abyad]]a i od [[Ras al-Ayn]]a do iračko-sirijske granice, ali isključujući grad [[Qamishli|Kamišli]], de facto glavni grad Kurda.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Turkey v Syria's Kurds: The short, medium and long story|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-49963649|work=[[BBC News]]|date=23. 10. 2019|access-date=16. 9. 2020|archive-date=28. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191028073906/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-49963649}}&lt;/ref&gt;
* Tampon zonu bi zajednički kontrolisale sirijska vojska i ruska vojna policija.
* Sve snage [[YPG]], koje čine većinu SDF-a, moraju se u potpunosti povući iz tampon zone, zajedno sa svojim oružjem, u roku od 150 sati od objave sporazuma. Njihovo povlačenje bi nadgledala ruska vojna policija i sirijska granična straža, koja bi potom ušla u zonu.

== Trenutna politička situacija, od 2019. do danas ==

=== Kurdska sjeverna zona ===
Autonomna uprava Sjeverne i Istočne Sirije (AANES), također poznata kao [[Rožava]], je [[de facto]] autonomna regija u sjeveroistočnoj [[Sirija|Siriji]].{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}{{Sfnp|Zabad|2017}} Sastoji se od samoupravnih podregija u oblastima [[Afrin Region|Afrin]], [[Region Jazira|Jazira]], [[Regija Eufrat|Eufrat]], [[Raqqa]], [[Al-Thawrah|Tabqa]], [[Manbij]] i [[Deir ez-Zor Governorate|Deir Ez-Zor]].{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}&lt;ref name=&quot;Second conference of Shahba region&quot;&gt;{{Cite web|url=http://cantonafrin.com/en/news/view/1658.a-delegation-from-the-democratic-administration-of-self-participate-in-the-second-conference-of-the-el--shahba-region.html|title=Delegation from the Democratic administration of Self-participate of self-participate in the first and second conference of the Shaba region|date=4. 2. 2016|publisher=Cantonafrin.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809175326/http://cantonafrin.com/en/news/view/1658.a-delegation-from-the-democratic-administration-of-self-participate-in-the-second-conference-of-the-el--shahba-region.html|archive-date=9. 8. 2016|url-status=dead|access-date=12. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Region je stekao svoju de facto autonomiju 2012. godine u kontekstu tekućeg sukoba u Rožavi i šireg sirijskog građanskog rata, u kojem su njene službene vojne snage, Sirijske demokratske snage (SDF), preuzele dio.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-49973218|title=Turkey's Syria offensive explained in four maps|date=14. 10. 2019|website=BBC News|access-date=1. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Syria Kurds adopt constitution for autonomous federal region|url=https://www.alaraby.co.uk/english/news/2016/12/30/syria-kurds-adopt-constitution-for-autonomous-federal-region|access-date=5. 10. 2018|publisher=TheNewArab|date=31. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20181005194832/https://www.alaraby.co.uk/english/news/2016/12/30/syria-kurds-adopt-constitution-for-autonomous-federal-region|archive-date=5. 10. 2018}}&lt;/ref&gt;

Iako se bavi nekim spoljnim odnosima, region nije zvanično priznat kao autonoman od strane vlade Sirije ili bilo koje države osim [[Parlament Katalonije|katalonskog parlamenta]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hawarnews.com/en/haber/umar-catalonian-recognition-of-aanes-is-the-beginning-h27342.html|title=Umar: Catalonian recognition of AANES is the beginning|date=26. 10. 2021|website=[[Hawar News Agency]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026094527/https://hawarnews.com/en/haber/umar-catalonian-recognition-of-aanes-is-the-beginning-h27342.html|archive-date=26. 10. 2021|url-status=live|access-date=27. 10. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.kurdistan24.net/en/story/25991-Catalan-parliament-recognizes-administration-in-northeast-Syria|title=Catalan parliament recognizes administration in northeast Syria|last=van Wilgenburg|first=Wladimir|authorlink=Wladimir van Wilgenburg|date=21. 10. 2021|website=[[Kurdistan24]]|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20211021074228/https://www.kurdistan24.net/en/story/25991-Catalan-parliament-recognizes-administration-in-northeast-Syria|archive-date=21. 10. 2021|url-status=live|access-date=27. 10. 2021}}&lt;/ref&gt; AANES ima široku podršku za svoju univerzalnu [[Demokratija|demokratsku]], [[Ekologija|održivu]], [[Autonomija|autonomnu]] pluralističku, ravnopravnu i feminističku politiku u dijalogu sa drugim [[Politička stranka|strankama]] i organizacijama.&lt;ref name=&quot;tandfonline.com&quot;&gt;{{Cite journal|last=Shahvisi|first=Arianne|year=2018|title=Beyond Orientalism: Exploring the Distinctive Feminism of democratic confederalism in Rojava|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14650045.2018.1554564|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1–25|doi=10.1080/14650045.2018.1554564}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://anfenglish.com/news/german-mp-jelpke-rojava-needs-help-against-corona-pandemic-42546|title=German MP Jelpke: Rojava needs help against Corona pandemic|website=ANF News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Şimşek|first=Bahar|last2=Jongerden|first2=Joost|date=29. 10. 2018|title=Gender Revolution in Rojava: The Voices beyond Tabloid Geopolitics|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1023–1045|doi=10.1080/14650045.2018.1531283}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Burç|first=Rosa|date=22. 5. 2020|title=Non-territorial autonomy and gender equality: The case of the Autonomous Administration of North and East Syria - Rojava|url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0353-5738/2020/0353-57382003319B.pdf|journal=Philosophy and Society|volume=31|issue=3|pages=277–448|doi=10.2298/FID2003319B}}&lt;/ref&gt; Sjeveroistočna Sirija je polietnička i dom je značajnog etničkog [[Kurdi|kurdskog]], [[Arapi|arapskog]] i [[Asirci|asirskog]] stanovništva, sa manjim zajednicama etničkih [[Turkmeni|Turkmena]], [[Armeni|Armena]], [[Čerkezi|Čerkeza]] i [[Jezidi|Jezida]].{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}{{Sfnp|Zabad|2017}}&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Schmidinger|first=Thomas|title=The Battle for the Mountain of the Kurds|url=https://archive.org/details/battleformountai0000schm|publisher=PM Press, Kairos|year=2019|isbn=978-1-62963-651-1|location=Oakland, CA|pages=[https://archive.org/details/battleformountai0000schm/page/12 12]|translator-last=Schiffmann|translator-first=Thomas|quote=Afrin was the home to the largest Ezidi minority in Syria.}}&lt;/ref&gt;

Pristalice administracije regiona navode da je to službeno [[Sekularizam|sekularna]] država{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}}&lt;ref name=&quot;marriage&quot;&gt;{{Cite web|url=http://aranews.net/2016/02/syria-kurds-challenging-traditions-promote-civil-marriage/|title=Syria Kurds challenging traditions, promote civil marriage|date=20. 2. 2016|publisher=[[ARA News]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160222111444/http://aranews.net/2016/02/syria-kurds-challenging-traditions-promote-civil-marriage/|archive-date=22. 2. 2016|url-status=dead|access-date=23. 8. 2016}}&lt;/ref&gt; s direktnim demokratskim ambicijama zasnovanim na [[Anarhizam|anarhističkoj]], [[Feminizam|feminističkoj]] i libertarijanskoj socijalističkoj ideologiji koja promiče [[Decentralizacija|decentralizaciju]], rodnu ravnopravnost,{{Sfnp|Zabad|2017}}{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}} ekološku [[održivost]], socijalne [[Ekologija|ekologije]] i pluralističke tolerancije prema [[Religija|vjerskoj]], kulturnoj i političkoj raznolikosti, te da se te vrijednosti ogledaju u njenom ustavu, društvu i politici, navodeći da je to model za federaliziranu Siriju u cjelini, a ne potpunu nezavisnost.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=PYD leader: SDF operation for Raqqa countryside in progress, Syria can only be secular|url=http://aranews.net/2016/05/poyd-leader-current-sdf-operation-recapture-northern-countryside-raqqa-not-city/|access-date=8. 10. 2016|publisher=[[ARA News]]|date=28. 5. 2016|archive-date=1. 10. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161001094203/http://aranews.net/2016/05/poyd-leader-current-sdf-operation-recapture-northern-countryside-raqqa-not-city/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;utopia&quot;&gt;{{Cite news|last=Ross|first=Carne|date=30. 9. 2015|title=The Kurds' Democratic Experiment|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2015/09/30/opinion/the-kurds-democratic-experiment.html|access-date=20. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=In der Maur|first=Renée|url=http://newworldsummit.eu/wp-content/uploads/2015/06/NWA5-Stateless-Democracy1.pdf|title=Stateless Democracy|last2=Staal|first2=Jonas|date=2015|publisher=BAK|isbn=978-90-77288-22-1|location=Utrecht|page=19|chapter=Introduction|access-date=19. 4. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161025095239/http://newworldsummit.eu/wp-content/uploads/2015/06/NWA5-Stateless-Democracy1.pdf|archive-date=25. 10. 2016|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Jongerden&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.ekurd.net/mismas/articles/misc2012/12/turkey4358b.pdf|title=Rethinking Politics and Democracy in the Middle East|last=Jongerden|first=Joost|date=6. 12. 2012|publisher=[[Ekurd.net]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20160315143043/http://ekurd.net/mismas/articles/misc2012/12/turkey4358b.pdf|archive-date=15. 3. 2016|url-status=dead|access-date=9. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MiddleEastEye&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/analysis-kurds-syria-rojava-1925945786|title=ANALYSIS: 'This is a new Syria, not a new Kurdistan'|date=21. 3. 2016|publisher=MiddleEastEye|archive-url=https://web.archive.org/web/20180922211744/https://www.middleeasteye.net/news/analysis-kurds-syria-rojava-1925945786|archive-date=22. 9. 2018|url-status=live|access-date=25. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Upravu regije su također optuživali neki stranački i nestranački izvori za autoritarizam, podršku sirijskoj vladi,{{Sfnp|Allsopp|van Wilgenburg|2019}} Kurdifikaciju i raseljavanje.&lt;ref name=&quot;:400&quot;&gt;{{Cite web|url=https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|title=SDF Agrees to Sochi Deal for Northern Syria|date=28. 10. 2019|website=The Syrian Observer|archive-url=https://web.archive.org/web/20191105093347/https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html|archive-date=5. 11. 2019|url-status=live|access-date=28. 10. 2019}}&lt;cite class=&quot;citation web cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot;&gt;[https://syrianobserver.com/EN/news/53885/sdf-agrees-to-sochi-deal-for-northern-syria.html &quot;SDF Agrees to Sochi Deal for Northern Syria&quot;]. &lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt; Međutim, uprkos tome, AANES je bio najdemokratskiji sistem u Siriji, sa direktnim otvorenim izborima, univerzalnom jednakošću, poštovanjem [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u regionu, kao i odbranom manjinskih i [[Sloboda vjere ili uvjerenja|vkerskih prava]] u Siriji.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/download/49608848/Knapp___Jongerden_Rojava.pdf]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Küçük|first=Bülent|last2=Özselçuk|first2=Ceren|date=1. 1. 2016|title=The Rojava Experience: Possibilities and Challenges of Building a Democratic Life|url=https://read.dukeupress.edu/south-atlantic-quarterly/article-abstract/115/1/184/3804/The-Rojava-Experience-Possibilities-and-Challenges|journal=South Atlantic Quarterly|volume=115|issue=1|pages=184–196|doi=10.1215/00382876-3425013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/download/51025204/The_Experiment_of_the_Rojava_System_in_Grassroots_Participatory.pdf]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tandfonline.com2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Shahvisi|first=Arianne|year=2018|title=Beyond Orientalism: Exploring the Distinctive Feminism of democratic confederalism in Rojava|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14650045.2018.1554564|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1–25|doi=10.1080/14650045.2018.1554564}}&lt;cite class=&quot;citation journal cs1&quot; data-ve-ignore=&quot;true&quot; id=&quot;CITEREFShahvisi2018&quot;&gt;Shahvisi, Arianne (2018). &lt;/cite&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Gerber|first=Damian|last2=Brincat|first2=Shannon|year=2018|title=When Öcalan met Bookchin: The Kurdish Freedom Movement and the Political Theory of Democratic Confederalism|url=https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/14650045.2018.1508016|journal=Geopolitics|volume=26|issue=4|pages=1–25|doi=10.1080/14650045.2018.1508016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.imemo.ru/files/File/magazines/puty_miru/2016/02/04Moberg.pdf|title=NATION-BUILDING IN ROJAVA: PARTICIPATORY DEMOCRACY AMIDST THE SYRIAN CIVL WAR|website=Imemo.ru|access-date=4. 12. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://repository.bilkent.edu.tr/bitstream/handle/11693/36653/bilkent-research-paper.pdf?sequence=1|title=RUPTURES AND RIPPLE EFFECTS IN THE MIDDLE EAST AND BEYOND|website=Repository.bilkent.edu.tr|format=PDF|access-date=4. 12. 2021|archive-date=18. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210718174324/http://repository.bilkent.edu.tr/bitstream/handle/11693/36653/bilkent-research-paper.pdf?sequence=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Dana 13. oktobra 2019. godine, SDF je objavio da je postigao sporazum sa sirijskom vojskom koji joj omogućava da uđe u gradove Manbidž i Kobani pod kontrolom SDF-a kako bi odvratio turski napad na te gradove kao dio prekogranične ofanziva turskih i sirijskih pobunjenika koje podržava Turska.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-security-towns-report-idUSKBN1WS0K0|title=Report: Syrian army to enter SDF-held Kobani, Manbij|date=14. 10. 2019|website=Reuters|access-date=1. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Sirijska vojska je također raspoređena na sjeveru Sirije zajedno sa SDF-om duž sirijsko-turske granice i ušla u nekoliko gradova pod kontrolom SDF-a kao što su Ayn Issa i Tell Tamer.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-security-government-sdf-idUSKBN1WS0PF|title=Syrian army to deploy along Turkish border in deal with Kurdish-led forces|work=Reuters|date=14. 10. 2019|access-date=1. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.timesofisrael.com/syrian-army-moves-to-confront-turkish-forces-as-us-withdraws/|title=Syrian army moves to confront Turkish forces as US withdraws|work=Times of Israel|date=14. 10. 2019|access-date=1. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Nakon stvaranja Druge tampon zone sjeverne Sirije, SDF je izjavio da je spreman surađivati sa sirijskom vojskom ako se postigne političko rješenje između sirijske vlade i SDF-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uk.reuters.com/article/uk-syria-security-idUKKBN1X319A|title=Syrian Kurds accuse Turkey of violations, Russia says peace plan on track|date=24. 10. 2019|website=Reuters|access-date=1. 11. 2019|archive-date=24. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191024140036/https://uk.reuters.com/article/uk-syria-security-idUKKBN1X319A|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Od 2022. godine, glavna vojna prijetnja i sukob s kojima se suočavaju službene obrambene snage Rožave, Sirijske demokratske snage (SDF), su, prvo, stalni sukob s ISIS-om; i drugo, stalna zabrinutost zbog moguće invazije turskih snaga na sjeveroistočne regije Sirije, kako bi udarile na kurdske grupe općenito, a posebno na Rožavu.&lt;ref&gt;[https://www.thenation.com/article/world/rojava-kurds-syria/ Is This the End of Rojava?]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2019/nov/01/we-stand-in-solidarity-with-rojava-an-example-to-the-world We stand in solidarity with Rojava, an example to the world].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.centcom.mil/MEDIA/STATEMENTS/Statements-View/Article/3161976/statement-regarding-syrian-democratic-forces-security-operation-in-al-hol-camp/ Statement regarding Syrian Democratic Forces security operation in al-Hol camp], 18 Sept. 2022 U.S. Army Central Command Communication Integration official statement.&lt;/ref&gt; U službenom izvještaju vlade Rožave navode se milicije koje podržava Turska kao glavna prijetnja regiji Rožava i njenoj vladi.&lt;ref&gt;[https://rojavainformationcenter.com/2022/07/the-syrian-national-army-the-turkish-proxy-militias-of-northern-syria/ The Syrian National Army: The Turkish Proxy Militias of Northern Syria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220721092444/https://rojavainformationcenter.com/2022/07/the-syrian-national-army-the-turkish-proxy-militias-of-northern-syria/ |date=21. 7. 2022 }}, 21 July 2022, Rojava official website.&lt;/ref&gt;

U maju 2022. turski i opozicioni sirijski zvaničnici rekli su da Oružane snage Turske i Sirijska nacionalna armija planiraju novu operaciju protiv SDF-a, sastavljene uglavnom od YPG/YPJ.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.middleeastmonitor.com/20220605-turkey-planned-syria-military-operation-after-russia-withdrawal-sources-reveal/|title=Turkey planned Syria military operation after Russia withdrawal, sources reveal|date=5. 6. 2022|website=Middle East Monitor|language=en-GB|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.middleeasteye.net/news/syria-sdf-open-working-syrian-troops-fight-turkey-invasion|title=Syria: US-backed SDF 'open' to working with Syrian troops to fight off Turkey invasion|website=Middle East Eye|language=en|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Nova operacija bi trebala nastaviti napore za stvaranje &quot;sigurnih zona&quot; širine 30 kilometara (18,6 milja) duž turske granice sa Sirijom, rekao je predsjednik Erdoğan u saopćenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/politics/diplomacy/russian-regime-forces-boosted-after-turkey-signals-syria-operation|title=Russian, regime forces boosted after Turkey signals Syria operation|last=Agencies|date=7. 6. 2022|website=Daily Sabah|language=en-US|access-date=8. 6. 2022}}&lt;/ref&gt; Operacija je usmjerena na regije Tal Rifaat i Manbij zapadno od [[Eufrat]]a i druga područja dalje na istoku. U međuvremenu, Ankara je u pregovorima sa Moskvom o operaciji. Predsjednik Erdoğan je ponovio svoju odlučnost za operaciju 8. augusta 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hurriyetdailynews.com/president-erdogan-reiterates-determination-for-syria-operation-175967|title=President Erdoğan reiterates determination for Syria operation - Türkiye News|website=Hürriyet Daily News|language=en|access-date=9. 8. 2022}}&lt;/ref&gt;

=== Sirijski ustavni komitet ===
Krajem 2019. godine, novi sirijski ustavni komitet počeo je s radom kako bi razgovarao o novom rješenju i izradio nacrt novog ustava za Siriju.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2019/oct/30/russia-backed-syria-constitution-talks-begin-in-geneva Russia-backed Syria constitution talks begin in Geneva], Patrick Wintour, Wed 30 Oct 2019.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Astana Sabah&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.dailysabah.com/syrian-crisis/2019/12/10/regime-continues-to-violate-sochi-deal-amid-diplomatic-efforts-for-political-solution-in-syria|title=Regime continues to violate Sochi deal amid diplomatic efforts for political solution in Syria|last=Sabah|first=Daily|date=10. 12. 2019|website=Daily Sabah|language=en-US|access-date=17. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Ovaj odbor broji oko 150 članova. Uključuje predstavnike sirijske vlade, opozicionih grupa i zemalja koje služe kao jamci procesa, poput Rusije. Međutim, ovaj komitet se suočio sa snažnim protivljenjem Assadove vlade. 50 članova odbora predstavlja vlast, a 50 članova opozicije.&lt;ref name=&quot;Astana Sabah&quot; /&gt; Dok Assadova vlada ne pristane da učestvuje, nejasno je da li će se treća runda pregovora nastaviti po čvrstom rasporedu.&lt;ref name=&quot;Astana Sabah&quot; /&gt;

U decembru 2019. EU je održala međunarodnu konferenciju koja je osudila svako potiskivanje Kurda i pozvala da se samoproglašena autonomna uprava u Rožavi sačuva i odrazi u svakom novom sirijskom ustavu. Kurdi su zabrinuti da bi nezavisnost njihove proglašene Autonomne uprave Sjeverne i Istočne Sirije u [[Rožava|Rožavi]] mogla biti ozbiljno smanjena.

Zvaničnici Rožave osudili su činjenicu da su isključeni iz mirovnih pregovora i naveli da &quot;imanje par Kurda&quot; u komitetu ne znači da su sirijski Kurdi u njemu pravilno zastupljeni.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/news/2019/09/syrian-kurds-criticise-envoy-committee-190929161609096.html|title=Syrian Kurds criticise UN envoy over new committee|website=www.aljazeera.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030140106/https://www.aljazeera.com/news/2019/09/syrian-kurds-criticise-envoy-committee-190929161609096.html|archive-date=30. 10. 2019|url-status=live|access-date=30. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Kopredsjedavajući Sirijskog demokratskog vijeća optužio je [[Turska|Tursku]] da je stavila veto na zastupljenost sirijskih Kurda u komitetu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ahvalnews.com/syrian-constitutional-committee/turkey-vetoed-inclusion-syrian-kurds-constitutional-committee|title=Turkey vetoed inclusion of Syrian Kurds in constitutional committee – official|website=Ahval|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030140104/https://ahvalnews.com/syrian-constitutional-committee/turkey-vetoed-inclusion-syrian-kurds-constitutional-committee|archive-date=30. 10. 2019|url-status=live|access-date=30. 10. 2019}}&lt;/ref&gt; Kurdska administracija je također organizirala demonstracije ispred ureda UN-a u Qamishliju u znak protesta zbog njihovog isključenja iz komiteta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/20191002-syria-s-kurds-protest-exclusion-from-constitutional-committee|title=Syria's Kurds protest exclusion from constitutional committee|date=2. 10. 2019|publisher=France 24|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20191030140106/https://www.france24.com/en/20191002-syria-s-kurds-protest-exclusion-from-constitutional-committee|archive-date=30. 10. 2019|url-status=live|access-date=30. 10. 2019}}&lt;/ref&gt;

=== Rekonstrukcija ===
[[Datoteka:Destroyed_neighborhood_in_Raqqa.png|mini| Veći dio [[Raqqa|Raqqe]] pretrpio je velika oštećenja tokom [[Bitka za Raqqu (2017)|Druge bitke za Raqqu]].]]
Vlasti Ujedinjenih naroda procjenjuju da je rat u Siriji prouzročio uništenje koje dostiže oko 400 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.radiofarda.com/a/sanctions-on-damascus-and-tehran-have-led-to-serious-fuel-shortages-in-syria/29880330.html|title=Sanctions On Damascus And Tehran Have Led To Serious Fuel Shortages In Syria|archive-url=https://web.archive.org/web/20190414223031/https://en.radiofarda.com/a/sanctions-on-damascus-and-tehran-have-led-to-serious-fuel-shortages-in-syria/29880330.html|archive-date=14. 4. 2019|url-status=live|access-date=14. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; Prema sirijskom ratnom posmatraču, preko 120 crkava je oštećeno ili srušeno od strane opozicionih snaga u sirijskom ratu od 2011.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.citynews1130.com/2019/09/09/report-over-120-churches-damaged-war-in-syria-since-2011/|title=Report: Over 120 churches damaged war in Syria since 2011|website=www.citynews1130.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20190921075911/https://www.citynews1130.com/2019/09/09/report-over-120-churches-damaged-war-in-syria-since-2011/|archive-date=21. 9. 2019|url-status=live|access-date=10. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

Dok je rat još u toku, sirijski predsjednik [[Bašar el Asad]] rekao je da će Sirija moći sama obnoviti ratom razorenu zemlju. Od jula 2018, procjenjuje se da će rekonstrukcija koštati najmanje 400 milijardi dolara. Assad je rekao da će ovaj novac moći da pozajmi od prijateljskih zemalja, sirijske dijaspore i državnog trezora.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://tass.com/world/1010788|title=Syrians will reconstruct country after war themselves, Assad says|work=Tass|access-date=2. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627192505/http://tass.com/world/1010788|archive-date=27. 6. 2018}}&lt;/ref&gt; Iran je izrazio interes da pomogne obnovu Sirije.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.globalsecurity.org/wmd/library/news/syria/2018/syria-180619-presstv02.htm|title=Iran will remain on Syria side in post-war reconstruction: VP|last=Pike|first=John|website=globalsecurity.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625021550/https://www.globalsecurity.org/wmd/library/news/syria/2018/syria-180619-presstv02.htm|archive-date=25. 6. 2018|url-status=live|access-date=2. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije čini se da se ovo materijalizira, Iran i sirijska vlada potpisali su sporazum prema kojem će Iran pomoći u obnovi sirijske energetske mreže, koja je 50% oštećena.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://uk.reuters.com/article/uk-iran-syria-electricity/iran-strikes-initial-deal-to-rebuild-syrian-power-grid-idUKKBN1XC07L|title=Iran strikes initial deal to rebuild Syrian power grid|work=Reuters|date=2. 11. 2019|access-date=2. 11. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191102122614/https://uk.reuters.com/article/uk-iran-syria-electricity/iran-strikes-initial-deal-to-rebuild-syrian-power-grid-idUKKBN1XC07L|archive-date=2. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Kao jedan od finansijera rekonstrukcije predloženi su međunarodni donatori.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/06/reconstructing-syria-break-mold-160614080700416.html|title=Reconstructing Syria: The need to break the mould|last=Sayigh|first=Yezid|publisher=Al Jazeera|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625021554/https://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2016/06/reconstructing-syria-break-mold-160614080700416.html|archive-date=25. 6. 2018|url-status=live|access-date=2. 7. 2018}}&lt;/ref&gt; Od novembra 2018, pojavili su se izvještaji da su napori na obnovi već počeli. Prijavljeno je da je najveći problem sa kojim se suočava proces obnove nedostatak građevinskog materijala i potreba da se osigura da se resursima koji postoje efikasno upravlja. Napori obnove su do sada ostali u ograničenom kapacitetu i često su bili fokusirani na određena područja grada, ignorirajući na taj način druga područja naseljena ljudima u nepovoljnom položaju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.citymetric.com/fabric/upon-land-soaked-blood-architects-planning-reconstruction-syria-4298|title=&quot;Upon land soaked with the blood&quot;: on the architects planning the reconstruction of Syria – CityMetric|website=www.citymetric.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20181215223511/https://www.citymetric.com/fabric/upon-land-soaked-blood-architects-planning-reconstruction-syria-4298|archive-date=15. 12. 2018|url-status=live|access-date=20. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;

U toku su razni napori na obnovi infrastrukture u Siriji. Rusija je objavila da će potrošiti 500 miliona dolara za modernizaciju sirijske luke [[Tartus]]. Također je objavila da će izgraditi željeznicu koja će povezati Siriju s [[Perzijski zaliv|Perzijskim zalivom]].&lt;ref&gt;[https://www.timesofisrael.com/russia-to-modernize-syria-port-build-railway-across-syria-to-persian-gulf/ Russia to modernize Syria port, build railway across Syria to Persian Gulf].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/syria-security-russia-grains/update-1-russia-to-invest-500-mln-in-syrian-port-build-grain-hub-interfax-idUSL8N28R32J|title=UPDATE 1-Russia to invest $500 mln in Syrian port, build grain hub -Interfax - Reuters|work=Reuters|date=18. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218142152/https://www.reuters.com/article/syria-security-russia-grains/update-1-russia-to-invest-500-mln-in-syrian-port-build-grain-hub-interfax-idUSL8N28R32J|access-date=10. 1. 2020|archive-date=18. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; Rusija će također doprinijeti naporima UN za oporavak države.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2019/12/18/5-russian-syrian-projects-announced-this-week-a68655|title=5 Russian-Syrian Projects Announced This Week - The Moscow Times|date=18. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218142118/https://www.themoscowtimes.com/2019/12/18/5-russian-syrian-projects-announced-this-week-a68655|archive-date=18. 12. 2019|access-date=15. 1. 2020}}&lt;/ref&gt; Sirija je dodijelila ugovore za istraživanje nafte dvijema ruskim firmama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oilandgas360.com/syria-hands-oil-exploration-contracts-to-two-russian-firms/|title=Syria hands oil exploration contracts to two Russian firms - Oil &amp; Gas 360|date=18. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218143018/https://www.oilandgas360.com/syria-hands-oil-exploration-contracts-to-two-russian-firms/|archive-date=18. 12. 2019|access-date=15. 1. 2020}}&lt;/ref&gt;

Sirija je objavila da je u ozbiljnom dijalogu s [[Kina|Kinom]] kako bi se pridružila kineskoj &quot;[[Pojas i put|Inicijativi pojas i put]]&quot; koja je osmišljena da potakne ulaganja u infrastrukturu u više od stotinu zemalja u razvoju širom svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2019/12/16/syria-serious-dialogue-china-joining-belt-road-initiative-says/|title=Syria in 'serious dialogue' with China about joining Belt and Road initiative, says Assad|work=The Telegraph|date=17. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191217125043/https://www.telegraph.co.uk/news/2019/12/16/syria-serious-dialogue-china-joining-belt-road-initiative-says/|access-date=15. 1. 2020|archive-date=17. 12. 2019|last=Ensor|first=Josie}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.silkroadbriefing.com/news/2019/12/17/syria-reaches-join-chinas-belt-road-initiative/|title=Syria Reaches Out To Join China's Belt &amp; Road Initiative, December 17, 2019Posted bySilk Road Briefing.|date=17. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191218142838/https://www.silkroadbriefing.com/news/2019/12/17/syria-reaches-join-chinas-belt-road-initiative/|archive-date=18. 12. 2019|url-status=live|access-date=18. 12. 2019}}&lt;/ref&gt; U srijedu, 12. januara 2022., Kina i Sirija potpisale su memorandum o razumijevanju u Damasku. Memorandum su potpisali Fadi al-Khalil, šef Komisije za planiranje i međunarodnu saradnju sa sirijske strane i Feng Biao, kineski ambasador u Damasku sa kineske strane. U memorandumu se Sirija pridružila inicijativi čiji je cilj da pomogne u proširenju saradnje sa Kinom i drugim partnerskim zemljama u oblastima kao što su trgovina, tehnologija, kapital, kretanje ljudi i kulturna razmena. Između ostalog, ima za cilj da definiše budućnost ove saradnje sa partnerskim državama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sana.sy/en/?p=260411|title=Syria, China sign MoU in framework of Silk Road Economic Belt Initiative|date=12. 1. 2022|access-date=15. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

Njemački sud je 2022. godine osudio [[Anwar Raslan|Anwara Raslana]] (58), visokog zvaničnika režima predsjednika [[Bašar el Asad|Bašara el Asada]] na doživotni zatvor nakon što je bio uhapšen 2019. kada je tražio azil u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Optužen je da je saučesnik u ubistvu najmanje 27 ljudi zajedno sa seksualnim napadom i mučenjem najmanje još 4.000 ljudi između 29. aprila 2011. i 7. septembra 2012. godine. Raslan je bio oficir srednjeg ranga u Ogranku 251 i nadgledao je mučenje zatočenika. Njegovo suđenje bilo je bez presedana, jer je Njemačka preuzela suđenje za zločine počinjene u sirijskom ratu, a advokati za ljudska prava to su preuzeli po principu &quot;univerzalne nadležnosti&quot;. Univerzalna nadležnost je koncept njemačkog zakona koji dozvoljava da se za teška krivična djela sudi u Njemačkoj čak i ako se nisu dogodila u zemlji. Njegov saoptuženi Eyad al-Gharib  (44) niži službenik u Ogranku 251, također je 24. februara 2021. osuđen na 4 godine i 6 mjeseci zatvora. Eyadove dužnosti uključivale su transport zatočenika do lokacije gdje bi bili danima mučeni. Njegovo saznanje o tome da se tamo dešavalo mučenje donijelo mu je kaznu.&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Syrian intelligence officer is convicted of crimes against humanity, gets life in prison in landmark German trial.|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/01/13/germany-syria-war-crimes-trial/|date=14. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hrw.org/feature/2022/01/06/seeking-justice-for-syria/how-an-alleged-intelligence-officer-was-put-on-trial-in-germany|title=How an Alleged Syrian Intelligence Officer was Put on Trial in Germany|date=14. 1. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Arapsko proljeće]]
* [[Arapska zima]]
* [[Građanski rat u Jemenu]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==

* {{Cite journal|last=Hinnebusch|first=Raymond|year=2012|title=Syria: From 'Authoritarian Upgrading' to Revolution?|url=https://archive.org/details/sim_international-affairs_2012-01_88_1/page/95|journal=[[International Affairs (journal)|International Affairs]]|volume=88|issue=1|pages=95–113|doi=10.1111/j.1468-2346.2012.01059.x}}
* {{Cite journal|last=Landis|first=Joshua|year=2012|title=The Syrian Uprising of 2011: Why the Asad Regime Is Likely to Survive to 2013|url=https://archive.org/details/sim_middle-east-policy_spring-2012_19_1/page/72|journal=Middle East Policy|volume=19|issue=1|pages=72–84|doi=10.1111/j.1475-4967.2012.00524.x}}
* {{Cite book|last=Sorenson|first=David S.|title=Syria in Ruins: The Dynamics of the Syrian Civil War|date=2016|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-4408-3837-8|language=en}}
* {{Cite book|last=van Dam|first=Nikolaos|url=https://books.google.com/books?id=MARsDgAAQBAJ|title=Destroying a Nation: The Civil War in Syria|publisher=[[I.B. Tauris]]|year=2017|isbn=978-1-78672-248-5|author-link=Nikolaos van Dam}}
* {{Cite book|last=Malek|first=Alia|url=https://books.google.com/books?id=GnT8sgEACAAJ|title=The Home That Was Our Country: A Memoir of Syria|publisher=[[PublicAffairs]]|year=2017|isbn=978-1-56858-532-1|author-link=Alia Malek}}
* {{Cite book|last=Pearlman|first=Wendy|url=https://books.google.com/books?id=5BoGDQAAQBAJ|title=We Crossed a Bridge and It Trembled: Voices from Syria|publisher=[[HarperCollins]]|year=2017|isbn=978-0-06-265445-8}}
* Cordesman, Anthony [http://csis.org/files/publication/160302_Syria_Iraq_ISIS_III-Syria.pdf &quot;Failed State Wars&quot; in Syria and Iraq (III): Stability and Conflict in Syria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160409000618/http://csis.org/files/publication/160302_Syria_Iraq_ISIS_III-Syria.pdf |date=9. 4. 2016 }} ''Center for Strategic and International Studies.'' 2 March 2016. Retrieved 20 March 2016.

[[Kategorija:Politika Sirije]]
[[Kategorija:Građanski ratovi|Sirija]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Rusije]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Turske]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:Ratovi s učešćem Sirije]]
[[Kategorija:Konflikti u toku]]
[[Kategorija:2010-e u Siriji]]
[[Kategorija:2020-e u Siriji]]
[[Kategorija:2011. u Siriji]]
[[Kategorija:Građanski rat u Siriji]]
[[Kategorija:Protesti u 2011.]]
[[Kategorija:Arapsko proljeće]]
[[Kategorija:Arapska zima]]</text>
      <sha1>580t7hj80wxukm8jxhh0s5r28m9f456</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Palmoplantarna keratoderma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497478</id>
    <revision>
      <id>3668927</id>
      <parentid>3494746</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:36:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Skibidijelly</username>
        <id>166160</id>
      </contributor>
      <origin>3668927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16999" sha1="kaxt7enifuod7kuh91n0f3f417bk4w2" xml:space="preserve">{{Infokutija zdravstveno stanje
| naziv = Palmoplantarna keratoderma
| sinonimi =Dlanskotabanska keratoderma, Vohwinkelov sindrom
| slika = plantarkeratosis-01.jpg
| opis_slike = Pacijent sa teškom plantarnom keratozom
| specijalnost =[[Dermatologija]]
| simptomi =
| komplikacije =
| pojava =[[Urođena mana]]
| trajanje =
| vrste =Nasljedna i stečena, difuzna, fokusna i punktatna
| uzroci =
| rizici =
| dijagnoza =[[Fenotipski pregled]]
| diferencijalna_dijagnoza =Keratodermija
| prevencija =
| tretman =
| lijekovi =
| prognoza =
| frekvencija =?
| smrtnost =?
}}
'''Palmoplantarne keratodermije''' su heterogena grupa poremećaja koje karakterizira abnormalno zadebljanje ''[[stratum corneum]]'' [[šaka|dlanova]] i [[stopalo|tabana]].

Klinički se mogu identificirati tri različita obrasca palmoplantarne keratodermije: difuzna, fokusna i punktatna
 
To su [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]], [[dominantni gen|dominantni]], [[hromosom X|X-vezani]]  poremećaji koji mogu biti nasljedno stečeni.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|505}}&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot; /&gt;{{rp|211}}&lt;ref name=&quot;pmid17298101&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Patel S, Zirwas M, English JC | title = Acquired palmoplantar keratoderma | journal = American Journal of Clinical Dermatology | volume = 8 | issue = 1 | pages = 1–11 | year = 2007 | pmid = 17298101 | doi = 10.2165/00128071-200708010-00001 }}&lt;/ref&gt;
 
== Tipovi ==
Klinički se mogu identificirati tri različita obrasca palmoplantarne keratodermije: difuzna, fokusna i punktatna.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|505}}
 
===Difuzna===
 
[[slika:Palmoplantet keratoderma new photo.jpg|thumb|Difuzna palmoplantarna keratoderma]]
 
Difuzna palmoplantarna keratoderma je tip palmoplantarne keratodermije koju karakteriše ujednačena, gusta, simetrična hiperkeratoza po cijelom dlanu i tabanu, obično očigledna pri rođenju ili u prvih nekoliko mjeseci života.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|505}} Difuzna palmoplantarna keratoderma je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno dominantni]] poremećaj u kojem je hiperkeratoza ograničena na dlanove i tabane.&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt; Dva glavna tipa mogu imati sličan klinički izgled:&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt;
 
*'''Difuzna epidermolitska palmoplantarna keratoderma''' (također poznata kao ''palmoplantarna keratoderma cum degeneratione granulosa Vörner'', ''Vörnerova epidermolitska palmoplantarna keratoderma'' i ''Vörnerova keratoderma'') je najčešći uzorak palmoplantarne keratoderme, autosomno dominantnog stanja koje se javlja u prvih nekoliko mjeseci života, karakterizirano dobro razgraničenim, simetričnim zadebljanjem dlanova i tabana, često s &quot;prljavim&quot; izgledom zmijske kože zbog osnovne epidermolize.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|506}}
*'''Difuzna nepidermolitska palmoplantarna keratoderma''' (također poznata kao ''difuzna ortohiperkeratotska keratoderma'', ''nasljedna palmoplantarna keratoderma'', ''keratosis extremitatum progrediens'', ''keratosis palmoplantaris diffusa'', ''T circulozna bolest'' ''Unna–Thostova keratoderma''&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt;) nasljeđuje se kao autosomno dominantno stanje i prisutna je od djetinjstva, karakterizirana je dobro razgraničenom, simetričnom, često &quot;voštanom&quot; [[keratoderma|keratodermom]] koja uključuje cijele površine dlanova i tabana

===Fokusna===
Fokusna palmoplantarna keratoderma, tip palmoplantarne keratoderme u kojoj se velike, kompaktne mase [[keratin]]a razvijaju na mjestima stalnog trenja, uglavnom na stopalima, ali i na dlanovima i drugim mjestima, uzorak žuljeva koji može biti diskoidan (numularni) ili linearan.
*''Fokusna palmoplantarna keratoderma sa hiperkeratozom oralne sluznice'' (također poznata kao ''fokusna epidermolitska palmoplantarna keratoderma'',&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt; ''nasljedne bolne kaloze''&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17371662&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Ryan P, Baird G, Benfanti P | title = Hereditary painful callosities: case report and review of the literature | journal = Foot &amp; Ankle International | volume = 28 | issue = 3 | pages = 377–8 | date = mart 2007 | pmid = 17371662 | doi = 10.3113/FAI.2007.0377 }}&lt;/ref&gt; ''sindrom nasljedne bolne žuljevitosti'',&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt; ''keratosis follicularis'',&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt; ''keratosis palmoplantaris nummularis'',&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt; i ''numularna epidermolitska palmoplantarna keratoderma''&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt;) je autosomno dominantna [[keratoderma]] koja predstavlja klinički sindrom preklapanja sa ''[[pachyonychia congenita tip I]]'', ali bez klasičnog zahvatanja noktiju.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|510}}

===Punktatna===
''Punktatna palmoplantarna keratoderma'' je oblik palmoplantarne keratoderme u kojoj mnoge sitne keratoze zahvataju palmoplantarnu površinu, [[lezija|kožne lezije]] koje mogu zahvatiti cijelu palmoplantarnu površinu, ili mogu biti ograničenije u  distribuciji.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot; /&gt;{{rp|505}}&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot; /&gt;
 
* Tip 1: ''Keratosis punctata palmaris et plantaris'' (također poznat kao ''autosomno-dominantna nasljedna punktatna keratoderma povezana sa malignitetom'', ''Buschke-Fischer-Brauerova bolest'', ''Davis Colleyeva bolest'', ''keratoderma disseminatum palmaris et plantaris'' , ''keratosis papulosa'', ''keratoderma punctatum'', ''keratodermia punctata'', ''keratoma hereditarium dissipatum palmare et plantare'', ''dermatoze palmarnog i plantarnog sjemena'', ''dlanske keratoze'', ''papulotranslucentna, akrokeratoderma'', ''keratoderma'', ''punktatne keratoze dlanova i tabana'' i ''maculosa disseminata'') je stanje kože, autosomno dominantna palmoplantarna keratoderma sa [[varijabilna penetrabilnost|varijabilnom penetracijom]], koju klinički karakteriziraju višestruke, sitne, punktatne keratoze na cijeloj palmoplantarnoj površini, počevši od bočna ivica prstiju.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot; /&gt;{{rp|509}}&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot; /&gt;{{rp|212–213}} Povezan je sa  sekvwncom [[hromosom 15|15q22-q24]].&lt;ref name=&quot;pmid14684683&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Martinez-Mir A, Zlotogorski A, Londono D, Gordon D, Grunn A, Uribe E, Horev L, Ruiz IM, Davalos NO, Alayan O, Liu J, Gilliam TC, Salas-Alanis JC, Christiano AM | title = Identification of a locus for type I punctate palmoplantar keratoderma on chromosome 15q22-q24 | journal = Journal of Medical Genetics | volume = 40 | issue = 12 | pages = 872–8 | date = decembar 2003 | pmid = 14684683 | pmc = 1735333 | doi = 10.1136/jmg.40.12.872 }}&lt;/ref&gt;
* Tip 2: ''Bodljasta keratoderma'' (također poznata kao ''porokeratosis punctata palmaris et plantaris'', ''punktatna keratoderma'' i ''punctate porokeratosis'' dlanova i tabana) je autosomno dominantna [[keratoderma]] kasnog početka koji se razvija kod pacijenata u dobi od 12 do 50 godina, karakteriziraju ga više sitnih keratotičkih čepova, nalik bodlji na muzičkoj kutiji, koji zahvataju cijele palmoplantarne površine.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot; /&gt;{{rp|509}}&lt;ref name= &quot;Bolognia_2007&quot;/&gt;
* Tip 3: ''Fokusna akralna hiperkeratoza'' (takođe poznata kao ''acrokeratoelastoidosis lichenoides'' i ''degenerativni kolageni plakovi šake'') je kasnopojavn [[keratoderma]], naslijeđena kao autosomno dominantno stanje, karakterizirano ovalnim ili poligonalnim krateriformama [[papula]] koji se razvijaju duž granice šaka, stopala i [[korijen šake|zapešća]].&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|509}} Smatra se sličnom Costa akrokeratoelastoidozi.&lt;ref name=&quot;pmid15078352&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Erkek E, Koçak M, Bozdoğan O, Atasoy P, Birol A | title = Focal acral hyperkeratosis: a rare cutaneous disorder within the spectrum of Costa acrokeratoelastoidosis | journal = Pediatric Dermatology | volume = 21 | issue = 2 | pages = 128–30 | year = 2004 | pmid = 15078352 | doi = 10.1111/j.0736-8046.2004.21208.x}}&lt;/ref&gt;
** Tip 1: {{OMIM|148700||none}}: [[Dezmoglein 1|DSG1]]
** Tip 2: {{OMIM|612908||none}}: [[Dezmoplakin|DSP]]
** Tip 3: {{OMIM|607654||none}}: [[Keratin 1|KRT1]]
*''Carvajalov sindrom'' (također poznat kao ''strijatna palmoplantarna keratoderma sa vunastom dlakom i kardiomiopatijom''&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot; /&gt; i ''strijatna palmoplantarna keratoderma sa vunastom dlakom i dilatiranom kardiomiopatijom lijeve komore'') je kožno stanje naslijeđeno na [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] način, i zbog defekta [[dezmoplakin]]a.&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot; /&gt;{{rp|811}} Stripasta palmoplantarna keratoderma , vunasta dlaka i dilatirana kardiomiopatija [[srčana komora|lijeve komore]] opisani su i u autosomno dominantnim i [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivnim]] oblicima, ali samo recesivni oblici imaju jasnu povezanost sa dilatiranom kardiomiopatijom.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp |513}} Bolest kože se manifestuje kao prugasta palmoplantarna keratoderma sa nekim nevolarnim zahvaćenostima, posebno na mestima pritiska ili abrazije.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|513}}
*''Hurijezov skleroatrofični sindrom'' (također poznat kao ''Hurijezov sindrom'', &quot;palmoplantarna keratoderma sa skleroatrofijom&quot;,&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt; ''palmoplantarna keratoderma sa sklerodaktilijom'', ''skleroatrofična keratoderma i keratotrofna keratoderma'' i ''sklerotiloza'') je autosomno dominantna [[keratoderma]] sa [[sklerodaktilija]]ma prisutnom pri rođenju sa difuznom simetričnom keratodermijom dlanova i tabana.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|513} }&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot; /&gt;{{rp|576}} Opisana je povezanost sa sekvencom [[hromosom 4|4q23]].&lt;ref name=&quot;pmid10631162&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Lee YA, Stevens HP, Delaporte E, Wahn U, Reis A | title = A gene for an autosomal dominant scleroatrophic syndrome predisposing to skin cancer (Huriez syndrome) maps to chromosome 4q23 | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 66 | issue = 1 | pages = 326–30 | date = januar 2000 | pmid = 10631162 | pmc = 1288338 | doi = 10.1086/302718 }}&lt;/ref&gt; Okarakterizirana je 1968.&lt;ref name=&quot;pmid4298032&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Huriez C, Deminatti M, Agache P, Mennecier M | title = [A gene dysplasia not previously known: frequently degenerative sclero-atrophying and keratodermic genodermatosis of the extremities] | language = fr | journal = La Semaine des Hopitaux | volume = 44 | issue = 8 | pages = 481–8 | date = februar 1968 | pmid = 4298032 }}&lt;/ref&gt;
* ''Vohwinkelov sindrom'' (također poznat kao ''keratoderma hereditaria mutilans'',&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot; /&gt; ''keratoma hereditaria mutilans'',&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt; ''Vohwinkelova mutilatirajuća keratoderma'',&lt;ref name =&quot;Andrews_2005&quot; /&gt;{{rp|213}} ''mutilirajuća palmoplantarna keratoderma''&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot; /&gt;) je difuzna autosomno dominantna [[keratoderma]] s početkom u ranom djetinjstvu koju karakterizira keratoderma palmoplantarne površine u obliku saća.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot; /&gt;{{rp|512}} Blagi do umjereni senzorneuralni [[gubitak sluha]] je često povezan.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt; Povezan je sa [[GJB2]].&lt;ref name=&quot;pmid10369869&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Maestrini E, Korge BP, Ocaña-Sierra J, Calzolari E, Cambiaghi S, Scudder PM, Hovnanian A, Monaco AP, Munro CS | title = A missense mutation in connexin26, D66H, causes mutilating keratoderma with sensorineural deafness (Vohwinkel's syndrome) in three unrelated families | journal = Human Molecular Genetics | volume = 8 | issue = 7 | pages = 1237–43 | date = juli 1999 | pmid = 10369869 | doi = 10.1093/hmg/8.7.1237 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt; Okarakterisana je 1929.&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Vohwinkel KH |title=Keratoma hereditarium mutilans |journal=Archiv für Dermatologie und Syphilis |volume=158 |issue= 2|pages=354–364 |year=1929 |doi=10.1007/bf01826619 }}&lt;/ref&gt;
* ''Olmstedov sindrom'' (također poznat kao ''mutilacija palmoplantarne keratoderme s periorificalnim keratotičnim plakovima'', ''mutilacija palmoplantarne keratoderme sa periorificalnim plakovima''&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt; i &quot;polikeratoza palmoplantarne keratoderme&quot;) je Touraineova bolest dlanova i tabana, sa fleksijskim deformitetom prstiju, koji počinje u djetinjstvu.&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;/&gt;{{rp|510}}&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot; /&gt;{{rp|214} }&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Kumar P, Sharma PK, Kar HK | title = Olmsted syndrome | journal = Indian Journal of Dermatology | volume = 53 | issue = 2 | pages = 93–5 | year = 2008 | pmid = 19881998 | pmc = 2763718 | doi = 10.4103/0019-5154.41657 }}&lt;/ref&gt; Opisano je liječenje retinoidima.&lt;ref name=&quot;pmid12704531&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Dessureault J, Poulin Y, Bourcier M, Gagne E | title = Olmsted syndrome-palmoplantar and periorificial keratodermas: association with malignant melanoma | journal = Journal of Cutaneous Medicine and Surgery | volume = 7 | issue = 3 | pages = 236–42 | year = 2003 | pmid = 12704531 | doi = 10.1007/s10227-002-0107-4 }}&lt;/ref&gt; Povezana je s [[mutacija]]ma u [[TRPV3]].&lt;ref&gt;{{cite journal | vauthors = Lin Z, Chen Q, Lee M, Cao X, Zhang J, Ma D, Chen L, Hu X, Wang H, Wang X, Zhang P, Liu X, Guan L, Tang Y, Yang H, Tu P, Bu D, Zhu X, Wang K, Li R, Yang Y | title = Exome sequencing reveals mutations in TRPV3 as a cause of Olmsted syndrome | journal = American Journal of Human Genetics | volume = 90 | issue = 3 | pages = 558–64 | date = mart 2012 | pmid = 22405088 | pmc = 3309189 | doi = 10.1016/j.ajhg.2012.02.006 }}&lt;/ref&gt;
* ''Akvagena keratoderma'', poznata i kao ''stečena akvagena palmoplantarna keratoderma'',&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt;{{rp|788}} ''prolazna reaktivna papulotranslucentna akrokeratoderma'',&lt;ref name=&quot; Bolognia_2007&quot;/&gt; ''akvagena špricajuća akrokeratoderma'',&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;/&gt; i ''vodeno boranje dlanova'',&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot; /&gt; je stanje kože koje karakteriše razvoj bijelih [[papula]] na dlanovima nakon izlaganja vodi.&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot; /&gt;{{rp|215}} Stanje uzrokuje iritaciju dlanova kada se dodiruju određeni materijali nakon što su bili mokri, npr. [[papir]], [[tkanina]]. Predložena je povezanost sa [[cistična fibroza|cistattom fibrozom]].&lt;ref name=&quot;pmid20302572&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Garçon-Michel N, Roguedas-Contios AM, Rault G, Le Bihan J, Ramel S, Revert K, Dirou A, Misery L | title = Frequency of aquagenic palmoplantar keratoderma in cystic fibrosis: a new sign of cystic fibrosis? | journal = The British Journal of Dermatology | volume = 163 | issue = 1 | pages = 162–6 | date = juli 2010 | pmid = 20302572 | doi = 10.1111/j.1365-2133.2010.09764.x }}&lt;/ref&gt; Povezanost s cistastom fibrozom ukazuje na povećan sadržaj soli u koži.&lt;ref name=&quot;abc&quot;&gt;{{cite journal | vauthors = Sezer E, Durmaz EÖ, Çetin E, Şahin S | title = Permanent treatment of aquagenic syringeal acrokeratoderma with endoscopic thoracic sympathectomy | journal = Indian Journal of Dermatology, Venereology and Leprology | volume = 81 | issue = 6 | pages = 648–50 | date = 2015 | pmid = 26515860 | doi = 10.4103/0378-6323.168331 | doi-access = free }}&lt;/ref&gt;

== Genetika ==
Epidermolitska palmoplantarna keratoderma je povezana sa [[keratin 9|keratinom 9]] i [[keratin 16|keratinom 16]].&lt;ref&gt;{{OMIM|144200}}&lt;/ref&gt;
 
Nepidermolitska palmoplantarna keratoderma povezana je sa [[keratin 1|keratinom 1]] i [[keratin 16|keratinom 16]].&lt;ref&gt;{{OMIM|600962}}&lt;/ref&gt;
 
== Također pogledajte ==
* [[Keratoderma]]
* [[Lista kožnih stanja]]
 
== Reference ==
{{Reflist| refs =
 
&lt;ref name=&quot;Bolognia_2007&quot;&gt;{{cite book | last1 = Rapini | first1 = Ronald P | last2 = Bolognia | first2 = Jean L | last3 = Jorizzo | first3 = Joseph L. | name-list-style = vanc |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |pages=740  | isbn=978-1-4160-2999-1 }}&lt;/ref&gt;
 
&lt;ref name=&quot;Andrews_2005&quot;&gt;{{cite book | last1 = James | first1 = William | last2 = Berger | first2 = Timothy | last3 = Elston | first3 = Dirk | name-list-style = vanc | date = 2005 | title = Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology | edition = 10th | publisher = Saunders | isbn = 978-0-7216-2921-6 }}&lt;/ref&gt;
 
&lt;ref name=&quot;Fitzpatrick_2003&quot;&gt;{{cite book | first1 = Irwin M | last1 = Freedberg | first2 = Thomas B | last2 = Fitzpatrick | name-list-style = vanc  | location = New York; London | publisher = McGraw-Hill | date = 2003 | title = Fitzpatrick's Dermatology in General Medicine | edition = 6th | isbn = 978-0-07-138076-8 }}&lt;/ref&gt;
}}
 
==Vanjski linkovi ==
{{Medicinski izvori
| DiseasesDB      = 32042
| ICD10           = {{ICD10|L|85|1|l|80}}-{{ICD10|L|85|2|l|80}}, Q82.8
| ICD9            = {{ICD9|701.1}}, {{ICD9|757.39}}
| ICDO            =
| OMIM            = 144200
| OMIM_mult       = {{OMIM|600962||none}}
| MedlinePlus     =
| eMedicineSubj   = derm
| eMedicineTopic  = 589
| MeshID          = D007645
| SNOMED CT       = 706885006
}}
{{Kožna keratoza, čir, atrofija, nekrobioza i vaskulitis}}
{{Urođene malformacije i deformacije integumenta}}
{{Defekti citoskeleta}}

[[Kategorija:Palmoplantarne keratoderme| ]]
[[Kategorija:Bolesti stopala]]</text>
      <sha1>kaxt7enifuod7kuh91n0f3f417bk4w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milka Bosnić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500178</id>
    <revision>
      <id>3669101</id>
      <parentid>3536702</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T06:13:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4498" sha1="h82o96t70da114uob38s9xzyoy0nyky" xml:space="preserve">'''Milka Mika Bosnić''' ([[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]], kod [[Drvar]]a, 1928 — [[Drvar]], 25. maj 1944) bila je članica [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]], koja je ubijena od strane [[Nacistička Njemačka|njemačkih]] vojnika tokom [[Desant na Drvar|Desanta na Drvar]], a kasnije proglašena za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].
{{Infokutija osoba
| ime                    = Milka Bosnić
| slika                  =
| datum_rođenja          = 1928.
| mjesto_rođenja         = Vrroče kod Drvara, Kraljevina SHS
| datum_smrti            = 25. maj 1944.
| mjesto_smrti           = Drvar, DFJ
| nagrade                = Narodni heroj Jugoslavije
}}

== Biografija ==
Rođena je 1928. godine u selu Vrtoče kod Drvara. Majka Jelica i otac Pera imali su još tri kćerke i tri sina. Mika je pred rat završila osnovnu školu. Išla je u prvi razred građanske škole.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Narodni heroji Jugoslavije|publisher=Mladost|year=1982|location=Beograd|pages=102}}&lt;/ref&gt;

Poslie ustanka, iako još dijete, Mika se priključila drvarskoj komunističkoj i antifašističkoj omladini. Učestvovala je u prikupljanju hrane i odijeće za Narodnooslobodilačku vojsku, čišćenju grada, previjanju ranjenika i pisanju i lepljenju parola. Pred njemački desant na Drvar primljena je u članstvo Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i postala je kurir u Komandi mjesta.

prije desanta na Drvar, 25. maja 1944. godine, u Drvaru je formirana tenkovska četa Prvog proleterskog korpusa. Ona je izvodila vježbe u okolini Drvara, tako da su Drvarčani poznavali partizanske tenkove i njihovu posadu.

U toku borbe protiv njemačkih padobranaca jedan partizanski tenk našao se u opasnosti da ga njemačka vojska uništi. U tenku su bili [[Dragoslav Radosavljević Soća]], komesar tenkovske čete, vozač [[Spaso Đurašković]] i nišandžija Jelača. U jednom trenutku, njemački vojnici su na tenk nabacili ćebe, tako da je vozaču bio zaklonjen vidik. Svi članovi posade tenka bili su ranjeni i prijetila je opasnost da budu zarobljeni. U tom trenutku su pored tenka prolazili zarobljeni Drvarčani koje su sprovodili njemački vojnici. Među njima bila je i šesnaestogodišnja Milka Bosnić. Uviđajući opasnost u kojoj se našla posada tenka, Milka je iskočila iz kolone zarobljenika, pritrčala tenku i zbacila ćebe. Ranjenom vozaču ponovo se otvorio vidik, pokrenuo je tenk i nastavio borbu. Pobijesneli njemački vojnici, kojima je pljen tako iznenada izmakao, okomili su se na djevojčicu i sasjekli je bajonetima. Ubili su još mnogo Drvarčana, među njima i Milkinu majku Jelicu i brata Zdravka.

Milkin drugi brat, Đorđe, ubijen je nekoliko dana kasnije. Otac Pero je umro godinu prije Desanta, od [[tifus]]a, zajedno s najmlađom ćerkom Radmilom. Od brojne porodice, preživjele su dvije Milkine sestre, Dušanka i Dobrila, kao i njihov šestogodišnji brat Vlado. Dušanka je i sama bila izvedena na streljanje, ali je samo teško ranjena. Uspjela je da se izvuče iz gomile leševa, i sa tavana obližnje kuće je posmatrala kako joj njemački vojnici ubijaju sestru Milku.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Bijelić|first=Krste|title=Heroine Jugolsavije|publisher=Spektar|year=1980|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;

U Drvaru, pored Muzeja „25. maj 1944.“, stoje i danas ostaci partizanskog tenka.

Ukazom predsjednika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 17. maja 1974. proglašena je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].

Kasarna Oružanih snaga BiH na Manjači nosi njeno ime.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.balkannews.ba/bih/kasarna-mika-bosni-na-manjai-odrana-prezentacija-h5956.html|title=Kasarna &quot;Mika Bosnić&quot; na Manjači: Održana prezentacija vojne vježbe &quot;Kombinovani napor 22&quot;|access-date=29. 7. 2023|archive-date=29. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230729150856/https://www.balkannews.ba/bih/kasarna-mika-bosni-na-manjai-odrana-prezentacija-h5956.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}}

{{DEFAULTSORT:Bosnić, Milka}}
[[Kategorija:Rođeni 1928.]]
[[Kategorija:Umrli 1944.]]
[[Kategorija:Biografije, Drvar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Žene u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>h82o96t70da114uob38s9xzyoy0nyky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Republika Kosovo</title>
    <ns>10</ns>
    <id>500614</id>
    <revision>
      <id>3669019</id>
      <parentid>3538726</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="570" sha1="7yb63tn7von3hbf0cywfckbfppgelg3" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias                = Republika Kosovo (1991–1999)
| alias1               = {{{alias1|}}}
| alias genitiv        = Kosova
| zastava alias        = Flag of Kosova (1991–1999).svg
| zastava alias-armija = Flag of the Kosovo Liberation Army.svg
| veličina             = {{{veličina|}}}
| ime                  = {{{ime|}}}
| link                 = {{{link|}}}
| link1                = {{{link1|}}}
| varijanta            = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| preusmjerenje1       = Prva Republika Kosovo
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>7yb63tn7von3hbf0cywfckbfppgelg3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669020</id>
      <parentid>3669019</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:54:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="624" sha1="00gl5wt1odz1a014exm0oimmjnfiqr6" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias                = Republika Kosovo (1991–1999)
| alias1               = {{{alias1|}}}
| alias genitiv        = Kosova
| zastava alias        = Flag of Kosova (1991–1999).svg
| zastava alias-armija = Flag of the Kosovo Liberation Army.svg
| link alias-armija    = Oslobodilačka vojska Kosova
| veličina             = {{{veličina|}}}
| ime                  = {{{ime|}}}
| link                 = {{{link|}}}
| link1                = {{{link1|}}}
| varijanta            = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| preusmjerenje1       = Prva Republika Kosovo
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>00gl5wt1odz1a014exm0oimmjnfiqr6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669022</id>
      <parentid>3669020</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="773" sha1="dkcah61j55k87gxk0mq7z0cn2vwulqg" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias                = Republika Kosovo (1991–1999)
| alias1               = {{{alias1|}}}
| alias genitiv        = Kosova
| zastava alias        = Flag of Kosova (1991–1999).svg
| zastava alias-armija = Flag of the Kosovo Liberation Army.svg
| link alias-armija    = Oslobodilačka vojska Kosova
| zastava alias-UCPMB  = UCPMB Flag.png
| link alias-UCPMB     = Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca
| veličina             = {{{veličina|}}}
| ime                  = {{{ime|}}}
| link                 = {{{link|}}}
| link1                = {{{link1|}}}
| varijanta            = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| preusmjerenje1       = Prva Republika Kosovo
| var1                 = UCPMB
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>dkcah61j55k87gxk0mq7z0cn2vwulqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Mladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500800</id>
    <revision>
      <id>3669100</id>
      <parentid>3540785</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T06:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2841" sha1="lqjupbee3a9m79js214687o4wrws8tq" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Milan Mladić''' (rođen 13. marta 1974) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] strip crtač, karikaturista i ilustrator, koji se takođe istakao kao aktivni član strip zajednice u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

== Biografija ==
Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a djetinjstvo i mladost proveo je razvijajući svoj talent za crtanje i ilustraciju. Diplomirani je ekonomist i trenutno radi na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.

Od malih nogu, Mladić je pokazivao interesovanje za strip, slikarstvo, i ilustraciju. Kroz godine, njegov talent je rastao, dozvoljavajući mu da razvije karijeru koja obuhvata rad u različitim medijima.

==== Karijera ====
U svojoj karijeri, objavljivao je stripove u različitim časopisima uključujući ''Parabelum'', ''Kunova'', ''Strip kreator'' i ''Nove iskre''.

Član je Udruženja strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske &quot;Deveta dimenzija&quot;, kao i Udruženja stripskih umetnika Srbije (USUS). Također učestvuje u redakciji strip časopisa ''Parabellum'' i radi na dizajnu i pripremi za štampu izdanja &quot;Devete dimenzije&quot;.

Uz Predraga Ikonića, obradio je pet pripovjetki Petra Kočića, koje su sabrane u zbirci ''Stripovjetke''. Dvojac je zajedno obradio priču &quot;Jazavac pred sudom&quot;, dok je Mladić samostalno radio na &quot;Jablanu&quot; i &quot;Kroz maglu&quot;.

Mladić je također poznat po svom radu na ilustracijama za rječnike stranih riječi namijenjenih predškolskom uzrastu, koje izdaje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske.

==== Život danas ====
Živi i radi u Istočnom Sarajevu, gdje nastavlja da doprinosi strip kulturi kroz svoj rad kao ilustrator i strip crtač.

== Doprinos strip kulturi ==
Mladić i Ikonić su članovi strip zajednice koji rade na popularizaciji strip kulture na Balkanu. Kroz svoj rad, oni nastoje da obnove interesovanje za strip, koji je doživio pad od vremena bivše Jugoslavije.

Mladić naglašava da, iako je tržište danas manje, njihova strast prema stripovima ih motiviše da nastave da ga promovišu kroz različite inicijative, uključujući organizovanje škola stripa, kao i izložbe gde je moguće vidjeti radove mladih umjetnika.

== Reference ==

== Vanjski linkovi ==
* [https://www.devetadimenzija.com/milan-mladic/ &quot;Milan Mladić&quot;. Deveta Dimenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201130005934/https://www.devetadimenzija.com/milan-mladic/ |date=30. 11. 2020 }}
* [http://www.usus.org.rs/clanovi-2/564-mladic-milan &quot;Mladić Milan&quot;. Udruženje stripskih umjetnika Srbije]
* [https://mondo.ba/Magazin/Kultura/a808143/Stripovijetke-po-djelima-Petra-Kocica.html Božić, Dragana (29. 5. 2018). &quot;'Jablan' i 'Jazavac' strip heroji&quot;. Mondo]

{{DEFAULTSORT:Mladić, Milan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački crtači stripa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački autori stripa]]</text>
      <sha1>lqjupbee3a9m79js214687o4wrws8tq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Italijanska prahistorijska umjetnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>504225</id>
    <revision>
      <id>3669056</id>
      <parentid>3583085</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T22:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5899" sha1="6vxsqorq6jymwerm7hzxe6gmbmo42wl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Grotta di Fumane 3.jpg|thumb|250px|desno|Pećina Fumane je mjesto s najstarijim primjerima prahistorijske umjetnosti u Italiji]]
Postoje brojni [[Arheologija|arheološki]] lokaliteti s primjerima prahistorijske umjetnosti razbacani po cijelom području današnje [[Italija|Italije]].
Važan izvor prahistorijske umjetnosti stvorene tokom [[Gornji paleolit|gornjeg paleolita]] je [[pećina Fumane]] (&quot;Grotta di Fumane&quot;) u blizini [[Verona|Verone]], gdje se nalazi najstarija umjetnost [[Kameno doba|kamenog doba]] u Italiji. Godine 1999. nakon niza iskopavanja (počevši od 1988.), arheolozi su otkrili niz figurativnih pećinskih slika na ulomcima stijene 
sa zida pećine, koji su pronađeni zakopani ispod kasnijih slojeva krhotina.
Slike su izvedene u crvenom i žutom okeru, dužine 30-60 [[Centimetar|cm]], na kojima su prikazi biljaka, životinja sa izduženim vratom (možda [[Lasica|lasice]]), čudnog stvorenja s pet nogu i antropomorfne figure čovjeka koji nosi masku s rogovima - za kojeg se smatra da je [[šamanizam|šaman]]. Ruke figure su raširene, dok desna ruka drži ritualni predmet koji visi nadole. Arheolozi su pronašli i nekoliko apstraktnih znakova (tačke i raznorazne šrafure). Na svim slikama oker boja je sadržavala [[hematit]], [[titanij]] i [[aluminij]] - kombinaciju materijala pogodnih za bojenje na stijenama. Nažalost, većina slika je nepotpuna i teško ih je u potpunosti protumačiti, budući da se nastavljaju i nakon tačke prekida. Osim toga, slike na stijenama bile su prekrivene [[kalcit]]om koji ih je sačuvao, ali im je otežavao uočavanje. Prema riječima dr. Alessandre Astes, šefice Prirodnjačkog muzeja u Veroni, naučnici su uspjeli procijeniti starost slika (na 35.000 godina p.n.e.) koristeći tehnike [[Karbonsko datiranje|karbonskog datiranja]] i arheološku stratografsku metodu. Primitivni stil umjetnosti u ovoj pećini pripada  &quot;svakodnevnoj umjetnosti&quot; koju su proizvodili umjetnici lovci-sakupljači, za razliku od sofisticiranije umjetnosti koju su stvarali specijalisti slikari na drugim poznatijim lokacijama u Francuskoj i Španiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.visual-arts-cork.com/prehistoric/fumane-cave-paintings.htm|title= ''Fumane Cave Paintings''|work= visual-arts-cork.com|access-date= 18. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Reproduction of a rock carving with the first representation of a plow.jpg|thumb|200px|lijevo|Reprodukcija neolitskog kamenog rezbarenja iz doline Val Camonica sa najstarijim prikazom pluga na svijetu]] 
Drugi veoma važan primjer prahistorijske umjetnosti u Italiji su [[crteži doline Val Camonica]] u provinciji [[Brescia (provincija)|Brescia]], [[Lombardija]], koji predstavljaju najveći kompleks prahistorijskih crteža na stijenama u [[Evropa|Evropi]], s oko 300.000 [[petroglif]]a koje su nacrtali pripadnici plemena [[Camuni]]. Na slikama su prikazane scene povezane s [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], navigacijom, ratovanjem i vračanjem, koje su bile dio dinamičnog duhovnog i svakodnevnog života prahistorijskih naroda. Također, tu su crteži [[konj]]a, [[jelen]]a i jedne od najranijih poznatih geografskih [[Karta|karata]] u antičkom svijetu. 
Godine 1979. ovi crteži su dospjeli na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|svjetske baštine]] kao prva [[svjetska baština u Italiji]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.martinrandall.com/rock-art-in-the-italian-alps|title= ''Rock Art in the Italian Alps - Prehistoric engravings in the Val Camonica''|work= martinrandall.com|access-date= 18. 3. 2024|archive-date= 18. 3. 2024|archive-url= https://web.archive.org/web/20240318205121/https://www.martinrandall.com/rock-art-in-the-italian-alps|url-status= dead}}&lt;/ref&gt;
Najstariji crteži potječu iz doba [[epipaleolit]]a (20.000-1.000 p.n.e), a zadnje u [[Srednji vijek|srednjovjekovno]] doba (476-1453 n.e.), a najbolje predstavljeni period je [[željezno doba]] (1.200 pne - 200 n.e.).&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://brewminate.com/prehistoric-italian-rock-drawings-of-valcamonica/|title= ''Prehistoric Italian Rock Drawings of Valcamonica''|work= brewminate.com|access-date= 18. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

Upravo je tokom željeznog doba u središnjoj i dijelovima sjeverne Italije bila razvijana [[Vilanovska kultura]] (1.100 - 700. p.n.e.), koja je prva donijela obradu željeza na italijansko poluostrvo.
Iz ovog razdoblja su i paleolitske Venere iz nalazišta [[Balzi Rossi]] u [[Ligurija|Liguriji]]. 
Pored već navedenih kultura tu su [[Piceni]] (9 - 3. vijek p.n.e.), kao i narodi koji su nastanjivali južni dio Italije, od kojih su najpoznatiji [[Samniti]]. Tu su pronađena mnogobrojna arheološka nalazišta od kojih su naznačajniji [[Matera]] i [[Molfeta]] kao i [[kultura Ripoli]] na ostrvu [[Capri]]. Umjetnošću najranije faze neolita dominirala je [[impresso kultura]] s jednostavnim i grubim ornamentima na [[Keramika|keramičkim]] proizvodima. Kasniji neolitik Apeninskog poluotoka poznat je i po obojenoj keramici s linearnim ornamentima i ukrasnim krivuljama izvedenim crvenom bojom na žućkastoj podlozi.

[[Bronzano doba]] je vrijeme širenja brojnih kultura tokom koje se u sjevernoj Italiji nastavlja razvoj naselja sojenica. To je posljedica sve brojnijih kontakata sa [[Fenicija|feničanskim]] naseljenicima na ostrvima Sardiniji i zapadnoj Siciji, te Grcima u južnoj Italiji i Siciji. Posebno su zanimljive megalitske građevine [[nuraghi]] na ostrvu [[Sardinija|Sardiniji]], dok na [[Sicilija|Siciliji]] cvjeta [[Sikulska kultura]] koja je nastanjivala područje [[Pantalica]], na koju snažni utjecaj ima [[egejska umjetnost]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.italytravelescape.com/PREHISTORIC%20ITALY.htm|title= ''Prehistoric Italy - Men and the Culture from the Stone Age to Iron Age''|work= italytravelscape.com|access-date= 20. 3. 2024}}&lt;/ref&gt; 
 
== Reference == 
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Umjetnost u Italiji]]
[[Kategorija:Umjetnost Zapada]]</text>
      <sha1>6vxsqorq6jymwerm7hzxe6gmbmo42wl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Podaci o zastavi Republika Srpska (1992–1995)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>506786</id>
    <revision>
      <id>3669018</id>
      <parentid>3625503</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T18:39:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="701" sha1="o0mxjt7kpwmf6vfz6oh2runi6wjtqut" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|Podaci o zastavi&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias               = Republika Srpska (1992–1995)
| alias1              = {{{alias1|}}}
| alias genitiv       = Republike Srpske
| zastava alias       = Flag of the Republika Srpska.svg
| zastava alias-neslužbena = Flag of the Republika Srpska (unofficial).svg
| veličina            = {{{veličina|}}}
| ime                 = {{{ime|}}}
| link                = {{{link|}}}
| link1               = {{{link1|}}}
| varijanta           = {{{varijanta|}}}
&lt;noinclude&gt;
| var1                = neslužbena
| preusmjerenje1      = Srpska Republika Bosna i Hercegovina
| related1 = Republika Srpska
| related2 = Republika Srpska Krajina
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>o0mxjt7kpwmf6vfz6oh2runi6wjtqut</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>BOOM festival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>509967</id>
    <revision>
      <id>3668936</id>
      <parentid>3657203</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T15:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3668936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5591" sha1="pakatkgwzy2j0ew7f5g9je5smbn2co8" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
'''BOOM festival''' je bio festival [[Rok-muzika|rok-muzike]] koji se održavao svake godine širom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] u periodu od 1971. do 1990. Prvi put je održan 1971. u [[Maribor]]u, a posljednji put 1990. u [[Zenica|Zenici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.glas.ba/2019/06/07/ignorirani-jubilej-40-godina-drugog-zivota-boom-festivala-u-zenici/|title= ''Ignorirani jubilej – 40 godina drugog života Boom festivala u Zenici''|website= glas.ba|access-date= 6. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; Na festivalu su nastupali brojni istaknuti akteri [[Jugoslavenska rok scena|jugoslavenske rok scene]], a na različitim izdanjima festivala snimljeno je pet uživo albuma s različitim izvođačima. Većina muzičkih izdanja s ovog festivala bila je pod pokroviteljstvom [[Savez socijalističke omladine Jugoslavije|Saveza socijalističke omladine Jugoslavije]] (SSOJ).&lt;ref name=&quot;boom761&quot;&gt;[http://www.yugopapir.com/2015/03/boom-76-1-deo-sve-o-vi-festivalu.html &quot;BOOM '76 1/2: VI festival jugoslovenske progresivne muzike počeo je uz himnu mladih 'Ivo Lola'&quot;, Yugopapir.com]&lt;/ref&gt; Festival je nastao po uzoru na američki rok spektakl [[Woodstock]] iz 1969. u svrhu širenja rok kulture na prostorima bivše Jugoslavije &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://glazba.hr/citaj/price/boom-festivali/|title= ''Boom festivali: rock-katapulti u sedamdesetima''|website= glazba.hr|access-date= 6. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;, a jedan od važnih činilaca pri njegovom nastanku je to da je [[Hipici|hipi]] pokret bio veoma popularan u Jugoslaviji. Za razliku od Zapada, dugokosi jugoslavenski hipici i rokenrol sastavi nikada nisu bili kontrakultura prema jugoslavenskom [[Socijalizam|socijalizmu]]. Čak su i utjecajni strani hipici pokazivali simpatije prema jugoslavenskom [[Samoupravni socijalizam|samoupravnom socijalizmu]].&lt;ref name= &quot;tokovi istorije&quot;&gt;{{Cite web|url= https://tokovi.istorije.rs/eng/abstracts/26/2022/08/24/22022-the-league-of-socialist-youth-of-yugoslavia-and-boom-festival-19711978_-from-anti-socialist-appearances-at-the-festival-to-socialist-corrections.html|title= ''Currents of History''|website= tokovi.istorije.rs|access-date= 16. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
== BOOM festival Maribor '71 ==
{{Glavni|BOOM festival Maribor '71}}
Prvi BOOM festival održan je 29. 5. 1971. na [[Stadion Ljudski vrt|stadionu Ljudski vrt]] u Mariboru, pod prvobitnim nazivom Pop Festival Maribor '71. Prvi Organizatori ovog rok festivala na kom su nastupili sastavi iz raznih krajeva Jugoslavije bili su [[Toni Sabol]], Lazovič i [[Branko Lazarević]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://homocumolat.com/2018/01/20/yugoslavian-liverpool-in-60s-maribor/|title= ''Yugoslavian Liverpool in 1960’s – Maribor''|website= homocumolat.com|access-date= 6. 9. 2024}}&lt;/ref&gt; 
Rok sastavi i solo izvođači koji su nastupili na prvom BOOM festivalu su: [[Termiti (grupa)|Termiti]], [[Delial]], [[Bumerang (grupa)|Bumerang]], [[Krik (grupa)|Krik]], [[Grešnici]], [[Faraoni]], [[Grupa 220]], [[Rebus (grupa)|Rebus]] i [[Tomaž Domicelj]].&lt;ref name= &quot;tokovi istorije&quot;/&gt;

== BOOM festival Ljubljana '72 ==
{{Glavni|BOOM festival Ljubljana '72}}
Drugi po redu BOOM festival održan je u Ljubljanǐ, a ujedno, ovo je bio prvi od tri BOOM festivala održanih u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Muzika s ovog pop rok festivala objavljena je na duplom [[Long play|LP]] albumu. Među mnogim  [[heavy rock]]/ [[acid rok]] grupama koje su nastupile, posebno su se istakli Nirvana, [[Had (rok grupa)|Had]], [[Grupa Marina Škrgatića]], kao i velika imena poput [[Indexi]], [[Time (grupa)|Time]] i [[Drago Mlinarec]]. Od ostalih izvođača tu su: [[Mladi levi]], [[Grupa 777]], [[Ivica Percl]], [[Jutro (grupa)|Jutro]], Trio Neda, Dario i Miljenko, [[Bumerang (grupa)|Bumerang]], [[Tomaž Domicelj]], Dekameroni, Ivica Kiš i grupa Alarm. U to vrijeme svi navedeni sastavi bili su na vrhuncu muzičke kreativnosti. Mlinarec je iza sebe imao dva hvaljena [[Progresivni rok|progresivna rok]] albuma, Grupa Time je upravo objavila svoj istoimeni [[Time (album Timea)|debi album]] koji je do danas ostao jedan od najznačajnijih primjera jugoslavenskog progresivnog roka, dok su Indexi objavili svoju poznatu psiho/progresivnu pjesmu &quot;[[Plima (Indexi)|Plima]]&quot; i upravo su se spremali drastično promijeniti muzički stil u više komercijalni [[pop-muzika|pop]]. Stoga je ovaj album u izdanju ljubljanskog [[Helidon]]a zanimljiv dokument historije progresivnog roka tog vremena u bivšoj Jugoslaviji. &lt;ref name=&quot;janjatović&quot;&gt;{{cite book|last=Janjatović|first=Petar|title= EX YU ROCK enciklopedija 1960-2006, str.301|year=2007|publisher=self-released|location=Belgrade|page=301}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Various-Pop-Festival-Ljubljana-72-Boom/release/2613119 ''Pop Festival Ljubljana 72'' at Discogs]&lt;/ref&gt;

== BOOM festival Ljubljana '73 ==
{{Glavni|BOOM festival Ljubljana '73}}
Treći po redu BOOM festival održan je u Ljubljanǐ, a ujedno, ovo je bio drugi od tri BOOM festivala održanih u ovom gradu. Muzika s ovog pop rok festivala objavljena je na duplom [[Long play|LP]] albumu u izdanju zagrebačkog [[Jugoton]]a i predstavlja zanimljiv dokument historije progresivnog roka tog vremena u bivšoj Jugoslaviji. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/2961192-Various-Boom-Pop-Fest-73?srsltid=AfmBOooJ4LUuPQpV5DQEh6QEH1SV0ofy4iC1R39rg9roUUH7mx0_fmvn|title= ''BOOM Pop Fest '73''|website= discogs.com|access-date= 23. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Jugoslavenski muzički festivali]]
[[Kategorija:Festivali osnovani 1971.]]
[[Kategorija:Festivali]]</text>
      <sha1>pakatkgwzy2j0ew7f5g9je5smbn2co8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hidroelektrična energija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>510859</id>
    <revision>
      <id>3669027</id>
      <parentid>3654522</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T19:18:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6486" sha1="1c0m1tzd120x6riqi2sh2lsi7k8ffhm" xml:space="preserve">[[Datoteka:ThreeGorgesDam-China2009.jpg|upright=1.35|mini|[[Brana Tri sutjeske]] u [[Centralna Kina|centralnoj Kini]], najveće postrojenje za proizvodnju energije na svijetu bilo koje vrste]]
'''Hidroelektrična energija''' jest [[električna energija]] [[Proizvodnja električne energije|proizvedena]] iz [[Hidroenergija|energije vode]]. Hidroenergija opskrbljuje 14% svjetske električne energije, gotovo 4210 [[Kilovat-sat|TWh]] u 2023,&lt;ref&gt;{{Cite web |date= 7. 5. 2024 |title= Global Electricity Review 2024 |url= https://ember-climate.org/insights/research/global-electricity-review-2024/ |access-date= 2. 9. 2024 |website= ember-climate.org |language=en-US}}&lt;/ref&gt; što je više od svih ostalih [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]] zajedno, a također više i od [[Nuklearna energija|nuklearne energije]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web |title= Hydropower Special Market Report – Analysis |url= https://www.iea.org/reports/hydropower-special-market-report |access-date= 30. 1. 2022 |publisher= IEA |date= 30. 6. 2021 |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Hidroenergija može osigurati velike količine [[Niskougljična električna energija|niskougljične električne energije]] na zahtjev, što je čini ključnim elementom za stvaranje sigurnih i čistih sistema napajanja električnom energijom.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Hidroelektrana koja ima [[Brana|branu]] i [[Vještačko jezero|akumulaciju]] fleksibilan je izvor, s obzirom na to da se količina proizvedene električne energije može povećati ili smanjiti u sekundama ili minutama kao odgovor na promjenjivu potražnju za električnom energijom. Jednom kada je hidroelektrični kompleks izgrađen, on ne proizvodi direktan otpad i gotovo uvijek emituje znatno manje [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] od energetskih postrojenja na [[fosilna goriva]].&lt;ref name=&quot;REN21-2011&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.ren21.net/Portals/0/documents/Resources/GSR2011_FINAL.pdf |title= Renewables 2011 Global Status Report (page 25: Hydropower) |publisher= [[REN21]] |year= 2011 |access-date= 19. 2. 2016 |language=en}}&lt;/ref&gt; Međutim, kada se grade u ravničarskim [[Kišna šuma|kišnošumskim]] područjima, gdje je dio šume poplavljen, mogu se emitovati znatne količine stakleničkih plinova.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author1= Felipe A. M. de Faria |author2= Paulina Jaramillo |author3= Henrique O. Sawakuchi |author4= Jeffrey E. Richey |author5= Nathan Barros |date= 1. 12. 2015 |title= Estimating greenhouse gas emissions from future Amazonian hydroelectric reservoirs |journal= Environmental Research Letters |volume=10 |issue=12 |pages= 124019 |language=en |doi= 10.1088/1748-9326/10/12/124019 |issn=1748-9326|doi-access=free |bibcode=2015ERL....10l4019D}}&lt;/ref&gt;

Izgradnja hidroelektrana može znatno utjecati na životnu sredinu, što se prvenstveno odnosi na gubitak [[Obradivo zemljište|obradivog zemljišta]] i raseljavanje stanovništva.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author= Philip M. Fearnside |date= 1. 7. 1989 |title= Brazil's Balbina Dam: Environment versus the legacy of the Pharaohs in Amazonia |url= https://doi.org/10.1007/BF01867675 |journal= Environmental Management |language=en |volume=13 |issue=4 |pages=401–423 |doi=10.1007/BF01867675 |bibcode=1989EnMan..13..401F |s2cid=154405904 |issn= 1432-1009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |author= Jim Yardley |date= 19. 11. 2007 |title= Chinese Dam Projects Criticized for Their Human Costs |language=en-US |work= [[The New York Times]] |url= https://www.nytimes.com/2007/11/19/world/asia/19dam.html |access-date= 21. 4. 2023 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; One također narušavaju prirodnu ekologiju rijeke, utječući na [[Biotop|staništa]] i [[ekosistem]]e te obrasce [[Zamuljavanje|zamuljavanja]] i [[erozija|erozije]]. Iako brane mogu ublažiti rizike od poplava, [[pucanje brane]] može biti katastrofalno.

U 2021. godini globalni instalirani električni kapacitet hidroenergije dostigao je gotovo 1400 GW, najviše među svim tehnologijama obnovljivih izvora energije.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;IEA (2022), Renewables 2022, IEA, Pariz https://www.iea.org/reports/renewables-2022, License: CC BY 4.0&lt;/ref&gt; Hidroelektrična energija igra vodeću ulogu u zemljama poput [[Brazil]]a, [[Norveška|Norveške]] i [[Kina|Kine]],&lt;ref name=&quot;BP&quot;&gt;{{cite web |title= BP Statistical Review of World Energy 2019 |publisher= BP |url= https://www.bp.com/content/dam/bp/business-sites/en/global/corporate/pdfs/energy-economics/statistical-review/bp-stats-review-2019-full-report.pdf |access-date= 28. 3. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt; ali postoje geografska ograničenja i ekološka pitanja.&lt;ref&gt;{{cite news |date= 5. 11. 2018 |title= Large hydropower dams not sustainable in the developing world |publisher= [[BBC News]] |url= https://www.bbc.com/news/science-environment-46098118 |access-date= 27. 3. 2020 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Energija plime i oseke]] može se koristiti u obalnim područjima.

Kina je 2022. dodala 24 GW, što predstavlja gotovo tri četvrtine globalnog povećanja hidroenergetskih kapaciteta. Evropa je dodala 2 GW, najveću količinu za to područje od 1990. U međuvremenu, globalno, proizvodnja hidroenergije porasla je za 70 TWh (porast od 2%) u 2022. i ostaje najveći obnovljivi izvor energije, nadmašujući sve ostale tehnologije zajedno.&lt;ref&gt;{{cite web |date= 28. 4. 2024 |title= Hydroelectricity |url= https://www.iea.org/energy-system/renewables/hydroelectricity |publisher= [[Međunarodna agencija za energiju|IEA]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Hydroelectricity}}
* [https://www.hydroreform.org/ Hydropower Reform Coalition] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240918133752/https://hydroreform.org/ |date=18. 9. 2024 }}
* [https://www.dameffects.org/ Interaktivna demonstracija efekata brana na rijeke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190725155321/https://www.dameffects.org/ |date= 25. 7. 2019}}
* [https://web.archive.org/web/20110501225851/https://www.esha.be/ European Small Hydropower Association]
* [https://www.iec.ch/dyn/www/f?p=103:7:0::::FSP_ORG_ID,FSP_LANG_ID:1228,25 IEC TC 4: Hydraulic turbines] (Međunarodna elektrotehnička komisija – Tehnički komitet 4) – portal s pristupom djelokrugu, dokumentima i [http://tc4.iec.ch/index-tc4.html veb-sajtu Tehničkog komiteta 4] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427003621/http://tc4.iec.ch/index-tc4.html |date= 27. 4. 2015}}

[[Kategorija:Hidroelektrična energija| ]]
[[Kategorija:Krajolik]]
[[Kategorija:Održive tehnologije]]</text>
      <sha1>1c0m1tzd120x6riqi2sh2lsi7k8ffhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirovni planovi prije i tokom rata u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>511947</id>
    <revision>
      <id>3669104</id>
      <parentid>3656684</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T06:33:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3669104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20551" sha1="ib7j4clwg5d9xv1l39z8w2ev214ie82" xml:space="preserve">Četiri glavna međunarodna '''mirovna plana su prije i tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] predložili''' diplomati [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske zajednice]] (EZ) i [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih naroda]] (UN), prije nego što je rat na kraju okončan [[Dejtonski sporazum|Dejtonskim sporazumom]] 1995.

== Pozadina ==
{{Glavni|Raspad Jugoslavije|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995, vodio se između tri većinske etničke grupe: [[Bošnjaci]], [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srbi]]. Dok je bošnjački pluralitet tražio [[Nacionalna država|nacionalnu državu]] po svim etničkim linijama, Hrvati su stvorili autonomnu zajednicu koja je funkcionisala nezavisno od centralne vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]], a Srbi su proglasili nezavisnost za istočne i sjeverne oblasti, sa većinskim srpskim stanovništvom. Svi mirovni planovi predloženi su s ciljem da se Bosna i Hercegovina posmatra kao suverena država u cijelosti njenog teritorijalnog integriteta (kao što je to bilo u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]], kao [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]]) i bez neravnoteže veće decentralizacije i autonomije dodijeljene bilo kojoj zajednici ili regiji.

== Sporazum Karadžić – Filipović ==
[[Datoteka:Carrington-Cutileiro_plan.PNG|desno|mini| Orginalni Carrington-Cutilero mirovni plan:&lt;br&gt;{{Legend|#009400|[[Bošnjaci|Bošnjački]] kantoni}}&lt;br&gt;{{Legend|#3232C8|[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatski]] kantoni}}&lt;br&gt;{{Legend|#DB0F0E|[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srpski]] kantoni}}]]
{{Glavni|Sporazum Karadžić – Filipović}}[[Sporazum Karadžić – Filipović]] bio je neuspjeli politički sporazum između predstavnika dva naroda: [[Muslimani (narod)|Muslimana]] ([[Stranka demokratske akcije]] - SDA) i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srba u BiH]] ([[Srpska demokratska stranka]] - SDS) o budućem statusu [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] tokom [[Raspad Jugoslavije|jugoslavenske krize]].

U ime predsjednika SDA [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]], [[Adil Zulfikarpašić]] i [[Muhamed Filipović]] sastali su se sa predsjednikom SDS-a [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Nikola Koljević|Nikolom Koljevićem]] i [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]]. Dvije strane su postigle dogovor da [[Bosna i Hercegovina]] ostane suverena i nepodijeljena, ostajući u jugoslavenskoj konfederaciji sa [[Socijalistička Republika Srbija|Srbijom]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora|Crnom Gorom]]. Područje [[Sandžak|Sandžaka]] u [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbiji]] naseljeno muslimanima trebalo je da postane autonomno, dok bi [[SAO Krajina]] i [[SAO Bosanska krajina|SAO Bosanska Krajina]] odustale od svog plana ujedinjenja. Zulfikarpašić je dobio saglasnost [[Predsjednik Srbije|predsjednika Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], koji je također obećao 60% Sandžaka [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Alija Izetbegović, koji ga je u početku podržavao, kasnije je odustao od sporazuma. Nemogućnost da se diplomatski nađe rješenje na kraju je dovela do izbijanja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] nekih 10 mjeseci kasnije.

== Carrington–Cutileiro plan ==
[[Datoteka:Later carrington cutillero.png|mini|Kasniji izgled Carrington-Cutilero mirovnog plana, sa trenutnim granicama entiteta.]]
{{Glavni|Carrington–Cutileiro plan}}
Originalni Carrington-Cutileiro mirovni plan, nazvan po svojim autorima [[Peter Carington|Lordu Carringtonu]] i [[Portugal|portugalskom]] ambasadoru [[José Cutileiro|Joséu Cutileiru]], proizašao je iz Mirovne konferencije [[Evropska komisija|Evropske komisije]] održane u februaru 1992, u pokušaju da se spriječi klizanje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u rat. Nazivao se i ''Lisabonskim sporazumom''. Predložio je etničku [[Podjela vlasti|podjelu vlasti]] na svim administrativnim nivoima i [[Decentralizacija|decentralizaciju]] centralne vlasti na lokalne etničke zajednice. Međutim, svi bosanskohercegovački kantoni bi, prema planu, bili klasifikovani kao [[Bošnjaci|bošnjački]], [[Srbi|srpski]] ili [[Hrvati|hrvatski]], čak i tamo gdje nije bilo vidljive etničke većine. U kasnijim pregovorima, bilo je kompromisa oko promjene granica kantona. Bosna i Hercegovina je 3. marta 1992. [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašena nezavisnom]] nakon [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine|referenduma]] održanog nekoliko dana ranije, 29. februara i 1. marta.

Dana 11. marta 1992. [[Narodna skupština Republike Srpske|Skupština srpskog naroda Republike Srpske]] (samoproglašeno zakonodavno tijelo Srba u BiH) jednoglasno je odbacila prvobitni mirovni plan, izlažući vlastitu mapu koja je zauzimala gotovo dvije trećine teritorije BiH, sa nizom etnički podijeljenih gradova i izolovanih enklava i ostavljajući Hrvatima i Bošnjacima nepovezani pojas zemlje u centru države. Taj plan je Cutileiro odbacio. Međutim, iznio je revidirani nacrt originala u kojem se navodi da će tri sastavne jedinice biti &quot;zasnovane na nacionalnim principima i uzimajući u obzir ekonomske, geografske i druge kriterije&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Glaurdić|first=Josip|title=The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia|publisher=Yale University Press|year=2011|isbn=978-0300166293|location=London|pages=294}}&lt;/ref&gt;

Sve tri strane su 18. marta 1992. potpisale sporazum; [[Alija Izetbegović]] za Bošnjake, [[Radovan Karadžić]] za Srbe i [[Mate Boban]] za Hrvate. Plan je odredio da svaka od 109 [[Općine Bosne i Hercegovine|općina]] bude podijeljena između tri etničke strane. Raspodjela općina je uglavnom zasnovana na rezultatima [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisa stanovništva iz 1991]], koji je završen godinu dana prije potpisivanja sporazuma. Sporazum je predviđao da bi bošnjački i srpski kantoni pokrivali svaki po 44% teritorije države, dok bi hrvatski kantoni pokrivao preostalih 12%.&lt;ref name=&quot;z785&quot;&gt;{{Cite web|url=https://css.ethz.ch/en/services/digital-library/articles/article.html/9d2d0261-16db-43d5-877a-5401abf6e016|title=News Article|date=2016-10-25|website=ETH Zurich|access-date=2024-09-09}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Dana 28. marta 1992, nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji [[Warren Zimmermann|Warrenom Zimmermannom]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Izetbegović je povukao svoj potpis i izjavio da se protivi bilo kakvoj podjeli BiH. Šta je i ko rekao, ostaje nejasno. Zimmermann je negirao da je Izetbegoviću rekao da će [[Sjedinjene Američke Države]], ako povuče svoj potpis, priznati BiH kao nezavisnu državu. Ono što je nesporno jeste da je Izetbegović istog dana povukao svoj potpis i odrekao se sporazuma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|date=8 July 2016|title=The vain attempts of the European Community to mediate in Yugoslavia|page=3|work=[[cvce.eu]]|url=https://www.cvce.eu/content/publication/2003/5/15/cf4477b6-87a5-4efb-982d-fb694beac969/publishable_en.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;m917&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.durham.ac.uk/media/durham-university/research-/research-centres/ibru-centre-for-borders-research/maps-and-databases/publications-database/boundary-amp-territory-briefings/btb_1-3.pdf|title=Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina|access-date=2024-09-09}}&lt;/ref&gt;

== Vance–Owenov plan ==
[[Datoteka:Vance-Owen_Peace_Plan.png|mini|Prva verzija Vance-Owenovog plana, koji bi uspostavio 10 kantona:&lt;br&gt;{{Legend|#027B3F|[[Bošnjaci|Bošnjački]] kantoni}}&lt;br&gt;{{Legend|#334C60|[[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatski]] kantoni}}&lt;br&gt;{{Legend|#9F0F14|[[Srbi u Bosni i Hercegovini|Srpski]] kantoni}}&lt;br&gt;{{Legend|#AF8E35|Distrikt [[Sarajevo]]}}&lt;br&gt;{{Legend|#EBB626|[[Dejtonski sporazum|Dejtonska]] [[međuentitetska linija razgraničenja]]}}]]
{{Glavni|Vance–Owenov plan}}
Početkom januara 1993. specijalni izaslanik UN-a [[Cyrus Vance]] i predstavnik EK [[David Owen|Lord Owen]] započeli su pregovore o mirovnom prijedlogu sa liderima zaraćenih strana u BiH. Prijedlog, koji je postao poznat kao &quot;Vance-Owenov mirovni plan&quot;, uključivao je podjelu BiH na deset poluautonomna kantona i dobio je podršku UN-a.{{Sfn|Tanner|2001}}{{Sfn|CIA|2002}} [[Predsjednik Republike Srpske|Predsjednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] potpisao je plan 30. aprila. Međutim, [[Narodna skupština Republike Srpske]] ga je odbacila 6. maja,&lt;ref name=&quot;UNHCR&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.refworld.org/docid/469f386dc.html|title=Minorities at Risk Project, Chronology for Serbs in Bosnia, 2004|website=Refworld|publisher=Minorities at Risk Project|language=en|access-date=20 February 2017}}&lt;/ref&gt;{{Sfn|Myers|06 May 1993}} te isti uputila na [[Referendum u Republici Srpskoj 1993.|referendum]].&lt;ref&gt;[https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/ Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum] Chicago Trubune, 6 May 1993&lt;/ref&gt; Plan je odbacilo 96,79% birača, &lt;ref name=&quot;DD&quot;&gt;[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&amp;id=ba011993 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan] Direct Democracy&lt;/ref&gt; iako su posrednici referendum nazvali &quot;prevarom&quot;. &lt;ref name=&quot;UNHCR&quot; /&gt; Lord Owen je 18. juna izjavio da je plan &quot;mrtav&quot;.

S obzirom na tempo kojim je došlo do teritorijalne podjele, fragmentacije i [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]], plan je već bio zastario u vrijeme kada je objavljen. To je postao posljednji prijedlog koji je nastojao spasiti mješovitu, ujedinjenu Bosnu i Hercegovinu; kasniji prijedlozi su ili pojačavali ili sadržavali elemente [[Podjela Bosne i Hercegovine|podjele Bosne i Hercegovine]].

Cyrus Vance je 1. aprila podnio ostavku na mjesto specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a. Njega je 1. maja zamijenio [[Norveška|norveški]] ministar vanjskih poslova [[Thorvald Stoltenberg]].

Vance-Owenov plan je bio grubo skicirana mapa, nije utvrdio konačan nacrt 10 kantona i zavisio je od konačnih pregovora između tri etničke grupe koji su se odvijali.{{Raščistiti}}

== Owen–Stoltenbergov plan ==
[[Datoteka:Oven_stoltenberg.png|mini| Owen–Stoltenbergov plan.]]{{Glavni|Owen–Stoltenbergov plan}}
Krajem jula predstavnici tri zaraćene bosanskohercegovačke strane ušli su u novu rundu pregovora. Dana 20. augusta, posrednici UN-a [[Thorvald Stoltenberg]] i [[David Owen]] predstavili su mapu koja će podijeliti Bosnu i Hercegovinu u zajednicu triju etničkih republika,{{Sfn|Marijan|2004}} u kojoj će sprskoj strani biti dato 53% teritorije Bosne i Hercegovine, bošnjačkoj 30%, a hrvatskoj preostalih 17%. U [[Grude|Grudama]] je 28. augusta, u skladu sa mirovnim prijedlogom Owen–Stoltenberg, proglašena [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kao „republika Hrvata u Bosni i Hercegovini“.{{Sfn|Klemenčić|Pratt|Schofield|1994}}{{Sfn|Tanner|2001}} Dana 29. augusta 1993. bošnjačka strana je odbacila plan.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;{{Raščistiti}}

== Plan Kontakt grupe ==
{{Glavni|Plan Kontakt grupe}}
Između februara i oktobra 1994, [[Kontakt grupa]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Rusija]], [[Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]) ostvarila je stalan napredak ka sporazumnom rješavanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. To je bilo poznato kao plan Kontakt grupe, a na srpsku stranu izvršen je jak pritisak da prihvate plan, kada je [[Savezna Republika Jugoslavija]] uvela embargo na rijeku [[Drina|Drinu]]. On je također odbijen na [[Referendum o planu Kontakt grupe 1994.|referendumu]] održanom 28. augusta 1994.&lt;ref&gt;[http://www.sudd.ch/event.php?lang=en&amp;id=ba011994 Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe] Direct Democracy&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.theslovenian.com/articles/klemencic2b.htm|title=The International Community and the FRY/Belligerents III|last=Klemencic|first=Matjaz|website=[[The Slovenian]]}}&lt;/ref&gt;

Plan bi dao 49% [[Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], oko trećinu manje nego što su imali pod kontrolom u to vrijeme.&lt;ref name=&quot;NYT2&quot;&gt;[https://www.nytimes.com/1994/08/30/world/bosnian-serbs-in-referendum-reject-peace-plan.html Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan] New York Times, 30 August 1994&lt;/ref&gt; Odbilo ga je 96,65% birača.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.sudd.ch/event.php?id=ba011994|title=Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]|last=ch|first=Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot)|website=www.sudd.ch|language=en|access-date=2. 11. 2022}}&lt;/ref&gt; Nakon referenduma, tadašnji [[predsjednik Republike Srpske]] [[Radovan Karadžić]] rekao je ''&quot;Tražit ćemo još jednu kartu... Očekujemo novu konferenciju, nove mirovne pregovore.&quot;&lt;ref name=&quot;NYT2&quot; /&gt;'' Međutim, Kontakt grupa je referendum nazvala prevarom.''&lt;ref name=&quot;NYT2&quot; /&gt;''

U tom periodu je okončan [[bošnjačko-hrvatski sukob]], jer su u martu 1994. dvije strane riješile svoje nesuglasice [[Vašingtonski sporazum|Vašingtonskim sporazumom]] potpisanim u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] i [[Beč|Beču]].&lt;ref name=&quot;Bethlehem1997pliii&quot;&gt;{{Cite book|last=Bethlehem|first=Daniel L.|url=https://books.google.com/books?id=7SczBzxA6-IC&amp;pg=PR54|title=The 'Yugoslav' Crisis in International Law|last2=Weller|first2=Marc|publisher=Cambridge University Press|year=1997|isbn=978-0-521-46304-1|series=Cambridge International Documents Series|volume=5|page=liiv}}&lt;/ref&gt;{{Raščistiti}}

== Vašingtonski sporazum ==
{{Glavni|Vašingtonski sporazum|Splitska deklaracija}}[[Vašingtonski sporazum]] jest [[mirovni sporazum]] između [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], potpisan u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] i [[Beč|Beču]] u martu 1994. Potpisali su ga [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine#Spisak predsjednika|Predsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine]] [[Haris Silajdžić]], ministar vanjskih poslova Hrvatske [[Mate Granić]] i predsjednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] [[Krešimir Zubak]]. Prema dogovoru, bile bi ustanovljene teritorije koje bi bile pod zajedničkom vlašću bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka. Ovaj dokument označio je uspostavljanje [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta po Aneksu 4 [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]]. Naknadno potpisana [[Splitska deklaracija]] za jedan od ciljeva imala je konfederaciju između Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.

== Dejtonski sporazum ==
{{Glavni|Dejtonski sporazum}}[[Dejtonski sporazum|Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini]], poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum a kolokvijalno kao Dejton, pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod [[Dayton (Ohio)|Daytona]], u američkoj državi [[Ohio]], da bi se zvanično prekinuo [[Rat u Bosni i Hercegovini]], koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. Glavni učesnici su bili predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike BiH]] [[Alija Izetbegović]], [[predsjednik Srbije]] [[Slobodan Milošević]], [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] [[Franjo Tuđman]], te glavni [[Sjedinjene Američke Države|američki]] posrednik [[Richard Holbrooke]] i general [[Wesley Clark]]. Sporazum je zvanično potpisan u [[Pariz|Parizu]] 14. decembra. Sadašnja [[administrativna podjela Bosne i Hercegovine]] i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.

== Ostali planovi ==
Bilo je i ostalih prijedloga od za reorganizaciju Bosne i Hercegovine:

* Kako su etničke tenzije rasle, jedan od prvih muslimanskih prijedloga objavljen je 25. juna 1991. Pozivao je na uspostavu tri entiteta (muslimanski, srpski i hrvatski), svaki sastavljen od dvije ili tri nesusjedne teritorije.
* Još jedan zajednički prijedlog političkih stranaka je prijedlog [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]] (SDA) i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ BiH) objavljen je u augustu 1992. Pozvao je na uspostavljanje 12 [[Kanton (administrativna jedinica)|kantona]] Bosne i Hercegovine, sa određenom autonomijom.
&lt;gallery&gt;
Datoteka:The_first_Muslim_proposal_on_cantonisation_of_Bosnia_and_Herzegovina.png|alt=Map of the first Bosniak proposal on federalisation of Bosnia and Herzegovina, from 25 June 1991.|Mapa prvog muslimanskog prijedloga o federalizaciji, 25. juni 1991.
Datoteka:Joint_cantonisation_proposal_of_HDZ-SDA_of_August_1992.png|alt=Bosniak SDA and Croat HDZ BiH joint proposal of 12 cantons, from August 1992.|Mapa prijedloga [[Stranka demokratske akcije|SDA]] i [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] o uspostavi 12 kantona, august 1992.
&lt;/gallery&gt;

== Također pogledajte ==

* [[Podjela Bosne i Hercegovine]]
* [[Međuentitetska linija razgraničenja]]
* [[Dejtonski sporazum|Dejtonski mirovni sporazum]]
* [[Treći entitet u Bosni i Hercegovini]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Izvori ==

* Atiyas, N.B., 1995. Mediating regional conflicts and negotiating flexibility: Peace efforts in Bosnia-Herzegovina. The Annals of the American Academy of Political and Social Science, 542(1), pp.&amp;nbsp;185–201.
* {{cite book|author=[[Central Intelligence Agency]], Office of Russian and European Analysis|url=https://books.google.com/books?id=_oZpAAAAMAAJ|title=Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995, Volume 1|publisher=Central Intelligence Agency|year=2002|isbn=978-0-16-066472-4|location=Washington, D.C.|ref={{harvid|CIA|2002}}}}
* Goodby, J.E., 1996. When war won out: Bosnian peace plans before Dayton. International Negotiation, 1(3), pp.&amp;nbsp;501–523.
* {{cite book|last1=Klemenčić|first1=Mladen|url=https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC|title=Territorial Proposals for the Settlement of the War in Bosnia-Hercegovina|last2=Pratt|first2=Martin|last3=Schofield|first3=Clive H.|publisher=IBRU|year=1994|isbn=9781897643150|access-date=2016-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20200317050810/https://books.google.com/books?id=V9DtlRfO6JMC|archive-date=2020-03-17|url-status=live}}
* Leigh-Phippard, H., 1998. The Contact Group on (and in) Bosnia: an exercise in conflict mediation?. International Journal, 53(2), pp.&amp;nbsp;306–324.
* {{cite journal|last=Marijan|first=Davor|year=2004|title=Expert Opinion: On the War Connections of Croatia and Bosnia and Herzegovina (1991 – 1995)|url=http://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|journal=Journal of Contemporary History|location=Zagreb, Croatia|publisher=Croatian Institute of History|volume=36|pages=249–289|archive-url=https://web.archive.org/web/20200102142459/https://hrcak.srce.hr/103326?lang=en|archive-date=2020-01-02|access-date=2016-03-09|url-status=live}}
* {{cite news|last=Myers|first=Linnet|title=Bosnian Serbs Spurn Un Pact, Set Referendum|publisher=Chicago Tribune|date=6 May 1993|url=https://www.chicagotribune.com/1993/05/06/bosnian-serbs-spurn-un-pact-set-referendum/|ref={{harvid|Myers|06 May 1993}}|access-date=28 February 2016|archive-date=30 June 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150630104316/http://articles.chicagotribune.com/1993-05-06/news/9305070003_1_bosnian-serbs-muslims-and-croatians-bloody-ethnic-war|url-status=live}}
* {{cite book|last=Tanner|first=Marcus|url=https://books.google.com/books?id=sfcpsAoSoewC|title=Croatia: A Nation Forged in War|publisher=Yale University Press|year=2001|isbn=978-0-300-09125-0|location=New Haven}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Peace plans of the Bosnian War}}{{Rat u Bosni i Hercegovini}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mirovni planovi Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Mirovni sporazumi|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Politika Jugoslavije]]
[[Kategorija:Politička historija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Mirovni planovi]]
[[Kategorija:Podjela (politika)|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>ib7j4clwg5d9xv1l39z8w2ev214ie82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1990-e u Slovačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>512615</id>
    <revision>
      <id>3669130</id>
      <parentid>3660110</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:42:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="hx3l46yhal3d0iy64fic37vto1sm1di" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|9|Slovačkoj|Slovakia|Evropi}}

[[Kategorija:1990-e u Čehoslovačkoj|Slovačka]]</text>
      <sha1>hx3l46yhal3d0iy64fic37vto1sm1di</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Utakmice nogometne reprezentacije Kosova</title>
    <ns>10</ns>
    <id>514384</id>
    <revision>
      <id>3669072</id>
      <parentid>3666821</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3669072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2769" sha1="c9u9x74ojl4c2reu3pftvgbls0f8wig" xml:space="preserve">{{Navkutija
| ime         = Utakmice nogometne reprezentacije Kosova
| naslov      = [[Utakmice nogometne reprezentacije Kosova|Utakmice]] [[Nogometna reprezentacija Kosova|nogometne reprezentacije Kosova]]
| podaciklasa = hlist

| podaci1     =
* [[Nogometne utakmice Albanija – Kosovo|Albanija]]
* [[Nogometne utakmice Andora – Kosovo|Andora]]
* [[Nogometne utakmice Armenija – Kosovo|Armenija]]
* [[Nogometne utakmice Azerbejdžan – Kosovo|Azerbejdžan]]
* [[Nogometne utakmice Bjelorusija – Kosovo|Bjelorusija]]
* [[Nogometne utakmice Bugarska – Kosovo|Bugarska]]
* [[Nogometne utakmice Burkina Faso – Kosovo|Burkina Faso]]
* [[Nogometne utakmice Crna Gora – Kosovo|Crna Gora]]
* [[Nogometne utakmice Češka – Kosovo|Češka]]
* [[Nogometne utakmice Danska – Kosovo|Danska]]
* [[Nogometne utakmice Ekvatorijalna Gvineja – Kosovo|Ekvatorijalna Gvineja]]
* [[Nogometne utakmice Engleska – Kosovo|Engleska]]
* [[Nogometne utakmice Farska ostrva – Kosovo|Farska ostrva]]
* [[Nogometne utakmice Finska – Kosovo|Finska]]
* [[Nogometne utakmice Gambija – Kosovo|Gambija]]
* [[Nogometne utakmice Gibraltar – Kosovo|Gibraltar]]
* [[Nogometne utakmice Grčka – Kosovo|Grčka]]
* [[Nogometne utakmice Gruzija – Kosovo|Gruzija]]
* [[Nogometne utakmice Haiti – Kosovo|Haiti]]
* [[Nogometne utakmice Hrvatska – Kosovo|Hrvatska]]
* [[Nogometne utakmice Island – Kosovo|Island]]
* [[Nogometne utakmice Izrael – Kosovo|Izrael]]
* [[Nogometne utakmice Jordan – Kosovo|Jordan]]
* [[Nogometne utakmice Kipar – Kosovo|Kipar]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Latvija|Latvija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Litvanija|Litvanija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Madagaskar|Madagaskar]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Mađarska|Mađarska]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Malta|Malta]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Moldavija|Moldavija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Norveška|Norveška]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Oman|Oman]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Rumunija|Rumunija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – San Marino|San Marino]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Senegal|Senegal]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Sjeverna Irska|Sjeverna Irska]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Sjeverna Makedonija|Sjeverna Makedonija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Slovenija|Slovenija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Španija|Španija]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Švedska|Švedska]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Švicarska|Švicarska]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Turska|Turska]]
* [[Nogometne utakmice Kosovo – Ukrajina|Ukrajina]]

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Navkutije utakmica nogometnih reprezentacija|Kosovo]]
[[Kategorija:Navkutije nogometne reprezentacije Kosova]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c9u9x74ojl4c2reu3pftvgbls0f8wig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dabogda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514506</id>
    <revision>
      <id>3668891</id>
      <parentid>3668467</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T13:22:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2915" sha1="n70ybgmk4srux7addo9ndrpp32hkhi2" xml:space="preserve">{{Infokutija singl
| ime               = Dabogda
| omot              =
| opis              =
| ime_muzičara_genitiv      = [[Dino Merlin|Edina Dervišhalidovića]]
| album             = 
| A-strana          =
| B-strana          =
| izdat             = 2008.
| format            = 
| snimljen          = 2008.
| žanr              = [[Pop-muzika]], [[sevdalinka]]
| dužina            = 3:56
| izdavač           = [[Muzička produkcija javnog servisa Bosne i Hercegovine]], [[Croatia Records]], [[Magaza]], [[City Records]]
| pisac             =
| kompozitor        = [[Dino Merlin|Edin Dervišhalidović]]
| producent         =  Edin Dervišhalidović
| certifikacija     =
| zadnji_singl      = &quot;[[Otkrit ću ti tajnu]]&quot; &lt;br/&gt; (2007)
| ovaj_singl        = '''Dabogda''' &lt;br/&gt; (2008)
| sljedeći_singl    = &quot;[[Da šutiš (Indigo)]]&quot; &lt;br/&gt; (2008)
}}
'''&quot;Dabogda&quot;''' pjesma je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkog]] pjevača [[Dino Merlin|Edina Dervišhalidovića]], poznatijeg po estradnom imenu Dino Merlin. Druga je po redu pjesma s njegovog studijskog albuma &quot;[[Ispočetka (Dino Merlin)|Ispočetka]]&quot;, kojeg su 2008. na [[Compact disc|CD-u]], kaseti i LP ploči objavili izdavačke kuće: [[Muzička produkcija javnog servisa Bosne i Hercegovine]], [[Croatia Records]], [[Magaza]] i [[City Records]].

Tekst je napisao Edin Dervišhalidović, koji je ujedno bio i kompozitor ove plesne [[Pop-muzika|pop]] pjesme, dok je aranžman uradio [[Srđan Kurpjel]]. Zanimljiva je istaknuta [[harmonika]] koja ovoj pjesmi daje melodijske zvuke [[Sevdalinka|sevdalinke]]. Snimljen je video spot (pogledati muzički primjer), u kojem je Dervišhalidović otpjevao ovu pjesmu u duetu sa [[Hajrudin Varešanović|Hajrudinom Varešanovićem]]. Uvod u pjesmi uradio je hrvatski [[Hip-hop muzika|hip-hop muzičar]] David Vurdelja, poznatiji po estradnom imenu Baby Dooks.

&quot;Dabogda&quot; je ostvarila dobar uspjeh kod publike, a zajedno s ostalim pjesmama s novog albuma otpjevana je na promotivnom koncertu Dine Merlina 19. jula iste godine na [[Stadion &quot;Asim Ferhatović Hase&quot;|stadionu Koševo]]. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.discogs.com/release/5416299-Dino-Merlin-Ispo%C4%8Detka|title= ''Dino Merlin – Ispočetka''|work= discogs.com|access-date= 21. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://www.dnevniavaz.ba/showbiz/estrada/spektakl-dine-merlina-19-jula-na-kosevu|title= ''Spektakl Dine Merlina 19. jula na Koševu!''|website= dnevniavaz.ba|access-date= 21. 11. 2024|archive-date= 9. 5. 2008|archive-url= https://web.archive.org/web/20080509062650/http://www.dnevniavaz.ba/showbiz/estrada/spektakl-dine-merlina-19-jula-na-kosevu|url-status= bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Muzički primjer ==
* [https://www.youtube.com/watch?v=ardShamRg58, &quot;Dabogda&quot;]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Dino Merlin}}

[[Kategorija:Pjesme Dine Merlina]]
[[Kategorija:Singlovi iz 2008.]]
[[Kategorija:Albumi u izdanju Croatia Recordsa]]</text>
      <sha1>n70ybgmk4srux7addo9ndrpp32hkhi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genocid u Gazi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514509</id>
    <revision>
      <id>3668984</id>
      <parentid>3668496</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:40:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>118070</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>3668984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102419" sha1="12jg0zp7v7wf3qrk6v5id5ovbe5r4i7" xml:space="preserve">{{Infokutija napad na civile
| naziv           = Genocid u Gazi
| slika           = Fars Photo of Casualties in Gaza Strip during 2023 War 03.jpg
| opis_slike      = Palestinci sa vrećama za tijelo, Pojas Gaze, oktobar 2023.
| lokacija        = [[Pojas Gaze]]
| meta            = [[Palestinci]]
| koordinate      = 
| datum           = 
| vrijeme         = 
| vremenska_zona  = 
| tip             = [[Genocid]], [[kolektivno kažnjavanje]], [[masovna ubistva]], [[etničko čišćenje]], [[prisilno raseljavanje]], [[bombardovanje]], [[ciljana ubistva]], [[izgladnjivanje kao metoda rata]], [[mučenje]], [[silovanje]]
| mrtvih          = {{bulleted list|
|Najmanje 42.718 ubijenih{{efn|name=gazamoh|Per the [[Gaza Health Ministry]] and Government Information Office,&lt;ref name=&quot;Death-number&quot;/&gt; which has previously been deemed reliable by prominent and independent organisations.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Prothero |first=Mitchell |date=25 January 2024 |title=Israeli Intelligence Has Deemed Hamas-Run Health Ministry's Death Toll Figures Generally Accurate |url=https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |work=[[Vice News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240303132219/https://www.vice.com/en/article/y3w4w7/israeli-intelligence-health-ministry-death-toll |archive-date=3 March 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Huynh |first1=Benjamin Q. |last2=Chin |first2=Elizabeth T. |last3=Spiegel |first3=Paul B. |date=6 December 2023 |title=No evidence of inflated mortality reporting from the Gaza Ministry of Health |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10421 |pages=23–24 |doi=10.1016/S0140-6736(23)02713-7 |pmid=38070526}}&lt;/ref&gt; In the same period at least 700 Palestinians have been killed in the [[West Bank]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Siddiqui |first1=Usaid |last2=Najjar |first2=Farah |date=20 September 2024 |title=Israel's war on Gaza updates: 'Netanyahu knows Americans can't stop him' - Here's what happened today |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921134541/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/9/20/israels-war-on-gaza-live-israeli-attacks-kill-dozens-in-gaza-west-bank-2?update=3192255 |archive-date=21 September 2024}}&lt;/ref&gt;}}
|Procjenjenio 62.000 mrtvih od gladi&lt;ref name=&quot;MotherJonesTotalDeaths&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |title=Report: In One Year, More Than 100,000 Deaths in Gaza—Aided by $17.9 Billion From the US |last=Hurwitz |first=Sophie |date=8 October 2024 |work=[[Mother Jones (magazine)|Mother Jones]] |access-date=17 October 2024 |quote=Brown University's Costs of War Project calculated &quot;the money that's spent on war, and the toll on human lives&quot; after a year of war in Gaza. The numbers are staggering. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010053644/https://www.motherjones.com/politics/2024/10/us-israel-funding-gaza-palestine-deaths-october-100000-17-billion/ |archive-date=10 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WatsonInstituteEstimatedDeaths&quot;&gt;{{cite web |url=https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |title=The Human Toll: Indirect Deaths from War in Gaza and the West Bank, October 7, 2023 Forward |last=Stamatopoulou-Robbins |first=Sophia |date=7 October 2024 |publisher=[[Watson Institute for International and Public Affairs]], [[Brown University]] |access-date=17 October 2024 |quote=In addition to killing people directly through traumatic injuries, wars cause &quot;indirect deaths&quot; by destroying, damaging, or causing deterioration of economic, social, psychological and health conditions. Most expansively, this report describes the causal pathways that can be expected to lead to far larger numbers of indirect deaths. These deaths result from diseases and other population-level health effects that stem from war's destruction of public infrastructure and livelihood sources, reduced access to water and sanitation, environmental damage, and other such factors. This report builds on a foundation of previous Costs of War research for its framework and methodology in covering the most significant chains of impact, or causal pathways, to indirect war deaths in Gaza and the West Bank. Unlike in combat, these deaths do not necessarily occur immediately or in the close aftermath of the battles which many observers focus on. While it will take years to assess the full extent of these population-level health effects, they will inevitably lead to far higher numbers of deaths than direct violence. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007200714/https://watson.brown.edu/costsofwar/files/cow/imce/papers/2023/2024/Costs%20of%20War_Human%20Toll%20Since%20Oct%207.pdf |archive-date=7 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths&quot;&gt;{{cite web |url=https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |title=Appendix to letter of October 2, 2024 re: American physicians observations from the Gaza Strip since October 7, 2023 |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date=2 October 2024 |website=gazahealthcareletters.org |publisher=Gaza Healthcare Letters |access-date=17 October 2024 |quote=These are the most conservative estimates of the death toll that can be made with the given available data as of September 30, 2024. It is highly likely that the real number of deaths in Gaza from this conflict is far higher than this most conservative estimate. Without an immediate ceasefire the death toll will only continue to mount, especially among young children. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007173405/https://static1.squarespace.com/static/66e083452b3cbf4bbd719aa2/t/66fcd754b472610b6335d66f/1727846228615/Appendix+20241002.pdf |archive-date=7 October 2024}}&lt;/ref&gt;
|Najmanje 5.000 mrtvih zbog nedostatka pristupa njezi za hronične bolesti&lt;ref name=&quot;MotherJonesTotalDeaths&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;WatsonInstituteEstimatedDeaths&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;GazaHealthcareLettersEstimatedDeaths&quot;/&gt;
|Procjena da je više od 10.000 umrlih pod ruševinama&lt;ref name=&quot;10,000&quot;&gt;{{cite web |title=10,000 people feared buried under the rubble in Gaza |url=https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |date=3 May 2024 |website=[[Palestine and the United Nations|United Nations in Palestine]] |access-date=5 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240505021224/https://palestine.un.org/en/267691-10000-people-feared-buried-under-rubble-gaza |archive-date=5 May 2024}}&lt;/ref&gt;
|Indirektne smrti{{efn|In addition to direct deaths, armed conflicts result in indirect deaths &quot;attributable to the conflict&quot;. Mortality due to indirect deaths could be due to a variety of causes, such as infectious diseases.&lt;ref&gt;{{citation |doi=10.1093/pubmed/fdz095 |title=Armed conflict and public health: Into the 21st century |date=2020 |last1=Garry |first1=S. |last2=Checchi |first2=F. |journal=[[Journal of Public Health]] |volume=42 |issue=3 |pages=e287–e298 |pmid=31822891}}&lt;/ref&gt;}} vjerovatno nekoliko puta veći od onih koji su ubijeni nasiljem{{efn|Using methods described in ''The Lancet'', [[Devi Sridhar]], the chair of global health at the [[University of Edinburgh]], wrote in a September 2024 editorial that &quot;the total deaths since the conflict began would be estimated at about 335,500 in total&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Sridhar |first1=Devi |title=Scientists are closing in on the true, horrifying scale of death and disease in Gaza |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/article/2024/sep/05/scientists-death-disease-gaza-polio-vaccinations-israel |work=[[The Guardian]] |date=5 September 2024 |access-date=13 September 2024}}&lt;/ref&gt;}}{{sfn|Khatib|McKee|Yusuf|2024|p=237}}}}
| ranjenih        = Najmanje 100.282&lt;ref name=&quot;Death-number&quot;&gt;{{cite web |date=22 October 2024 |title=Reported impact snapshot {{!}} Gaza Strip, 22 October 2024 at 15:00 |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |work=[[United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs|Office for the Coordination of Humanitarian Affairs]] |archive-url=https://archive.today/20241102155652/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-22-october-2024-1500 |archive-date=2 November 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |work=[[CNN]] |title=More than 100,000 Palestinians have been injured in Gaza since last October, according to health ministry |date=22 October 2024 |first1=Kareem |last1=Khadder |first2=Sanna Noor |last2=Haq |archive-url=https://archive.today/20241102155735/https://edition.cnn.com/world/live-news/israel-iran-lebanon-gaza-war-10-22-24-intl-hnk/index.html |archive-date=2 November 2024}}&lt;/ref&gt;
| žrtve           = * Oštećenje ili uništenje približno 80% kuća i 50% zgrada u Gazi{{sfn|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Malsin |first1=Jared |date=30 December 2023 |title=The Ruined Landscape of Gaza After Nearly Three Months of Bombing |url=https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |work=[[The Wall Street Journal]] |access-date=4 January 2024 |archive-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240104000648/https://www.wsj.com/world/middle-east/gaza-destruction-bombing-israel-aa528542 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;{{efn|The destruction includes:&lt;ref&gt;{{cite news |first1=Tamila |last1=Varshalomidze |first2=Maziar |last2=Motamedi |title=Netanyahu criticises Israel's allies for 'short memory' |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=17 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |access-date=17 March 2024 |archive-date=17 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240317121442/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/17/israels-war-on-gaza-live-13-aid-trucks-reach-north-malnutrition-doubles?update=2778271 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |title=UNOSAT Gaza Strip Comprehensive Damage Assessment-January 2024 |website=[[ReliefWeb]] |date=1 February 2024 |access-date=21 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240210004011/https://reliefweb.int/map/occupied-palestinian-territory/unosat-gaza-strip-comprehensive-damage-assessment-january-2024 |archive-date=10 February 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;br/&gt;{{bulleted list|at least 360,000 homes|392 educational facilities|267 places of worship|17 hospitals are partially functional|83% of groundwater wells are not operational}}}}
* 20% stanovništva suočava se sa &quot;katastrofalnim nivoom akutne nesigurnosti hrane&quot; koji uključuje &quot;ekstremni nedostatak hrane, gladovanje i iscrpljenost&quot;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Burke |first=Jason |date=24 June 2024 |title=One in five households in Gaza go whole days without food, draft UN report says |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240706152623/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jun/24/gaza-households-hunger-draft-un-report |archive-date=6 July 2024}}&lt;/ref&gt;
* 1.900.000+ interno raseljenih lica&lt;ref name=&quot;HRW-Starvation&quot;&gt;{{cite web |title=Israel: Starvation Used as Weapon of War in Gaza |url=https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |publisher=[[Human Rights Watch]] |date=18 December 2023 |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110222554/https://www.hrw.org/news/2023/12/18/israel-starvation-used-weapon-war-gaza |archive-date=10 January 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Sathar|2023}}; {{harvnb|Qutami|2023|p=532}}; {{harvnb|Semerdjian|2024|p=4|ref=Semerdjian2024a}}&lt;/ref&gt;
| počinitelji     = [[Izraelske odbrambene snage]]
| počinitelj      = 
| osumnjičenici   = Izrael
* [[Benjamin Netanyahu]] i[[Izraelski ratni kabinet]] te [[Izraelska vlada]]
* [[Izraelske odbrambene snage]], po vodstvom [[Israel Katz]] i [[Yoav Gallant]]
* [[Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Izrael)|Izraelsko Ministarstvo nacionalne sigurnosti]], pod vodstvom [[Itamar Ben-Gvir]]
'''Saučesništvo'''
*[[Sjedinjene Američke Države|SAD]], pod vodstvom  [[Joe Biden]]a
*[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], pod vodstvom [[Rishi Sunak|Sunak]] i ministarstvom [[Keir Starmer|Keira Starmera]] 
*[[Njemačka]], pod vodstvom [[Olaf Scholz|Olafa Scholza]]
*[[Australija]], pod vodstvom [[Anthony Albanese|Anthonyja Albanesea]]
| osumnjičenik    = 
| oružja          = 
| broj_saučesnika =
| saučesnici      =
| branitelji      =
| branitelj       =
}}
Eksperti, vlade, agencije [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] i nevladine organizacije optužile su [[Izrael]] da je izvršio [[genocid]] nad [[Palestinci|palestinskim narodom]] tokom svoje invazije i bombardiranja [[Pojas Gaze|pojasa Gaze]] u [[Rat Izraela i Hamasa|ratu između Izraela i Hamasa]].&lt;ref name=&quot;ohchr&quot;&gt;{{cite web |author=&lt;!--Not stated--&gt; |date=16 November 2023 |title=Gaza: UN experts call on international community to prevent genocide against the Palestinian people |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224050530/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2023/11/gaza-un-experts-call-international-community-prevent-genocide-against |archive-date=24 December 2023 |access-date=22 December 2023 |website=[[OHCHR]] |quote=Grave violations committed by Israel against Palestinians in the aftermath of 7 October, particularly in Gaza, point to a genocide in the making, UN experts said today. They illustrated evidence of increasing genocidal incitement, overt intent to &quot;destroy the Palestinian people under occupation&quot;, loud calls for a 'second Nakba' in Gaza and the rest of the occupied Palestinian territory, and the use of powerful weaponry with inherently indiscriminate impacts, resulting in a colossal death toll and destruction of life-sustaining infrastructure.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Corder|2024}}; {{harvnb|Quigley|2024}}&lt;/ref&gt; Različiti posmatrači, uključujući [[Specijalni komitet za istraživanje izraelskih praksi koje utječu na ljudska prava palestinskog naroda|Specijalni komitet UN-a]] za istraživanje izraelske prakse i [[Francesca Albanese]] (specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda),&lt;ref name=&quot;Albanese_anatomy_of_a_genocide&quot;&gt;{{cite Q|Q125152282|url-status=live}}&lt;/ref&gt; citirali su izjave visokih izraelskih zvaničnika koje bi mogle ukazivati ​​na &quot;namjeru da se uništi&quot; (u cijelosti ili djelomično) stanovništvo Gaze , neophodan uslov da se ispuni zakonski prag genocida.&lt;ref name=&quot;ohchr&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Burga|2023}}; {{harvnb|Soni|2023|p=81}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;StateCrime&quot;&gt;{{cite web |publisher=[[International State Crime Initiative]] |title=International Expert Statement on Israeli State Crime |website=statecrime.org |url=http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |access-date=4 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106140101/http://statecrime.org/international-expert-statement-on-israeli-state-crime |archive-date=6 January 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Većina bliskoistočnih naučnika sa sjedištem u SAD-u vjeruje da su izraelske akcije u Gazi imale za cilj da je učine nenastanjivom za Palestince, a 75% njih kaže da izraelske akcije u Gazi predstavljaju ili genocid ili &quot;velike ratne zločine slične genocidu&quot;.&lt;ref name=&quot;Brookings&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |title=Gloom about the 'day after' the Gaza war pervasive among Mideast scholars |last1=Lynch |first1=Marc |last2=Telhami |first2=Shibley |date=20 June 2024 |publisher=[[Brookings Institution|Brookings]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215734/https://www.brookings.edu/articles/gloom-about-the-day-after-the-gaza-war-pervasive-among-mideast-scholars/ |archive-date=26 June 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |title=2021 Middle East Scholar Barometer #7 (May 23-June 6, 2024) |author=&lt;!--Not stated--&gt; |publisher=[[University of Maryland]] |access-date=29 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240626215735/https://criticalissues.umd.edu/middle-east-scholar-barometer |archive-date=26 June 2024}}&lt;/ref&gt;

U junu 2024. [[Ured Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Ured UN-a za ljudska prava]] osudio je prijavljeno ubistvo 500 zdravstvenih radnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25 June 2024 |title=UN Human Rights Office - OPT: Statement on the killing and arbitrary detention of health workers in Gaza - occupied Palestinian territory |url=https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |access-date=10 July 2024 |website=[[ReliefWeb]] |language=en |archive-url=https://archive.today/20240710130330/https://reliefweb.int/report/occupied-palestinian-territory/un-human-rights-office-opt-statement-killing-and-arbitrary-detention-health-workers-gaza |archive-date=10 July 2024}}&lt;/ref&gt; U augustu 2024. samo je 17 od 36 bolnica u Gazi bilo djelimično funkcionalno;&lt;ref name=&quot;unocha2808&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |title=Reported impact snapshot &amp;#124; Gaza Strip, 28 August 2024 at 15:00 |website=[[OCHA]] |date=28 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240904132506/https://www.unocha.org/publications/report/occupied-palestinian-territory/reported-impact-snapshot-gaza-strip-28-august-2024-1500 |archive-date=4 September 2024}}&lt;/ref&gt; 84% zdravstvenih centara u regiji je uništeno ili su pretrpjela oštećenje.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Neuman |first1=Scott |last2=Baba |first2=Anas |last3=Wood |first3=Daniel |title=In Gaza, months of war have left Palestinians with barely the necessities to survive |url=https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |work=[[NPR]] |date=1 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170339/https://www.npr.org/2024/06/01/g-s1-1780/gaza-israel-infrastructure-water-schools-hospitals |archive-date=22 August 2024}}&lt;/ref&gt; Nametnuta izraelska blokada uveliko je doprinijela gladovanju i prijetnji gladi u Pojasu Gaze, dok su [[Izraelske odbrambene snage|izraelske snage]] spriječile da humanitarne zalihe dođu do palestinskog stanovništva, blokirajući ili napadajući [[Humanitarni konvoj|humanitarne konvoje]]. Na početku sukoba, Izrael je prekinuo opskrbu [[Voda|vodom]] i [[Struja|strujom]] Pojasa Gaze. Izrael je također uništio brojne kulturno značajne zgrade, uključujući 13 [[biblioteka]],&lt;ref&gt;{{cite news |last1=El Chamaa |first1=Mohamad |title=Gazans mourn loss of their libraries: Cultural beacons and communal spaces |url=https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |work=[[The Washington Post]] |date=1 December 2023 |archive-url=https://archive.today/20231130192807/https://www.washingtonpost.com/world/2023/11/30/gaza-library-palestinian-culture/ |archive-date=30 November 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first1=Laila Hussein |last1=Moutafa |title=Opinion: When libraries like Gaza's are destroyed, what's lost is far more than books |url=https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |work=[[Los Angeles Times]] |date=12 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808195337/https://www.latimes.com/opinion/story/2023-12-12/gaza-library-bombing |archive-date=8 August 2024}}&lt;/ref&gt; svih 12 univerziteta u Gazi i 80% njenih škola,&lt;ref&gt;{{cite web |title=UN experts deeply concerned over 'scholasticide' in Gaza |url=https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |publisher=[[United Nations]] |website=[[Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240418145510/https://www.ohchr.org/en/press-releases/2024/04/un-experts-deeply-concerned-over-scholasticide-gaza |archive-date=18 April 2024 |date=18 April 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Stack |first1=Liam |last2=Shbair |first2=Bilal |title=With Schools in Ruins, Education in Gaza Will Be Hobbled for Years |url=https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |work=[[New York Times]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240715234037/https://www.nytimes.com/2024/05/06/world/middleeast/gaza-schools-damaged-destroyed.html |archive-date=15 July 2024 |date=6 May 2024 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; desetine [[džamija]], tri [[Crkva|crkve]] i dva [[Muzej|muzeja]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=In Gaza, Palestinians hold Ramadan prayers by ruins of mosque |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |work=[[Reuters]] |date=15 March 2024 |archive-url=https://archive.today/20240818091417/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-palestinians-hold-ramadan-prayers-by-ruins-mosque-2024-03-15/ |archive-date=18 August 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Kansara |first1=Reha |last2=Nour |first2=Ahmed |title=Israel-Gaza war: Counting the destruction of religious sites |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |work=[[BBC News]] |date=29 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240814180602/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67983018 |archive-date=14 August 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Indlieb Farazi |last=Saber |title=A 'cultural genocide': Which of Gaza's heritage sites have been destroyed? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=14 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240813215702/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/14/a-cultural-genocide-which-of-gazas-heritage-sites-have-been-destroyed |archive-date=13 August 2024}}&lt;/ref&gt; Do sredine augusta 2024, nakon devet mjeseci napada, izraelska vojna akcija dovela je do preko 40.000 potvrđenih smrtnih slučajeva Palestinaca – 1 od svakih 59 ljudi u Gazi – u prosjeku 148 smrtnih slučajeva dnevno. Većina žrtava su civili,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Schwarz |first=Franziska |url=https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |title=&quot;Düsterer Meilenstein&quot;: UN benennt Zahl der täglichen Toten im Gazastreifen |language=de |trans-title=&quot;Gloomy milestone&quot;: UN names number of daily deaths in the Gaza Strip |work=[[Frankfurter Rundschau]] |date=16 August 2024 |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823051453/https://www.fr.de/politik/israel-news-nahost-gaza-krieg-tote-zahl-statistik-hamas-un-voelkerrecht-waffenruhe-geisel-freilassung-zr-93245254.html |archive-date=23 August 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tantesh &amp; Graham-Harrison&quot;&gt;{{cite news |last1=Tantesh |first1=Malak A. |last2=Graham-Harrison |first2=Emma |date=15 August 2024 |title=Gaza rubble likely to conceal untold horrors to swell 40,000 death toll |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |work=[[The Guardian]] |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240822170140/https://www.theguardian.com/world/article/2024/aug/15/gaza-death-toll-hits-40000-with-thousands-more-yet-to-be-counted |archive-date=22 August 2024}}&lt;/ref&gt; od kojih su najmanje 50% žene i djeca,&lt;ref name=&quot;Spagat-May&quot;&gt;{{Cite web |last=Spagat |first=Mike |date=28 May 2024 |title=Gaza Ministry of Health releases detailed new casualty data amidst confusion of UN's death numbers in Gaza |url=https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |access-date=10 July 2024 |website=Action On Armed Violence |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240710190121/https://aoav.org.uk/2024/gaza-ministry-of-health-releases-detailed-new-casualty-amidst-confusion-of-uns-death-numbers-in-gaza/ |archive-date=10 July 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Graham-Harrison |first=Emma |date=25 February 2024 |title=Gaza death toll set to pass 30,000, as Israel prepares assault on Rafah |url=https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-url=https://web.archive.org/web/20240227025505/https://www.theguardian.com/world/2024/feb/25/gaza-death-toll-set-to-pass-30000-as-israel-prepares-assault-on-rafah |archive-date=27 February 2024 |work=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt; i više od 100 novinara.&lt;ref&gt;{{cite web |date=22 June 2024 |title=Journalist casualties in the Israel-Gaza war |url=https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240709035555/https://cpj.org/2024/07/journalist-casualties-in-the-israel-gaza-conflict/ |archive-date=9 July 2024 |access-date=22 June 2024 |website=[[Committee to Protect Journalists]] |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first1=Christo |last1=Buschek |first2=Maria |last2=Christoph |first3=Muriel |last3=Kalisch |first4=Dajana |last4=Kollig |first5=Frederik |last5=Obermaier |first6=Maria |last6=Retter |title=(S+) The Gaza Project: Sie berichten aus der Todeszone – viele kostet das ihr Leben |language=de |trans-title=(S+) The Gaza Project: They report from the death zone – many lose their lives |work=[[Der Spiegel]] |date=25 June 2024 |issn=2195-1349 |url=https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |access-date=19 August 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726062632/https://www.spiegel.de/ausland/journalisten-in-gaza-arbeiten-in-der-todeszone-a-449a6940-b3ad-40ef-ab7a-d746c01ef0eb |archive-date=26 July 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=21 December 2023 |title=Gaza war 'most dangerous ever' for journalists, says rights group |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231222091121/https://www.reuters.com/world/middle-east/gaza-war-most-dangerous-ever-journalists-says-rights-group-2023-12-21/ |archive-date=22 December 2023 |work=[[Reuters]]}}&lt;/ref&gt; Smatra se da je još hiljade mrtvih tijela pod ruševinama uništenih zgrada.&lt;ref name=&quot;Tantesh &amp; Graham-Harrison&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Massoud |first1=Bassam |last2=Fick |first2=Maggie |date=23 December 2023 |title=Gaza death toll: why counting the dead has become a daily struggle |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213315/https://www.reuters.com/world/middle-east/fight-keep-counting-dead-gaza-2023-12-21/ |archive-date=14 January 2024 |work=[[Reuters]]}}&lt;/ref&gt;

Vlada [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] pokrenula je postupak, [[Tužba Južnoafričke Republike za genocid protiv Izraela|Južnoafrička Republika protiv Izraela]], na [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] (ICJ), navodeći kršenje [[Konvencija o genocidu|Konvencije o genocidu]].&lt;ref name=&quot;ICJ-2023-12-29&quot;&gt;[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20231228-app-01-00-en.pdf Application Instituting Proceedings] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 29 December 2023), [https://web.archive.org/web/20240105144115/https://www.icj-cij.org/index.php/node/203394 archived] from the original on 5 January 2024.&lt;/ref&gt; U početnoj presudi, ICJ je smatrao da Južnoafrička Republika ima pravo da pokrene svoj slučaj protiv [[Izrael|Izraela]], dok je Palestincima priznato da imaju &quot;uvjerljivo pravo da budu zaštićeni od genocida&quot;&lt;ref name=&quot;Donoghue&quot;&gt;{{harvnb|Donoghue|2024|loc=5:10}} (&quot;The court decided that the Palestinians had a plausible right to be protected from genocide, and that South Africa had the right to present that claim in the court.&quot;); [[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]], ¶ 54 (&quot;In the Court's view, the facts and circumstances mentioned above are sufficient to conclude that at least some of the rights claimed by South Africa and for which it is seeking protection are plausible. This is the case with respect to the right of the Palestinians in Gaza to be protected from acts of genocide and related prohibited acts identified in Article III, and the right of South Africa to seek Israel's compliance with the latter's obligations under the Convention.&quot;).&lt;/ref&gt; koji se suočava sa stvarnim rizikom od nepopravljive štete. Sud je naložio Izraelu da poštuje svoje obaveze prema Konvenciji o genocidu poduzimajući sve mjere koje su u njegovoj moći da spriječi počinjenje djela genocida, da spriječi i kazni poticanje na genocid, te da omogući osnovne humanitarne usluge u Gazi.&lt;ref name=&quot;ICJruling&quot;&gt;[[#ICJ-order-2024-01-26|Order, ''S. Afr.'', No. 192 (ICJ 26 January 2024)]].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Simon |first1=Scott |last2=Peralta |first2=Eyder |date=27 January 2024 |title=ICJ finds genocide case against Israel 'plausible', orders it to stop violations |url=https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations#:~:text=Live%20Sessions-,ICJ%20finds%20genocide%20case%20against%20Israel%20%27plausible%27%2C%20orders%20it,Africa%20has%20brought%20against%20Israel. |work=[[NPR]] |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128232512/https://www.npr.org/2024/01/27/1227397107/icj-finds-genocide-case-against-israel-plausible-orders-it-to-stop-violations |archive-date=28 January 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Casciani&quot;&gt;{{cite news |first=Dominic |last=Casciani |title=Israel-Gaza: What did the ICJ ruling really say? |url=https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |date=16 May 2024 |access-date=17 May 2024 |work=[[BBC]] |language=en-GB |archive-url=https://archive.today/20240517001958/https://www.bbc.com/news/articles/c3g9g63jl17o |archive-date=17 May 2024}}&lt;/ref&gt; Sud je također kasnije naredio Izraelu da poveća humanitarnu pomoć u Gazi i da spriječi genocidna djela tokom [[ofanzive na Rafah]].&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Dominic |last=Casciani |date=28 May 2024 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |title=Israel-Gaza: What does ICJ ruling on Israel's Rafah offensive mean? |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240529173848/https://www.bbc.com/news/articles/c722zv1r5yro |archive-date=29 May 2024
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |first1=Federica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |first3=Maziar |last3=Motamedi |date=28 March 2024 |title=ICJ orders Israel to stop preventing 'delivery of urgently needed' aid |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=2 April 2024 |archive-date=2 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240402063034/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/28/israels-war-on-gaza-live-unarmed-palestinians-killed-buried-by-bulldozer?update=2804475 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izraelska vlada je odbacila navode Južnoafričke Republike.&lt;ref name=&quot;Casciani&quot;/&gt; Izraelske pristalice kažu da je optuživanje Izraela za genocid [[Antisemitizam|antisemitsko]],&lt;ref name=&quot;NBC-2024-01-26&quot;&gt;{{cite news |title='Not only false, it's outrageous': Netanyahu rejects Gaza genocide charges |url=https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |work=[[NBC News]] |date=26 January 2024 |access-date=28 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240130123637/https://www.nbcnews.com/video/netanyahu-rejects-outrageous-icj-charges-of-gaza-genocide-203021381942 |archive-date=30 January 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pollard |first=Stephen |date=10 May 2024 |title=No, Israel isn't committing genocide |url=https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |access-date=16 October 2024 |work=[[The Daily Telegraph]] |language=en-GB |issn=0307-1235 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240521025431/https://www.telegraph.co.uk/news/2024/05/10/israel-isnt-committing-genocide/ |archive-date=21 May 2024}}&lt;/ref&gt; ali drugi tvrde da su optužbe za antisemitizam način da se zaštiti Izrael od takvih optužbi.&lt;ref&gt;{{Cite magazine |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=14 May 2024 |title=How Weaponizing Antisemitism Puts Jews at Risk |url=https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |access-date=16 October 2024 |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914221459/https://time.com/6977457/weaponizing-antisemitism/ |archive-date=14 September 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |first=Jonathan |last=Cook |date=7 March 2024 |title=How the 'fight against antisemitism' became a shield for genocide |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |access-date=16 October 2024 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240712165045/https://www.middleeasteye.net/opinion/war-gaza-fight-against-antisemitism-shield-israel-genocide |archive-date=12 July 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Arapsko-izraelski rat 1948.]] doveo je do uspostavljanja Izraela u većini onoga što je bila [[Mandatna Palestina]], s izuzetkom dvije odvojene teritorije koje su postale poznate kao [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]], koje su držali [[Jordan]] i [[Egipat]]. Nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967, Izrael je okupirao palestinske teritorije Zapadne obale i pojasa Gaze.&lt;ref name=&quot;El Deeb-2023&quot;&gt;{{cite news |last=El Deeb |first=Sarah |date=9 October 2023 |title=What is Hamas? The group that rules the Gaza Strip has fought several rounds of war with Israel |url=https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |access-date=5 December 2023 |work=[[Associated Press]] |archive-date=23 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231023140259/https://apnews.com/article/hamas-gaza-palestinian-authority-israel-war-ed7018dbaae09b81513daf3bda38109a |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U narednom periodu došlo je do dva narodna ustanka Palestinaca protiv izraelske okupacije; [[Prva intifada|Prva]] i [[Druga Intifada]], 1987. i 2000.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia |chapter=Intifada |title=Encyclopedia Britannica |title-link=Encyclopædia Britannica|chapter-url=https://www.britannica.com/topic/intifada |access-date=16 November 2023 |date=23 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114071751/https://www.britannica.com/topic/intifada |archive-date=14 November 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Potonji je okončan [[Izraelsko povlačenje iz Pojasa Gaze|jednostranim povlačenjem Izraela iz Gaze]] 2005.&lt;ref&gt;{{cite journal |date=13 October 2023 |title=Frequently asked questions on ICRC's work in Israel and the occupied territories |url=https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |url-status=live |journal=[[International Committee of the Red Cross]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20231029201111/https://www.icrc.org/en/document/frequently-asked-questions-icrcs-work-israel-and-occupied-territories |archive-date=29 October 2023 |access-date=30 October 2023 |ref={{sfnref|International Committee of the Red Cross|2023}}}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=9 October 2023 |title=Gaza Strip explained: Who controls it and what to know |work=[[NBC News]] |url=https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |url-status=live |access-date=30 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231031095143/https://www.nbcnews.com/news/gaza-strip-controls-s-know-rcna119405 |archive-date=31 October 2023}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. Pojasom Gaze upravlja [[Hamas]], islamistička militantna grupa, dok je Zapadna obala ostala pod kontrolom [[Palestinska Autonomna Područja|palestinskih vlasti]] predvođenih [[Fatah|Fatahom]]. Nakon što je Hamas preuzeo vlast, Izrael je uveo [[Blokada pojasa Gaze|blokadu pojasa Gaze]]&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Perry |first1=Tom |last2=McDowall |first2=Angus |date=7 October 2023 |title=Timeline of conflict between Israel and Palestinians in Gaza |work=[[Reuters]] |editor-last=Harvey |editor-first=Jan |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |access-date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007105909/https://www.reuters.com/world/middle-east/conflict-between-israel-palestinians-gaza-2023-10-07/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kane-2023&quot;&gt;{{cite magazine |last1=Kane |first1=Alex |last2=Cohen |first2=Mari |last3=Shamir |first3=Jonathan |last4=Scher |first4=Isaac |date=10 October 2023 |title=The Hamas Attacks and Israeli Response: An Explainer |url=https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231014223844/https://jewishcurrents.org/the-hamas-attacks-and-israeli-response-an-explainer |archive-date=14 October 2023 |access-date=15 October 2023 |magazine=[[Jewish Currents]]}}&lt;/ref&gt; što je značajno oštetilo njegovu ekonomiju.&lt;ref name=&quot;WBEUUN2&quot;&gt;{{cite web |url=https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |title=Gaza Strip: Interim Damage Assessment |archive-url=https://web.archive.org/web/20240501171634/https://thedocs.worldbank.org/en/doc/14e309cd34e04e40b90eb19afa7b5d15-0280012024/original/Gaza-Interim-Damage-Assessment-032924-Final.pdf |archive-date=1 May 2024 |website=[[World Bank]]/[[European Union]]/[[United Nations]] |date=29 March 2024 |page=5}}&lt;/ref&gt; Izrael je opravdao blokadu navodeći bezbjednosne brige,&lt;ref name=&quot;Meakem-2023&quot;&gt;{{cite news |last=Meakem |first=Allison |date=10 October 2023 |title=The Geopolitics of Palestine, Explained |work=[[Foreign Policy]] |url=https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |access-date=16 October 2023 |archive-date=15 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231015213033/https://foreignpolicy.com/2023/10/10/israel-palestine-conflict-gaza-hamas-war-geography-history/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; ali su međunarodne grupe za ljudska prava nazvale blokadu oblikom kolektivne kazne.&lt;ref&gt;{{bulleted list|
|{{cite news |last=Nebehay |first=Stephanie |date=13 September 2011|title=U.N. experts say Israel's blockade of Gaza illegal |work=[[Reuters]] |editor-last=Graff |editor-first=Peter |url=https://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |access-date=15 October 2023 |archive-date=15 June 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170615210724/http://www.reuters.com/article/us-un-gaza-rights-idUSTRE78C59R20110913 |url-status=live |quote=A panel of five independent U.N. rights experts [said] the blockade had subjected Gazans to collective punishment in 'flagrant contravention of international human rights and humanitarian law.'}}
|{{cite book |url=https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |title=Amnesty International Report 2022/23: The State of the World's Human Rights |publisher=[[Amnesty International]] |year=2023 |isbn=978-0-86210-502-0 |location=London |pages=206–211|chapter=Israel and the Occupied Palestinian Territories |access-date=15 October 2023 |quote=This compounded the impact of a 15-year ongoing Israeli blockade that amounts to illegal collective punishment |archive-date=16 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231016210727/https://www.amnesty.org/en/documents/pol10/5670/2023/en/ |url-status=live}}
|{{cite news |date=13 January 2009 |title=Deprived and Endangered: Humanitarian Crisis in the Gaza Strip |publisher=[[Human Rights Watch]] |url=https://www.hrw.org/news/2009/01/13/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |access-date=15 October 2023 |quote=The blockade is a form of collective punishment in violation of international law. |archive-date=4 April 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150404041422/http://www.hrw.org/news/2009/01/12/deprived-and-endangered-humanitarian-crisis-gaza-strip |url-status=live}}
|{{cite news |date=13 February 2017 |title=Hamas hardliner Yahya Sinwar elected as Gaza leader |work=[[BBC News]] |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |access-date=15 October 2023 |quote=Israel and Egypt maintain a blockade around Gaza aimed at preventing attacks by militants there, though the measure has been condemned by rights groups as a form of collective punishment. |archive-date=22 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231022080210/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-38955499 |url-status=live}}
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Ackerman |first=Seth |date=4 January 2024 |title=There was an Iron Wall in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&amp;MC_EID=B7EDF81030 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240105010623/https://jacobin.com/2024/01/IRON-WALL-GAZA-ISRAEL-DEFENSE-FORCES-REALPOLITIK-PALESTINE-HISTORY?MC_CID=3B53D49205&amp;MC_EID=B7EDF81030 |archive-date=5 January 2024 |access-date=8 January 2024 |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |quote=The unemployment rate soared to &quot;probably the highest in the world&quot;, four-fifths of the population were forced to rely on humanitarian assistance, three-quarters became dependent on food aid, more than half faced &quot;acute food insecurity&quot;, one in ten children were stunted by malnutrition, and over 96 percent of potable water became unsafe for human consumption.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Abdulrahim-2023&quot;&gt;{{cite news |last=Abdulrahim |first=Raja |date=7 October 2023|title=Gaza Has Suffered Under 16-Year Blockade |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html |access-date=16 October 2023 |archive-date=24 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231024053734/https://www.nytimes.com/2023/10/07/world/middleeast/gaza-blockade-israel.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku]] je izvijestila da je, zbog blokade, 81% stanovnika Gaze živjelo ispod nivoa siromaštva 2023, sa 63% nesigurno hrane i ovisno o međunarodnoj pomoći.&lt;ref name=&quot;Alfonseca-2023&quot;&gt;{{cite news |last1=Alfonseca |first1=Kiara |date=11 October 2023 |title=Palestinian civilians suffer in Israel–Gaza crossfire as death toll rises |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |url-status=live |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012150320/https://abcnews.go.com/International/palestinian-civilians-suffer-israel-hamas-crossfire-death-toll/story?id=103828889 |archive-date=12 October 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=June 2022 |title=The Gaza Strip: The humanitarian impact of 15 years of blockade |url=https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |access-date=16 November 2023 |website=[[UNICEF]] |archive-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231115160019/https://www.unicef.org/mena/documents/gaza-strip-humanitarian-impact-15-years-blockade-june-2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Od 2007. Izrael i Hamas, zajedno sa drugim palestinskim militantnim grupama sa sjedištem u Gazi, sudjeluju u sukobima,&lt;ref name=&quot;Meakem-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kane-2023&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Beauchamp-2023&quot;&gt;{{cite web |last=Beauchamp |first=Zack |title=Why did Hamas invade Israel?|url=https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |access-date=6 November 2023 |website=[[Vox (website)|Vox]] |date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007185123/https://www.vox.com/2023/10/7/23907323/israel-war-hamas-attack-explained-southern-israel-gaza |url-status=live}}&lt;/ref&gt; uključujući četiri rata [[Rat u Gazi (2008-2009)|2008–2009]], [[Rat u Gazi (2012)|2012]], [[Rat u Gazi (2014)|2014]] i [[Izraelsko-palestinska kriza (2021)|2021]].&lt;ref&gt;{{cite news |date=19 November 2023 |title=These six charts show the scale of human loss in the Israel–Gaza war |url=https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202135746/https://www.abc.net.au/news/2023-11-20/six-charts-that-show-the-scale-of-human-loss-in-israel-gaza-war/103074196 |archive-date=2 February 2024 |access-date=2 February 2024 |work=[[ABC News (Australia)|ABC News]] |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Tan |first=Joanna |date=12 November 2023 |title=Charts show a stark difference in the human cost of Israeli-Palestinian conflicts over the years |url=https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240114213622/https://www.cnbc.com/2023/11/12/israel-hamas-war-data-shows-human-cost-of-conflict-through-the-years.html |archive-date=14 January 2024 |access-date=7 March 2024 |work=[[CNBC]]}}&lt;/ref&gt; U ovim sukobima ubijeno je oko 6.400 Palestinaca i 300 Izraelaca.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Where We Work. Gaza Strip |work=United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East ([[UNRWA]]) |url=https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-url=https://web.archive.org/web/20231012075032/https://www.unrwa.org/where-we-work/gaza-strip |archive-date=12 October 2023 |access-date=12 October 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;OCHAoPt&quot;&gt;{{cite web |title=Data on casualties |url=https://www.ochaopt.org/data/casualties |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20231012194834/https://ochaopt.org/data/casualties |archive-date=12 October 2023 |access-date=12 October 2023 |work=United Nations Office for the Coordination of Humanitarian Affairs – occupied Palestinian territory ([[OCHAoPt]])}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Alfonseca-2023&quot; /&gt; U periodu 2018–2019. održani su veliki sedmični [[Protesti na granici u Gazi 2018–2019|organizirani protesti u blizini granice Gaze i Izraela]], koje je nasilno ugušio Izrael, čiji su snajperisti ubili stotine i ranili hiljade Palestinaca.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Two Years On: People Injured and Traumatized During the &quot;Great March of Return&quot; are Still Struggling |url=https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304172542/https://www.un.org/unispal/document/two-years-on-people-injured-and-traumatized-during-the-great-march-of-return-are-still-struggling/ |archive-date=4 March 2024 |access-date=5 March 2024 |website=un.org |publisher=[[United Nations]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Fayyad |first1=Huthifa |date=30 March 2019 |title=Gaza's Great March of Return protests explained |url=https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217174220/https://www.aljazeera.com/news/2019/3/30/gazas-great-march-of-return-protests-explained |archive-date=17 February 2024 |access-date=5 March 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]]}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon početka izraelsko-palestinske krize 2021., Hamasovo vojno krilo, [[Brigade Al-Kasam]], počelo je planiranje operacije protiv Izraela 7. oktobra 2023.&lt;ref name=&quot;Klein-2023&quot;&gt;{{cite magazine |last=Klein |first=Menachem |date=28 November 2023 |title=Israeli arrogance thwarted a Palestinian political path. October 7 revealed the cost |url=https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231129173047/https://www.972mag.com/hamas-fatah-elections-israel-arrogance/ |archive-date=29 November 2023 |magazine=[[+972 magazine]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hamas Says Its Attack on Israel Was Planned for Two Years |url=https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |access-date=4 December 2023 |work=[[The Wall Street Journal]] |date=14 October 2023 |archive-date=13 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231113232117/https://www.wsj.com/livecoverage/israel-hamas-war-gaza-strip/card/hamas-says-its-attack-on-israel-was-planned-for-two-years-1VCaFNgV3H2e4bGsBUAm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Prema diplomatama, Hamas je više puta govorio u mjesecima prije oktobra 2023. da ne želi novu vojnu eskalaciju u Gazi jer bi to pogoršalo humanitarnu krizu koja se dogodila nakon sukoba 2021.&lt;ref name=&quot;Abdulrahim-2023&quot; /&gt;

Dana 7. oktobra 2023, Hamas je predvodio [[Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra|napad na Izrael]] iz Gaze,&lt;ref name=&quot;AN-2023-10-08&quot;&gt;{{cite news |title=Hamas leader Haniyeh: Battle 'will spread to West Bank, Jerusalem' |date=8 October 2023 |url=https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |agency=[[Associated Press]] and [[Reuters]] |work=Arab News |quote=&quot;The leader of Hamas' military wing, Mohammed Deif, said Saturday's assault was in response to the 16-year blockade of Gaza, Israeli raids inside West Bank cities over the past year, violence at Al-Aqsa and increasing attacks by settlers on Palestinians, and growth of settlements.&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20231018143356/https://www.arabnews.com/node/2387276/middle-east |archive-date=18 October 2023}}&lt;/ref&gt;{{sfn|CBC|2023}}{{sfn|Shaw|2024|p=1}} što je rezultiralo sa najmanje 1.139{{sfn|Semerdjian|2024|p=1|ref=Semerdjian2024a}}&lt;ref name=&quot;Marsi &amp; Siddiqui&quot;&gt;{{cite news |first1=Frederica |last1=Marsi |first2=Usaid |last2=Siddiqui |title=Israel's war on Gaza live: Dozens of casualties in Israeli attack on UN hub |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |date=13 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |access-date=13 March 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313163109/https://www.aljazeera.com/news/liveblog/2024/3/13/israels-war-on-gaza-live-netanyahu-vows-to-finish-the-job-in-rafah?update=2770109 |archive-date=13 March 2024}}&lt;/ref&gt;{{efn|It is unclear how many of the deaths were a result of [[friendly fire]] or of the [[Hannibal Directive]]. An [[Ynet]] article stated that there was an &quot;immense and complex quantity&quot; of friendly-fire incidents on the part of IDF during the 7 October attack.&lt;ref name=&quot;YnetFF&quot;&gt;{{cite news |last=Zitun |first=Yoav |date=12 December 2023 |title=One-fifth of troop fatalities in Gaza due to friendly fire or accidents, IDF reports |language=en |work=[[Ynetnews]] |url=https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |access-date=15 December 2023 |quote=Casualties fell as a result of friendly fire on October 7, but the IDF believes that beyond the operational investigations of the events, it would not be morally sound to investigate these incidents due to the immense and complex quantity of them that took place in the kibbutzim and southern Israeli communities due to the challenging situations the soldiers were in at the time. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231214212217/https://www.ynetnews.com/article/rkjqoobip |archive-date=14 December 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cook121215&quot;&gt;{{cite news |last=Cook |first=Jonathan |author-link=Jonathan Cook |date=15 December 2023 |title=Why is western media ignoring evidence of Israel's own actions on 7 October? |url=https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |access-date=15 December 2023 |work=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231215161307/https://www.middleeasteye.net/opinion/israel-palestine-war-media-ignoring-evidence-actions-7-october |archive-date=15 December 2023 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ynet240111&quot;&gt;{{cite news|last1=Bergman |first1=Ronen |author-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=10 January 2024 |title=ההוראה: למנוע ממחבלים לחזור לעזה 'בכל מחיר', גם אם יש איתם חטופים |trans-title=The instructions: prevent terrorists from returning to Gaza &quot;at all costs&quot; even if there are hostages with them |url=https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |access-date=12 January 2024 |work=[[Ynet]] |language=he |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224193530/https://www.ynet.co.il/news/article/yokra13754368 |archive-date=24 February 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;YA240112&quot;&gt;{{cite news |last1=Bergman |first1=Ronen |author1-link=Ronen Bergman |last2=Zitun |first2=Yoav |date=12 January 2024 |title=השעות הראשונות של השבת השחורה |trans-title=The first hours of Black Saturday |url=https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |access-date=19 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240118162157/https://w.ynet.co.il/yediot/7-days/time-of-darkness |archive-date=18 January 2024 |work=[[Yedioth Ahronoth]] |language=he}}&lt;/ref&gt;}} smrtnih slučajeva, većinom civila.&lt;ref name=F24231215&gt;{{cite news |title=Israel social security data reveals true picture of Oct 7 deaths |date=15 December 2023 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |work=[[France 24]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304185753/https://www.france24.com/en/live-news/20231215-israel-social-security-data-reveals-true-picture-of-oct-7-deaths |archive-date=4 March 2024}}&lt;/ref&gt; Izrael je odgovorio veoma destruktivnom&lt;ref&gt;{{cite news |last=Dyer |first=Evan |date=30 December 2023 |title=Israel's Gaza bombing campaign is the most destructive of this century, analysts say |url=https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |work=[[CBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240630222241/https://www.cbc.ca/news/politics/israel-gaza-bombing-hamas-civilian-casualties-1.7068647 |archive-date=30 June 2024}}&lt;/ref&gt; kampanjom bombardovanja praćenom invazijom na pojas Gaze 27. oktobra.{{sfn|Segal|Daniele|2024|p=6}} Neki naučnici su tvrdili da je postojao genocid nad Palestincima prije napada 7. oktobra, ali je izraelska vojna kampanja u Gazi okarakterizirana kao genocidna od strane Južnoafričke Republike i drugih pristalica argumenta o genocidu.{{sfn|Jamshidi|2024|pp=1–4}}&lt;!-- &quot;In its application to the ICJ, South Africa describes Israel's entire campaign inside Gaza since 7 October as genocidal.&quot; --&gt;{{sfn|Semerdjian|2024|pp=3–4|ref=Semerdjian2024a}}

Zvaničnici Hamasa rekli su da je napad bio odgovor na izraelsku okupaciju, blokadu pojasa Gaze, nasilje izraelskih naseljenika nad Palestincima, ograničenja kretanja Palestinaca i zatvaranje hiljada Palestinaca, koje je Hamas pokušao osloboditi zauzimanjem Izraelskih taoca.&lt;ref name=&quot;aj7oct-invasion&quot;&gt;{{cite news |date=7 October 2023 |title=Fears of a ground invasion of Gaza grow as Israel vows 'mighty vengeance' |url=https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |publisher=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=8 October 2023 |archive-date=8 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231008024318/https://www.aljazeera.com/news/2023/10/7/world-is-watching-fears-grow-of-a-massive-gaza-invasion-by-israel |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McKernan-20231014&quot;&gt;{{cite news |last1=McKernan |first1=Bethan |last2=Michaelson |first2=Ruth |last3=Graham-Harrison |first3=Emma |last4=Kierszenbaum |first4=Quique |last5=Balousha |first5=Hazem |last6=Taha |first6=Sufian |last7=Sherwood |first7=Harriet |last8=Beaumont |first8=Peter |date=14 October 2023 |url=https://www.theguardian.com/world/2023/oct/14/seven-days-of-terror-that-shook-the-world-and-changed-the-middle-east |title=Seven days of terror that shook the world and changed the Middle East |work=[[The Observer]] |access-date=1 November 2023 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pacchiani-2023&quot;&gt;{{cite news |last=Pacchiani |first=Luca |date=7 October 2023 |url=https://www.timesofisrael.com/hamas-deputy-chief-anticipates-hostages-will-be-swapped-for-palestinian-prisoners/ |title=Hamas deputy chief anticipates hostages will be swapped for Palestinian prisoners |work=[[The Times of Israel]] |access-date=25 October 2023 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt; Brojni komentatori su identifikovali širi kontekst izraelske okupacije kao uzrok rata.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Matar |first1=Haggai |date=7 October 2023 |title=Gaza's shock attack has terrified Israelis. It should also unveil the context |url=https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181619/https://www.972mag.com/gaza-attack-context-israelis/ |archive-date=31 December 2023 |access-date=31 December 2023 |magazine=[[+972 Magazine]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine |last1=Schenker |first1=Hillel |date=12 October 2023 |title=The Catastrophe of October 7. Why Did It Happen? |url=https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231231181618/https://www.thenation.com/article/world/israel-gaza-hamas-war-netanyahu/ |archive-date=31 December 2023 |access-date=31 December 2023 |magazine=[[The Nation]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Barghouti |first1=Mariam |date=14 October 2023 |title=On October 7, Gaza broke out of prison |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/14/on-october-7-gaza-broke-out-of-prison |access-date=31 December 2023 |archive-url= |archive-date=}}&lt;/ref&gt; [[Associated Press]] je pisao da su Palestinci &quot;u očaju zbog beskrajne okupacije Zapadne obale i zagušljive blokade Gaze&quot;.&lt;ref name=&quot;Federman-20231007&quot;&gt;{{cite news |url=https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |title=Hamas militant group has started a war that 'Israel will win,' defense minister says |date=7 October 2023 |publisher=[[Associated Press]] |first1=Josef |last1=Federman |first2=Issam |last2=Adwan |access-date=7 October 2023 |archive-date=7 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231007073124/https://apnews.com/article/israel-palestinians-gaza-hamas-rockets-airstrikes-tel-aviv-11fb98655c256d54ecb5329284fc37d2 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nekoliko organizacija za ljudska prava, uključujući [[Amnesty International]],&lt;ref&gt;{{cite report |url=https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |title=Israel's Apartheid Against Palestinians: Cruel System of Domination and Crime Against Humanity |date=January 2022 |publisher=[[Amnesty International]] |access-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220201215719/https://www.amnesty.org/en/wp-content/uploads/2022/02/MDE1551412022ENGLISH.pdf |archive-date=1 February 2022 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[B'Tselem]],&lt;ref&gt;{{cite web |date=12 January 2021 |title=A regime of Jewish supremacy from the Jordan River to the Mediterranean Sea: This is apartheid |url=https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210508165214/https://www.btselem.org/publications/fulltext/202101_this_is_apartheid |archive-date=8 May 2021 |access-date=6 November 2023 |work=[[B'Tselem]]|quote=A regime that uses laws, practices and organized violence to cement the supremacy of one group over another is an apartheid regime. Israeli apartheid, which promotes the supremacy of Jews over Palestinians, was not born in one day or of a single speech. It is a process that has gradually grown more institutionalized and explicit, with mechanisms introduced over time in law and practice to promote Jewish supremacy. These accumulated measures, their pervasiveness in legislation and political practice, and the public and judicial support they receive – all form the basis for our conclusion that the bar for labeling the Israeli regime as apartheid has been met.}}&lt;/ref&gt; i [[Human Rights Watch]]&lt;ref&gt;{{cite news |last=Holmes |first=Oliver |date=27 April 2021 |title=Israel is committing the crime of apartheid, rights group says |work=[[The Guardian]] |url=http://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |url-status=live |access-date=6 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220202210105/https://www.theguardian.com/world/2021/apr/27/israel-committing-crime-apartheid-human-rights-watch |archive-date=2 February 2022}}&lt;/ref&gt; uporedilo je izraelsku okupaciju sa [[Apartheid|apartheidom]]; Izraelske pristalice osporavaju ovu karakterizaciju.&lt;ref&gt;{{cite news |date=4 May 2023 |title=Israël: l'Assemblée nationale rejette une résolution communiste dénonçant un &quot;régime d'apartheid&quot; |language=fr |trans-title=Israel: National Assembly rejects communist resolution denouncing 'apartheid regime' |work=[[Le Figaro]] |url=https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |url-status=live |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230614002231/https://www.lefigaro.fr/flash-actu/israel-l-assemblee-nationale-rejette-une-resolution-communiste-denoncant-un-regime-d-apartheid-20230504 |archive-date=14 June 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Hutzler |first1=Alexandra |last2=Peller |first2=Lauren |date=19 July 2023 |title=House passes resolution saying Israel isn't a 'racist or apartheid state' |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |url=https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569|url-status=live |access-date=15 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231030033122/https://abcnews.go.com/Politics/house-vote-resolution-israel-racist-apartheid-state/story?id=101410569 |archive-date=30 October 2023}}&lt;/ref&gt; Savjetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]] objavljeno u julu 2024. potvrdilo je da je okupacija nezakonita i da se time krši član 3. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, koja zabranjuje rasnu segregaciju i apartheid.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Siddique |first=Haroon |date=19 July 2024 |title=UN court orders Israel to end its occupation of Palestinian territories |url=https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |access-date=25 September 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-date=22 July 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240722174228/https://www.theguardian.com/world/article/2024/jul/19/israels-settlement-policies-break-international-law-court-finds |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Spisaknapomena}}

== Reference ==
{{refspisak|kolona-širina=30em}}

=== Izvori ===
{{refbegin|colwidth=30em}}
* {{Cite magazine |last=Abraham |first=Yuval |date=3 April 2024 |title='Lavender': The AI machine directing Israel's bombing spree in Gaza |url=https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |access-date=29 October 2024 |magazine=[[+972 Magazine]] |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010022042/https://www.972mag.com/lavender-ai-israeli-army-gaza/ |archive-date=10 October 2024 }}
* {{cite web |last1=Albanese |first1=Francesca |title=Anatomy of a Genocide |url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/documents/hrbodies/hrcouncil/sessions-regular/session55/advance-versions/a-hrc-55-73-auv.pdf |publisher=[[United Nations Special Rapporteur on the occupied Palestinian territories]] |date=25 March 2024 }}
* {{cite news |last1=Antonio |first1=Raymund |date=23 October 2023 |title=Civilians not a target: Envoy decries 'genocide' tag of Israel–Hamas war |work=[[Manila Bulletin]] |url=https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231101160309/https://mb.com.ph/2023/10/23/civilians-not-a-target-envoy-decries-genocide-tag-of-israel-hamas-war |archive-date=1 November 2023 |quote=Israeli Ambassador to the Philippines Ilan Fluss rejected the notion that his country is committing genocide in Gaza City, where a two-week war has erupted ... their measures were targeting Hamas members, and they were 'taking all measures to avoid having civilians affected&quot; by attacks. 'We are informing civilians even before attacks: keep away from Hamas' infrastructure and Hamas' facilities,' ... Hamas attacked Israel on Oct. 7, and killed at least 1,400 people, mostly civilians. }}
* {{cite news |date=2 December 2023 |title=Israeli offensive shifts to crowded southern Gaza, driving up death toll despite evacuation orders |url=https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |access-date=4 December 2023 |work=[[Associated Press]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231216054613/https://apnews.com/article/israel-hamas-war-news-12-2-2023-f300e8dac70d5309bf5f5a75bace7689 |archive-date=16 December 2023 |ref={{sfnref|AP News|2023a}} }}
* {{cite magazine |last=Assi |first=Seraj |date=20 February 2024 |title=Lula Is Right About Israel's Genocide in Gaza |url=https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240225230416/https://jacobin.com/2024/02/lula-israel-gaza-genocide |archive-date=25 February 2024 }}
&lt;!-- BBB --&gt;
* {{cite news |last=Bartov |first=Omer |date=10 November 2023 |title=Opinion {{!}} What I Believe as a Historian of Genocide |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |access-date=16 December 2023 |issn=0362-4331 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231218055737/https://www.nytimes.com/2023/11/10/opinion/israel-gaza-genocide-war.html |archive-date=18 December 2023 }}
* {{cite web |last=Beaklini |first=Bruno Lima Rocha |date=25 October 2023 |title='War propaganda' - Brazil's media has abandoned journalistic standards over Gaza |url=http://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |access-date=25 December 2023 |website=[[Al Jazeera Media Network|Al Jazeera Media Institute]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104164637/https://institute.aljazeera.net/en/ajr/article/2393 |archive-date=4 November 2023 }}
* {{cite news |last=Bishara |first=Marwan |author-link=Marwan Bishara |date=12 October 2023 |title=Israel is manufacturing a case for genocide |language=en-US |newspaper=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231120213933/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/10/12/israel-is-manufacturing-a-case-for-genocide |archive-date=20 November 2023 }}
* {{cite magazine |last=Burga |first=Solcyré |date=13 November 2023 |title=Is What's Happening in Gaza a Genocide? Experts Weigh In |url=https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125022352/https://time.com/6334409/is-whats-happening-gaza-genocide-experts/ |archive-date=25 November 2023 }}
&lt;!-- CCC --&gt;
* {{cite news |title=Hundreds dead as war erupts after surprise Hamas attack catches Israel off guard |date=7 October 2023 |url=https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |agency=[[Associated Press]] |work=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110155357/https://www.cbc.ca/news/world/gaza-israel-rockets-attack-hamas-1.6990209 |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|CBC|2023}} }}
* {{cite news |last1=Chacar |first1=Henriette |date=10 November 2023 |title=Israel revises Hamas attack death toll to 'around 1,200' |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231111012813/https://www.reuters.com/world/middle-east/israel-revises-death-toll-oct-7-hamas-attack-around-1200-2023-11-10/ |archive-date=11 November 2023 }}
* {{cite news |last=Conley |first=Julia |date=3 January 2024b |title=100+ Global Rights Groups Urge Support for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123613/https://www.commondreams.org/news/support-south-africa-icj |url-status=live }}
* {{cite news |last=Corder |first=Mike |date=2 January 2024 |title=South Africa's genocide case against Israel sets up a high-stakes legal battle at the UN's top court |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |access-date=3 January 2024 |work=[[ABC News (United States)|ABC News]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240107013809/https://abcnews.go.com/International/wireStory/south-africas-genocide-case-israel-sets-high-stakes-106055104 |archive-date=7 January 2024 }}
* {{cite journal |last1=Di-Capua |first1=Yoav |title=Genocidal Mirroring in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 June 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2361978 |s2cid= |doi-access=free}}
* {{cite interview |last=Donoghue |first=Joan |subject-link=Joan Donoghue |interviewer=[[Stephen Sackur]] |title=Joan Donoghue – Former President of the International Court of Justice |work=[[HARDtalk]] |date=25 April 2024 |publisher=[[BBC]] |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/m001yplc |url-access=subscription |access-date=5 July 2024 }}
* {{cite news |last=Doucet |first=Lyse |date=9 March 2024 |title=Israel abused Gaza war detainees, UN report alleges |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |work=[[BBC News]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240313065404/https://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-68514816 |archive-date=13 March 2024 }}
* {{cite journal |last1=El-Affendi |first1=Abdelwahab |title=The Futility of Genocide Studies After Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=18 January 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2305525 |doi-access=free}}
* {{cite web |title=Nearly 25,000 Palestinians killed during 70-day Israeli genocide in Gaza |date=15 December 2023 |url=https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |publisher=[[Euro-Mediterranean Human Rights Monitor]] |access-date=25 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231220142411/https://euromedmonitor.org/en/article/6035/Nearly-25,000-Palestinians-killed-during-70-day-Israeli-genocide-in-Gaza |archive-date=20 December 2023 |ref={{sfnref|Euro-Med Human Rights Monitor|2023}} }}
* {{cite journal |last1=Fassin |first1=Didier |author-link=Didier Fassin |title=The Rhetoric of Denial: Contribution to an Archive of the Debate about Mass Violence in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2308941 |s2cid=}}
* {{cite news |last1=Graham-Harrison |first1=Emma |last2=Kierszenbaum |first2=Quique |date=3 January 2024 |title=Israeli public figures accuse judiciary of ignoring incitement to genocide in Gaza |url=https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |access-date=6 January 2024 |work=[[The Guardian]] |language=en-GB |issn=0261-3077 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240128043046/https://www.theguardian.com/world/2024/jan/03/israeli-public-figures-accuse-judiciary-of-ignoring-incitement-to-genocide-in-gaza |archive-date=28 January 2024 }}
* {{cite news |last1=Hassan |first1=Fatima |last2=Manjra |first2=Shuaib |last3=London |first3=Leslie |date=14 February 2024 |title=Israel's unrelenting war on Gaza healthcare requires urgent action |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |access-date=21 March 2024 |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-url=https://web.archive.org/web/20240308170637/https://www.aljazeera.com/opinions/2024/2/14/israels-unrelenting-war-on-gaza-healthcare-requires-urgent-action |archive-date=8 March 2024 |url-status=live }}
* {{cite web |publisher=[[Human Rights Watch]] |title=World Court to hear Genocide Case Against Israel |date=10 January 2024 |url=https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |access-date=10 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240110151152/https://www.hrw.org/news/2024/01/10/world-court-hear-genocide-case-against-israel |archive-date=10 January 2024 |ref={{sfnref|Human Rights Watch|2024}} }}
* {{cite journal |last1=Jamshidi |first1=Maryam |title=Genocide and Resistance in Palestine under Law's Shadow |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=6 May 2024 |pages=1–35 |doi=10.1080/14623528.2024.2348377 |s2cid= |doi-access=free}}
* {{cite web |last=Jimoh |first=Abdullahi |date=4 January 2024 |title=Over 100 Global Organisations Rally for South Africa's Genocide Case Against Israel at ICJ |website=News Central TV |url=https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |access-date=6 January 2024 |archive-date=6 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240106123615/https://newscentral.africa/over-100-global-organisations-rally-for-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj/ |url-status=live }}
* {{cite news |last=Johnson |first=Jake |date=18 October 2023 |title=800+ Legal Scholars Say Israel May Be Perpetrating 'Crime of Genocide' in Gaza |work=[[Common Dreams]] |url=https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231122173930/https://www.commondreams.org/news/legal-scholars-israel-genocide |archive-date=22 November 2023 }}
* {{cite news |last=Jones |first=Owen |author-link=Owen Jones |date=13 January 2024 |title=The brutality and inhumanity of Israel's assault on Gaza is no surprise. It's just what was promised |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |work=[[The Guardian]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240122060757/https://www.theguardian.com/commentisfree/2024/jan/13/israel-hamas-gaza-war-crimes |archive-date=22 January 2024 }}
* {{cite journal |last1=Khan |first1=Mishal S. |last2=Tinua |first2=Alu Tacon |date=16 February 2024 |title=Israel–Palestine: dehumanisation and silencing |journal=[[The Lancet]] |volume=403 |number=10429 |pages=805–806 |doi=10.1016/S0140-6736(24)00043-6 |pmid=38373433 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Khatib |first1=Rasha |last2=McKee |first2=Martin |author2-link=Martin McKee |last3=Yusuf |first3=Salim |author3-link=Salim Yusuf |title=Counting the dead in Gaza: difficult but essential |journal=[[The Lancet]] |publisher=Elsevier BV |date=5 July 2024 |volume=404 |issue=10449 |pages=237–238 |issn=0140-6736 |doi=10.1016/s0140-6736(24)01169-3 |pmid=38976995 |url=https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(24)01169-3/fulltext }}
* {{cite news |last1=Kottasová |first1=Ivana |last2=Salman |first2=Abeer |last3=Alkhaldi |first3=Celine |last4=Bashir |first4=Nada |last5=Khadder |first5=Kareem |date=6 November 2023 |title=Gaza workers expelled from Israel accuse Israeli authorities of abuse, including beatings |url=https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |access-date=2 February 2024 |work=[[WRAL-TV]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.wral.com/story/gaza-workers-expelled-from-israel-accuse-israeli-authorities-of-abuse-including-beatings/21135682/ |archive-date=2 February 2024 }}
* {{cite journal |last1=Lederman |first1=Shmuel |title=Gaza as a Laboratory 2.0 |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=29 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2309706 |s2cid=}}
* {{cite journal |last1=Levene |first1=Mark |author1-link=Mark Levene |title=Gaza 2023: Words Matter, Lives Matter More |journal=[[Journal of Genocide Research]] |eissn=1469-9494 |date=21 January 2024 |issue=Forum: Israel–Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies |pages=1–7 |doi=10.1080/14623528.2024.2301866 |url=https://www.researchgate.net/publication/380792867 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240704174612/https://www.researchgate.net/profile/Mark-Levene/publication/380792867_Gaza_2023_Words_Matter_Lives_Matter_More/links/664f1becbc86444c72f9e294/Gaza-2023-Words-Matter-Lives-Matter-More.pdf |archive-date=4. 7. 2024 |access-date=22. 11. 2024 |url-status=live }}
* {{cite news |last=Litvin |first=Yoav |date=21 December 2023 |title=The anatomy of Zionist genocide |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240224052235/https://www.aljazeera.com/opinions/2023/12/21/the-anatomy-of-zionist-genocide |archive-date=24 February 2024 }}
* {{cite news |last1=Mackenzie |first1=James |last2=Lubell |first2=Maayan |date=29 October 2023 |title=Israel launches Gaza war's second phase with ground operation, Netanyahu says |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |access-date=1 November 2023 |archive-url=https://archive.today/20231029040509/https://www.reuters.com/world/middle-east/eu-calls-humanitarian-pauses-gaza-aid-israel-raids-enclave-2023-10-26/ |archive-date=29 October 2023 |quote=Israel has tightened its blockade on and bombarded Gaza for three weeks after the Islamist group Hamas' Oct. 7 assault killed 1,400 Israelis ... Abbas ... said, 'Our people in the Gaza Strip are facing a war of genocide and massacres committed by the Israeli occupation forces in full view of the entire world.' }}
* {{cite web |last1=Masarwa |first1=Lubna |last2=Osman |first2=Nadda |date=3 November 2023 |title=Palestinian workers from Gaza describe torture and abuse in Israeli detention |url=https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |access-date=2 February 2024 |website=[[Middle East Eye]] |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20240202165606/https://www.middleeasteye.net/news/israel-palestine-war-gaza-workers-torture-abuse-detention |archive-date=2 February 2024 }}
* {{cite journal |last1=McDoom |first1=Omar Shahabudin |author1-link=Omar Shahabudin McDoom |title=Expert Commentary, the Israeli-Palestinian Conflict, and the Question of Genocide: Prosemitic Bias within a Scholarly Community? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=25 April 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2346403 |s2cid= |doi-access=free}}
* {{cite web |title=Cuba apoya la demanda de Sudáfrica ante la Corte Internacional de Justicia contra el genocidio de Israel en Palestina |date=11 January 2024 |url=https://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |publisher=[[Ministry of Foreign Affairs (Cuba)|Cuba Ministry of Foreign Affairs]] |language=es |trans-title=Cuba supports South Africa's lawsuit before the International Court of Justice against Israel's genocide in Palestine |archive-url=https://web.archive.org/web/20240111181941/http://cubaminrex.cu/es/cuba-apoya-la-demanda-de-sudafrica-ante-la-corte-internacional-de-justicia-contra-el-genocidio-de |archive-date=11 January 2024 |ref={{sfnref|Cuban Ministry of Foreign Affairs|2024}} }}
* {{cite news |last1=Narea |first1=Nicole |last2=Samuel |first2=Sigal |date=13 November 2023 |title=How to think through allegations of genocide in Gaza |work=[[Vox (website)|Vox]] |url=https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |access-date=24 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231124174721/https://www.vox.com/world-politics/2023/11/13/23954731/genocide-israel-gaza-palestine |archive-date=24 November 2023 |url-status=live }}
* {{cite news |last=Nichols |first=Michelle |date=11 October 2023 |title=Palestinian UN envoy accuses Israel of 'genocidal' campaign against Gaza |language=en-US |newspaper=[[Reuters News]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |access-date=13 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231114095429/https://www.reuters.com/world/middle-east/palestinian-un-envoy-accuses-israel-genocidal-campaign-against-gaza-2023-10-10/ |archive-date=14 November 2023 }}
* {{cite magazine |last=Obermaier |first=Lena |date=23 October 2023 |title=Germany Is Complicit in Israel's War Crimes in Gaza |url=https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |magazine=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301181227/https://jacobin.com/2023/10/germany-israel-war-crimes-gaza-palestine-international-law |archive-date=1 March 2024 }}
* {{wikicite |ref=ICJ-order-2024-01-26 |reference=[https://www.icj-cij.org/sites/default/files/case-related/192/192-20240126-ord-01-00-en.pdf Order of 26 January 2024] (PDF), [[South Africa v. Israel|Application of Convention on Prevention and Punishment of Crime of Genocide (S. Afr. v. Isr.)]], No. 192 ([[International Court of Justice|ICJ]] 26 January 2024), [https://archive.today/20240213034718/https://static01.nyt.com/newsgraphics/documenttools/e9d8337ab5ae1d92/72977573-full.pdf archived] from the original on 13 February 2024.}}
* {{cite news |title=South Africa's ICJ Case Against Israel Backed by Over 1,000 Organizations |work=[[The Palestine Chronicle]] |date=10 January 2024 |url=https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |access-date=13 January 2024 |archive-date=12 January 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240112210235/https://www.palestinechronicle.com/south-africas-icj-case-against-israel-backed-by-over-1000-organizations/ |url-status=live |ref={{sfnref|The Palestine Chronicle|2024b}} }}
* {{cite news |last=Porras |first=Simón Rodríguez |date=25 October 2023 |title=Aimé Césaire reminds us why Western powers accept the genocide committed in Gaza |url=https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |work=[[The New Arab]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240117190839/https://www.newarab.com/opinion/why-western-powers-accept-israels-genocide-gaza |archive-date=17 January 2024 }}
* {{cite press release |date=20 October 2023&lt;!-- date more signatures added --&gt; |orig-date=Statement released 15 October 2023 |title=Public Statement: Scholars Warn of Potential Genocide in Gaza |url=https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20231123124815/https://twailr.com/public-statement-scholars-warn-of-potential-genocide-in-gaza/ |archive-date=23 November 2023 |publisher=Third World Approaches to International Law Review |url-status=live |access-date=2 July 2024 |ref={{harvid|&quot;Public Statement: Scholars Warn&quot;|2023}} }}
* {{Cite web |last=Quigley |first=John |date=3 July 2024 |title=The Lancet and Genocide By &quot;Slow Death&quot; in Gaza |url=https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |access-date=13 July 2024 |website=Arab Center Washington DC |language=en-US |archive-url=https://web.archive.org/web/20240713161805/https://arabcenterdc.org/resource/the-lancet-and-genocide-by-slow-death-in-gaza/ |archive-date=13 July 2024 }}
* {{cite journal |last=Qutami |first=Loubna |date=2023 |title=A Feminist Practice of Bearing Witness to Genocide |journal=[[Feminist Studies]] |volume=49 |number=2 |pages=531–533 |doi=10.1353/fem.2023.a915923 |s2cid=266441159}}
* {{cite journal |last1=Samudzi |first1=Zoé |author-link=Zoé Samudzi |date=18 January 2024 |title=&quot;We are Fighting Nazis&quot;: Genocidal Fashionings of Gaza(ns) After 7 October |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2305524}}
* {{cite news |last=Saric |first=Ivana |date=8 November 2024 |title=Nearly 70% of verified deaths in Gaza are women and children, UN report finds |url=https://www.axios.com/2024/11/08/un-report-70-gaza-dead |archive-url= |archive-date= |work=[[Axios (website)|Axios]] }}
* {{cite journal |last=Sathar |first=M. A. |date=December 2023 |title=The war on Gaza. A test of our humanity |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=82–83 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1734 |doi-access=free}}
* {{cite news |last1=Sawafta |first1=Ali |last2=Fick |first2=Maggie |date=7 December 2023 |title=How many Palestinians have died in Gaza? Death toll explained |language=en |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |access-date=8 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231212021332/https://www.reuters.com/world/middle-east/how-many-palestinians-have-died-gaza-war-how-will-counting-continue-2023-12-06/ |archive-date=12 December 2023 }} 
* {{cite news |last1=Scahill |first1=Jeremy |last2=Grim |first2=Ryan |title=Leaked NYT Gaza memo tells journalists to avoid words &quot;genocide,&quot; &quot;ethnic cleansing,&quot; and &quot;occupied territory&quot; |url=https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |access-date=16 April 2024 |work=[[The Intercept]] |date=15 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240416131015/https://theintercept.com/2024/04/15/nyt-israel-gaza-genocide-palestine-coverage/ |archive-date=16 April 2024 |url-status=live }}
* {{cite news |last=Segal |first=Raz |author-link=Raz Segal |date=13 October 2023 |title=A Textbook Case of Genocide |language=en |publisher=[[Jewish Currents]] |url=https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |access-date=19 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231125093604/https://jewishcurrents.org/a-textbook-case-of-genocide |archive-date=25 November 2023 }}
* {{cite journal |last1=Segal |first1=Raz |author1-link=Raz Segal |last2=Daniele |first2=Luigi |date=5 March 2024 |title=Gaza as Twilight of Israel Exceptionalism: Holocaust and Genocide Studies from Unprecedented Crisis to Unprecedented Change |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2325804 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=A World Without Civilians |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=24 January 2024 |pages=1–6 |doi=10.1080/14623528.2024.2306714 |s2cid= |ref=Semerdjian2024a}}
* {{cite journal |last1=Semerdjian |first1=Elyse |title=Gazafication and Genocide by Attrition in Artsakh/Nagorno Karabakh and the Occupied Palestinian Territories |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 July 2024 |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2377871 |ref=Semerdjian2024b}}
* {{cite news |last1=Shamim |first1=Sarah |date=11 January 2024 |title=Which countries back South Africa's genocide case against Israel at ICJ? |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |access-date=12 January 2024 |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126071244/https://www.aljazeera.com/news/2024/1/9/which-countries-back-south-africas-genocide-case-against-israel-at-icj |archive-date=26 January 2024 }}
* {{cite journal |last1=Shaw |first1=Martin |author-link=Martin Shaw (sociologist) |title=Inescapably Genocidal |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=3 January 2024 |pages=1–5 |doi=10.1080/14623528.2023.2300555 |s2cid=266778978}}
* {{cite news |last1=Smith |first1=Mitch |last2=McCarthy |first2=Lauren |last3=Londoño |first3=Ernesto |last4=Jordan |first4=Miriam |date=12 October 2023 |title=Palestinian Americans, Dismayed by Violence, Say Historical Context Is Being Overlooked |language=en-US |newspaper=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |access-date=12 October 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231112091142/http://www.nytimes.com/2023/10/12/us/palestinians-reaction-israel-hamas.html |archive-date=12 November 2023 |issn=0190-8286 }}
* {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=December 2023 |title=Gaza and international law: The global obligation to protect life and health |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=16 |number=3 |pages=80–81 |doi=10.7196/SAJBL.2023.v16i3.1764 |doi-access=free}}
* {{cite news |last1=Speakman Cordall |first1=Simon |last2=Pedrosa |first2=Veronica |date=13 March 2024 |title=Not just the UNRWA report: Countless accounts of Israeli torture in Gaza |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |work=[[Al Jazeera English|Al Jazeera]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20240314115752/https://www.aljazeera.com/news/2024/3/13/after-the-unrwa-report-more-accounts-of-israels-torture-in-gaza |archive-date=14 March 2024 }}
* {{cite news |last=Stacey |first=Diego |date=4 November 2023 |title=Pedro Arrojo, UN Special Rapporteur: 'The Gaza war is heading towards genocide' |publisher=[[El País]] |url=https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20231108133528/https://english.elpais.com/international/2023-11-04/pedro-arrojo-un-special-rapporteur-the-gaza-war-is-heading-towards-genocide.html |archive-date=8 November 2023 }}
* {{cite journal |last1=Sultany |first1=Nimer |author-link=Nimer Sultany |title=A Threshold Crossed: On Genocidal Intent and the Duty to Prevent Genocide in Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=9 May 2024 |pages=1–26 |doi=10.1080/14623528.2024.2351261 |s2cid= |doi-access=free}}
* {{cite journal |last1=Tanielian |first1=Melanie S. |title=The Silent Slow Killer of Famine: Humanitarian Management and Permanent Security |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=5 February 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2310866 |s2cid=}}
* {{cite news |last1=Thomas |first1=Merlyn |date=21 December 2023 |title=Israel Gaza: What Gaza's death toll says about the war |url=https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |access-date=25 December 2023 |work=[[BBC News]] |publisher=BBC Verify |archive-url=https://web.archive.org/web/20231224231727/https://www.bbc.com/news/world-middle-east-67764664 |archive-date=24 December 2023 }}
* {{cite book |last1=Traverso |first1=Enzo |author-link=Enzo Traverso |year=2024 |title=Gaza Faces History |url=https://books.google.com/books?id=7-8PEQAAQBAJ |isbn=978-1-63542-555-0 |publisher=Other Press }}
* {{cite journal |last1=Üngör |first1=Uğur Ümit |author-link=Uğur Ümit Üngör |title=Screaming, Silence, and Mass Violence in Israel/Palestine |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=26 January 2024 |pages=1–9 |doi=10.1080/14623528.2024.2309709 |s2cid= |doi-access=free}}
* {{cite report |author1=International human rights clinic, [[Boston University School of Law]] |author2=International human rights clinic, [[Cornell Law School]] |author3=Centre for human rights, [[University of Pretoria]] |author4=Lowenstein human rights project, [[Yale Law School]] |title=Genocide in Gaza: Analysis of international law and its application to Israel's military actions since October 7, 2023 |url=https://www.humanrightsnetwork.org/s/Genocide-in-Gaza-Final-version-051524.pdf |date=15 May 2024 |publisher=University Network for Human Rights |archive-url=https://archive.today/20240518202328/https://static1.squarespace.com/static/5b3538249d5abb21360e858f/t/66475850eceb152a52fd55fe/1715951696844/Genocide+in+Gaza+-+Final+version+051524.pdf |archive-date=18 May 2024 |url-status=live |ref={{sfnref|UNHR|2024}} }}
* {{cite journal |last1=Wells |first1=Karen |last2=Cortés-Morales |first2=Susana |last3=Esson |first3=James |last4=Horgan |first4=Deirdre |last5=Nxumalo |first5=Fikile |last6=Phoenix |first6=Ann |last7=Rautio |first7=Paulina |last8=Rosen |first8=Rachel |date=20 February 2024 |title=Israel's war on Gaza and the violation of children's rights |journal=Children's Geographies |volume=22 |issue=2 |pages=197–200 |doi=10.1080/14733285.2024.2316752 |doi-access=free}}
{{refend}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin|30em}}
* {{cite journal |last1=Abdo |first1=Nahla |title=Israel's settler colonialism and the genocide in Gaza: Alternatives |journal=[[Studies in Political Economy]] |date=2024 |volume=105 |issue=1 |pages=94–106 |doi=10.1080/07078552.2024.2325298}}
* {{cite journal |last1=Agha |first1=Zena |last2=Esson |first2=James |last3=Griffiths |first3=Mark |last4=Joronen |first4=Mikko |date=5 February 2024 |title=Gaza: A decolonial geography |journal=[[Transactions of the Institute of British Geographers]] |volume=49 |number=2 |page=e12675 |doi=10.1111/tran.12675 |bibcode=2024TrIBG..49E2675A}}
* {{cite journal |last=Alexander |first=Atul |date=22 February 2024 |title=Application of the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide in the Gaza Strip (South Africa v. Israel) at the International Court of Justice |journal=[[Chinese Journal of International Law]] |volume=23 |number=1 |pages=185–190 |doi=10.1093/chinesejil/jmae004}}
* {{cite magazine |last=Audeh |first=Ida |date=March–April 2024 |title=Solidarity During a Time of Genocide: Why Gaza Matters |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=8–10 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/solidarity-during-a-time-of-genocide-why-gaza-matters.html}}
* {{cite journal |last1=Ferguson |first1=Rob |date=19 December 2023 |title=Israel's roadmap to genocide |journal=[[International Socialism]] |number=181 |url=https://isj.org.uk/roadmap-to-genocide/}}
* {{cite journal |date=January–February 2024 |title=Genocide in Gaza: The Ongoing Nakba |journal=Al-Muntaqa: New Perspectives on Arab Studies |volume=7 |number=1 |publisher=[[Arab Center for Research and Policy Studies]] |jstor=e48516260}}
* {{cite journal |last1=Gostin |first1=Lawrence O. |last2=Goodwin |first2=Michael B. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict—Reply |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1330 |doi=10.1001/jama.2024.4426 |pmid=38477944}}
* {{cite journal |last=Kels |first=Charles G. |date=13 March 2024 |title=International Humanitarian Law in the Israeli-Gaza Conflict |journal=[[JAMA]] |volume=331 |number=15 |page=1329 |doi=10.1001/jama.2024.4432 |pmid=38477929}}
* {{cite journal |last=Lloyd |first=Genevieve |author-link=Genevieve Lloyd |date=20 February 2024 |title=Seeing Gaza: Objectivity and Emotion |journal=[[Bioethical Inquiry]] |pages= |doi=10.1007/s11673-024-10362-y |doi-access=free |pmid=38777968}}
* {{cite journal |last1=Manduca |first1=Paolo |last2=Rothchild |first2=Alice |last3=Meyers |first3=Alan |date=18 January 2024 |title=On the duty to protect the people of Gaza: how the collapse of the hospital health care system has reinforced genocidal intent |journal=Journal of Public Health and Emergency |volume=8 |page=20 |doi=10.21037/jphe-24-11 |doi-access=free |url=https://jphe.amegroups.org/article/view/9883/pdf}}
* {{cite journal |last=Moses |first=Jeremy |date=16 February 2024 |title=Gaza and the Political and Moral Failure of the Responsibility to Protect |journal=[[Journal of Intervention and Statebuilding]] |volume=18 |issue=2 |pages=211–215 |doi=10.1080/17502977.2024.2304987 |doi-access=free}}
* {{cite journal |last=Nagarajan |first=Nithya |date=10 April 2024 |title=Intervention – On Solidarity: Responses of European Labor to the Gaza Genocide |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/04/10/on-solidarity/}}
* {{cite magazine |last=Safi |first=Shahd |date=January–February 2024 |title=Life During a Genocide in Gaza |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |pages=20–21 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/life-during-a-genocide-in-gaza.html}}
* {{cite journal |last=Soni |first=S. |date=May 2024 |title=The anatomy of a genocide – a watershed moment as international law and our common humanity hangs by a thread |journal=South African Journal of Bioethics and Law |volume=17 |number=2 |page=e2218 |doi=10.7196/SAJBL.2024.v17i2.2218 |doi-access=free}}
* {{cite magazine |last=Sprusansky |first=Dale |date=January–February 2024 |title=Holocaust Scholars Say Israel is Committing Genocide |magazine=Washington Report on Middle East Affairs |page=52 |url=https://www.wrmea.org/israel-palestine/holocaust-scholars-say-israel-is-committing-genocide.html}}
* {{cite journal |last=Stein |first=Rebecca L. |date=22 March 2024 |title=Intervention – Vanishing Acts: How the Israeli Media Manages Gaza |journal=[[Antipode (journal)|Antipode]] |pages= |doi= |url=https://antipodeonline.org/2024/03/22/vanishing-acts/}}
* {{cite journal |last1=Wispelwey |first1=Bram |last2=Mills |first2=David |last3=Asi |first3=Yara M. |last4=Hammoudeh |first4=Weeam |last5=Kunichoff |first5=Dennis |last6=Ahmed |first6=A. Kayum |date=16 May 2024 |title=Civilian mortality and damage to medical facilities in Gaza |journal=[[BMJ]] |volume=9 |issue=5 |page=e014756 |doi=10.1136/bmjgh-2023-014756 |pmid=38760024 |pmc=11103200}}
* Roundtable ''Artsakh/Nagorno Karabakh: Famine, Memory and The Question of Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'':
** {{cite journal |last1=Aharon |first1=Eldad Ben |date=27 September 2024 |title=Israel's Foreign Policy and the Nagorno-Karabakh Conflict: A Reflection on Regional Security and Diplomacy |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–23 |doi=10.1080/14623528.2024.2406100 |s2cid= |doi-access=free}}
* Roundtable ''Gaza: International Humanitarian Law and Genocide'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'':
** {{cite journal |last1=Ben-Naftali|first1=Orna |last2=Diamond |first2=Eitan |last3=Shofty |first3=Aner |date=25 October 2024 |title=Esprit de Corpse: Genocide in the Shadowland of Gaza? |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2418670 |s2cid= |doi-access=free}}
* Roundtable ''Israel-Palestine: Atrocity Crimes and the Crisis of Holocaust and Genocide Studies'' in ''[[Journal of Genocide Research]]'':
** {{cite journal |last=Boisen |first=Camilla |date=26 September 2024 |title=Israel's Punitive War on Palestinians in Gaza |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–22 |doi=10.1080/14623528.2024.2406098 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last=Goldberg |first=Amos |author-link=Amos Goldberg |date=15 October 2024 |title=The Problematic Return of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2413175 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last=Lapidot |first=Elad |date=7 August 2024 |title=Logos and Extermination |journal=[[Journal of Genocide Research]] |pages=1–10 |doi=10.1080/14623528.2024.2387898 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last1=Mhajne |first1=Anwar |title=Understanding Sexual Violence Debates Since 7 October: Weaponization and Denial |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=30 May 2024 |pages=1–19 |doi=10.1080/14623528.2024.2359851 |s2cid= |doi-access=free}}
** {{cite journal |last1=Whyte |first1=Jessica |title=A &quot;Tragic Humanitarian Crisis&quot;: Israel's Weaponization of Starvation and the Question of Intent |journal=[[Journal of Genocide Research]] |date=17 April 2024 |pages=1–15 |doi=10.1080/14623528.2024.2339637 |s2cid= |doi-access=free}}
{{refend}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite web |date=12 December 2023 |title=Panel diskusija UN-a: Rat u Gazi 2023.: odgovornost za sprječavanje genocida |url=https://webtv.un.org/en/asset/k1v/k1vpr1yczg |publisher=[[Ujedinjene nacije]]}}

[[Kategorija:Pojas Gaze]]
[[Kategorija:Genocid u Gazi]]
[[Kategorija:Masakri u ratu u Izrael-Hamas]]
[[Kategorija:2023. u Gazi]]
[[Kategorija:2024. u Gazi]]
[[Kategorija:Genocid u Gazi]]
[[Kategorija:Zločini protiv čovječnosti]]
[[Kategorija:Masakri nad Palestincima]]</text>
      <sha1>12jg0zp7v7wf3qrk6v5id5ovbe5r4i7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1972. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514632</id>
    <revision>
      <id>3668912</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=7 |y=2 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1970-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1972 in military history}}  [[Kategorija:1972.]]</comment>
      <origin>3668912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="owghekdyfzbevrpx92esnp3lxnjeb4s" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=7
|y=2
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1970-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1972 in military history}}

[[Kategorija:1972.]]</text>
      <sha1>owghekdyfzbevrpx92esnp3lxnjeb4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1991. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514633</id>
    <revision>
      <id>3668913</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=1 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1991 in military history}}  [[Kategorija:1991.]]</comment>
      <origin>3668913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="aoetw2gd7f4bz1fb5f1pome2mv1tfg3" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=1
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1991 in military history}}

[[Kategorija:1991.]]</text>
      <sha1>aoetw2gd7f4bz1fb5f1pome2mv1tfg3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1992. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514634</id>
    <revision>
      <id>3668914</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:07:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=2 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1992 in military history}}  [[Kategorija:1992.]]</comment>
      <origin>3668914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="iuh8j2h0q4qotzmvqqfnuwu0h2e9l7v" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=2
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1992 in military history}}

[[Kategorija:1992.]]</text>
      <sha1>iuh8j2h0q4qotzmvqqfnuwu0h2e9l7v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1993. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514635</id>
    <revision>
      <id>3668915</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:07:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=3 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1993 in military history}}  [[Kategorija:1993.]]</comment>
      <origin>3668915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="5h3ix9p241j06m5269gtpd35p831jnh" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=3
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1993 in military history}}

[[Kategorija:1993.]]</text>
      <sha1>5h3ix9p241j06m5269gtpd35p831jnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1994. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514636</id>
    <revision>
      <id>3668916</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:07:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=4 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1994 in military history}}  [[Kategorija:1994.]]</comment>
      <origin>3668916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="rcsnlix3ir6k6wzxwpio132rc4kegw5" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=4
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1994 in military history}}

[[Kategorija:1994.]]</text>
      <sha1>rcsnlix3ir6k6wzxwpio132rc4kegw5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1995. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514637</id>
    <revision>
      <id>3668917</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=5 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1995 in military history}}  [[Kategorija:1995.]]</comment>
      <origin>3668917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="bdm9z3hq2w5t2bo4mqrpnr7qqui40b5" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=5
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1995 in military history}}

[[Kategorija:1995.]]</text>
      <sha1>bdm9z3hq2w5t2bo4mqrpnr7qqui40b5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1996. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514638</id>
    <revision>
      <id>3668918</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:08:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=6 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1996 in military history}}  [[Kategorija:1996.]]</comment>
      <origin>3668918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="sj70kl4poomwcp9bbm9aszq2c8jk5dy" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=6
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1996 in military history}}

[[Kategorija:1996.]]</text>
      <sha1>sj70kl4poomwcp9bbm9aszq2c8jk5dy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1997. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514639</id>
    <revision>
      <id>3668919</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:08:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=7 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1997 in military history}}  [[Kategorija:1997.]]</comment>
      <origin>3668919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="7dpx8eddyk9jtv6asr0rc83kgk4jecm" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=7
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1997 in military history}}

[[Kategorija:1997.]]</text>
      <sha1>7dpx8eddyk9jtv6asr0rc83kgk4jecm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1998. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514640</id>
    <revision>
      <id>3668920</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:08:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=8 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1998 in military history}}  [[Kategorija:1998.]]</comment>
      <origin>3668920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="4p1iojxnw6r7orj0q3ny1cy1xdepj6v" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=8
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1998 in military history}}

[[Kategorija:1998.]]</text>
      <sha1>4p1iojxnw6r7orj0q3ny1cy1xdepj6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1999. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514641</id>
    <revision>
      <id>3668921</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:09:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=1 |c=9 |d=9 |y=9 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=1990-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1999 in military history}}  [[Kategorija:1999.]]</comment>
      <origin>3668921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="eo3e4j0f8yurap4jy3xsbowxa8zqe7y" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=1
|c=9
|d=9
|y=9
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=1990-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1999 in military history}}

[[Kategorija:1999.]]</text>
      <sha1>eo3e4j0f8yurap4jy3xsbowxa8zqe7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2000. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514642</id>
    <revision>
      <id>3668922</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:09:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=2 |c=0 |d=0 |y=0 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=2000-te u vojnoj historiji }} {{Commonscat|1991 in military history}}  [[Kategorija:2000.]]</comment>
      <origin>3668922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="227" sha1="34mq818rbg0kl07r7wcdc2tsb9kjywx" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=0
|y=0
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2000-te u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|1991 in military history}}

[[Kategorija:2000.]]</text>
      <sha1>34mq818rbg0kl07r7wcdc2tsb9kjywx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668924</id>
      <parentid>3668922</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T14:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3668924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="227" sha1="j5kcynd7kwdtpb79yq8nd1bb0vix8on" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=0
|y=0
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2000-te u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|2000 in military history}}

[[Kategorija:2000.]]</text>
      <sha1>j5kcynd7kwdtpb79yq8nd1bb0vix8on</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2001. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514643</id>
    <revision>
      <id>3668923</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:10:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=2 |c=0 |d=0 |y=1 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=2000-te u vojnoj historiji }} {{Commonscat|2001 in military history}}  [[Kategorija:2001.]]</comment>
      <origin>3668923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="227" sha1="cmsx50kfr3hz8111mdd2gf2kn6s57gs" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=0
|y=1
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2000-te u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|2001 in military history}}

[[Kategorija:2001.]]</text>
      <sha1>cmsx50kfr3hz8111mdd2gf2kn6s57gs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2006. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514644</id>
    <revision>
      <id>3668925</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=2 |c=0 |d=0 |y=6 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=2000-te u vojnoj historiji }} {{Commonscat|2006 in military history}}  [[Kategorija:2006.]]</comment>
      <origin>3668925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="227" sha1="qqy2lmdle9nyhk7j8fesj4km84een7m" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=0
|y=6
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2000-te u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|2006 in military history}}

[[Kategorija:2006.]]</text>
      <sha1>qqy2lmdle9nyhk7j8fesj4km84een7m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2014. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514645</id>
    <revision>
      <id>3668930</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=2 |c=0 |d=1 |y=4 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=2010-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|2014 in military history}}  [[Kategorija:2014.]]</comment>
      <origin>3668930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="isishexsyf6ycmk6njicgjvfdedcrhv" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=1
|y=4
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2010-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|2014 in military history}}

[[Kategorija:2014.]]</text>
      <sha1>isishexsyf6ycmk6njicgjvfdedcrhv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2020. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514646</id>
    <revision>
      <id>3668931</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:48:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=2 |c=0 |d=2 |y=0 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=2020-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|2020 in military history}}  [[Kategorija:2020.]]</comment>
      <origin>3668931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="9v0h7fx3vghjszwxx7yfvt4fru7vrw7" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=2
|y=0
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2020-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|2020 in military history}}

[[Kategorija:2020.]]</text>
      <sha1>9v0h7fx3vghjszwxx7yfvt4fru7vrw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2023. u vojnoj historiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514647</id>
    <revision>
      <id>3668932</id>
      <timestamp>2024-11-23T14:49:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{godina po kategoriji |m=2 |c=0 |d=2 |y=3 |kat=u vojnoj historiji |sortkey=Vojna historija |parent=Vojna historija po godinama |podkat=2020-e u vojnoj historiji }} {{Commonscat|2023 in military history}}  [[Kategorija:2023.]]</comment>
      <origin>3668932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="226" sha1="bqw51wktxpt98z191dxielsvfnldj80" xml:space="preserve">{{godina po kategoriji
|m=2
|c=0
|d=2
|y=3
|kat=u vojnoj historiji
|sortkey=Vojna historija
|parent=Vojna historija po godinama
|podkat=2020-e u vojnoj historiji
}}
{{Commonscat|2023 in military history}}

[[Kategorija:2023.]]</text>
      <sha1>bqw51wktxpt98z191dxielsvfnldj80</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arktički rt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514648</id>
    <revision>
      <id>3668934</id>
      <timestamp>2024-11-23T15:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>@[[Korisnik:Semso98|Šemso]], [[Korisnik:Srđan|Srđan]]: 1. Potrebna karta za Krasnojarski kraj; 2. Ova kategorija koja se automatski ubacuje ima tri greške u nazivu. 3. Ne znam je li prekratko za za Azijski mjesec.</comment>
      <origin>3668934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3741" sha1="dcqzmhtziadtca10och66k8cqlxqjkb" xml:space="preserve">{{Infokutija oblik reljefa
| naziv             = Arktički rt
| izvorni_naziv     = Мыс Арктический
| izvorni_naziv_jez = [[Ruski jezik|ruski]]
| drugi_naziv       = 
| vrsta             = 
| slika             = Arctic Cape.svg
| veličina_slike    = 250px
| opis_slike        = Lokacija Arktičkog rta
| karta             = Rusija - Krasnojarski kraj
| karta_veličina    = 
| karta_opis        = 
| karta_alt         = 
| karta_reljef      = 
| oznaka            = 
| oznaka_pozicija   = 
| marker            = 
| marker_veličina   = 
| lokacija          = [[Krasnojarski kraj]], [[Rusija]]
| koordinate        = {{Coord|81|16|16|N|95|47|5|E|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}}
| koordinate_ref    = 
| raspon            = 
| dio               = 
| vodene_površine   = [[Arktički okean]]
| nadmorska_visina              = 
| nadmorska_visina_ref          = 
| površina_nadmorska_visina     = 
| površina_nadmorska_visina_ref =
| najviša_tačka                 = 
| najviša_visina                = 
| dužina            = 
| širina            = 
| površina          = 
| dubina            = 
| pad               = 
| formirano         = 
| geologija         = 
| starost           = 
| orogeneza         = 
| vulkanski_luk/pojas = 
| vulkanski_luk       = 
| vulkanski_pojas     = 
| vulkanska_oblast    = 
| erupcija            = 
| posljednja_erupcija = 
| topografska_karta   = 
| operator            = 
| označavanje         = 
| slobodna_oznaka_1   = 
| slobodni_podaci_1   = 
| slobodna_oznaka_2   = 
| slobodni_podaci_2   = 
| slobodna_oznaka_3   = 
| slobodni_podaci_3   = 
| veb-sajt            = &lt;!-- {{URL|primjer.ba}} --&gt;
| embedded            = 
}}
[[Datoteka:Kap Arktitscheski 1 2014-08-31.jpg|mini|250px|lijevo|Prazne bačve nafte na Arktičkom rtu]]
'''Arktički rt''' najsjevernija je tačka [[Rusija|ruskog]] [[arhipelag]]a [[Sjeverna zemlja]].&lt;ref name=&quot;mapcartaA&quot;&gt;{{cite web |url= http://mapcarta.com/15368460 |title= Mys Arkticheskiy |work=Mapcarta |access-date= 18. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Udaljen 990,8 km od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]], često je polazna tačka ekspedicija kojima je cilj taj pol.

== Geografija ==
Protežući se prema [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]] od [[lednik]]a [[Molotov (lednik)|Molotov]],&lt;ref name=&quot;mapcartaA&quot;/&gt; ovaj rt najsjevernija je tačka ostrva [[Komsomoljec (ostrvo)|Komsomoljeca]],&lt;ref name=&quot;epf668&quot;&gt;{{cite book |author= William James Mills |title= Exploring Polar Frontiers: a Historical Encyclopedia |publisher= ABC-CLIO |date= decembar 2003 |volume=2|pages=668 |isbn=1-57607-422-6 |url= https://books.google.com/books?id=PYdBH4dOOM4C&amp;dq=komsomolets+island&amp;pg=PA668 |quote= Ushakov and his two companions explored the west coast of the large central island—October Revolution—before crossing a strait to Komsomolets Island and sledging to the northernmost point of the archipelago. This is now known as Arctic Cape, though Ushakov originally named it for the later disgraced politician Vyechyslav Molotov.}}&lt;/ref&gt; koje je, pak, najsjevernije ostrvo u arhipelagu. Za vrijeme [[Josif Staljin|Staljinove]] vladavine bio je poznat kao [[Vjačeslav Molotov|Molotovljev]] rt.&lt;ref name=&quot;epf668&quot;/&gt;

Arktički rt nije najsjevernija tačka Rusije nego je to [[rt Fligeli]] na [[Rudolfovo ostrvo|Rudolfovom ostrvu]], koje je dio [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]]. Najsjevernija tačka [[Azija|azijskog]] kopna jest [[rt Čeljuskin]].

Arktički rt označava i sjeveroistočnu granicu [[Karsko more|Karskog mora]], koju čini istočni kraj linije između rta [[Rt Kohlsaat|Kohlsaat]] u Zemlji Franje Josipa i ovog rta.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Rtovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Krajnje tačke Azije]]</text>
      <sha1>dcqzmhtziadtca10och66k8cqlxqjkb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669063</id>
      <parentid>3668934</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T23:07:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <origin>3669063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3747" sha1="rv0ezvmfu5fi2pnfba906m376yt2y6u" xml:space="preserve">{{Infokutija oblik reljefa
| naziv             = Arktički rt
| izvorni_naziv     = Мыс Арктический
| izvorni_naziv_jez = [[Ruski jezik|ruski]]
| drugi_naziv       = 
| vrsta             = [[Rt]]
| slika             = Arctic Cape.svg
| veličina_slike    = 250px
| opis_slike        = Lokacija Arktičkog rta
| karta             = Rusija - Krasnojarski kraj
| karta_veličina    = 
| karta_opis        = 
| karta_alt         = 
| karta_reljef      = 
| oznaka            = 
| oznaka_pozicija   = 
| marker            = 
| marker_veličina   = 
| lokacija          = [[Krasnojarski kraj]], [[Rusija]]
| koordinate        = {{Coord|81|16|16|N|95|47|5|E|type:landmark_region:RU_scale:1000|format=dms|display=inline,title}}
| koordinate_ref    = 
| raspon            = 
| dio               = 
| vodene_površine   = [[Arktički okean]]
| nadmorska_visina              = 
| nadmorska_visina_ref          = 
| površina_nadmorska_visina     = 
| površina_nadmorska_visina_ref =
| najviša_tačka                 = 
| najviša_visina                = 
| dužina            = 
| širina            = 
| površina          = 
| dubina            = 
| pad               = 
| formirano         = 
| geologija         = 
| starost           = 
| orogeneza         = 
| vulkanski_luk/pojas = 
| vulkanski_luk       = 
| vulkanski_pojas     = 
| vulkanska_oblast    = 
| erupcija            = 
| posljednja_erupcija = 
| topografska_karta   = 
| operator            = 
| označavanje         = 
| slobodna_oznaka_1   = 
| slobodni_podaci_1   = 
| slobodna_oznaka_2   = 
| slobodni_podaci_2   = 
| slobodna_oznaka_3   = 
| slobodni_podaci_3   = 
| veb-sajt            = &lt;!-- {{URL|primjer.ba}} --&gt;
| embedded            = 
}}
[[Datoteka:Kap Arktitscheski 1 2014-08-31.jpg|mini|250px|lijevo|Prazne bačve nafte na Arktičkom rtu]]
'''Arktički rt''' najsjevernija je tačka [[Rusija|ruskog]] [[arhipelag]]a [[Sjeverna zemlja]].&lt;ref name=&quot;mapcartaA&quot;&gt;{{cite web |url= http://mapcarta.com/15368460 |title= Mys Arkticheskiy |work=Mapcarta |access-date= 18. 11. 2016}}&lt;/ref&gt;

Udaljen 990,8 km od [[Sjeverni pol|Sjevernog pola]], često je polazna tačka ekspedicija kojima je cilj taj pol.

== Geografija ==
Protežući se prema [[Arktički okean|Arktičkom okeanu]] od [[lednik]]a [[Molotov (lednik)|Molotov]],&lt;ref name=&quot;mapcartaA&quot;/&gt; ovaj rt najsjevernija je tačka ostrva [[Komsomoljec (ostrvo)|Komsomoljeca]],&lt;ref name=&quot;epf668&quot;&gt;{{cite book |author= William James Mills |title= Exploring Polar Frontiers: a Historical Encyclopedia |publisher= ABC-CLIO |date= decembar 2003 |volume=2|pages=668 |isbn=1-57607-422-6 |url= https://books.google.com/books?id=PYdBH4dOOM4C&amp;dq=komsomolets+island&amp;pg=PA668 |quote= Ushakov and his two companions explored the west coast of the large central island—October Revolution—before crossing a strait to Komsomolets Island and sledging to the northernmost point of the archipelago. This is now known as Arctic Cape, though Ushakov originally named it for the later disgraced politician Vyechyslav Molotov.}}&lt;/ref&gt; koje je, pak, najsjevernije ostrvo u arhipelagu. Za vrijeme [[Josif Staljin|Staljinove]] vladavine bio je poznat kao [[Vjačeslav Molotov|Molotovljev]] rt.&lt;ref name=&quot;epf668&quot;/&gt;

Arktički rt nije najsjevernija tačka Rusije nego je to [[rt Fligeli]] na [[Rudolfovo ostrvo|Rudolfovom ostrvu]], koje je dio [[Zemlja Franje Josipa|Zemlje Franje Josipa]]. Najsjevernija tačka [[Azija|azijskog]] kopna jest [[rt Čeljuskin]].

Arktički rt označava i sjeveroistočnu granicu [[Karsko more|Karskog mora]], koju čini istočni kraj linije između rta [[Rt Kohlsaat|Kohlsaat]] u Zemlji Franje Josipa i ovog rta.

== Reference ==
{{refspisak}}

[[Kategorija:Rtovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Krajnje tačke Azije]]</text>
      <sha1>rv0ezvmfu5fi2pnfba906m376yt2y6u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Skibidijelly</title>
    <ns>3</ns>
    <id>514649</id>
    <revision>
      <id>3668935</id>
      <timestamp>2024-11-23T15:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Dobrodošlica}}</comment>
      <origin>3668935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17" sha1="gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny" xml:space="preserve">{{Dobrodošlica}}</text>
      <sha1>gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Arktički rt</title>
    <ns>1</ns>
    <id>514650</id>
    <revision>
      <id>3668956</id>
      <timestamp>2024-11-23T15:59:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024</comment>
      <origin>3668956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2024 - članak}}</text>
      <sha1>ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24</title>
    <ns>1</ns>
    <id>514651</id>
    <revision>
      <id>3668959</id>
      <timestamp>2024-11-23T16:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Stranica za razgovor}}  == Napomena == {{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot;, da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – ~~~~</comment>
      <origin>3668959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="402" sha1="ao1301ax0u8cu1p06o7103ydcfi117d" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot;, da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>ao1301ax0u8cu1p06o7103ydcfi117d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668960</id>
      <parentid>3668959</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:07:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Napomena */</comment>
      <origin>3668960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="432" sha1="i12e9t7ehxwh0c8i3gcd2gnxjy7eto0" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot; (i bez riječi &quot;broj&quot;, usput), da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>i12e9t7ehxwh0c8i3gcd2gnxjy7eto0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668972</id>
      <parentid>3668960</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:20:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24]] na [[Razgovor:Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24]]</comment>
      <origin>3668960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="432" sha1="i12e9t7ehxwh0c8i3gcd2gnxjy7eto0" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot; (i bez riječi &quot;broj&quot;, usput), da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>i12e9t7ehxwh0c8i3gcd2gnxjy7eto0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668975</id>
      <parentid>3668972</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:22:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Napomena */ odgovor</comment>
      <origin>3668975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="609" sha1="jmwklyw9ehq209w6h44edcizrsu9ulo" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot; (i bez riječi &quot;broj&quot;, usput), da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] treba li riječ &quot;broj&quot; prije samog broja 24? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:22, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>jmwklyw9ehq209w6h44edcizrsu9ulo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668976</id>
      <parentid>3668975</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Napomena */ odgovor</comment>
      <origin>3668976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="719" sha1="b9360bk0buku9thky5pnmd4z6hv5357" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot; (i bez riječi &quot;broj&quot;, usput), da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] treba li riječ &quot;broj&quot; prije samog broja 24? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:22, 23 novembar 2024 (CET)
::Ne treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>b9360bk0buku9thky5pnmd4z6hv5357</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668982</id>
      <parentid>3668976</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:28:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>/* Napomena */ odgovor</comment>
      <origin>3668982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="964" sha1="n7xip6njosk4imrfqmz5m5es8kv4rac" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot; (i bez riječi &quot;broj&quot;, usput), da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] treba li riječ &quot;broj&quot; prije samog broja 24? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:22, 23 novembar 2024 (CET)
::Ne treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 23 novembar 2024 (CET)
::Ili čak da idemo s formatom &quot;Rezolucija X Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija&quot; (da broj rezolucije ne bude previše udaljen od same riječi)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>n7xip6njosk4imrfqmz5m5es8kv4rac</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668985</id>
      <parentid>3668982</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T16:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Napomena */ odgovor</comment>
      <origin>3668985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1486" sha1="oeoacv25z1afppaddhmy9srj8rhrtlz" xml:space="preserve">{{Stranica za razgovor}}

== Napomena ==
{{Spomeni|AnToni}} U naslovu svih rezolucija trebalo bi stajati i &quot;...Ujedinenjih nacija&quot; (i bez riječi &quot;broj&quot;, usput), da se ispoštuje naziv institucije (jer postoje i državna vijeća sigurnosti). Znam da to obuhvata i kategorije i šablone, ali, kad se jednom sredi, ostat će trajno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:06, 23 novembar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] treba li riječ &quot;broj&quot; prije samog broja 24? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 17:22, 23 novembar 2024 (CET)
::Ne treba. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 23 novembar 2024 (CET)
::Ili čak da idemo s formatom &quot;Rezolucija X Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija&quot; (da broj rezolucije ne bude previše udaljen od same riječi)? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 23 novembar 2024 (CET)
:::Meni je ta verzija logičnija.  ...Rezolucija x VS. ... [[User:AnToni|'''&lt;span style=&quot;font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;A&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;T&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;o&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:gold;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;sub&gt;([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|&lt;big&gt;&lt;span style=&quot;color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';&quot;&gt;'''''R'''''&lt;/span&gt;&lt;/big&gt;]])&lt;/sub&gt; 17:48, 23 novembar 2024 (CET)</text>
      <sha1>oeoacv25z1afppaddhmy9srj8rhrtlz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514652</id>
    <redirect title="Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244" />
    <revision>
      <id>3668965</id>
      <timestamp>2024-11-23T16:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1244]] na [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244]]</comment>
      <origin>3668965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="ndptt3ww20rczb6z4zc60f77w41eyhp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244]]</text>
      <sha1>ndptt3ww20rczb6z4zc60f77w41eyhp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514653</id>
    <redirect title="Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24" />
    <revision>
      <id>3668971</id>
      <timestamp>2024-11-23T16:20:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 24]] na [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24]]</comment>
      <origin>3668971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67" sha1="ns3pjc5oyuwvq75o3cn45k51frdxarv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 24]]</text>
      <sha1>ns3pjc5oyuwvq75o3cn45k51frdxarv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514655</id>
    <redirect title="Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8" />
    <revision>
      <id>3668979</id>
      <timestamp>2024-11-23T16:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>9400</id>
      </contributor>
      <comment>KWiki premjestio je stranicu [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 8]] na [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8]]</comment>
      <origin>3668979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66" sha1="12pr8wkinffuwp1lzzborp04mlxnyr7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 8]]</text>
      <sha1>12pr8wkinffuwp1lzzborp04mlxnyr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yoav Gallant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514656</id>
    <revision>
      <id>3668987</id>
      <timestamp>2024-11-23T17:09:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija politički vođa | ime                   = Yoav Gallant | slika                 = Yoav Galant 1.jpg | redoslijed            = Ministar odbrane Izraela | vrijeme_na_vlasti     = 2022 – 2024 | prethodnik            = [[Benny Gantz]] | nasljednik            = [[Israel Katz]] | vrijeme_na_vlasti2    = | prethodnik2           =  | nasljednik2           =  | vrijeme_na_vlasti3    =  | prethodnik3           =  | nasljednik3           =  | datum_rođenja         = {{Da...</comment>
      <origin>3668987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2964" sha1="t6hkkac2izyajy4o3dukv97k472jb6h" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Yoav Gallant
| slika                 = Yoav Galant 1.jpg
| redoslijed            = Ministar odbrane Izraela
| vrijeme_na_vlasti     = 2022 – 2024
| prethodnik            = [[Benny Gantz]]
| nasljednik            = [[Israel Katz]]
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           = 
| nasljednik2           = 
| vrijeme_na_vlasti3    = 
| prethodnik3           = 
| nasljednik3           = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|11|8}}
| mjesto_rođenja        = [[Jaffa]], [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Likud]]
| supruga               = Claudine Gallant
| djeca                 = 3
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = 
}}
'''Yoav Gallant''' (rođen 8. novembra 1958.) je [[Izrael|izraelski]] političar i bivši vojni oficir koji je služio kao [[Ministri odbrane Izraela|ministar odbrane]] između 2022. i 2024. Gallant je bio oficir vojnog zapovjedništva južnog Izraela, [[Izraelska mornarica|Izraelske mornarice]], [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama]]. U januaru 2015. ušao je u politiku, pridruživši se novoj stranci [[Kulan|Kulanu]]. Nakon što je izabran u [[Kneset]], imenovan je za ministra građevinarstva. Krajem 2018. pridružio se [[Likud]]u, nedugo nakon čega je postao ministar. Godine 2020. imenovan je za ministra prosvjete, a sljedeće godine postao je ministar odbrane. Dana 5. novembra 2024., premijer [[Benjamin Netanyahu]] je objavio da je otpustio Gallanta 7. novembra i tražio da ga zamijeni [[Israel Katz]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=5 November 2024 |title=Netanyahu fires Gallant amid US elections as Israel braces for Iran attack |url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-827716 |access-date=5 November 2024 |website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; 

[[Međunarodni krivični sud]] je 21. novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Gallanta zajedno s Netanyahuom i vođom [[Hamas|Hamasa]] [[Muhamed Deif|Muhamedom Deifom]] zbog navodnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] počinjenih tokom [[Rat Izraela i Hamasa|rata Izraela i Hamasa]].&lt;ref name=&quot;ICC Warrant&quot;&gt;{{cite news |last1=Roth |first1=Andrew |last2=Borger |first2=Julian |date=21 November 2021 |title=ICC issues arrest warrant for Benjamin Netanyahu for alleged Gaza war crimes |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/21/icc-issues-arrest-warrant-for-benjamin-netanyahu-israel |access-date=21 November 2024 |work=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Netanyahu, Benjamin}}
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]]
[[Kategorija:Izraelski političari]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]</text>
      <sha1>t6hkkac2izyajy4o3dukv97k472jb6h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668988</id>
      <parentid>3668987</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:11:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3668988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2964" sha1="l4bieoyfwyw38mj5nl3b1xwyraoycjr" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Yoav Gallant
| slika                 = Yoav Galant 1.jpg
| redoslijed            = Ministar odbrane Izraela
| vrijeme_na_vlasti     = 2022 – 2024
| prethodnik            = [[Benny Gantz]]
| nasljednik            = [[Israel Katz]]
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           = 
| nasljednik2           = 
| vrijeme_na_vlasti3    = 
| prethodnik3           = 
| nasljednik3           = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|11|8}}
| mjesto_rođenja        = [[Jaffa]], [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Likud]]
| supruga               = Claudine Gallant
| djeca                 = 3
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = 
}}
'''Yoav Gallant''' (rođen 8. novembra 1958.) je [[Izrael|izraelski]] političar i bivši vojni oficir koji je služio kao [[Ministri odbrane Izraela|ministar odbrane]] između 2022. i 2024. Gallant je bio oficir vojnog zapovjedništva južnog Izraela, [[Izraelska mornarica|Izraelske mornarice]], [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama]]. U januaru 2015. ušao je u politiku, pridruživši se novoj stranci [[Kulan|Kulanu]]. Nakon što je izabran u [[Kneset]], imenovan je za ministra građevinarstva. Krajem 2018. pridružio se [[Likud]]u, nedugo nakon čega je postao ministar. Godine 2020. imenovan je za ministra prosvjete, a sljedeće godine postao je ministar odbrane. Dana 5. novembra 2024., premijer [[Benjamin Netanyahu]] je objavio da je otpustio Gallanta 7. novembra i tražio da ga zamijeni [[Israel Katz]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=5 November 2024 |title=Netanyahu fires Gallant amid US elections as Israel braces for Iran attack |url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-827716 |access-date=5 November 2024 |website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; 

[[Međunarodni krivični sud]] je 21. novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Gallanta zajedno s Netanyahuom i vođom [[Hamas|Hamasa]] [[Muhamed Deif|Muhamedom Deifom]] zbog navodnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] počinjenih tokom [[Rat Izraela i Hamasa|rata Izraela i Hamasa]].&lt;ref name=&quot;ICC Warrant&quot;&gt;{{cite news |last1=Roth |first1=Andrew |last2=Borger |first2=Julian |date=21 November 2021 |title=ICC issues arrest warrant for Benjamin Netanyahu for alleged Gaza war crimes |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/21/icc-issues-arrest-warrant-for-benjamin-netanyahu-israel |access-date=21 November 2024 |work=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Netanyahu, Benjamin}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]]
[[Kategorija:Izraelski političari]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]</text>
      <sha1>l4bieoyfwyw38mj5nl3b1xwyraoycjr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3668997</id>
      <parentid>3668988</parentid>
      <timestamp>2024-11-23T17:30:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biografija */</comment>
      <origin>3668997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5925" sha1="qb2vc9hu3dp8710n6sml8a6wsnmnqwc" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                   = Yoav Gallant
| slika                 = Yoav Galant 1.jpg
| redoslijed            = Ministar odbrane Izraela
| vrijeme_na_vlasti     = 2022 – 2024
| prethodnik            = [[Benny Gantz]]
| nasljednik            = [[Israel Katz]]
| vrijeme_na_vlasti2    =
| prethodnik2           = 
| nasljednik2           = 
| vrijeme_na_vlasti3    = 
| prethodnik3           = 
| nasljednik3           = 
| datum_rođenja         = {{Datum rođenja i godine|1958|11|8}}
| mjesto_rođenja        = [[Jaffa]], [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
| datum_smrti           =
| mjesto_smrti          =
| puno_ime              = 
| nacionalnost          = 
| etnicitet             =
| politička_stranka     = [[Likud]]
| supruga               = Claudine Gallant
| djeca                 = 3
| obrazovanje           = 
| vjera                 = 
| potpis                = 
}}
'''Yoav Gallant''' (rođen 8. novembra 1958.) je [[Izrael|izraelski]] političar i bivši vojni oficir koji je služio kao [[Ministri odbrane Izraela|ministar odbrane]] između 2022. i 2024. Gallant je bio oficir vojnog zapovjedništva južnog Izraela, [[Izraelska mornarica|Izraelske mornarice]], [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama]]. U januaru 2015. ušao je u politiku, pridruživši se novoj stranci [[Kulan|Kulanu]]. Nakon što je izabran u [[Kneset]], imenovan je za ministra građevinarstva. Krajem 2018. pridružio se [[Likud]]u, nedugo nakon čega je postao ministar. Godine 2020. imenovan je za ministra prosvjete, a sljedeće godine postao je ministar odbrane. Dana 5. novembra 2024., premijer [[Benjamin Netanyahu]] je objavio da je otpustio Gallanta 7. novembra i tražio da ga zamijeni [[Israel Katz]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=5 November 2024 |title=Netanyahu fires Gallant amid US elections as Israel braces for Iran attack |url=https://www.jpost.com/breaking-news/article-827716 |access-date=5 November 2024 |website=The Jerusalem Post}}&lt;/ref&gt; 

[[Međunarodni krivični sud]] je 21. novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Gallanta zajedno s Netanyahuom i vođom [[Hamas|Hamasa]] [[Muhamed Deif|Muhamedom Deifom]] zbog navodnih [[Ratni zločin|ratnih zločina]] i [[Zločini protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] počinjenih tokom [[Rat Izraela i Hamasa|rata Izraela i Hamasa]].&lt;ref name=&quot;ICC Warrant&quot;&gt;{{cite news |last1=Roth |first1=Andrew |last2=Borger |first2=Julian |date=21 November 2021 |title=ICC issues arrest warrant for Benjamin Netanyahu for alleged Gaza war crimes |url=https://www.theguardian.com/world/2024/nov/21/icc-issues-arrest-warrant-for-benjamin-netanyahu-israel |access-date=21 November 2024 |work=[[The Guardian]]}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 8. novembra 1958.&lt;ref&gt;{{cite web |title=יואב גלנט |trans-title=Yoav Galant |url=http://www.knesset.gov.il/mk/heb/mk.asp?mk_individual_id_t=921 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20150520064945/http://www.knesset.gov.il/mk/heb/mk.asp?mk_individual_id_t=921 |archive-date=20 May 2015 |website=Knesset.gov.il |language=he}}&lt;/ref&gt; u Jaffi u porodici poljskih jevrejskih imigranata. Njegova majka, Fruma, preživjela je [[Holokaust]] koja je kao dijete bila na SS Exodusu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.jpost.com/israel-news/first-israeli-monument-to-exodus-inaugurated-in-haifa-500112|title=First Israeli monument to 'Exodus' inaugurated in Haifa|newspaper=[[The Jerusalem Post]]|access-date=4 December 2021|archive-date=29 December 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221229003213/https://www.jpost.com///israel-news/first-israeli-monument-to-exodus-inaugurated-in-haifa-500112|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zajedno sa ostalim izbjeglicama iz Exodusa, Britanci su je deportovali u [[Hamburg]], a u Izrael je stigla 1948. Po zanimanju je bila medicinska sestra. Njegov otac, Michael, borio se protiv nacista kao partizan u šumama Ukrajine i Bjelorusije, a također je emigrirao u Izrael 1948. Služio je u brigadi [[Givati brigada|Givati]] ​​u [[Arapsko-izraelski rat (1948)|arapsko-izraelskom ratu 1948]], uključujući jedinicu Samsonove lisice, i smatran je jedan od najboljih snajperista u [[Izraelske odbrambene snage|Izraelskim odbrambenim snagama|]]-u. Učestvovao je u [[Operacija Yoav|operaciji Yoav]], tokom koje je bio prvi vojnik koji je ušao u tvrđavu Suvajdan u [[Irak]]u.&lt;ref&gt;Amir Rappaport, Operation Yoav, Ma'ariv supplement, Saturday, 21 April 2006&lt;/ref&gt;  Sinu je dao ime po nazivu operacije.&lt;ref name=&quot;yediot&quot; /&gt; U Gallantovoj mladosti, porodica se preselila u Givatayim, gdje je studirao u srednjoj školi David Kalai. Diplomirao je poslovni i finansijski menadžment na Univerzitetu u Haifi.&lt;ref name=&quot;greenberg&quot; /&gt;

Gallant živi u Mošav Amikamu. Oženjen je Claudine, penzionisanom potpukovnicom IDF-a. Imaju sina i dvije kćeri.[6]&lt;ref name=&quot;yediot&quot; /&gt;

Ministar odbrane [[Ehud Barak]] ga je 2011. postavio da naslijedi [[Gabi Ashkenazi]] na mjestu načelnika Generalštaba. Iako je njegovo imenovanje odobrila vlada&lt;ref name=&quot;cabinet&quot;&gt;{{cite news|last=Lis|first=Jonathan|title=Cabinet votes Galant in as next IDF chief of staff|url=http://www.haaretz.com/news/national/cabinet-votes-galant-in-as-next-idf-chief-of-staff-1.312330|access-date=6 September 2010|newspaper=[[Haaretz]]|date=5 September 2010|archive-date=8 September 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100908042735/http://www.haaretz.com/news/national/cabinet-votes-galant-in-as-next-idf-chief-of-staff-1.312330|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;anshel&quot; /&gt; ono je poništeno zbog navoda o izgradnji neovlaštenog prilaza njegovoj kući i sadnji maslinika na javnom zemljištu van granica njegovog posjeda.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Gallant, Yoav}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Tel Aviv]]
[[Kategorija:Izraelski političari]]
[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]]</text>
      <sha1>qb2vc9hu3dp8710n6sml8a6wsnmnqwc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Yoav Gallant</title>
    <ns>1</ns>
    <id>514657</id>
    <revision>
      <id>3668998</id>
      <timestamp>2024-11-23T17:31:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>https://fountain.toolforge.org/editathons/wikipedijin-azijski-mjesec-bs-2024</comment>
      <origin>3668998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg" xml:space="preserve">{{Azijski mjesec 2024 - članak}}</text>
      <sha1>ker0zts9b86tqupab5vz7g8ax6l3uyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514658</id>
    <revision>
      <id>3669004</id>
      <timestamp>2024-11-23T18:18:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|People indicted by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}} [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] optužio je sljedeće osobe za međunarodne zločine.  [[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Optuženi]]</comment>
      <origin>3669004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="277" sha1="m7d3edzh06pvi3u7seqyh41a11q0apa" xml:space="preserve">{{Commonscat|People indicted by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}
[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] optužio je sljedeće osobe za međunarodne zločine.

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Optuženi]]</text>
      <sha1>m7d3edzh06pvi3u7seqyh41a11q0apa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Oslobođeni pred Haškim tribunalom</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514659</id>
    <revision>
      <id>3669007</id>
      <timestamp>2024-11-23T18:22:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|People acquitted by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}} Osobe koje je optužio [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] i oslobodio svih optužbi.  [[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Oslobođeni]] [[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom|Oslobođeni]]</comment>
      <origin>3669007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="337" sha1="r4vzjn8fzxe8mluvar2h9zzr50h6q8a" xml:space="preserve">{{Commonscat|People acquitted by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia}}
Osobe koje je optužio [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] i oslobodio svih optužbi.

[[Kategorija:Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Oslobođeni]]
[[Kategorija:Optuženi pred Haškim tribunalom|Oslobođeni]]</text>
      <sha1>r4vzjn8fzxe8mluvar2h9zzr50h6q8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ya neutral</title>
    <ns>10</ns>
    <id>514660</id>
    <redirect title="Šablon:Neutralno da" />
    <revision>
      <id>3669015</id>
      <timestamp>2024-11-23T18:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Neutralno da]]</comment>
      <origin>3669015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="e3wm3h6mz752pmk6tz0pxswuxz2tzu2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Neutralno da]]</text>
      <sha1>e3wm3h6mz752pmk6tz0pxswuxz2tzu2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Neutralno da</title>
    <ns>10</ns>
    <id>514661</id>
    <revision>
      <id>3669016</id>
      <timestamp>2024-11-23T18:36:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;noinclude&gt;{{tsh|Yan}} {| class=&quot;wikitable&quot; |- |&lt;/noinclude&gt;data-sort-value=&quot;{{{sort|Yes}}}&quot; style=&quot;vertical-align: middle; text-align: {{{align|center}}}; {{{style|}}}&quot; class=&quot;table-yes2&quot; {{#if:{{{rowspan|}}}|rowspan=&quot;{{{rowspan}}}&quot;}} |{{{text|[[File:Black check.svg|13px|class=skin-invert|link={{{link|}}}|{{{1|Yes}}}]]}}}&lt;noinclude&gt; |} {{Dokumentacija|Template:Table cell templates/doc}}  [[Kategorija:Checkmark insertion templates]] &lt;/noinclude&gt;</comment>
      <origin>3669016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="449" sha1="qdqxghonhpi04o1n9t9tdv2xl60z5op" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{tsh|Yan}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
|&lt;/noinclude&gt;data-sort-value=&quot;{{{sort|Yes}}}&quot; style=&quot;vertical-align: middle; text-align: {{{align|center}}}; {{{style|}}}&quot; class=&quot;table-yes2&quot; {{#if:{{{rowspan|}}}|rowspan=&quot;{{{rowspan}}}&quot;}} |{{{text|[[File:Black check.svg|13px|class=skin-invert|link={{{link|}}}|{{{1|Yes}}}]]}}}&lt;noinclude&gt;
|}
{{Dokumentacija|Template:Table cell templates/doc}}

[[Kategorija:Checkmark insertion templates]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qdqxghonhpi04o1n9t9tdv2xl60z5op</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Yan</title>
    <ns>10</ns>
    <id>514662</id>
    <redirect title="Šablon:Neutralno da" />
    <revision>
      <id>3669017</id>
      <timestamp>2024-11-23T18:36:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Šablon:Neutralno da]]</comment>
      <origin>3669017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="e3wm3h6mz752pmk6tz0pxswuxz2tzu2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Neutralno da]]</text>
      <sha1>e3wm3h6mz752pmk6tz0pxswuxz2tzu2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1904. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514663</id>
    <revision>
      <id>3669034</id>
      <timestamp>2024-11-23T20:34:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|190|191|4}}</comment>
      <origin>3669034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="7ifttibc691byq61deszjdktgzqp0sg" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|190|191|4}}</text>
      <sha1>7ifttibc691byq61deszjdktgzqp0sg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1931. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514664</id>
    <revision>
      <id>3669035</id>
      <timestamp>2024-11-23T20:34:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|193|194|1}}</comment>
      <origin>3669035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="0mm06gk1nxyvdtlx0xn967gvzuohr5a" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|193|194|1}}</text>
      <sha1>0mm06gk1nxyvdtlx0xn967gvzuohr5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1935. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514665</id>
    <revision>
      <id>3669036</id>
      <timestamp>2024-11-23T20:35:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|193|194|5}}</comment>
      <origin>3669036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="lrcc0gkaui7ef2a8qp94ybcci8o82mx" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|193|194|5}}</text>
      <sha1>lrcc0gkaui7ef2a8qp94ybcci8o82mx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1937. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514666</id>
    <revision>
      <id>3669037</id>
      <timestamp>2024-11-23T20:35:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|193|194|7}}</comment>
      <origin>3669037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="f8x5zulihzh41uuxihu4j88dtpxrhvp" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|193|194|7}}</text>
      <sha1>f8x5zulihzh41uuxihu4j88dtpxrhvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1941. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514667</id>
    <revision>
      <id>3669038</id>
      <timestamp>2024-11-23T20:35:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|194|195|1}}</comment>
      <origin>3669038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="dz591thd3pyds5joeg1o92yvzp4dhni" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|194|195|1}}</text>
      <sha1>dz591thd3pyds5joeg1o92yvzp4dhni</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1950. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514668</id>
    <revision>
      <id>3669039</id>
      <timestamp>2024-11-23T20:36:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|195|196|0}}</comment>
      <origin>3669039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="h86it4oqyn401z0gq14e1ibxws10fg0" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|195|196|0}}</text>
      <sha1>h86it4oqyn401z0gq14e1ibxws10fg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1962. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514669</id>
    <revision>
      <id>3669045</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|196|197|2}}</comment>
      <origin>3669045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ocnvp4lc033fyixcscpe4q5mx8ffaet" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|196|197|2}}</text>
      <sha1>ocnvp4lc033fyixcscpe4q5mx8ffaet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1965. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514670</id>
    <revision>
      <id>3669046</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:46:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|196|197|5}}</comment>
      <origin>3669046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rek35yeoegemaamzzj3394u4ijvjwjr" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|196|197|5}}</text>
      <sha1>rek35yeoegemaamzzj3394u4ijvjwjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2001. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514671</id>
    <revision>
      <id>3669047</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:47:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|200|201|1}}</comment>
      <origin>3669047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="be6drl7urx3uub36thj758us72nkdxr" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|200|201|1}}</text>
      <sha1>be6drl7urx3uub36thj758us72nkdxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2005. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514672</id>
    <revision>
      <id>3669048</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:47:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|200|201|5}}</comment>
      <origin>3669048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="kc3iwnlnj6s06e8kfz87u9866amh4q9" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|200|201|5}}</text>
      <sha1>kc3iwnlnj6s06e8kfz87u9866amh4q9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2007. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514673</id>
    <revision>
      <id>3669049</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:48:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|200|201|7}}</comment>
      <origin>3669049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="8asq6i1eey423g8gllsa1pq2p6mh3iw" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|200|201|7}}</text>
      <sha1>8asq6i1eey423g8gllsa1pq2p6mh3iw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2009. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514674</id>
    <revision>
      <id>3669050</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|200|201|9}}</comment>
      <origin>3669050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="26pbvkcegdigxef2lsbrznxnfc1qcth" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|200|201|9}}</text>
      <sha1>26pbvkcegdigxef2lsbrznxnfc1qcth</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2012. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514675</id>
    <revision>
      <id>3669051</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|201|202|2}}</comment>
      <origin>3669051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="n7omsqmszat6ar9mplqfmzzsp58w6pm" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|201|202|2}}</text>
      <sha1>n7omsqmszat6ar9mplqfmzzsp58w6pm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2020. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514676</id>
    <revision>
      <id>3669052</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:49:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|202|203|0}}</comment>
      <origin>3669052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="23soe2tkbaaeubvr1rt51cf8v4e5vqt" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|202|203|0}}</text>
      <sha1>23soe2tkbaaeubvr1rt51cf8v4e5vqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2022. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514677</id>
    <revision>
      <id>3669053</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:49:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|202|203|2}}</comment>
      <origin>3669053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="qj1m8xui2sa6bzkhgj7wgfrti0ba6te" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|202|203|2}}</text>
      <sha1>qj1m8xui2sa6bzkhgj7wgfrti0ba6te</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2024. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514678</id>
    <revision>
      <id>3669054</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|202|203|4}}</comment>
      <origin>3669054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="limm6nrzanl113ddmmwo3ly03tstyak" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|202|203|4}}</text>
      <sha1>limm6nrzanl113ddmmwo3ly03tstyak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:2025. u košarci</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514679</id>
    <revision>
      <id>3669055</id>
      <timestamp>2024-11-23T21:49:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{KošarkaGodinaKat|202|203|5}}</comment>
      <origin>3669055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="ac2vgem2je2v6smh8enwuvsbv476o9t" xml:space="preserve">{{KošarkaGodinaKat|202|203|5}}</text>
      <sha1>ac2vgem2je2v6smh8enwuvsbv476o9t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Location map/data/Rusija - Krasnojarski kraj</title>
    <ns>828</ns>
    <id>514681</id>
    <revision>
      <id>3669062</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: return { 	name = 'Krasnojarski kraj', 	y = '50 - 179.049311 * (0.442331597 - (1.594248903-($1*pi / 180)) * cos(0.91058001 * ($2 - 96) * pi / 180))', 	x = '50 + 179.049311 * (1.594248903-($1*pi / 180)) * sin(0.91058001 * ($2 - 96) * pi / 180) * 1.71289', 	image = 'Outline Map of Krasnoyarsk Krai.svg', 	image1 = 'Relief Map of Krasnoyarsk Krai.jpg' }</comment>
      <origin>3669062</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="350" sha1="49usow20djj1xrq4bhigdc4jjmwkwjt" xml:space="preserve">return {
	name = 'Krasnojarski kraj',
	y = '50 - 179.049311 * (0.442331597 - (1.594248903-($1*pi / 180)) * cos(0.91058001 * ($2 - 96) * pi / 180))',
	x = '50 + 179.049311 * (1.594248903-($1*pi / 180)) * sin(0.91058001 * ($2 - 96) * pi / 180) * 1.71289',
	image = 'Outline Map of Krasnoyarsk Krai.svg',
	image1 = 'Relief Map of Krasnoyarsk Krai.jpg'
}</text>
      <sha1>49usow20djj1xrq4bhigdc4jjmwkwjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Srbija – Austrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514682</id>
    <redirect title="Nogometne utakmice Austrija – Srbija" />
    <revision>
      <id>3669065</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:22:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Austrija – Srbija]]</comment>
      <origin>3669065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54" sha1="hrjfid32r37ta9xbbefdsetwwtzxzyv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Austrija – Srbija]]</text>
      <sha1>hrjfid32r37ta9xbbefdsetwwtzxzyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalske utakmice Austrija – Srbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514683</id>
    <redirect title="Nogometne utakmice Austrija – Srbija" />
    <revision>
      <id>3669066</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:22:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Austrija – Srbija]]</comment>
      <origin>3669066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54" sha1="hrjfid32r37ta9xbbefdsetwwtzxzyv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Austrija – Srbija]]</text>
      <sha1>hrjfid32r37ta9xbbefdsetwwtzxzyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalske utakmice Srbija – Austrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514685</id>
    <redirect title="Nogometne utakmice Austrija – Srbija" />
    <revision>
      <id>3669069</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Austrija – Srbija]]</comment>
      <origin>3669069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54" sha1="hrjfid32r37ta9xbbefdsetwwtzxzyv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Austrija – Srbija]]</text>
      <sha1>hrjfid32r37ta9xbbefdsetwwtzxzyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Island – Kosovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514686</id>
    <revision>
      <id>3669073</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:30:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija |ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Islanda|Island]] |ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Kosova|Kosovo]] |Zastava ekipe 1            = {{ZD|ISL|veličina=x140px}} |Zastava ekipe 2            = {{ZD|KOSV|veličina=x140px}} |Broj utakmica              = 2 |Broj pobjeda ekipe 1       = 2 |Broj neriješenih rezultata = 0 |Broj pobjeda ekipe 2       = 0 |Broj datih golova ekipe 1  = 4 |Broj datih golova ekipe 2  = 1 }}  ==Utakmice== {{...</comment>
      <origin>3669073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3051" sha1="hmono423b59mkglc94cnikh0j2gaxjn" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Islanda|Island]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Kosova|Kosovo]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|ISL|veličina=x140px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|KOSV|veličina=x140px}}
|Broj utakmica              = 2
|Broj pobjeda ekipe 1       = 2
|Broj neriješenih rezultata = 0
|Broj pobjeda ekipe 2       = 0
|Broj datih golova ekipe 1  = 4
|Broj datih golova ekipe 2  = 1
}}

==Utakmice==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 24. mart 2017.
| Lokacija      = [[Skadar]], [[Albanija]]
| Domaćin       = {{NOG-D|KOSV}}
| Rezultat      = 1–2
| Gost          = {{NOG|ISL}}
| Takmičenje    = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018.|Kvalifikacije za SP 2018.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Kosovo 1-2 Iceland {{!}} 2018 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/276481/276483/300361572 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 9. oktobar 2017.
| Lokacija      = [[Reykjavík]], [[Island]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ISL}}
| Rezultat      = 2–0
| Gost          = {{NOG|KOSV}}
| Takmičenje    = Kvalifikacije za SP 2018.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Iceland 2-0 Kosovo {{!}} 2018 FIFA World Cup Qualifiers |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/520/276481/276483/300361573 |website=FIFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 3.
| Datum         = 20. mart 2025.
| Lokacija      = [[Kosovo]]
| Domaćin       = {{NOG-D|KOSV}}
| Rezultat      = –
| Gost          = {{NOG|ISL}}
| Takmičenje    = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Kosovo-Iceland {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2043040/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 4.
| Datum         = 23. mart 2025.
| Lokacija      = Island
| Domaćin       = {{NOG-D|ISL}}
| Rezultat      = –
| Gost          = {{NOG|KOSV}}
| Takmičenje    = Liga nacija 2024/25.
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Iceland-Kosovo {{!}} UEFA Nations League 2025 |url=https://www.uefa.com/api/v1/linkrules/match/2043048/ |website=UEFA.com |access-date=23. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

== Reference==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=103&amp;oppo=122 Island–Kosovo] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/85/259/Iceland_vs_Kosovo.html Island–Kosovo] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Kosova}}

[[Kategorija:Utakmice islandske nogometne reprezentacije|Kosovo]]
[[Kategorija:Utakmice kosovske nogometne reprezentacije|Island]]</text>
      <sha1>hmono423b59mkglc94cnikh0j2gaxjn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Island - Kosovo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514687</id>
    <redirect title="Nogometne utakmice Island – Kosovo" />
    <revision>
      <id>3669074</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:31:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Island – Kosovo]]</comment>
      <origin>3669074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="lruupx6e4io9bdmjbhuc6djmtj2rdko" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Island – Kosovo]]</text>
      <sha1>lruupx6e4io9bdmjbhuc6djmtj2rdko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Kosovo – Island</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514688</id>
    <redirect title="Nogometne utakmice Island – Kosovo" />
    <revision>
      <id>3669075</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:31:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Island – Kosovo]]</comment>
      <origin>3669075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="lruupx6e4io9bdmjbhuc6djmtj2rdko" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Island – Kosovo]]</text>
      <sha1>lruupx6e4io9bdmjbhuc6djmtj2rdko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Kosovo - Island</title>
    <ns>0</ns>
    <id>514689</id>
    <redirect title="Nogometne utakmice Island – Kosovo" />
    <revision>
      <id>3669076</id>
      <timestamp>2024-11-23T23:32:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Semso98</username>
        <id>54573</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nogometne utakmice Island – Kosovo]]</comment>
      <origin>3669076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="lruupx6e4io9bdmjbhuc6djmtj2rdko" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nogometne utakmice Island – Kosovo]]</text>
      <sha1>lruupx6e4io9bdmjbhuc6djmtj2rdko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1910-e u Njemačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514690</id>
    <revision>
      <id>3669111</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:19:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</comment>
      <origin>3669111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="cp9ytz25nu4leztnkvf04gxjzomjvzm" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</text>
      <sha1>cp9ytz25nu4leztnkvf04gxjzomjvzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1910-e u Rusiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514691</id>
    <revision>
      <id>3669112</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:19:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Rusiji|Russia|Evropi}}</comment>
      <origin>3669112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60" sha1="opkifhxjj840c71pp6dl5zgfhsou9y7" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Rusiji|Russia|Evropi}}</text>
      <sha1>opkifhxjj840c71pp6dl5zgfhsou9y7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669113</id>
      <parentid>3669112</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:20:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1910-e u Aziji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="649siui1w8ajb5zlmyodjetvs4gvahm" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Rusiji|Russia|Evropi}}

[[Kategorija:1910-e u Aziji]]</text>
      <sha1>649siui1w8ajb5zlmyodjetvs4gvahm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1910-e u Turskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514692</id>
    <revision>
      <id>3669114</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:20:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Turskoj|Turkey|Evropi}}</comment>
      <origin>3669114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="t42ksl2lt5c4qr8fjod2kb14dksbqp0" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Turskoj|Turkey|Evropi}}</text>
      <sha1>t42ksl2lt5c4qr8fjod2kb14dksbqp0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669115</id>
      <parentid>3669114</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:20:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1910-e u Aziji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92" sha1="7dz4hli6axvck9f0hihuf78n9crfn4c" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Turskoj|Turkey|Evropi}}

[[Kategorija:1910-e u Aziji]]</text>
      <sha1>7dz4hli6axvck9f0hihuf78n9crfn4c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1910-e u Čadu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514693</id>
    <revision>
      <id>3669116</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:21:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Čadu|Chad|Africi}}</comment>
      <origin>3669116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="noii8gttn6td2pemner7kpac5tr2vhi" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|1|Čadu|Chad|Africi}}</text>
      <sha1>noii8gttn6td2pemner7kpac5tr2vhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Njemačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514694</id>
    <revision>
      <id>3669117</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</comment>
      <origin>3669117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="nq6xbogy2ovuk5xredapa8fxlh11dct" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</text>
      <sha1>nq6xbogy2ovuk5xredapa8fxlh11dct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Slovačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514695</id>
    <revision>
      <id>3669118</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:26:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Slovačkoj|Slovakia|Evropi}}</comment>
      <origin>3669118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66" sha1="jgbke5rh0wiom8x6ytvvzhsvp5a5efl" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Slovačkoj|Slovakia|Evropi}}</text>
      <sha1>jgbke5rh0wiom8x6ytvvzhsvp5a5efl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669129</id>
      <parentid>3669118</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:41:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="7835hq0c1hm4ljrcshtdysv5uy3h1s5" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Slovačkoj|Slovakia|Evropi}}

[[Kategorija:1920-e u Čehoslovačkoj|Slovačka]]</text>
      <sha1>7835hq0c1hm4ljrcshtdysv5uy3h1s5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Sovjetskom Savezu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514696</id>
    <revision>
      <id>3669119</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:27:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Sovjetskom Savezu|the Soviet Union|Evropi}}</comment>
      <origin>3669119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81" sha1="edpj2p26btx5302gvnzjx8c5r58hxd3" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Sovjetskom Savezu|the Soviet Union|Evropi}}</text>
      <sha1>edpj2p26btx5302gvnzjx8c5r58hxd3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669120</id>
      <parentid>3669119</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:27:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3669120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="37h1g6fapi0fqoyo9m85157etutjtgp" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Sovjetskom Savezu|Soviet Union|Evropi}}</text>
      <sha1>37h1g6fapi0fqoyo9m85157etutjtgp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669122</id>
      <parentid>3669120</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:28:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1920-e u Aziji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="0qnu3nbv28zyt9glb2cbdqygfilmavk" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Sovjetskom Savezu|Soviet Union|Evropi}}

[[Kategorija:1920-e u Aziji]]</text>
      <sha1>0qnu3nbv28zyt9glb2cbdqygfilmavk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Srbiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514697</id>
    <revision>
      <id>3669121</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:28:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Srbiji|Serbia|Evropi}}</comment>
      <origin>3669121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60" sha1="tp5pjcyvpnl38fh6t4rlnl38l5m97l7" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Srbiji|Serbia|Evropi}}</text>
      <sha1>tp5pjcyvpnl38fh6t4rlnl38l5m97l7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669128</id>
      <parentid>3669121</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:40:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="104" sha1="mjatvibsdtxuolauwbha5zkofnmflbx" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Srbiji|Serbia|Evropi}}

[[Kategorija:1920-e u Jugoslaviji|Srbija]]</text>
      <sha1>mjatvibsdtxuolauwbha5zkofnmflbx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Turskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514698</id>
    <revision>
      <id>3669123</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:29:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Turskoj|Turkey|Evropi}}</comment>
      <origin>3669123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="sn1bawhavuovbb29g4hgmiby54y5hn3" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Turskoj|Turkey|Evropi}}</text>
      <sha1>sn1bawhavuovbb29g4hgmiby54y5hn3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669124</id>
      <parentid>3669123</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:29:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:1920-e u Aziji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3669124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92" sha1="a07ykmkivasd468k9t8yzalqgif1y7h" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Turskoj|Turkey|Evropi}}

[[Kategorija:1920-e u Aziji]]</text>
      <sha1>a07ykmkivasd468k9t8yzalqgif1y7h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Ukrajini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514699</id>
    <revision>
      <id>3669125</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:31:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Ukrajini|Ukraine|Evropi}}</comment>
      <origin>3669125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="gugh6oerma3ty8ossxx9y3887lfdyz0" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Ukrajini|Ukraine|Evropi}}</text>
      <sha1>gugh6oerma3ty8ossxx9y3887lfdyz0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3669131</id>
      <parentid>3669125</parentid>
      <timestamp>2024-11-24T09:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>16322</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3669131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115" sha1="royf0dl39adllt6e3e0v4ldp9xy5bz6" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Ukrajini|Ukraine|Evropi}}

[[Kategorija:1920-e u Sovjetskom Savezu|Ukrajina]]</text>
      <sha1>royf0dl39adllt6e3e0v4ldp9xy5bz6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Urugvaju</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514700</id>
    <revision>
      <id>3669127</id>
      <timestamp>2024-11-24T09:33:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Urugvaju|Uruguay|Južnoj Americi}}</comment>
      <origin>3669127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72" sha1="005mtlrqdy4ryft365ssxu6vgnxe7q1" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Urugvaju|Uruguay|Južnoj Americi}}</text>
      <sha1>005mtlrqdy4ryft365ssxu6vgnxe7q1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Čehoslovačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514701</id>
    <revision>
      <id>3669136</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Čehoslovačkoj|Czechoslovakia|Evropi}}</comment>
      <origin>3669136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77" sha1="jyzb0qu2s9tpfuxdipcnjdk5t5llvff" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Čehoslovačkoj|Czechoslovakia|Evropi}}</text>
      <sha1>jyzb0qu2s9tpfuxdipcnjdk5t5llvff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Čileu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514702</id>
    <revision>
      <id>3669137</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Čileu|Chile|Južnoj Americi}}</comment>
      <origin>3669137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="7wndwzayr6ngdwajgumpcqxngvzuqxc" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Čileu|Chile|Južnoj Americi}}</text>
      <sha1>7wndwzayr6ngdwajgumpcqxngvzuqxc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1920-e u Švicarskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514703</id>
    <revision>
      <id>3669139</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:03:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Švicarskoj|Switzerland|Evropi}}</comment>
      <origin>3669139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70" sha1="1dnranhkskeew2vm1vkv0xmnfacg87t" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|2|Švicarskoj|Switzerland|Evropi}}</text>
      <sha1>1dnranhkskeew2vm1vkv0xmnfacg87t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1930-e u Njemačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514704</id>
    <revision>
      <id>3669145</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|3|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</comment>
      <origin>3669145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="4esgu7ly662q1q317ocsayxuk892gad" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|3|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</text>
      <sha1>4esgu7ly662q1q317ocsayxuk892gad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1940-e u Njemačkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514705</id>
    <revision>
      <id>3669146</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:15:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|4|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</comment>
      <origin>3669146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="jx0ii03h8lxv8a3egkev43sikh7vy0t" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|4|Njemačkoj|Germany|Evropi}}</text>
      <sha1>jx0ii03h8lxv8a3egkev43sikh7vy0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1940-e u Papui Novoj Gvineji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514706</id>
    <revision>
      <id>3669147</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:18:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|4|Papui Novoj Gvineji|Papua New Guinea|Okeaniji}}</comment>
      <origin>3669147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85" sha1="kx787bc2dkyz6wh1fybichfxu62zsw3" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|4|Papui Novoj Gvineji|Papua New Guinea|Okeaniji}}</text>
      <sha1>kx787bc2dkyz6wh1fybichfxu62zsw3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:1950-e u Turskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>514707</id>
    <revision>
      <id>3669150</id>
      <timestamp>2024-11-24T10:34:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Države po decenijama|18|19|20|21|5|Turskoj|Turkey|Evropi}}</comment>
      <origin>3669150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="1vqdh37oowp8assset2iirdkvs26mfr" xml:space="preserve">{{Države po decenijama|18|19|20|21|5|Turskoj|Turkey|Evropi}}</text>
      <sha1>1vqdh37oowp8assset2iirdkvs26mfr</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>