Ivo Andrić

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="bs">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>bswiki</dbname>
    <base>https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana</base>
    <generator>MediaWiki 1.44.0-wmf.6</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2600" case="first-letter">Topic</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Ivo Andrić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1095</id>
    <revision>
      <id>3671288</id>
      <parentid>3670992</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55084" sha1="jt2yxz78owdq8oe1reqrjg58tw5hnpc" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Ivo Andrić
| slika           = S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961.jpg
| opis_slike      = Andrić 1961.
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1892|10|9}}
| mjesto_rođenja  = [[Dolac na Lašvi]], [[Travnik]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1975|03|13|1892|10|09}}
| mjesto_smrti    = [[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| zanimanje       = [[Književnik]]
| jezik           = 
| nacionalnost    = Jugoslaven, Hrvat{{sfn|Martens|2019|p=28}}
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''[[Na Drini ćuprija]]''
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = [[Datoteka:Nobel prize winner.svg|20px]] [[Nobelova nagrada za književnost]]
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}}-
{{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}}  {{!}}{{!}} {{Orden republike1}} 
{{!}}}
| potpis          = [[Datoteka:Ivo Andric signature.jpg|200px]]
| web_stranica    = 
}}
[[Datoteka:House of Ivo Andric.JPG|mini|desno|180px|Rodna kuća Ive Andrića]]
[[Datoteka:Ivo Andric Beograd spomenik.jpg|180px|mini|desno|Spomenik Ivi Andriću na Andrićevom vencu u Beogradu]]
[[Datoteka:Ivo Andric Graz 2011-08-29.jpg|180px|mini|desno|Spomenik Ivi Andriću u [[Graz]]u]]
[[Datoteka:Grob Ive Andrića u Beogradu.JPG|180px|mini|desno|Nadgrobna ploča Ive Andrića u [[Beograd]]u]]
'''Ivo Andrić''' ([[Travnik]], 9. oktobar 1892 – [[Beograd]], 13. mart 1975) bio je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[Književnost|književnik]], [[Diplomatija|diplomat]], [[ambasador]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Treći rajh|Trećem rajhu]] od 1939. Rođen je u [[Dolac na Lašvi|Docu na Lašvi]] kod Travnika, a porodica mu je porijeklom iz Sarajeva. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 1961. za &quot;kompletno književno djelo o historiji jednog naroda&quot;, s [[roman]]om ''[[Na Drini ćuprija]]'' (1945) kao vrhuncem tog djela.

==Biografija==
===Djetinjstvo===
Ivo Andrić rođen je 9. ili 10. oktobra&lt;ref name=&quot;Graz&quot;&gt;{{cite web | url =https://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/docs/Andric-Initiative_Konzeption_Aktivitaeten_2010.pdf | title =Ivo Andrić im europäischen Kontext (Graz, 2007–2015) | authorlink = | last = | first = | date =2010 | website =www-gewi.uni-graz.at | publisher =Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz | access-date =4. 2. 2023 | language =de | archive-date =4. 2. 2023 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230204134155/https://www-gewi.uni-graz.at/gralis/projektarium/Andric/docs/Andric-Initiative_Konzeption_Aktivitaeten_2010.pdf | url-status =dead }}&lt;/ref&gt;{{sfn|Martens|2019|p=27}}{{efn|name=Rod|U knjizi krštenih u [[Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Travniku|Crkvi Svetog Ivana Krstitelja]] u [[Travnik]]u, upisan je datum rođenja 9. oktobar, ali je Andrić kasnije često izjavljivao da je rođen 10. oktobra, tako da taj podatak stoji u mnogim enciklopedijama.{{sfn|Martens|2019|p=27}}}} 1892. godine u [[Dolac na Lašvi|Docu na Lašvi]] (tada [[Austro-Ugarska]]). Andrićevi roditelji Antun i Katarina (rođ. Pejić), su živjeli u Sarajevu i potječu iz hrvatskih katoličkih porodica. Antun Andrić (1863-1896) se rodio u Sarajevu kao osmo od jedanestero djece. Po zanimanju je bio sudski službenik, porijeklom iz porodice, po porodičnom predanju Andrićevih, koja je izrađivala kafene mlinove{{sfn|Martens|2019|p=24}} i oženio se s Katarinom Pejić (1869-&lt;!-- 1940 --&gt;) 3. septembra 1888. u [[Katedrala Srca Isusova|Katedrali Srca Isusova]] u Sarajevu. Katarina je bila jedino dijete, od petero, koja je preživjela.{{sfn|Martens|2019|p=23}}

Razlozi zašto se Ivo rodio u Travniku nisu poznati. Postoji nekoliko verzija, zašto je Katarina sama posjetila svoju rodbinu u Travniku,&lt;ref name=&quot;ZAD&quot;&gt;{{cite web | url =https://www.ivoandric.org.rs/%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D0%B8%D1%98%D0%B0 | title =Биографија Иве Андрића | authorlink = | last = | first = | date = | website =ivoandric.org.rs | publisher =Задужбина Иве Андрића | access-date =4. 2. 2023 | language =sr}}&lt;/ref&gt; poznanike i vjenčane kumove.{{sfn|Martens|2019|p=28}} U Matičnoj knjizi rođenih 1892. godine [[Crkva Svetog Ivana Krstitelja u Travniku|crkve Svetog Ivana Krstitelja u Travniku]], pod rednim brojem 70, piše &quot;''da je 9. oktobra 1892. godine rođen Ivan, sin Antuna Andrića, podvornika i Katarine Andrić, rođene Pejić''&quot;.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot;/&gt; Kada je imao četiri godine, otac mu je umro u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] od [[tuberkuloza|tuberkuloze]].{{sfn|Martens|2019|p=25}}

=== Osnovna škola ===
Majka ga zbog siromaštva 1894. odvodi kod muževe sestre Ane i njenog muža Jana Matkovczika{{sfn|Martens|2019|p=25}} (ponegdje i  Ivan Matkovšik)&lt;ref name=&quot;ZAD&quot;/&gt; u [[Višegrad]]. Otac mu je i dalje radio u Banjoj Luci, te kako nije pomagao Katarinu, ona se odlučila da Ivu odvede kod njegove tetke, koja je živjela nadprosječno dobro. U Višegradu završava osnovnu školu. Jan Matkovczik je bio porijeklom Poljak i radio je u graničnoj žandarmeriji kao komandir stanice.{{sfn|Martens|2019|p=25}} Kuća im je bila na lijevoj obali Drine, a Andrićeva osnovna škola na desnoj, tako da je Ivo prelazio [[Most Mehmed-paše Sokolovića|most na Drini]] i drugi maleni drveni most preko [[Rzav]]a odlazeći u školu.{{sfn|Martens|2019|p=33}}

=== Gimnazija ===
Nakon završene osnovne škole se vraća majci u Sarajevo, gdje 1903. godine upisuje [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Veliku gimnaziju]] (danas ''Prva gimnazija u Sarajevu'').&lt;ref&gt;[http://1gimnazija.com.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=50&amp;Itemid=54 '''O Prvoj gimnaziji u Sarajevu''', web stranica Prve gimnazije]&lt;/ref&gt; Tada počinje pisati poeziju i 1911. godine u časopisu [[Bosanska vila]] objavljuje svoju prvu pjesmu ''U sumrak''.

{{Citat|U sumrak pevaju devojke. Njini su glasovi meki i dahnu svežinom cveća i ljubavi. Njina je pesma blaga, kao kad behar opada. Ona ima nešto od mojih ljubavi: davno, toplo i lepo. Ona podseća na sarajske sumrake, kad jablanovi sjaju u crvenu zlatu, kao vitke ponosne žene...|U sumrak&lt;ref name=&quot;Ex ponto&quot;&gt;'''Ivo Andrić''', ''Ex ponto, nemiri, lirika'', Sezam book, Zrenjanin 2009. {{ISBN|978-86-6105-013-8}}&lt;/ref&gt;}}
Kao gimnazijalac, Andrić je vatreni pobornik integralnog jugoslavenstva, pripadnik je naprednog nacionalističkog pokreta [[Mlada Bosna]] i strastveni borac za oslobođenje južnoslovenskih naroda od Austro-Ugarske.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;

=== Studij ===
U oktobru 1912. godine, dobija stipendiju hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva [[HKD Napredak|Napredak]], te upisuje studij na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog univerziteta u Zagrebu. U tom vremenu na njega utiču djela pisca [[Antun Gustav Matoš|Antuna Gustava Matoša]]. Sljedeće godine prelazi u [[Beč]], gdje posjećuje predavanja iz historije, filozofije i književnosti. Zbog slabog zdravstvenog stanja, uz pomoć gimnazijskog profesora [[Tugomir Alaupović|Tugomira Alaupovića]], prelazi 1914. na Filozofski fakultet [[Jagelonski univerzitet|Jagelonskog univerziteta]] u [[Krakov|Krakowu]], gdje uči [[poljski jezik]]. Objavljuje šest refleksivnih pjesmama u prozi (''Lanjska pjesma'', ''Strofe u noći'', ''Tama'', ''Potonulo'', ''Jadni nemir'' i ''Noć crvenih zvijezda'') u antologiji [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], ''[[Hrvatska mlada lirika]]''.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;catid=50%3Adnevnik38&amp;id=585%3Arhrvatska-mlada-lirikal&amp;Itemid=86 Članak o ''Hrvatska mladoj lirici'' na web stranici Hrvatski plus]&lt;/ref&gt;
{{Citat|''Mirišu silno bijeli cv'jetovi''&lt;br&gt;''i pada sitna kiša proljetna,''&lt;br&gt;''ja kisnem sam.''&lt;br&gt;&lt;br&gt;''O niko ne zna kako je''&lt;br&gt;''teško hoditi sam i bolestan,''&lt;br&gt;''bez igdje ikog svoga,''&lt;br&gt;''u zlatno proljeće...''|Lanjska pesma&lt;ref name=&quot;Ex ponto&quot; /&gt;}}
U zborniku Hrvatska mlada lirika, urednik Andrića predstavlja riječima:{{Citat|Najčudesniji Sarajlija: bez i najmanjeg turskog atavizma: nježan, bijel i bolno-tanko mirisave duše kao oni bijeli njegovi cvijetovi što zare slatku tugu njegovih čežnjivih snova...|Branko Milanović 1962.&lt;ref name=&quot;Kritika&quot;&gt;'''Grupa autora''', ''Kritičari o Ivi Andriću'', Svjetlost, Sarajevo 1977.&lt;/ref&gt;}}
U njegovim prvim pjesmama veoma je teško bilo naslutiti pjesnika blisko vezanog za jednu sredinu sa specifičnim mentalitetom, kao što bi u njima bilo teško naći i nešto bitno od onoga što su u oblasti poezije već bili donijeli [[Aleksa Šantić|Šantić]] i [[Jovan Dučić|Dučić]]&lt;ref name=&quot;Kritika&quot; /&gt;

=== Prvi svjetski rat ===
Početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], vraća se iz [[Krakov]]a. Za vrijeme boravka u [[Split]]u u julu 1914. godine, hapsi ga policija i zatvara u tamnicu, najprije u [[Šibenik]]u, a zatim u [[Maribor]]u, gdje ostaje sve do marta 1915. Nakon izlaska iz tamnice, policija ga interira u [[Ovčarevo (Travnik)|Ovčarevo]] i [[Zenica|Zenicu]], gdje ostaje sve do 1917. Zbog bolesti pluća, odlazi na liječenje u Zagreb u [[Bolnica Milosrdnih sestara u Zagrebu|Bolnicu Milosrdnih sestara]], gdje upoznaje pjesnika i dramatičara [[Ivo Vojnović|Ivu Vojnovića]], s kojim dočekuje amnestiju i uključuje se u pripreme prvog broja časopisa [[Književni jug]].&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Istovremeno priprema svoju knjigu stihova u prozi s predgovorom [[Niko Bartulović|Nika Bartulovića]], kojoj daje ime ''[[Ex Ponto]]'' i objavljuje je 1918. u [[Zagreb]]u.

{{Citat|Je li vam se ikad dogodilo da, bačeni iz kolosijeka, rečete svagdašnjici: zbogom, i da se vinete, nošeni strašnim vihorom, zaprepašteni, kao onaj kome se tlo izmiče? &lt;br&gt; Je li vam se dogodilo da vam uzmu sve - a šta se čovjeku ne može uzeti? - i da vam na dušu polože tešku odurnu ruku i da vam oduzmu radost i vedrinu slobodnog duha; i samu srčanost, koja ostaje kao posljedni očajni dar sudbine, da vam uzmu i učine od vas nijemo prezavo ropče?...| Ex ponto&lt;ref name=&quot;Ex ponto&quot; /&gt;}}

U Zagrebu ga zatiče slom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a potom i ujedinjenje i stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]]. U danima koji neposredno prethode formalnom ujedinjenju, Andrić u tekstu ''Nezvani neka šute'' objavljenom u zagrebačkim [[Novosti (Zagreb)|Novostima]], oštro odgovara na prve simptome nesloge u državi, koja još nije ni stvorena i poziva na jedinstvo i razum.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;

=== Diplomatija ===
Početkom oktobra 1919. godine, uz pomoć Tugomira Alaupovića, počinje raditi kao kao činovnik u Ministarstvu vjera u Beogradu. Upoznaje druge književnike i druži se sa [[Miloš Crnjanski|Crnjanskim]], [[Stanislav Vinaver|Vinaverom]], [[Sima Pandurović|Pandurovićem]], [[Josip Miličić|Sibetom Miličićem]] i drugim piscima, koji se okupljaju oko kafane &quot;Moskva&quot;. Uskoro počinje njegova diplomatska karijera, dobijanjem službe u ambasadi u [[Vatikan]]u. Iste godine, zagrebački izdavač Kugli objavljuje novu zbirku pjesama u prozi ''[[Nemiri]]'', a izdavač S. B. Cvijanović iz [[Beograd]]a štampa pripovijetku ''[[Put Alije Đerzeleza]]''. Na jesen 1921. godine, Andrić je postavljen za činovnika u Generalnom konzulatu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u [[Bukurešt]]u, a iste godine započinje saradnju sa [[Srpski književni glasnik|Srpskim književnim glasnikom]] objavljujući u broju 8, priču ''[[Ćorkan i Švabica]]''&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;, koja se može smatrati njegovim početkom okretanja tematici o Višegradu. Već 1922. godine prelazi u Konzulat u [[Trst]]u i objavljuje još dvije pripovijetke ''[[Za logorovanja]]'' i ''[[Žena od slonove kosti]]'', ciklus pjesama ''[[Šta sanjam i šta mi se događa]]'' i nekoliko književnih prikaza, a početkom 1923. godine on je vicekonzul u [[Graz]]u.

{{Citat|Budim se vreo. Neka zora obećana&lt;br&gt;I kako mi je ostalo od starih:&lt;br&gt;Blagodarim za san i hleb i sekund i pomisô...| Šta sanjam i šta mi se događa&lt;ref name=&quot;Ex ponto&quot; /&gt;}}

=== Doktorat ===
Zbog nezavršenog studija i opasnosti da izgubi posao u Ministarstvu, upisuje u jesen 1923. godine [[Univerzitet u Grazu|Filozofski fakultet u Grazu]], a u junu 1924. godine brani doktorsku disertaciju pod nazivom ''[[Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine]]'' ([[njemački jezik|njem]]: ''Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft'') &lt;ref&gt;[http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1369&amp;page=1&amp;viewmode=fullscreen Band 1], [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1370&amp;page=1&amp;viewmode=fullscreen Band 2]. (Doktorska disertacija Ive Andrića na austrijskom portalu ALO) {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt; Andrićeva doktorska disertacija, objavljena je u prijevodu 1982. godine, u prvom broju časopisa [[Sveske Zadužbine Ive Andrića]].&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Iste godine objavljuje nekoliko značajnih pripovijetki, koje se ubrajaju u njegova najpoznatija djela: ''[[Mustafa Madžar]]'', ''[[Ljubav u kasabi]]'', ''[[U musafirhani]]'' i ''[[Dan u Rimu]]''.

=== Povratak u diplomatiju ===
15. septembra 1924. godine vraća se u diplomatsku službu i krajem godine prelazi u [[Beograd]] u Političko odjeljenje Ministarstva inostranih poslova.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Godine 1925. pojavljuje se Andrićeva prva zbirka pripovijetki u izdanju [[Srpska književna zadruga|Srpske književne zadruge]] u koju, pored nekih već objavljenih u časopisima, ulaze i nove – ''[[U zindanu]]'' i ''[[Rzavski bregovi]]''. Na prijedlog [[Bogdan Popović|Bogdana Popovića]] i [[Slobodan Jovanović|Slobodana Jovanovića]], 18. februara 1926. godine, Ivo Andrić biva primljen za dopisnog člana [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]]&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;, a iste godine u [[Srpski književni glasnik|Srpskom književnom glasniku]] objavljuje pripovijetke ''[[Mara milosnica]]'' i ''[[Čudo u Olovu]]''.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Učestvuje u osnivanju [[Srpski PEN klub|Srpskog PEN kluba]], 25. februara 1925.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.serbianpen.rs/s-onama.shtml |title=Službena stranica srbijanskog PEN kluba |access-date=20. 2. 2012 |archive-date=28. 2. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120228055351/http://www.serbianpen.rs/s-onama.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U oktobru 1926, postavljen je za vicekonzula Generalnog konzulata Kraljevine Jugoslavije u [[Marseille]]u, a sljedeće godine tri mjeseca radi u Generalnom konzulatu u Parizu. To vrijeme Andrić koristi za proučavanje historijske građe o Bosni, s početka 19. vijeka i čitajući korespondenciju [[Pierre David]]a, francuskog konzula u [[Travnik]]u, koju će kasnije upotrijebiti u svojim romanima o Travniku. Na proljeće 1928. godine premješten je za vicekonzula u Ambasadi u [[Madrid]]u. Te godine objavljuje priče ''[[Olujaci]]'', ''[[Ispovijedi]]'' i ''[[Most na Žepi]]''. Sredinom sljedeće godine prelazi u [[Brisel]], na mjesto sekretara poslanstva, a u Srpskom književnom glasniku pojavljuje se njegov esej ''[[Goja]]''. Ubrzo, 1930. godine u [[Ženeva|Ženevi]], počinje da radi kao sekretar stalne delegacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] pri [[Društvo naroda|Društvu naroda]]. Te godine objavljuje esej o [[Simon Bolivar|Simonu Bolivaru]], priču ''[[Kod kazana]]'' i tekst ''[[Učitelj Ljubomir]]''. U Beogradu, sljedeće godine, izlazi i druga knjiga pripovijetki kod Srpske književne zadruge u kojoj se, pored priča ranije objavljenih u časopisima, prvi put u cjelini štampaju [[Anikina vremena]], a u kalendaru-almanahu sarajevske [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo &quot;Prosvjeta&quot;|Prosvjete]] pojavljuje se putopis [[Portugal, zelena zemlja]].&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;

Godine 1932, Andrić objavljuje pripovijetke ''[[Smrt u Sinanovoj tekiji]]'', ''[[Na lađi]]'' i zapis ''[[Leteći nad morem]]''. U martu 1933. godine vraća se u Beograd kao savjetnik u Ministarstvu inostranih poslova. Te godine objavljuje pripovijetku ''[[Napast]]'' i nekoliko zapisa.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Postaje urednik ''Srpskog književnog glasnika'' i u njemu objavljuje pripovijetke ''[[Olujaci]]'', ''[[Žeđ (Ivo Andrić)|Žeđ]]'' i prvi dio triptiha ''[[Jelena, žena koje nema]]''. Godine 1935, štampa pripovijetke ''[[Bajron u Sintri]]'', ''[[Deca (Ivo Andrić)|Deca]],'' esej ''[[Razgovor s Gojom]]'' i jedan od svojih značajnijih književno-historijskih tekstova - ''[[Njegoš kao tragični junak kosovske misli]]''.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;

Godine 1936, [[Srpska književna zadruga]] štampa drugu knjigu Andrićevih pripovijetki koja, među onim koje su objavljivane u časopisima, sadrži još i priče ''[[Mila i prelac]]'' i ''[[Svadba (Ivo Andrić)|Svadba]]''. Andrićeva diplomatska karijera ide uzlaznom putanjom i on novembra 1937. godine biva imenovan za pomoćnika ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Te godine dobija i visoka državna odlikovanja [[Poljska|Poljske]] i [[Francuska|Francuske]]: [[Orden velikog komandira obnovljene Poljske]] i [[Orden velikog oficira Legije časti]]. Andrić tokom ove godine objavljuje priče ''[[Trup]]'' i ''[[Likovi]]'', a iste godine u Beču, prikupljajući građu o konzulskim vremenima u Travniku, u [[Državni arhiv u Beču|Državnom arhivu]] proučava izveštaje austrijskih konzula u Travniku od 1808-17. Početkom 1938. pojavljuje se prva [[monografija]] o Andriću iz pera prevodica, esejiste dr. [[Nikola Mirković|Nikole Mirkovića]].&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Dana 16. februara postaje pravi član [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU)]].&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;

=== Drugi svjetski rat ===

Vrhunac diplomateke karijere Ive Andrića je imenovanje za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika Kraljevine Jugoslavije u [[Berlin]]u 1. aprila 1939. godine. Andrić stiže u Berlin 12. aprila, a 19. aprila predaje akreditive [[Njemački kancelar|kancelaru]] [[Treći rajh|Trećeg rajha]] - [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]].&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; 1. septembra 1940. godine objavljuje pripovjetku ''[[Čaša (Ivo Andrić)|Čaša]]'', zapise ''[[Staze (Ivo Andrić)|Staze]]'' i ''[[Vino (Ivo Andrić)|Vino]]'' u 61. knjizi [[Srpski književni glasnik|Srpskog književnog glasnika]].&lt;ref name=&quot;SKG&quot;&gt;{{Cite web |url=http://scc.digital.nb.rs/view/P-1010-1901-001%26p%3D001%26w%3D1280%26h%3D690 |title='''Srpski književni glasnik''' na web stranici ''Narodne biblioteke Srbije'' |access-date=23. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321235845/http://scc.digital.nb.rs/view/P-1010-1901-001%26p%3D001%26w%3D1280%26h%3D690 |archive-date=21. 3. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U rano proljeće 1941. godine Andrić nadležnima u Beogradu nudi ostavku: {{Citat|...Danas mi u prvom redu službeni a zatim i lični mnogobrojni i imperativni razlozi nalažu da zamolim da budem ove dužnosti oslobođen i što pre povučen sa sadašnjeg položaja...|&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;}} Njegov prijedlog nije prihvaćen i 25. marta u [[Beč]]u, kao zvanični predstavnik Jugoslavije prisustvuje potpisivanju [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Dan poslije bombardovanja Beograda, 7. aprila, Andrić s osobljem Poslanstva napušta Berlin. Odbija ponudu njemačkih vlasti da ide u bezbjedniju [[Švicarska|Švicarsku]], ali bez ostalih članova Ambasade i njihovih porodica, te bira povratak u okupirani Beograd. U novembru je penzionisan, ali odbija da prima penziju.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;  Živi povučeno u [[Prizrenska ulica u Beogradu|Prizrenskoj ulici]], kao podstanar kod advokata [[Brane Milenković]]a. Odbija da potpiše ''[[Apel srpskom narodu]]'', kojim se osuđuje otpor okupatoru. Odbija, također, da [[Srpska književna zadruga]], za vrijeme dok ''narod pati i strada'', objavljuje njegove pripovjetke. Tih godina piše prvo ''[[Travnička hronika|Travničku hroniku]]'', a krajem 1944. godine okončava i [[Na Drini ćuprija|Na Drini ćupriju]].
{{Citat|Na kraju travničke čaršije, ispod hladovitog i hučnog izvora Šumeća, postoji otkad svet pamti mala &quot;Lutvina kahva&quot;. Toga prvog sopstvenika kafane Lutve, ne sećaju se ni najstariji ljudi; taj je bar stotinak godina već na nekom od razasutih travničkih grobalja, ali svi idu kod Lutve na kafu i njegovo se ime pamti i izgovara tamo gde su zaboravljena imena tolikih sultana, vezira i begova...|Prolog, početak romana ''Travnička hronika'' &lt;ref&gt;'''Travnička hronika''', Civitas d.o.o., Sarajevo {{ISBN|978-9958-717-47-5}}&lt;/ref&gt;}}
{{Citat|Većim delom svoga toka reka Drina protiče kroz tesne gudure strmih planina ili kroz duboke kanjone okomito odsečenih obala. Samo na nekoliko mesta rečnog toka njene se obale proširuju u otvorene doline i stvaraju, bilo na jednoj bilo na obe strane reke, župne, delimično ravne, delimično talasaste predele, podesne za obrađivanja i naselja...|Početak romana ''Na Drini ćuprija''&lt;ref&gt;'''Na Drini ćuprija''', Svjetlost, Sarajevo&lt;/ref&gt;}}
Roman ''Na Drini ćuprija'' izlazi iz štampe 10. marta 1945. godine, te se smatra prvim domaćim romanom objavljenim u oslobođenoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;Književnost&quot; /&gt; ''Travničku hroniku'' objavit će u Beogradu nekoliko mjeseci po završetku rata, a koncem 1945. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] izlazi i roman [[Gospođica]].&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;

=== Rad u SFRJ ===
Osnivanjem [[Savez književnika Jugoslavije|Saveza književnika Jugoslavije]] 1946. godine postaje predsjednik Saveza&lt;ref&gt;[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=12108 Prilog o Savezu književnika Jugoslavije na web stranici arhiv.hr]&lt;/ref&gt; i potpredsjednik Društva za kulturnu saradnju sa Sovjetskim Savezom i vjećnik [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a]]. Tokom 1946. živi u Beogradu i Sarajevu, a 22. marta 1948. postaje redovan član [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti]]&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=15, Prilog o Ivi Andriću na službenoj stranici SANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515101543/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=15, |date=15. 5. 2013 }} {{Simboli jezika|sr}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fra|francuski jezik}}&lt;/ref&gt;, [[Odjeljenje literature i jezika SANU|odjeljenja literature i jezika]], te [[Odjeljenje likovne i muzičke umjetnosti SANU|odjeljenja likovne i muzičke umjetnosti]]. Član [[Predsjedništvo SANU|Predsjedništva SANU]] je do smrti 13. marta 1975. godine.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; Te godine, među ostalim, objavljuje pripovijetke ''[[Zlostavljanje]]'' i ''[[Pismo iz 1920. godine]]''. Sljedeće godine postaje član [[Predjedništvo Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine|Predjedništva]] [[Narodna skupština NR Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine NR Bosne i Hercegovine]] i objavljuje ''[[Priču o vezirovom slonu]]'', nekoliko tekstova o [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuku Karadžiću]] i [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoš]]u, a tokom 1948. prvi put će biti štampana ''[[Priča o kmetu Simanu]]''. Narednih nekoliko godina vrlo aktivno se bavi javnim poslovima, drži predavanja, govori na javnim skupovima, kao član različitih delegacija putuje u [[Sovjetski Savez]], Bugarsku, Poljsku, Francusku, Kinu. Objavljuje, uglavnom kraće tekstove, odlomke pripovjedaka, priče: ''[[Bife Titanik]]'' (1950), ''[[Znakovi]]'' (1951), ''[[Na sunčanoj strani]]'', ''[[Na obali]]'', ''[[Pod Grabićem]]'', ''[[Zeko]]'' (1952), ''[[Aska i vuk]]'', ''[[Nemirna godina]]'', ''[[Lica]]'' (1953). Godine 1954. postaje član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Prvi potpisuje [[Novosadski dogovor o srpskohrvatskom književnom jeziku]]. Te godine štampa u [[Matica srpska|Matici srpskoj]] ''[[Prokleta avlija|Prokletu avliju]]'' , a pripovijetka ''[[Igra (pripovjetka)|Igra]]'' pojavljuje se 1956. godine.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Savez književnika Jugoslavije ga 1958. godine kandiduje za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.jutarnji.hr/ivo-andric-je-sav-ublijedio-od-nelagodesto-mora-u-stockholm-po-nagradu/978933/ |title='''Andrić je sav ublijedio od nelagode što mora u Stockholm po nagradu''', članak u hrvatskom dnevniku ''Jutarnji list'' 6. oktobra 2011. godine |access-date=20. 2. 2012 |archive-date=9. 12. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111209011117/http://www.jutarnji.hr/ivo-andric-je-sav-ublijedio-od-nelagodesto-mora-u-stockholm-po-nagradu/978933 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 23. decembra 1969. godine postaje počasni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;ANUBIH&quot;&gt;[http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=66&amp;Itemid=104&amp;lang=hr Počasni članovi ANUBIH na službenoj stranici Akademije]&lt;/ref&gt;

Godine 1958. u šezdeset šestoj godini, Ivo Andrić se vjenčava sa svojom dugogodišnjom ljubavlju [[Milica Babić|Milicom Babić]], kostimografom Narodnog pozorišta iz Beograda&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;, udovicom [[Nenada Jovanovića]], bivšom službenicom jugoslavenske ambasade, koju je upoznao za vrijeme službovanja u Berlinu.&lt;ref name=&quot;Književnost&quot;&gt;Časopis '''Književnost''' ''Erih Koš, Odlomci sećanja, pisci (V)'', broj 11/1998, Prosveta, Beograd&lt;/ref&gt; Sa ženom se seli u svoj prvi stan - u Ulici Proleterskih brigada 2a. Te godine objavljuje pripovijetke ''[[Panorama]]'', ''[[U zavadi sa svetom]]'' i jedan od dva predgovora, koji je ikada napisao za neku knjigu: uvodni tekst za knjigu [[Zuko Džumhur|Zuke Džumhura]] ''[[Nekrolog jednoj čaršiji]]''.

{{Citat|Jedan trebinjski beg, uži zemljak pisca ove knjige, priznao je, pre sto godina, jednom Austrijancu da nikad u svom dugom veku nije bio ni do Dubrovnika od koga ga deli svega dvadesetak kilometara druma. Kad se Austrijanac tome začudio, beg mu je rekao: &lt;br&gt;-Nema veće planine od kućnoga praga, gospodine!...|Dio iz predgovora knjige Nekrolog jednoj čaršiji&lt;ref&gt;'''Zuko Džumhur''', ''Nekrolog jednoj čaršiji'', Oslobođenje Public, Sarajevo 1991. {{ISBN|86-319-0239-X}}&lt;/ref&gt;  }}

Drugi predgovor je napisao za slovensko izdanje pripovjedaka [[Isak Samokovlija|Isaka Samokovlije]] 1955. godine, a objavljen je i u sarajevskom književnom časopisu [[Život (časopis)|Život]].&lt;ref name=&quot;Kritika&quot; /&gt; 
Umro je [[13. mart]]a ili ''([[7. mart]]a)''&lt;ref name=&quot;Graz&quot; /&gt; 1975. u Beogradu.

===Nobelova nagrada===

Prijedlog za dodjelu Nobelove nagrade za književnost, potekao je od Saveza književnika Jugoslavije i [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]], koji je švedskom ambasadoru 1958. godine, predao prevod Andrićevih pripovijetki, objavljenih prije Drugog svjetskog rata u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;Književnost&quot; /&gt; Drugi kontakt [[Švedska akademija|Kraljevske švedske akademije]] s djelom Ive Andrića je romanom ''Na Drini ćuprija'', navodno neuspjelim prevodom na francuski jezik, kog je [[Erih Koš]], ponudio nekom izdavaču, ali knjiga nije izdana u Norveškoj. Istom prilikom Koš je primljen od sekretara Akademije [[Anders Österling|Andersa Österlinga]], s kojim je pokušao naći nešto u arhivama o jugoslavenskim piscima. Međutim o Andriću, kao ni o Miroslavi Krleži nije bilo priloga u registru Fondacije. Zvaničnu kandidaturu poslao je [[Aleksandar Vučo]], tada sekretar Saveza književnika, te je osim Andrića, predložen je i hrvatski književnik [[Miroslav Krleža]].&lt;ref name=&quot;Književnost&quot; /&gt; Ostali kandidati za dodjelu nagrade, te godine bili su: Amerikanac [[John Steinbeck]], Italijan [[Alberto Moravia]] i Englezi [[Graham Greene]] i [[Lawrence Durrell]].&lt;ref name=&quot;Jutarnji&quot; /&gt; Dobijanjem Nobelove nagrade 1961. godine, Krležin odnos prema Andriću se mijenja, te ga on pokatkad naziva ''fra-beg Ivo'', aludirajući time na Andrićevu fratarsku uzdržanost i na njegove istočnjačke, gospodske manire.&lt;ref name=&quot;Književnost&quot; /&gt;. Nagrada je Andriću uručena 10. decembra 1961, na svečanosti na kojoj je pročitao svoj govor ''[[O priči i pričanju]]'':
{{Citat|U izvršavanju svojih visokih zadataka, Nobelov komitet Švedske akademije rešio je ovog puta da pisca jedne, kao što se kaže, male zemlje odlikuje Nobelovom nagradom koja, merena međunarodnim razmerama, znači visoko priznanje. Neka mi je dopušteno da, primajući to priznanje, kažem nekoliko reči o toj zemlji i dodam nekoliko opštih razmatranja u vezi sa pripovedačkim delom koje ste izvoleli nagraditi.&lt;br&gt;Moja domovina je zaista „mala zemlja među svetovima“, kako je rekao jedan naš pisac, i to je zemlja koja u brzim etapama, po cenu velikih žrtava i izuzetnih napora, nastoji da na svim područjima, pa i na kulturnom, nadoknadi ono što joj je neobično burna i teška prošlost uskratila. Svojim priznanjem vi ste bacili snop svetlosti na književnost te zemlje i tako privukli pažnju sveta na njene kulturne napore, i to upravo u vreme kad je naša književnost nizom novih imena i originalnih dela počela da prodire u svet, u opravdanoj težnji da svetskoj književnosti i ona da svoj odgovarajući prilog. Vaše priznanje jednom od književnika te zemlje znači nesumnjivo ohrabrenje tom prodiranju. Stoga nas ono obavezuje na zahvalnost, i ja sam srećan što vam u ovom trenutku i sa ovog mesta, ne samo u svoje ime nego i u ime književnosti kojoj pripadam, mogu tu zahvalnost jednostavno ali iskreno da izrazim...|Prvi dio Andrićevog govora ''O priči i pričanju'', na dodjeli Nobelove nagrade&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;}}

==Književno djelo i kritika==
Andrićevo se književno djelo može podijeliti, kako po vremenskim intervalima, tako i po djelima, odnosno tematici književnog opusa. Najjednostavnija podjela bila bi na pjesnički mladalački period, zatim pripovjedački period u kom su nastale njegove najpoznatije pripovijetke, zatim na vrijeme pred i vrijeme Drugog svjetskog rata u kom nastaju njegovi romani (''[[Na Drini ćuprija]]'', ''[[Gospođica (Ivo Andrić)|Gospođica]]'', ''[[Travnička hronika]]'') te esejistički radovi nastali poslije Drugog svjetskog rata. Ova gruba podjela karakterizira Andrića, mada ispreplitanost njegovog cjelokupnog djela ne potvrđuje ovu podjelu.

===Lirika===

Andrić je u književnost unišao s poezijom; prve pjesme objavio je kao sarajevski gimnazijalac u [[Bosanska vila|Bosanskoj vili]] 1911. Pjesme u stihovima i u prozi narednih godina objavljivao je i u drugim časopisima ([[Vihor]], [[Savremenik]], [[Hrvatski pokret]], [[Hrvatska njiva]], [[Književni jug]], [[Jugoslovenska žena]] i dr.)&lt;ref name=&quot;Jergović_1&quot;&gt;[http://www.jergovic.com/ajfelov-most/andric-i-poezija/ '''''Andrić i poezija''''', prilog Miljenka Jergovića na web stranici jergovic.com]&lt;/ref&gt;

[[Miloš Crnjanski]] u kritici njegove knjige ''[[Ex ponto]]'' u časopisu [[Književni jug]] 1919, povezuje Andrića sa [[Aleksandar Puškin|Puškinom]], [[Sima Pandurović|Pandurovićem]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčevićem]], [[Jovan Dučić|Dučićem]] i [[Ivo Ćipiko|Ćipikom]], te prepoznaje kvalitete budućeg velikog književnika riječima:{{Citat|...Pišući o patnji i stideći se suza, Andrić donosi u liriku našu žicu slavenske duše. U ovim zapisima što su pesme, u ovim pesmama što su zapisi čini mi se da počinje nova istorija naše duše. Knjige se danas pišu - one su šarene, nekoliko reči o Pragonardu, jedan stih koji ima nečeg futurističkog, jedna banalna ljubavna istorija, dosta je da je čitaju rado. Ova je knjiga pisana njoj, jedinoj čistoj, i neporočnoj, večnoj uzdanici: Mladosti. Nalazim da je tragično verovati u knjige, uopće verovati. Andrić veruje. No jedno je neosporivo sa ovom knjigom: Andrić est arrivé|Miloš Crnjanski 1919.&lt;ref name=&quot;Kritika&quot; /&gt;}}
[[Milan Boganović]] u beogradskom dnevniku [[Politika (novine)|Politika]] 1919. godine govori o Andrićevom lirizmu, koji ima puno naglašenih filozofskih elemenata, ali on od toga ne pravi nikakav svoj naročiti filozofski sistem. Napominje, da Andrićeva poezija ukazuje na njegovu načitanost i govori o ''književnoj pozajmici'': {{Citat|U knjizi Ive Andrića ima nesumnjivih uspomena iz &quot;šetnje po stranim knjievnostima&quot;. Nije potrobno paralelnim tekstovima dokazivati da u njegovoj pesničkoj prozi ima ostataka jedne dobre načitanosti. Taj se utisak ima od prvih strana. Ja sam se, na primer, više puta opomenuo izvesnih stihova [[Fernand Gregh|Fernanda Gregha]] i [[Francis Jammes|Francisa Jammesa]]. Ali zar kod Dučića nije sličan slučaj? I da li danas kome pada na pamet da najboljim pesmama naše poezije pobije umetničku vrednost zato što se mogu osetiti izvesne sličnosti između njihovih i nekih stranih stihova?...|Milan Boganović 1919.&lt;ref name=&quot;Kritika&quot; /&gt;}}

===Pripovijetke===
{{Proširiti sekciju}}

===Romani===
{{Proširiti sekciju}}

===Eseji===
{{Proširiti sekciju}}

===Kontroverze===
====Kritika====
Vrijednovanje Andrićevog djela se, pogotovo, nakon raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], zasniva na činjenicama o njegovom porijeklu i pripadnosti, pisanju ekavicom, negativnom opisivanju Turaka u svojim djelima, te se na osnovu tih tematika može lako odrediti kulturni izvor kritike.

U svom osvrtu na izdavanje zbirke pripovjedaka u Zagrebu 2012, književik [[Miljenko Jergović]] u svojoj kolumni pod nazivom ''Jedan Andrićev izbor'' piše o prisvajanju i odbijanju Andrića i njegov djela: {{Citat|Svaki razgovor o Ivi Andriću u Zagrebu započinje, a najčešće i završava, s pokušajem ustanovljenja ili fiksiranja nekakvog identiteta. Tako su o ovome piscu, naročito početkom devedesetih, dok je u Hrvatskoj trajala istraga izdajnika i inih poturica i posrbica, raspredali [[Dubravko Horvatić]], [[Dubravko Jelčić]] ili [[Nedjeljko Mihanović]], tražeći književne argumente u bračnome ili izvanbračnom stanju piščevih roditelja, i ustanovljavajući kulturne identitete na osnovu genetskih mapa te forenzičkih ili frenoloških ekspertiza. Tako su o njemu, malo kasnije, pisali i mlađi i ponešto ljevlji gornjogradski identitetlije, kada su Andrićevo hrvatstvo derivirali iz spoja njegova biološkog podrijetla, jezičnih karakteristika najranijih njegovih radova, te navodne nacionalne specifičnosti njegovih fratarskih tema. Što god bi se o ovome piscu u Zagrebu pisalo, iz koje god bi se perspektive govorilo, sve bi se slijevalo u beskonačnu litaniju o identitetu...|Miljenko Jergović 2012.&lt;ref name=&quot;Jergović_2&quot;&gt;[http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/jedan-andricev-izbor/ '''''Jedan Andrićev izbor''''', prilog Miljenka Jergovića na web stranici jergovic.com]&lt;/ref&gt;}}

Povodom knjige ''[[Bosanski Muslimani u Andrićevom svijetu]]'', bosanskohercegovačkog i bošnjačkog književnog kritičara [[Muhsin Rizvić|Muhsina Rizvića]], [[Mehmed Delić]], govori o Andriću kao piscu koji je pisao u ''tako mračnim bojama, sa izrazitim animozitetom i gotovo patološkom mržnjom'', te da je ova knjiga ''prvi pravi pokušaj etičke detronizacije ovog neosporno velikog pisca''. Miješanjem i nasumičnim navođenje riječi u ekavici, autor naglašava teoriju o navodnom Andrićevom odricanju od Bosne i bosanskog jezika.&lt;ref name=&quot;Delić&quot;&gt;[http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=40118 '''Mehmed Meša Delić''', ''Korijeni Andrićevih moralnih devijacija'', prilog o Andriću na portalu ''Bošnjaci.net'']&lt;/ref&gt; {{Citat|Na mnogim stranicama ove knjige dr. Muhsin Rizvić takvom Andrićevom odnosu prema Bošnjacima nalazi razloge u njihovom renegatstvu od „pradjedovske vjere“, u njihovoj sudbini kao „poturica“, što je u potpunosti odgovaralo nacionalno – mitskim predstavama srpske romantične histografije, kojoj se Andrić rado priklanjao nalazeći opravdanje i za vlastito renegatstvo i bjeg iz hrvatske i katoličke tradicije. Odrastao u rimokatoličkoj porodici, a posle (p)ostaje „Srbin – katolik“. Čak se Bosne i jezika bosanskog odrekao. Pri tome je dolazio do svojevrsne demonizacije islamskog svijeta i stvaranje inverzije likova u grotesknom miješanju legende i historije.|Mehmed Meša Delić 2011.&lt;ref name=&quot;Delić&quot; /&gt;}}
Autor u daljem tekstu povezuje Andrićev roman ''[[Na Drini ćuprija]]'', sa velikosrpskom ideologijom, srbijanskim piscima ([[Dobrica Ćosić]]), političarima, optuženicima i ratnim zločincima srbijanske i bosanskohercegovačke suvremene politike ([[Slobodan Milošević]], [[Radovan Karadžić]], [[Vojislav Šešelj]], [[Momčilo Krajišnik]], [[Biljana Plavšić]]), te navodi da je ovo djelo ''bilo izvor patološke mržnje i inspiracija podloga srpskog genocida nad Bošnjacima 1992. do 1995. godine, jer onaj od 1941. do 1945. godine nije u potpunosti uspjeo i služio je kao priručnik zločina.''&lt;ref name=&quot;Delić&quot; /&gt;
==Nagrade==
*'''1961.''' [[Nobelova nagrada za književnost]];

==Ostavština==

=== Filatelija ===
Lik Ive Andrića pojavljivao se na filatelističkim izdanjima Jugoslavije i to 1983. godine, s pozadinom mosta u [[Višegrad]]u. Izdanje ima posebnu vrijednost, jer je tematski povezano sa izdanjima drugih [[CEPT]] pošta, koje svake godine izdaju marku sa sličnim motivima, s podnaslovom ''EUROPA''.&lt;ref&gt;''[[Michel|MICHEL]] Europa Katalog 2001/2002 Band 2: Südeuropa,'' Schwanberg Verlag GmbH - München, Njemačka {{ISBN|3-87858-659-0}}&lt;/ref&gt; [[Narodna banka Jugoslavije]], ga je 1992. godine stavila na novčanicu od 5.000 dinara, koja je ubrzo zbog hiperinflacije izgubila vrijednost, te je nedugo tiskana nova novčanica u apoenu od 10.000.000 dinara. [[Narodna banka Bosne i Hercegovine]] tiska dvije novčanice, i to u apoenima od 1 i 200 [[Konvertibilna marka|KM]], od kojih apoen od 1 KM, izdanje za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], nikada nije pušten u opticaj zbog greške u tiskanju. Ime Ive Andrića, bilo je ćirilicom napisano '''Андриђ'''. [[BH Pošta|BH pošta]] je 2008. izdala prigodnu marku u [[Nominalna vrijednost|nominalnoj vrijednosti]] od 2,50 [[Konvertibilna marka|KM]] s likom Ive Andrića. [[Pošte Srbije]], izdale su 2010. godine prigodnu marku pod motivom ''Velikani srpske književnosti'', u kojoj je marka s likom Ive Andrića nominalne vrijednosti od 22 [[srpski dinar|srpska dinara]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.posta.rs/dokumenta/lat/filatelija/Katalog%20maraka%20Srbija%202010.pdf |title='''''Katalog maraka Srbije iz 2010. godine''''', na portalu Pošta Srbije |access-date=7. 3. 2012 |archive-date=19. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120519073818/http://www.posta.rs/dokumenta/lat/filatelija/Katalog%20maraka%20Srbija%202010.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pošta Srbije izdala je 2011. godine zajedničko izdanje s Poštom Brazila, povodom 50-godišnjice dodjele Nobelove nagrade za književnost, prigodnu marku na kojoj je osim lika Andrića i obilježje Nobelove nagrade. Marka ima nominalnu vrijednost od 46 srpskih dinara.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.posta.rs/struktura/lat/filatelija/prigodne-postanske-marke/prigodne-postanske-marke-2011.asp |title='''''Prigodne poštanske marke 2011. godine''''' na portalu Pošte Srbije |access-date=7. 3. 2012 |archive-date=16. 5. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120516234750/http://www.posta.rs/struktura/lat/filatelija/prigodne-postanske-marke/prigodne-postanske-marke-2011.asp |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Ivo Andric postanska marka yu.jpg|Ivo Andrić na poštanskoj marki Jugoslavije iz 1983. godine
Datoteka:Ivo Andrić 2008 BH pošta.jpg|Ivo Andrić na [[Filatelija u Bosni i Hercegovini|poštanskoj marki BH pošte]] 2008. godine.
&lt;/gallery&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:5000din yu prednja 1992.jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 5.000 [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskih dinara]] iz 1992. godine
Datoteka:10000000din yu prednja 1993.jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 10.000.000 [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskih dinara]] iz 1993. godine.
Datoteka:1km rs lice velika.gif|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 1 [[KM]] Bosne i Hercegovine, varijante za [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].
Datoteka:200km prednja.jpg|Ivo Andrić na prednjoj strani novčanice od 200 [[KM]] Bosne i Hercegovine.
&lt;/gallery&gt;

=== Zadužbina Ive Andrića ===
Na osnovu Andrićevog testamenta 12. marta 1976, počela je sa radom [[Zadužbina Ive Andrića]], s ciljem da se njegova zaostavština sačuva kao cjelina i da se može koristiti za opće kulturne i humanitarne potrebe. Od 1975. godine Zadužbina dodjeljuje [[Andrićeva nagrada|Andrićevu nagradu]] za najbolju priču ili zbirku priča.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt; Od 1982. godine Zadužbina izdaje časopis [[Sveske Zadužbine Ive Andrića]], koje izlaze jednom godišnje. Časopis objavljuje nepoznate i nepublikovane Andrićeve rukopise, prepisku, naučne i kritičke studije o Andrićevom djelu i njegovom životu.&lt;ref name=&quot;ZAD&quot; /&gt;

=== Spomenici ===
{{Proširiti sekciju}}

== Bibliografija ==
{|
| width=&quot;50%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* ''[[Ex ponto]]'', pjesme u prozi, 1918.
* ''[[Nemiri]]'', proza, 1920.
* ''[[Put Alije Đerzeleza]]'', pripovijetka, 1920.
* ''[[Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft]]''. Doktorska disertacija na Univerzitetu u Grazu (Novo izdanje Wieser Verlag, Klagenfurt 2011., {{ISBN|978-3-85129-899-4}}) [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1369&amp;page=1&amp;viewmode=fullscreen Band 1], [http://www.literature.at/viewer.alo?objid=1370&amp;page=1&amp;viewmode=fullscreen Band 2]. (Online [[Austrian Literature Online|ALO]]).
* ''[[Most na Žepi]]'', pripovijetke, 1925.
* ''[[Anikina vremena]]'', pripovijetke, 1931.
* ''[[Portugal, zelena zemlja]]'', putopisi, 1931.
* ''[[Španska stvarnost i prvi koraci u njoj]]'', putopisi 1934.
* ''[[Deca]]'', zbirka pripovjedaka 1935.
* ''[[Razgovor sa Gojom]]'', esej 1936.
* ''[[Na Drini ćuprija]]'', roman [[1945]]
* ''[[Gospođica (Ivo Andrić)|Gospođica]]'', roman [[1945]].
* ''[[Travnička hronika]]'', roman 1945.
| width=&quot;50%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* ''[[Na kamenu, u Počitelju]]'', 1945.
* ''[[Na Nevskom prospektu]]'', [[1946]].
* ''[[Priča o vezirovom slonu]]'', [[1948]].
* ''[[Prokleta avlija]]'', [[1954]]
* ''[[Igra (Ivo Andrić)|Igra]]'', [[1956]]
* ''[[O priči i pričanju]]'', govor povodom dodjele Nobelove nagrade, 1961.
* ''[[Omerpaša Latas (Ivo Andrić)|Omerpaša Latas]]'', objavljena posthumno [[1977]]
* ''[[Jelena žena koje nema]]'', roman 1963.
* ''[[Staze, lica, predeli]]''
* ''[[Šta sanjam i šta mi se događa]],'' lirske pesme koje su objavljene posthumno 1977.
* ''[[Omerpaša Latas]],'' nedovršen roman, objavljen posthumno 1977.
* ''[[Na sunčanoj strani]],'' nedovršen roman, objavljen posthumno
* ''[[Znakovi pored puta]],'' knjiga objavljena posthumno
* ''[[Sveske]],'' knjiga objavljena posthumno
|}

== Napomene ==
{{Napspisak}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

==Literatura==
* {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=| first2 =| title =O srpskim piscima| url =https://www.prosveta.rs/domaca-knjizevnost/romani/o-srpskim-piscima-ivo-andric|year=2014| publisher =Beograd: Prosveta|isbn=978-86-07-02081-2|pages=192}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=| first2 =| title =O stranim piscima| url =https://www.prosveta.rs/esejistika/o-stranim-piscima-ivo-andric|year=2017| publisher =Beograd: Prosveta|isbn=978-86-07-02157-4|pages=180}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=Uređivački odbor: Grupa autora| first2 =| title =Kritičko izdanje dela Ive Andrića [1. Kolo 1. Pripovetke 2. Pripovetke 3. Pripovetke 4. Nove pripovetke 5. Lica - 2. Kolo 6. Pripovetke (1914-1941) 7. Pripovetke (1849-1960) I 9. Pripovetke (1949-1960) II 10. Pripovetke (1961-1975) - 3. Kolo 11. Kuća na osami I 12. Kuća na osami II 13. Ex Ponto  14. Nemiri 15. Lirika| url =https://www.ivoandric.org.rs/%D0%BA%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%BE-%D0%B8%D0%B7%D0%B4%D0%B0%D1%9A%D0%B5 |year=2017-2022| publisher =Beograd: Zadužbina Ive Andrića|isbn=|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Andrić| first =Ivo| last2=Priređivači: Vučković, Vladimir Urednici: Uljarević, Radomir; Đukić Perišić, Žaneta; Jerkov, Aleksandar i Kusturica, Emir| first2 =| title =Sabrana dela Ive Andrića, Knj. 1 - 20 [1. Pesme * Ex ponto * Nemiri 2. Pripovetke 3. Nove pripovetke 4. Pripovetke I 5. Pripovetke II 6. Lica 7. Kuća na osami 8. Na sunčanoj strani 9. Na Drini ćuprija 10. Travnička hronika 11. Gospođica 12. Prokleta avlija 13. Omerpaša Latas 14. Disertacija * Eseji I 15. Eseji II 16. Zapisi * Putopisi 17.  Znakovi pored puta 18. Sveske * Dnevnici 19. Pisma 20. Razgovori]| url =https://www.makart.rs/knjige/knjiga-sabrana-dela-i-xx-ivo-andric-ivo-andric-25357|year=2012| publisher =Beograd: &quot;Štampar Makarije; Podgorica: Nova knjiga|isbn=978-86-87019-80-5|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Antonić| first =Ivana| last2=| first2 =| title =Vremenski odnos u jeziku Andrićeve naracije| url =http://www.ikzs.com/index.php?stranica=opis&amp;knjiga=583|year=2022| publisher =Sremski Karlovac - Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića|isbn=978-86-7543-415-3|pages=356}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Pisac i priča: Stvaralačka biografija Ive Andrića| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/pisac-i-prica/|year=2012| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-016-2|pages=628}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Na početku svih staza: Andrić i Višegrad| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/na-pocetku-svih-staza/|year=2015| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-89613-31-5|pages=206}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Nebo nad Beogradom: Andrić i prestonica| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/nebo-nad-beogradom/|year=2022| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-81510-45-2|pages=280}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Đukić Perišić| first =Žaneta| last2=| first2 =| title =Kavaljer Svetog duha: o jednom nedovršenom romanu Ive Andrića| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/kavaljer-svetog-duha/|year=2017| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-179-4|pages=200}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Glišović| first =Dušan| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić: Kraljevina Jugoslavija i Treći rajh 1939-1941, I tom| url =https://klubglasnik.com/94b95d6c-06c8-4eec-a3a8-5205016823ee/%D0%98%D0%92%D0%9E-%D0%90%D0%9D%D0%94%D0%A0%D0%98%D0%8B-%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D0%BD%D0%B0-%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%B8-%D0%A2%D1%80%D0%B5%D1%9B%D0%B8-%D1%80%D0%B0%D1%98%D1%85-1939-1941-I-%D1%82%D0%BE%D0%BC.aspx|year=2012| publisher =Beograd: Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1068-8|pages=884}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Glišović| first =Dušan| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić: Istorija i politika| url =https://klubglasnik.com/790c1cbe-b054-45ff-892e-90d582990909/%D0%98%D0%92%D0%9E-%D0%90%D0%9D%D0%94%D0%A0%D0%98%D0%8B-%D0%98%D0%A1%D0%A2%D0%9E%D0%A0%D0%98%D0%88%D0%90-%D0%98-%D0%9F%D0%9E%D0%9B%D0%98%D0%A2%D0%98%D0%9A%D0%90-.aspx|year=2017| publisher =Beograd: Službeni glasnik|isbn=978-86-519-2089-2|pages=336}}
* {{Cite book| ref=harv| last= Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić (prva knjiga) [Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti, prvo kolo, Knj. 55]| url =http://icms.rs/icms2alat.html|year=2010| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=978-86-87079-18-2|pages=365}}
* {{Cite book| ref=harv| last= Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić (druga knjiga) [Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti, drugo kolo, Knj. 56]| url =http://icms.rs/icms2alat.html|year=2011| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=978-86-87079-36-6|pages=504}}
* {{Cite book| ref=harv| last= Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ivo Andrić (treća knjiga) [Antologijska edicija Deset vekova srpske književnosti, treće kolo, Knj. 57]| url =http://icms.rs/icms2alat.html|year=2012| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=978-86-87079-49-6|pages=485}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Gordić| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ogledi o Ivi Andriću| url =https://www.knjizara.com/Ogledi-o-Ivi-Andricu-Slavko-Gordic-138381|year=2013| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-025-4|pages=184}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Grubačić| first =Slobodan| last2=| first2 =| title =Zvona Ive Andrića: Andrić - Man - Rilke - Kafka| url =https://klubglasnik.com/a/daef4605-fa7d-4e4d-b81d-539d66cd1593/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B0%D0%BD-%D0%93%D1%80%D1%83%D0%B1%D0%B0%D1%87%D0%B8%D1%9B.aspx|year=2017| publisher =Beograd: Službeni glasnik|isbn=978-86-519-2457-9|pages=154}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Kovačević| first =Nataša| last2=| first2 =| title =Andrić i Španija: Biografski i komparativni uvid u piščevu diplomatsku povesnicu| url =https://www.prometej.rs/prodavnica/teorija-knjizevnosti-i-knjizevna-kritika/andric-i-spanija/|year=2022| publisher =Novi Sad: Prometej|isbn=978-86-515-1948-5|pages=272}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Leovac| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Pripovedač Ivo Andrić| url =https://books.google.com/books?id=tFE9AAAAIAAJ&amp;q=Slavko+Leovac&amp;dq=Slavko+Leovac&amp;hl=sr&amp;sa=X&amp;ved=2|year=1979| publisher =Novi Sad: Matica srpska|isbn=|pages=282}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Leovac| first =Slavko| last2=| first2 =| title =Ogledi o Ivi Andriću| url =https://www.knjizara.com/antikvarnica/OGLEDI-O-IVI-ANDRICU-510032|year=1993| publisher =Beograd: Srpska književna zadruga|isbn=|pages=203}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Martens| first =Mihael| last2=| first2 =| title =U požaru svetova: Ivo Andrić - jedan evropski život| url =https://www.laguna.rs/n4675_knjiga_u_pozaru_svetova_ivo_andric_jedan_evropski_zivot_laguna.html|year=2020| publisher =Beograd: Laguna|isbn=978-86-521-3573-8|pages=302}}
* {{cite book 
|ref=harv
|last1        = Martens
|first1       = Michael
|author-link1 = Michael Martens
|date         = 2019
|title        = Im Brand der Welten, Ivo Andrić - ein europäisches Leben
|edition      = 1
|language     = de  
|location     = Beč
|publisher    = Paul Zolnay Verlag Ges. m. b. H
|isbn         = 978-3-552-05960-3 
|ref          = {{harvid|Martens|2019}}
}}
*{{Cite book | ref= harv|last=Mićić|first=Srđan|title=Od birokratije do diplomatije: Istorija jugoslovenske diplomatske službe 1918-1939.|url=https://www.knjizara.com/Od-birokratije-do-diplomatije-Srdjan-Micic-154105|year=2018|publisher=Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije|isbn=978-86-7005-149-2|pages=482}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Milojević| first =Snežana| last2=| first2 =| title =Zakon zemlje: Narativ o ženi u prozi Ive Andrića| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/zakon-zemlje/|year=2020| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-311-8|pages=192}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Radovan| last2=| first2 =| title =Depeše iz duše: Diplomati i pesnici u Rimu - Ivo Andrić, Milan Rakić, Rastko Petrović, Jovan Dučić i Miloš Crnjanski| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/depese-iz-duse/|year=2014| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-89613-21-6|pages=213}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Popović| first =Radovan| last2=| first2 =| title =Šetnja sa Andrićem| url =https://www.vukoticmedia.rs/portfolio/setnja-sa-andricem/|year=2021| publisher =Beograd: Vukotić media|isbn=978-86-8151-035-3|pages=296}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Raičević| first =Gorana| last2=| first2 =| title =Dobra lepota: Andrićev svet| url =https://akademskaknjiga.com/katalog/dobra-lepota-andricev-svet/|year=2022| publisher =Novi Sad: Akademska knjiga|isbn=978-86-6263-390-3|pages=290}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Vučković| first =Radovan| last2=| first2 =| title =Likovi žena u Andrićevom delu| url =https://www.svetknjige.net/knjiga/likovi-zena-u-andricevom-delu/|year=2014| publisher =Beograd: Svet knjige|isbn=978-86-7396-485-0|pages=232}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Grupa autora| first =| last2=Urednik izdanja: Tošović, Branko| first2 =| title =Andrićeva Hronika - Andrićs Chronik [Zbornik radova]| url =https://www.svetknjige.net/knjiga/andriceva-hronika-andrics-chronik/|year=2014| publisher =Grac: Institut za slavistiku Univerziteta Karla Franca; Banjaluka: Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske; Beograd: Svet knjige|isbn=978-3-9503561-6-8|pages=1075}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Grupa autora| first =| last2=Urednik izdanja: Tošović, Branko| first2 =| title =Andrićeva Avlija - Andrićs Hof [Zbornik radova]| url =https://www.svetknjige.net/knjiga/andriceva-avlija-andrics-hof/|year=2014| publisher =Grac: Institut za slavistiku Univerziteta Karla Franca; Banjaluka: Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske; Beograd: Svet knjige|isbn=978-86-7396-531-4|pages=1014}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Grupa autora| first =| last2=Urednik izdanja: Vuksanović, Miro| first2 =| title =Delo Ive Andrića [Zbornik radova]| url =https://www.sanu.ac.rs/delo-ive-andrica-zbornik-radova/|year=2018| publisher =Beograd: Srpska akademija nauka i umjetnosti|isbn=978-86-7025-773-3|pages=580}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak akademika SAZU]]
* [[Andrićeva nagrada]]

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Ivo Andrić}}
{{Wikicitat|Ivo Andrić}}

* [http://www.nobel.se/literature/laureates/1961/index.html Nobelova nagrada za književnost 1961].
* [https://web.archive.org/web/20070324071418/http://www.ivoandric.org.yu/ Zadužbina Ive Andrića]
* [https://web.archive.org/web/20150627033954/http://personal.crocodoc.com/7g9mDhG#redirect Ivo Andrić: Na Drini ćuprija]
* [http://gen.lib.rus.ec/book/index.php?md5=11a2ca2a89b21af064a26fd3d689d4bd Na kamenu u Počitelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210222004949/http://libgen.rs/book/index.php?md5=11a2ca2a89b21af064a26fd3d689d4bd |date=22. 2. 2021 }}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/ivo-andric-genijalni-pisac-kontroverzne-biografije &quot;Ivo Andrić – genijalni pisac kontroverzne biografije&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 15. 12. 2018.

{{Nobelova nagrada za književnost laureati 1951-1975}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Hrvatska književnost}}
{{Srpska književnost}}
{{Mlada Bosna}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Andrić, Ivo}}
[[Kategorija:Ivo Andrić|*]]
[[Kategorija:Rođeni 1892.]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Ambasadori Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Republike]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]]</text>
      <sha1>jt2yxz78owdq8oe1reqrjg58tw5hnpc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sevdalinka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1409</id>
    <revision>
      <id>3671318</id>
      <parentid>3664326</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:16:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3671318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18792" sha1="m0zmvc18hbau6dqq3fyusn12sy6pk35" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno naziva i '''sevdah'''. Neki od bosanskohercegovačkih solista i muzičkih sastava danas u svijetu uspješno izvode ovu vrstu tradicionalne muzike, koja na najbolji način predstavlja kulturu svih stanovnika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;
 
Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku Sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje.
Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] (turski oblik [[lutnja|lutnje]]) koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, koji sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. 
 
Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdah ==

Sevdah je pojam koji označava dio bosanske baštine, ne samo u muzici, nego u narodnoj nošnji, unutrašnjim kućnim motivima, emocijama bosanskih ljudi, bosanska atmosfera i bosanske tradicije, kojih ima mnogo.
Porijeklo riječi Sevdah je arapska riječ 'Sawda' labavo preveden kao &quot;crna žuč&quot;, materiju povezanu sa osjećajem melanholije koja se koristila u arapskoj i turskoj kulturi.
Mnoge sevdalinke se bave predmetom emocije tuge i melanholije kada djevojka ostavlja momka ili obrnuto.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah kao način života&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/703158793|title=Sevdah Bošnjaka : 430 sevdalinki sa notnim zapisom|date=2009|publisher=Tugra|others=Muhamed Žero|isbn=978-9958-660-33-7|edition=3. izd|location=Sarajevo|oclc=703158793}}&lt;/ref&gt; ===
Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ([[Škola|škole]], [[Biblioteka|biblioteke]], [[sud]]ovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - [[mahala]], uslovio je razvoj drugačijeg načina života od onog u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt; 
Otomanizacija bosanskohercegovačkih gradskih sredina bila je u pogledu kulture stanovanja praćena određenim pravilima sadržanim u islamskim vjerskim propisima što je za posljedicu imalo strogu podjelu kuća na muška i ženski dio kuće  (haremluk) i muški dio kuće (selamluk). 
Pored toga, dvorišni prostori kojima su se kretali ženski članovi porodice bili su, u cilju zaštite od nepoželjnih pogleda spolja, opasani visokim zidovima ili drvenim ogradama.
To je iznjedrilo poseban oblik ljubavnog susretanja, poznat pod nazivom ašikovanje.
Riječ je zapravo, o postupnom ljubavnom upoznavanju zasnovanom na jasno utvrđenim pravilima, prema kojima se tačno znalo kada, gdje i pod kojim okolnostima su se momci i djevojke mogli sastajati. Ti su se susreti najčešće odvijali petkom, nakon podnevne molitve, na kapiji, češće kapidžiku (malim sporednim dvorišnim vratima) ili pod ašik -pendžerom, tj. prozorom koji je, upravo u svrhu ašikovanja, bio blago isturen prema sokaku i na sebi imao
mušepke ili mušebake (drvene guste rešetke čija je svrha bila da od muških pogleda zaklone ženska lica u kući). Momci bi šetajući sokakom započinjali pjesmu, a djevojke bi obično iza avlijskog zida ili ograde pjesmom na izazov odgovarale, tako da je sevdalinka u ovom modelu patrijarhalnog udvaranja i upoznavanja predstavljala oblik ljubavnog sporazumijevanja.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U gradovima se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života omogućili su nastanak i razvoj sevdalinke.
 
Tekstovi mnogih sevdalinki opisuju život bosanskih ljudi u vremenu  u kojem su te pjesme i pisane.
Za riječ sevdah se može reći da ne samo da prikazuju emocije određene osobe u određenom vremenu (tj. &quot;On je pao u Sevdah&quot;, što znači da se neko osjeća sjetnim), nego i da predstavlja način života koji je opisan u tekstovima sevdalinki.
Sevdalinke su stvorili ljudi u Bosni, dok su obavljali svoju tradiciju, koji čini sam sevdah.
Osoba treba biti &quot;u sevdahu&quot;, kako bi obavljala Sevdalinku na najbolji mogući način.
Drugim riječima, neće zvučati dobro u prostoriji sa puno pozadinske buke i razgovora.
Sevdalinke su predviđene da se izvode u mirnom vrtu iza kuće ili u tradicionalno uređenom velikom dnevnom boravku, dok se konzumiraju neka meza i kahva na način kako to samo Bosanci znaju.
Svaka Sevdalinka treba istinski &quot;osjeti&quot;, kako kroz pjevanje tako i kroz sviranje. Bez toga, to nije pjesma kakva bi trebala da bude.
Sevdah daje značenje prilikom izvođenja sevdalinki i bez sevdaha, sevdalinka ne može ni postojati.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah danas ===
 
Iako je Bosna i Hercegovina prošla kroz sva previranja u posljednja dva vijeka, njeni ljudi i dalje čuvaju osjećaj sevdaha širom Bosne.
Narodnu nošnju je teško naći, i gotovo nemoguće da se vidi da je neko nosi u javnosti od strane bilo koga.
Bošnjački interijeri i dalje opstaju u mnogim bosanskim kućama današnjice, ali prava [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|tradicionalna arhitektura]] može se posmatrati u sklopu zaštićene kulturne baštine po Bosni, u svojstvu muzeja sevdaha.
Postoje neke naznake da određeni istraživači i u manjoj mjeri izvođači se trude da se vrate korijenima sevdaha i sevdalinke u cilju očuvanja ovog važnog kulturnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]]. 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]]...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>m0zmvc18hbau6dqq3fyusn12sy6pk35</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671319</id>
      <parentid>3671318</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:19:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18981" sha1="qxof1io0uwtbwduc79sc8ysnvf3nfrh" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno naziva i '''sevdah'''. Neki od bosanskohercegovačkih solista i muzičkih sastava danas u svijetu uspješno izvode ovu vrstu tradicionalne muzike, koja na najbolji način predstavlja kulturu svih stanovnika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Lista nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva (UNESCO)|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;
 
Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku Sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje.
Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] (turski oblik [[lutnja|lutnje]]) koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, koji sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. 
 
Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdah ==

Sevdah je pojam koji označava dio bosanske baštine, ne samo u muzici, nego u narodnoj nošnji, unutrašnjim kućnim motivima, emocijama bosanskih ljudi, bosanska atmosfera i bosanske tradicije, kojih ima mnogo.
Porijeklo riječi Sevdah je arapska riječ 'Sawda' labavo preveden kao &quot;crna žuč&quot;, materiju povezanu sa osjećajem melanholije koja se koristila u arapskoj i turskoj kulturi.
Mnoge sevdalinke se bave predmetom emocije tuge i melanholije kada djevojka ostavlja momka ili obrnuto.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah kao način života&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/703158793|title=Sevdah Bošnjaka : 430 sevdalinki sa notnim zapisom|date=2009|publisher=Tugra|others=Muhamed Žero|isbn=978-9958-660-33-7|edition=3. izd|location=Sarajevo|oclc=703158793}}&lt;/ref&gt; ===
Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ([[Škola|škole]], [[Biblioteka|biblioteke]], [[sud]]ovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - [[mahala]], uslovio je razvoj drugačijeg načina života od onog u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt; 
Otomanizacija bosanskohercegovačkih gradskih sredina bila je u pogledu kulture stanovanja praćena određenim pravilima sadržanim u islamskim vjerskim propisima što je za posljedicu imalo strogu podjelu kuća na muška i ženski dio kuće  (haremluk) i muški dio kuće (selamluk). 
Pored toga, dvorišni prostori kojima su se kretali ženski članovi porodice bili su, u cilju zaštite od nepoželjnih pogleda spolja, opasani visokim zidovima ili drvenim ogradama.
To je iznjedrilo poseban oblik ljubavnog susretanja, poznat pod nazivom ašikovanje.
Riječ je zapravo, o postupnom ljubavnom upoznavanju zasnovanom na jasno utvrđenim pravilima, prema kojima se tačno znalo kada, gdje i pod kojim okolnostima su se momci i djevojke mogli sastajati. Ti su se susreti najčešće odvijali petkom, nakon podnevne molitve, na kapiji, češće kapidžiku (malim sporednim dvorišnim vratima) ili pod ašik -pendžerom, tj. prozorom koji je, upravo u svrhu ašikovanja, bio blago isturen prema sokaku i na sebi imao
mušepke ili mušebake (drvene guste rešetke čija je svrha bila da od muških pogleda zaklone ženska lica u kući). Momci bi šetajući sokakom započinjali pjesmu, a djevojke bi obično iza avlijskog zida ili ograde pjesmom na izazov odgovarale, tako da je sevdalinka u ovom modelu patrijarhalnog udvaranja i upoznavanja predstavljala oblik ljubavnog sporazumijevanja.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U gradovima se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života omogućili su nastanak i razvoj sevdalinke.
 
Tekstovi mnogih sevdalinki opisuju život bosanskih ljudi u vremenu  u kojem su te pjesme i pisane.
Za riječ sevdah se može reći da ne samo da prikazuju emocije određene osobe u određenom vremenu (tj. &quot;On je pao u Sevdah&quot;, što znači da se neko osjeća sjetnim), nego i da predstavlja način života koji je opisan u tekstovima sevdalinki.
Sevdalinke su stvorili ljudi u Bosni, dok su obavljali svoju tradiciju, koji čini sam sevdah.
Osoba treba biti &quot;u sevdahu&quot;, kako bi obavljala Sevdalinku na najbolji mogući način.
Drugim riječima, neće zvučati dobro u prostoriji sa puno pozadinske buke i razgovora.
Sevdalinke su predviđene da se izvode u mirnom vrtu iza kuće ili u tradicionalno uređenom velikom dnevnom boravku, dok se konzumiraju neka meza i kahva na način kako to samo Bosanci znaju.
Svaka Sevdalinka treba istinski &quot;osjeti&quot;, kako kroz pjevanje tako i kroz sviranje. Bez toga, to nije pjesma kakva bi trebala da bude.
Sevdah daje značenje prilikom izvođenja sevdalinki i bez sevdaha, sevdalinka ne može ni postojati.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah danas ===
 
Iako je Bosna i Hercegovina prošla kroz sva previranja u posljednja dva vijeka, njeni ljudi i dalje čuvaju osjećaj sevdaha širom Bosne.
Narodnu nošnju je teško naći, i gotovo nemoguće da se vidi da je neko nosi u javnosti od strane bilo koga.
Bošnjački interijeri i dalje opstaju u mnogim bosanskim kućama današnjice, ali prava [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|tradicionalna arhitektura]] može se posmatrati u sklopu zaštićene kulturne baštine po Bosni, u svojstvu muzeja sevdaha.
Postoje neke naznake da određeni istraživači i u manjoj mjeri izvođači se trude da se vrate korijenima sevdaha i sevdalinke u cilju očuvanja ovog važnog kulturnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]]. 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]]...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>qxof1io0uwtbwduc79sc8ysnvf3nfrh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671320</id>
      <parentid>3671319</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:20:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18947" sha1="1avsqr55sac3y9a7lm5q9lormptezg9" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno naziva i '''sevdah'''. Neki od bosanskohercegovačkih solista i muzičkih sastava danas u svijetu uspješno izvode ovu vrstu tradicionalne muzike, koja na najbolji način predstavlja kulturu svih stanovnika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Nematerijalna svjetska baština|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;
 
Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku Sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje.
Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] (turski oblik [[lutnja|lutnje]]) koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, koji sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. 
 
Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdah ==

Sevdah je pojam koji označava dio bosanske baštine, ne samo u muzici, nego u narodnoj nošnji, unutrašnjim kućnim motivima, emocijama bosanskih ljudi, bosanska atmosfera i bosanske tradicije, kojih ima mnogo.
Porijeklo riječi Sevdah je arapska riječ 'Sawda' labavo preveden kao &quot;crna žuč&quot;, materiju povezanu sa osjećajem melanholije koja se koristila u arapskoj i turskoj kulturi.
Mnoge sevdalinke se bave predmetom emocije tuge i melanholije kada djevojka ostavlja momka ili obrnuto.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah kao način života&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/703158793|title=Sevdah Bošnjaka : 430 sevdalinki sa notnim zapisom|date=2009|publisher=Tugra|others=Muhamed Žero|isbn=978-9958-660-33-7|edition=3. izd|location=Sarajevo|oclc=703158793}}&lt;/ref&gt; ===
Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ([[Škola|škole]], [[Biblioteka|biblioteke]], [[sud]]ovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - [[mahala]], uslovio je razvoj drugačijeg načina života od onog u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt; 
Otomanizacija bosanskohercegovačkih gradskih sredina bila je u pogledu kulture stanovanja praćena određenim pravilima sadržanim u islamskim vjerskim propisima što je za posljedicu imalo strogu podjelu kuća na muška i ženski dio kuće  (haremluk) i muški dio kuće (selamluk). 
Pored toga, dvorišni prostori kojima su se kretali ženski članovi porodice bili su, u cilju zaštite od nepoželjnih pogleda spolja, opasani visokim zidovima ili drvenim ogradama.
To je iznjedrilo poseban oblik ljubavnog susretanja, poznat pod nazivom ašikovanje.
Riječ je zapravo, o postupnom ljubavnom upoznavanju zasnovanom na jasno utvrđenim pravilima, prema kojima se tačno znalo kada, gdje i pod kojim okolnostima su se momci i djevojke mogli sastajati. Ti su se susreti najčešće odvijali petkom, nakon podnevne molitve, na kapiji, češće kapidžiku (malim sporednim dvorišnim vratima) ili pod ašik -pendžerom, tj. prozorom koji je, upravo u svrhu ašikovanja, bio blago isturen prema sokaku i na sebi imao
mušepke ili mušebake (drvene guste rešetke čija je svrha bila da od muških pogleda zaklone ženska lica u kući). Momci bi šetajući sokakom započinjali pjesmu, a djevojke bi obično iza avlijskog zida ili ograde pjesmom na izazov odgovarale, tako da je sevdalinka u ovom modelu patrijarhalnog udvaranja i upoznavanja predstavljala oblik ljubavnog sporazumijevanja.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U gradovima se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života omogućili su nastanak i razvoj sevdalinke.
 
Tekstovi mnogih sevdalinki opisuju život bosanskih ljudi u vremenu  u kojem su te pjesme i pisane.
Za riječ sevdah se može reći da ne samo da prikazuju emocije određene osobe u određenom vremenu (tj. &quot;On je pao u Sevdah&quot;, što znači da se neko osjeća sjetnim), nego i da predstavlja način života koji je opisan u tekstovima sevdalinki.
Sevdalinke su stvorili ljudi u Bosni, dok su obavljali svoju tradiciju, koji čini sam sevdah.
Osoba treba biti &quot;u sevdahu&quot;, kako bi obavljala Sevdalinku na najbolji mogući način.
Drugim riječima, neće zvučati dobro u prostoriji sa puno pozadinske buke i razgovora.
Sevdalinke su predviđene da se izvode u mirnom vrtu iza kuće ili u tradicionalno uređenom velikom dnevnom boravku, dok se konzumiraju neka meza i kahva na način kako to samo Bosanci znaju.
Svaka Sevdalinka treba istinski &quot;osjeti&quot;, kako kroz pjevanje tako i kroz sviranje. Bez toga, to nije pjesma kakva bi trebala da bude.
Sevdah daje značenje prilikom izvođenja sevdalinki i bez sevdaha, sevdalinka ne može ni postojati.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah danas ===
 
Iako je Bosna i Hercegovina prošla kroz sva previranja u posljednja dva vijeka, njeni ljudi i dalje čuvaju osjećaj sevdaha širom Bosne.
Narodnu nošnju je teško naći, i gotovo nemoguće da se vidi da je neko nosi u javnosti od strane bilo koga.
Bošnjački interijeri i dalje opstaju u mnogim bosanskim kućama današnjice, ali prava [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|tradicionalna arhitektura]] može se posmatrati u sklopu zaštićene kulturne baštine po Bosni, u svojstvu muzeja sevdaha.
Postoje neke naznake da određeni istraživači i u manjoj mjeri izvođači se trude da se vrate korijenima sevdaha i sevdalinke u cilju očuvanja ovog važnog kulturnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]]. 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]]...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>1avsqr55sac3y9a7lm5q9lormptezg9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671321</id>
      <parentid>3671320</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19149" sha1="q61ozklws4cvsoc7sn9lshrdrgye9ay" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno naziva i '''sevdah'''. Neki od bosanskohercegovačkih solista i muzičkih sastava danas u svijetu uspješno izvode ovu vrstu tradicionalne muzike, koja na najbolji način predstavlja kulturu svih stanovnika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Nematerijalna svjetska baština|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872|title=UNESCO - Sevdalinka, traditional urban folk song|website=ich.unesco.org|access-date=2024-12-05}}&lt;/ref&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;
 
Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku Sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje.
Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] (turski oblik [[lutnja|lutnje]]) koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, koji sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. 
 
Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdah ==

Sevdah je pojam koji označava dio bosanske baštine, ne samo u muzici, nego u narodnoj nošnji, unutrašnjim kućnim motivima, emocijama bosanskih ljudi, bosanska atmosfera i bosanske tradicije, kojih ima mnogo.
Porijeklo riječi Sevdah je arapska riječ 'Sawda' labavo preveden kao &quot;crna žuč&quot;, materiju povezanu sa osjećajem melanholije koja se koristila u arapskoj i turskoj kulturi.
Mnoge sevdalinke se bave predmetom emocije tuge i melanholije kada djevojka ostavlja momka ili obrnuto.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah kao način života&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/703158793|title=Sevdah Bošnjaka : 430 sevdalinki sa notnim zapisom|date=2009|publisher=Tugra|others=Muhamed Žero|isbn=978-9958-660-33-7|edition=3. izd|location=Sarajevo|oclc=703158793}}&lt;/ref&gt; ===
Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ([[Škola|škole]], [[Biblioteka|biblioteke]], [[sud]]ovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - [[mahala]], uslovio je razvoj drugačijeg načina života od onog u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt; 
Otomanizacija bosanskohercegovačkih gradskih sredina bila je u pogledu kulture stanovanja praćena određenim pravilima sadržanim u islamskim vjerskim propisima što je za posljedicu imalo strogu podjelu kuća na muška i ženski dio kuće  (haremluk) i muški dio kuće (selamluk). 
Pored toga, dvorišni prostori kojima su se kretali ženski članovi porodice bili su, u cilju zaštite od nepoželjnih pogleda spolja, opasani visokim zidovima ili drvenim ogradama.
To je iznjedrilo poseban oblik ljubavnog susretanja, poznat pod nazivom ašikovanje.
Riječ je zapravo, o postupnom ljubavnom upoznavanju zasnovanom na jasno utvrđenim pravilima, prema kojima se tačno znalo kada, gdje i pod kojim okolnostima su se momci i djevojke mogli sastajati. Ti su se susreti najčešće odvijali petkom, nakon podnevne molitve, na kapiji, češće kapidžiku (malim sporednim dvorišnim vratima) ili pod ašik -pendžerom, tj. prozorom koji je, upravo u svrhu ašikovanja, bio blago isturen prema sokaku i na sebi imao
mušepke ili mušebake (drvene guste rešetke čija je svrha bila da od muških pogleda zaklone ženska lica u kući). Momci bi šetajući sokakom započinjali pjesmu, a djevojke bi obično iza avlijskog zida ili ograde pjesmom na izazov odgovarale, tako da je sevdalinka u ovom modelu patrijarhalnog udvaranja i upoznavanja predstavljala oblik ljubavnog sporazumijevanja.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U gradovima se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života omogućili su nastanak i razvoj sevdalinke.
 
Tekstovi mnogih sevdalinki opisuju život bosanskih ljudi u vremenu  u kojem su te pjesme i pisane.
Za riječ sevdah se može reći da ne samo da prikazuju emocije određene osobe u određenom vremenu (tj. &quot;On je pao u Sevdah&quot;, što znači da se neko osjeća sjetnim), nego i da predstavlja način života koji je opisan u tekstovima sevdalinki.
Sevdalinke su stvorili ljudi u Bosni, dok su obavljali svoju tradiciju, koji čini sam sevdah.
Osoba treba biti &quot;u sevdahu&quot;, kako bi obavljala Sevdalinku na najbolji mogući način.
Drugim riječima, neće zvučati dobro u prostoriji sa puno pozadinske buke i razgovora.
Sevdalinke su predviđene da se izvode u mirnom vrtu iza kuće ili u tradicionalno uređenom velikom dnevnom boravku, dok se konzumiraju neka meza i kahva na način kako to samo Bosanci znaju.
Svaka Sevdalinka treba istinski &quot;osjeti&quot;, kako kroz pjevanje tako i kroz sviranje. Bez toga, to nije pjesma kakva bi trebala da bude.
Sevdah daje značenje prilikom izvođenja sevdalinki i bez sevdaha, sevdalinka ne može ni postojati.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah danas ===
 
Iako je Bosna i Hercegovina prošla kroz sva previranja u posljednja dva vijeka, njeni ljudi i dalje čuvaju osjećaj sevdaha širom Bosne.
Narodnu nošnju je teško naći, i gotovo nemoguće da se vidi da je neko nosi u javnosti od strane bilo koga.
Bošnjački interijeri i dalje opstaju u mnogim bosanskim kućama današnjice, ali prava [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|tradicionalna arhitektura]] može se posmatrati u sklopu zaštićene kulturne baštine po Bosni, u svojstvu muzeja sevdaha.
Postoje neke naznake da određeni istraživači i u manjoj mjeri izvođači se trude da se vrate korijenima sevdaha i sevdalinke u cilju očuvanja ovog važnog kulturnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]]. 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]]...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>q61ozklws4cvsoc7sn9lshrdrgye9ay</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671323</id>
      <parentid>3671321</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:24:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19410" sha1="frdvjn4yflxpb7adv6rhc4p7io4jp0c" xml:space="preserve">'''Sevdalinka''' je [[narodna pjesma]] koja predstavlja jedinstven muzički izraz u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Također je gradska ljubavna pjesma.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|title=UVOD U ETNOMUZIKOLOGIJU: etnomuzikološka čitanka Bosne i Hercegovine za studente Muzičke teorije i pedagogije|publisher=Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, Institut za muzikologiju|year=2019|isbn=978-9958-689-25-3|location=Sarajevo, Bosna i Hercegovina|pages=72 - 88}}&lt;/ref&gt; Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno naziva i '''sevdah'''. Neki od bosanskohercegovačkih solista i muzičkih sastava danas u svijetu uspješno izvode ovu vrstu tradicionalne muzike, koja na najbolji način predstavlja kulturu svih stanovnika Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;&gt;{{Cite web |url=http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |title=Arhivirana kopija |access-date=12. 7. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131210034301/http://worldofsevdah.com/about-sevdah-and-sevdalinka/ |archive-date=10. 12. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sevdalinka je od 2024. upisana u [[Nematerijalna svjetska baština|Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://ich.unesco.org/en/RL/sevdalinka-traditional-urban-folk-song-01872|title=UNESCO - Sevdalinka, traditional urban folk song|website=ich.unesco.org|access-date=2024-12-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2024/12/4/sevdalinka-na-listi-nematerijalnog-kulturnog-naslijedja-unesco-a|title=Sevdalinka na listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-a|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=2024-12-05}}&lt;/ref&gt;

== Pojam ==
Sama riječ sevdalinka je nastala od [[Arapski jezik|arapske riječi]] ''sawda ''što znači ''crna žuč''. U [[Turski jezik|turskom jeziku]] se ovaj pojam veže za ''melanholiju''. U [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] pojam ''sevdah ''znači ''čežnja'', ''ljubavni žar'', ''ljubavni jad''.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;
[[Omer Pobrić]], izvođač i poznavalac sevdalinke, daje sljedeću definiciju ovog muzičkog oblika: {{Citat|&quot;Sevdalinka je bosanska, gradska ljubavna pjesma, pri čemu riječ &quot;bosanska&quot; geografski određuje autohtonost sevdalinke, riječ &quot;gradska&quot; urbanost, a riječ &quot;ljubavna&quot; sadržajnu tematiku.&quot;}}

Sevdalinka je gradska narodna pjesma [[Bošnjaci|Bošnjaka]], mada je popularna širom [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Evrope]], posebno u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] te [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]].

Prvi poznati navodi u kojima se spominje sevdalinka su prije otprilike nekih 500 godina, a ona je najvećim dijelom razvijana nakon osmanskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] kada se izgrađuju prva gradska naselja. Pojam &quot;sevdalinka&quot; mlađi je od muzičkog oblika kojeg ona predstavlja. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran muzički oblik.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

Period [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini]] bio je presudan za nastanak sevdalinke. Tada je razvijana čitava &quot;scenografija&quot; ove vrste narodnih pjesama, oblikovano je cjelokupno okruženje u koje je smještena njena radnja. O tome [[Munib Maglajlić]] piše:

{{Citat|&quot;Okolnosti pod kojima je nastala ljubavna pjesma poznata pod nazivom sevdalinka
ostvarile su se prodorom istočnjačke kulture sa islamskim pečatom na jugoistok [[Balkan]]a. To je bilo prožimanje čiju je trajnost omogućio onaj dio stanovništva srednjovjekovne Bosne koji je prihvatio [[islam]] u godinama i decenijama nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]] i pada Bosne pod osmanlijsku vlast, te onaj dio gradskog stanovništva koje nije prihvatilo novu vjeru, ali koje je postepeno usvajalo novi kulturni supstrat koji se tiče načina života.
Sevdalinka je mogla nastati tek kada su oblici življenja zaokruženi pod islamskim uplivom bili potpunije prihvaćeni. Tek kada su se uobličile gradske sredine sa novim ustrojstvom, u znaku izmijenjenog načina života, kada su se na drugačiji način izgradile gradske četvrti
(mahale), u kojima su kuće, prema mogućnostima domaćina imale potrebne prostore i objekte: ograđenu avliju sa kapidžikom, bašču sa čardakom, ašik pendžerom i drugo. Riječju: kada se život počeo u potpunosti odvijati u onom okruženju koje čini dobro poznatu pozornicu zbivanja u sevdalinci. Taj se proces nije mogao zaokružiti prije početka 16. vijeka, a kako se u načinu života nije ništa bitno mijenjalo sve do Austrougarske okupacije [[1878]]. godine, može se smatrati da zlatno razdoblje života sevdalinke traje do tog vremena.&quot;}} &lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;&gt;http://www.scribd.com/doc/116946396/Etnolo%C5%A1ko-antropolo%C5%A1ke-sveske-br-19&lt;/ref&gt;
 
Za razliku od većine muzičkih vrsta, kod sevdalinke pjevač vodi pjesmu, dok je muzička pratnja samo u pratnji pjevača. U mnogim sevdalinkama koncept muzičkih mjera je manje važan od emocionalnog i slobodnog oblika interpretacije stihova samog pjevača. Sevdalinke su jedinstven spoj istočnih i zapadnih muzičkih uticaja i koje se znatno razlikuju od svih susjednih narodnih baština. Mnoge [[Pjesma|pjesme]] prikazuju jedinstveni oblik [[Melanholija|melanholičnih]] osjećaja sa sporim, rubato tempom, a mnoge su vesele i optimistične.

Većina sevdalinki su ljubavne pjesme, koje opisuju posebne priče između djevojaka i momaka, a neki su historijski prikazi značajnih događaja u [[Historija Bosne i Hercegovine|historiji Bosne i Hercegovine]]. Na taj način, mnoge sevdalinke su jedinstveni ostatak bosanskohercegovačke historije i [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulture]] i izuzetno su značajne za Bosnu i Hrcegovinu i njen narod.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Muzički oblik ==
U izvornom obliku Sevdalinka je solo pjesma, bez instrumentalne pratnje.
Sa dolaskom [[Osmanlije|Osmanlija]], solo [[saz]] (turski oblik [[lutnja|lutnje]]) koji čini pratnju solo glasu je postao popularan oblik muzičkog izvođenja.

Osvajanjem Bosne od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], dolazi i [[harmonika]], koja ubrzo postaje čest muzički instrument kao i prateći instrument za većinu sevdalinki.

Svojom strukturom sevdalinke su veoma kompleksne pjesme ispunjene emocijama, a tradicionalno se izvode sa dosta [[strast]]i i duševnosti.

Modernije muzičke verzije sevdalinki danas se izvode uz pomoć različitih muzičkih pratnji:

* Orkestri [[mandolina]]
* Grupa koja broji pet muzičara, koji sviraju: [[klarinet]], [[Gitara|gitaru]], [[bas]], [[bubnjevi|bubnjeve]] i [[harmonika|harmoniku]]
* Mali [[Klasična muzika|klasični]] [[orkestar]] uključujući žičane instrumente i ponekad [[hor]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdalinka kao kulturna baština u Bosni i Hercegovini&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Karača Beljak|first=Tamara|url=https://www.worldcat.org/oclc/902853639|title=Zvučni krajolici : pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine|date=2014|isbn=978-9958-689-08-6|location=Sarajevo|oclc=902853639}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Nirha Efendić|first=Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić, Lejla Kodrić Zaimović|url=https://www.worldcat.org/oclc/1110676343|title=Kratka historija kulture Bošnjaka|date=2018|isbn=9791234567896|location=Sarajevo|oclc=1110676343}}&lt;/ref&gt; ==
Sevdalinka se pjevala različitim povodima i na različitim mjestima, a njen [[Lirska pjesma|lirski]] iskaz zavisio je od toga ko je ovu pjesmu interpretirao. Žene, koje su bile sputane strogim običajnim zakonima patrijarhalnog morala sa islamskim predznakom i mahom bile vezane za kuću i djecu, sevdalinku su obično pjevušile u porodičnom okruženju tokom obavljanja svakodnevnih poslova. Nasuprot njima, muškarci su se slobodno kretali, bavili trgovinom, putovali ili ratovali, dok su slobodno vrijeme uglavnom provodili u kafani, na ''akšamlucima'' (večernjim sjedeljkama uz razgovor i piće) ili porodičnim okupljanjima, gdje je sevdalinka predstavljala omiljeni vid zabave. Uz epsku pjesmu, sevdalinka je naročito bila cijenjena među predstavnicima bosanskohercegovačke građanske elite. Tako se pouzdano zna da su čuvene begovske porodice bile mecene i domaćini naročito talentovanim pjevačima, a običaj &quot;držanja&quot; ovih pjevača u domovima [[Feudalizam|feudalne]] gospode sačuvao se neobično dugo.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;

Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva nad Bosnom broj sevdalinki u Bosni narastao je na oko 4.000 poznatih pjesama do danas. Ovo kulturno nasljeđe počelo da se uništava u toku 19. i 20. vijeka s dolaskom [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austro-Ugarske u Bosnu]].
Usmena tradicija učenja sevdalinke u Bosni danas praktično ne postoji.
Veoma mali broj istinskih umjetnika sevdalinke snimaju i žive i danas. Jedan od njih je [[Arif Alajbegović]], koji je donedavno pjevao u poznatim sarajevskim restoranima izvorne sevdalinke u tradicionalnom stilu prepoznatljivim za Sarajevo i okolinu. Jedna je od veoma zaslužnih za očuvanje tradicionalne bosanske pjesme u drugoj polovini 20. vijeka je i [[Emina Zečaj]], čije interpretacija i način izvođenja sevdalinki su građa i predmet proučavanja mnogih bosanskohercegovačkih i stranih kritičara i etnomuzikologa. 
 
Mali je broj kvalitetnih tumača tonski zabilježenih sevdalinki, tako da su istinski vrijedni radovi sevdalinki malobrojni i rijetki.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Sevdah ==

Sevdah je pojam koji označava dio bosanske baštine, ne samo u muzici, nego u narodnoj nošnji, unutrašnjim kućnim motivima, emocijama bosanskih ljudi, bosanska atmosfera i bosanske tradicije, kojih ima mnogo.
Porijeklo riječi Sevdah je arapska riječ 'Sawda' labavo preveden kao &quot;crna žuč&quot;, materiju povezanu sa osjećajem melanholije koja se koristila u arapskoj i turskoj kulturi.
Mnoge sevdalinke se bave predmetom emocije tuge i melanholije kada djevojka ostavlja momka ili obrnuto.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah kao način života&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/703158793|title=Sevdah Bošnjaka : 430 sevdalinki sa notnim zapisom|date=2009|publisher=Tugra|others=Muhamed Žero|isbn=978-9958-660-33-7|edition=3. izd|location=Sarajevo|oclc=703158793}}&lt;/ref&gt; ===
Nastanak prvih gradova sa svim institucijama ([[Škola|škole]], [[Biblioteka|biblioteke]], [[sud]]ovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - [[mahala]], uslovio je razvoj drugačijeg načina života od onog u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]].&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt; 
Otomanizacija bosanskohercegovačkih gradskih sredina bila je u pogledu kulture stanovanja praćena određenim pravilima sadržanim u islamskim vjerskim propisima što je za posljedicu imalo strogu podjelu kuća na muška i ženski dio kuće  (haremluk) i muški dio kuće (selamluk). 
Pored toga, dvorišni prostori kojima su se kretali ženski članovi porodice bili su, u cilju zaštite od nepoželjnih pogleda spolja, opasani visokim zidovima ili drvenim ogradama.
To je iznjedrilo poseban oblik ljubavnog susretanja, poznat pod nazivom ašikovanje.
Riječ je zapravo, o postupnom ljubavnom upoznavanju zasnovanom na jasno utvrđenim pravilima, prema kojima se tačno znalo kada, gdje i pod kojim okolnostima su se momci i djevojke mogli sastajati. Ti su se susreti najčešće odvijali petkom, nakon podnevne molitve, na kapiji, češće kapidžiku (malim sporednim dvorišnim vratima) ili pod ašik -pendžerom, tj. prozorom koji je, upravo u svrhu ašikovanja, bio blago isturen prema sokaku i na sebi imao
mušepke ili mušebake (drvene guste rešetke čija je svrha bila da od muških pogleda zaklone ženska lica u kući). Momci bi šetajući sokakom započinjali pjesmu, a djevojke bi obično iza avlijskog zida ili ograde pjesmom na izazov odgovarale, tako da je sevdalinka u ovom modelu patrijarhalnog udvaranja i upoznavanja predstavljala oblik ljubavnog sporazumijevanja.
&lt;ref name=&quot;scribd.com&quot;/&gt;
U gradovima se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane sa vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života omogućili su nastanak i razvoj sevdalinke.
 
Tekstovi mnogih sevdalinki opisuju život bosanskih ljudi u vremenu  u kojem su te pjesme i pisane.
Za riječ sevdah se može reći da ne samo da prikazuju emocije određene osobe u određenom vremenu (tj. &quot;On je pao u Sevdah&quot;, što znači da se neko osjeća sjetnim), nego i da predstavlja način života koji je opisan u tekstovima sevdalinki.
Sevdalinke su stvorili ljudi u Bosni, dok su obavljali svoju tradiciju, koji čini sam sevdah.
Osoba treba biti &quot;u sevdahu&quot;, kako bi obavljala Sevdalinku na najbolji mogući način.
Drugim riječima, neće zvučati dobro u prostoriji sa puno pozadinske buke i razgovora.
Sevdalinke su predviđene da se izvode u mirnom vrtu iza kuće ili u tradicionalno uređenom velikom dnevnom boravku, dok se konzumiraju neka meza i kahva na način kako to samo Bosanci znaju.
Svaka Sevdalinka treba istinski &quot;osjeti&quot;, kako kroz pjevanje tako i kroz sviranje. Bez toga, to nije pjesma kakva bi trebala da bude.
Sevdah daje značenje prilikom izvođenja sevdalinki i bez sevdaha, sevdalinka ne može ni postojati.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

=== Sevdah danas ===
 
Iako je Bosna i Hercegovina prošla kroz sva previranja u posljednja dva vijeka, njeni ljudi i dalje čuvaju osjećaj sevdaha širom Bosne.
Narodnu nošnju je teško naći, i gotovo nemoguće da se vidi da je neko nosi u javnosti od strane bilo koga.
Bošnjački interijeri i dalje opstaju u mnogim bosanskim kućama današnjice, ali prava [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|tradicionalna arhitektura]] može se posmatrati u sklopu zaštićene kulturne baštine po Bosni, u svojstvu muzeja sevdaha.
Postoje neke naznake da određeni istraživači i u manjoj mjeri izvođači se trude da se vrate korijenima sevdaha i sevdalinke u cilju očuvanja ovog važnog kulturnog naslijeđa.&lt;ref name=&quot;svijet sevdaha&quot;/&gt;

== Istaknuti izvođači&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ==
[[Festival narodne muzike Ilidža]] bio je veoma značajan za popularizaciju mnogih poznatih muzičara i pjevača sevdalinke.
Danas se festivali sevdalinke tradicionalno održavaju u Tuzli pod nazivom ''Sevdalinko u srcu te nosim'', ''Sevdah u lisinskom'' u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, ''Veče sevdaha'' u beogradskoj koncertnoj dvorani Sava centar i [[Festival pjesme i sevdaha &quot;Rade Jovanović&quot;]]. 
Najistaknutiji vokalni izvođači sevdalinki u 20. vijeku kod nas su: [[Zaim Imamović]], [[Himzo Polovina]], [[Nedžad Salković]], [[Meho Puzić]], [[Zekerijah Đezić]], [[Muhamed Mujkanović]], Sejo Pitić, [[Safet Isović]], [[Nedeljko Bilkić]], [[Safet Kafedžić]], [[Husein Kurtagić]], [[Ekrem Pilić]] i [[Bajro Redžić]], a među najpoznatije vokalne izvođačice ubrajaju se: [[Beba Selimović]], [[Nada Mamula]], [[Zehra Deović]], [[Ljubica Berak]], [[Hanka Paldum]], [[Silvana Armenulić]], [[Vesna Hadžić]], [[Emina Zečaj]], [[Zekija Čuturić]], [[Zora Dubljević]] i [[Amira Medunjanin]].

Iako je sevdalinka nerazdvojiv dio bošnjačke muzičke i kulturne tradicije popularna je i kod ostalih bosanskih naroda. Najbolji primjeri su [[Jozo Penava]] i [[Rade Jovanović]], veoma značajni kompozitori, aranžeri te vokalni i instrumentalni izvođači iz zlatnog vremena sevdalinke nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tako je legendarna pjesma ''[[Emina (sevdalinka)|Emina]]'' djelo mostarskog [[pjesnik]]a [[Aleksa Šantić|Alekse Šantića]], nastala po uzoru na sevdalinku, a jedan od najpopularnijih interpretatora sevdalinke je i [[Nedeljko Bilkić]]. Sevdalinka se kao osnova koristila i u sklopu posebnog muzičkog žanra druge polovine 20. vijeka zvanog ''novokomponovana narodna muzika'', koji je mješao različite folklorne motive gotovo svih balkanskih naroda i regija.

Iako su je većinom izvodili tradicionalni bosanski pjevači narodne muzike, sevdalinka se znala probiti i do muzičara, koji ovom žanru tradicionalno ne pripadaju. Tako su tokom svoje bogate karijere sevdalinke snimali ili izvodili [[Josipa Lisac]] (legendarna izvedba sevdalinke &quot;''Omer Beže''&quot;), [[Ibrica Jusić]] (sa čitavim albumom sevdalinki, &quot;''Amanet''&quot; iz [[2003]]. godine), [[Jadranka Stojaković]] sa pjesmom &quot;''Što te nema''&quot; koju je otpjevala na [[Japanski jezik|japanskom jeziku]], a sevdalinke su uzete i za osnovu nekoliko pjesama zagrebačkog kantautora [[Johnny Štulić|Johnnyja Štulića]] (njegova rock grupa [[Azra]] je dobila ime po dijelu stiha iz sevdalinke &quot;''[[Kraj tanahna šadrvana]]&quot;'': ja se zovem El Muhamed, iz plemena starih Azra).

Tokom 1990-ih godina, ansambl [[Mostar Sevdah Reunion]] okuplja se u [[Mostar]]u, a u ranim 2000-im snima u novoj verziji niz popularnih bosanskih sevdalinki, čime rade na njenoj širokoj popularizaciji na svjetskoj muzičkoj sceni. Ansambl sarađuje sa velikanima etno-pjesme u regiji (npr. sa [[Esma Redžepova|Esmom Redžepovom]], [[Šaban Bajramović|Šabanom Bajramovićem]] , [[Ljiljana Buttler|Ljiljanom Buttler]]), [[Amira Medunjanin|Amirom Medunjanin]], te osvaja značajne nagrade, predstavljajući sevdalinku mnogim ljudima širom svijeta.

Mladi bosanskohercegovački muzičari nastavljaju bogatu tradiciju sevdaha, njegujući svoju tradicionalnu muziku. Treba istaknuti sljedeće: [[Damir Imamović|Damir Imamović trio]], [[Divanhana]], [[Etnotrans]], [[Urban sevdah band]]...

== Zvučne datoteke ==
* Anadolka [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_anadolka.ogg|noicon|123px]]
* Kad ja pođoh [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_kad_ja_podjoh.ogg|noicon|123px]]
* Ne klepeći nanulama [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_ne_klepeci_nanulama.ogg|noicon|123px]]
* U Stambolu na Bosforu [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_U_Stambolu_na_Bosforu.ogg|noicon|123px]]
* Žute dunje [[Datoteka:Sevdah_-_(Gitarre)_Zute_Dunje.ogg|noicon|123px]]

== Također pogledajte ==
* [[Spisak sevdalinki]]
* [[Spisak sevdalija]]
* [[Ludvík Kuba]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.sevdalinka.com Sevdalinka.com]
* [https://web.archive.org/web/20060826181947/http://www.zimba.nl/sevdah/home.php Sevdalinke - tekstovi i historija]
* [http://www.sevdalinke.com/ Sevdalinke.com]
* [https://web.archive.org/web/20060902124307/http://www.sevdalinka.net/ Sevdalinka.net]
* [http://www.mostarsevdahreunion.com/ Mostar Sevdah Reunion]
* [http://www.bosnafolk.com/sehara/sevdah.php BosnaFolk]
* [http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ Bosna Prkosna od Sna - velika kolekcija sevdalinki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125231906/http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/ |date=25. 1. 2021 }}
* [https://bhdinfodesk.com/2017/12/08/dr-enes-kujundzic-sevdalinka-izmedu-zvukova-i-slova/ Dr. Enes Kujundžić: SEVDALINKA IZMEĐU ZVUKOVA I SLOVA]

[[Kategorija:Sevdalinka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]]
[[Kategorija:Muzika u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština]]</text>
      <sha1>frdvjn4yflxpb7adv6rhc4p7io4jp0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Josip Broz Tito</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1650</id>
    <revision>
      <id>3671287</id>
      <parentid>3634605</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:15:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="261568" sha1="ri4gvui4367ix5qm6xd7ojj7b7a5t4z" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
|ime                   = &lt;span style=&quot;font-size: 70%;&quot;&gt;[[Maršal Jugoslavije|Maršal]]&lt;/span&gt;&lt;br /&gt;Josip Broz Tito
|slika                 = Josip_Broz_Tito_uniform_portrait.jpg
|redoslijed            = 2. [[Spisak predsjednika SFRJ|predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
|vrijeme_na_vlasti     = 14. januar 1953 – 4. maj 1980.
|prethodnik            = [[Ivan Ribar]]
|nasljednik            = [[Lazar Koliševski]]
|redoslijed2           = Generalni sekretar [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]
|vrijeme_na_vlasti2    = 1. septembar 1961 – 5. oktobar 1964.
|prethodnik2           =
|nasljednik2           = [[Gamal Abdel Nasser]]
|redoslijed3           = 1. [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|premijer Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]
|vrijeme_na_vlasti3    = 2. novembar 1944 – 29. juni 1963.
|prethodnik3           =
|nasljednik3           = [[Petar Stambolić]]
|redoslijed4           = 7. predsjednik [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza Komunista Jugoslavije]]
|vrijeme_na_vlasti4    = 1939 – 4. maj 1980.
|prethodnik4           = [[Milan Gorkić]]
|nasljednik4           = [[Branko Mikulić]]
|datum_rođenja         = {{Datum rođenja|1892|05|07}}{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=27|2a=Pirjevec|2y=2013a|2p=26}}
|mjesto_rođenja        = [[Kumrovec]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], [[Austro-Ugarska]]
|datum_smrti           = {{Datum smrti i godine|1980|05|4|1892|05|07}}
|mjesto_smrti          = [[Ljubljana]], [[SR Slovenija]], [[SFRJ]]
|puno_ime              = Josip Broz
|nacionalnost          = [[Hrvati|Hrvat]],{{sfn|Pirjevec|2013a|p=30}} [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
|politička_stranka     = [[Savez komunista Jugoslavije]]
|supruga               = {{plainlist| 
* [[Pelagija Bjelousova]] (1919–36){{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=38-40, 118-122}}
* [[Johanna König]] (1936–37){{efn|name=Lusi|Broz se nikada zvanično nije razveo od Johanne König, konspirativnog imena Lucija Bauer, ali je zbog njenog hapšenja u ''Izvještaju'', koji je morao podnijeti na ispitivanju, Luciju spomenuo kao bivšu ženu. Ambasador Jugoslavije u Moskvi [[Veljko Mićunović]], je primio ženu, koja je tražila vizu za Jugoslaviju i pomalo neodređeno spominjala vezu sa Titom. Ambasador je posrednim putem dobio odgovor da joj se zahtjev odbije, ali da se na ime pomoći dodijeli 2000 rubalja. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=118-122}})}}
* [[Herta Haas]] (1940–43)
* [[Davorjanka Paunović]] (1943–46)
* [[Jovanka Broz]] (1952–80)
}}
|djeca                 = ''ime nepoznato''{{efn|name=nep|Brozovo prvo dijete umrlo je nakon tri dana. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=42-45}})}} Zlatica Broz, Hinko Broz, [[Žarko Leon Broz|Žarko Broz]], [[Aleksandar Broz]]
|obrazovanje           = 
|vjera                 = [[Ateizam]]
|potpis                = [[Datoteka:Tito signature.svg|100px]]
|web_stranica          =
|nagrade               =
|ordeni                =
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|Jugoslavenski ordeni]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot; 
{{!}} {{!}}{{!}} {{Orden jugoslavenske zvijezde}} 
{{!}}- 
{{!}} {{Orden slobode}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} 
{{!}}- 
{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}}
{{!}}- 
{{!}} {{Orden ratne zastave}} {{!}}{{!}} {{Orden jugoslavenske zastave(SFRJ)1}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvijezde1}} 
{{!}}- 
{{!}} {{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} 
{{!}}- 
{{!}} {{Orden narodne armije1}} {{!}}{{!}} {{Orden za vojne zasluge1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} 
{{!}}- 
{{!}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''Inostrana odlikovanja:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Partizanski križ}} {{!}}{{!}} {{Orden Oktobarske revolucije}} {{!}}{{!}} {{Orden Lenjina}} 
{{!}}}
}}
'''Josip Broz Tito''' (7. maj 1892 – 4. maj 1980) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] revolucionar i [[Političar|državnik]]. Bio je [[Generalni sekretar komunističke partije|generalni sekretar]] (kasnije predsjednik predsjedništva) [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (1939–1980).{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=169}} Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je postao [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|premijer]] (1943–1963),{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=299}} a ustavnim promjenama 1953. postao je i [[Predsjednik SFRJ|predsjednik]] (kasnije [[doživotni predsjednik]]: 1953–1980) [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] (SFRJ). Od 1943. do svoje smrti 1980. godine, imao je čin [[Maršal Jugoslavije|maršala Jugoslavije]]{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=299}} i položaj vrhovnog komandanta [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] (NOVJ, do 1945),{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=204}} Jugoslavenske armije (JA, 1945–1951) te [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] (JNA, 1951–1980). Stekao je dodatnu međunarodnu pažnju kao čelnik [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], zajedno sa [[Jawaharlal Nehru|Jawaharlalom Nehruom]] iz Indije, [[Gamal Abdel Nasser|Gamalom Abdelom Nasserom]] iz [[Egipat|Egipta]] i [[Sukarno]]m iz [[Indonezija|Indonezije]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=639}}

== Biografija ==
=== Djetinjstvo ===
[[Datoteka:Tito hiša1.JPG|150px|mini|desno|Titova rodna kuća u Kumrovcu]]
Rođen je 7. maja 1892. u [[Kumrovec|Kumrovcu]], [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija]], [[Austro-Ugarska]] (današnja [[Hrvatska]]){{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=27}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=26}} kao sedmo od petnaestero djece oca Franje i majke Marije Broz, rođene Javeršek, Slovenke po porijeklu.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=27}} Osmero braće i sestara umrlo je pri porodu ili u ranom djetinjstvu. U doba kad se Josip rodio, otac Franjo je imao 8 [[Jutro (površina)|jutara]] zemlje i nekoliko konja. Negdje oko 1913. godine imanje je rasprodato zbog dugova bankama, a Franjo je postao nadničar. Dugovi su nastali još prije njegovog rođenja, kada je trebalo otpremiti šest sestara za udaju i isplatiti im dio zemlje i dogovoreni miraz.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=27}} Veći dio djetinjstva prije polaska u školu, proveo je u [[Podsreda|Podsredi]], 15&amp;nbsp;km udaljenoj od Kumrovca, kod djeda Martina Javeršeka. Vrativši se u Kumrovec i upisavši se u novootvorenu osnovnu školu, više nije znao [[Hrvatski jezik|hrvatski]], nego samo [[slovenski jezik]], tako da je ponavljao prvi razred. Tu je završio četiri razreda{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} i dva razreda [[Opetovnica|opetovnice]]{{efn|name=op|Opetovnicu su morala pohađati sva djeca koja završetkom pučke škole nisu namjeravala nastaviti školovanje. U opetovnici se stečeno školsko znanje ponavljalo i proširivalo, prema potrebama praktičnog života. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=55}})}} te je bio uglavnom vrlo dobar učenik.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=28}} Sa petnaest godina 1907. godine završio je školovanje i tražio posao. Prvi mu je posao bio kod jednog od ujaka, preko [[Sutla|Sutle]] u Sloveniji, gdje se bavio stočarstvom, ali ga je ujak slabo plaćao, a kako mu nije održao obećanje i kupio čizme, Josip se vratio u Kumrovec.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=29}} Tih dana u Kumrovcu je boravio Josipov bratić Jurica Broz, štabni narednik carske i kraljevske vojske, koji ga je odveo u Sisak i zaposlio kod svog prijatelja Ignaca Striegela, bivšeg narednika, a sada gostioničara.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=30}} Josip je isprva htio postati krojač, ali se zbog protivljenja seoskog učitelja, koji je zbog njegove nemirnosti mislio da ne bi bio pogodan za takav sjedeći posao, zaposlio se u gostionici u [[Sisak|Sisku]].{{sfnm|1a1=Brunnbauer|1a2=Buchenau|1y=2018|1p=187-189|2a1=Pirjevec|2y=2013a|2p=28}}
;Porodično stablo 
{{Porodično stablo Josipa Broza}}

=== Zanat ===
[[Datoteka: Josip Broz Tito-Kamnik.jpg|thumb|200px|desno|Josip Broz (zaokružen na slici) među radnicima u tvornici u Kamniku 1911. godine.]]
Nakon službe u gostionici, zbog nezadovoljstva poslom, napušta Striegela, te upisuje bravarski zanat kod sisačkog obrtnika češkog porijekla Nikole Karasa.{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} Tu je od septembra 1907. do septembra 1910. izučio bravarski zanat. U jesen 1909. nagovorio je Karasa da primi kao šegrta i njegovog mlađeg brata Stjepana. Tu se prvi put zainteresirao za radnička prava, prodavao je i čitao [[Slobodna riječ|&quot;Slobodnu riječ&quot;]], glasilo [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije]], a 1910. se učlanio u radnički [[sindikat]] i Savez socijalističke omladine{{sfn|Pirjevec|2013a|p=28}} i samim tim postao član Socijaldemokratske stranke. Nakon završetka zanata odlazi u [[Zagreb]], ali uslijed privredne krize do jeseni 1913. godine radi sa prekidima u Zagrebu (četiri mjeseca), Kumrovcu, [[Trst]]u, [[Kamnik]]u{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} (8 mjeseci), [[Čenkov]]u{{sfn|Brunnbauer|Buchenau|2018|p=187-189}} u [[Bohemija|Češkoj]], četiri mjeseca u tvornici [[Škoda]] kod [[Plzeň]]a, [[München]]u, [[Mannheim]]u, [[Beč]]u. Poslijednja stanica mu je bila u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]], gdje je gotovo godinu dana radio kao probni vozač i strojar u tvornici automobila [[Daimler]], te je stanovao sa starijim bratom Martinom, koji je postao željeznički službenik. Navršivši 21 godinu, u jesen 1913. odlazi na odsluženje vojnog roka.{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=32-35|2a1=Brunnbauer|2a2=Buchenau|2y=2018|2p=187-189}}

=== Vojni rok ===
Broz je služio u zagrebačkim kasarnama u Ilici 232 i Rudolfovoj kasarni u 25. domobranskoj pješačkoj regimenti. Bio je dobar mačevalac, pa je u maju 1914. godine otišao u [[Budimpešta|Budimpeštu]] na opće austrougarsko takmičenje u mačevanju, gdje je osvojio srebrnu medalju. Pokazao se uzornim vojnikom, pa su ga starješine uputile na podoficirski kurs. Postao je sa 21 godinom [[vodnik]], jedan od najmlađih podoficira u vojsci, pa je mogao zapovjedati desetinom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=36}} Bio je također dobar gimnastičar, jahač i skijaš.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=29}}

=== Prvi svjetski rat ===
Izbijanjem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], njegova pukovnija je od augusta do decembra 1914. bila na srpskom frontu na [[Drina|Drini]],
{{Sfnm|Pirjevec|2013a|1p=29|Calic|2014|2p=72}} koju su dva puta prelazili i dva puta se povlačili.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=36}} Nekoliko dana je bio zatvoren u zatvoru u [[Petrovaradin]]u, zbog optužbe za antiratno huškanje. U januaru 1915. regimenta u kojoj je služio, prebačena je na [[Istočni front (Prvi svjetski rat)|ruski front]], gdje je imala velike gubitke. U borbama protiv Rusa u istočnoj [[Galicija|Galiciji]] februara 1915. godine, kao komanant izvidnice, bio je predložen za odlikovanje, jer je izvršio prepad na poljsku stražu i zarobio jedanaest Rusa. Početkom aprila 1915. u ruskoj proljetnoj ofanzivi, trinaest njegovih vojnika je poginulo od granate ruske haubice, a on je bio lakše ranjen. Nekoliko dana kasnije divizija nazvana &quot;Divlja divizija&quot; sastavljena od [[Čerkezi|čerkeskih]] konjanika, masakrirala je njegovu jedinicu, a on je u borbi s jednim napadačem ranjem kopljem u grudni koš. Tako je dospio u rusko zarobljeništvo,{{sfn|Calic|2014|p=128}} a proglašen je mrtvim ili nestalim (zarobljenim)&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://des.genealogy.net/search/show/16972293|title = Verlustlisten Österreich-Ungarn 1. WK, Seite 332_08: Broz Josip (Mannschaft)|last =  | first = | date = |  website =  des.genealogy.net| publisher = Verein für Computergenealogie| access-date = 6. 6. 2021| language = de|ref=}}&lt;/ref&gt; u gubitcima carsko-kraljevske vojske izmedu 10. i 12. aprila 1915.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=29-31}}

==== Zarobljeništvo ====
[[Datoteka:Sviyazhsk Uspensky Monastery 08-2016 img4.jpg|thumb|200px|desno|Zarobljenička bolnica Manastira uspenja svete Bogorodice u Svijažsku kod Kazana, gdje se oporavljao Josip Broz.]] 
Zbog [[Upala pluća|upale pluća]] i [[Tifus|pjegavog tifusa]], Broz se dugo oporavljao u zarobljeničkoj bolnici [[Manastir uspenja presvete Bogorodice|Manastira uspenja presvete Bogorodice]] u [[Svijažsk]]u kod [[Kazanj]]a, potom u logoru u blizini grada [[Alatir]]a u [[Čuvašija|Čuvašiji]]{{sfn|Pirjevec|2013a|p=32-33}} te je kasnije još nekoliko puta premještan u razne bolnice. Kao stariji podoficir, po međunarodnoj zarobljeničkoj konvenciji nije morao raditi, ali je ipak dobrovoljno prihvaćao poslove iz svoje struke. Najduže je radio u seoskom mlinu u Kalasovu kraj [[Ardatov]]a u [[Mordovija|Mordoviji]] i u radionici željezničke stanice u [[Kungur]]u na [[Ural]]u, gdje je premješten u jesen 1916. sa grupom zarobljenika. Tu je radio kao prevodilac i kao nadglednik. U maju 1917. godine premješten je na željezničku stanicu u [[Ergač]], kod [[Perm (grad)|Perm]]a. Tokom zarobljeništva naučio je [[ruski jezik]], a od gimnazijalki u Svijažsku i učiteljica u Ardatovu posuđivao je i čitao knjige [[Lav Tolstoj|Lava Tolstoja]], [[Ivan Turgenjev|Ivana Turgenjeva]] i [[Aleksandar Puškin|Aleksandra Puškina]], a istovremeno je naučio i svirati [[klavir]]. Zarobljenici su ga zbog obrazovanja izabirali za internog zapovjednika i zastupnika u pregovorima s upravom. Iz zatvora u Kunguru je oslobođen u proljeće 1917. godine kada su radnički odredi tokom [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] provalili u zatvor i oslobodili zatvorenike. U ljeto iste godine pobjegao je iz Kungura, prema [[Petrograd]]u, sa ciljem da se preko [[Finska|Finske]] vrati u Hrvatsku. Uhapšen je prije granice kod [[Ulenburg]]a, a kada je uvjerio policiju da je austrijski ratni zarobljenik pušten je, da bi se vratio u Petrovgrad, gdje je opet uhapšen i zatvoren u zatvor [[Petropavlovska tvrđava|Petropavlovske tvrđave]] tri sedmice, da bi nakon toga ponovo bio protjeran u [[Sibir]].{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=37-38|2a=Pirjevec|2y=2013a|2p=32-33|3a=Intervjui|3y=1980|3p=87-98}}

==== Oktobarska revolucija ====
[[Oktobarska revolucija]] ga je zatekla u [[Omsk]]u, gdje je dobrovoljno pristupio Internacionalnim odredima [[Crvena garda (Rusija)|Crvene garde]]. Nekoliko mjeseci do proljeća 1918. godine stražari na obližnjim stanicama [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]], radi kao strojar na parnoj vršilici u selu Mihajlovka. U Omsku je upoznao i svoju prvu suprugu [[Pelagija Bjelousova|Pelagiju Denisovnu Bjelousovu]]. Zbog te veze i slaboga zdravlja i nakon što su [[Bijela garda|bjelogardejci]] uz pomoć [[Češka legija|Češke legije]] zauzeli Omsk i razbili Crvenu gardu, zadržava se tri mjeseca u Mihajlovki, sve dok jedinice prevođene [[Aleksandar Kolčak|Aleksandrom Kolčakom]] počinju obilaziti sela u potrazi za suradnicima Crvene garde; Broz se tada povlači u stepu, gdje ga prima polunomadsko [[Kirgizi|kirgisko]] pleme sa lokalnim poglavarom Isaijom Džaksenbajevim. Za vrijeme boravka radio je kao strojar na motornom mlinu. Krajem 1919. godine kad je [[Crvena armija]] protjerala bjelogardejce iz Omska, Broz se vraća u Omsk i ponovo se prijavljuje u Internacionalni odred Crvene garde. Povezavši se sa grupom zarobljenika iz jugoslavenskih zemalja, početkom 1920. godine potpisuje pristupnicu jugoslavenskoj sekciji [[Ruska komunistička partija (boljševika)|Ruske komunističke partije (boljševika)]]. U Omsku se u ruskoj pravoslavnoj crkvi oženio četrnaestogodišnjom Pelagijom Bjelousovom, a pošto boljševici nisu priznavali crkveni brak, dvije godine kasnije se ponovo oženio kod matičara. Već je 1918. godine zatražio sovjetsko državljanstvo, ali zbog bjega u [[Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgisku]] ta se pismena molba nije razmatrala. Mada su mnogi zarobljenici iz jugoslavenskih zemalja dobili sovjetsko državljanstvo i ostali u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], Broz se odlučuje 1920. godine, zajedno sa Pelagijom vratiti u Hrvatsku, ali mu je revolucionarni socijalizam sovjetskog tipa postao politički uzor.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=38-40}}

=== Povratak ===
Nakon što je obnovljen željeznički prevoz iz [[Omsk]]a prema [[Petrograd]]u, Broz sa ženom putuje i priprema se za povratak u Hrvatsku. U Petrogradu je ostao tri sedmice i saznao da je osnovana [[Kraljevina SHS]]. Sovjetske vlasti su ga imenovale za zapovjednika čete ratnih zarobljenika iz bivših austrijskih zemalja, koje su sada pripale Kraljevini SHS. U septembru 1920. godine vratio se preko [[Baltik]]a, Njemačke i Austrije, ali su ga u Beču jugoslavenski predstavnici pokušali spriječiti da pređe granicu, jer su ga dvojica drugova iz čete optužili da je komunista. Veliki broj bivših ratnih zarobljenika, koji su bili označeni kao &quot;inficirani boljševici&quot; završio je u prijemnim logorima, koje je Broz izbjegao.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=260}} Kad je stigao u [[Maribor]], sa suprugom je bio zatvoren sedmicu dana.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=32-33}} Početkom novembra 1920. godine zaposlio se u bravariji Filipa Bauma u Radićevoj ulici u Zagrebu. Tih se dana učlanjuje u [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ), koja je tada imala 65.000 članova. Uključuju ga u agitaciju za [[Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920.|skupštinske izbore]] koji se održavaju 28. novembra. KPJ postaje treća partija po broju glasova sa osvojenih 12,4%, a u Zagrebu postaje najjača. Donošenjem [[Obznana|Obznane]] 29. decembra 1920. godine, zabranjuje se svaka komunistička djelatnost, a zajedno sa više hiljada zagrebačkih radnika Broz učestvuje u generalnom [[štrajk]]u 31. decembra 1920. Zbog internih slabosti KPJ se nije mogla oduprijeti represiji i hapšenjima, tako su mnoge partijske organizacije jednostavno nestale, a broj članova se 1924. godine smanjio na 688.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=37}} Zbog niske nadnice kod Bauma od 3,5 dinara po satu te neuspjeha u generalnom [[štrajk]]u i tadašnje političke atmosfere u Zagrebu, Broz odlučuje tražiti novi posao. Javlja se na novinski oglas početkom 1921. godine i zapošljava se u mlinu Samuela Polaka u [[Veliko Trojstvo|Velikom Trojstvu]] kod [[Bjelovar]]a.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=41-42}}

=== Veliko Trojstvo ===
U Velikom Trojstvu provodi četiri godine. Već nakon mjesec dana vlasnik mlina Polak mu je povećao plaću i dao mu da stanuje u sobi sa kuhinjom pored mlina. Popravljao je alat seljacima i dodatno zarađivao, a sa mjesečnom platom od 600 dinara (nakon dvije godine 900 dinara) i besplatnim stanovanjem, dodatkom od 30&amp;nbsp;kg brašna mjesečno i dva hvata drva godišnje, Broz je mogao živjeti nadprosječnim standardom u odnosu na radništvo i činovništvo u to vrijeme, kada je npr. plaća mladog učitelja u to vrijeme bila 900 dinara. Broz je mogao kupiti namještaj za stan, nabaviti vlastiti alat za bravarski i strojarski posao, odjeću za suprugu i sebe i nabaviti pedesetak knjiga, socijalne literature poput [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], [[Jack London|Jacka Londona]], [[August Bebel|Augusta Bebela]] i [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], Tolstoja i [[Honoré de Balzac|Balzac]]a. Polakov mlin imao je pet radnika, a Broz je uglavnom zaposlen popravkama i održavanjem mašina, tako da ima dovoljno vremena za razgovore sa seljacima, gdje je pričao o Oktobarskoj revoluciji, [[Lenjin]]u, Crvenoj gardi, te se uglavnom usmeno bavi političkom propagandom. U martu 1923. sa Stevom Šabićem godine saznaje da bi [[Đuro Šegović]], bravarski majstor u [[Bjelovar]]u mogao imati veze sa Komunističkom partijom, jer je bio kandidiran na listi [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije]] na [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine SHS 1923.|Izborima za narodne poslanike 1923. godine]]. Nakon opreznog provjeravanja, Šegović daje Brozu pola vreće partijskih letaka da ih podijeli seljacima. Već početkom 1924. Broz je izabran u Okružni komitet KPJ za [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačku županiju]], često odlazi u Zagreb radi uspostavljanja kontakata sa Oblasnim komitetima Hrvatske i Slavonije. Iz Zagreba ga posjećuje [[Antun Mavrak]], rukovodilac i kasniji sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, a Broz organizuje istupe komunističkih simpatizera na sastancina [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|Hrvatske republikanske seljačke stranke]] (HRSS) [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. U martu 1925. godine drži svoj prvi govor na pogrebu partijskog aktiviste i sudionika Oktobarske revolucije [[Josip Valenta|Josipa Valente]].

Nakon povratka iz Rusije, u zaseoku Kranjica kod [[Kupinec|Kupinca]] u kući Josipovog oca Franje, lugara - Josipu i Pelagiji, koju je zvao &quot;Poljka&quot;, rodilo se prvo dijete, koje je umrlo nakon tri dana. Drugo dijete, kći Zlatica, rodilo se 24. decembra 1921. u Velikom Trojstvu i živjelo godinu i pol, a treće dijete, sin Hinko, rodilo se 24. novembra 1922. i umrlo od [[Difterija|difterije]]. Četvrto dijete, sina [[Žarko Broz|Žarka]] dobili su 2. februara 1924. godine.

Nakon smrti vlasnika mlina Polaka, 1925. godine, mlin preuzima Polakov zet Oskar Rosenberg, koji se ne slaže sa političkim bavljenjem Broza, tako se da Brozovi sele u [[Kraljevica|Kraljevicu]]. Antun Mavrak saznaje da [[Brodogradilište Kraljevica]] traži mašinbravara i Broz dobija posao u Kraljevici, a suprugu i sina Mavrak je kratko primio na stanovanje u Zagreb.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=42-45}}

=== Uspon u partijskoj hijerarhiji ===
==== Sindikat ====
[[Datoteka:Organizovani radnik.jpg|180px|mini|desno|Organizovani radnik, novine sindikata Jugoslavije]]
[[Datoteka:Mladi_Josip_Broz_Tito.jpg|180px|mini|desno|Broz za vrijeme [[Ogulinski proces|Ogulinskog procesa]]]]
U početku je Broz bio sam u Kraljevici, kasnije mu se pridružila i Pelagija sa Žarkom. U brodogradilištu je dobro zarađivao, ali ga to nije odvratilo od političkog djelovanja. Osniva partijsku ćeliju u Kraljevici, te širi djelovanje na [[Bakar (Hrvatska)|Bakar]], [[Bakarac]], [[Hreljin (Bakar)|Hreljin]] i [[Šmrika|Šmriku]]. Također je suprugu učlanio u KPJ te je i ona učestvovala u radu. Osnovao je sindikat u brodogradilištu i postao njegov predsjednik. Organizovanjem sportskih i kulturnih aktivnosti, pridobijao je radnike u sindikat. Bio je jedan od organizatora proslave 1. maja, a radnici su obustavili rad i izašli na ulice. Njegov dopis u beogradskom [[Organizovani radnik|&quot;''Organizovanom radniku''&quot;]] pod nazivom ''&quot;''Proslava 1. maja u Kraljevici''&quot;'' je prvi Brozov objavljeni novinski članak. U ljeto 1926. godine je uprava brodogradilišta kasnila sa isplatama plaća, pa je Broz organizovao štrajk. U pregovorima, Broz je postigao dogovor sa upravom da se svih 150 radnika vrati na posao, ali je uprava kasnije izigrala dogovor i otpustila Broza i druge organizatore štrajka. Nakon 13 mjeseci provedenih u Kraljevici, u oktobru 1926. Broz odlazi u Zagreb i stanuje u Podgorskoj ulici na [[Trešnjevka|Trešnjevci]]. Kako nije mogao naći posao, preselio se na [[Palilula|Palilulu]] te je u [[Beograd]]u pronalazio neke kraće poslove. Zatim odlazi u [[Smederevska Palanka|Smederevsku Palanku]] i zapošljava se u tvornici za popravak vagona &quot;Jasenica AD&quot;, gdje ponovo organizira sindikat i učvršćuje partijsku ćeliju. Nakon objavljivanja Brozovog teksta u &quot;''Organizovanom radniku''&quot; 17. marta 1927, mada pod pseudonimom, u kome uslove u Jasenici opisuje kao robijašnicu, uprava mu daje otkaz i on se vraća u Zagreb i zapošljava u bravariji Dragutina Hamela. U proljeće 1927. godine izabran je za sekretara Oblasnog odbora Saveza radnika metalne industrije i obrta Jugoslavije. Ta služba je bila dobro plaćena, oko 2000 dinara, čime je mogao poslati novac Pelagiji da plati zaostale stanarine u Kraljevici te unajmiti jednosobni stan na Trešnjevci u Petrovoj ulici 62. Obilazi preduzeća, zastupa radnike, piše proglase radnicima, proteste poslodavcima, ali se ne odvaja od propagiranja komunističkih političkih ciljeva. Dana 14. jula, zagrebačka policija hapsi Broza, ortopeda Miroslava Delića i još petoricu radnika iz Bakra, pod optužbom da su širili komunizam, te ih sprovode u Bakar na saslušanje. Bili su zatvoreni šest sedmica u [[Ogulin]]u, a sudija je bio Stjepan Bakarić, otac kasnijeg hrvatskog komuniste i političara [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]]. Pušteni su nakon toga na uvjetnu slobodu. U oktobru je, sa još četvoricom u Ogulinu, osuđen [[Ogulinski proces|u procesu]] na sedam mjeseci zatvora zbog komunističke propagande, a Banski sud u Zagrebu mu je kaznu smanjio na pet mjeseci koju je trebao služiti do kraja 1928. godine.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=46-54}} Ponovo je uhapšen 1. maja 1928. i osuđen zbog drugog kaznenog djela na četrnaest dana zatvora - nereda koje su komunisti organizovali u kinu &quot;Apolo&quot; protiv skupštine gradske [[Socijalistička partija Jugoslavije|Socijalističke partije]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=40}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}} Zbog hapšenja [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]], Broz privremeno preuzima i poslove Sindikata kožarskih radnika Jugoslavije. Organizator je velikih radničkih demonstracija u Zagrebu 21. juna 1928. godine, nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini|atentata]] na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u kojima demonstrira oko 30.000 građana Zagreba.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}} U proljeće 1927. godine postaje član Mjesnog komiteta KPJ za Zagreb, u ljeto postaje organizacioni sekretar tog komiteta, a u februaru 1928. godine postaje zamjenik organizacionog sekretara Biroa CK KPJ, ako taj bude uhapšen, a 2. augusta imenovan je za sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku. Na [[Osma zagrebačka mjesna konferencija KPJ|Osmoj konferenciji KPJ za grad Zagreb]], održanoj u noći 25–26. februara na [[Pantovčak]]u, Broz je održao referat te podržao lijevu frakciju KPJ koja je u to vrijeme bila podijeljena zbog [[Sukob lijeve i desne frakcije u KPJ|sukoba]] na desnu frakciju, predvođenu [[Sima Marković|Simom Markovićem]] i lijevu sa [[Đuro Cvijić|Đurom Cvijićem]]. Većina prisutnih je glasala sa Brozov referat, pa se ta konfencija smatra Brozovom pobjedom u frakcijskim borbama sa &quot;grupom centra&quot;, antifrakcijske koncepcije Broza. Odluke ove konferencije inicirale su [[Komiterna|Komiternu]] na [[Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ|Otvoreno pismo članovima KPJ]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=46-54}}

==== Bombaški proces ====
[[Datoteka:Josip Broz Tito in prison 1928.jpg|180px|mini|desno|Josip Broz u zatvoru 1928.]]
U represijama koje je zavela žandarmerija i policija, nakon demonstracija 21. juna zabranjeni su Nezavisni sindikati, pod optužbom da su organiziralil razbijačke demonstracije. Zabranjeno je izlaženje ''&quot;Organizovanog radnika&quot;'' i [[Borba (novine)|''&quot;Borbe&quot;'']], uhapšeno je više od 100 sindikalnih aktivista. Broz je uspio izbjeći hapšenje, a Pelagija je uhapšena i nakon nekoliko dana puštena iz zatvora. Policija hapsi Broza 27. juna, ali prilikom pretresa u prostorijama Nezavisnih sindikata, provlači se kroz prozor i bježi preko krova. Stalno mijenja mjesto boravka, sve do 4. augusta kad se nakon sastanaka lokalne partijske ćelije vratio u stan u Vinogradskoj 46, gdje je pao u zasjedu i bio uhapšen. Policija je kod Broza našla nabijeni revolver, blok sa šifriranim bilješkama i nekoliko primjeraka radničkih novina. U pretresu stana pronađeno je još materijala, još jedan [[revolver]] sa municijom, četiri ručne bombe i municija za vojničke puške. Stan je vjerovatno prijavila kao sumnjiv, vlasnica kuće Dragica Vaclavek, a dan ranije uhapšeni su Andrija Božičković, Franjo Novoselić, Eva i Ignac Koprivnjak.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}}

Suđenju Brozu, nazvano [[Bombaški proces]], pripremano je od augusta do novembra, a počelo je 6. novembra i trajalo je četiri dana. Broz je odbranom na procesu impresionirao publiku i novinare riječima kojima je počeo svoj iskaz: ''&quot;Priznajem da sam član ilegalne KPJ, priznajem da sam radio na širenju komunističkih ideja i propagirao komunizam te prikazivao kakva se nepravda čini proleterijatu od buržoazije... ne smatram ovaj sud kompetentnim, već samo sud Partije...&quot;''. Novina u njegovoj izjavi je bila da je otvoreno priznao da je komunista, što su u drugim procesima optuženici redovito poricali. Time je praktički preuzeo na sebe svu odgovornost. Svih šestoro optuženih branio je advokat [[Ivo Politeo]], kog su angažirali i platili aktivisti [[Crvena pomoći|Crvene pomoći]]. Nakon četverodnevne rasprave presude su izrečene 14. novembra 1928. Troje optuženih oslobođeno je krivice, dvojica su prošla s manjim kaznama, a Broz je dobio pet godina robije.{{sfn|Calic|2014|p=128}} Njegove izjave na sudu prenijele su mnoge novine, vijesti su primijetili i u Moskvi, mada je bilo i negativnih kritika poput izjave [[August Cesarec|Augusta Cesareca]], tada vodećeg ljevičarskog intelektualca, koji je napisao u ilegalnom listu, glasilu CK KPJ [[Proleter (novine)|''Proleter'']]: ''&quot;...Dođe li taj mladi bolesno ambiciozni komunist na čelo KPJ, to će biti tragedija za Partiju...&quot;''{{sfn|Pirjevec|2013a|p=43}}

Odmah nakon hapšenja Broza uhapšena je i Pelagija, saslušana 7. augusta, ali policija od nje nije ništa saznala. Žarko je za to vrijeme bio kod strica Slavka na Trešnjevci. Nakon izlaska iz zatvora, Pelagija se priprema za odlazak tražeći vizu za [[Sovjetski Savez]] u čemu joj pomaže Brozova rodbina, drugovi iz partijske organizacije, kao i [[Miroslav Krleža]]. Nakon što je dobila rješenje o petogodišnjem izgonu iz Zagreba u [[Hrvatsko zagorje]], donosi konačnu odluku da se odseli u SSSR.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=61-67}}

==== Robija ====
[[Datoteka:Tito i Moša Pijade u zatvoru.jpg|thumb|180px|desno| Josip Broz Tito i Moša Pijade na robiji u Lepoglavi.]]
Poslije presude, Broz je boravio neko vrijeme u zagrebačkom zatvoru, gdje je [[Đuro Đaković]] uz pomoć žandara Petra Brčića pokušao da organizuje bijeg. Do bijega nije došlo, jer je premješten u kaznionicu u [[Lepoglava|Lepoglavi]], gdje je prva tri mjeseca proveo u samici sa oskudnom prehranom. Nakon tri mjeseca uslovi su poboljšani, bio je u skupnim sobama, prvih pola godine sa kriminalcima, ali preostale četiri sa osuđenim komunistima. Po zatvorskim propisima bio je obavezan raditi osam sati, pa je radio u zatvorskoj električnoj centrali. Slobodno se kretao po zatvoru, a čak je povremeno mogao izaći u Lepoglavu, gdje je jednom sreo i [[Pavle Gregorić|Pavla Gregorića]], kog je upoznao još u Kraljevici. U februaru 1930. godine upoznao je zatvorenike premještene iz [[Sremska Mitrovica|Sremske Mitrovice]] između ostalih i [[Moša Pijade|Mošu Pijadu]]. Pijade ga je u zatvoru podučavao ruskoj i njemačkoj gramatici, a uz njegovu pomoć je počeo učiti engleski jezik. Do ljeta 1930. u Lepoglavi je bilo sedam komunističkih zatočenika, a tada je iz Sremske Mitrovice prebačeno 40 novih, pa su Pijade i Broz organizovali partijsku organizaciju, a u vođstvo su pored njih dvojice izabrani još i [[Milorad Petrović]], kog će kasnije zamijeniti [[Andrija Hebrang]]. Zatvorenici su imali pravo korištenja biblioteke, a i pravo na dobijanje knjiga od rodbine, tako da je većina slobodnog vremena korištena za učenje i predavanja, pa su takva predavanja u žargonu dobila ime &quot;komunistički univerziteti&quot;. Kada je u martu 1931. godine uhapšen odbjegli zatvorenik iz Lepoglave, koji je na saslušanju pričao o Brozovim izlascima iz kaznione, 7. maja 1931. je prebačen u zatvor u [[Maribor]]u. U Mariboru je ponovo morao proći tri mjeseca samice, a [[Rodoljub Čolaković]] i [[Rade Vujović]], su preko jednog dugogodišnjeg robijaša uspostavili vezu sa Brozom, tako da su uskoro novopridošli smješteni u osmokrevetnu ćeliju sa drugim komunistima. Ponovo su organizirali razmjene znanja u kojima je učestvovao i [[Salamon Levi]]. Uskoro su Broza u Mariboru izabrali za partijskog sekretara sve do kraja robije. U zatvoru legalno dobijaju engleski &quot;[[Economist]]&quot;, a ilegalno uspijevaju prokrijumčariti i [[Friedrich Engels|Engelsov]] &quot;[[Anti-Dühring]]&quot;, [[Karl Marx|Marxovu]] &quot;Bijedu filozofije&quot;, [[Lenjin]]ovu &quot;Državu i revoluciju&quot; i tekstove [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]]. Hrana u Mariboru je bila prilično slaba, pa su zarobljenici smjeli dobijati pakete, ali samo od rodbine. Brozu su slali pakete Stevo Šabić, koji se predstavio kao rođak, brat Martin, šogorica Katica Broz i organizacija Crvena pomoć, kao i poznanica iz Zagreba Katica Kličko. Potkad bi sa istih adresa dobijao i novčanu pomoć od 40-200 dinara. Pisma je dobijao i od Pelagije i Žarka iz Sovjetskog Saveza.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=68-75}} Iz mariborske kaznione Broz je otpušten 14. novembra 1933, a odmah je stražarski sproveden u [[Ogulin]] na odsluženje kazne iz ''Ogulinskog procesa''. Nakon 3 mjeseca i 24 dana, pušten je na slobodu 12. marta 1934. godine. Na izlasku ga je dočekala Katica Kličko-Postl, koja ga je obavijestila da se treba sastati sa [[Srđan Prica|Srđanom Pricom]] (Bistri) i [[Alfred Bergman|Alfredom Bergmanom]] (Lenz) na sigurnom mjestu u Zagrebu, delegatima CK KPJ; koji su mu saopštili da je predviđen za odlazak u inostranstvo, najprije na rad u Centralnom komitetu u [[Beč]], a najvjerojatnije i na studij na [[Komunistički univerzitet nacionalnih manjina Zapada|Komunističkom univerzitetu nacionalnih manjina Zapada]] (KUNMZ) u [[Moskva|Moskvi]], a možda i za neki posao u [[Kominterna|Kominterni]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}}

==== Centralni komitet ====
Nakon izlaska iz zatvora, određen mu je prisilni boravak u Kumrovcu, gdje stanuje kod porodice umrlog brata Dragutina-Karla. Nakon deset dana, kako boravak u Kumrovcu nije bio strogo kontrolisan, odlazi u Zagreb, Veliko Trojstvo i Bjelovar. Uspostavlja kontakte sa [[Fran Vinter|Franom Vinterom]] i [[Ivša Lebović|Ivšom Lebovićem]], istaknutim političarima [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS) lijeve orijentacije, s kojima razgovara o mogućnosti suradnje KPJ i lijevog krila HSS. Stanje u KPJ je nakon uvođenja [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] 1929. godine, bilo prilično loše. Od 3000 članova iz 1928, početkom 1932. godine ostalo je živo ili na slobodi oko 300-500 članova. Broj se te godine polako povećavao, tako da već krajem 1935. godine Partija broji oko 3500 članova. U Zagrebu se sastaje sa književnikom [[Stevo Galogaža|Stevom Galogažom]], smješta se u [[Samobor]]u kod svoje mlađe sestre Tereze. Broz pušta brčiće, kosu boji crvenilom i nosi velike naočale, iza kojih ga je teško prepoznati, te se tako skriva od policije. Oko tri i pol mjeseca čeka na upute za putovanje u Beč.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} Broz je prešao u [[Austrija|Austriju]] ilegalno kod [[Tržić]]a, prerušen u planinara s legitimacijom [[Hrvatski planinarski savez|Hrvatskog planinarskog društva]]. U prvom selu nakon austrijske granice, Broza su presrela tri mladića sa puškama i [[Svastika|kukastim križevima]] oko ruke. Upravo 25. jula 1934. austrijski [[Nacizam|nacisti]] su pokušali izvesti [[Julski puč]] u komu je ubijen [[Spisak saveznih kancelara Republike Austrije|austrijski kancelar]] [[Engelbert Dollfuß]]. Broz je objasnio da je zalutali jugoslavenski planinar, te je uvjerljivo na njemačkom jeziku to i objasnio, a mladići su mu onda pokazali put za nazad. Umjesto u Jugoslaviju, otišao je prema Klagenfurtu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=84-91}}

Iz [[Klagenfurt]]a je vozom došao do Beča, kod Nane Šilović studentice baleta iz Zagreba.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=84-91}} Partijski drugovi su ga 1. augusta 1934, primili pomalo neljubazno, zbog izjave da ni jedan komunista u Jugoslaviji nema povjerenje u CK KPJ, između ostalih dočekao i [[Josip Čižinski]], poznatiji pod pseudonimom ''Milan Gorkić'', generalni sekretar KPJ. Tu je 11. jula 1934. godine{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} primljen u [[Politbiro]], da bi na [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ|Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] održanoj 24–25. decembra 1934. bio primljen u Centralni komitet. Za članstvo ga je predločio zagrebački komunist [[Ivan Krajačić]] - ''Stevo''. Gorkić je još kao devetnaestogodišnjak 1922. godine otišao u Moskvu, gdje je radio u Kominterni, a postao je sekretar Partije 1932. godine kada je Partija brojala jedva 3000 članova, od kojih su većina bili zatvoreni ili u izgnanstvu. Sve je to Partiju pretvorilo u &quot;zmijsko gnijezdo&quot; gdje su svi sumnjičili sve i međusobno se optuživali kod Komiterne. Broz je 2. augusta 1934. godine napisao izvještaj za Centralni komitet u kome je naglasio da je nužno prebroditi apstraktno politiziranje i ojačati kontakte sa radničkim masama. Izvještaj je prvi put potpisao pseudonimom ''Tito''.{{sfn|Calic|2014|p=128}} Do odlaska na robiju, Broz je upotrebljavao [[pseudonim]]e ''Georgijević'' i ''Zagorac'', a u zapisnicima šest sjednica CK između 10–23. augusta 1934. u rubrici prisutni, upisano je ''Tito'', ime koje je izabrano zbog asocijacija na zagorsko porijeklo Broza.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} Tako je Broz, pored Gorkića, [[Vladimir Ćopić|Vladimira Ćopića]], [[Blagoje Parović|Blagoja Parovića]], [[Ivan Gržetić|Ivana Gržetića]], [[Karlo Hudomal|Karla Hudomala]] i [[Adolf Muk|Adolfa Muka]], postao sedmim članom Centralnog komiteta.{{sfn|Calic|2014|p=128}} Rad Partije u Austriji je po direktivi Kominterne pomagala [[Komunistička partija Austrije]], koje je osiguravala smještaj i održavanje veza. Plate su dobijali od Kominterne i iznosile su oko 460 [[Austrijski šiling|šilinga]], što je po tadašnjem kursu bilo oko 4.000 dinara, bilo približno plati starijeg srednjoškolskog profesora u Beču. Kominterna je posebno plaćala putne troškove, financirala izdavačku djelatnost, ali je viši položaj u hijerarhiji donosio i višu platu, pa je to postao poticaj za karijeristička rivalstva u Partiji.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}}

Gorkić ga je poslao u [[Dravska banovina|Dravsku banovinu]], kako bi zajedno sa slovenskim drugovima organizovao pokrajinsku konferenciju KPJ za Sloveniju u [[Goričane]] 16–17. septembra{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}} u ljetnoj rezideniciji [[biskup]]a [[Gregorij Rožman|Gregorija Rožmana]], čiji je polubrat bio komunistički simpatizer. Tu je upoznao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]], [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]], [[Franc Leskošek|Franca Leskoška]], [[Miha Marinko|Mihu Marinka]], [[Ivan Maček|Ivana Mačeka]], [[Tone Tomšič|Toneta Tomšiča]] i [[Boris Kraigher|Borisa Kraighera]]; poznanstva koja će mu biti oslonac u kriznim godinama 1937/38.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=76-83}}

U [[Ljubljana|Ljubljani]] je organizovao i Četvrtu zemaljsku konferenciju KPJ-u. Tada je prihvaćena i odluka da se formiraju [[Savez komunista Slovenije|KP Slovenije]] i [[Savez komunista Hrvatske|KP Hrvatske]] unutar KP Jugoslavije. Tito se u septembru vratio u Beč, ali ga je Gorkić ponovo poslao u Zagreb. Ta zaduženja su pomutila odnos izmedu Gorkića i Tita, jer je Tito posumnjao da ga namjerno izlaže opasnosti, šaljući ga na ilegalne zadatke. Krajem 1934. godine poslao je u ime Politbiroa, koji tada bio u [[Brno|Brnu]], svim pokrajinskim komitetima KPJ i [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Savezu komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ) uputstva za oružani ustanak u državi. Nakon [[Marseljski atentat|atentata na kralja]] [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandra I]] u [[Marseille|Marseillu]], Tito se nije ustručavao da u ime KPJ predloži, da se naoružane grupe povežu i sa najšovinističkijim organizacijama u uvjerenju da se tako može srušiti monarhistički režim. Sredinom februara 1935. ipak je dobio dopuštenje da ide u Moskvu, te je odustao od organiziranja revolucije u državi.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=45-48}}

=== Moskva ===
Tito je tri puta boravio u Moskvi: Prvi put od 21. februara 1935. do 16. oktobra 1936, drugi put od 24. augusta 1938. do 24. januara 1939 i treći put od 2. septembra do 26. novembra 1939. godine. Prvi boravak je bilo upoznavanje sa ''štabom svjetske revolucije'' i njegovim funkcionisanjem. Tito je isprva poslat za rad u Profinterni ([[Internacionalni savez sindikata]]), ali zbog [[Velika čistka|staljinovih čistki]], oslobodilo se mjesto političkog referenta za Jugoslaviju, jer je [[Radomir Vujović]], zbog hapšenja njegovog brata [[Vojislav Vujović|Vojislava]], premješten na manje važne poslove u Kominterni. Smješten je u [[Hotel Lux|hotelu Lux]], u kojem će stanovati uvijek za vrijeme boravka u Moskvi, pod imenom ''Friedrich Walter'', ime koje će mu ostati za čitavo vrijeme rada u Kominterni. Hotel Lux je bio predviđen za smještaj svih svjetskih komunističkih funkcionera i u njemu su stanovali i [[Georgi Dimitrov]], [[Palmiro Togialtti]], [[Klemen Gottwald]], [[Walter Ulbricht]], [[Bela Ku]]n, [[Ho Ši Min]] i [[Ču En-laj]]. Bio je prilično nepovjerljiv prema partijskim drugovima, te se sasvim posvetio svom radu, pohađao kurseve tehnike rukovođenja i konspiracije, kao i vojni kurs na [[Vojna akademija Frunze|Vojnoj akademiji Frunze]] u [[Rjazanj]]u.{{Sfnm|Pirjevec|2013a|1p=48-63|Calic|2014|2p=128}}

U to vrijeme ubijen je bliski suradnik [[Staljin]]a [[Sergej Kirov]], za kog se smatralo da je njegov nasljednik, a nekoliko dana nakon ubistva započela je hajka na komuniste i ostale političare u Sovjetskom Savezu. Nakon dva mjeseca čekanja, Tito je 11. maja postavljen za političkog referenta Jugoslavije u Sekretarijatu Kominterne za balkanske zemlje (Jugoslavija, [[Grčka]], [[Bugarska]] i [[Albanija]]). Na čelu Sekretarijata bio je poljski komunista [[Henryk Walecki]]. Tito se tada bavio referiranjem Kominterni o partijskoj štampi u Jugoslaviji, o petomajskim [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1935.|parlamentarnim izborima 1935.]] o kadrovskoj problematici KPJ. Osim toga držao je i predavanja u Međunarodnoj lenjinskoj školi i na jugoslavenskom odjelu Komunističkog univerziteta nacionalnih manjina Zapada, o radu sindikata i historiji KPJ, te sa oko 20 rubalja, dodatno zarađivao.

==== Sedmi kongres Kominterene ====
Sudjeluje u pripremnim radovima za [[Sedmi kongres Kominterne|VII kongres Kominterne]], gdje je bio i delegat{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=97-104}} pod imenom ''Rudi'' i ''Tito''.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=48-63}} Osim Tita na Kongresu su učestvovali:[[Vladimir Ćopić]], [[Milan Gorkić]], [[Ivan Marić]], [[Drago Petrović]], [[Milan Radovanović]] i [[Blagoje Parović]] sa odlučujućim glasom, te [[Prežihov Voranc]] koji je kao i Tito imao savjetodavni glas. Na Kongresu je preispitana politika Kominterne, te je upozoreno da je glavna opasnost radničkom pokretu [[fašizam]], a ne [[Socijaldemokratija|socijaldemokracija]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=105-109}}

Za jugoslavenske komuniste je takođe bio zadatak da preispitaju političko situaciju u zemlji, te se čak smatralo da će izborom [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] za [[Spisak predsjednika vlada Jugoslavije|premijera]] u [[Prva vlada Milana Stojadinovića|Vladu Kraljevine Jugoslavije]], popustiti policijski teror protiv komunista, te da bi trebalo tražiti političke partnere u zemlji.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=48-63}} Istovremeno dolazi do lakših razmimoilaženja izmedu Gorkića i Tita, prvenstveno zbog podrške koju Titu daje Kominterna i većina jugoslavenskih komunista u Moskvi. Na sastanku rukovodećeg aktiva KPJ u Moskvi 21. augusta 1935. prihvaćeni su zahjevi Tita i Ćopića da se vrate u zemlju. Obojica bi trebala biti vraćena u Zagreb, gdje je osnovan Zemaljski biro CK KPJ ([[Zembilj]]) čiji je sekretar bio [[Đorđe Mitrović]], a članovi [[Srđan Prica]], [[Drago Marušić]], [[Boris Kidrič]] i sekretar [[SKOJ]]-a [[Franjo Kralj]]. Zbog hapšenja Mitrovića i Kralja na [[Šalata|Šalati]] u Zagrebu 14. novembra 1935, kada su otkriveni najpovjerljiviji partijski materijali, njihov povratak je odgođen. U tim hapšenjima uhapšeno je oko 950 članova KPJ.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=105-109}}

U augustu 1935. godine došlo je rasprave o stanju u KPJ. Povod je bio [[Aprilski plenum CK KPJ]], koji je održan 9. aprila 1936. godine u Beču, bez uobičajenih konzultacija s Kominternom, ali i bez njezinih izaslanika, ni Tita. Ćopić i [[Stjepan Cvijić]] oštro su napali Gorkića, tako da u ljeto 1936. godine Izvršni komitet Kominterne saziva raspravu o stanju u KPJ. Prisustvovali su svi članovi i kandidati CK KPJ iz Moskve, a iz Beča je dosao i Milan Gorkić. Rezultat četiriju sastanaka, kojima su rukovodili [[Wilhelm Pieck]] i [[Palmiro Togliatti]] bio je da se raspušta CK KPJ i sve odluke donesene na Aprilskom plenumu su poništene.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=110-117}}

==== NKVD ====
Prvi zadatak, nakon dolaska u Moskvu, Brozu je bio da napiše svoju biografiju, koju je morao nekoliko puta pisati, zbog provjera u Kominterni, kao i dati svoje mišljenje, karakteristike o drugim članovima CK KPJ. Mišljenja je napisao prilično oprezno, posebno o Ćopiću, za kog je smatrao i kasnije izjavio, da je ''&quot;baba koja mete&quot;'', a Ćopić ga je za nagradu predložio na oporavak u sanatoriju.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=48-63}} Kadrovska služba Kominterne pomno je iščitavala ovakva mišljenja, koja je Tito napisao 4. marta 1935. Po tvrdnjama nekih autora, radilo se o podlom &quot;cinkarenju&quot; bliskih suradnika, kao i dokazima da je Tito od tada postao agent [[NKVD]]-a. Međutim, sadržina ovih karakteristika šestorice članova CK, je prilično pozitivna ili neutralna, iako po Kominterskim mjerilima svakom članu, osim Ćopiću, pripisano je nekoliko zamjerki riječima kao o Gorkiću: ''&quot;...ali ima i jednu manu - sve drži u svojim rukama&quot;'' ili o [[Kamilo Horvatin|Kamilu Horvatinu]] ''&quot;...Kod njega ima još kojekakvih intelektualističkih ostataka...njegovo ophođenje sa radnicima nije bilo baš dobro&quot;'', ali nakon čega slijedi zaključak ''&quot;...da je napravio veliki korak naprijed u svom ophođenju sa ljudima, mada i dalje kod njega ima nekih ostataka ophođenja sa visine...&quot;'' Kadrovska služba Komintsne imala je stalnu suradnju s NKVD-om, tako da bi u sumnjivim slučajevima procjenu podobnosti vršio ili NKVD, ili bi odluke ukoliko bi se radilo o visokim funkcionerima, donosila Kominterna.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=110-117}}

==== Pelagija i Johanna ====
Nakon sedam godina Tito je željno očekivao susret sa Pelagijom i sinom Žarkom, ali ubrzo je postao razočaran jer Pelagija nije znala gdje je Žarko. Pelagija je nakon nekoliko godina provedenih u [[Kazaška Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika|Kazahstanu]], kao nastavnica, od 1934. godine bila smještena u [[Šilovo (Rjazanjska oblast)|Šilovu]] u [[Rjazanjska oblast|Rjazanjskoj oblasti]], oko 200&amp;nbsp;km jugoistočno od Moskve. Sina Žarka je već 1929. godine smjestila u dom za djecu inozemnih Kominterninih funkcionera i za nezbrinutu djecu komunističkih aktivista, koji su robijali u svojim zemljama. Narednih šest godina Žarko je proveo u takvim domovima, a po dolasku u Moskvu, Tito je bez poteškoća pronašao Žarka u jednom popravnom domu u [[Lenjingrad]]u i doveo ga k sebi u Luxor. U ljeto 1935. Pelagija je službeno premještena u Moskvu, te su kratko živjeli zajedno, da bi se nakon dva mjeseca vratila u Šilovo, što je praktički bio njihov konačni razlaz. Rastavu braka sporazumno su registrirali 19. aprila 1936. godine, a po tvrdnjama Tita, glavni uzrok razvoda je bila Pelagijina nebriga prema Žarku.

U oktobru 1935. godine Tito se zbližio sa ''[[Lucija Bauer|Lucijom Bauer]]'', 23-godišnjom njemačkom komunistkinjom pravim imenom Johanna König. Godinu dana je živjela sa Titom u hotelskoj sobi 275 Luxora, a ona je za to vrijeme stvorila prilično dobar odnos sa Žarkom. Četiri dana prije odlaska iz Moskve na ilegalni rad u Jugoslaviju, 13. oktobra 1936. godine Tito je oženio Luciju. Titu je u Kominterni obećano da će Lucija, a po mogućnosti i sin, doći za njim, čim se Tito malo organizira u ilegali. Sačuvana su četiri njegova pisma Luciji, u martu i aprilu 1937. godine. Pisma su pisana na njemačkom jeziku, poprilično rječito, ali sa znatnim gramatičkim i ortografskim greškama. Lucija je 21. septembra 1937. godine uhapšena u Moskvi, a Tito je to vjerovatno saznao prije drugog dolaska u Moskvu. Nakon dolaska 25. augusta 1938. saslušavan je i morao je napisati ''Izvještaj'', napisan na ruskom jeziku, koji počinje rečenicom: ''&quot;Po pitanju moje bivše žene Lusi, koja je, kako se pokazalo, neprijatelj i koji su organi NKVD uhapsili u jesen 1937. godine, dužan sam da kažem slijedeće:...&quot;'' U ''Izvještaju'' Tito ne tereti Luciju, ali koristi terminologiju NKVD-a, pa se može smatrati da je to bio sastavni dio cijene, koju je platio da bi sačuvao partijsku karijeru, a u tadašnjim uvjetima to je značilo i život. O tome da je Lucija kao zatočenica teretila Tita ne postoje vjerodostojni dokazi. Mada ju je Tito u ''Izvještaju'' nazvao bivšom ženom, nikada se službeno nisu razveli. Lucija je preživjela [[Gulag]] i živjela je u Moskvi do 1990. godine.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=118-122}}

=== Povratak u Jugoslaviju ===
Od 18. oktobra do sredine decembra 1936. godine Tito se zadržao u Beču. Preko [[Adolfa Muk]]a, saopštio je Vladimiru Ćopiću i Stjepanu Cvijiću o odluci Kominterne da više nisu članovi CK KPJ. Zbog rastućeg nacističkog pritiska u Beču, uslovi za rad su se pogoršali, većina partijskih kolega je bila u bečkim zatvorima, a Tito je po uputama Gorkića i Kominterne počeo pripreme za prebacivanje Centralnog komiteta u [[Pariz]] o čemu 23. oktobra i 5. novembra dostavlja opširne izvještaje [[Ivan Gržetić|Ivanu Gržetiću]], predstavniku KPJ pri Izvršnom komitetu Kominterne. Izbijanjem oružanog sukoba, koji će kasnije prerasti u [[Španski građanski rat]], izmedu legalne vlade i različitih lijevih grupacija, te desničarskih nacionalističkih pobunjenika Franca u Španiji na drugoj strani, Tito 23. oktobra pod naslovom ''&quot;Svima&quot;'' šalje proglas svim pokrajinskim komitetima KPJ o organiziranju pomoći napadnutoj [[Druga Španska Republika|Republici Španiji]], objavljuje članke u [[Proleter (novine)|&quot;Proleteru&quot;]], pod naslovima &quot;Komunisti i katolici&quot;, gdje kritikuje jedan dio katoličke štampe naklonjen španskim fašistima [[Francisco Franco|Francisca Franca]]; članak &quot;Španjolska i Hrvatska&quot;, gdje spominje zajedništvo u borbi protiv Francova fašizma, primjenjujući ih na situaciju izmedu KPJ i hrvatskog seljačkog pokreta. Iz tog vremena je najvažniji Titov tekst ''&quot;Pismo za Srbiju&quot;'' koje je iz Beča 2. novembra 1936. uputio [[Veselin Masleša|Veselinu Masleši]], glavnoj osobi za veze CK KPJ sa organizacijama KPJ u Beogradu i Srbiji, gdje ukazuje na opasnost od fašizma i mogućem ratu, kao i o međunacionalnim odnosima u Jugoslaviji i sažeto formulira političku orijentaciju KPJ, zasnovanu na samoopredjeljenju naroda na otcjepljenje, ali zbog opasnosti od italijanskog, [[Austrofašizam|austrijskog]] i mađarskog fašizma, jugoslavenski ljevičari su protiv rasparčavanja zemlje, koje bi dovelo do neizbježnog građanskog rata. Riječima ''&quot;...Ljevičari su za slobodnu zajednicu svih naroda Jugoslavije u sadašnjim granicama, uređenu na federativnoj osnovi, a protiv svakog ugnjetavanja i hegemonije bilo kojeg naroda po drugome... Osnovni princip treba da bude: nema demokracije bez nacionalne slobode i nema nacionalne slobode bez demokracije...&quot;'' Tito je problematiku samoopredjenje odredio: ''&quot;...Pravo samoopredjeljenja tako dugo dok nije primjenjeno socijalistički, tj. lenjinistički uslovno, ostaje apstraktnom političkom frazom...&quot;''{{sfn|Krleža|1982|p=196-197}}{{efn|name=Krleža|Pravo samoopredjeljenja tako dugo dok nije primjenjeno socijalistički, tj. lenjinistički uslovno, ostaje apstraktnom političkom frazom. Mi, budemo li u situaciji da praktički provedemu tu parolu o samoopredjeljenju (u okviru južnoslavenske problematike), mi ćemo je primjeniti socijalistički, lenjinistički, to jest uslovno. To znači: mi nećemo dopustiti da se ta parola pretvori u rukama reakcionarne građanske klase u propagandističko sredstvo, kako bi građanska klasa stvorila sebi novo suvereno tržište, jer bi nas takva primjena toga principa odvela ravno u kontrarevoluciju, u fašizam, u nove krize i u nove ratove. Nas kao lenjiniste u pitanju narodnog samoopredjeljenja, u prvome redu i prije svega zanima pitanje samoodređenja proleterijata unutar jednog naroda i upravo zato, što mi znamo i što smo toga svijesni, da je kod svih naših balkanskih naroda samoodređenje proleterijata u interesu svakog pojedinog naroda, i što se politički interesi proleterijata potpuno podudaraju s interesima pojedinih naroda, zato nama nije u interesu da na temelju tog principa stvaramo neke nove balkanske fašističke državne organizacije. ({{harvnb|Krleža|1982|p=196-197}})}}

Početkom decembra Gorkić je iz Moskve stigao u Beč i na sastanku Centralnog komiteta 8. decembra izvještava o potvrđenoj odluci Komiterne o novom sastavu Politbiroa CK KPJ: Milan Gorkić je postao generalni sekretar, a članovi su Broz, [[Rodoljub Čolaković]], [[Sreten Žujović]] i [[Franc Leskošek]]; Sredinom decembra Tito kreće na osmomjesečni ilegalni rad u Jugoslaviju. U dva prekida je napuštao zemlju, jednom zbog sastanka sa Gorkićem u Prag, a dva puta zbog putovanja u Pariz. Iako su za njim u to vrijeme izdate dvije policijske potjernice, Tito je boravio u Zagrebu, Ljubljani, Splitu i Beogradu, nosio je legitimacije s raznim imenima i inžinjerskim titulama, a odijevao se poput dobrostojećeg građanina, te je taj stil kamuflaže bio uspješan. Sastanke je održavao i veze u stanovima intelektualne ljevice i simpatizera; kod Pavla Markovca i Terke Richtmann u Zagrebu, kod [[Ana Ziherl|Ane Ziherl]] u Ljubljani, kod [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] i Nikole Petrovića u Beogradu, a sastajao se i sa [[Ognjen Prica|Ognjenom Pricom]]. Glavni Titovi zadaci u zemlji bili su: konsolidiranje partijske organizacije, povezivanje glavnih partijskih centrara u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, suzbijanje pojave [[Trockizam|trockizma]] u javnom životu, organiziranje podrške Španskoj Republici, uključivo sa slanjem dobrovoljaca, upućivanje komunista da svoj rad šire ne samo u ilegalnim partijskim ćelijama, nego i na legalnu javnu djelatnost djelovanjem u [[Narodna fronta|Narodnoj fronti]] i [[Jedinstvena radnička partija|Jedinstvenoj radničkoj partiji]], osnivanje KP Slovenije i KP Hrvatske u okvirima KPJ, dosljedno koncepciji jugoslavenske države s federativnim uređenjem. Uz neposredno Kardeljevo rukovođenje 17. aprila 1938. godine u [[Čebine|Čebinama]] kod [[Trbovlje|Trbovlja]] održan je osnivački kongres KP Slovenije, gdje je istaknut [[Federalizam|federalistički]] koncept Jugoslavije, te je pronađen [[kompromis]] o [[Nacionalno pitanje|nacionalnom pitanju]], koje se nije shvaćalo samo kao kulturno ili jezikoslovno, ali se smatralo da će se moći riješiti tek kada Slovenci ostvare svoju državu s pravom na opredjeljenje, što se odnosi na njihovo sudjelovanje u državnoj zajednici Jugoslavije. Na čelo je izabran Franc Leskošek, a KP Slovenije je u to vrijeme brojala oko 200–300 članova. Ubrzo uz pomoć [[Josip Kraš|Josipa Kraša]], [[Pavle Gregorić|Pavla Gregorića]], [[Đuro Špoljarić|Đure Špoljarića]], [[Drago Petrović|Drage Petrović]] obnavlja partijsku organizaciju u Hrvatskoj, a u Srbiji sa [[Milovan Đilas|Milovanom Đilasom]], [[Vojo Srzentić|Vojom Srzentić]], radi na obnovi. Đilas mu preporučuje svog prijatelja sa robije [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] i [[Ivo Lola Ribar|Ivu Lolu Ribara]], sina poznatog advokata [[Ivan Ribar|Ivana Ribara]]. Sa Ivom Ribarom Tito je formirao u Beogradu Centralnu omladinsku komisiju, koja je brzo prerasla u Centralni komitet [[SKOJ]]-a gdje je Ivo postao sekretar,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=63-65}} tako da je SKOJ od 3.000 članova ljeta 1937, narastao do septembra 1940. na 17.800 članova.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=131-138}} Osnivanje KP Hrvatske bilo je 1-2. augusta iste godine u [[Park-šuma Anindol|Anindol]]u kod [[Samobor]]a, a prisustvovalo je šesnaest delegata,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}} koja dobija ime Komunistička stranka Hrvatske, ime koje će koristiti sve do 1940. godine.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=142-146}} Ideja osnivanja KP Makedonije, nije sprovedena, a zbog nacionalnih razmimoilaženja o osnivanju KP Srbije nije razmišljano.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}}

==== Pariz ====
Tito je stigao u Pariz 17. augusta 1937. U Parizu su već bili Rodoljub Čolaković i Sreten Žujović, koji su ga izvjestili o odlasku Milana Gorkića u Moskvi i o tome da nakon mjesec dana boravka, od njega nema nikakvih vijesti, kao ni od [[Ivan Gržetić|Ivana Gržetića]] - ''Flajšera,'' koji je bio predstavnik KPJ u Kominterni. Zbog toga je Tito i pozvan u Pariz da preuzme vođenje poslova CK KPJ do razrješenja novonastale situacije. Tito je preuzeo veze sa zemljom i Kominternom, financije, zastupanje KPJ i opće poslove Centralnog komiteta, Žujović - sve što je vezano sa dobrovoljcima i Španijom, a Čolaković - uredivanje i distribuciju &quot;Proletera&quot;, a po potrebi obilazak partijskih organizacija u Jugoslaviji ili medu dobrovoljcima u Španiji. Od kraja augusta do polovine oktobra, Tito pokušava dobiti informacije o Gorkiću, kontaktira [[Wilhelm Pick|Wilhelma Picka]], ali tek u oktobru dobijaju informaciju da je Gorkić 19. augusta uhapšen i osuđen na smrt, te da će biti streljan 1. novembra 1937. Zbog obustavljanja financijske pomoći od Komiterne, razmišlja se o prebacivanju CK ponovo u Jugoslaviju. Dva bivša člana Centralnog komiteta, [[Ivan Marić]] i [[Labud Kosovac]], nastoje formirati paralelni centar KPJ, a kako su po osobnim vezama uživali sklonost nekih funkcionera u Kominterni, ali nisu imali podršku partijskih organizacija u zemlji, pokušavaju uspostaviti vezu s [[Petko Miletić|Petkom Miletić]], sekretarom Kažnjeničkog komiteta u Sremskoj Mitrovici. Time bi Miletić postao konkurent Titu, u borbi za položaj generalnog sekretara KPJ. Zbog premlaćivanja jednog robijaša, koji se suprostavljao koncepciji Miletića, podršku je izgubio kod Moše Pijade, Andrije Hebranga, Josipa Kraša i [[Đuro Pucar|Đure Pucara]]. Tito pismima pokušava da razriješi problem sa Miletićem, koji 1937. godine najavljuje da je on jedini pravi kandidat. Zbog izvještaja Ive Lole Ribara o &quot;frakcionaškoj djelatnosti Miletića&quot;, Tito 9. decembra 1937. godine smjenjuje Petka Miletića i za sekretara u Sremskoj Mitrovici postavlja Mošu Pijadu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=147-152}} 23. marta 1938. godine piše pismo [[Georgi Dimitrov]]u, gdje mu ukazuje na situaciju i na vlastitu inicijativu o povratku u zemlju. Krajem marta 1938. vraća se u Zagreb.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=153-159}}

==== Španski građanski rat ====
[[Datoteka:Španski borci.jpg|thumb|250px|desno|Jugoslavenski dobrovoljci tokom borbi u Španskom građanskom ratu.]] Od početka [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] jeseni 1936. do jeseni 1938. u Španiju je stiglo oko 30.000 dobrovoljaca iz 54 zemlje, od kojih su 1800-2000 bili iz Jugoslavije. Iz Jugoslavije su dobrovoljci kretali raznim putevima, a kako se u Parizu 1937. održavala [[Svjetska izložba]], mnogi su došli u Pariz i pod izgovorom, mogli dobiti vize kao posjetioci. U Parizu su se javljali u knjižaru &quot;Horizont&quot;, odakle ih je KPJ uz pomoć [[KP Francuske]] slala u Španiju. Za manje grupe i pojednice, koji nisu mogli doći ovom vezom, Tito je preko [[Pavle Gregorić|Pavla Gregorića]], organizirao ilegalni put preko [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Klagenfurt]]a i [[Basel]]a do Pariza. Ovaj put se pokazao uspješnijim jer nijedan dobrovoljac nije pao u ruke policiji. Na sastanku u [[Prag]]u 1936. godine Gorkić je Tita upoznao sa planom slanja 500 dobrovoljaca brodom preko jadranske obale, koji su trebali biti prevezeni u [[Barcelona|Barcelonu]] ili [[Valencia|Valenciju]]. Gorkić je za rukovođenje odredio Adolfa Muka i [[Antun Franović|Antuna Franovića]], člana Pokrajinskog komiteta za Dalmaciju. Titu se planirana operacija činila previše nekonspirativnom i riskantnom. Određena su tri mjesta na kojima je u noćima od 27. februara do 3. marta trebalo izvršiti ukrcavanja: u jednom zalivu kraj [[Šibenik]]a, na pučini izmedu [[Brač]]a i [[Hvar]]a i na pučini ispred [[Budva|Budve]]. Za 700.000-750.000 [[Francuski franak|franaka]] Gorkić je unajmio brod &quot;La Corse&quot;, koji je na vrijeme stigao u Jadran. Zbog olujnog vremena u prvoj noći kod Šibenika nije se moglo vršiti ukrcavanje, a druge noći su Muk i Franović saznali da je većinu dobrovoljaca uhapsila policija. Isprva je uhapšeno oko stotinu dobrovoljaca, a kasnije još 300 oko [[Čanj]]a na prilazima Crnogorskom primorju. Muk i Franović su uhapšeni, te dobili pet i deset godina zatvora. Na sjednici CK 3. aprila osnovana je komisija, koja je trebala ispitati razloge propasti ekspedicije. U izvještaju krivica Gorkića nije spomenuta, a Tito ga je nerado potpisao, tako da je Titu u dosijeu u Kominterni zabilježeno kao njegova greška zbog supotpisa na neuvjerljivom izvještaju.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=142-146}} Prema vlastitom svjedočenju Tito je 1936, ili 1937. otišao u [[Madrid]], a prema pisanju švedske (austrijske) komunistkinje [[Gusti Stridsberg]] (Gusti Jirku), boravio je 1938. godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Po [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], radilo se o inspekcijskim kratkim putovanjima, koja su bila povezana s organiziranjem jugoslavenskih učesnika u građanskom ratu. Navodno je namjeravao da se priključi u međunarodne brigade, ali su ga drugovi iz Partije odgovorili od toga, jer su smatrali da je potrebniji u zemlji.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}} Po [[Vladimir Dedijer|Vladimiru Dedijeru]] u ''&quot;Autobiografskim kazivanjima&quot;'', iznosi se Titova izjava, da je bio samo jedan dan u Madridu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=147-152}} Engleski komunista [[Fred Copeman]], tvrdi da je Broz pod pseudonimom ''Šapajev'' neko vrijeme komandovao [[Internacionalni bataljon Georgi Dimitrov|Internacionalnim bataljonom Georgi Dimitrov]] u kojoj su bili dobrovoljci iz Srednje Evrope i Balkana. Jedan od komandanata ovog bataljona je bio [[Franc Rozman Stane]].{{sfn|M. M.|1975}} Provjerljivih izvora o djelatnosti Broza u Španiji nema.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=65-78}}

==== Privremeno rukovodstvo ==== 
Krajem marta 1938. Tito iz Pariza stiže u Zagreb. Piše dva pisma Dimitrovu, gdje opisuje stanje u zemlji, kritikuje Marića i Kusovca zbog &quot;frakcijskih i grupaških sklonosti&quot;, zbog zasluga u Španskom građanskom ratu predlaže Vladimira Ćopića i [[Božidar Maslarić|Božidara Maslarića]] za članove CK, a Žujovića i Čolakovića predlaže da i dalje ostanu na funkcijama, pomalo brani Karla Hudomala, koji je kažnjen strogim ukorom, a najbolje mišljenje ima o [[Prežihov Voranc|Prežihovu Vorancu]]. Ova pisma potiču Dimitrova, te će nakon dva mjeseca Titu doći poziv za Moskvu. Početkom maja u planinarskom domu na brdu [[Lisca|Lisci]] kod [[Sevnica|Sevnice]], Tito formira novo tijelo, koje naziva ''Privremeno rukovodstvo KPJ'', kojeg Komiterna još nije priznala,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} a u njemu su bili izabrani: [[Edvard Kardelj]], [[Frans Leskošek]] i [[Miha Marinko]] iz Komunističke partije Slovenije; [[Josip Kraš]], [[Andrija Žaja]] i [[Dragutin Petrović]] iz Komunističke stranke Hrvatske, iz Pokrajinskog komitete Srbije [[Milovan Đilas]] i [[Aleksandar Ranković]]. Kao sekretar CK SKOJ-a, [[Ivo Lola Ribar]] je stalni član, a [[Ivan Milutinović]] iz Crne Gore će im se kasnije pridružiti. Tu su donesene odluke o štampanju &quot;Proletera&quot; u zemlji, povezivanju mreže s Crnom Gorom, Dalmacijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Kosovom i Vojvodinom, kao i razvijanju polulegalnih djelatnosti, kao objavljivanja novina, knjiga i brošura, koje su se dobro prodavale sa ciljem koji je Broz zahtjevao da se Partija financira sama, da im se ne prebacuje da su &quot;boljševički plaćenici&quot;.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}}

Titov proglas o kritici [[Treći rajh|njemačkog]] [[Anschluss|pripajanja Austrije]] 13. marta, i opasnosti pojave [[Adolf Hitler|Hitlera]] na granicama Jugoslavije podržali su novi članovi. Proglas počinje riječima ''&quot;Narodi Jugoslavije, na okup protiv fašističkih osvajača!...Hitler i [[Mussolini]] ostvaruju svoju zavjeru protiv mira i slobode naroda,... fašistički razbojnici izazivaju rat radi podjele Evrope,...&quot;'', te upućuje zahtjev narodima Jugoslavije da zajednički ''&quot;...brane mir i svoju nezavisnost i slobodu&quot;''.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=153-159}} U potpisu stoji &quot;Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije&quot;. Zajedno sa Titom na Liscu je stigla i [[Herta Haas]], koja je pomagala u organizaciji skupa i bila Titova kurirka. S Titom se zbližila zadnjih dana u Parizu, te je zajedno s njim došla iz Pariza.

Dok čeka na zvanični poziv, objavljuje članke u &quot;Proleteru&quot; pod nazivom &quot;Trockisti, agenti međunarodnog fašizma, povodom plenuma CK SKP(b) u januaru 1938. &quot;Još o izdajniku Muku&quot;, za [[Rundschau]], Kominternin časopis na njemačkom jeziku polemički članak povodom knjige [[Ante Ciliga]] &quot;U zemlji velike laži&quot;, optužujući autora da je &quot;fašistički agent&quot;. Priprema nastup na IV kongresu [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije|Ujedinjenog radničkog sindikata Jugoslavij]]e održanom u Zagrebu 17-18. aprila, gdje je osam komunista izabrano u Centralnu upravu, a nekoliko u redakciju [[Radničke novine|&quot;Radničkih novina&quot;]]. Pored podrške KP Sloveniji na prvoj konferenciji u [[Savinjskoj dolini]], potpomaže gradsku partijsku organizaciju u Beogradu, a sa studentima iz Bosne [[Uglješa Danilović|Uglješom Danilović]] i [[Cvijetin Mijatović|Cvijetinom Mijatović]], dogovara formiranje Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Krajem maja dobija poziv, odlazi u Pariz gdje ga je trebala čekati viza za odlazak u Moskvu. U Pariz je po nalogu Kominterne i [[NKVD]]-a stigao i [[Mustafa Golubić]], za kog se pretpostavljalo da ce pokušati riješiti frakcijske borbe u KPJ.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}}

Zbog posjete britanskog kralja [[Đorđe VI, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea VI]], Francuskoj, pariska policija preventivno je hapsila i protjerivala sumnjive strance, a pogotovo Jugoslavene, imajući u vidu atentat na kralja Aleksandra 1934. godine. Tito se morao negdje skloniti, pa je zamolio slovenskog komunistu [[Josip Kopinič|Josipa Kopiniča]], kog je upravo upoznao, da mu pomogne. Kopinič ga je smjestio u jedan dvorac kod Pariza, koji je bio vlasništvo španskog markiza, a Kopinič se ponudio da Titovo novo pismo odnese Dimitrovu.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} Pismo je donio u Moskvu 21. jula 1938. godine, ali ga nije lično predao Dimitrovu, pa je petnaestak dana obilazio funkcionere Komiterne s molbom da pošalju dokumente, za Titov dolazak u Moskvu. Tako je saznao od šefa Kadrovskog odjela Kominterne Aleksandra Belova (pravim imenom [[Georgi Damjanov]]){{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=160-168}} i zamjenika šefa [[Svesavezna komunistička partija (boljševika)|Svesavezne komunističke partije (boljševika)]] (SKP(b)) u Kominterni Andrejeva, da protiv Tita postoje optužbe i dok se one ne raščiste, ne može mu se izdati viza. Optužbe protiv Tita su bile: da jugoslavenska policija možda financira partijsku štampu, jer Tito piše da se povećava naklada, a otkud mu novac? Optužuju ga i zbog dodjele funkcije Ivi Loli Ribaru, sinu buržujskog političara, a kapitalističkog sina [[Boris Kidrič|Borisa Kidriča]], postavio je kao vezu u Parizu, a najsumnjivija je bila Titova veza sa Hertom Haas, &quot;folksdojčericom&quot; u službi [[Gestapo]]a, koja kao kurirka nosi poštu iz Zagreba za Pariz, a putuje preko [[München]]a, gdje Gestapo preslikava sva pisma. No Kopinič je otklonio sumnje o Titu i obrativši se Dimitrovu, kao španski borac i podmorničar, Tito je 20. augusta dobio vizu, 23. je krenuo na put i preko [[Stockholm]]a 25. augusta stigao u Moskvu. Kasnije je hvalio Kopiniča da mu je onda spasio život.{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=153-159|2a=Pirjevec|2y=2013a|2p=82-97}}

==== Drugi boravak u Moskvi ====
Za vrijeme drugog boravka u Moskvi Komiternu je izvjestio o svom djelovanju na deset gusto tipkanih stranica, izvještaju koji je najpotpuniji dokument o Titovom djelovanju u zemlji 1937. godine,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=131-138}} kao i 70 stranica u kojima se nalaze izvještaji i mišljenja o smijenjim jugoslavenskim komunistima u Stanjinovim čistkama, no nijednog od osmorice (Milan Gorkić, [[Đuro Cvijić]], [[Stjepan Cvijić]], [[Filip Filipović]], [[Kosta Novaković]] bili su već, a [[Sima Marković]], [[Kamilo Horvatin]] i [[Simo Miljuš]] su praktički bili osuđeni) nije nazvao &quot;neprijateljem&quot; ili &quot;trockistom&quot;. Samo je Gorkića nazvao saboterom, a ostale &quot;frakcionašem&quot;, &quot;pijancem&quot;, &quot;karijeristom&quot; ili osobom s kojom je bio u hladnim odnosima. Ključna sjednica Sekretarijata Izvršnog komiteta Kominterne održana je 17. septembra 1938. i imala je samo jednu tačku dnevnog reda: ''&quot;Predmet - KPJ, referent - drug Walter.&quot;'' Osim Tita na sjednici je prisustvao Vladimir Ćopić, a sjednicu su vodili zamjenici [[Georgi Dimitrov]]a: [[Dmitrij Manuiljski]] i [[Otto Wille Kuusinen]], a završni diskutant je bio [[Mihail Moskvin]] (Mihail Triliser), glavni Kominternin operativac u preispitivanju KPJ.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} Nakon Titovog referata sastavljena je rezolucija, u kojoj se donosi, ili zbog na sjednici manje važnih članova, zapravo potvrđuje već donesena odluka da se KPJ ne raspusti. No ostaje otvoreno pitanje generalnog sekretara. Titu je zajedno sa Ćopićem i Horvatinom{{sfn|Pirjevec|2013a|p=82-97}} dodijeljen zadatak prevođenja &quot;Historije Svesavezne komunističke partije (boljševika)&quot;. Bugarski član Kominterne Aleksandar Belov zalaže se da sekretar postane [[Petko Miletić]], koji bi nakon odsluženja kazne u ljeto 1939. preuzeo dužnost, a kao privremenu opciju Marek [[Stanke Dimitrov]], bugarski komunista i kapetan iz Španskog građanskog rata. Belov piše 9. marta 1938. godine opširnu biografiju o Titu, pod naslovom &quot;Informacija&quot; sa brojnim tačnim podacima, ali i impliciranom sumnjom da Tito ne govori istinu. Stavlja u sumnju njegovu prošlost, napominjući i Luciju Bauer, koju je uhapsio NKVD, da bi sve to bilo dovoljno da Tito postane prije kandidat za hapšenje, nego za generalnog sekretara. Na Titovoj su strani bili NKVD-ovac [[Ivan Karaivanov]], koji je postao šef izdavačkog sektora Kominterne, [[Josip Kopinič]], kao prilično visokorangirani NKVD-ovac, ali i generalni sekretar Kominterne Georgi Dimitrov. Nakon hapšenja Moskvina, za poslove oko KPJ Dimitov postavlja bugarskog komunistu [[Vasil Kolarov|Vasila Kolarova]], koji sa Političkim sekretarijatom Kominterne 20. i 26. decembra sa Dimitrovom, Manuiljskim, Kuusinenenom, Gotwaldom i [[Wilhelm Florin|Wilhelmom Florinom]], razmatraju Titove nacrte za ''&quot;Rezoluciju o radu među omladinom u Jugoslaviji&quot;'' i ''&quot;Rezoluciju CK KPJ&quot;''. Time se donosi odluka da se sadašnji sastav CK u zemlji smatra kao Privremeno rukovodstvo, a uslijed protivljenja Belova i Stele Blagojeve, Dimitrov saopštava Titu da je samo &quot;centar za vezu&quot; i ne &quot;mandatar za novog sekretara&quot;. Na sljedećoj sjednici 5. januara 1939. usvaja se prva rezolucija, a druga se uzima kao osnova za novu Rezoluciju CK KPJ. Dogovoreno je da se Tito ponovo vrati u zemlju, ali zbog nepovjerenja, mora ponovo čekati na odobrenje. Nakon pisma Dimitrovu 15. 1. 1939. Tito dobija papire za put i sa pasošem na ime inžinjera Johna Karlsona 24. januara je iz [[Lenjingrad]]a, preko Finske i Stockholma stiže u Pariz, nakon mjesec dana zadržavanja u Zagreb. Razlozi da je Tito preživio godine Staljinovih čistki, zbog nedostatka pisanih dokumenata ili nemogućnosti pristupa, mogu se indikativno i logički sažeti: nije sudjelovao u frakcijskim borbama, bio je pristaša jednoumlja, čvrst [[Staljinizam|staljinist]], vojnik revolucije, [[Boljševizam|boljševik]] i radnik, fetišist partijske vjernosti i organizacije. Najjači argument je bio, da je Broz imao podršku u Jugoslaviji, te da je Kominterna trebala nekoga ko ima i jaku podršku u zemlji.{{sfnm|1a1=Goldstein|1a2=Goldstein|1y=2018|1p=160-168|2a1=Pirjevec|2y=2013a|2p=82-97}}

Za vrijeme boravka u Parizu, pripremio je sve za prebacivanje Centralnog komiteta iz Pariza u zagrebačku ilegalu. Obavjestio je organizacije KPJ u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Belgija|Belgiji]] da se CK vraća u zemlju, odredio je nove ljude za organizaciju pomoći španskim borcima, koji su nakon poraza stizali u Francusku. U njemačkom &quot;Rundschauu&quot; u februaru objavljuje članke: ''&quot;Fašistička opasnost za balkanske zemlje&quot;'', ''&quot;Poslije ostavke Stojadinovićeve vlade&quot;'', a 16. marta 1939. ''&quot;Borba Hrvata za samoopredjeljenje&quot;''. Preko Švicarske i Italije, brodom od [[Venecija|Venecije]] do [[Sušak (Rijeka)|Sušak]]a, Tito je stigao 9. marta 1939, a Herta Haas je preko Njemačke i Austrije stigla 10. marta u Ljubljanu gdje su se susreli. Prvi četverodnevni sastanak Privremenog rukovodstva održan je od 18-22. marta (15. marta){{sfn|Pirjevec|2013a|p=97-103}} u [[Bohinjska Bistrica|Bohinjskoj Bistrici]]. Na sastanku su sudjelovali Tito, Milovan Đilas, Edvard Kardelj, Josip Kraš, Fran Leskovšek i Ivo Lola Ribar, a odsutni su bili Aleksandar Ranković i Miha Marinko. Prva tačka bila je ''&quot;Izvještaj Waltera o unutarpartijskoj krizi&quot;'', a u majskom broju &quot;Proletera&quot; objavljena su imena 19-ice isključenih. Isključeni su već bili ubijeni u [[Sovjetskom Savezu]], čime je Kominterna dobila ''[[post festum]]'' potvrdu moskovskih procesa od strane CK KPJ, a Broz [[de facto]] podržao likvidacije svojih partijskih suradnika. Osim toga iz KPJ je isključen i [[Petko Miletić]] i dvojica njegovih najbližih pristaša. Nakon Zemaljskog savjetovanja održanog 9-10. juna u [[Tacen|Tacenu pod Šmarnom gorom]], na kom je učestvovao 31 delegat iz svih pokrajinskih organizacija osim Makedonije i Dalmacije, Tito je podnio izvještaj Kominterni u kome je potvrdio da je ostvario zahtjeve Kominterne, a Privremeno rukovodstvo preraslo je u Centralni komitet.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=169-173}}

==== Treći boravak u Moskvi ====
[[Datoteka:Josip Broz Tito's fake Canadian ID, 1939.jpg|180px|mini|desno|Lažni kanadski pasoš Broza pod imenom Spiridom Mekas]]
Sredinom jula 1939. Tito se iz Zagreba uputio u Moskvu, na podnošenje referata o ostvarenim zadacima Kominterne. Zbog sigurnosti zadržao se isprva tri sedmice na Sušaku, u [[Njivice (Omišalj)|Njivicama]] na [[Krk]]u i u [[Crikvenica|Crikvenici]]. Nakon što je dobio novac 10. augusta preko Italije stiže u Pariz, gdje kod Borisa Kidriča čeka na vizu deset dana. Iz luke [[Le Havre]], sovjetskim teretnim brodom &quot;Sibir&quot; 25. augusta kreće za Lenjingrad. U [[Baltičko more|Baltičkom moru]] na prilazima Lenjigradu, Tito 1. septembra sluša njemačke radio-vijesti, i prevodi posadi vijesti o [[Invazija na Poljsku|napadu]] [[Treći rajh|Trećeg rajha]] na [[Poljska|Poljsku]]. Sljedeći dan je ponovo u hotelu &quot;Lux&quot; u Moskvi, gdje piše opširni izvještaj Dimitrovu ''&quot;Situacija u Jugoslaviji, Komunistička partija Jugoslavije i njeni predstojeći zadaci&quot;''. Politički sekretarijat Kominterne prihvata Titov izvještaj, riječima da je Walter uspio steći povjerenje članstva, te nizom drugih priznanja potvrđuje njegovog rada. Ozbiljna prepreka Brozu bio je u Moskvi Petko Miletić, koji je zbog poznanstava u Kominterni koristio priliku da ogovara Tita i Centralni komitet. To je suzbijeno, tako što je Đilas preko pariske veze predao Kominterni istražne zapisnike iz procesa Miletiću, gdje je vidljivo da se Miletić loše držao pred istražiteljima. Po [[Vladimir Dedijer|Dedijer]]u je moguće da je građa bila krivotvorena.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=97-103}} To je bilo dovoljno da izgubi povjerenje, uhapšen je u Moskvi 5. januara 1940. i osuđen na 8 godina popravnog logora, a potom je nestao u [[Gulag]]u. Tita je podržavao i Wilhelm Florin, koji mu je zbog svog kovačkog poziva bio sklon. Pred Kontrolnom komisijom Kominterne morao je odgovarati na optužbe da je u njegovom prijevodu &quot;Historije SKP(b)&quot; nađeno nekoliko pasusa koji su imali &quot;[[Trockizam|trockistički prizvuk]]&quot;. Uz podršku Florina, a i zbog zadovoljstva Kominterne povodom referata, Tito postaje generalni sekretar,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=97-103}} te se uskoro preko [[Istanbul]]a vraća u Jugoslaviju. U Istanbulu je ostao tri mjeseca, zbog problema sa grčkim i bugarskim tranzitnim vizama, a kako je isticala turska boravišna viza, Tito je iščekivao krivotvoreni pasoš iz Beograda. U isto vrijeme glavni falsifikator pasoša komunističkih funkcionera, slikar [[Đorđe Andrejević Kun]], uhapšen je u Beogradu, pa se moralo tražiti novog istovrijednog krivotvoritelja za novi Titov pasoš. Tita su posjećivali Herta Haas, [[Vladimir Velebit]], a kao kurirka je služila [[Mira Ružić Kraigher]]. Nakon dugog čekanja Tito se ipak odlučio da sa starim pasošem, pod imenom Kanađanina Spiridona Mekasa, krene u Grčku. U [[Solun]]u je dobio jugoslavensku tranzitnu vizu, a u italijanskom, tranzitnu vizu kroz Italiju i kupio je kartu za brod &quot;Conte di Savoia&quot;, s polaskom iz [[Napulj]]a za SAD. Tako je jugoslavenska policija mislila da je u tranzitu i Tito je 15. marta 1940. izašao iz voza u Zagrebu bez prtljage u stanični restoran, a njegovu prtljagu je uzela Mira Ružić Kraigher, ostavila u garderobi, iz koje ju je uzela Herta Haas.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=177-182}}

=== Drugi svjetski rat ===
{{Glavni|Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
Sukob medu intelektualcima u Partiji sa [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]], nastao je kada je 1939. u decembarskom broju časopisa [[Pečat (časopis)|&quot;Pečat&quot;]] izašlo 150 stranica Krležinog teksta &quot;[[Dijalektički antibarbarus]]&quot;. Krleža se prividno u tekstu ne bavi politikom, nego umjetnošću i estetikom, ali se između redaka iščitava politički bijes, napad na politiku SSSR-a i [[Staljin]]a. Ruglu se izvrgavaju i intelektualci KPJ - [[Ognjen Prica]], [[Radovan Zogović]] i [[Jovan Popović]].{{sfn|Pečat|1939}} Ta podjela na &quot;krležijance&quot; i &quot;protukrležijance&quot; (često nazvan i [[Sukob na književnoj ljevici]]), podijelila je Partiju, pa su Kardelj i Đilas odlučili odgovoriti na Krležin politički pamflet. Sastanak sa Krležom, preko [[Đuro Špoljarić|Đure Špoljarića]] organizirala je Herta Haas. Nije poznato što je Tito na sastanku rekao Krleži, ali je vidljivo da je od tada zašutio i tako je nastavio pet godina, sve do kraja završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=177-182}} Krleža je i ranije zastupao opozicijska stanovišta, zbog Staljinove strahovlade, [[Moskovska suđenja|moskovskih procesa]] i sibirskih [[Gulag]]a.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=108-109}} U sukobu sa [[August Cesarec|Augustom Cesarcom]] je jednom rekao, da bi zbog napada SSSR-a na Finsku, najrađe kao dobrovoljac pošao braniti malu Finsku od velikog agresora SSSR.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=177-182}} Osim toga, zalagao se da Partija ne smije na [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1938.|Izborima za narodne poslanike 1938.]] nastupati samostalno unutar [[Ujedinjena opozicija|Ujedinjene opozicije]] sa svojom [[Stranka radnog naroda|Strankom radnog naroda]], jer revolucije neće biti; nego samo kao lijevo krilo [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=108-109}}

==== 1941. ====
===== Pripreme za ustanak =====
[[Datoteka:Izvještaj po organizacionim pitanjima što ga je na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ podnio Josip Broz Tito.jpg|180px|mini|desno|Izvještaj po organizacionim pitanjima što ga je na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ podnio Josip Broz Tito]]
Za razliku od Titove reakcije na [[Treći rajh|njemačko]] [[Anschluss|pripojenje Austrije]] i aneksiju [[Sudeti|Sudeta]] u [[Sudetska kriza|Sudetskoj krizi]], Tito kao i većina svjetskih komunista, proživljava političku dvoličnost. Do augusta 1939. godine zagovaran je [[antifašizam]], a nakon što je [[Staljin]] u augustu 1939. sklopio [[Pakt Ribbentrop-Molotov|pakt o nenapadanju]] sa [[Hitler]]om, te zauzeo istočni dio Poljske, komunisti su morali prihvatiti suradnju Staljina sa [[Nacizam|nacistima]], pri čemu su koristili Staljinovu formulaciju da se radi ''&quot;o pregrupiranju snaga, ne po liniji antifašizma i demokracije, već po liniji produbljivanja kapitalističke eksploatacije i ugnjetavanja, po liniji jačanja borbe radnih masa protiv buržoazije.&quot;'' U komunističkoj štampi naglo je prestala kritika fašizma, a zamijenili su je napadi na britanski i francuski [[imperijalizam]]. Tito je nakon potpisivanja sporazuma Ribbentrop-Molotov izjavio ''&quot;...da Hitler paktom želi neutralizirati SSSR za vrijeme predstojećih osvajanja u Evropi, da se SSSR nada da će za duži period osigurati sebi mir&quot;.'' Kasnije je podržao i neke odredbe sporazuma, podržavajući ulazak sovjetskih trupa u zapadnu [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i zapadnu [[Ukrajina|Ukrajinu]], koji su do tada bili poljski teritorij, tvrdio da su ratni požar zapalili engleski i francuski imperijalisti, pa je u proglasu povodom 1. maja 1940. Britance, Francuze i Nijemce nazvao imperijalistima. No, s vremenom Titu dolaze upozorenja iz Kominterne, kako treba držati ekvidistancu prema zaraćenim stranama, na koja se iz ličnog ubjeđenja, sve manje držao. U novinskim člancima, slabi kritika britanskog i francuskog nastupanja u ratu, a jača kritika na račun njemačke i italijanske poltike, koje naziva totalitarnima, a sve više podržava francuski otpor njemačkom napadu, mada spominje samo francusku radničku klasu i komuniste. Istodobno, uviđa da i Jugoslaviji prijeti opasnost od agresije, te upozorava na [[Peta kolona|petu kolonu]] ([[Ante Pavelić|Pavelić]], [[Čista stranka prava|Frankovci]], [[Ljotićevci]]). Tito tih godina živi u Zagrebu, povremeno, radi sastanaka sa partijskim organizacijama, odlazi u Beograd, [[Podgorica|Podgoricu]], Split i Sloveniju. Naposljetku u oktobru 1940. godine organizuje [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petu zemaljsku konferenciju KPJ]] u Zagrebu, sa 110 delegata iz čitave Jugoslavije. U diskusiji oko pakta Staljina sa Hitlerom, došlo se do zaključka, da je odbrana zemlje najpreči zadatak komunista, te se primjećuje lagani odmak od pravca Kominterne, toliko da se ne dođe u sukob sa njom. Tu je Tito izabran za generalnog sekretara Partije, te je to bilo prvi put da generalnog sekretara bira partijsko članstvo, a ne Kominterna. Tito je Konferenciju završio riječima; ''&quot;Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Naprijed sada, u konačnu borbu. Iduću konferenciju moramo održati u oslobođenoj zemlji i od tuđina i od kapitalista.&quot;''{{sfn|Pirjevec|2013a|p=109-122}}{{efn|name=pzk|U &quot;Sabranim djelima&quot; tom 6 Josipa Broza, navodi se ovaj završni govor:&quot;...U suprotnosti s perspektivom za koju se bori imperijalistička buržoazija, da, naime, završi rat novim imperijalističkim &quot;mirom&quot;, izgrađenim na novoj razdiobi svijeta i još gorem ugnjetavanju zasužnjenih naroda, radničkoj se klasi, u savezu s radnim seljacima otvara perspektiva revolucionarnog sloma imperijalizma, perspektiva novih pobjeda socijalizma i iskorjenjivanja imperijalističkih ratova.({{harvnb|Pirjevec|2013a|p=109-122}})}} Nakon Konferencije, KPJ otvorenije podupire [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznike]], a Tito zbog pristupanja [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] [[Trojni pakt|Trojnom paktu]], te ulaska [[Wehrmacht]]a u [[Kraljevina Rumunija|Rumuniju]], pokušava naći saveznike u borbi protiv fašističkog okruženja, pišući proglas u martu ''&quot;Protiv kapitulacije - za pakt o uzajamnoj pomoći sa SSSR-om&quot;''. Proglas pomoći upućen ne samo radnicima nego i svim &quot;poštenim i rodoljubivim elementima&quot; s pozivom da se &quot;sjedine u borbi protiv ove protunarodne vlade i njene izdajničke politike.&quot; U februaru 1941. Tito piše studiju ''&quot;Strategija i taktika oružanog ustanka&quot;'', gdje navodi da je uspjeh ustanka moguć, samo ako se proleterijat osloni na prirodne saveznike - radno seljaštvo i nacionalnooslobodilačke pokrete.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=183-188}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=123-124}}

===== Okupacija =====
Vođa Komunističke partije Bugarske [[Georgi Dimitrov]] je 22. marta Titu poslao telegram u kojem traži da KPJ &quot;zauzme odlučan stav protiv kapitulacije&quot; i da &quot;podrži pokret za svenarodni otpor politici ratne najezde&quot;, što je značilo da slabi dotadašnja ekvidistanca prema zaraćenim stranama. U vrijeme potpisivanje pristupanja Trojnom paktu od strane jugoslavenske vlade, bio je u Zagrebu. U Beograd je avionom odletio 28. marta 1941,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=124-136}} dan nakon velikih demonstracija i [[Martovski puč|vojnog puča]] pod vodstvom generala [[Dušan Simović|Dušana Simovića]], te prisustvuje savjetovanju Pokrajinskog komiteta za Srbiju, u jednom stanu na [[Čukarica|Čukarici]], s oko 35 učesnika. U svom izlaganju je zaključio da je &quot;rat neizbježan&quot; i da je potrebno &quot;napadaču pružiti što jači otpor&quot;. Komunisti se moraju odazvati mobilizaciji i jačati borbeni duh - što se razlikovalo od ranijih zahtjeva o izbjegavanju mobilizacije. Naredio je [[Krsto Popivoda|Krsti Popivodi]], da otputuje u [[Sarajevo]] i tamo stvori uvjete za preseljenje CK KPJ, jer je smatrao da će Nijemci brzo zauzeti ravničarske krajeve, i da će se linija fronta stvoriti negdje u srednjoj Bosni. U slijedećem telegramu je Dimitrov predlagao da se odustane od uličnih demonstracija i da se izbjegava sukob sa vlastima.

Na dan napada na Jugoslaviju 6. aprila 1941. Tito je bio u svom stanu u Donjem Stanjevcu u Zagrebu. Dva dana nakon toga, sazvao je sastanak svih članova CK KPJ i CK KPH. pročitao je proglas u kom je istakao da Jugoslavenska vojska nema šansi oduprijeti se neprijatelju,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=124-136}} pa su planirali naoružati radnike i ostale antifašističke raspoložene Zagrebčane da bi pružili otpor njemačkim trupama pri ulasku u grad. Zatraženo je da vojska &quot;razoruža petokolonaše&quot; da se pohapse saboteri i da se politički zatvorenici puste iz zatvora i [[koncentracioni logor|koncentracionih logora]]. Neki partijski aktivisti, sa tim zahjevima kontaktirali su generala [[Pantelija Jurišić|Panteliju Jurišića]],{{sfn|Pirjevec|2013a|p=124-136}} a neki [[podban]]a [[Svetozar Ivković|Svetozara Ivkovića]], što nije ostvarilo željene rezultate. Njemačke trupe ulaze u Zagreb 10. aprila bez otpora, a Tito se sklanja k prijatelju na [[Trešnjevka|Trešnjevku]] i ogorčen dočekom Zagrepčana piše letak, &quot;Događaji u Zagrebu prilikom dolaska osvajača, bit će najtamnija ljaga u Tvojoj povijesti&quot;.

Nakon uspostave [[NDH]], počelo je hapšenje i rekviriranje privatnih automobila, pa je Tito dao sazidati garažu, da bi sakrio svog Forda, ali dok je garaža bila sazidana, došla je policija da ga uhapsi. Spasio ga je nećak Branko, sin brata Slavka, koji mu je dojavio da ne ide kući, tako da je izbjegao hapšenje, a [[ustaše]] se zaplijenile automobil. Potkraj aprila i početkom maja Tito je organizovao više sastanaka s predstavnicima KP iz raznih dijelova Jugoslavije, i u tim sastancima, kasnije nazvanim ''Majskim savjetovanjima,'' govorio o nepriznavanju okupacije i komadanja Jugoslavije, osudio je stav KP Bugarske povodom bugarske okupacije Makedonije, kao zločinački stav, nije dopustio izdvajanje KPH iz KPJ zbog osnivanja NDH, što je detaljno odgovorio na separatističke i pacifističke težnje među hrvatskim komunistima, člankom u partijskom listu [[Srp i čekić (novine)|&quot;Srp i čekić&quot;]], pod naslovom, &quot;Zašto smo još u sastavu KPJ?&quot;{{sfn|Pirjevec|2013a|p=136-140}} Nije priznao ni italijansku i mađarsku okupaciju zemlje. KPJ je ostala jedinstvena i to je postalo rezolutni stav za kasniji razvoj događaja. Formiran je i Vojni komitet, a Tito je postavljen za predsjednika.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=197-200}}

===== Herta i Aleksandar =====
Broz je već ranije namjeravo preći u Beograd, najprije zbog toga, jer ga je zagrebačka policija poznavala, te mu je prijetilo hapšenje, dok ga u Beogradu niko nije poznavao. Dobivši informaciju da će vlasti NDH 23. maja pooštriti uvjete za prelazak granice prema Srbiji kod [[Zemun]]a, Tito se 22. maja s krivotvorenim dokumentima sa imenom inžinjera Slavka Babića, predstavnika Škode{{sfn|Pirjevec|2013a|p=136-140}} ukrcao u voz i napustio Zagreb. Brigu o Herti Haas, koja je bila u visokom stupnju trudnoće, povjerio je pouzdanom prijatelju [[Vladimir Velebit|Vladimiru Velebitu]], koji je Hertu odveo u porodilište, gdje je 24. maja rođen Aleksandar - Mišo. Herta je ostala sa sinom u Zagrebu, mada je Tito obećavao da će ih prebaciti u Beograd: do toga nije došlo. U časopisu [[Spremnost (Zagreb)|&quot;Spremnost&quot;]], izašlo je Hertino ime u ''&quot;Popisu židova koji su partizani i [[Slobodno zidarstvo|slobodni zidari]] ili skupa s njima rade protiv hrvatskog naroda i države&quot;'', gdje je navedeno da je Skojevka, partijska tehničarka i da je otac njenog djeteta opasan komunista te član CK, tako da je na osnovu tog spiska Herta 1943. godine uhapšena. Aleksandar je za to vrijeme bio smješten kod raznih porodica u Zagrebu, neko vrijeme u Zagorju, a jedno vrijeme je na njega pazio [[Ivan Stevo Krajačić]]; poslije ga je [[Boris Bakrač]] 1944. odveo u [[Šibenik]], a dalje avionom u Beograd, gdje je prvi put vidio oca. Herta je tek u maju 1945. stigla u Beograd. Tito je u Beograd stigao u pratnji kurirke [[Davorjanka Paunović Zdenka|Davorjanke Paunović]] &quot;Zdenke&quot;, dvadesetogodišnje studentice francuskog jezika. U Beogradu je stanovao u Topolskoj ulici; Potajno se sastao sa vojnim atašeom SSSR-a, koji još nije napustio Jugoslaviju, poslao je više telegrama Kominterni i Staljinu, da će u slučaju napada Trećeg rajha na SSSR, on poduzeti sve da se u Jugoslaviji podigne ustanak. Sve do [[Operacija &quot;Barbarossa&quot;|napada na SSSR]] 22. juna 1941, jugoslavenski su se komunisti suzdržavali od otvorenih akcija protiv njemačkog okupatora, ali su se pripremali za rat.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=201-208}}

===== Ustanak =====
[[Datoteka:Zgrada muzeja 4 juli.JPG|180px|mini|desno|Zgrada Muzeja 4. juli u kojoj je donesena odluka o dizanju ustanka]]
Istoga dana kad je počeo napad na SSSR, iz Moskve je otposlan telegram komunistima okupirane Evrope, ''&quot;da ispune svoj internacionalistički dug odbranom glavne tvrđave svjetskog proleterijata - SSSR&quot;''. Tito je sazvao sjednicu CK KPJ u Beogradu, gdje je dogovoren tekst za proglas - koji nije bio izričiti poziv za oružani ustanak; U međuvremenu je Kominterna poslala novu direktivu u kojoj traži od komunista da osnuju jedinstvenu narodnu frontu u borbi protiv okupatora sa primjedbom ''&quot;...imajte na umu da se u sadašnjoj fazi morate baviti oslobađanjem od fašističke najezde, a ne socijalističkom revolucijom.&quot;'' U Beogradu je često mjenjao stanove, stanovao je u Zvečanskoj ulici u blizini [[Pijaca Kalenić|Kalinića pijace]], 30. maja je odselio na [[Dedinje]] gdje stanuje kod porodice Nenadić, a povremeno i kod [[Vladislav Ribnikar|Vladislava Ribnikara]] vlasnika dnevnih novina [[Politika (novine)|&quot;Politika&quot;]]. U njegovoj je kući 4. jula održan sastanak Politbiroa, gdje je dogovorena zajednička borba sotiv okupatora. Sastao se i s [[Dragoljub Jovanović (političar)|Dragoljubom Jovanovićem]], vođom [[Narodna seljačka stranka|Narodne seljačke stranke]], s kojim je dogovarao zajedničku borbu. Kad je [[Gestapo]] krajem jula uhapsio Aleksandra Rankovića, po Titovoj direktivi su ga ilegalci izvukli iz bolnice, te se to smatra prvom akcija, koju je Tito naredio. Na sastanku Politbiroa 27. juna, formiran je Glavni štab, a on je imenovan zapovjednikom [[Partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]] (NOPOJ).

Nakon poslane poruke Kominterni, direktiva iz Kominterne je došla 1. jula sa sadržinom ''&quot;...Ne čekajući ni časa, započnite partizanski rat iza neprijateljskih linija.&quot;'' Nakon sastanka 4. jula [[Svetozar Vukmanović]] otišao je u BiH, Đilas u Crnu Goru, [[Koča Popović]] u [[Mačva|Mačvu]], a u Hrvatskoj su raspoređeni [[Ivo Marinković]] i [[Većeslav Holjevac]] za [[Kordun]], Ivo Marinković i [[Veljko Kovačević]] za [[Gorski Kotar]], [[Marko Orešković]] za [[Lika|Liku]], [[Pavle Gregorić]] za [[Slavonija|Slavoniju]], [[Pavle Pap Šilja]], [[Rade Končar]] i [[Mirko Kovačević]] za Dalmaciju, za Hrvatsko primorje [[Josip Đerđa]], a za Hrvatsko zagorje i [[Međimurje]] [[Karlo Mrazović]] &quot;Gašpar&quot;;{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=201-208}} Tito tog dana poziva na opći ustanak, na oslobođenje Jugoslavije, čime bi se takođe olakšalo i Crvenoj armiji na novom frontu, a u augustu najavljuje ''&quot;oslobođenje naroda Jugoslavije od okupatora i borbu protiv domaćih agenata...koji podržavaju tlačenje i teroriziranje naših naroda.&quot;'' Istovremeno je osmišljena socijalistička revolucija, koja se isprva definiše kao narodnooslobodilački rat.{{sfn|Calic|2014|p=147-151}}

Neslaganja u sprovođenju koncepta ustanka, doveli su do problema s Đilasom, koji je htio raspustiti masovnu vojsku u Crnoj Gori, koja se brzo formirala; Josip Kopinič je lošom organizacijom napada skojevaca na [[Logor Kerestinec|logor u Keresetincu]], u kojem su bili zarobljeni komunisti, gotovo prepolovio članstvo zagrebačkih komunista, ali ga Tito nije mogao smjeniti, jer je Kopinič bio delegat Kominterne i samim tim nije bio pod Titovom jurisdikcijom. Vladalo je uvjerenje da će sovjetska [[Crvena armija]] ubrzo pobijediti i pomoći u oslobađanju Jugoslavije, pa je [[Vladimir Popović]], odbio direktivu o uništavanju fabrika, mostova i prometnica, jer će Crvena armija uskoro stići, pa će to trebati narodu. Slično su razmišljali i Đilas, [[Veselin Masleša]], [[Gojko Nikoliš]], a katkad i sam Tito, smatrajući da u oktobru 1941. treba držati mostobran prem [[Užice|Užicu]], te je izložio slabo naoružane partizane, jakim njemačkim jedinicama osposobljenim za frontalnu borbu.

Zbog boljševičke zablude, Tito je smatrao da revolucija treba da počne i da završi u gradovima, te su komunistički ilegalci izvršavali razne akcije po gradovima, što je uzrokovalo i mnoga hapšenja i smaknuća. Tako je u augustu hrvatskom rukovodstvu poslao direktivu, da šalju aktiviste u partizanske odrede, kritizirao je početkom septembra Marka Oreškovića, zbog osnivanja brigade u zapadnoj Bosni, jer to vodi u frontalnu borbu. Ustanak se razbuktao u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj po drugim osnovama. Zbog ustaškog terora prema Srbima, srpski su se seljaci samoorganizovali i počeli &quot;braniti golu egzistenciju pred ustaškim genocidnim terorom&quot;. Među njima je bilo i četničkih raspoloženja i utjecaja, ali komunisti su bili kudikamo bolje organizovani i postavil se na čelo tog pokreta.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=201-208}}

===== Boljševizacija ustanka =====
[[Datoteka:Red star.svg|180px|mini|desno|[[Crvena zvijezda]] petokraka, simbol jugoslavenskih partizana]]
Nakon četveromjesečnog boravka u Beogradu, Tito se odlučio 17. septembra na put za zapadnu Srbiju, u područja gdje se ustanak već rasplamsao. Sa Zdenkom, [[Veselinka Malinska|Veselinkom Malinskom]], pravoslavnim popom Milutinovićem i [[Jaša Rajter|Jašom Rajter]] krenuo je s lažnim pasošima u [[Požega (Srbija)|Užičku Požegu]]. Isprva vozom, pa kočijom do [[Kosijerić]]a, te konačno pješice do partizanskog štaba u selu [[Robaje]] kod [[Valjevo|Valjeva]]. Tito je imao kanadski pasoš na ime grčkog inžinjera i propusnicu jednog četničkog vojvode, pa su ga partizani privremeno zadržali, dok nisu došli komadanti, između ostalih i [[Miloš Minić]], koji su Tita lično poznavali i potvrdili njegov identitet. Odmah nakon dolaska 26–27. septembra sazvao je dvadesetak rukovodilaca u [[Brštica|Stolicama]], kod [[Krupanj|Krupnja]], gdje su na [[Savetovanje u Stolicama|zasjedanju]] donesene odluke o utemeljenju institucije političkog komesara, koji će se brinuti o disciplini, moralu i provedbi političke linije KPJ u partizanskim jedinicama. Glavni štab NOPOJ-a preimenovan je u Vrhovni štab, te u skladu federalističkog koncepta KPJ o preuređenju Jugoslavije, formirani glavni štabovi za Sloveniju, Srbiju, BiH i Crnu Goru, a kasnije i za Kosovo i Makedoniju. Najveća vojna jedinica proglašen je [[Partizanski odredi Jugoslavije|odred]], manje su bile čete, a najmanje partizanske grupe. Odlučeno je da se na svim oslobođenim teritorijama stvore [[narodnooslobodilački odbor]]i kao organi narodne vlasti. Za amblem partizanskih jedinica, određena je [[crvena zvijezda]] petokraka. Ove su se odluke kosile sa odlukama Kominterne, da se ne ističu komunistički simboli i da se ne srlja u narodnooslobodilački rat i komunističku revoluciju. Nakon što se smjestio u [[Užice|Užicu]] u središtu oslobođene teritorije, koja će se kasnije nazvati [[Užička republika]], Tito je mogao imati pregled nad dešavanjima i sukobima sa njemačkim trupama. Zbog napada na Sovjetski Savez, njemačke jedinice su bile nepripremljene za ovako jak otpor, pa su partizani zarobili oko 300 njemačkih vojnika. Nedugo je počela dolaziti pomoć, pa je u područje Užica poslato dvije divizije, jedna pukovnija, te su angažirane kvislinške snage pod zapovjedništvom [[Milan Nedić|Milana Nedića]], [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], a lijevu obalu [[Drina|Drine]] zaposjeli su ustaške i domobranske jedinice, kako bi spriječili uzmak partizana preko [[Zvornik]]a u Bosnu. Uprkos stalnim upozorenjima iz Moskve, Tito je nastavio sa boljševizacijom ustanka, pa je 7. novembra na godišnjicu [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] organizovao vojni defile u Užicu. Time je Tito, sve manje vršio funkciju generalnog sekretara, a sve više postajao vojskovođa, mada po tvrdnji Đilasa, Tito je imao problema sa čitanjem vojnih karata, ali ga je podržavalo vojno iskustvo iz Prvog svjetskog rata. Razmišljanja o razgraničenju ingerencija izmedu političkog komesara i komandira, mjenjao je često, tako da je to pitanje ostalo neriješeno čitavo vrijeme trajanja rata.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=209-211}}

===== Sukob sa četnicima =====
Jedna od prvih akcije Tita, nakon dolaska na oslobođenu teritoriju, bila je da stupi u kontakt s vođom [[Četnici|četničkog pokreta]] ([[Jugoslavenska vojska u otadžbini]]){{efn|name=Četnici|Četnici pod zapovjedništvom Draže Mihailovića smatrani su pripadnicima [[Jugoslavenska vojska u otadžbini|Jugoslavenske vojske u otadžbini]]}} [[Draža Mihailović|Dražom Mihailovićem]]. Zbog pasivnosti četničkih jedinica u dizanju ustanka, te političkih razmimoilaženja Tita i Mihailovića, organizovan je 19. septembra sastanak u selu [[Strugarnik]] kod Valjeva. Uz Mihailovića, sa četničke strane prisutni su bili književnik [[Dragiša Vasić]], major [[Aleksandar Mišić]] (sina vojvode [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]]), u čijoj je kući sastanak i održan. Mihailović nije znao ko je Tito, pa je na osnovu površnog predstavljanja Tita,{{efn|name=Tito|Tito je na Mihailovićevo pitanje da li mu je to jedino ime, odgovorio kratko &quot;Zasad je dovoljno&quot;. A na pitanje odakle dolazi, Tito je odgovorio &quot;Tamo odozgo&quot; - misleći na Hrvatsku, što je Draža shvatio da Tito dolazi iz Rusije.({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=213}})}} smatrao da je on Rus. Sastanak nije donijeo napredak u saradnji, jer je Mihailović smatrao da nije sazrijelo vrijeme za ustanak, zbog najavljenje njemačke odmazde o strijeljanju sto talaca za svakog ubijenog Nijemca, te pedeset za ranjenog.{{sfn|Sundhaussen|2007|p=325}} Početkom oktobra održan je sastanak s četnicima, koji su se odvojili od Mihailovića, predvođeni pravoslavnim sveštenikom [[Vlada Zečević|Vladom Zečević]], koji se kasnije sa 500 četnika pridružio partizanima. I bez dogovora s Dražom, postojala je četničko-partizanska suradnja u zauzimanju [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]], u napadu na Šabac učestvovalo je 17 partizanskih i 17 četničkih četa, kao i u blokadi Valjeva. Novi sastanak je ugovoren 27. oktobra u selu [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajići]], gdje je Tito otišao sa [[Sreten Žujović|Sretenom Žujovićem]], [[Mitar Bakić|Mitrom Bakićem]] u pratnji tridesetak partizana naoružanih automatskim puškama. Na sastanak je došao i vođa engleske misije pri četnicima, [[Duane Hudson]], ali je Tito odbio da on prisustvuje sastanku. Tito je odbio da četnicima preda oslobođeno Užice i [[Čačak]], ali je ponudio da se partizanske jednice stave pod komandu Mihailovića, što se kasnije potvrdilo kao taktički manevar. Dogovoreno je da partizani predaju pola municije, koja se proizvodila u tvornici u Užicu, a četnici daju pola opreme koju dobiju od engleske pomoći. Sporazum je više koristio četnicima, jer se engleska pomoć svela samo na jednu pošiljku. Nakon što je prenoćio u Brajićima, Tito je ujutro napustio Dražin štab, a pet dana kasnije izmedu 1–2. novembra četnici su napali Užice, nakon čega su partizani prešli u napad i zauzeli Požegu. Tito je ponudio pregovore o prekidu neprijateljstva, ali je dogovor već 5. novembra Draža prekršio i uputi ultimatum Vrhovnom štabu, tražeći da partizani napuste Požegu. Partizani su uskoro opkolili četnike na [[Ravnoj Gori]], a Draža je počeo otvoreno kolaborirati sa njemačkim trupama, dogovorivši se 11. novembra, da četnici neće ometati napade njemačkih jedinica, ukoliko ih oni ne napadnu. Četnici su uskoro počeli predavati zarobljene partizanske ranjenike, njih 350 koje su Nijemci ubrzo strijeljali. Tito je i dalje, bez saznanja o predanim ranjenicima, nekoliko puta pokušavao stupiti u kontakt s Dražom, ali bez uspjeha, te su se sukubi sa četnicima nastavili. Saradnja je ostala sa nekim odredima, koji su se borili protiv ustaša i Nijemaca, tako da je Tito krajem januara 1942. godine donijeo naređenje da partizanske jedinice ''&quot;...trebaju nemilosrdno likvidirati pljačkaške bande, ...jer je narod uvidio izdajnički i razorni rad četničkih elemenata.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=212-218}}

===== Užička republika =====
[[Datoteka:Uzicka republika-sr.png|180px|mini|desno|Podrucje Užičke republike 1941. na karti Srbije]]
Za vrijeme postojanja [[Užička republika|Užičke republike]], partizani su uspjeli prvi put formirati vlast u političkom, ekonomskom, kulturnom i komunalnom smislu. Taj će se format ponavljati na svakom oslobođenom području, ali je stanje u Užicu, [[Milovan Đilas]] žestoko kritizirao, tvrdeći da je Vrhovni štab zaboravio na [[egalitarizam]] o komu su pričali svojim vojnicima. Vodeći ljudi, misleći prvenstveno na Tita, imali su ljubavnice, te je Đilas tvrdio da se radi o razuzdanom buržoaskom društvu upoređujući partizanske vođe sa korumpiranim buržoaskim ministrima. Tito u Užicu dobija informacije o razbuktavanju ustanka u Crnoj Gori, te komandira partizanskim odredima, koji se bore protiv napada [[342. pješadijska divizija (Nemačka)|342. njemačke divizije]] u operaciji &quot;Užice&quot;, kasnije nazvanoj [[Prva neprijateljska ofanziva]]{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=212-218}} Vrhovni štab na čelu sa Titom donijeo je naredbu da se partizanske jedinice u odbrani Užičke republike brane frontalnim načinom, a ne [[Gerilsko ratovanje|gerilom]], što se radilo o Titovom neiskustvu i tvrdoglavom uvjerenju da protiv Nijemaca može voditi frontalnu borbu. Za pet dana su njemačke divizije slomile otpor partizana, pala je [[Ljubovija]], [[Čačak]], a na [[Kadinjača|Kadinjači]] 15&amp;nbsp;km od Užica organizirana je frontalna odbrana protiv Nijemaca. Tu je poginulo 200 boraca, cijeli [[Radnički bataljon]], a na njemačkoj strani su poginula samo dva vojnika. Nijemci su ušli u nebranjeni grad 29. novembra, a Tito je među poslijednjima napustio grad i krenuo autom prema [[Zlatibor]]u. Nakon što su gotovo susreli njemačke tenkove, sa engleskim oficirom Hudsonom, pješice je preko brda i uvala krenuo u bijeg. Četvrti dan po napuštanju Užica 3. decembra Tito stiže u selo [[Drenova (Prijepolje)|Drenova]] kod [[Prijepolje|Prijepolja]], gdje se sa ranjenicima zadržao desetak dana. Gubici su bili veliki, a između ostalog i novac koji je ponesen iz trezora Nacionalne banke iz Užica; sa znatnom količinom zlatnog i srebrnog novca je izgubljen. Na Zlatiboru je bilo oko 700 ranjenika, kog su partizani smatrali neosvojivim, što se pokazalo promašajem, jer već nekoliko dana kasnije, na Zlatibor su došli njemački tenkovi, koji su gusjenicama gazili ranjenike, a zatekle ranjenike u bolnici su odmah strijeljali. Izgubljena je radio-stanica, tako da je Tito bio bez kontakta sa Kominternom. Kurirske veze su bile pokidane, a Tito je izvještaje iz Slovenije dobio tek krajem godine. Na jednom sastanku 7. decembra u selu Drenovi, Tito je - zbog neuspjeha i priznavanja odgovornosti za poraz - ponudio svoju ostavku, te Kardelju ponudio svoje mjesto. Svi prisutni, su međutim bili protiv ostavke, tako da je Tito ipak zadržao svoje funkcije. Zbog mogućnosti, da Vrhovni štab opet zapadne u ovakve nevolje, donesena je odluka da se organizuje Organizacioni sekretarijat CK KPJ za neoslobođene krajeve sa sjedištem u Zagrebu, te su u Zagreb upućeni [[Edvard Kardelj]] i [[Ivo Lola Ribar]]. Zbog teške situacije u Zagrebu Sekretarijat nije mogao obavljati zadane zadatke, pa su Ribar i Kardelj, ubrzo vratili na teritoriju pod kontrolom partizana.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=219-226}}

===== Prva proleterska brigada =====
[[Datoteka:Koča Popović.jpg|180px|mini|desno|General Koča Popović.]]
[[Datoteka: Tito predaje zastavu Prvoj proleterskoj brigadi.jpg|thumb|300px|desno|Tito vrši smotru Prve proleterske brigade 7. novembra 1942. godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]].]]
Nakon što je 16. decembra prešao u Bosnu, stigao je u [[Rudo]], iz kog su partizanske jedinice upravo protjerale četnike. Tu dolazi do odluke o reorganiziranju partizanskih jedinica, te je odlučeno, da se pored odreda, koji su se vezivali za određeno područje, počnu osnivati manevarske jedinice - [[Brigada|brigade]] s prosječnom snagom od 600 do 1000 boraca. U Rudu se 21. decembra osniva [[1. proleterska brigada NOVJ|Prva proleterska brigada]], sa ciljem da brigadni ustroj i pokretljivost brigade, koja nije vezana za područje, omogući brze napade i zauzimanje manjih garnizona, lakše priskrbljivanje oružja, opreme i hrane, a svojom će snagom i veličinom sticati simpatije lokalnog stanovništva i privlačiti nove borce. Za komadanta je postavljen [[Koča Popović]], koji je vojno iskustvo stekao u [[Španski građanski rat|Španskom građanskom ratu]], a kao datum smišljeno je izabran Staljinov rođendan. Titova ideja je bila da u brigadi, koja se isprva sastojala od jedinica iz Srbije i Crne Gore, priključe bataljoni iz Hrvatske, BiH i Slovenije, čime bi se ugradili elementi budućeg federalizma. Od te ideje se odustalo, jer su se uskoro počele organizirati samostalne brigade u tim područjima. U isto vrijeme dolazi do razlika u razmišljanjima između Popovića, čovjeka iz buržujske porodice, intelektualca i pjesnika i Tita o ideološkoj obojenosti brigade. Tito zbog poštovanja prema iskustvu Popovića, ne insistira više na jakom uticaju političkih komesara na borbene odluke. Mada je donesena odluka, da je obavezno znamenje na kapama crvena petokraka sa srpom i čekićem, u januaru 1942. godine dozvoljava grupi izbjeglih četnika sa [[Jahorina|Jahorine]] da formiraju dobrovoljačku jedinicu pod komandom Vrhovnog štaba, a kao obilježje bi imali jugoslavensku trobojnicu na kapama. Tito 26. decembra s nekim jedinicama kreće prema srednjoj Bosni, a polovinom januara se priprema novi njemački napad u jugoslavenskoj historiografiji nazvana [[Druga neprijateljska ofanziva]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=227-239}}

==== 1942. ====
===== Foča =====
[[Datoteka:Tito and Moša Pijade 1942.jpg|thumb|250px|desno|Tito i Moša Pijade u Foči 1942. godine.]]
Dok se Tito u januaru 1942. godine povlačio prema srednjoj Bosni, partizanske jedinice iz Crne Gore sigle su u [[Foča|Foču]] i oslobodile je 20. januara. Tito je preko [[Ustikolina|Ustikoline]] stigao u Foču u kojoj će boraviti naredna tri i po mjeseca. U prvo vrijeme opskrba sa hranom je bila dobra, ali su se uskoro pojavili problemi zbog nedostatka hrane.{{sfn|Calic|2014|p=167}} Od januara do maja 1942. godine došlo je velikih likvidacija &quot;pete kolone&quot;, četničkih diverzija i pučeva u partizanskim odredima. No, uprkos problemima, u gradu se stvarala infrastruktura, funkcionirala je i bolnica, a vezisti su uspjeli uspostaviti vezu sa Izvršnim komitetom Kominterne, a time su i informacije iz drugih dijelova Jugoslavije brže dolazile u Vrhovni štab. Prvo je donesen &quot;Statut proleterskih narodnooslobodilačkih udarnih brigada&quot; u kojima su normirani položaji i prava rukovodećih organa u njima, odnosi komandira i političkog komesara, odnosi oficira i boraca, status vojnih sudova. Nakon toga doneseni su &quot;[[Fočanski propisi]]&quot;, upute narodnooslobodilačkim odborima u kojima su davani principi njihove organizacije, ustrojstva i djelatnosti, koje je napisao [[Moša Pijade]], ali je i Titov doprinos bio značajan. Tito je putovao i posjetio [[Goražde]], [[Čajniče]], gdje je osnovana [[2. proleterska brigada NOVJ|Druga proleterska brigada]]. U pratnji šefa britanske vojnoobavještajne misije majora [[Terence Atherton|Terenca Athertona]],{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=238-243}} koji se iskrcao u februaru 1942. iz jedne podmornice na jadransku obalu, pa pješice došli do Tita u Foču,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=307-315}} otišao je do [[Rogatica|Rogatice]], gdje je očekivao da će partizani zauzeti Rogaticu, što im nije uspjelo. Posjetili su ga i komadanti iz drugih područja, kao [[Kosta Nađ]] iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]] i [[Rifat Burdžević]] iz [[Sandžak]]a, a osnovan je i Antifašistički savez žena za BiH. Potkraj marta, kad je saznao za zločine u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]], tražio je od podređenih jedinica da ispitaju mogućnost napada. U prvim mjesecima 1942. Tita je zaokupljala ideja povratka u Srbiju, ali su ga Koča i drugi odgovorili od ideje, jer je četnički pokret bio jak i to bi bio poraz za partizanske jedinice, koje ne bi imale podršku od naroda u Srbiji. Krajem aprila, njemačke su trupe pripremale novu ofanzivu ([[Treća neprijateljska ofanziva]]), za koju je već krajem marta Ivo Lola Ribar poslao informacije iz Zagreba, ali Tito sve do 6. maja nije vjerovao u jakost napada, sve dok se 9. maja, neposredno pred ulazak Nijemaca u Foču nije povukao iz nje i krenuo prema Crnoj Gori, gdje je stigao 19. maja u selo Lijećevina. Nakon toga povlači se preko [[Durmitor]]a, na [[Žabljak]] odakle šalje dramatičan izvještaj Kominterni o nedostatku municije i iscrpljenosti partizanskih jedinica.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=238-243}}

===== Povlačenje prema Bihaću =====
Nakon napuštanja Žabljaka, koji je po Titovom naređenju spaljen, zajedno sa Vrhovnim štabom povlači se prema sjeveru. Isprva dolazi u selo Nedajno, odakle komanduje borbama u Crnoj Gori, gdje partizani gube bitke od četnika i Italijana. Nakon toka se zadržava u [[Plužine|Plužinama]] do 9. juna, gdje odlučuje na povlačenje prema Hercegovini, i dalje prema Bosanskoj krajini, gdje su partizani držali veću oslobođenu teritoriju. Od postojećih jedinica formirane su [[Treća sanđačka brigada|Treća sanđačka]], [[Četvrta crnogorska brigada|Četvrta]] i [[Peta crnogorska brigada]], koje su od tada sačinjavale osnovu partizanskih snaga. Dolinom [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]], prošli su kroz puste krajeve, gdje su ustaše popalile srpska sela, te muslimanska sela, koja su uništili četnici. Na [[Zelengora|Zelengori]] je 22. juna na sjednici CK donesena odluka da se krene u ofanzivu i da se napadne podučje široko oko 60&amp;nbsp;km oko pruge Mostar-Sarajevo. Tom akcijom obezbjeđeno je dovoljno oružja i hrane, te su dalje zauzeli [[Konjic]] i prešli [[Neretva|Neretvu]]. Dalji napad je slijedio na širokom frontu od [[Prozor]]a, [[Konjic]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]], [[Šuica (Tomislavgrad)|Šuice]], [[Tomislavgrad]]a i [[Glamoč]]a. Kako je to područje bilo na demarkacionoj liniji između njemačkih i italijanskih snaga, Italijani su već bili demoralizirani i dezorganizirani, te su se počeli povlačiti prema jugu, prodor je bio relativno lak. Zbog ustaških izvještaja o velikom napadu partizana, koje su oni obično preuveličavali, njemačka komanda nije mnogo poduzela na pojačavanju snaga, partizani su iskoristili nekoordiniranost njemačkih, italijanskih i ustaških komandi i napredovali dalje prema [[Bihać]]u. Ustaške snage su uspjele samo sačuvati [[Kupres]], a u borbama za [[Livno]] zarobljena su dva bataljona ustaša i domobrana. Tito je 13. jula stigao u [[Prozor]], te dalje napredovao prema Gornjem Vakufu, odakle je nadgledao napadom na [[Bugojno]]. Konačno je stigao u Glamoč 17. augusta, koji je već tada bio oslobođena teritorija, koja se protezala sve do Bosanske krajine i središnjih dijelova Hrvatske. Tada je donijeo odluku da se borbena djelovanja prenesu na pruge prema [[Zagreb]]u, [[Split|Spit]]u, [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i [[Beograd]]u, te podrčja oko rijeka Save i Une. Na [[Cincar]] planini susreo se sa partizanima iz Dalmacije i s [[Vicko Krstulović|Vickom Krstulovićem]] je donesena odluka da se oformi ratna mornarica, koja je osnovana 10. septembra.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=244-248}}

===== Bihaćka republika =====
U [[Glamoč]]u se Tito smjestio u kamenoj [[Vodenica|vodenici]] na kraju grada. Krajiškim brigadama je naredio da se napadne [[Mrkonjić Grad]] i [[Jajce]], koje su oni ubrzo i zauzeli. Nakon posjete oslobođenom Jajcu, krenuo je prema [[Drvar]]u, te produžio do [[Oštrelj]]a gdje se zadržao od 8. oktobra do 25. novembra. Vrhovni štab je boravio u napuštenoj željezničkoj kompoziciji sa teretnim vagonima. Na sastanku vojnog i političkog vodstva, 18. oktobra, Tito je iznio zamisao o sazivanju [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a, ali da bi prije toga bilo važno osloboditi neki veći grad, a za cilj je izabran [[Bihać]], koji bi trebao biti oslobođen početkom novembra, da bi se mogla obilježiti godišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]. Partizani su ušli u Bihać 4. novembra, a ta je vojna operacija bila s najvećom koncentracijom partizanskih snaga do tada. Obavijest o oslobođenju Bihaća, te istovremeno i [[Velika Kladuša|Velike Kladuše]], [[Cazin]]a, [[Ključ (općina)|Ključa]] i [[Slunj]]a poslao je radio-stanici [[Slobodna Jugoslavija]]. Tako oslobođeno područje je nazvano [[Bihaćka republika]], zauzimalo je polovinu teritorije [[NDH]]. Naredbom od 1. novembra formiraju se veće vojne jedinice - [[Divizija (vojna formacija)|divizije]], koje u svom sastavu imaju tri i više brigada, a njihovi su zapovjednici imali veću samostalnost u odlučivanju i bolje naoružanje, pa su izvodile mnogo složenije operacije nego brigade. Istovremeno je osnovana i [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] (NOVJ).{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=244-248}} Dana 22. decembra na narodnom skupu u Cazinu prvi put je izjavio da je njegovo ime ''Josip Z.'', moskovska [[Pravda]] je objavila članak s podnaslovom ''&quot;Vođa jugoslavenskih komunista je Josip Broz Tito&quot;'', a ustaški dnevnik &quot;[[Hrvatski narod]]&quot; je 3. marta 1943. objavio članak s naslovom ''&quot;Ko je Tito, voda partizana?&quot;'' i s podnaslovom ''&quot;Raskrinkan je vođa razbojničkih bandi u Bosni&quot;'', a uz članak je bila njegova fotografija iz zagrebačke policije, s primjedbom Josip Broz zatvorenik br. 10434.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=193}}

===== AVNOJ =====
[[Datoteka:Josip Broz Tito Bihać 1942.jpg|thumb|150px|desno|Josip Broz Tito u Bihaću 1942. godine.]]
{{Glavni|Prvo zasjedanje AVNOJ-a}}
U Bihaću je 26-27. novembra 1942. godine osnovan [[AVNOJ]], kao vrhovno predstavničko tijelo narodnooslobodilačke borbe jugoslavenskih naroda. Prva zamisao Tita je bila da se osnuje Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), ali je iz Kominterne došla direktiva, da takvo tijelo, ni u kom slučaju ne smije imati karakter vlade. No, uprkos direktivi, AVNOJ je počeo obavljati funkcije državnih organa. Za predsjednika je izabran [[Ivan Ribar]], a za potpredsjednika Izvršnog odbora [[Nurija Pozderac]]. Kako obojica nisu bili članovi KPJ, time se htjelo pokazati kako i nekomunisti u pokretu imaju značajno mjesto. U tom periodu, Tito je obilazio oslobođene krajeve, čime je pridobijao muslimansko stanovništvo u partizanske jedinice. Susreo se i s pjesnicima [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] i [[Ivan Goran Kovačić|Ivanom Goranom Kovačićem]], koji su krajem godine, prešli na oslobođenu teritoriju. Od tada Tita osigurava [[Prateći bataljon Vrhovnog štaba NOVJ|Prateći bataljon]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=249-251}}

==== 1943. ====
===== Povlačenje prema Neretvi =====
Zbog velikih gubitaka područja i velike koncentracije partizanskih jednica, njemačka je komanda donijela odluku o novoj ofanzivi, koja je započela u januaru 1943. Operacija je nazvana [[Operacija &quot;Weiss&quot;|&quot;Weiss&quot;]], da bi se kasnije u historiografiji nazvala [[Četvrta neprijateljska ofanziva]]. Brojno stanje napadača bilo je oko 120.000 vojnika na području oko Ključa na jugoistoku, do [[Karlovac|Karlovca]] na sjeverozapadu, pa sve do južnih prilaza [[Dinara|Dinari]], a na njemu se nalazilo oko 40.000 partizana.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}} Vrhovni štab je dobijao informacije o gomilanju neprijateljskih snaga, ali nisu kao ni Tito mnogo poduzeli da organiziraju odbranu i obavjeste ugrožene jedinice.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=196-203}} Jakim napadima koji su otpočeli 20. januara{{sfn|Pirjevec|2013a|p=196-203}} u pet sedmica su partizanima oduzeli većinu oslobođenih krajeva, te se Tito izbjegavajući frontalnu borbu, povlači prema jugoistoku, prema dolini rijeka [[Rama (rijeka)|Rame]] i Neretve. Istovremeno je naredio drugim jedinicama, na područjima odakle su transportovane njemačke i italijanske trupe, da napadaju infrastrukturu i usporavaju snabdjevanje napadača. Ostaje otvoreno pitanje, da li je Titova odluka o povlačenju svih jedinca bila pravilna ili ne, ali neke su se jedinice, kao [[6. lička divizija NOVJ|Šesta lička]] i [[8. kordunaška divizija NOVJ|Osma kordunaška divizija]] pod zapovjednišvom [[Ivan Rukavina|Ivana Rukavine]], povukle samo do planine [[Plješevica|Plješevice]], te tu sačekali prolazak glavnine protivničkih strana i tako izbjegli frontalni sukob. Kasnije je Rukavina raspršio svoje jednice, po teritoriji koja je ostala napuštena, te time sačuvao glavninu snaga pod komandom Glavnog štaba Hrvatske. Zbog te je odluke u julu 1943. smjenjen je i postavljen na manje vrijednu funkciju. Sa velikim brojem izbjeglica (oko 100.000), oko 3.500 ranjenika, usiljenim maršom partizani zauzimaju [[Donji Vakuf|Donji]] i Gornji Vakuf, probijaju se prema jugoistoku u pravcu istočne Hercegovine i Crne Gore i izbijaju na lijevu obalu Neretve. [[Koča Popović]] je smatrao da bi ranjenike trebalo ostaviti na [[Vlašić]]u sa jednim zaštitnim bataljonom, te marš nastaviti bez njih, ali se Tito tomu usprotivio. U noći 15-16. januar, Tito je naredio napad na [[Prozor]] i osvajanje mjesta, čime bi transport ranjenika bio omogućen. Prvi napad su Italijani odbili, nakon ponovne naredbe - poznate kao ''&quot;Prozor, noćas mora pasti!&quot;'', zauzet je jedinicama pod zapovjedništvom [[Sava Kovačević|Save Kovačevića]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=196-203}} Osvajanje italijanskog garnizona, popunile su se rezerve hrane, naoružanja i municije, osvojeno je oko 100 topova i 13 tenkova. Slijedile su mnogobrojne borbe oko gradova u okolini, ali osnovni problem je bio, da su sa sjevera nadirale jake njemačke, italijanske, ustaške i domobranske trupe, dok su na drugoj strani napredovali četnici i Italijani. Na sastanku Politbiroa CK KPJ 28. februara u [[Gračanica (Prozor-Rama)|Gračanici]], donesena je odluka da se poruše mostovi na Neretvi, kako bi se spriječilo moguće prodiranje četnika na lijevu stranu Neretve. Mostovi su srušeni [[dinamit]]om, čime se stekao utisak na njemačkoj strani da partizanske trupe ostaju na lijevoj obali Neretve. Kasnije su inžinjerske jedinice, na porušenom mostu kod Jablanice improvizovano sagradile viseći most, preko kog su većina snaga prešle i potukle četnike na desnoj strani. Rušenje mostova se kasnije u jugoslavenskoj historiografiji, prikazivalo mitski kao &quot;genijalna varka&quot;, što je kasnije doradio [[Veljko Bulatović]] u svom filmu &quot;[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]&quot;. Koča Popović je 1988. godine demantovao te teze, jer Tito nije poznavao ni planove njemačke komande, kao ni položaje četnika na drugoj obali. Opkoljeni gotovo dva mjeseca, Tito dolazi na ideju, da 5. marta vrati Nijemcima zarobljenog oficira majora Streckera, s pismom u kojem predlaže sastanak, ne samo o razmjeni zarobljenika, nego i o drugim pitanjima. Njemačka komanda, suočena sa premorenim vojnicima i jakom zimom, odlučila je prihvatiti pregovore, koji su naknadno dobili naziv [[Martovski pregovori]]. Na sastanak su otišli [[Milovan Đilas]], [[Vladimir Velebit]] i [[Koča Popović]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}} Sastanak je održan 11. marta u Gornjem Vakufu{{sfn|Pirjevec|2013a|p=203-208}}, a kasnije su pregovori nastavljeni u Zagrebu, kada je dogovoreno primirje, zamjene zarobljenika - Brozova žena [[Herta Haas]] puštena na slobodu; Traženo je i međusobno priznavanje statusa zaraćene strane. Samim prihvaćanjem pregovora Nijemci su time polupriznali status partizanima, te je to bio veliki politički uspjeh. Trajanjem primirja, Tito je iskoristio da ranjenike prebaci na drugu stranu, čime je rasteretio borce od nošenja i njege ranjenika, kao i opći napad na četnike, koji su tada praktički razbijeni, te višu nisu bili relevantna snaga u sukobima. Svu tešku opremu, topove i tenkove, partizani su uništili jer ih je bilo nemoguće prebaciti preko Neretve. Njemački general [[Alexander Löhr]] izvjestio je komandu, da kada su njegove jedinice stigle na Naretvu, tamo nisu zatekle ni plijen, ni zarobljenike, ni mrtve, te je pohvalio Tita: ''&quot;Visoko zapovjedništvo partizana bilo je dobro i elastično, a borbena vrijednost trupa dijelom vrlo dobra, a dijelom izvanredna.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=262-270}}

===== Sutjeska =====
[[Datoteka:Tito and Ivan Ribar in 1943.jpg|180px|mini|desno|Tito i Ivan Ribar na Sutjesci 1943.]]
Nakon povlačenja sa područja Neretve, partizanske jedinice su se okupile oko [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], a Tito se sa Vrhovnim štabom uputio prema području između [[Kalinovik]]a i [[Foča|Foče]], te je u selima [[Drače (Foča, Republika Srpska)|Drače]] i [[Govza]] boravio dva mjeseca. Planirao je da neke jedinice krenu prema Kosovu, čime bi se pomoglo albanskim partizanima, a samim time i oslobađanjem područja u Srbiji. Tako je jedna divizija prešla u Srbiju uz manji otpor italijanskih i njemačkih jedinica, dok je druga divizija naišla na jak otpor srbijanskih i crnogorskih četnika. Napredovanje je usporavalo i prisustvo ranjenika, koji su čitavo vrijeme bili s vojnim jedinicama. Nakon saznanja u Kominterni o ''Martovskim pregovorima'', [[Staljin]] je bjesnio, izmjenjivane su oštre riječi, sve do uvreda, a to je bilo prvi put da je Tito izrazio neslaganje sa mišljenjima Kominterne. U pregovorima sa Nijemcima, Herta Haas je uz pomoć Vladimira Velebita stigla do Tita, ali kada je shvatila da on živi sa drugom ženom, otišla je od njega i priključila se slovenskim partizanima, s kojima je ostala do kraja rata. Nakon sukoba sa Nijemcima u maju, kada je [[9. dalmatinska divizija NOVJ|Deveta dalmatinska divizija]] koristila [[Haubica|haubice]], Tito je shvatio da njegovo naređenje o bacanju teškog naoružanja nije ispoštovano, te je odlučio diviziju raspustiti. Zbog nezadovoljstva Hitlera neuspjehom Operacije &quot;Weiss&quot;, Hitler je 30. marta naredio novu ofanzivu sa ciljem uništavanja glavnine Narodnooslobodilačke vojske - [[Bitka na Sutjesci|Operaciju Schwarz]]. Pregrupiranjem njemačkih, italijanskih, četničkih, ustaško-domobranskih i po prvi put bugarskih jedinice sa 127.000 vojnika stvoren je obruč oko sredine maja na područjima izmedu rijeka [[Tara (rijeka)|Tare]] i [[Piva (rijeka)|Pive]] i na planini [[Durmitor]]. U obruču se našlo pet divizija NOV sa 20.000 boraca, a ta bitka, kasnije nazvana [[Peta neprijateljska ofanziva]], bila je po žestini najveća i najteža bitka tokom Narodnooslobodilačkog rata. Vrhovni štab je prekasno saznao za koncentraciju neprijateljskih snaga, te je došlo do pogrešnih naređenja 15. maja kada je ofanziva započela, naređeno je da se napadne [[Kolašin]] i druge lokacije u tom području. Tito je 17. maja dobio obavijest od Koče Popovića, ali je odugovlačio sa pripremama za odbranu, jer je očekivao dolazak britanske vojne misije. Kasnije je za kašnjenje optužio [[Velimir Terzić|Velimira Terzića]], načelnika Vrhovnog štaba. Britanska misija spustila se 22. maja kod Žabljaka, a u misiji su bili kapetan [[Billi Stuart]] i [[William Deakin]], gdje su se odmah susreli sa Titom u jednom šatoru. Titova odluka se pokazala pravilnom, jer su Britanci u međuvremenu poslali devet misija četnicima u kojima je na kraju došao i general Armstrong, a za Tita je ova misija bila priznanje partizanskog pokreta od strane Britanaca. Time se zapravo britanska Vlada dobila pravu sliku o borbama u Jugoslaviji, te samim tim se i vojna pomoć Britanaca pojačala. Kasnije se pojavila teza, da su se mnogi ranjenici mogli spasiti, ali Titovim oklijevanjem dobijena je politička podrška Saveznika. Naredba o pripremanju za odbranu došla je tek 22. maja. Titovim podcijenjivanjem jakosti napadača, mogućnost za proboj iz obruča se sveo na najmanju mogućnost. Početkom juna, za vrijeme boravka u [[Mravinje|Mravinju]], odlučeno je da se ide u proboj u dva smjera. Kasnije je naređenje promijenjeno, ali je uskoro zavladala glad, te su partizani ubijali konje i koristili ih za prehranu. U jednom napadu u šumi Milinklade, u dolini [[Hrčavka|Hrčavke]], Tito je ranjen u ruku. U njemačkom bombardovanju poginuli su britanski kapetan Bill Smith, Titov osobni pratilac [[Đuro Vujović Španac]], te još šest boraca Pratećeg bataljona. Stradao je i Titov pas Luks, koji se od straha sklonio kod Tita, te ga je pogodio šrapnel avionske bombe. Na sastanku 11. juna razgovarano je o načinu proboja iz obruča. Koča Popović je predlagao da dio jedinica krene u proboj, a da se ranjenici ostave sa zaštitnim jedinicama. Tito je to odbio, te rekao da ne može to narediti ni kao komandant, ni kao generalni sekretar Partije, a ni kao čovjek. Zapovjednik svih jedinica, njemački general [[Rudolf Lüters]], je potvrdio da su partizanske jedinice opkoljene i da je Tito medu njima, tako da je netko u njemačkoj vojnoj hijerarhiji shvatio da je Tito već uhapšen. Glavnina partizanskih snaga je probila njemačke linije, pa se preko [[Tjentište|Tjentišta]] i [[Zelengora|Zelengore]] izvukla iz obruča. Tito se povlačio uz pratnju Pratećeg bataljona, ali se pratnja osula, tako da je na kraju sa dvojicom pratilaca izašao iz obruča. Radio-veze su bile pokidane, a kuriri su poginuli ili zalutali. Kasnije je stigao u [[Miljevina|Miljevinu]], gdje su ih napali Nijemci, ali je Prateći bataljon odbio napade. U ovoj ofanzivi partizani su izgubili 7541 boraca, a samo [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada|Druga dalmatinska brigada]] imala je 1410 poginulih. U proboju obruča poginuo je i komadant [[3. udarna divizija NOVJ|Treće divizije]] [[Sava Kovačević]]. Tito nije izdao naređenje o proboju Prve proleterske, ali je Koča Popović, samoinicijativno donio odluku o proboju i uspio na liniji Foča-Kalinovik, te je poslao poruku [[Peko Dapčević|Peki Dapčeviću]], komandantu [[Druga proleterska udarna brigada|Druge proleterske brigade]], da i on krene tim putom, te da Dapčević to prenese Titu. Tito se povukao, ali je Centralna bolnica ostavljena sa slabim snagama: [[3. udarna divizija NOVJ|Trećom divizijom]] i [[Sedma banijska udarna brigada|Sedmom banijskom brigadom]], na prostoru opkoljenom od Nijemaca. U vojničkom smislu u kritičnoj sutuaciji, kad je između nekoliko loših odluka trebalo birati najmanju lošu, ostavljanje ranjenika je bila ispravna odluka. Zauzimanjem područja Nijemci su po zapovijedi generala Lütersa na licu mjesta poubijali oko 1200 ranjenika, a sanitetsko osoblje, liječnike i medicinske sestre deportirali su u logore, odakle se nitko nije vratio. Četnici i Italijani su sustavno palili sela, pljačkali i strijeljali civile. U Crnoj Gori pobijeno je oko 2-3000 civila. Ofanziva se završila partizanskim porazom, ali general Lüters je Tita osobno istaknuo riječima: ''&quot;Tijek borbi pokazao je kako su komunističke snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom, koji izaziva čuđenje&quot;'', a zapovjednik [[Grupa armija E|grupe armija E]], general [[Alexander Löhr]], zaključio je kao ''&quot;Prvotni zadatak da se oslobode njemačke jedinice, koje su bile vezane u Jugoslaviji i pošalju na Istok, uopće nije postignut, nego, naprotiv, bilo je potrebno na kraju akcije dovesti nove snage i komande.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=271-279}}

===== Kapitulacija Italije =====
[[Datoteka:Josip Broz Tito poternica.jpg|180px|mini|desno|Njemačka potjernica za Titom iz 1943.]]
Nakon povlačenja sa područja Sutjeske, za dvije sedmice partizanske su jedinice oslobodile dio sjeveroistočne Bosne s gradovima [[Han Pijesak]], [[Olovo (općina)|Olovo]], [[Vlasenica]], [[Srebrenik]], [[Kladanj]] i [[Bratunac]], a Tito je preko [[Jahorina|Jahorine]] 1. jula došao u Kladanj, ali se zbog opasnosti od bombardiranja prebacio u [[Plahovići (Kladanj)|Plahoviće]]. Dao je naređenje o osnivanju [[16. vojvođanska divizija NOVJ|Šesnaeste vojvođanske divizije]], te Glavnog štaba NOV i PO za Vojvodinu, kao i direktive o pregovorima o predaji domobranskih garnizona u istočnoj Bosni, čime je postavio platformu za amnestije, koje su tokom rata postajala sve češće. Istovremeno je pripremao snage za reakciju na [[Kapitulacija Italije|kapitulaciju Italije]], kao i pregovore sa [[HSS]], zbog sve većeg pristupanja njihovih članova u partizanske redove. Od 5-21. jula Nijemci su pokrenuli lokalnu ofanzivu iz pravca [[Tuzla|Tuzle]], [[Zvornik]]a, [[Sarajevo|Sarajeva]] i [[Vareš]]a, s ciljem opkoljavanje Vrhovnog štaba (VŠ). Ofenziva nije uspjela, mada njemački tenkovi ulaze u Kladanj, a Tito 5. jula napusta Plahoviće, te u narednih desetak dana stalno mijenja mijesto boravka, da bi 15. jula stigao u [[Ponijerka|Ponijerku]], gdje je održana sjednica VŠ, a u isto vrijeme je stigla vijest da su se Saveznici [[Saveznička invazija Sicilije|iskrcali na Siciliju]], te se počelo sa pripremama jedinica, koje bi trebali zauzeti dijelove italijanske okupacione zone i ujedno razoružati italijanske trupe. Tito se, zbog napada Nijemaca, zajedno sa nekoliko divizija prebacuje prema zapadu i Bosanskoj krajini. Preko Vareša, [[Vranduk (Zenica)|Vranduk]]a stiže u [[Petrovo Polje (Kneževo)|Petrovo Polje]] na [[Vlašić]]u, gdje boravi dvadesetak dana. S pratnjom 24. augusta stiže u [[Jajce]], zajedno sa VŠ i Politbiroom, gdje će boraviti narednih četiri i pol mjeseca. Stanje sa hranom bilo je dobro, a od Italijana je zarobljena velika količina oružja i opreme.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=280-282}}{{sfn|Sundhaussen|2007|p=331}}

U prvim danima augusta, zbog slabosti njemačkih i NDH jedinica, partizani su oslobodili [[Bijeljina|Bijeljinu]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornji]] i [[Donji Vakuf]], [[Mrkonjić Grad]], Jajce, [[Bugojno]], [[Kotor-Varoš]], [[Velika Kladuša|Veliku Kladušu]] i [[Slunj]], a Tito javlja Kominterni da je oslobođeno područje od rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] do [[Sušak (Rijeka)|Sušak]]a. Još sredinom jula Nijemci su raspisali nagradu od 100.000 [[Rajhsmarka|rajhsmaraka]] u zlatu za Tita. Vještim manevrima jedinica NOVJ i lokalnog stanovništa, onemogućeno je planirano povlačenje italijanskih jedinica brodovima sa naouružanjem i opremom. Tito je rukovodio procesom predaje, te 9. septembra telegramom Štabu Druge proleterske brigade naređuje da se pregovara sa italijanskim jedinicama ili o predaji oružja ili o zajedničkoj borbi protiv Nijemaca. Na vijest o kapitulaciji 8. septembra, partizanske su jedinice oslobodile veći dio Dalmacije sa [[Split]]om i svim otocima, te veći dio [[Istra|Istre]]. [[ZAVNOH]] 20. septembra proglašava sve ugovore sa Italijom nevažećim i obznanjuje odluku o pripojenju Istre i svih anektiranih područja Hrvatskoj. Ta je odluka formalno potvrđena nakon rata, ali se smatra jednim od većih uspjeha Tita tokom rata. Tito procjenjuje 9. oktobra da sa oduzetim naoružanjem, i s masovim mobilizacijama je moguće naoružati jos 80.000 boraca, što je i učinjeno. Partizanske jedinice preuzimaju inicijativu, dok jedinice NDH ostaju samo u gradskim garnizonima, ali samo uz pomoć njemačkih jedinica. Sredinom septembra u VŠ je stigla britanska vojna misija pod vodstvom generala [[Fitzroy Maclean|Fitzroya Maclean]], što je za Tita bio veliki politički uspjeh na međunarodnom priznanju NOVJ. Maclean je zaključio da je saradnja sa četnicima nemoguća, te izvjestio London, ''&quot;da partizani vežu na sebe više neprijateljskih divizija negoli britanske i američke armije u Italiji.&quot;'' Suradnja Tita i Macleana, koja se pretvorila u prijateljstvo, omogućila je britansku vojnu pomoć, kao i osnivanje baze u [[Bari]]ju, koja je služila za snabdjevanje opremom, ali i za evakuaciju ranjenika, žena, djece i staraca u izbjeglički logor [[El Shatt]] u [[Egipat|Egiptu]] i drugdje. U daljem slijedu, omogućen je sastanak sa [[Winston Churchill|Churchillom]] 1944. godinu u [[Caserta|Caserti]], koji je stvorio temelje za vanjskopolitičku suradnju, pogotovo nakon sloma sa Staljinom 1948. U oktobru je Tito zatražio (dozvolio) da Saveznici bombarduju njemačke jedinice i komunikacije na jugoslavenskom prostoru. Tito ujedno u jednom pismu svim rukovodstvima KPJ upozorava da ''&quot;treba strogo izbjegavati sektaški odnos prema Engleskoj i Americi&quot;'', čime ponovo odmiče od direktiva Kominterne. Njemačke su snage krenule u ofanzivu velikih razmjera, kojoj je glavni cilj bio zauzimanje istočnojadranske obale i šireg zaleđa. Ova ofanziva ([[Šesta neprijateljska ofanziva]]) je donijela gubitke partizanima, te cilj Tita da se veće jedinice prebace u Srbiju i napadnu četnici, nije uspio. Uprkos tome oslobođeni su [[Tuzla]], koja je držana mjesec i pol, kao i važno prometno čvorište [[Koprivnica]], koju su držali tri mjeseca. Nakon održavanja [[Moskovska konferencija (1943)|Moskovske konferencije]], na kojoj je donesena odluka o pokušaju pomirenja NOP-a i Mihailovićevih četnika, s krajnjim ciljem povratka kralja i izbjegličke vlade u zemlju, Tito je shvatio da je potrebno politički djelovati i najhitnije sazvati novi plenum AVNOJ-a.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=293-297}}

===== AVNOJ =====
{{Glavni|Drugo zasjedanje AVNOJ-a}}
[[Datoteka:Drugo zasedanje AVNOJ-A v Jajcu.jpg|180px|mini|desno|Tito na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu]]
[[Datoteka:Boris Kidrič and Herta Haas in Jajce 1943.jpg|180px|mini|desno|[[Boris Kidrič]] i [[Herta Haas]] u Jajcu 1943.]]
Prvi odabir za mjesto održavanja [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugog zasjedanja AVNOJ-a]] bio je [[Otočac]], kasnije neke lokacije u Sloveniji, a naposljetku je odlučeno da se održi u Jajcu. Presudilo je to da se Tito i rukovodstvo AVNOJ-a već nekoliko mjeseci nalazi u Jajcu, te da će delegati iz Srbije lakše doći, što je njemu bilo vrlo bitno. U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] su bili njemačke i ustaške jedinice, u [[Travnik]]u i Sarajevu njemačke, čime je Jajce bilo u okruženju, ali u slučaju napada, lako bi se bilo povući prema zapadu. Tito se zalagao da se i prije zasjedanja osnuje [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije]] (NKOJ), ali se od toga odustalo i NKOJ je osnovan tek na zasjedanju. Zasjedanje je održano 29-30. novembra, a prisutna su bila 142 od 268 odabranih delegata. Tito je podnijeo najvažniji referat &quot;Razvitak oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije u vezi s međunarodnim događajima&quot;, a to je bio temelj za odluke donesene na Zasjedanju. AVNOJ je konstituiran kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo naroda Jugoslavije. Donesen je niz važnih ustavnih i političkih odluka. Na prijedlog slovenske delegacije Titu je dodijeljen čin [[maršal]]a,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=298-302}} mada se on već 20. septembra na diplomi Škole za oficire Vrhovnog štaba potpisao kao maršal.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=233}} Potvrđena je odluka o njegovom imenovanju za predsjednika NKOJ-a i za povjerenika za narodnu odbranu u tom tijelu.{{sfn|Sundhaussen|2007|p=331}} Tim je odlukama formalizirao status, jer time postaje legalan i legitiman civilni rukovodilac. [[Milovan Đilas]] je 1944. godine Tita nazvao ''&quot;neimarom slobode i bratstva naroda Jugoslavije&quot;'', da bi desetak godina kasnije procijenio ''&quot;da je nakon Jajca bilo sve više blještavih uniformi, uvježbavanja uloge monarha, pompe, neobuzdanih aplauza i urnebesnih klicanja.&quot;'' Na prvoj zajedničkoj sjednici Predsjedništva AVNOJ-a i NKOJ-a 3. decembra Tito je predsjedao, a nakon toga u Jajce su stigli i 70 članova KPJ [[Trinaesta proleterska udarna brigada|Trinaeste hrvatske proleterske brigade &quot;Rade Končar&quot;]]. U Jajcu je bilo sjedište i CK SKOJ-a, rukovodstvo [[USAOJ]]-a, [[AFŽ]]-a. Osnovan je [[Tanjug]] - Telegrafska agencija Nova Jugoslavija, u gradu su bili smješteni i oficirska i partijska škola, štabovi nekoliko vojnih jedinica, Pozorište narodnog oslobođenja, te mnogi glumci, muzičari i likovni umjetnici. Mada je AVNOJ bio nadstranačka organizacija, tih nekoliko nekomunista ([[Ivan Ribar]], [[Josip Smodlaka]], [[Vladimir Zečević]]) nisu imali jak uticaj na razvoj političkog djelovanja. Slično i sa članom HSS-a [[Božidar Mogovac|Božidarom Mogovcem]], koji je izabran za potpredsjednika NKOJ-a, ali se često sukobio sa bazom, jer je smatrao da ima veliku Titovu podršku, ali njegov stvarni uticaj je bio minimalan.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=298-302}}

Jedna od važnih odluka je bila i centralistička federalizacija Jugoslavije po sovjetskom uzoru.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=50}} Brozovi stavovi o jugoslavenskom federalizmu bili su logična pozicija hrvatskog komuniste koji iz Zagreba promatra događaje u monarhističkoj Jugoslaviji. Federaciju je razvijao na temeljima općeprihvatljivih premisa da su jugoslavenski narodi etnički bliski, da u širim slojevima postoji panslavenski osjećaj, kao i na proleterskom internacionalizmu. Dosljedno se i vrlo jasno distancirao od integralnog jugoslavenstva. Nakon jajačkog zasjedanja počele su vidljivo izbijati dileme o rješavanju brojnih pitanja unutar federacije. Tihog protivljenje šesteročlanoj federaciji bilo je i dalje, ponajprije u srbijanskom, potom i u hrvatskom, pa i slovenskom antifašističkom pokretu. Tito je svojim osobnim utjecajem smirivao nezadovoljnike, a tako će i činiti u sljedećim desetljećima. Još na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji]] 1940. godine, Tito je imao jasan odnos o najosjetljivijem pitanju - o postojanju i razgraničenju u Bosni i Hercegovini. Već na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, istaknuo je Bosnu i Hercegovinu, kao jednu od šest federalnih jedinica, a da bi se definitivno utvrdio njen status, Tito je u oktobru s vodstvom Pokrajinskog komitetea KPJ za BiH dogovorio sazivanje osnivačkog zasjedanja [[ZAVNOBiH]]-a, vrhovnog tijela partizanske civilne vlasti u BiH. Kako bi se stekao dojam da je zasjedanje organizovano spontano, odlučeno je da se održi 25. novembra u [[Mrkonjić Grad]]u, a ne u Jajcu. Na sličan način se Tito obhodio po pitanju Crne Gore i Makedonije. Za razliku od njegovog mišljenja iz 1941. gdje vidi pet republika, kasnije Makedoniju vidi kao republiku, te je isticao da Makedonci ''&quot;nisu ni Srbi, ni Bugari, ni Grci, oni su Makedonci&quot;''. Donošenjem tih odluka i definisanjem Bosne i Hercegovine uspostavljene su i granice između Hrvatske i Srbije, koje su kasnije uz manje korekture i postale granice federalnih republika. Ideju Moše Pijade o osnivanju autonomnog srpskog teritorija u Hrvatskoj, Tito je oštro presjekao.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=303-306}}

==== 1944. ====
===== Drvar =====
[[Datoteka:Tito World War II.jpg|180px|mini|desno]]
Održavanjem Zasjedanja AVNOJ-a u isto vrijeme kao i [[Teheranska konferencija|Teheranske konferencije]], Tito je razljutio Staljina, koji je istovremeno pregovarao s [[Winston Churchill|Churchill]]om i [[Franklin D. Roosevelt|Roosveltom]], o priznavanju Izbjegličke vlade i četnika, ali je zadobio povjerenje Amerikanaca i Britanaca.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=298-302}} Britanski interes za jugoslavenski prostor jačao je od jeseni 1942. godine, a početkom 1943. Britanci su zatražili da se četnici prestanu boriti protiv partizana, mada je Churchill iskazivao sklonosti prema Mihailoviću, vremenom je Churchill promijenio mišljenje i priklonio se Titu. Izvještaji [[William Deakin|Williama Deakina]] &quot;[[Bojovna planina]]&quot; o borbi partizana na Sutjesci smatraju se presudnim za promjenu britanske politike prema NOVJ, a Churchill je u [[Teheran]]u rekao &quot;da treba pomoći Titu&quot;, [[Narodni glasnik]], glasilo hrvatske zajednice u [[SAD]]-u u [[Pittsburgh]]u, je objavilo članak ''&quot;da se Washington izjavio za Titu!&quot;''. Ubrzo su u februaru ili martu, Saveznici prekinuli svaki kontakt sa četnicima, a Roosvelt je prepustio Churchillu da vodi poslove koji se tiču Jugoslavije. Tito u januaru 1944. godine partizanskim jedinicama [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog udarnog korpusa NOVJ]] upućuje naređenje da predstavnike [[KP Albanije]] informiraju o odlukama Zajedanja AVNOJ-a, te da se poveže oslobodilačka borba albanskog naroda s oslobodilačkom borbom naroda Jugoslavije. Time se Tito elementima boljševičkog internacionalizma, ali i kontinuiranih jugoslavenskih i srbijanskih imperijalnih pretenzija, direktno usmjerava prema albanskom teritoriju, ali za razliku od ranijih tendencija, socijalistička je Jugoslavija očekivala da će imati aktivni i dugotrajni upliv na društvene i privredne odnose u [[Albanija|Albaniji]]. Čak je zahtjevao od [[Svetozar Vukmanović|Svetozara Vukmanovića]], da osnuje ''Balkanski štab'', koji bi uključivao bugarske, grčke, makedonske, kosovske i albanske komuniste i partizane, ali je kasnije od te ideje odustao, jer je smatrao da bi se Saveznici usprotivili boljševizaciji Balkana. U isto vrijeme je uspostavio kontakte sa [[KP Austrije]], kako bi se dogovoralo o zajedničkom radu na razvoju narodnooslobodilačke borbe u dijelu [[Koruška|Koruške]], koja je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripala [[Austrija|Austriji]]. Slični pregovori su zamišljeni i sa italijanskim komunistima, ali nisu zaživjeli, pa se u Jugoslaviji pjevalo ''&quot;Drug je Tito zaslužio da je njegov Balkan cio, Balkan cio, i Evrope neki dio!&quot;'' Tek u februaru 1944. godine stigla je u Vrhovni štab prva sovjetska delegacija predvođena general-lajtnantom [[Nikolaj Kornjejev|Nikolajem Kornjejevom]], koju je Tito primio u [[Drvar]]u. Ali je Tito i tada govorio ''&quot;o tri naša saveznika, ali o bratskoj, herojskoj velikoj Crvenoj Armiji.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=307-315}} Tito napušta Jajce 7. januara, teretnim vozom dolazi na [[Potoci (Drvar)|Potoke]], na istočne padine [[Klekovača|Klekovače]]. Potoci su ranije bili predviđeni za rezervno komandno mjesto, a dvadesetak dana nakon toga stiže u Drvar. Tito se već osjećao vladarom, te je slao poruke britanskom generalu [[Bernard Montgomery|Bernardu Montgomeryju]], povodom prve godišnjice pobjede u [[Prva bitka kod El Alameina|bici kod El Alameina]], Staljinu je čestitao godišnjicu Oktobarske revolucije, a Churchillu je poslao pozdrave prilikom ozdravljenja. Ugošćuje prvu sovjetsku misiju i u tu čast se prvi put pojavljuje u maršalskoj uniformi sa zlatom izvezenim vijencima na ramenima i ovratniku. U stalnom je kontaktu sa [[Fitzroy Maclean|Fitzroyem Macleanom]] i razmjenjuje pisma sa Churchillom. Prima i dvojicu stranih novinara, [[Walter Bernstein|Waltera Bernsteina]], koji je kasnije napisao da je Titovo lice ''&quot;...jedno od najimpresivnijih koje je ikada vidio, slavensko sa snažnim jagodicama. Blago lice - što nisam očekivao od lidera oslobodilačkog pokreta u ovako krvavom ratu...&quot; te zaključio &quot;...da se ne radi o seoskom vođi, nego o kozmopolitu i čovjeku vrlo širokih nazora.&quot;'' Afirmacija vlade NOVJ raste, a Tito u Moskvu šalje vojnu misiju u Moskvu; koju formalno vodi general [[Velimir Terzić]], a stvarno ju je vodio Milovan Đilas. Nakon pada [[Korčula|Korčule]] i planiranog napada na [[Vis]], Tito planira evakuaciju otoka. Premještanjem jakih partizanskih snaga na otok i uz pomoć Saveznika, Nijemci ipak ne napadaju Vis.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=316-318}} Uprkos tome Tito i dalje odbija zahtjeve Saveznika o iskrcavanju u Dalmaciju.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=57}} U toku trajanja Šeste neprijateljeske ofanzive, Nijemci su zazeli dolinu [[Vrbas]]a i obalno područje, ali su pod partizanskom kontrolom ostali mnogi gradovi, a partizanske jednice nisu doživjele velike gubitke. Od Saveznika su primorske partizanske jedinice dobijale vojnu pomoć, a istovremeno su Saveznici preuzimali ranjenike u Italiju.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=316-318}}

===== Desant na Drvar =====
Nijemci su još 1943. godine planirali zarobljavanje Tita, ali su shvatili da konvencionalnim vođenjem ratnih operacija ne mogu to ostvariti, pa su 25. maja 1944. godine na Titov rođendan, isplanirali zračni [[desant na Drvar]], nazvan &quot;Konjićev skok&quot; ([[Sedma neprijateljska ofanziva]]). Sa oko 40.000 vojnika u zapadnoj Bosni i središnjoj Hrvatskoj, 900 padobranaca izvelo je [[desant]]. U napadu su učestvovale četničke i domobranske jedinice. Tito je tog dana ostao spavati u Drvaru, jedinice NOVJ su bile malo opuštenije, pa je desant bio potpuno iznenađenje. Njemački padobranci pripadnici [[500. SS lovački padobranski puk|500. SS lovačkog padobranskog puka]] su [[jedrilica]]ma izvršili desant. Prateći bataljon je pružio jak otpor, ali su gubici pogotovo među civilima bili veliki, [[Treća lička proleterska udarna brigada|Treća brigada]] [[6. lička proleterska divizija NOVJ|Šeste ličke divizije]] je 20&amp;nbsp;km pješačila iz [[Trubar]]a da bi stigli u pomoć. Brigada je u petnaestosatnoj borbi gotovo uništila njemačke padobrance, te otada datira pjesma ''&quot;Kad je bila bitka kod Drvara, Šesta lička spasila maršala.&quot;'' Početkom napada, Tito se sa Zdenkom, nekoliko najbližih saradnika i pripadnika osiguranja, kao i pripadnicima sovjetske i britanske vojne misije, sklonio u pećinu, a Nijemci su im se u jednom trenutku približili na 200&amp;nbsp;m. Oko 11 sati dogovoreno je da se iz pećine izađe na sporedni izlaz, te dolinom sa više stotina metara brisanog prostora, dođe na [[visoravan]] koja dominira Drvarom. U pećini je ostao Titov nećak Vlado, koji je dobio naređenje da u slučaju zauzimanja, spali i uništi arhivu. Nijemci su nekoliko puta pucali i prema Titu, ali ne znajući gdje se pećina nalazi, nisu ga mogli ni naći ni prepoznati. Sutradan su njemačke motorizovane jedinice ušle u Drvar, te jedino što su uspjeli zarobiti, je bila Titova maršalska uniforma, koju su našli kod lokalnog krojača. Donekle u strahu i panici, Tito je pokušavao smiriti Zdenku i sovjetskog generala Kornjejeva, te su se povlačili prema istoku, ali je očito bilo da nisu imali razrađeni plan. Nakon prolaska kroz Potoke, 27. maja je stigao u [[Male Smrčine]] na planini [[Lunjevača|Lunjevači]]. Tu su boravili dva dana, a potom su krenuli prema [[Crni bat|Crnom batu]] na [[Šator (planina)|Šator planini]]. Lutali su osam dana do [[Kupreško polje|Kupreškog polja]]. Već je ranije zatražio od Saveznika da ga prebace na sigurno područje. Saveznički su avioni patrolirali izmedu Bihaća, Banje Luke, Bugojna i Knina, a saveznički brodovi su izveli demonstraciju pred [[Split]]om, na [[Brač]]u se s dijelovima [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada|Prve dalmatinske brigade]] iskrcao odred britanskih komandosa, što je u znatnoj mjeri doprinijelo da ofanziva propadne. Za Tita bi odlazak u Italiju bio bijeg, pa je razmišljao o nekom drugom mjestu. Prilikom povlačenja kod sela [[Lisine]] i [[Mliništa]], prateće jedinice su se sukobile sa [[13. SS pukovnija|13. SS pukovnijom]], te nakon dvosatne borbe nastavili povlačenje sve do 3. juna, kada su stigli na Kupreško polje, gdje je sletio sovjetski avion i Tita s 25 najbližih saradnika u 22 sata prebacio prema [[Bari]]ju. Sovjetski avion su pratili američki avioni. U Bariju je Tita dočekao [[Vladimir Velebit]] i nekoliko britanskih generala. Nakon smještaja u lijepu vilu, Tito je nakon dva dana insistirao na povratak u Jugoslaviju, te ga je britanski ratni brod poveo na [[Vis]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=319-321}}

===== Sporazum Tito—Šubašić =====
{{Glavni|Sporazumi Tito—Šubašić}}
Tita su nakon šest sati u [[Komiža|Komiži]] dočekali članovi Štaba mornarice, Štaba [[26. dalmatinska divizija NOVJ|26. divizije]] i nekoliko članova Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju, odakle se automobilom uputio u [[Borovik (Komiža)|Borovik]], gdje je zajedno sa Vrhovnim štabom smješten u jednoj kući. Zbog straha od njemačkog bombardiranja kasnije se preselio u pećinu [[Orlovica|Orlovicu]], gdje je za njega i Zdenku uređena udobna nastamba. Osnovan je Kabinet Vrhovnog komandanta, tako da su se borci Pratećeg bataljona od tada obraćali samo šefu kabineta. Tito se iz gerilskog vođe, pretvarao u državnika, ali je umnogome ovisio od Britanaca. Nakon prestanka opasnosti od njemačkog napada preselio se u sam grad [[Vis (grad)|Vis]] u vilu Tramontana, gdje je boravio mjesec dana sve do odlaska u Moskvu. Vis je postao glavna pomorska i zračna baza, pa je Tito odatle izdavao sva naređenja za oslobađanje drugih ostrva i dalmatinske obale. Vis su, po prijedlogu Fitzroja Macleana trebale braniti dvije brigade, jedna partizanska i jedna britanska, ali se to nije ostvarilo, jer su britanske trupe bile opterećene borbama u Italiji. Na Vis je stigao i sin Žarko, priključivši se sovjetskoj vojnoj misiji. koji je tada znao samo ruski jezik.

Za vrijeme Titova boravka na Visu počela su dogovaranja o poslijeratnom ustroju Jugoslavije. Istovremeno je, uslijed Churchillovog pritiska{{sfn|Calic|2014|p=174}} je za mandatara nove [[Prva vlada Ivana Šubašića|Kraljevske vlade]] izabran [[Ivan Šubašić]], pa je britanska vlada uskoro pokrenula inicijativu za Šubašićev susret s Titom. Za delegaciju za pregovore izabrani su osim Tita, Kardelj, Bakarić i Josip Smodlaka. Velikosrpski političari su zbog odabira delegacije, tvrdili da se radi o protusrpskoj koaliciji Hrvata i komunista, dok je ustaška propaganda tvrdila da Šubašić ne može obavezivati Hrvatsku i Hrvate, a Tito je htio pokazati odmak od centralizma ali i od monarhizma. U delegaciji je Tito imao glavnu riječ, a uz Šubašića je bio britanski ambasador pri Vladi [[Ralph Stevenson]]. Iako je Šubašić znao da Titu nema šta da ponudi, ipak mu je ponudio mjesto ministra vojske u Kraljevskoj vladi, jer su mu to sugerirali Britanci. Pregovori su završeni 16. juna i okončani su Prvim sporazumom Tito—Šubašić ([[Viški sporazum]]) kompromisom, koji se sveo na to, da Šubašić prihvata federalno uređenje Jugoslavije, odao priznanje NOVJ, te da će se raditi na formiranju zajedničke Vlade.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=58}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=329-334}} Dogovoreno je da se do oslobođenja Jugoslavije ne poteže pitanje &quot;republika ili monarhija&quot;.{{sfn|Calic|2014|p=174}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=329-334}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} Dogovor je u redovima NOP-a doveo do nerazumijevanja i tihih prigovaranja Titu. Tito je 18. juna uputio kraću poruku o osnovnim konceptom, a sedam dana kasnije uputio je pisma svim zemaljskim antifašističkim vijećima u kojima je iznio razloge za potpisivanje sporazuma. Takođe je poslat originalni sadržaj sporazuma, čime su se svi uvjerili da odstupanja od AVNOJ-skih principa nije bilo. Nakon proglašavanja Vlade početkom jula, Šubašić je u augustu objavio deklaraciju kojom je pozvao na borbu protiv okupatora pod vodstvom maršala Tita. Slijedeći Titov plan je bilo oslobađanje Srbije i uspostavljanje vlasti od strane KPJ.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=329-334}}

===== Sastanak sa Churchillom =====
[[Datoteka:Tito-Churchill.jpg|180px|mini|desno|Tito i Churchill]]
Nakon pregovora na Visu, Britanci su ojačali pritisak na Tita. General [[Henry Maitland Wilson|Maitland Wilson]] je pozvao Tita u julu na dalje pregovore. Na sastanku Politbiroa 9—10. jula u pećini Orlovica, odlučeno je da se odbije poziv Britanaca, jer predstavnici NKOJ-a ne žele da u pregovorima kao ravnopravan partner sudjeluje Šubašić, kao i Titove pretpostavke da bi se na pregovorima mogao pojaviti i [[Petar II, kralj Jugoslavije|kralj Petar II]]. Takođe je zahtjevano da se pregovara sa civilnim predstavnicima, a ne s britanskom vojskom. Zbog odbijanja Tita, Britanci su blokirali pregovore o vraćanju jugoslavenske riječne flote, koje su Nijemci odvezli u Njemačku, kao i povratu jugoslavenskih zlatnih rezervi, koje je [[Pavle Karađorđević|knez Pavle]] prije rata dao prenijeti na Zapad. Krajem jula Tito je zbog toga, ipak prihvatio Wilsonov poziv, ali i zbog mogućnosti da bi se u Italiji mogao sastati sa Churchillom, koji je obilazio front u Italiji. U [[Caserta|Caserti]] se 6. augusta sastao sa Wilsonom, a slijedeći dan s generalom [[Harold Alexander|Haroldom Alexandrom]] u [[Viterbo|Viterbi]], 80&amp;nbsp;km sjeverno od [[Rim]]a. Nakon obilaska fronta prema Nijemcima, posjete Rimu, te sastanka u Caserti s ministrom [[Harold Macmillan|Haroldom Macmillanom]], 12. augusta u [[Napulj]]u se susreo s Churchillom. Na sastanku Churchill je imao jednodjelni pamučni kombinezon s otkopčanim ovratnikom košulje, dok je Tito obukao maršalsku uniformu, šivanu u Moskvi s izvezenim zlatnim listovima i manžetama. Mada je Tito želio na taj način impresionirati Churchilla, to mu nije uspjelo, no kasnije se pokazalo da je on već bio impresioniran Titom, uprkos njegovom gafu s oblačenjem. Churchill je Tita nazvao ''&quot;velikim vojskovođom, kao i državnikom od izvanrednog karaktera, koji je učinio golem doprinos za ujedinjenje jugoslavenskih naroda.&quot;'' U prvom dijelu sastanka razgovarano je o vojnim pitanjima, britanskoj pomoći partizanima, te o prihvatu ranjenika u savezničkim bolnicama u Italiji. Ključno pitanje sastanka bilo je poslijeratno uređenje zemlje. Tito je izjavio. ''&quot;Nije nam namjera da nametnemo komunistički režim. Ja sam to u više navrata javno izjavio...&quot;'' te da će dozvoliti osobne slobode, riječima ''&quot;...To je naš osnovni princip. Demokracija i sloboda ličnosti.''&quot; Istovremeno je odbio prijedlog o mogućnosti povratka kralja Petra. Churchill se složio sa jugoslavenskim zahtjevima za [[Istra|Istru]], ali ne i za [[Trst]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=258-265}} Sastanak je završen 13. augusta, ali je predstavnik [[Foreign Office]]a tražio da se Tito izjasni o slobodnim izborima poslije rata. Tito se izgovorio da traži pravu formu, ali je dva dana nakon povratka na Vis objavio deklaraciju u kojoj stoji ''&quot;...da je oslobodilačka borba naroda Jugoslavije narodna i demokratska...&quot;'' i da je njen cilj borba protiv okupatora i stvaranje demoratske Jugoslavije, ''&quot;... a ne komunističke tvrđave, kako nam naši neprijatelji pripisuju&quot;''. Reakcije članova KP su bile još nepovoljnije u odnosu na reakcije na Viški sporazum, mada su Britanci prepoznali Titovo taktiziranje,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} koje je Churchillov sin [[Randolph Churchill|Randolph]] opisao: ''&quot;Dva su razloga zašto je u britanskom interesu bitno da podupiremo maršala Tita i narodnooslobodilački pokret: jedini su Jugoslaveni koji se bore protiv Nijemaca; i, pomagali mi Tita ili ne, on će nakon rata vladati Jugoslavijom.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}}{{sfn|Pirjevec|2013a|p=258-265}} Nakon toga Churchill je izvršio pritisak na kralja Petra II, koji je 12. septembra preko [[BBC]]-a pozvao četnike, kao i Hrvate i Slovence u raznim drugim kolaboracionstičkim jedinicama, da se pridruže snagama maršala Tita, ali i zbog glasina da se u oktobru sprema britansko isckrcavanje u Dalmaciji. Titova reakcija je bila naređenje pojedinim jedinicama da budno kontoliraju obalni pojas i ''&quot;spriječe svako nasilje u pogledu naše nezavisnosti&quot;''. Time je pokazao da cijeni suradnju sa Britancima, ali ne pomoć. U jesen, nakon [[Operacija Overlord|Savezničkog iskrcavanja]] u [[Normadija|Normandiji]], došlo je do žestoke prepiske sa Churchillom, koji je zahtijevao iskrcavanje u Jugoslaviji, što je Tito kategorički ponovo odbio.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=57}} Istovremeno je došlo do nekoliko incidenata izmedu britanske vojske i partizana, koji su dobili naređenje da ne dopuste preuzimanje vlasti od Britanaca na otocima ili u nekim gradovima. Na jesen su se odnosi sa Britancima pogoršali, ali je za Tita postalo važno pitanje granice prema Austriji i Italiji,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}} te je jasno naznačio da neće priznati zapadne granice Jugoslavije nastale 1918. godine.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=265-272}} U jednom govoru, povodom toga, na Visu u septembru, spominjući Rijeku, Istru, Slovensko primorje i Korušku je izjavio ''&quot;Tuđe nećemo — svoje ne damo!&quot;,''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=335-341}} rečenicu koju je ranije skovao [[Prežihov Voranc]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=265-272}}

===== Povratak u Srbiju =====
Zbog slabosti partizanskog pokreta u Srbiji, u julu Tito je naredio pokret jedinicama iz Bosne i Sandžaka prema Srbiji. Zbog jakosti njemačkih trupa, tek u augustu je iz Crne Gore poslato 50.000 boraca pod zapovjedništvom [[Peko Dapčević|Peke Dapčevića]]: [[2. proleterska divizija NOVJ|Druga]], [[5. krajiška divizija NOVJ|Peta]] i [[17. istočnobosanska divizija NOVJ|Sedamnaesta]] divizija NOVJ, kasnije je u zapadnu Srbiju došla i [[1. proleterska divizija NOVJ|Prva proleterska]], a za njom i [[6. lička proleterska divizija NOVJ|Šesta lička divizija]], koje su oslobodile mnoge gradove i pripremale napad na Beograd. Ovi porazi četnika nisu išli na stranu kralju Petru II, pa su zapadni Saveznici sve do septembra održavali kontakte s četnicima, pa im čak i pomagali. Sve do septembra, Tito je precijenio snage partizana, ali je uskoro četničko-njemačka odbrana postajala sve slabija. Operacije u Srbiji je Tito cijelo vrijeme držao pod svojom kontrolom, pa je iz [[Craiova|Craiove]] u Rumuniji početkom oktobra, javio svom zamjeniku [[Aleksandar Ranković|Rankoviću]] i [[Arso Jovanović|Arsi Jovanoviću]]: ''&quot;Za Srbiju dajem naređenja ja. Prestanite s vašim davanjem naređenja.&quot;'' U isto vrijeme je naredio, da se pod nadzorom [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]] u Hrvatskoj uhapsi potpredsjednik [[HSS]]-a [[August Košutić]], koji je bez suđenja ostao u zatvoru sve do 1946. godine.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}}

===== Susret sa Staljinom =====
Nakon ponoći 19. septembra s viškog aerodroma, Tito je odletio prema Moskvi avionom bez upaljenih svjetala. Isprva u pravcu [[Bari]]ja na maloj visini, a zatim prema Rumuniji. Ujutro su sletjeli u [[Turnu Severin]], a potom automobilom prema Craiovi. Sutradan je odletio u Moskvu. Odlazak je pripreman u najvećoj tajnosti, a za njega nisu znali ni Saveznici. Na vijest da je Tito nestao, Churchill je &quot;pobjesnio&quot; te zatražio od Macleana da sazna šta se dogodilo. Sa [[Staljin]]om se susreo 21. septembra, a on ga je pozdravio starim imenom ''Valter'', čime je htio pokazati da ga smatra kominterovskim operativcem, te samim tim ima punu ovlast nad njim. Sastao se nekoliko puta s njim, ali o tome ne postoje sovjetski zapisnici, te su jedini izvori Titova kazivanja. Staljin ga je počeo nagovarati da dozvoli povratak kralja Petra II, ali je Tito pribrano odgovorio ''&quot;da to nije moguće, jer bi se kod nas narod pobunio, jer je kod nas kralj oličenje izdaje&quot;''. Drugi dio razgovora bio je posvećen prelasku [[Crvena armija|Crvene armije]] preko Jugoslavije, a kako partizanske snage nisu bile dovoljno jake da bi oslobodile Srbiju,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} 28. septembra{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} potpisan je pisani ugovor. Ključno je bilo da sovjetska vojska ne smatra Jugoslaviju okupiranom teritorijom, nego da Jugoslavija ima oslobodilački pokret, koji će na teritoriji koju oslobode sovjetske jedinice preuzeti civilnu vlast. Sovjeti su se obavezali da će isporučiti naoružanje za 12 pješadijskih, dvije zrakoplovne divizije i za jednu tenkovsku brigadu,{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} te da će školovati oficirski kadar u sovjetskim vojnim školama.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} Ugovor je sklopljen na ođredeno vrijeme i za određenu teritoriju, a sovjetska se komanda obavezala da će povući trupe čim obave operativne zadatke. Na temelju tog dogovora, sovjetske su trupe učestvovale u oslobađanju Beograda, kasnije Vojvodine, [[Baranja|Baranje]] i [[Međimurje|Međimurja]], kao i u [[Virovitički mostobran|borbama oko Virovitice]]. Time je Tito de facto osigurao oslobađanje Srbije i pobjedu revolucije. Slijedećih mjeseci odnosi jugoslavenskih vlasti i Sovjeta nisu bili idealni, tako da se dogovor smatra klicom kasnijih sukoba sa Staljinom. Primjena sporazuma bila je problematična, jer su sovjetski vojnici smatrali da imaju pravo pljačkati, silovati i raditi što hoće. Prijavljeno je da su pripadnici Crvene Armije u to vrijeme izvršili 1219 silovanja, 359 pokušaja silovanja, 111 ubojstava, 248 pokušaja ubojstava i 1204 slučaja pljačke uz ozljeđivanje opljačkanih.{{efn|name=CA|Broj se može smatrati i većim jer su u izvještaju navedeni samo prijavljeni slučajevi.({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}})}} Čak je izvršen pokušaj silovanja na suprugu generala [[Kosta Nađ|Koste Nađa]], ali je ona kao [[major]] JA sovjetskom oficiru uperila pištolj u čelo. U isto su vrijeme britanski brodovi pomagali partizanima u Dalmaciji, čime je započela Titova diplomatska vještima u kojoj je koristio interese i Istoka i Zapada, da bi dobijao pomoć s obje strane.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}} Nekoliko dana kasnije vratio se u Rumuniju gdje je ostao od 28. septembra do 15. oktobra,{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=342-344}} a već je tada naredio da se s Visa počnu prebacivati Vrhovni štab, AVNOJ i Nacionalni komitet. Iz Craiove je 15. oktobra prešao u [[Vršac]]. U Moskvi je od 9—18. oktobra održana [[Moskovska konferencija (1944)|konferencija]] na kojoj su se Staljin i Churchill dogovorili o podjeli interesnih sfera u jugoistočnoj Evropi, gdje bi u Jugoslaviji omjer ostao 50:50. No to Tita nije obavezivalo, on se potezao na rečenicu iz moskovskog dogovora da ''&quot;...ostaje neprikosnoveno pravo jugoslavenskog naroda da sam riješi pitanje svog državnog uređenja.&quot;'' Time je Tito postao jedini evropski komunistički vođa, koji je o budućnosti svoje zemlje istovremeno pregovarao i s Churchillom i sa Staljinom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=345-349}}

===== Oslobođenje Beograda =====
{{Glavni|Beogradska operacija}}
Tito je iz Vršca došao u Beograd 25. oktobra, nastanio se u [[Beli dvor|Belom dvoru]], mada je formalno predratna rezidencija kneza Pavla, trebala pripasti kraljevskom namjesništvu kao šefu države. Đilas je kasnije procijenio da je ''&quot;...s dolaskom u oslobođeni Beograd Tito prešao posljednju, konačnu stepenicu lične, autokratske vlasti... novi vladar je sjeo na stari prijesto i uz ovještale običaje počeo da uvodi i svoje &quot;revolucionarne&quot; novotarije!&quot;'' U njemu je stanovao sve do 1948. godine, što je za neke bilo iznenađenje s obzirom na ideale &quot;novog&quot; društva. Sticao je sve veći ugled međunarodnih predstavnika, a pogotovo britanskih i američkih koji su bili impresionirani njegovom ''&quot;arogancijom, goropadnošću i neovisnim stavom&quot;'' prema Moskvi, pogotovu u odnosu s ponašanjem izaslanstava drugih satelitskih zemalja. Komplimenti Titu su došli i od [[Joseph Goebbels|Josefa Goebbelsa]], koji je 7. marta 1945. opisao Tita da se ''&quot;...on uistinu dokazao kao narodni vođa visoke vrijednosti&quot;.'' Ali takvim Titovim ponašanjem Jugoslavija ulazi u petogodišnje razdoblje [[Staljinizam|staljinizma]] u kome je komunistička vlast nastojala uvesti jednopartijski [[Totalitarizam|totalirani]] režim po uzoru na SSSR. Zbog apsolutističke komotnosti i Titovog [[Autokratizam|autokratizma]], savezna se Vlada nije sastajala, jer se o svim važnim ili nejasnim pitanjima Đilas konsultovao sa Kardeljem i Rankovićem, te su oni predlagali, ali je Tito naređivao. Od jeseni 1944. kontrolirao je i vlast u budućim republikama, što govori i sukob s [[Andrija Hebrang|Andrijom Hebrangom]], kada je nakon Hebrangovog osmišljavanja o uvođenju [[vjeronauk]]a u školama i organiziranja [[Telegrafska agencija Hrvatske|Telegrafske agencije Hrvatske]], Tito reagovao riječima da je to ''&quot;klizanje u [[separatizam]]&quot;'' i ''&quot;unošenje elemenata nazadnjaštva&quot;'', da bi se sukob završio smjenom Hebranga iz CK KPH, premještajem u Beograd{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}} i kasnijim hapšenjem u maju 1948. godine.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=471-474}} Iz Beograda je ponovo uputio poziv na prelazak svih pripadnika kvislinških jedinica u partizane, a tu je [[Amnestija|amnestiju]], kao i nekoliko prethodnih obrazložio kao poslijednju, riječima da je potrebno dati mogućnost svim zavedenima da isprave svoje greške.{{efn|name=Amnestija|Zašto smatramo da je potrebno dati takvu amnestiju? Zato da bi se dala mogućnost svim zavedenima da isprave svoje greške pred narodima i doprinesu svoj dio, iako vrlo kasno, u ovim poslijednjim borama za oslobađanje zemlje. ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}})}} Međutim istovremeno šalje niz naredbi [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavnom štabu NOV-a i POJ-a za Hrvatsku]], da jedinice pod njihovom komandom ulože napore da ni jedan fašistički zločinac na pobjegne iz zemlje i da ''&quot;zemlju što prije očiste od ustaških i drugih izdajnika.&quot;'', što je dovelo i do povremenih likvidacija. Uspjesima u oslobađanju Beograda, partizanske su jedinice napredovale prema zapadu, ali uprkos neiskusnosti partizanskih jedinica u frontalnom ratovanju, naredio je napad u [[Srem]]u, čime je formiran [[Sremski front]], na kom je, po tvrdnji Dedijera, poginulo oko 30.000{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=350-357}} (37.000) pripadnika NOVJ.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}}

==== 1945. ====
===== Trst i Koruška =====
{{Glavni|Tršćanska operacija}}
[[Datoteka:Visit of Field-Marshal Alexander to Belgrade.jpg|180px|mini|desno|Britanski feldmaršal Harold Alexander u Beogradu]]
Krajem februara u Beograd je stigao [[feldmaršal]] [[Harold Alexander]], kako bi se s Titom dogovorio o vojnim akcijama u zapadnom dijelu Julijske krajine. Odmah nakon odlaska Alexandera, Tito je 2. marta naredio formiranje Četvrte armije JA, kojoj će osnovni zadatak biti zauzimanje područja oko rijeke [[Soča|Soče]].{{sfn|Pirjevec|2013a|p=316-323}} Glavni cilj u završnici rata, za Tita je bilo zauzimanje Slovenskog primorja s [[Trst]]om, oslobađanje i pripajanje [[Istra|Istre]], za koje je smatrao da su nepravedno pripale Italiji i da po etničkom sastavu trebaju pripasti Jugoslaviji. Do 20. aprila jedinice [[Četvrta armija JA|Četvrte armije]] izbile su na staru jugoslavensko-italijansku granicu, dok je [[Rijeka (grad)|Rijeka]] zaobiđena i [[Riječka operacija|oslobođena]] tek 3. maja, a glavnina jedinica pod neposrednom Titovom komandom napredovala je prema Trstu, glavnim cilju vojnih operacija. U [[Tršćanska operacija|grad su ušle]] 1. maja, a zauzeti su [[Gorica (grad)|Gorica]] i [[Monfalcone|Tržič]] (danas Monfalcone). Britanskom [[feldmaršal]]u Haroldu Alexandru je poručio da je ovakvo prodiranje i zauzimanje Trsta, reakcija na primirje britanskih i njemačkih trupa, te sprječavanje povlačenja Nijemaca iz italijanskog sektora. Čak je sredinom aprila za vrijeme boravka u Moskvi dopisniku [[New York Times]]a izjavio kako je svima poznato da Jugoslavija polaže pravo na teritorije nastanjene Slovencima u Istri, Trstu, Gorici i dijelu [[Austrija|austrijske]] [[Koruška|Koruške]]. Samim tim je pitanje Trsta postalo spor s zapadnim Saveznicima, ali Tita ni Staljin nije u tom pitanju podržao. Nakon povlačenja na naknadno dogovorenu granicu (današnju [[Granica između Italije i Slovenije|italijansko-slovensku]] i [[Granica između Italije i Hrvatske|italijansko-hrvatsku]] granicu) uslijed vojnog i političkog pritiska, Tito je 1950. godine izjavio da je zauzimanje Trsta bilo adut da se mogu zadržati Istra i Slovensko primorje. Od britanske, američke i sovjetske vlade je 2. aprila zahtijevao da i Jugoslavija dobije okupacionu zonu u Austriji, te je forsirao ulazak JA u Korušku i južne dijelove [[Štajerska (pokrajina)|Štajerske]]. Prvih dana maja jedan je motorizirani odred Četvrte armije iz Trsta dolinom Soče, preko [[Vršič]]a i [[Karavanke|Karavanki]] ušao u Korušku i u [[Klagenfurt]]. Ta je operacija imala i za cilj opkoliti njemačke i druge jedinice u povlačenju. Nakon prijetnje od Amerikanaca, JA se povukla na stare granice Kraljevine Jugoslavije i Austrije, a Tito je 28. maja u Ljubljani izjavio ''&quot;...da naša braća u Koruškoj još nisu slobodna.&quot;'' Na konferenciji vanjskih ministara u Parizu u jesen, Jugoslavija je kao teritorijalni zahtjev postavila granicu kod [[Grado|Grada]], a Trst bi dobio status federalne jedinice u Jugoslaviji, luka bi bila internacionalizirana, mada je sam znao da je takav zahtjev nemoguć. Problem Trsta kao i Rijeke riješen je tek kasnije osnivanjem [[Slobodna teritorija Trsta|Slobodne teritorije Trsta]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=358-361}}

===== Obračun s narodnim neprijateljom =====
{{Glavni|Masakr u Bleiburgu}}
Još od početka rata, Tito je nametnuo strogu disciplinu u partizanskim jedinicama, koja povlači i najstrože kazne. U junu 1942. izdao je naredbu da će ''&quot;...pripadnik partizanskih jedinica koji počini bilo kakav zločin protiv civilnog stanovništva ili njihove imovine biti najstrože kažnjen.''&quot; Strijeljanja komunista i partizana su u toku rata bili česta pojava, dok se s zarobljenim protivničkim vojnicima postupalo dvojako. Često bi bili razmijenjeni, ali često uslijed prethodnih događanja i Titovog bijesa bili bi i strijeljani. U ljeto 1944. godine izdavao je naređenja protiv četničkih i drugih formacija u kojima se spominjalo hapšenje i likvidacija. Prema domobranima je bio blaži, te im je u slučaju prelaska u partizane priznavao činove i funkcije. S druge strane naređuje da se bezobzirno uništavaju ustaše i četnici, te je jasno kako su tu njegovu naredbu izvršavali lokalni komadanti. [[OZNA]] je dobila naređenja o strijeljanjima samo u najvećoj konspiraciji, tako da ni sam Štab brigade o tome nije imao informacije.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}} Već nakon dolaska u Vršac, zahtijevao je protjerivanje njemačke i mađarske manjine.{{sfn|Pirjevec|2013a|p=272-280}} Nakon ulaska u Beograd OZNA je dobila direktive o hapšenju suradnika okupatora kao i likvidacijama po kratkom postupku. Odmah po ulasku partizana u Beograd, streljan je [[Puniša Račić]], atentator na [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Tito do kraja 1944. godine nije bio zadovoljan radom OZNA-e, pa je iz [[Podgorica|Podgorice]] stigao [[Veljko Mićunović]] koji je efikasnije sprovodio njegove direktive. Po podacima iz 2012. godine Državne komisije Vlade Srbije, u Srbiji je stradalo 36.388 osoba optuženih kao &quot;narodni neprijatelji&quot;. Mediji su, kao i iskusni generali i političari prisjećali na pokolje ranjenika i civila od strane okupatora, pa se osvetnički val smatrao opravdanim. Novi proglas o amnestiji izdao je 15. novembra u kojem je pozvao pripadnike domobranskih i četničkih jedinica da se predaju i da se s njima postupa po međunarodnom pravu kao ratnim zarobljenicima i da ratne zločince treba izvoditi pred vojne sudove.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}}

Početkom novembra naredio je da se što prije &quot;likvidiraju arnautske bande&quot;, pripadnici albanskog [[Balli Kombëtar]]a, na području gornjeg [[Vardar]]a i [[Kosovo|Kosova]]. Kasnije je pozvao na odgovornost komadante tih jedinica, koje su prekoračile norme vojničkog ponašanja, te jednim dijelom optužio četnike za počinjene zločine prema Albancima. U međuvremenu je spriječio i masovno protjerivanje Mađara kao i stvaranje logora za Mađare. Dana 11. februara uslijedila je nova zapovijed u kojoj se naređuje stvaranje vojnih sudova u sastavu od tri oficira u svakoj diviziji, a Višeg prizivnog suda u svakom korpusu. Time se insistiralo da se smrtna kazna može presuditi samo po sudskom postupku. Prema Uputstvima od 22. februara ''Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih pomagača'', definirano je koje su osobe smatraju ratnim zločincima i koje radnje zločinom i prijestupom. Te su odredbe bile široko definirane, tako da su kriteriji progona bili opsežni, te su mnogi ljudi stradali i mimo kakve zakonske procedure.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}}

Ulaskom partizanskih jedinica početkom maja u [[Zagreb]], mnogi civili, iz straha od partizanskih odmazdi, nisu htjeli dočekati novu vlast, nego su preko Slovenije krenuli u Austriju, kako bi se predali Britancima. Vojnicima je pokret bio naređen, te su u općem rasulu krenuli na put, na kom su već bili 40.000 njemačkih vojnika, manji broj slovenskih kolaboracionista i civila (oko 10.000), te oko 5—10.000 srpskih i crnogorskih četnika. Istraživanja pokazuju da je u toj koloni bilo od 100.000—150.000 ljudi, a kolona je bila duga 45 i 65&amp;nbsp;km. Nijemci su pokušali prijeći granicu prije kapitulacije, jer su očekivali žestoku odmazdu, tako da su se borbe protiv partizana odvijale do 15. maja. Jedan dio snaga iz kolone se probio prema [[Bleiburg]]u, dok su veći dijelovi ustaških i domobranskih snaga zarobljeni u Sloveniji. Partizanske snage su u borbama od 9—14. maja imale oko 1000 mrtvih i ranjenih, dok se za neprijateljske gubitke navodi brojka od 20.000 što može svjedočiti o tome da su zarobljenici odmah i ubijani.

Kad je prvi dio izbjegličke kolone prešao u Austriju, zapovjednici su zatražili da se predaju Britancima, što su oni odbili, jer prema potpisanim međunarodnim sporazumima, vojska [[NDH]] treba da položi oružje onim snagama protiv kojih su ratovali. Negdje oko 20—25.000 je uspjelo u tom metežu pobjeći po šumamama i mnogi od njih su se spasili u emigraciji. Ostali su vraćeni na jugoslavensku stranu i sprovedeni prema [[Maribor]]u. Neki od njih su odmah osuđeni na smrt, velika većina civila je puštena nakon nekoliko dana, a sva djeca do 16 godina su puštena. U logorima u Mariboru i [[Celje|Celju]] OZNA je selektirala zarobljenike, tako da su ustaški i domobranski oficiri s višim činovima izdvojeni i upućeni pred vojne sudove, koji su ih većinom osudili na smrt. Ustaški vojnici i podoficiri s dužim stažom u [[Ustaška vojnica|Ustaškoj vojnici]] izdvajani su za grupne likvidacije bez suđenja, te su streljani u [[Tezno]]m kod Maribora. U sličnim okolnostima su streljani i [[Slovenačko domobranstvo|slovenski domobrani]] na [[Kočevski rog|Kočevskom rogu]] i [[Teharje|Teharju]]. Mladići godišta 1927—28. i ustaše s kratkim stažom otpremani su u dugim kolonama u Zagreb i [[Samobor]] za dalju selekciju ili su kroz [[Podravina|Podravinu]] i [[Posavina|Posavinu]] upućivani u logore na istoku zemlje. Zbog nepoštivanja Titove direktive, 13. maja je vlastoručno napisao depešu, koja je dostavljena štabovima četiriju armija i glavnim štabovima Hrvatske i Slovenije, da se spriječi ubijanje zarobljenika.{{efn|name=dep|&quot;Poduzmite najenergičnije mjere da se po svaku cijenu spriječi ubijanje ratnih zarobljenika i uhapšenih od strane jedinica, pojedinih organa i pojedinaca... Lica koje treba da odgovaraju za djelo ratnih zločina predavati na revers vojnim sudovima radi daljnjeg postupka.&quot; ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}})}} Đilas je 1974. izjavio da Tito nije odobravao što se dogodilo, pa je tražio izvještaje i razjašnjenja, ali je pokazivao i razumjevanje za osvetnički gnjev protiv &quot;bandi&quot;.

Ovakva represija je izazvala nezadovoljsto u narodu, pa je i [[Vladimir Bakarić]] uputio pismo Titu kojim se žali na ponašanje prema desetinama hiljada ljudi u logorima i kolonama. Tito je 5. jula donijeo ''Zakon o davanju amnestije i pomilavanju'', a na osnovu tog zakona većina je zarobljenika puštena iz logora, a Predsjedništvo AVNOJ-a je 3. augusta donijelo ''Ukaz o pomilovanju i amnestiji'' čime je praktički završen progon. U dijelu Vojvodine naseljenom Nijemcima, progon i oduzimanje imovine trajao je nekoliko godina. Do sredine 1945. godine u Vojvodini je uhapšeno 14.069 osoba, većinom Nijemaca i Mađara, od kojih je strijeljano 10.360.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=362-383}}

Postoji Titova odgovornost za počinjene ratne zločine nad zarobljenicima i civilima u poslijednjim mjesecima Drugog svjetskog rata i u prvim poratnim mjesecima, ali tu odgovornost valja ocijeniti sukladno ondašnjim prilikama i ondašnjim kriterijima, koji nisu istovjetni današnjim, te nema mjesta historijskom revizionizmu koji se temelji na moralnom i etičkom relativiziranju nacifašistiških zločina.{{sfn|Josipović|2007|p=38-41}}

=== Poslijeratni period ===
==== Izgradnja socijalističke države ====
Nakon Viškog sporazuma sa Šubašićem, Tito se u oslobođenom Beogradu ponovo susreo s njim, mada ovaj [[Beogradski sporazum]] nije mnogo promijenio u ciljevima Tita. Kako je i dalje važio dogovor o namjesništvu, koje je zastupao Šubašić, ali bez kralja Petra II, koji je to shvatio kao tihu [[Abdikacija|abdikaciju]], 11. januara 1945. godine kralj je otkazao povjerenje Šubašiću, što je Titu omogućilo formiranje [[Privremena vlada DFJ|Privremene vlade Demokratske Federativne Jugoslavije]], koja je osnovana početkom marta, sastavljena od predstavnika NKOJ-a i predstavnika kraljevske vlade. Tito je postao predsjednik Ministarskog savjeta (premijer) i ministar odbrane, a komunisti su držali i druge važnije resore. Šubašić je imenovan ministrom vanjskih poslova, a u Vladu su ušli i predstavnici građanskih stranaka koje su &quot;slijedile politici Narodnooslobodilačkog pokreta&quot;. Uskoro je objavljena Deklaracija, kojom je Tito objavio političke i privredne ciljeve, a samim tim ostvario svoju viziju izgradnje socijalizma unutar Jugoslavije na marksističkom internacionalizmu, te na izgradnji Jugoslavije, ali radikalno drugačije od one karađorđevske. Na [[Treće zasjedanje AVNOJ-a|Trećem zasjedanju AVNOJ-a]] 7—10. augusta u Beogradu, preimenovan je u ''Privremenu narodnu skupštinu DFJ''. gdje je Tito takođe vodio glavnu riječ, kada je prihvatio amandmane sa [[Konferencija u Jalti|konferencije na Jalti]], da se svi članovi [[Narodna skupština Kraljevine Jugoslavije|Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije]] nakon [[Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1938.|izbora 1938]], koji se nisu kompromitirali priključe AVNOJ-u i da sve odluke AVNOJ-a ratificira Ustavotvorna skupština. Uskoro je donesen niz zakona kojima se pokreće [[Agrarna reforma u Jugoslaviji|agrarna reforma]], stvaranje zadruga i kolonizacija. Tito je još 1940. godine u svojoj raspravi &quot;Propadanje radnog seljaštva u Jugoslaviji poslije prvog imperijalističkog rata&quot; ukazao na teško stanje seljaka. Reformom je dijeljena zemlja seljacima bezemljašima, ali je od drugih institucija oduzimana zemlja, tako da se nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] žalio da je agrarna reforma nepravedna prema Crkvi, pa je Tito promijenio odluku o dodjeli 5&amp;nbsp;ha samostanima i vjerskim institucijama na 10&amp;nbsp;ha.

Usporedo s političkom izolacijom, Tito omogućava političarima i drugim nekomunistima da se uključe u politički, kulturni i privredni rad. Tako je pored [[Ivan Ribar|Ivana Ribara]], [[Josip Smodlaka|Josipa Smodlake]], [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]], [[Svetozar Rittig|Svetozara Rittiga]], [[Vlada Zečević|Vlade Zečevića]], podržao i postavio jugoslavenskog ambasadora u SAD-u [[Sava Kosanović|Savu Kosanovića]], nećaka [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] i predratnog političara [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]]. Iz Londona su se vratili i [[Dušan Simović]], ministar [[Mihailo Konstantinović]], kao i istaknuti član HSS-a [[Rudolf Bićanić]]. [[Stanoje Simić]] je bio od 1946—48. ministar vanjskih poslova u [[Vlada Josipa Broza Tita od 1. februara 1946. godine|Vladi]], a pokušao je vratiti u zemlju i [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] i [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]]. Pijanistica [[Melita Lorković]], čiji je muž likvidiran u poslijeratnim čistkama, a šurjak [[Mladen Lorković]] bio ustaški ministar, je dobila posao i stan u Beogradu. Titove parole su bile u načelu demokratske, pa je propaganda sugerirala da Maček znači monarhiju, ali i progres, pogotovo davanjem prava glasa ženama. [[Ilja Erenburg]] je govorio o pravu žena u Bosni, te o skupu gdje su došle hiljade muslimanki s [[feredža]]ma, ali kada je Tito progovorio one su skinile feredže i otkrile svoja lica. Jedan govor u Zagrebu 1945. godine počinje riječima &quot;braćo i sestre, građani i građanke&quot;, te ne spominje frazu &quot;drugovi i drugarice&quot;. Čestitajući Novu 1949. godinu prvo je spomenuo &quot;građane i građanke&quot; pa tek onda &quot;drugarice i drugove&quot;.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=384-390}}

===== Prvi izbori =====
Od ljeta 1945. počele su pripreme za izbore Ustavotvorne skupštine, te su doneseni ''Zakoni o izboru narodnih poslanika'' i ''Zakon o biračkim spiskovima'', prema kom su žene prvi put dobile pravo glasa, kao i svi građani koji su napunili 18 godina. Pripadnici JA su mogli glasati tamo gdje bi se zatekli u vrijeme izbora, bez obzira da li bi bili upisani u biračke spiskove, a sudionici NOB-a su mogli glasati i ako bi bili maloljetni.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=384-390}}

Pripadnici vojnih formacija koje su se borile protiv partizana nisu imali pravo glasa, pa su zbog te odredbe nekoliko dana kasnije iz vlade istupili Šubašić i [[Juraj Šutej]], koji je bio ministar bez portfelja, kao i svi drugi građanski političari uključujući i potpredsjednika vlade [[Milan Grol|Milana Grola]]. Taj je zakon po Šubašiću bio kršenje ranijih sporazuma sa Titom.

Narodna je skupština na Titov zahtjev 31. augusta raspisala izbore za Ustavotvornu skupštinu za novembar 1945. Kampanja se vodila pod parolama &quot;za Tita, za republiku, za narodnu vlast&quot;, &quot;Nećemo kralja, hoćemo Tita, narod se pita&quot;. Tito je bio nositelj liste [[Narodni front Jugoslavije|Narodni front]] i u javnim je nastupima izjavljivao da će izbori biti slobodni i demokratski, a da u Fronti ima više partija, pa će se u parlamentu unutar Fronta iskristalizirati opozicija, misleći na Grola i Šubašića. Ali te su izjave bile maska, jer će se narednih mjeseci poduzimati sve da se dokine bilo kakav oblik političkog [[Pluralizam|pluralizma]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}}

Održavanjem skupova u većim gradovima, na kojima je bilo, navodno 80—100.000 građana, Tito je govorio svakome ono što želi najviše ćuti. Mitinzi su bili svojevrsna manipulacija, jer se dekretima prisustvu obvezivali učenici, a zidovi i zgrade su bile okićene parolama iz Titovih govora. Glasovalo se spuštanjem kuglica u kutiju, tako da je izborna komisija mogla ćuti u kojoj je kutiji spuštena kuglica, a kasnije su kuglice mogle biti prebacivane po volji izborne komisije. Pobjedom Narodnog fronta, prvo zasjedanje Ustavotvorne skupštine, održano je 29. novembra 1945. u Beogradu i na njemu je prihvaćeno novo ime države, Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ). Tito je 31. januara 1946. na zajedničkoj sjednici obaju domova Skupštine podnio ostavku [[Privremena vlada DFJ|Privremene vlade]] i dobio mandat za sastav [[Vlada Josipa Broza Tita od 1. februara 1946. godine|nove]]. Donesen je novi [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav FNRJ]], koji je praktički bio kopija [[Ustav SSSR iz 1936.|Ustava SSSR-a]] iz 1936. godine, a Tito je obnašajući sve najviše funkcije, predsjednika države i Vlade, te prvog čovjeka KPJ postao apsolutni gospodar. Vremenom se stvarala hijerarhija vlasti, na koju se morao oslanjati o manje važnim pitanjima, dok se on bavio strateškim pitanjima, što svjedoči njegova izjava iz 1950-ih ''&quot;Ja odgovaram za Jugoslaviju! Ja u njoj odlučujem!&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}}

===== Totalitarizam =====
Vladavina do 1950. godine se može smatrati [[Totalitarizam|totalitarizmom]], ukoliko se totalitarnom vlašću i totalitarizmom naziva način vladavine, državni sustav ili doktrina u kojoj država pod vlašću jedne stranke ili osobne diktatorske vlasti kontrolira i nastoji usmjeravati kompletan javni i kulturni život, s drastičnim ograničenjima osobnih i građanskih sloboda i prava, često uz primjenu političkog terora. Sustav nije bio [[Staljinizam|staljinistički]] jer nije bilo staljinističkih procesa i čistki kao u Sovjetskom Savezu i drugim zemljama takozvane narodne demokracije, ako se izuzme politički proces protiv Stepinca i [[Dachauski procesi]] u Sloveniji. Od 1950. godine su počele reforme i postupna [[Liberalizam|liberalizacija]], ali se i dalje Titova vlast može nazvati [[Autokratija|autokratskom]] i autoritarnom, jer je i dalje imao neograničenu vlast. Punu vlast ima Politbiro, a Vlada je bila direktno podređena Politbirou, koji je sastavljen od desetak ljudi od kojih je svaki bio zadužen za posebnu oblast. Tito je po svom nahođenju sazivao ljude s kojima će komunicirati i zapravo je održavao potpunu vlast koju je ostvario u ratnim uslovima.{{efn|name=Đilas|Po Milovanu Đilasu: &quot;...Najuže rukovodstvo, ukoliko je u značajnim odlukama i sudjelovalo, nije imalo veću stvarnu ulogu nego što bi imali savjetnici apsolutnog monarha; takav odnos je naslijeđen, sazdavan u ilegalnosti i ratu; budući da je Tito bio imenovan od Komiterne s pravom veta i taj svoj položaj sistematski, nenametljivo, ali i neodstupno učvršćivao.&quot; ({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}})}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}}

===== Federacija ili centralistička država =====
Većinom donesenih odluka, ideja federativne republike, bila je izigrana. Osim u imenu države, bila je u praksi [[Centralizam|centralistička]] država ili &quot;pseudofederacija&quot;. O svim bitnim pitanjima odlučivala je centralistički ustrojena KP s Titom na čelu male grupe koja je odlučivala o svim bitnim pitanjima. Vlast se kumulirala u Beogradu, a Tito je krajem rata odbio mogućnost da glavni grad države bude negdje u Bosni i Hercegovini. Traženo je da većina rukovodstva dođe u Beograd, planirana je izgradnja &quot;veličanstvene opere u Beogradu&quot;, kao i izgradnja veleljepnog dvorca na Dedinju, pa se centralizacija odvijala čak i u sportu kada je beogradski [[SD Partizan|Partizan]] kao centralni sportski klub JA morao okupiti najbolje sportiste, ponajprije nogometaše poput [[Stjepan Bobek|Stjepana Bobeka]] i [[Zlatko Čajkovski|Zlatka Čajkovskog]] iz zagrebačkog [[NK Dinamo|Dinama]] potom i atletičare, kao [[Franjo Mihalić|Franju Mihalića]]. Njegovim dekretom 1947. godine osnovano je [[Jugoslavensko dramsko pozorište]] u Beogradu, a mnogi značajni glumci dovedeni su iz drugih centara. Umjesto [[Federalizam|federalizma]] zavladao je revolucionarni [[etatizam]]. No uprkos tomu, Titov režim je uživao relativnu veliku potporu u širokim narodnim slojevima, dijelom i zbog ratnih zasluga. a potom zbog izgradnje državnog socijalizma koji je donosio znatno podizanje općeg standarda - forsiranu industrijalizaciju, masovno školovanje te zdravstvenu i socijalnu zaštitu za većinu stanovništva. Odustalo se od [[Unitarizam|unitarističkog]] modela stapanja nacija i kultura u jednu višu, jugoslavensku, ali se dosljedno nametala teza da jugoslavenstvo jest i mora biti nadnacionalna kategorija. Titova inicijativa iz 1946. je i organiziranje [[Omladinske radne akcije|omladinskih radnih akcija]], koje su radile na izgradnji ili obnovi uništene infrastrukture. Mada je i Tito, kao i većina stručnjaka znala da su akcije nerentabilne, Tito je smatrao da je njihovo odgojno i političko značenje važnije od bilo čega drugoga. Uprkos propagiranju socijalne jednakosti Tito i uski krug oko njega živjeli su neusporedivo bolje od većine drugih.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}}

===== Odnos prema vjerskim zajednicama =====
[[Datoteka: Event in Zagreb in honour of Tito.jpg|thumb|250px|desno|Proslava u čast Josipa Broza Tita uz prisustvo pravoslavnog sveštenstva, te katoličkog kardinala [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] i sovjetskog vojnog atašea, Zagreb 1945. godine.]]
Usprkos političkom [[Antagonizam|antagonizmu]], Tito je želio s objema velikim vjerskim zajednicama [[Rimokatoličanstvo|Katoličkom]] i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnom crkvom]] imati što bolje odnose. Kako podrška [[nadbiskup]]a Stepinca NDH nije prestala sve do kapitulacije, a izjavama da je najveći neprijatelj boljševički komunizam, Stepinac je uskoro pao u nemilost Tita i KPJ, tako da je 17. maja 1945. godine bio uhapšen. Imao je i ideju o samostalnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj, mada je znao da se Crkva neće lako odvojiti od [[Vatikan]]a. Početkom juna Tito se u Zagrebu sastaje s delegacijom Crkve, koju su predvodili biskupi [[Franjo Salis-Seewis]] i [[Josip Lach]], ali i žestoki kritičar ustaškog režima [[kanonik]] [[Pavao Lončar]]. Istaknuo je ''&quot;...da kao Hrvat i katolik, nije bio zadovoljan držanjem jednog dijela katoličkog svećenstva u ovim teškim historijskim momentima, koji su stajali velikih žrtava...&quot;'', ali je naglasio da svi članovi Crkve nisu krivi i obećao pregovore i dogovor. Dan nakon sastanka Stepinac je pušten na slobodu, a 4. juna su se sastali Stepinac i Tito. Stepinac je dvadesetak dana kasnije bio gost na [[Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a|Četvrtom zasjedanju]] [[ZAVNOH]]-a, a nakon toga su razgovarali o agrarnoj reformi. Nakon pastirskog pisma Stepinca i nekoliko biskupa u septembru 1945. u komu reaguju na donošenje Zakona o agrarnoj reformi, podsjetili su i na ubijanje svećenika, zabranu katoličkih novina i zatvaranje škola. Tito je ovu utemeljenu kritiku ipak smatrao neprijateljskim stavom, mada je znao da se Stepinac nije slagao s Pavelićevim ekstremizmom, [[genocid]]om i zločinačkom politikom, ali je po njegovom mišljenju premalo činio da se zlo zaustavi. Ovim pismom je sukob prerastao u osobni sukob između njih dvojice. Da bi dobio podršku stanovnika Istre, početkom 1946. je finacijski pomogao obnovu [[Sjemenište|sjemeništa]] u [[Pazin]]u, dopustio izdavanja tada jedinog vjerskog lista, osnivanje svećeničkog udruženja i otvaranje hrvatskog sjemeništa s osam razreda gimnazije. Stepinac je ponovo uhapšen 18. septembra 1946. gotovo istovremeno kada se u Beogradu sudilo [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]], a u Ljubljani [[Leon Rupnik|Leonu Rupniku]]. Nadbiskup je izveden na sud zajedno sa ustaškim [[pukovnik]]om [[Erih Lisak|Erihom Lisakom]], pa se u novinama pisalo o &quot;suđenju Lisaku, Stepincu i družini&quot;. Osuđen je na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=69}}{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=391-401}}

Odnos prema [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] je bio u ponečem sličan. [[Eparhija žička|Žičkog]] [[episkop]]a [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]], koji je još 1935. godine veličao [[Hitler]]a, kao i patrijarha [[Gavrilo Dožić|Gavrila Dožića]], koji su bili uhapšeni 1941. godine i četiri godine proveli u [[Koncentracioni logor Dachau|koncentracionom logoru Dachau]], dopustio je povratak u zemlju. Za Dožićem se sastao dva puta, ali kako on nije podržavao profašiste, bio je tolerantniji prema njemu. Tako je 1950. godine posjetio [[manastir]] [[Manastir Gračanica|Gračanicu]] i razgledao [[Freska|freske]] srpskih srednjovjekovnih umjetnika.

Nakon toga dolazi do smirivanja prilika, pa je u januaru 1950. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] osnovano udruženje katoličkih svećenika &quot;[[Dobri pastir]]&quot;. Time je zadobio [[Franjevci|franjevački]] kler, a fra Bono Ostojić, [[župnik]] u [[Kiseljak]]u je na utemeljiteljskoj sjednici &quot;Dobrog pastira&quot;, prisutne pozdravio katoličkim pozdravom &quot;Hvaljen Isus&quot; i potom borbenim partizanskim pozdravom &quot;[[Smrt fašizmu – sloboda narodu|Smrt fašizmu – Sloboda narodu!]]&quot;

Zbog suradnje sa ustaškim pokretom, na smrt je osuđen zagrebački [[muftija]] [[Ismet Muftić]], zajedno s nekim dužnosnicima drugih vjerskih zajednica, ali se islamska zajednica do uspostave nove vlasti nastojala prilagoditi okolnostima. Progoni su se sveli na članove organizacije [[Mladi muslimani]], od kojih je većina pohapšena i osuđena, a pod egidom borbe protiv &quot;stoljetne zaostalosti&quot; uništavane su tradicionalne manifestacije islamske kulture, zabranjeno je nošenje [[feredža]], [[fes]]ova, ukinuti su [[Derviš|derviški redovi]], vjerske škole i sudovi.{{sfn|Sundhaussen|2018|p=86}} Novi [[reis-ul-ulema]] [[Ibrahim Fejić]] je u nastupnom govoru u Sarajevu 1947. godine istaknuo kao najvažniju zadaću da ''&quot;...prve misli uputimo našem voljenom Maršalu Titu, omiljenom Vođi i Učitelju, i da zamolimo Alaha za njegov dug i srećan život&quot;.''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=391-401}}

===== Međunarodni odnosi =====
Pored izgradnje dobrih odnosa sa SAD-om i SSSR, Tito je podržavao i [[Albanija|Albaniju]] i imao planove da Albanija bude sedma jugoslavenska republika, a o tome je u junu/julu razgovarao sa [[Enver Hoxha|Enverom Hoxhom]] u Beogradu. Hoxha je jednom na sjednici Politbiroa albanske KP izjavio ''&quot;Nisam ja generalni sekretar KP Albanije, nego je to Tito&quot;''. S njim je potpisan dogovor o prijateljstvu i suradnji dviju zemalja koji je imao dva tajna članka da Kosovo i Metohija pripadnu Albaniji u trenutku kad se Albanija pripoji Jugoslaviji ili [[Balkanska federacija|konfederaciji]]. Konfederaciju je planirao ujedinjenjem s [[Bugarska|Bugarskom]], ali zbog odbijanja Bugarske o konceptu 6:1, taj projekat nije zaživio. Titov [[imperijalizam]] nije bio sličan Staljinovom, jer je npr. Jugoslavija plaćala zemljišnu rentu za mješovita jugoslavensko-albanska društva, nije odnosila svoj dio profita, nego je ulagala u preduzeća, a jugoslavenski su stručnjaci pomagali razvoju Albanije. Prve nesuglasnosti s bivšim saveznicima, prouzrokovala je vojna pomoć komunističkoj [[Narodnooslobodilačka vojska Grčke|Narodnooslobodilačkoj vojsci Grčke]] (ELAS) tokom [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]], a njima je otišao i general Peko Dapčević kao instruktor, a dopušteno im je povlačenje na jugoslavenski teritorij. Uvođenjem zabrane preleta zapadnim saveznicima, su saveznici polako smatrani suparnicima, a 1946. godine protuzračna obrana u Sloveniji spustila je jedan američki avion, a drugi oborila. Ubrzo je Tito smirio situaciju, morao se izviniti i pristao je da jugoslavenska vlada plati porodicama poginulih pilota 150.000 [[Američki dolar|američkih dolara]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}} Tito je 1945. godine potpisao dvadesetogodišnji ''Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći s Vladom SSSR-a'', u martu 1946. u [[Varšava|Varšavi]] potpisuje ''Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći izmedu FNRJ i Poljske'', a uslijedilo je i potpisivanje ugovora s Čehoslovačkom i Albanijom, te u decembru u [[Bukurešt]]u sličan ugovor sa Rumunijom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=443-448}}

==== Marshallov plan ====
{{Glavni|Marshallov plan}}
Na temelju Marshallovog plana. SAD je izmedu 1947—50. planirala u 16 evropskih zemalja usmjeriti pomoć u vrijednosti od 16 milijardi dolara, pod uslovom da bi sproveli političke reforme u zemlji. Tito je isprva prihvatio ponudu, ali ju je kasnije odbio. Reakcija je bila štetna jer je u tim godina žetva podbacila, a na pomoć iz Sovjetskog Saveza se nije mogao osloniti. Ipak se početkom 1948. obratio SAD-u za nabavku strojeva i elektroopreme, da bi 1979. godine priznao da je odbijanje pomoći bila njegova greška. Sukob sa zapadnim saveznicima, izbio je i nakon napadačkog govora [[Aleš Bebler|Aleša Beblera]] na zasjedanju Opće skupštine [[Ujedinjene nacije|UN]] u jesen 1947, kada je optužio Britance da u Grčkoj dovode na vlast monarhofašiste, a da je ambasada SAD u Grčkoj otvoreni gospodar Grčke. Jugoslavija je tih godina smatrana radikalnim krilom Istočnog bloka, mada je Tito i dalje održavao dobre odnose, pogotovo s bivšim atašeima u Jugoslaviji.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}}

==== Prvi petogodišnji plan ====
{{Glavni|Prvi petogodišnji plan u Jugoslaviji}}
Savezna skupština je 1947. godine donijela Prvi petogodišnji plan koji je trajao od 1947—51. godine. Plan je po Titovoj zamisli, težište stavljao na industrijalizaciju, a manje u poljoprivredu, pa je Tito u skupštinskom govoru prilikom donošenja Zakona izjavio da je industrijalizacija u interesu seljaštva, jer da bez metalne industrije nema ni mehanizacije u poljoprivredi. Kasnije je postalo jasno da je takva razvojna strategija dovela do sustavnog zanemarivanja poljoprivrede, što je na duži rok dovelo do katastrofalnih učinaka.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=413-429}}

==== Rezolucija Informbiroa ====
{{Glavni|Rezolucija Informbiroa}}
Sukob Tita i Staljina, koji je trajao još za vrijeme rata, osnažio se tokom 1948. godine u osobni sukob dviju karizmatskih ličnosti.{{efn|name=Staljin|Nemoguće je utvrditi vrijeme i nabrojati uzroke sukoba Jugoslavije sa SSSR–om. Razlikovanja su počela u ratu – značajnija, ali je i tada, a još poletnije i smišljenije poslije rata bilo i sljubljivanja i poistovjećivanja sa Sovjetima: razlike su se javljale, gomilale se 1948. godine, izbio je vrlo složen i slojevit sukob – ideološki, politički, s jasnim ekonomskim uzrocima i posljedicama, ali i osobni, jer je to bio i sukob dviju karizmatskih ličnosti – Tita i Staljina.(Milovan Đilas:{{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=443-448}})}} Sklapanjem ekonomskih ugovora 1946. sa SSSR, Jugoslavija je sve više ovisila o Sovjetskom Savezu. Tito je smatrao osnivanje mješovitih preduzeća [[Eksploatacija|ekspoloatacijom]], pa je negodovao kod sovjetskih vlasti. Takođe nije dopustio da Sovjeti stvaraju svoju paralelnu obavještajnu službu, kao ni zahtjev iz 1947. da se Crvenoj armiji stave na raspolaganju pomorske baze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=443-448}}

Osnivanjem [[Informbiro]]a, na Titovu inicijativu, u oktobru 1947. godine, potvrđena je Staljinova koncepcija da Jugoslaviju veže za Moskvu. Sjedište je bilo u Beogradu, pa je Tito to shvatio kao čast i nije prepoznao opasnosti koje iz toga proizilaze. Prvi sukob je izbio protivljenjem Staljina o stvaranju jugoslavensko-bugarske federacije, te je pokušao suzbiti i jugoslavensku [[Hegemonija|hegemoniju]] u Albaniji, pa se to može smatrati klicom sukoba s Jugoslavijom. Ali i Titova popularnost u zemljama socijalističkog uređenja, smetala je Staljinu, jer je praktički bio izjednačen s njim, kao i neprestano pomaganje grčkim partizanim. Tito je s raznih strana, od Kopiniča, kao i od vođe KP Rumunije [[Gheorghe Gheorgiu-Dej|Gheorgiu-Deja]] dobijao obavijesti da ga Staljin želi likvidirati.

Odbijanjem od strane CK KPJ prijedloga Moskve o stvaranju konfederacije s Albanijom i Bugarskom, po kom bi Albanija i Bugarska bile ravnopravne članice federacije, a pod nadzorom Moskve, sukob se pojačao, pa je general Barskov Tita 18. marta 1948. osobno izvjestio da Vlada SSSR-a opoziva vojne savjetnike iz Jugoslavije, a sutradan da se opozivaju i civilni savjetnici. Na sjednici proširenog Politbiroa 1. marta, Tito je otvoreno govorio o problemima ugovora o plovidbi Dunavom, o neravnopravnom ugovoru o zračnom prometu, te o sovjetskoj inicijativi, da Jugoslaviji nije potrebna jaka armija, jer imaju Sovjete. Ponudio je ostavku, ali su svi članovi, osim Sretena Žujovića bili protiv njegove ostavke. Odgovor iz Moskve je došao 27. marta od strane CK KPSS, pismom u kome se tvrdi da u zemlji &quot;nedostaje demokracije&quot;, da se pokušava &quot;detronizirati sovjetski sistem&quot;, kao i optužbe za &quot;velikodržavni šovinizam&quot;, da u Ministarstvu vanjskih poslova Jugoslavije rade britanski špijuni, a Tito jer optužen za [[trockizam]]. Kopije tog pisma poslate su svim komunističkim zemljama, pa je spor time internacionaliziran.

Reakcije drugih komunističkih funkcionera, nisu bile brze, ali su Titove slike uskoro nestajale iz izloga u tim zemljama. Tito je uskoro napisao odgovor, a nakon plenarne sjednice CK KPJ 12—13. aprila, nakon žestoke diskusije i napada na Tita od strane nekoliko članova, napisano je drugo pismo s 33 stranice formata A4 i poslano Staljinu i [[Vjačeslav Molotov|Molotov]]u. Nakon tih sukoba, Žujović je izbačen iz CK, kasnije zajedno s Andrijom Hebrangom i uhapšen, a ta informacija je objavljena tek dva mjeseca kasnije, kao i Rezolucija Informbiroa. Rezolucija je donesena 20—22. juna u Bukureštu na sastanku Informbiroa, na koji su bili pozvani i Tito i članovi CK, ali je odlazak od strane CK odbijen. Rezolucija je u jugoslavenskim novinama i radiju objavljena 30. juna, ali i jugoslavenski odgovor na Rezoluciju. Tito je time potvrdio svoje vjerovanje da ima podršku u narodu, mada je bilo podrške i Staljinu. Počele su optužbe Sovjeta, da je zapravo Crvena armija oslobodila Jugoslaviju, lični napad na Tita, a nekoliko visokih generala su pokušali pobjeći u Sovjetski Savez. Titova reakcija je bila održavanje [[Peti kongres KPJ|Petog kongresa KPJ]], koji je održan u Beogradu od 21—27. jula, prilikom čega su spjevani stihovi ''&quot;Peti kongres, ništa ljepše nije / Ko ne voli Tita ni Partije / Nek se seli iz Jugoslavije&quot;''. Tito je ponovo izabran za generalnog sekretara samo sa pet glasova protiv od 2344 prisutnih. Beogradska [[Borba (novine)|Borba]] je povodom kongresa objavila fotografiju [[Antun Augustinčić|Augustinčićeve]] [[Skulptura Maršal Tito (Augustinčić)|statue Tita]] u vojnom ogrtaču s izrazom nepokolobljive odlučnosti.

Uskoro su na granicama s Mađarskom, Rumunijom, Albanijom i Bugarskom započeli incidenti, ukupno negdje oko 7800 u kojima je između 1948—52. poginulo oko stotinu ljudi. Vojne trupe su koncentrirane na granicama, ali se Staljin nije usudio napasti Jugoslaviju. Tito je sumnjao u lojalnost mnogih suradnika, pa je osnovao ''Glavnu inspekciju Oružanih snaga'', neovisnu o Generalštabu i Ministarstvu, podčinjenu izravno njemu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=449-470}} Za protivnike i za sumnjive osnovan je logor na [[Goli otok|Golom otoku]], na komu je bilo zarobljeno oko 15.000 osoba a od toga na [[Sveti Grgur (ostrvo)|Svetom Grguru]] oko 800 žena.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=474-478}}

==== Reforme i demokratizacija ====
Tito dugo nakon raskola sa Staljinom, nije odbacivao mogućnost o ponovnom uspostavljanju kontakta. Čestitao mu je 1948. godišnjicu Oktobarske revolucije, a za [[Dan Republike SFRJ|Dan Republike]] 29. novembra naredio je da se pored njegovih slika postave i Staljinove slike. Često u govorima i dalje spominje prijateljske socijalističke zemlje, a tek u martu 1949. godine počinje s razgradnjom kulta ličnosti Staljina, kada u jednom govoru u Rijeci navodi da je SSSR prodavala naftu Jugoslaviji za 25% skuplje nego kapitalističkoj [[Švicarska|Švicarskoj]], te se počelo javno tvrditi da je zapravo Staljin odstupio od Lenjinovog učenja. U jednom intervjuu u novembru 1949. [[Tanjug]]u, traži da ''&quot;...naša štampa bude duboko moralna, istinita, stvarni odraz onoga što se kod nas događa&quot;.'' U medijima se u jesen 1949. po direktivi izbacuje sovjetska muzika, a pretendiraju su domaći šlageri i revolucionarne pjesme. Krajem 1949. u razgovoru s francuskim novinarom ukazuje da je kampanja SKP(b) opasno revizinističko skretanje od [[Marksizam|marksizma]]-[[Lenjinizam|lenjinizma]]. Time podstiče američke političare da vjeruju da se u Jugoslaviji mijenja ideološka osnova sistema. Na [[Šesti kongres KPJ|Šestom kongresu KPJ]] 1952. Tito govori o ''&quot;...čudovišnom obliku državnokapitalističkog birokratskog sustava u kojem su radnici eksploatirani, a neruski narodi ugnjetavani od ruskog imperijalizma.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=511-516}}

Uvidjevši da je osnivanje seljačkih zadruga promašaj, kao i zbog nekoliko pobuna seljaka protiv kolektivizacije ([[Cazinska buna]], pobune na [[Kordun]]u, oko [[Glina (Hrvatska)|Gline]], kao i Makedoniji i Crnoj Gori), Tito ujesen 1951. godine inicira zatvaranje zadruga, te javno priznaje grešku riječima ''&quot;...da su zadruge valjale, ne bi se raspadale.&quot;'' Međutim, poboljšanje za poljovrivredu nije učinjeno ni kada je 1953. godine donesen ''Zakon o agrarnom maksimumu'', određivanjem gornje granice posjeda na 10&amp;nbsp;ha, 15&amp;nbsp;ha u planinskim područjima, umjesto 30&amp;nbsp;ha koliko je bilo predviđeno agrarnom reformom 1945. godine. Time je stihijska i masovna migracija sa sela u gradove ojačala, a poljoprivreda je svedena na marginu interesa, što je dugoročno vodilo u nestašice hrane.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=517-521}}

U višim se partijskim krugovima jos 1949. godine razgovaralo o decentralizaciji i liberalizaciji, kako u privredi, tako i u prosvjeti i kulturi. Mada je Tito tvrdio da radnička klasa još nije zrela za decentralizaciju, Kardelj i Đilas su radili na tekstu budućeg ''Zakona o predaji tvornica na upravljanje radnicima'', pa je kasnije tu njihovu ideju oduševljeno prihvatio. Time je uvedena ideja [[Radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]], koja će u Jugoslaviji vladati slijedećih 40 godina. Predajom fabrika radnicima na upravljanje, počeli su se otvarati i privatni obrti, tako da je do 1954. godine otvoreno oko 150.000 privatnih manjih firmi. Ali su reforme slijedile i drugim podučjima, koje su vodile ka liberalizmu, Tito je vremenom smanjivao uticaj partije u mnogim sferama. Ukinuo je 1953. godine institut političkog komesara u jedinicama JNA, te je time potencirao da su stručna vojna znanja važnija od političke podobnosti. Radi se na odvajanju partijskog i državnog aparata, smanjivanju birokratizacije, tako da je broj državnih službenika savezne uprave s 47.300 u 1948. godini smanjen na 10.328 osam godina kasnije. Tito se zalaže i za demokratizaciju medija, pa je 1951. godine održana konferencija za štampu na kojoj su prisustvovali 120 domaćih i inostranih novinara.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=522-527}}

Donošenjem [[Ustavni zakon FNRJ 1953.|Ustavnog zakona o osnovama društvenog i političkog uređenja u saveznim organima vlasti]] 1953. godine Tito je postao predsjednik Jugoslavije, čime je preuzeo apsolutnu vlast u zemlji, ali su istovremeno odlukama Šestog kongresa SKJ započeti procesi demokratizacije. Na Drugom plenumu CK na [[Brijuni]]ma u junu 1953. Tito je težio zaustavljanju dinamike demokratizacije, pa se smatra da je jedan od razloga Titovog protivljenje bila Staljinova smrt. Istovremeno je težio vraćanju partije na rukovodeću ulogu, a svoju je ličnu vlast postovjećivao s ideološkom monolitnošću i bespogovornim jedinstvom partije, čime istovremeno koči razvoj radničkog samoupravljanja gdje je SKJ provodio direktive s vrha i blokirao inicijative baze.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=534-536}}

Po uzoru na SSSR, po završetku rata, vodstvo KPJ je pokušalo umjetnicima nametnuti koncept [[Socrealizam|socrealizma]]. Tito je taj stil u književnosti nazivao &quot;progresivna književnost&quot;, a većina književnika je već bila u partiji, pa je time taj proces bio i osnažen. Na Kongresu književnika u Ljubljani 1952. godine govorom Krleže, postignut je odmak u književnosti, a mnogi slikari i vajari započinjali su umjetničke stilove naslanjajući se na zapadnoevropske trendove. Tito je bio zainteresiran za kulturna zbivanja pa je 1954. godine postao sponzor [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]], te su na njima prezentirani mnogi umjetnički stilovi, koji su odudarali od socrealizma. Započinje gradnja monumentalnih spomenika posvećenih antifašističkoj borbi, a prvi takav spomenik gradi [[Vojin Bakić]] u [[Kamenska|Kamenskoj]] kod [[Požega (Hrvatska)|Požege]] pod nazivom &quot;[[Spomenik pobjedi naroda Slavonije|Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije]]&quot;. Slijedi gradnja &quot;[[Kameni cvijet (spomenik)|Kamenog cvijeta]]&quot; u [[Jasenovac|Jasenovcu]] kipara [[Bogdan Bogdanović|Bogdana Bogdanovića]], koju je Tito osobno odobrio. Protivnik je [[Apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]] koju smatra [[Dekadencija|dekadentnom]] ili govori o &quot;degeneriranim strujanjima&quot;. Sredinom 60-ih godina odustaje od cenzuriranja djela, pa čak podržava i apstraktnu umjetnost. Ponekad reaguje i na novine i časopise zabavnih sadržaja, ocjenjujući da se bave &quot;šundom&quot;, te zahtijeva da se protiv dekadentnih pojava treba boriti političkim radom, ali ne zabranama i progonima. Ivana Meštrovića, inače antikomunistu, primio je 1953. godine na Brijunima i pokušao da ga nagovori da se vrati u zemlju, Najviše se zanimao za film, pogotovo američke [[western]]e, a [[Aleksandar Konstatinović]], Titov osobni kinooerater tvrdi da je Titu od 1957-80. prikazao 8801 film. Titov odnos prema kulturi je bio da je shvatao važnost kulture, te da političko arbitriranje ne donosi pozitivne posljedice, te je uglavnom pristajao na moderne trendove.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=537-543}}

==== Pozicioniranje u međunarodnoj zajednici ====
Isprva su zapadni Saveznici sukob sa Staljinom smatrali &quot;fintom&quot;, a kada su shvatili da se stvarno radi o svađi, planirana je invazija na oslabljenu Jugoslaviju, a [[CIA]] je 1949. poslala grupu četnika, koji bi trebali vratiti kralja Petra II na prijestolje. [[UDBA]] je grupu razbila, pa su Amerikanci shvatili da moraju tražiti drugi put za suradnju s Jugoslavijom. Propagandna ofanziva protiv Staljina u inostranstvu je započela govorom Kardelja pred Općom skupštinom UN 1949. godine, kada je najavio neovisnu jugoslavensku poziciju u međunarodnim odnosima. Istovremeno je Jugoslavija 1950, uprkos sovjetskom protivljenju postala nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]]. Tomu je pomogla i podrška islamskih zemalja, jer je jedna reprezentativna delegacija jugoslavenskih muslimana otišla na [[hadž]] i posjetila više [[Bliski istok|bliskoistočnih]] zemalja. Ekonomski se odnosi pojačavaju prema Zapadu, pa je sklopljen trgovinski ugovor s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]], američkim je tvornicama ponuđen [[bakar]] i [[olovo]] u zamjenu za strojeve, a u martu 1950. godine Tito traži zajam od SAD-a od 500 miliona dolara. U augustu je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američki Kongres]] odobrio pomoć Jugoslaviji, a istovremeno inicijativom [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]] [[Harry Truman|Harryja Trumana]], poslata je pomoć u hrani. Tito potpisuje ugovor sa SAD o vojnoj pomoći, a uskoro uspostavlja diplomatske odnose i sa [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkom]].
[[Datoteka:Konferencija Pokreta nesvrstanih 1961. godine.jpg|thumb|250px|desno|Osnivačka konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] održana septembra 1961. godine u Beogradu.]]
Razvoj suradnje sa SAD-om, podstaknut je isporukom sovjetskog jurišnog aviona [[MiG-15]], čiji je pilot prebjegao u Jugoslaviju. Avion je rasklopljen i predat CIA-i. Istovremeno Tito napada sovjetsku politiku nazvavši je &quot;sovjetski imperijalizam&quot;. Zbog inteniziviranja [[Hladni rat|Hladnog rata]], Tito često govori o &quot;borbi za mir&quot;, protiv blokovske podijeljenosti svijeta, ali podržava revolucionarne pokrete [[Hồ Chí Minh|Ho Ši Min]]a u [[Vijetnam]]u, kao i [[Mohamed Mosadik|Mohameda Mosadika]] u [[Iran]]u, a kasnije podržava i [[alžir]]ske ustanike u [[Alžirski rat za nezavisnost|borbi protiv francuske]] vlasti. U ljeto 1950. godine započinjanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]], jasno je stao na američku stranu, što bi značilo da bi u slučaju međunarodnog sukoba Jugoslavija teoretski zaratila sa SSSR-om. Politički sukob prema Zapadu izbio je u oktobru 1953. kada je postalo jasno da će se [[Slobodna teritorija Trsta|Zona A]] s Trstom pripojiti Italiji, mada je Tito bio svjestan nemogućnosti da Trst ostane u Jugoslaviji, ipak je na narodnim mitinzima isticao pravo na Trst, te čak i pripremao planove ulaska JNA u Trst. U [[Slobodna teritorija Trsta|Zoni B]] su održani vojni manevri, a u Beogradu su u demonstracijama demolirane američke i britanske institucije. U oktobru 1954. godine potpisivanjem [[Londonski sporazum (1954)|Londonskog sporazuma]], Zona B i manji dio Zone A je pripao Jugoslaviji, a do oružanog sukoba nije došlo. Tito u martu 1953. godine, na poziv [[Anthony Eden|Anthonyja Edna]] kao prvi komunistički lider posjećuje London, a doplovio je kroz [[Temza|Temzu]] brodom [[Galeb (brod)|Galeb]], te se ponovo susreo s Churchillom. Jugoslavija je već ranije od Velike Britanije dobila vojnu pomoć u vidu 130 lovačkih mlaznih aviona [[North American F-86 Sabre]]. 1953. godine sklapa [[Ankarski sporazum]] sa Turskom i Grčkom, da bi slijedeće godine sklopio [[Balkanski pakt (1953)|Balkanski pakt]] s istim državama, koji je imao defenzivni karakter, ali kako su Grčka i Turska od 1952. godine bile članice [[NATO]]-a, Jugoslavije je time postala ''de facto'' pridružena članica. U desetodnevnoj posjeti 1955. godine Tito je primio grčki kraljevski par [[Pavle Grčki|kralja Pavla]] i [[Frederika od Hannovera|kraljicu Frederiku]], a u maju 1956. je posjetio Francusku i susreo se s predsjednikom [[René Coty|Renéom Cotyjem]] i premijerom [[Guy Mollet|Guyem Molletom]]. Početak poboljšavanja odnosa sa SSSR-om bilo je potisivanje [[Austrijski državni ugovor|Austrijskog državnog ugovora]] 1955. godine. nakon čega je [[Nikita Hruščov]] 26. maja posjetio Beograd. Hruščov se već na aerodromu ispričao za događaje oko Rezolucije Informbiroa, a na kraju posjete potpisana je [[Beogradska deklaracija]] o poštivanju suverenosti, neovisnosti integriteta i ravnopravnosti u uzajamnim odnosima s drugim državama. U februaru 1956. poslao je pismo na Dvadeseti kongres KPSS-a, čime ponovo povezuje KPJ sa sovjetskim komunistima. Istovremeno je radio na približavanju zemljama [[Treći svijet|Trećega svijeta]] a u početku [[Egipat|Egiptu]] i [[Indija|Indiji]], gdje je poslao najsposobnije diplomate [[Josip Đerđa|Josipa Đerđu]], [[Jože Vilfan|Jožeta Vilfana]] i [[Gojko Nikoliš|Gojka Nikoliša]]. {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=544-561}}

==== Sukob s Đilasom ====
Početkom 1950-ih dolazi do radikalnog kritiziranja postojećeg stanja od strane [[Milovan Đilas|Đilas]]a. Objavljuje članke u publikaciji [[Savremene teme (časopis)|Savremene teme]], a nakon [[Šesti kongres KPJ|Šestog kongresa KPJ]] 1952. godine, osnovao je mjesečnik [[Nova misao (časopis)|Nova misao]], u kojem su surađivali brojni književnici, kao i [[Miroslav Krleža]]. U beogradskoj [[Borba (novine)|Borbi]], Đilas objavljuje 18 članaka o potrebi za radikalnom demokratizacijom i promjenama u svijesti, a revolucionare naziva &quot;okamenjeni mozgovi&quot;, te Partiju naziva glavnom kočnicom društvenog razvoja. Konačno u članku ''&quot;Ima li cilja?&quot;'',&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://dokumen.tips/documents/milovan-djilas-ima-li-cilja.html| title = Ima li cilja?| authorlink = Milovan Đilas| last = Đilas| first = Milovan| date = 8. 12. 1953| website = dokumen.tips| publisher = | access-date = 26. 12. 2021| language = sr| archive-date = 26. 12. 2021| archive-url = https://web.archive.org/web/20211226101637/https://dokumen.tips/documents/milovan-djilas-ima-li-cilja.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; zagovarao je prelazak na višestranački sistem, a njegove su ideje zastupali i zagrebački tjednik [[Napred (novine)|Napred]], glasilo SKH, [[Vijesnik u srijedu]], beogradski list [[Omladina (novine)|Omladina]], ali su svi mislili da Đilas zastupa stavove Partije. Na prijedlog Vladimira Bakarića, 25. novembra 1953, Đilas se bira za predsjednika Narodne skupštine. Tito je iz zdravstvenih razloga proveo cijeli mjesec u Sloveniji, te nije bio upoznat sa svim člancima, ali je već 27. decembra jedan njegov članak ocijenio kao &quot;napad na SK&quot;, a vrhunac napada bila je njegova [[noveleta]], satiričnog sadržaja o braku Peke Dapčevića i mlade glumice [[Milena Vrsjakov|Milene Vrsjakov]], mada njihov identitet nije jasno prikazan, članak je bio kritika nove klase što se stvarala od pripadnike partizanske elite, a članak je objavio i američki magazin [[Life]] 12. aprila 1954. godine. Nakon povratka Tita iz Slovenije, odmah je smjenio Đilasa i sazvao [[Treći plenum CK]] 16—17. januara, koji je prenošen preko radija, a Tito ga je optužio ''&quot;...za nanošenje ogromne štete ne samo jedinstvu naše partije, nego i jedinstvu naše zemlje.&quot;'' Tito je ideološki obračun s Đilasovim tezama povjerio Kardelju, te su se napadi pojačali, da bi ga na kraju poređivali s [[Lav Trocki|Trockijem]]. Predloženo je Đilasovo isključenje iz CK, a 19. aprila je svojom voljom istupio iz SKJ. Zbog intervjua [[New York Times]]u, Đilas je osuđen početkom 1955. godine na 18 mjeseci zatvora, a kasnije na još tri godine strogog zatvora u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]. Osuđivan je jos nekoliko puta, da bi kasnije emigrirao i postao prvi jugoslavenski disident.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=562-570}}

=== Reforme ===
Prvi znakovi reformi društva su se pojavili u aprilu 1958. na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom kongresi SKJ]] u Ljubljani. Donošenjem novog trećeg [[Program SKJ|Programa SKJ]] je bio korak u procesu liberalizacije, gdje su naznačeni konkretni zadaci koje bi trebao predvoditi SKJ; Demokratizacija u svim oblastima života - gospodarstvu, socijalnoj i kulturnoj politici. Znaajna je Kardeljeva rečenica, iza koje je stajao Broz, da ''&quot;Ništa što je stvoreno ne smije za nas biti toliko sveto da ne bi moglo biti prevaziđeno i da ne bi ustupilo mjesto onome to je još naprednije, još slobodnije, još ljudskije.&quot;'' Ta je rečenica bila dominantna u reformskoj politici do 1970-ih godina. Kao osnova razvoja uveden je treći put&quot; samoupravljanje. Istovremeno Tito postaje i promotor modernizacije, kada podržava razvoj turizma. Tim i drugim reformama Jugoslavija je dosegla prvi vrhunac razvoja, ali je dosegla svoje limite, te je bilo jasno da je dalji razvoj moguć samo uvođenjem tržišnih principa i dopuštanjem konkrencije. Početkom 1960-ih su se u državnim i partijskim strukturama sukobile dvije struje: konzervativno-birokratska struja i struja samoupravnog kursa, te se taj trenutak mogao oznaćiti kao ''&quot;početak borbe za Tita&quot;''.{{efn|name=Latinka|Po [[Latinki Perović]], ''početak borbe za Tita'' je bio sukob tih dviju struja, gdje ni jedna strana nije računala na osvajanje premoći bez Tita.({{harvnb|Goldstein|Goldstein|2018|p=603}})}} U martu 1962. godine na sjednici CK, Tito ukazuje na nedisciplinu, nejedinstvo misli i akcije komunista, te postavlja pitanje ''&quot;...pa dobro, je li naša zemlja kadra da se još održi, da se ne rapadnemo...&quot;'', te ukazuje na separatističke pojave, sitnoburžoasku stihiju, pod ujecajem nacionalističkih i šovinističkih krugova. U diskusijama i sukobima učestvuju [[Aleksandar Ranković]], [[Miha Marinko]], [[Boris Kraigher]], [[Jakov Blažević]], [[Svetislav Stefanović]], kao i Kardelj. Osnova sukoba bila je preraspodjela novca, koji je po nekim političarima završavao u Beogradu, odakle se samovoljno investira, bez obzira na potrebe privrede. Na kraju te sjednice Tito definira stanje u zemlji kao ''&quot;...kriza je ovdje, kriza nas samih&quot;'', te se Tito, uglavnom zbog nepoznavanja ekonomije, ali i zbog spremnosti na kompromis, nije opredjelio ni za jednu struju, te je [[radničko samoupravljanje]] narednih dvadeset godina sadržavalo elemente [[Tržišna ekonomija|tržišne]] i [[Planska ekonomija|planske privrede]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=601-607}}

==== Ustavne reforme ====
Donošenjem novog [[Ustav Jugoslavije iz 1963.|Ustava]] 1963. godine, donosi se niz promjena, kako u pravcu federalizacije, jačanja samoupravljanja, reformom [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], funkcije potpredsjednika Jugoslavije i decentralizaciju, koja je istovremneno slabila konzervativnu struju Aleksandra Rankovića. Titovi kritičari su samoupravljanje opisali kao nijansu efikasnijom od klasičnog sovjetskog sistema, domašaji samoupravljanja su definisani kao humanistički ideal i partijski strateški društveni cilj, ali su s vremenom nedosljednšoću, koju je nametao svemoćni politički faktor [Tito], stvarale sve skuplje zablude u organizaciji društva i privrede, te da se demokratizacija upražnjavala samo onoliko koliko je to odgovaralo potrebama upravljačkog sloja. Neki kadrovi iz SR Hrvatske i SR Slovenije, zalagali su se za deetatizaciju i decentralizaciju, koja je započela na [[Osmi kongres SKJ|Osmom kongresu SKJ]] 1964. godine u Beogradu, gdje je Tito prvi put spomenuo rješavanje &quot;[[Nacionalno pitanje|nacionalnog pitanja]]&quot;, kog su komunisti do tada smatrali riješenim u Jugoslaviji. Tito je ističući [[jugoslavenstvo]], poticao jačanje nacionalnih identiteta, nauštrb nametanog jugoslavenskog koncepta. Titu je zvanično promjenjena titula, te je umjesto generalnog sekretara postao predsjednik SKJ.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=608-614}}

==== Privredna reforma ====
Godine 1965. započela je privredna reforma, kojom se nastojala povećati tržišna orijentiranost preduzeća, te uključivanje u međunarodni privredni sistem. Tito je već početkom 1960-ih isticao da životni standard mora biti relevantan faktor u oblikovanju ekonomskih planova, a razlog su bili [[štrajk]]ovi i niske plate, pa je Tito zagovarao tržišnu privredu, dok je krug ljudi oko njega to značajnije naglašava, te je tražio da se kapital državnih investicijskih fondova mora prenijeti na preduzeća, tvrdeći da je to apsolutan preduslov ostvarivanja radničkog samoupravljanja. Došlo je do [[Devalvacija|devalvacije]] [[Jugoslavenski dinar|dinara]] za 66% u osnosu na [[američki dolar]], smanjena su opterećenja preduzeća i ograničen je carinski [[protekcionizam]]. Titov cilj je bio &quot;tržišni socijalizam&quot;, a reformske zahvate kapitalističkog načina poslovanja bez privatnog vlasništva, argumentirao je riječima da je ''&quot;...osnova ovog poduhvata da se olakša opšta privreda Jugoslavije, da bude kompleksnija, jugoslavenska&quot;.'' U saradnji s Kardeljom, koji je teorijski razvio reformu, podijeljene su uloge u principu ''&quot;Tito je praktičar, a Kardelj je više sklon teoriji i mudrovanju.&quot;'' Reforma je dovela i do neželjenih rezultata, nezaposlenosti i otpuštanja, ali je rasla i industrijska proizvodnja. U aprilu 1968. godine, na Dvanaestoj plenarnoj sjednici CK SKH je došao prijedlog dezideologiranja formula za rješavanje problema, te uklanjanje zabluda i predrasuda SKJ, što Tito nije mogao prihvatiti.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=608-614}}

==== Sukob s Rankovićem ====
Nakon što je [[Aleksandar Ranković|Ranković]] preuzeo, za njega osnovanu funkciju potpredsjednika Jugoslavije, zaživilo je mišljenje da će on uskoro zamijeniti Tita.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=615-620}} Mada je Ranković bio Brozov vjenčani kum 1952. godine na vjenčanju s [[Jovanka Broz|Jovankom Budisavljević]],{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=430-442}} Titov odnos s Rankovićem je godinama slabio. [[Služba društvene bezbjednosti]] (SDB) je potajno poduzimala korake da mu osigura tu funkciju, te se pojavila teza o postavljanju prislušnih uređaja u Titovoj rezidenciji. Tito se s Rankovićem već 1960-ih počeo ideološki razilaziti, jer se on nije zalagao za procese liberalizacije i demokratizacije, ali mu je smetalo i Rankovićev ugled, koji je ugrožavao njegovo prvenstvo, a 1966. godine [[Veljko Bulajić|Veljku Bulajiću]], prilikom pripremanja snimanja filma &quot;[[Bitka na Neretvi]]&quot;, rekao je ''&quot;...da treba maknuti tog Rankovića, kako bi se Jugoslavija otvorila prema inostranstvu.&quot;'' Nakon osnivanja komisije koja je trebala ispitati rad SDB, na [[Brijuni]]ma je 1966. sazvan [[Brionski plenum|Četvrti plenum CK SKJ]], došlo je do direktnog napada na Rankovića, gdje mu je pripisan srpski [[šovinizam]], postavljanje iznad društva i Partije, te je on uslijed pritiska podnijeo ostavku na članstvo u SKJ i na funkciju potpredsjednika Jugoslavije. Obavještajnu pripremu obavili su [[Ivan Krajačić Stevo]], ministar unutrašnjih poslova [[Milan Mišković]], načelnik [[KOS]]-a [[Ivan Mišković]] i [[Ivan Gošnjak]]. U Hrvatskoj je pad Rankovića okarakterisan kao pobjeda nad srpskim hegemonizmom, dok je u Srbiji taj potez doživljen kao udarac državnom jedinstvu i slabljenje Srbije.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=615-620}}

==== Vanjska politika ====
===== Mađarska =====
[[Datoteka:Kossuth Lajos utca a Ferenciek tere felől nézve. 1956. október 25-e délután, - Fortepan 24652.jpg|thumb|200px|desno|Ulica Lajoša Košuta u Budimpešti kojom su demonstranti marširali 25. oktobra 1956. protiveći se sovjetskoj kontroli Madžarske.]]
Nakon poboljšanja sovjetsko-jugoslavenskih odnosa 1955/56, Broz je posjetio Moskvu u junu 1956. godine i bio je iznimno svečano dočekan, a u septembru se ponovo sastao s [[Nikita Hruščov|Hruščovim]] u Crnogorskom primorju, gdje je Hruščov bio na odmoru s porodicom. Zbog [[Mađarska revolucija 1956.|nemira u Mađarskoj]], odnosi su lagano oslabili u oktobru i novembru, zbog Titove dileme o podršci novim vlastima u Mađarskoj na čelu s [[Imre Nagy|Imrom Nagyjem]] i [[János Kádár|Jánosom Kádárom]], za koje je Broz imao razumjevanja, ali i razmišljanja, da bi takav pokret ''&quot;mogao otklizati u kapitalizam.&quot;'' Zajedno sa CK KPJ, poslao je poruku vođstvu [[Mađarska radnička narodna partija|Mađarske radničke partije]], u kojoj je izrazio podršku jugoslavenske javnosti novom rukovodstvu, ukazao na bojazan zbog sovjetske intervencije, ali i nekontroliranog razvoja &quot;kontrarevolucije&quot;. Zbog razgovora s Titom, Hruščov je 2. novembra stigao na [[Brijuni|Brijune]]. Sastanak je bio tajan i tek je obznanjen 1977. godine u memoarima [[Veljko Mićunović|Veljka Mićunovića]]. Tito je saznao da će sovjetska vojska intervenisati, ali ga je zabrinjavalo hoće li u novu vlast uči [[Mátyás Rákosi|Rákosi]] i njegovi suradnici. Slijedećeg dana je izvršena intervencija, a nakon poraza, Imre Nagy i oko 40 suradnika sklonili su se u jugoslavenskoj ambasadi u [[Budimpešta|Budimpešti]] i zatražili i dobili azil. U javnom govoru u [[Pula|Puli]] 11. novembra osudio je sovjetsku intervenciju, što je razbijesnilo Hruščova, a snažno odjeknulo na Zapadu. Tito je u istoj izjavi isticao da su se u Mađarskoj umiješali kontrarevolucionari, pa je time donekle opravdao drugu sovjetsku intervenciju. Sovjeti nisu dopuštali da se Nagy sa svojom grupom prebaci u Jugoslaviju, a nakon izlaska iz ambasade, unatoč jamstvima su uhapšeni i prebačeni u u [[Bukurešt]], gdje su osuđeni, a Nagy je obješen 1958. godine.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=621-624}}

===== Sovjetski Savez =====
Zbog ponovnog slabljenja odnosa Hruščov je kao i Tito pokušavao popraviti odnose, pozivajući jugoslavenske delegacije u posjete, da bi se njih dvojica sastali početkom augusta u Snagovu blizu Bukurešta. Sastanak je različito tumačen od sviju strana, a na Zapadu je sastanak protumačen da će Moskva priznati jugoslavenski put u socijalizam, a da će Tito zauzvrat poduprijeti Moskvu u međunarodnim odnosima. Poziv Hručova za proslavu 40-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Tito je odbio iz zdravstvenih razloga, te je poslao delegaciju s Rankovićem i Kardeljom, ali je pravi razlog bio Titovo izbjegavanje sastanka &quot;12 partija&quot; na kojem su Deklaracijom stavovi SKJ proglašeni &quot;revizionističkim&quot;. Tito je ipak u komunikaciji s Hručovim dosegao ravnopravnu osnovu, koja mu je u odnosu na Staljina nedostajala. Nacrt novog programa SKJ, prije negoli je donesen na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom kongresu SKJ]], poslan je svim komunističkim partijama, s molbom za mišljenje i prijedloge izmjena. Reakcije su bile različite, stizali su prijedlozi za promjene programa, koje je Tito djelomično i formalno unio u Program, ali ni jedna od komunističkih partija nije se odazvala pozivu da prisustvuje Kongresu. Nakon završetka Kongresa, Hručov je optužio jugoslavenski partijski vrh da organiziraju neprijateljske demonstracije protiv [[KPSS]] i drugih partija, te je otkazao sve sporazume o investicijama i naučno-tehničkoj saradnji, potpisane dvije godine prije. Istovremeno su slijedili napadi na Tita i suradnike u novinskim člancima i na sastancima komunističkih partija. Vrhunac napada bio je na konferenciji komunističkih i radničkih partija u novembru 1960. u Moskvi na kojoj je sudjelovala 81 partija, gdje je SKJ optužen za promociju ''&quot;antilenjinističkog revizionističkog programa i suprostavljanju SKJ cijelom međunarodnom komunističkom pokretu.&quot;''{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=624-627}} Odnosi su poboljšani potkraj 1962. kada je došlo do novog susreta s Hruščovim, a slijedeće godine do još jednog. Na sastancima su izostali Kardelj i [[Koča Popović]], koji je bio protivnik bilo kakvog koketiranja sa Sovjetima. Na drugom susretu Tito se obratio [[Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza|Vrhovnom sovjetu]], a sastanci su bili prijateljski i djelomce se odvijali nasamo. Smjenom Hručova i dolaskom na vlast [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], odnosi su se poboljšali, jer oni nisu dovodili u pitanje Titov put u socijalizam, ali su mu, svečanim dočecima i dugim špalirima, lukavo davali do znanja koliko ga cijene, što je godilo njegovoj taštini.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=628-635}}

===== Kina i Albanija =====
Političkim udaljavanjem [[Kina|Kine]] od sovjetske politike, [[Mao Zedong]] je i dalje se zalagao za disciplinu unutar komunističkog lagera, ali je za Maoa, Titova politika balansiranja između blokova bila apsurdna, smatrao je da je njegov uticaj na Hruščova opasan, a njegovi odnosi sa Zapadom sumnjivi. Ta se averzija Maoa dugo godina nije promijenila. Pod uticajem Kine, režim [[Enver Hoxha|Envera Hoxhe]] u [[Albanija|Albaniji]] je bio najžešći kritičar Tita i Jugoslavije.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=627}}

===== Zapadna Evropa =====
Saradnja s Italijom bila je u uzlaznoj putanji, mada je zbog neriješenih graničnih pitanja, te nesporazumima oko nacionalnih manjina, te različitih gledanja oko dogadaja u Drugom svjetskom ratu, dolazilo do povremenih zastoja u pregovorima. S [[Austrija|Austrijom]] se razvila plodna saradnja, koje je bila remećena sporovima oko [[Koruški Slovenci|slovenske manjine]] u [[Koruška|Koruškoj]] i [[Gradišćanski Hrvati|hrvatske]] u [[Gradišće|Gradišću]]. [[Austrijski kancelar]] [[Josef Klaus]] posjetio je Jugoslaviju 1965, godine, a Tito je dvije godine kasnije posjetio Austriju, kada je zaobišao pitanja nacionalnih manjina, zahvalio se na prihvaćanju radnika iz Jugoslavije i zatražio potporu austrijskih vlasti na suzbijanju antijugoslavenske aktivnosti u Austriji. Mada je SR Njemačka već 1950-ih godina zauzela jedno od vodećih mjesta u inozemnoj trgovini, Tito je 1957. godine, zbog obećanja [[Hruščov]]u i [[Władysław Gomułka|Władysławu Gomułki]], priznao [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]], a prije priznanja je predlagao konfederaciju podijeljene Njemačke, sa administrativnom autonomijom obaju dijelova. Priznanju su se protivili Koča Popović i neki drugi visoki političari. SR Njemačka je prvi i jedini put primjenila smjernice [[Halštajnova doktrina|Halštajnove doktrine]] i prekinula diplomatske odnose s Jugoslavijom. Odnosi su ponovo uspostavljeni 1968, kada je [[Njemački kancelar|kancelar]] postao [[Will Brandt]] mada je već početkom 1960-ih trgovinska razmjena sa Zapadnom Njemačkom ponovo počela rasti, a jugoslavenski radnici su počeli odlaziti na rad u Njemačku. Odnosi s [[Francuska|Francuskom]] su se pogoršali nakon što je Jugoslavija podržavala [[Alžirski rat za nezavisnost|borbu za nezavisnost]] u [[Alžir]]u {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=630-631}}

===== SAD =====
Nakon zasjedanja [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Opće skupštine UN]] 1960. u [[New York City|New Yorku]], sastao se s tadašnjim [[Spisak predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom SAD-a]] [[Dwight Eisenhower|Dwightom Eisenhowerom]], gdje je naglasio neutralnost jugoslavenske politike riječima ''&quot;da se ne implicira pasivnost, nego da se ne zauzima strana.&quot;'' Posjetio je udovicu [[Eleonor Roosvelt]], koju je već ugostio 1953. godine na Brijunima. Doček u New Yorku je obilježen petodnevnim demonstracijama jugoslavenskih emigranata, o kojima mediji u Jugoslaviji nisu pisali, kao ni o zaustavljanju dvije osobe na 35-om spratu hotela, koje su pokušale izvršiti atentat na Broza. Nedugo nakon nakon susreta s Hruščovim u septembru 1963. posjetio je novog predsjednika SAD-a [[John F. Kennedy|Johna Kennedyja]]. Uprkos tome, je u proljeće 1961. godine u vrijeme [[Kubanska raketna kriza|Kubanske krize]] nakon iskrcavanja kubanskih izbjeglica u [[Invazija u Zalivu svinja|Zalivu svinja]], optužio SAD za agresiju na [[Kuba|Kubu]]. Reakcija SAD je bila bojkot jugoslavenskih brodova i robe, te ograničenje mogućnosti dobijanja američkih kredita. Još jedna kriza u američko-jugoslavenskim odnosima je bila izazvana krizom u [[Berlin]]u u augustu 1961, kada se Tito nije oglasio. Najbolju suradnju Tito je imao s Kennedyjem, a nakon [[Atentat na Johna F. Kennedyja|atentata]] je dao izjavu o njegovoj svjesnosti očuvanja mira u svijetu i miroljubivog rješavanja međunarodnih problema. Titovo podržavanje [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] nije ugrozilo odnose sa SAD-om.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=628-633}}

===== Vatikan =====
Odnosi s [[Vatikan]]om su se od 1960-ih počeli poboljšavati, djelomično utjecajem liberalizacije u Jugoslaviji, a djelomično pod utjecajem [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog koncila]]. Nakon smrti [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] 1960. u javnosti je njegov nasljednik [[Franjo Šeper]], prikazan koo osoba radikalno drugačijih stavova, a kada je 1963. godine [[papa]] postao [[Papa Pavao VI|Pavao VI]], Tito mu je osobno čestitao, a papa mu se zahvalio na čestitci. Pregovori s Vatikanom su počeli 1964. godine, a dvije godine kasnije potpisan je protokol. Jugoslavenske vlasti su se obavezale da ce jamčiti položaj vjerskih zajednica sukladno Ustavu, a Vatikan da će katolički kler djelovati u vjerskim okvirima i da Crkva osuđuje svaki akt nasilja. Od 1962. godine izlazi &quot;[[Glas Koncila]]&quot;, a obnovljen je rad niza vjerskih časopisa i zbornika, 1968. godine objavljen je cjeloviti prijevod [[Biblija|Biblije]] na hrvatski jezik, povodom 300-e godišnjice [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]], Tito se srdačno rukovao sa zagrebačkim [[nadbiskup]]om [[Franjo Kuharić|Franjom Kuharićem]], a [[Božo Milanović|Božu Milanovića]] je odlikovao [[Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom|Ordenom zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom]].{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=633-634}}

===== Izrael =====
Tito je 1948. godine podržao osnivanje [[Izrael]]a, a promjene u vanjskoj politici nastale su 1950-ih, zbog veće bliskosti s [[Egipat|Egiptom]] i usklađivanjem stavova u [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanom pokretu]], te je jednom pred hrvatskim političkim vodstvom Izrael nazvao &quot;vještačkom tvorevinom&quot;, a znao je dati i izjave koje su imale okus [[Antisemitizam|antisemitizma]]{{efn|name=Perović|U jednom razgovoru s [[Latinka Perović|Latinkom Perović]] 1969. godine ustvrdio je kako su ''&quot;...[[Cionizam|cionisti]] imali isuviše veliki utjecaj na zbivanja u Čehoslovačkoj...&quot;'' {{harvnb||Goldstein|Goldstein|2018|p=635}})}}
Izbijanjem [[Šestodnevni rat|Trećeg arapsko-izraelskog rata]] 1967. Tito je odlučno stao na stranu arapskih zamalja, ponajprije Egipta. Osudio je &quot;izraelsku agresiju&quot; i otputovao u Moskvu na sastanak rukovodilaca komunističkih i radničkih partija socijalističkih zemalja. Tu je naglasio ''&quot;...da borba arapskih zemalja nije samo njihova, da je to prvi front svih socijalističkih i progresivnih snaga protiv imperijalizma...&quot;'' Za razliku od drugih situacija u kojima je pokušavao balansirati između sukobljenih snaga, u ovom je slučaju istakao da nema ambicija tu biti posrednik. Po osobnom Titovom nalogu, prekinuti su diplomatski odnosi s Izraelom. Titov antiizrealizam dijelom je njegovog straha od Zapada. U isto vrijeme desio se [[Državni udar u Grčkoj 1967.|desničarski puč]] u [[Grčka|Grčkoj]], pa je u strahu da bi SAD mogle preuzeti kontrolu nad širom regijim, pokušao time pridobiti podršku Sovjetskog Saveza. Uprkos priklonjenost arapskim državama, Tito je često naglašavao [[Gamal Abdel Nasser|Naser]]u i drugim arapskim političarima ''&quot;...da je nemoguće Izrael gurnuti u more...&quot;''
{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=634-636}}

==== Nesvrstanost ====
U prvo vrijeme, Tito nije govorio o pojmu nesvrstanosti, nego o &quot;miru&quot;. Tokom [[Korejski rat|Korejskog rata]], kada se Jugoslavija i Indija u UN nisu formalno svrstali ni uz jedan blok, te se nisu složile s tim da samo velike sile određuju sudbinu svijeta. Jedno je vrijeme otklanjao teze novinara da će Jugoslavija zajedno s Indijom ići prema stvaranju treće sile. Kako se nije mogao nametnuti za vođu međunarodnog socijalističkog pokreta, preko pokreta nesvrstavanja, stvarao je imidž međunarodnog borca za mir, a kako je Jugoslavija bila neka vrsta paralelnog socijalističkog ideološkog imperija, Tito je preko pokreta nesvrstanih imao ambiciju ovladati dijelom svijeta, ali ne onako kako su to činili SAD i SSSR, nego na području ideja - ''jer ideje pokreću svijet'' - što je kao uvjereni komunista uvijek i zastupao. Nakon posjete indijske delegacije Jugoslavije s [[Vijaya Lakshmi Pandit|Vijayom Lakshmi Pandit]] u augustu 1954. godine, na njen poziv otputovao je krajem novembra u Egipat, Indiju i [[Burma|Burmu]]. U indijskom parlamentu je 21. decembra održao govor u kojem je izložio četiri najveće opasnosti za mir u svijetu: nejednakost medu narodima i državama, mješanje velikih sila u unutarnje poslove manjih država, rascjepkanost svijeta na interesne sfere i [[kolonijalizam]]. Tim je pozvao države koje ne pripadaju nijednom bloku da zbiju redove, te lokalno i globalno jačaju trgovinsku razmjenu i privrednu suradnju, a na kraju govora je spomenuo &quot;aktivnu koegzistenciju&quot;, čime je počeo oblikovati bit i ciljeve nevrstavsnja. Kako je Jugoslavije već tih godina, po Titovim riječima ''&quot;...imala golem ugled u azijskim, afričkim i juznoameričkim zemljama...&quot;'', čelnicima tih zemalja se činilo da bi preko Jugoslavije mogli dobiti svojevrsnu ulaznicu za Evropu. Na [[Brijuni]]ma je 1956. godine uz prisustvo [[Džavaharlal Nehru|Nehru]]a, [[Gamal Abdel Nasser|Nassera]] i Tita potpisana [[Brijunska deklaracija (1956)|Brijunska deklaracija]], kojom su osudili podjelu svijeta na blokove i politiku dominacije. Nakon Titovog govora na zasjedanju [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Opće skupštine]] [[Ujedinjene nacije|UN]]-a 1960, te izbijanjem [[Berlinska kriza|Berlinske]] i [[Kubanska kriza|Kubanske krize]], ideja o prvoj konferenciji je dobijala na značaju. Nakon Titovog 72-dnevnog putovanja kroz Afriku, [[Pokret nesvrstanih|prva konferencija]] je održana u [[Beograd]]u sptembra 1961. godine, čime su Jugoslavija i Tito postigli veliki uspjeh. Iako je saradnja trojice lidera izgledala idilična, postojala su razna neslaganja i protivljenja: Nehru je bio protiv okupljanja nesvrstanih zemalja u neku čvršću formaliziranu strukturu, Naser se protivio organiziranom i institucionaliziranom nastupu nesvrstanih zemalja, a Tito se protivio radikalnom pristupu Nasera po pitanju izraelskog problema. Titovo održavanje intenzivnih veza u nedemokratskim zemljama, jačalo je nedemokratske trendove u tim zemljama, a istovremeno slabilo Pokret. Opterećen tim i drugim problema pokret je godinama slabio, Tito je održavo prijateljske odnose s represivnim režimima kao u [[Kina|Kini]], [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]], [[Kambodža|Kambodži]], [[Libija|Libiji]], [[Iran]]u i [[Irak]]u, a 1976. godine tokom pokolja [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] u Kambodži u [[Phnom Penh]]u je otvorena ambasada Jugoslavije. Svečano je ugošćavao [[Uganda|ugandskog]] diktatora [[Idi Amin]]a, samoproglašenog [[Srednjoafrička Republika|centralnoafričkog]] cara [[Jean-Bédel Bokassa|Jean-Bédel Bokassu]], [[Libija|libijskog]] diktatora [[Muammar el-Gaddafi|Gaddafija]], kao i [[Sadam Husein|Sadama Huseina]]. Mada se time Tito ponašao kao i većina zapadnih zemalja, koje su pozivale te diktatore ili im kasnije davale politički azil. U jugoslavenskim kasarnama obučavani su [[Palestina (država)|palestinski]] [[teror]]isti, terorist [[Abu Nidal]] je u Beogradu imao svog predstavnika, kao i neke vođe [[Fatah]]a, a terorista [[Ilich Ramírez Sánchez|Carlos]], punim imenom Ilich Ramírez Sánchez je stigao jednom na beogradski aerodrom.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=636-647}}

==== Praško proljeće ====
{{Glavni|Praško proljeće}}
Dolazak na vlast [[Alexander Dubček|Alexandra Dubčeka]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] početkom 1968. godine nije izazvao veći interes u Jugoslaviji. Uglavnom zbog vlastitih političkih i privrednih problema. Isprva su Tito i suradnici s velikim simpatijama slušali kako novo čehoslovačko rukovodstvo ističe da ima različitih načina izgradnje socijalizma, ali nisu bili zadovoljni razvojem događaja u [[Praško proljeće|Praškom proljeću]]. Tito nije odobravao medijske slobode, niti zahtjeve za obnovom višestranačja, prijedlog za obnavljanje [[Mala Antanta|Male Antante]], te je sve to smatrao opasno za poziciju Partije u društvu. Istvoremeno je prepoznavao bazu za kritiku sličnih anomalija u Jugoslaviji, te je [[Miko Tripalo|Miki Tripalu]] objašnjavao kako ''&quot;...on neće biti Dubček i dopustiti da kontrarevolicija uzme maha...&quot;'' Nakon posjete [[Japan]]u i [[Mongolija|Mongoliji]] u aprilu je Tito posjetio Moskvu i sastao se s [[Leonid Brežnjev|Brežnjev]]om, [[Aleksej Kosigin|Kosiginom]] i [[Nikolaj Podgorni|Nikolajem Podgornijem]]. Prijem je bio drugačiji u odnosu na ranije Titove posjete, jer je on bio stariji 15 godina od njih, a oni su ga smatrali iskusnijim i uglednijim drugom. Tema je bila i stanje u Čehoslovačkoj, koje su sovjetski političari nazvali kontrarevolucijom, a Tito je priznao da u zbivanjima ima neprijateljskih elemenata, ali je naglasio da su čehoslovački komunisti odani komunizmu i da nisu protiv njega. Braneći čehoslovačku politiku, zapravo je branio jugoslavensku neovisnu poziciju, a o tome je javno govorio u augustu, dva dana nakon [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazije]] snaga [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] na Čehoslovačku. Razgovor je završen molbom da Tito razgovara s čehoslovačkim komunistima. Prvi termin krajem jula je odgođen, pa je Tito boravio u [[Prag]]u od 9–11. augusta. Tito nije podržao sve Dubčekove zahtjeve, ali ih je vjerovao da će uspješno reformirati čehoslovački socijalizam. Taj Titov pristup u Moskvi je protumačen kao podrška Jugoslavije. Nakon ulaska tenkova u Čehoslovačku, Tito je bio na [[Brijuni]]ma, te je odmah sazvao državni i partijski vrh, stavio vojsku u stanje pripravnosti, a pozvani su i [[Oto Šik]], potpredsjednik Čehoslovačke i ministar vanjskih poslova [[Jiří Hájek]], koji su bili na godišnjem odmoru u Jugoslaviji - te ponovo naglasio da ''&quot;...se ne radi samo o Čehoslovačkoj, nego zapravo o nama...&quot;'' Konačno je na [[Deveti kongres KPJ|Devetom kongresu KPJ]], 1969. godine optužio intervenciju &quot;''...kao težak udarac interesima progresa, mira i slobode...&quot;'' Naložio je da se organiziraju javne demonstracije, te se u Beogradu okupilo 250.000 građana. U sovjetskom je vrhu bilo prijedloga da se napadne Jugoslavija kao posljednji &quot;bastion revizionizma&quot;, a za što su postojali konkretni planovi kao &quot;[[Plan Polarka]]&quot;, kojim se trebalo vojnim sredstvima inkorporirati Austriju i Jugoslaviju. [[JNA]] nije u tom trenutku bila spremna za rat, većina važnijih jedinica bila je orijentirana prema odbrani sjeverne i sjeverozapadne granice, a zbog straha u zemlji je zavladala euforija ponovo pronađenog ''[[Bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]]''. Tek tri godine kasnije održani su vojni manevri [[Sloboda '71]] na prostorima [[Bela Krajina|Bele Krajine]], [[Lika|Like]], [[Kordun]]a, [[Banovina (regija)|Banije]] i zapadne Bosne, kao odgovor na intervenciju u Čehoslovačkoj. Kasnije kritike [[Koča Popović|Koče Popovića]], o neadekvatnoj zaštiti istočnih granica, te optuživanju generala [[Ivana Gošnjaka]], Tito se prvi put osobno sukobio s Popovićem, te Gošnjaka nije smijenio, mada je i on smatrao da je to bila njegova greška.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=647-655}}

==== Demokratizacija ====
Zbog privredne reforme, odlaska velikog broja Jugoslavena na rad u inostranstvo, sve većeg broja stranih turista, kao i dolaska novih ideja sa zapada, Tito se sve teže odnosio prema novim zahtjevima demokratizacije u državi. Tito nije uspijevao kontrolisati [[SKJ]], koji je bio podijeljen po teritorijalnom principu i republičkim granicama, a problemi nacionalnog pitanja pojavljivali su se na više mjesta. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] su dobili status naroda 1968. godine, nakon što je Tito javno izricao da će se muslimani asimilirati ili u srpsku ili u hrvatsku naciju. Tito je još na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji]] 1940. godine tvrdio da ''&quot;...Muslimani nisu formirana nacija, ali jesu etnička grupa.&quot;'' Nakon rata je Muslimane sustavno spominjao ravnopravno sa Srbima i Hrvatima, a tu je temu aktualizirao ponovo 1959. godine na [[Drugi plenum CK KPJ|Drugom plenumu CK KPJ]]. Daljom federalizacijom države, taj je proces završen 1968. godine. Albansko pitanje je ostalo neriješeno, nakon što je Tito shvatio, da na način kako je zamišljao - vezivanjem Albanije za Jugoslaviju - nije moguće riješiti. Primio je u martu 1951. godine kosovsku delegaciju gdje je istakao da se ''&quot;...raduje da čuje da su nestali tragovi prošlosti i mržnje izmedu Albanaca i Srba, te da jača jedinstvo...&quot;'' Daljim akcijama opismenjavanja, jačanja školskog sistema, otvaranjem biblioteka i listova na albanskom jeziku, Tito je forsirao integraciju Albanaca u Jugoslaviju, kao i ukidanjem [[pejorativ]]nog imena Šiptari za Albance.

[[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.|Studentske demonstracije]] u [[Beograd]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u i [[Ljubljana|Ljubljani]], praktički je suzbio televizijskim govorom 9. juna 1968. potvrdujući zahtjeve studenata riječima: ''&quot;...revolt do koga je došlo je djelomično i rezultat toga što su studenti vidjeli da sam i ja često ponavljao ta pitanja pa se ona ipak nisu rješavala.&quot;'' Taj se govor smatra jednim od blistavih trenutaka u njegovoj karijeri, a vjerovatno i njegov posljednji veliki nastup u domaćoj javnosti.

Uvođenjem Ustavnih amandmana 1971. godine, na njegovu inicijativu ustanovljeno je [[Predsjedništvo SFRJ]] u sastavu od 24 člana, što je bio početak uvodenja ''kolektivnog rukovođenja'' u državne institucije, a te su odluke kasnije uvedene u [[Ustav Jugoslavije iz 1974.|Ustav iz 1974. godine]], čime su teze o Titovom zamjeniku postale neostvarive.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=656-664}}

==== Hrvatsko proljeće ====
{{Glavni|Hrvatsko proljeće}}
Krajem 1960-ih vlast u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] preuzima reformistički i nacionalno orijentirano vodstvo sa [[Savka Dabčević-Kučar|Savkom Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo|Mikom Tripalom]] na čelu. Njih do kraja 1971. godine podržava sve veći broj Hrvata, ali i drugih hrvatskih građana, pa to gibanje prerasta u narodni pokret s mnogim javnim iskazima podrške. Zbog ograničene demokratizacije društva u pokretu su dominirale dvije ideje - nacionalna i liberalnodemokratska. Jedna od vodećih organizacija bila je [[Matica hrvatska]], među čijim članovima je vladalo mišljenje da je ''svaka Jugoslavija tamnica Hrvata'', a da su hrvatski komunisti počinili nacionalnu izdaju. Prvi otvoreni spor se može smatrati, kada je potpredsjednik [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savezne skupštine]] [[Miloš Žanko]] u nizu članaka u [[Borba (novine)|Borbi]] zaključio da hrvatski nacionalizam raste i nacionalisti slobodno djeluju jer ih novo rukovodstvo [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] (SKH) podržava. Tito je primio Žanka, razgovorao s njim šest sati i prihvatio njegovu borbu protiv nacionalizma, ali nakon prijema delegacije CK SKH na čelu s [[Vladimir Bakarić|Vladimirom Bakarićem]], inicirano je smjenjivanje Žanka, koje je sprovedeno na [[Deseta sjednica CK KPH|Desetoj sjednici CK KPH]], ali su i na toj sjednici suhoparnim birokratskim jezikom, hrvatski komunisti iznijeli samostalnu viziju razvoja Hrvatske u Jugoslaviji, a Tito se ispočetka izjašnjavao da je ''politika CK SKH politika CK SKJ.'' {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=668-679}}

==== Sjednica u Karađorđevu ====
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=691-695}} --&gt;

==== Liberalizam u Srbiji ====
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=705-719}} --&gt;

=== Vanjska politika ===
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=720-731}} --&gt;

==== Sukob s emigracijom ====
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=732-742}} --&gt;

=== Deseti Kongres SKJ ===
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=743-749}} --&gt;

=== Gubljenje autoriteta ===
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=750-758}} --&gt;

=== Kult ličnosti ===
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=759-761}} --&gt;

=== Smrt ===
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=790-796}} --&gt;
[[Datoteka:Sahrana Josipa Broza Tita (2).jpg|thumb|250px|desno|Sahrana Josipa Broza Tita 8. maja 1980. godine u Beogradu, kojoj su prisustvovali mnogi tadašnji najpoznatiji svjetski državnici.]] 
{{Sekcija}}
Nakon teškog operativnog zahvata i amputacije noge ostaje pod stalnim ljekarskim nadzorom. Umro je u [[Klinički centar Ljubljana|Kliničkom centru u Ljubljani]], 4. maja 1980. godine.&lt;!-- broken reference &lt;ref name=&quot;dhm&quot;/&gt; --&gt; Njegova sahrana je okupila mnoštvo političkih ličnosti, šefova država i vlada iz svih država svijeta.

Sahranjen je u [[Beograd]]u u mauzoleju nazvanom [[Kuća cvijeća]]. Njegova sahrana je bila jedna od najvećih u historiji čovječanstva. Lista priznatih državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu je bila impozantna: 4 kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova,{{sfn|Vukotić|2015}} uz to poznate ličnosti kao [[Indira Gandhi]], [[Margaret Thatcher]], [[Willy Brandt]] i mnogi drugi. Tito je bio jedina poznata osoba koja je pored [[Papa|pape]] [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]] imala pogreb sa preko 100 svjetskih državnika, što predsjednika, premijera, monarha i ambasadora.

== JNA ==
{{Sekcija}}
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=571-575}} --&gt;

== Privatni život ==
{{Sekcija}}
{{Potomci Josipa Broza}}
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=430-442}} --&gt;
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=762-778}} --&gt;

=== Nacionalno opredjeljenje ===
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=665-667}} --&gt;

== Kult ličnosti ==
{{Sekcija}}
&lt;!-- {{sfn|Goldstein|Goldstein|2018|p=479-497}} --&gt;

== U popularnoj kulturi ==

=== Filmovi ===
*''[[U planinama Jugoslavije]]'' (Abram Rom, 1946){{sfn|Avaz|2015}}

=== Muzika ===
*&quot;[[Druže Tito, mi ti se kunemo]]&quot; ([[Zdravko Čolić]], 1980){{sfn|Discogs}}
*&quot;[[Pesma o Titu (Teška industrija)|Pesma o Titu]]&quot; ([[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]], 1980) 
*&quot;[[Tri put sam video Tita]]&quot; ([[Đorđe Balašević]] / [[Rani Mraz]], 1981.)

== Također pogledajte ==
* [[Narodnooslobodilačka borba]]

== Napomene==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;div style=&quot;height:100px; overflow:auto; border:thin grey solid; padding:4px;&quot;&gt;
{{Div col|3}}
{{reference}}
{{Div col end}}
&lt;/div&gt;

== Literatura ==
* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Goldstein
|first1= Slavko
|author-link1=Slavko Goldstein
|last2= Goldstein
|first2=Ivo
|author-link2=Ivo Goldstein 
|date= 2018
|title= Tito
|url= 
|location= Novi Sad
|publisher= Akademska knjiga
|isbn=978-86-6263-218-0 
|access-date= 
}}
* {{cite book 
|ref=harv
|last= Pirjevec
|first= Jože
|author-link=Jože Pirjevec 
|date= 2013
|title= Tito i drugovi - I deo
|url= 
|location= Beograd
|publisher= Laguna
|isbn=978-86-521-1409-2 
|access-date= 
|ref={{harvid|Pirjevec|2013a}}
}}
* {{cite book |ref=harv|last= Pirjevec|first= Jože|author-link=Jože Pirjevec |date= 2013|title= Tito i drugovi - II deo|url= |location=  Beograd|publisher= Laguna|isbn=978-86-521-1410-8 |access-date= |ref={{harvid|Pirjevec|2013b}}}}
* {{cite book|ref=harv|last= Calic|first= Marie-Janine|authorlink =Marie-Janine Calic|date= |title= Geschichte Jugoslawiens im 20. Jahrhundert|year=2014 |location= München|publisher=  C. H. Beck|isbn=978-3-406-60646-5 |language=de}}
* {{Cite book|ref=harv|last1=Brunnbauer|first1 = Ulf|authorlink1 =Ulf Brunnbauer|last2=Buchenau|first2 = Klaus|authorlink2 =Klaus Buchenau|
title = Geschichte Südosteuropas|year=2018|publisher = Philipp Reclam jun. GmbH|location = Ditzingen|isbn=978-3-15-011154-3 |language=de}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Hösch|first = Edgar|authorlink =Edgar Hösch|title = Geschichte der Balkanländer; Von der Frühzeit bis zur Gegenwart|year=2018|publisher = C. H. Beck|location =  München|isbn=978-3-406-57299-9 |language=de}}
* {{Cite book
|ref=harv
|last=Sundhaussen
|first = Holm
|author-link =Holm Sundhaussen
|title = Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewöhnliche Geschichte des Gewönhlichen
|date=2018
|publisher = Böhlau Verlag
|location = Wien, Köln, Weimar
|isbn=978-3-205-79609-1 
|language=de
|ref={{harvid|Sundhaussen|2018}}
}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Sundhaussen|first = Holm|authorlink =Holm Sundhaussen|title = Geschichte Serbiens 19.-21. Jahrhundert|date=2007|publisher = Böhlau Verlag|location =  Wien, Köln, Weimar|isbn=978-3-205-77660-4 |language=de|ref={{harvid|Sundhaussen|2007}}}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Intervjui|first = |authorlink =|title = Josip Broz Tito - intervjui|year=1980|publisher = August Cesarec|location =  Zagreb}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Krleža|first = Miroslav|authorlink =Miroslav Krleža|title = [[Panorama pogleda, pojava i pojmova]] 5. st-ž|year=1982|publisher = NIŠRO &quot;Oslobođenje&quot;, Mladost|location = Sarajevo, Zagreb}}
* {{cite web|url = https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/casopisi_pretrazivi_po_datumu/P_0469/1939/b008-9#page/0/mode/1up|title = Dijalektički antibarbarus|last = Krleža | first =Miroslav | date = 1939|  website =  digitalna.nb.rs| publisher = Digitalna narodna biblioteka Srbije| access-date = 13. 3. 2021| language = hr|ref={{harvid|Pečat|1939}}}}
* {{cite web|url = http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-UJ1AMY7U/e7bac695-7981-4c67-a4ef-367c96e3b813/PDF|title = Junaki našeg mesta - Franc Rozman Stane|last = M. M. | first = | date = 3. 7. 1975|  website = dlib.si| publisher = Digitalna knjižnica Slovenije| access-date = 28. 2. 2021| language = sl|ref={{harvid|M. M.|1975}}}}
* {{cite book 
|ref=harv
|last1= Josipović
|first1= Ivo
|author-link1=Ivo Josipović
|date= 2007
|title= Odgovornost za ratne zločine nakon II. svjetskog rata
|url= 
|location= Zagreb
|publisher= Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske 
|isbn=978-95-3985-947-1 
|access-date= 
}}
&lt;!-- ispod: provjeriti i doraditi linkove--&gt;
* {{wikicite|ref={{harvid|Vukotić|2015}}|reference=D.Vukotić,[http://www.politika.rs/rubrike/region/Tito-predvideo-raspad-Jugoslavije.lt.html &quot;Tito predvideo raspad Jugoslavije&quot;] sa ''[[Politika (novine)|politika.rs]]''; objavljeno 25.2.2015, pristupljeno 14.3.2015 {{sr simbol}}}}
* {{wikicite|ref={{harvid|Avaz|2015}}|reference=[http://www.avaz.ba/clanak/168728/prvi-zabranjeni-film-juge-evo-kako-su-rusi-prikazali-tita-i-drazu-mihailovica-i-zasto-ga-je-marsal-ukinuo PRVI ZABRANJENI FILM JUGE Evo kako su Rusi prikazali Tita i Dražu Mihailovića i zašto ga je maršal ukinuo?!] iz''[[Dnevni avaz|avaz.ba]]'' objavljeno 15.3.2015, pristupljeno 16.3.2015}}
*{{Citation|title=Zdravko Čolić – Druže Tito Mi Ti Se Kunemo (1980, Vinyl)|url=https://www.discogs.com/Zdravko-%C4%8Coli%C4%87-Dru%C5%BEe-Tito-Mi-Ti-Se-Kunemo/release/923861|language=en|access-date=11. 3. 2021|ref={{Harvid|Discogs}}}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat}}
{{wikicitat}}
*[https://web.archive.org/web/20150601224151/http://www.moljac.hr/biografije/tito.htm Biografija Josipa Broza Tita]
*[https://web.archive.org/web/20100106025341/http://www.titoville.com/ Titovil]
*[http://www.spiegel.de/thema/tito/index.html#spRedirectedFrom=www&amp;referrrer= Spisak članaka o Titu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309154057/http://www.spiegel.de/thema/tito/index.html#spRedirectedFrom=www&amp;referrrer= |date=9. 3. 2016}} na ''[[Der Spiegel|Spiegelu]]'' {{de simbol}}

{{Hladni rat}}
{{Članovi Vrhovnog štaba NOV i POJ}} 
{{Predsjednici SFRJ}}
{{Premijeri SFRJ}}
{{Predsjednici CK SK Jugoslavije}}
{{Ljudi na Jugoslavenskom frontu}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Istaknuti članak}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Broz, Josip}}
[[Kategorija:Rođeni 1892.]]
[[Kategorija:Umrli 1980.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski državnici]]
[[Kategorija:Historija Jugoslavije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Kumrovec]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Josip Broz Tito]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Generalni sekretari Pokreta Nesvrstanih]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena slobode]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zastave]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena republike]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za vojne zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena partizanski križ]]
[[Kategorija:Nosioci Zvijezde Republike Indonezije]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Nila]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Karla Marxa]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena zastave NR Mađarske]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Lenjina]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena Oktobarske revolucije]]
[[Kategorija:Predsjednici Saveznog izvršnog vijeća]]</text>
      <sha1>ri4gvui4367ix5qm6xd7ojj7b7a5t4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Skender Kulenović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1681</id>
    <revision>
      <id>3671279</id>
      <parentid>3665510</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:13:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5998" sha1="tf3say4ox5a5orea7simuirq2lain34" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Skender Kulenović
| slika           = Skender Kulenovic (cropped).jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1910|9|2}}
| mjesto_rođenja  = [[Bosanski Petrovac]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1978|1|25|1910|9|2}}
| mjesto_smrti    = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| zanimanje       = 
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
[[Datoteka:Grob Meše Selimovića.JPG|mini|desno|250px|Grob Skendera Kulenovića u Aleji zaslužnih građana na [[Novo groblje u Beogradu|Novom groblju u Beogradu]]]]
'''Skender Kulenović''' ([[Bosanski Petrovac]], 2. septembar 1910 – [[Beograd]], 25. januar 1978) bio je jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik i akademik. Pisao je pjesme i poeme, komedije, eseje, kritike, putopise, crtice, priče te romane.

== Biografija ==
U rodnom Bosanskom Petrovcu završio je osnovnu školu, a potom, nakon naglog osiromašenja porodice ([[agrarna reforma]]), prelazi u majčino rodno mjesto [[Breza (općina)|Breza]]. U [[Travnik]]u je kao vanjski učenik završio Jezuitsku gimnaziju. Već u trećem razredu gimnazije javio se sa prvim književnim radom, zbirkom soneta &quot;Ocvale primule&quot;. Zatim je studirao pravo na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom univerzitetu]].

Sarađivao je u brojnim listovima i časopisima, a 1937. sa [[Hasan Kikić|Hasanom Kikićem]] i [[Safet Krupić|Safetom Krupićem]] pokreće u [[Zagreb]]u bošnjački časopis [[Putokaz]]. Godine 1941. stupa u prvi partizanski odred [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]]. Na prvom zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a održanom u noći 25. i 26. novembra 1943. godine u [[Mrkonjić Grad]]u, zajedno sa [[Ilija Došen|Ilijom Došenom]] izabran je za sekretara. Kulenović u ratu piše poeme, uređuje listove ([[Bosanski udarnik]], [[Glas]], [[Oslobođenje]]). Odmah poslije rata je direktor drame [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta u Sarajevu]]. Uređuje [[Pregled]], [[Književne novine]] i [[Nova Misao|Novu misao]]. Od 1. maja 1957. pa sve do 31. maja 1970. Bio je dramaturg [[Narodno Pozorište u Mostaru|Narodnog pozorišta u Mostaru]], a kasnije urednik u beogradskoj [[Prosveta|Prosveti]] i sekretar Narodne skupštine FNRJ. Nastojao je da živi isključivo od [[umjetnost]]i. Žalio se da zbog drugih poslova gubi vrijeme koje bi posvetio pisanju. Umro je 25. januara 1978. godine u Beogradu.

=== Priznanja ===
Za svoj plodan književni rad dobio je više priznanja i nagrada:
* [[Dvadesetsedmojulska nagrada]] SRBiH, 1971. godine 
* [[nagrada AVNOJ-a]] 1972. godine
* [[Zmajeva nagrada]], 1974. godine.

Bio je član [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umjetnosti]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]].

== Kulenovićev jezik ==
Glasoviti Kulenovićev jezik koji su kao prvorazrednu vrijednost prepoznali mnogi, među ostalim, i [[Radomir Konstantinović]] te [[Danilo Kiš]]. U eseju Apsolutni Krajišnik Skender Kulenović autor Filozofije palanke s neskrivenim divljenjem govori o &quot;izuzetnom jezičkom čulu&quot; Skendera Kulenovića te dodaje: &quot;Njegovo znanje jezika jeste znanje na granici bića i ne-bića, na kojoj kao da se, pod prijetnjom uništenja, između 'stvari', egzistencije i riječi gubi razlika, tako da, na mahove, tu biti znači govoriti (…).&quot;

[[Danilo Kiš]] pak svoj esej počinje dijagnozom: &quot;Skender Kulenović je bio rudar jezika (…) zalazio je on u najdublje slojeve našeg bogatog jezika (…). Jednako u svojim pjesmama kao i u svojim prozama, Skender je birao uvijek najtvrđu riječ, uvijek iz najdubljih jezičkih slojeva, uvijek iz najtamnijih svojih leksičkih zona, jer je za njega najtačnija bila ona riječ koja je najduže mirovala u rudi predanja, ona koja je najmanje istrošena, ona koja je najljuće zveknula na njegovom jezičnom nakovnju.&quot;

U Kulenoviću se prepoznaje teški istočnjački prigušeni senzualizam, kao i osjećanje da jedino što poput stećka može nadživjeti sve iluzije jest teška riječ maternjeg jezika.

== Djela ==
*Stojanka majka Knežopoljka, poema, [[1945]]., 
*komedije (Djelidba, Večera, A šta sad?), [[1947]]., 
*Ševa, poema, [[1952]]., 
*Soneti, [[1968]]., 
*Divanhana, pripovijetke, [[1972]]., 
*Gromovo đule, priče za djecu,[[1975]].,
*Šarenka, priče za djecu,[[1975]].,
*Ponornica, roman, [[1977]].&lt;ref&gt;[https://www.biografija.org/knjizevnost/skender-kulenovic/ Skender Kulenović, Književnik (1910. - 1978.) - biografija.org]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Skender Kulenović}}
{{Wikicitat|Skender Kulenović}}
* [https://web.archive.org/web/20141228212915/http://www.abrasmedia.info/content/skender-kulenovi%C4%87-ovu-poemu-ispjevala-je-glad-glad-za-punim-integralnim-%C5%BEivotom-koji-su Skender Kulenović: Ovu poemu ispjevala je glad, glad za punim integralnim životom, koji su htjeli da nam oduzmu]
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/skendera-kulenovica-mrze-jer-je-napisao-stojanku-majku-knezopoljku &quot;Skendera Kulenovića mrze jer je napisao 'Stojanku majku Knežopoljku'&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 21. 10. 2018.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kulenović, Skender}}
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:ZAVNOBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Dobitnici Disove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Zmajeve nagrade]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]]
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Umrli 1978.]]</text>
      <sha1>tf3say4ox5a5orea7simuirq2lain34</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abdulah Sidran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1688</id>
    <revision>
      <id>3671261</id>
      <parentid>3639343</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:08:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10359" sha1="5xm2h11kddty5pklz078icuo8jthtw6" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Abdulah Sidran
| slika           = Abdulah Sidran.jpg
| opis_slike      =
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1944|10|02}}
| mjesto_rođenja  = [[Sarajevo]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2024|03|23|1944|10|02}}
| mjesto_smrti    = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = Pjesnik, prozaik i scenarist
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     =
| period          =
| poznata_djela   =
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         =
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Abdulah Sidran''' (2. oktobar 1944 – 23. mart 2024) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pjesnik, prozaik i filmski scenarist.&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;&gt;[http://knjiga.weebly.com/abdulah-sidran-biografija.html Biografija sa]''knjiga.weebly.com'', pristupljeno: 23. 7.2014&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sigma&quot;&gt;[http://www.sigma.ba/cuvari-blaga/na-danasnji-dan-02-10-1944-godine-roden-je-abdulah-sidran/ &quot;Na današnji dan 02.10.1944. godine rođen je Abdulah Sidran&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131003114322/http://www.sigma.ba/cuvari-blaga/na-danasnji-dan-02-10-1944-godine-roden-je-abdulah-sidran/ |date=3 Oktobar 2013 }}''sigma.ba'', pristupljeno: 23. 7.2014&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Sidran je osnovnu školu i gimnaziju pohađao u rodnom [[Sarajevo|Sarajevu]]. Apsolvirao na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]], grupa jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika. Bio je urednik lista &quot;Naši Dani&quot;, deset godina radio na Radničkom univerzitetu &quot;Đuro Đaković&quot;, potom desetak godina kao profesionalni književnik.

Uređivao je omladinske listove i časopise, predavačke tribine. Do aprila 1992. bio je zaposlen na [[RTV Sarajevo]], kao &quot;vodeći dramaturg&quot;.&lt;ref name=&quot;knjiga&quot; /&gt; U [[književnost]]i se javio šezdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih [[književnik]]a koju često nazivaju &quot;šezdesetosmaškom&quot;. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima ([[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]], Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća &quot;Svjetlost&quot;, [[Zmajeva nagrada]]) U ratu objavljena, knjiga njegove poezije &quot;[[Sarajevski tabut]]&quot; nagrađena je priznanjem, &quot;Nagradom slobode&quot;, PEN-centra [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;knjiga&quot; /&gt;

Izbori iz njegove poezije, u prevodu na [[njemački jezik|njemački]], [[francuski jezik|francuski]], [[italijanski jezik|italijanski]], objavljeni u [[Austrija|Austriji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]]&lt;ref name=&quot;sigma&quot;/&gt; (Insel bin ich, im Herzen der Welt, Cercueil de Sarajevo, La bara di Sarajevo). Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.&lt;ref name=&quot;sigma&quot;/&gt;

Scenarista je filmova  ”[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]”, ”[[Otac na službenom putu]]”, reditelja [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]], ”[[Kuduz]]” [[Ademir Kenović|Ademira Kenovića]].&lt;ref name=&quot;knjiga&quot;/&gt; Bio je redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]] i majstorski kandidat u [[šah]]u.

Preminuo je u Sarajevu, 23. marta 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/2024/3/24/preminuo-pjesnik-pisac-i-scenarista-abdulah-sidran|title=Preminuo pjesnik, pisac i scenarista Abdulah Sidran|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-abdulah-sidran-940870|title=Oslobođenje - Preminuo Abdulah Sidran|date=23. 3. 2024|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=23. 3. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Književna djela ==
* Šahbaza, Kalibar 70, Sarajevo, 1970.
* Potukač, Centar za društvene djelatnosti omladine, Zagreb, 1971.
* Kost i meso, Veselin Masleša, Sarajevo, 1976.
* Dječija bolest: Otac na službenom putu, kazališni komad, Zajednica profesionalnih pozorišta BiH, Sarajevo, 1983.
* Otac na službenom putu, Mladost, Beograd, 1985.
* Bolest od duše, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1988.
* Bolest od duše, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
* Potukač, Zadrugar, Sarajevo, 1990.
* Sarajevska zbirka, izabrane pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
* Sarajevski tabut, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1994.
* Dvije grafike, dvije pjesme, poetsko – likovna mapa, Safet Zec/Abdulah Sidran, Udine, 1994.
* Planeta Sarajevo, BiH savez – Merhamet, Stockholm, 1995.
* Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva, putopis, Kameleon, Tuzla, 1996.
* Zašto tone Venecija, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1996.
* Sarajevska zbirka i druge pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1997.
* Sarajevska zbirka, Preporod, Sarajevo, 1999.
* Sarajevska zbirka i druge pjesme, Sarajevo – Publishing, 1999.
* U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce, Bosnia Ars, Tuzla, 2002.
* Kuduz, filmski scenarij, Vrijeme, Zenica, 2003.
* Kuduz, Bemust, Sarajevo, 2003.
* Sjećaš li se Doli Bel, Bosanska riječ, Sarajevo, 2003.
* Sarajevski tabut, Civitas, Sarajevo, 2004.
* Tvrđava Meše Selimovića, dramatizacija i scenarij, Oko, Sarajevo, 2004.
* Drama : Putopisi, Izabrana djela I –V, knj. 4, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
* Filmski scenariji, Izabrana djela I –V, knj. 3, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
* Pjesme, Izabrana djela I –V, knj. 1, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
* Proze, Izabrana djela I –V, knj. 2, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
* Publicistika, Izabrana djela I –V, knj. 5, Bosnia Ars, Tuzla, 2004.
* Sarajevska zbirka i druge pjesme, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006.
* Morija, Pres-sing, Sarajevo, 2006.
* Morija, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006.
* Pjesme poslije rata, Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2006.
* Izabrane pjesme, Dinex, Beograd, 2007.
* Morija, Šahinpašić, Sarajevo, 2007.
* Dobročinitelj (sa Mersadom Berberom), Bošnjački institut, Sarajevo, 2008.
* Suze majki Srebrenice, Bemust, Sarajevo, 2009.
* Otkup sirove kože, roman, Službeni glasnik Beograd, 2011.
*Ludilo vlasti posrkalo i posljednju kap pameti iz mozga tuzlanskog načelnika Jasmina Imamovića, kolumne, Art Atelje Sidran, Sarajevo, 2013.
* Oranje mora, publicistički tekstovi, Buybook, Sarajevo/Zagreb, 2015.
*A Nurija veli, prozni zapisi, Connectum, Sarajevo, 2020.

== Prevedena književna djela ==
* Pamatuješ Dolly Bellovou, prevod na češki: Milada Černa, Odeon, Praha, 1985.
* Insel bin ich, im herzen der welt : Gedichte 1965 – 1987, prevod na njemački : Klaus Detlef Olof, Wieser, Klagenfurt – Salzburg, 1993.
* Cercueil de Sarajevo, prevod na francuski : Mireille Robin, Fnac, Paris – Sarajevo, 1993.
* La bara di Sarajevo / Sarajevski tabut, prevod na italijanski : Silvio Ferari, Edizione e. Milano – Trieste, prvo izdanje: 1993., drugo, treće i četvrto : 1995., 1996., 2006. 
* Due acquaforti, due poesie ( sa Safetom Zecom ), Edizioni del Tavolo Rosso, Udine, 1994.
* Je suis une ile au coeur du monde, prevod na francuski: Mireille Robin, La Nuee Bleue, Paris, 1995.
* The blindman sings to his city, prevod na engleski: Dubravka Dostal, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1997.
* Varfor sjunker Venedig / Zašto tone Venecija, prevod na švedski: Sven Gustavsson, Glas BiH, Stckholm, 1999.
* A Zvornik ho lasciato il mio cuore, prevod na italijanski: Silvio Ferari, Edizioni Saraj. Milano, 2006.
* Il cieco canta alla sua citta, prevod na italijanski: Silvio Ferarai, Edizioni Saraj. Milano, 2006.
* Gošć z innego swiata, prevod na poljski: Grzegorz Latuszynski, Agawa, Warszawa, 2009.
* Romanzo Balcanico, priredio: Piero Del Giudice, Aliberti, Roma / Regio Emilia, 2009.
* Tears of the mothers of Srebrenica, prevod na engleski: Ahmed i Lejla Ananda, Bemust, Sarajevo, 2009.
* Dumu ummehat Srebrenica, prevod na arapski: Nurko Karaman, Bemust, Sarajevo, 2009.
* Terar for Srebrenicas mor, prevod na švedski: Đorđe Žarković, Bemust, Sarajevo, 2009.
* La lacrime delle madri di Srebrenica, preveli na italijanski: Nadira Šehović i Silvio Ferari, ADV Publishing House, Lugano, 2010.
* Il grasso di lepre, Casagrande editore, Bellinzona, 2010.
* Tabuti Sarajevas, Shtepia Botuese, Priština, 2011. 
* Zakaj tonejo Benetke, Mladinska knjiga, Ljubljanja, 2017.

== Književne nagrade i priznanja ==
* Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, 1979.
* Godišnja nagrada izdavačkog preduzeća Svjetlost, 1979.
* Zmajeva nagrada – Matica srpska, Novi Sad, 1980.
* Šestoaprilska nagrada grada  Sarajeva, 1986.
* Nagrada Skender Kulenović, 2002.
* Godišnja nagrada BZK Preporod, 2002.
* Bosanski stećak - nagrada Društva pisaca BiH za životno djelo, 2004.
* Velika Plaketa Kantona Sarajevo, 2006.
* Nagrada „25. novembar“, Sarajevo (2018).
* Nagrada za slobodu govora i izražavanja Fondacije za slobodu govora i izražavanja, USA, 1993.
* Nagrada Slobode PEN – centra Francuske, 1994.
* Premio letterario 1996. della Fondazione Laboratorio Mediterraneo
* Premio letterario dedicato a Umberto Saba, Trieste, 2005.

== Filmografija ==
*''Jegulje putuju u Sargaško more'', TV-drama (1979)
*''Veselin Masleša'', TV-film (1981)
*''[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]'', debitantski igrani film (1981)     
*''[[Otac na službenom putu]]'', igrani film (1985)
*''Oslobađanje Isidora Katanića''
*''Povratak Katarine Kožul'', igrani film (1989)
*''[[Kuduz]]'', igrani film, (1989)
*''[[Praznik u Sarajevu]]'', igrani film, (1990-1991)
*''[[Savršeni krug]]'', prvi dugometražni poslijeratni igrani film, sniman u Sarajevu i u BiH (1997)
*''(A)torzija'', kratki igrani film (2002)

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20080927011030/http://www.bhdani.com/arhiva/121/inter.htm BHDani]

{{Zlatna arena - scenarij}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sidran, Abdulah}}
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački dramaturzi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Zmajeve nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici priznanja &quot;Bosanski stećak&quot;]]</text>
      <sha1>5xm2h11kddty5pklz078icuo8jthtw6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivo Šeremet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1691</id>
    <revision>
      <id>3671267</id>
      <parentid>3482541</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3279" sha1="622hyqm78i7axfirt5ok45ai0q9bisb" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Ivo Šeremet
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =[[13. februar]] [[1900]]
| mjesto_rođenja    =[[Livno]]
| datum_smrti       =[[30. juli]] [[1991]]
| mjesto_smrti      =[[Sarajevo]]
| država za kategoriju = Bosna i Hercegovina
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =Likovna akademija, [[Krakov]]
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Ivo Šeremet''' ([[13. februar]] [[1900]] [[Livno]] – 30. juli [[1991]] Sarajevo) bio je bosanskohercegovački likovni umjetnik impresionističkog izraza.

== Biografija ==
Osnovnu školu završio je u Livnu. [[1912]]. Šeremet odlazi u [[Sarajevo]] gdje je pohađao realku. Godine [[1919]]. školovanje je nastavio u [[Zagreb]]u, a potom i u [[Beč]]u, odnosno [[Krakov]]u, gdje je završio likovnu akademiju. Do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Šeremet živi i stvara u [[Beograd]]u, a potom od [[1941.]] do [[1948.]] opet u Zagrebu, odakle se ponovo vraća u Sarajevo, gdje ostaje do kraja života.

O njegovoj &quot;sarajevskoj fazi&quot; likovni kritičar Miloš Radić u uvodu kataloga velike samostalne izložbe u Livnu 1980. godine piše. &quot;...Šeremet je nastavio da intenzivno prati oblike u prirodi, služeći se bogatim ranijim iskustvom, ali uvijek i sa ponekom notom novine i osvježenja. Uz strogost oblika, zadržavanu još u portretima i mrtvim prirodama, primjećuje se izvjesno &quot;razmekšivanje&quot; forme i šire shvaćeni impresionistički postupak u slikanju pejzaža, pa bi se ova nova faza mogla nazvati- faza impresionizovanog realizma, u kojoj se forme donekle razlažu u vidljivije, kraće ili duže poteze kistom...&quot;

Bio je profesor [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Državne škole za likovnu umjetnost u Sarajevu]]. Od 1951 - 1965. godine  radi kao direktor [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničke galerije]], gdje je znatno obogatio fond umjetničkih djela. Radio je na osnivanju Umjetničke kolonije u [[Počitelj]]u. Bio je član je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].

Dobitnik brojnih društvenih priznanja i nagrada.

== Djela ==
* ''Vrbe'' 
* ''Trebević'' 
* ''Mrtva priroda'' 
* ''Autoportret'' 
* ''Akt''
* ''Pejzaž iz Tatri''
* ''Pejzaž iz Konjica''
* ''Sa Boračkog jezera''
* ''Trebević u magli''
* ''Portret starca''
* ''Stolac''
* ''Dubrovnik''
* ''Dubrovačka župa&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Enciklopedija likovnih umjetnosti 4|publisher=Leksikografski zavod FNRJ|year=1966|location=Zagreb|pages=364}}&lt;/ref&gt;''

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20130110021316/http://www.most.ba/035/064.htm Most Broj 124 - 100-godišnjica rođenja slikara Ive Šeremeta]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šeremet, Ivo}}
[[Kategorija:Rođeni 1900.]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]</text>
      <sha1>622hyqm78i7axfirt5ok45ai0q9bisb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamza Humo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1789</id>
    <revision>
      <id>3671248</id>
      <parentid>3670906</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8680" sha1="kgp9iib1yghldlzu9ioh7sndto5m97l" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Hamza Humo
| slika              = Hamza Humo.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1895|12|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1970|01|19|1895|12|30}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pjesnik
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = &quot;[[Grad rima i ritmova]]&quot;, &quot;[[Grozdanin kikot]]&quot;, &quot;[[Hadžijin mač]]&quot;, &quot;[[Ljubav na periferiji]]&quot;, &quot;[[Adem Čabrić]]&quot;
}}
'''Hamza Humo''' je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik. Rođen 30. decembra 1895. u [[Mostar]]u gdje je pohađao [[mekteb]], osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914., nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskog atentata]], biva uhapšen a zatim interniran u [[Mađarska|Mađarsku]] (Komarovo), a 1915. je mobiliziran u austrijsku vojsku. Do kraja rata je služio kao pisar i tumač u bolnici u [[Beč]]u. Nakon rata vraća se u [[Mostar]] i maturira, a potom odlazi na studij historije umjetnosti u [[Zagreb]], potom u [[Beč]] i konačno u [[Beograd]]. 
U Zagrebu se druži s mladim pjesnicima [[Antun Branko Šimić|Antunom Brankom Šimićem]], [[Ulderik Donadini|Ulderikom Donadinijem]] i [[Nika Milićević|Nikom Milićevićem]] i sam oduševljen ekspresionističkim pokretom. Godine 1919. javlja se prvim književnim ostvarenjem, zbirkom pjesama &quot;[[Nutarnji život]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 2. 2020 |archive-date=23. 3. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190323103944/http://www.historija.ba/d/305-roden-hamza-humo/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Pet godina kasnije, Humo objavljuje zbirku ''[[Grad rima i ritmova]]'', kojom se odmiče od školski naučene poetike sablasnog ekspresionizma i primiče čulnom &quot;misteriju prirodnog opstojanja&quot;. U [[Proza|proznim]] je djelima s naglašenim lirizmom opisao raslojavanje bošnjačkog svijeta u rodnome hercegovačkom okolišu, utkivajući folklorne i slavensko-bogumilske mitove u svoje pripovijetke: &quot;[[Pod žrvnjem vremena]]&quot; (1928), &quot;[[Pripovijetke (Hamza Humo)|Pripovijetke]]&quot; (1932), &quot;[[Ljubav na periferiji]]&quot; (1936), &quot;[[Hadžijin mač]]&quot; (1955) i dr. te u romane &quot;[[Grozdanin kikot]]&quot; (1927), &quot;[[Zgrada na ruševinama]]&quot; (1939) i &quot;[[Adam Čabrić]]&quot; (1947).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26677|title=Humo, Hamza {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=18. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[Safvet-beg Bašagić|Safvet-bega Bašagića]] i Đikića, koji su uglavnom ponavljali formalno-stilske obrasce sevdalinke i balade u tonovima lirske usmene tradicije, Humo se oslobađa vezanog stiha, a pored očaranosti usmenom tradicijom, zbirkom ''Sa ploča istočnih'' ne odriče se ni vrijednosti koje je gajila poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://stav.ba/in-memoriam-hamza-humo/|title=In Memoriam: Hamza Humo|date=19. 1. 2018|website=STAV|language=bs-BA|access-date=18. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;

Pisao je pjesme, pjesme u prozi, pripovijetke, romane, dramske tekstove, članke, prikaze i reportaže i objavljivao ih u časopisima i listovima: ''Misao'' (Beograd 1920–23, 1925–26, 1931–32), ''Beogradski dnevnik'' (1922), ''Budućnost'' (1922–23), ''Narod'' (1922–25), ''Novosti'' (Beograd 1922–23, 1929), ''Srpski književni glasnik'' (Beograd 1922, 1925, 1927, 1936), ''Književni pregled'' (1923), ''Tribuna'' (Beograd 1923), ''Zabavnik'' (1923–24), ''Gajret'' (1924–30, 1932–35, 1937–38, 1940), ''Ilustrovani list'' (Beograd 1924), ''Prosveta'' (Beograd 1924, 1928, 1932–33, 1939–41), ''Belgrader Zeitung'' (1925), ''Reč'' (Beograd 1925–26), ''Vijenac'' (1925–27), ''Zagreber Tagblatt'' (1925–26), ''Letopis Matice srpske'' (Novi Sad 1926–27), ''Morgenblatt'' (1926–27, 1930–31, 1934), ''Naša domovina'' (Beograd 1926), ''Reč i slika'' (Beograd 1926–27), ''Sloboda'' (1926–27), ''Zora'' (1926), ''Politika'' (Beograd 1927–41), ''Pregled'' (1927–31, 1934–35), ''Sloga'' (1927), ''Večernja pošta'' (1927), ''Književni sever'' (Subotica 1928), ''Trgovinski glasnik'' (Beograd 1928), ''Bosanska pošta'' (1929), ''Glas naroda'' (Beograd 1929), ''Jugoslovenska pošta'' (1929, 1932–34), ''Novo doba'' (1929), ''Život i rad'' (Beograd 1929), ''Riječ'' (1930), ''La Yougoslavie'' (Beograd 1932), ''Nedelja'' (Beograd 1932, 1935), ''Pravda'' (Beograd 1933–34, 1936–37), ''Ideje'' (Beograd 1934), ''Štampa'' (Beograd 1934), ''Vreme'' (Beograd 1934, 1936–37), ''Pomorski Lloyd'' (Beograd 1935), ''Jugoslovenske pariske novine'' (Pariz 1936), ''Bulletin d’Informations économiques'' (Beograd 1937), ''Jugoslavija'' (1937–39), ''Jugoslovenska stručna štampa'' (Beograd 1937), ''Ošišani jež'' (Beograd 1937), ''Donauzeitung'' (Beograd 1941).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8172|title=Hrvatski biografski leksikon|website=hbl.lzmk.hr|access-date=18. 2. 2020|archive-date=25. 11. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125015321/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8172|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U vremenu između dva svjetska rata, kada piše najplodnije i najintenzivnije, objavio je vise pjesničkih knjiga i svoje najznačajnije djelo, lirski roman &quot;[[Grozdanin kikot]]&quot; (1927), koje će doživjeti više izdanja i biti prevedeno na mnoge jezike. Od 1923. godine uređuje list [[Zabavnik]], a od 1923. do 1931. urednik je časopisa [[Gajret (časopis)|Gajret]], a potom sve do rata novinar je [[Politika|Politike]]. [[Drugi svjetski rat]] provodi u [[Cim]]u kod [[Mostar]]a. Od 1945. godine uređuje bošnjački list [[Novo doba]], potom je urednik [[Radio Sarajevo|Radio Sarajeva]] i direktor [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničke galerije]]. Po motivima njegovog romana &quot;[[Adem Čabrić]]&quot; snimljena je televizijska serija pod nazivom [[Kože]].

Za svoje raznorodno i obimno kniževno djelo Humo je, pored drugih priznanja, dobio i dvije visoke nagrade: Nagradu Srpske akademije nauka u Beogradu i Dvadesetsedmojulsku nagradu SR BiH, koja mu je dodijeljena za životno djelo.&lt;ref name=&quot;Humo&quot;&gt;&quot;Pjesme&quot;, Hamza Humo, &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1997.&lt;/ref&gt;

Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 19. januara 1970. godine.&lt;ref name=&quot;HH&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.camo.ch/hamza_humo.htm|title=Hamza Humo|work=.ch|access-date=27. 1. 2017|archive-date=12. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180712213003/http://www.camo.ch/hamza_humo.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{div col|2}}
*Nutarnji život. Pjesme. Mostar, 1919. 
*Strasti. Pripovijetke. Beograd, 1923. 
*Grad rima i ritmova. Pjesme. Geca Kon. Beograd, 1924; - 2. izd. Svjetlost. Sarajevo, 1975. 
*Sa ploča istočnih. Pjesme. Beograd, 1925. 
*Grozdanin kikot. S. B. Cvijanović. Beograd, 1927; - Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953; 1956; 1958; 1962; - Trunkener Sommer. Uebers. B. Jaenchnichen. Berlin, 1958; - Frankfurt a/M, 1961; 1962; - Svjetlost. Sarajevo, 1962; - Trunkener Sommer. Dortmund, 1968; - Grozdanin kikot. Veselin Maslesa. Sarajevo, 1983; 1984; 1989. 
*Pod žrvnjem vremena. Pripovijetke. Sarajevo, 1928. 
*Od prelaza na Islam do novih vidika. Rasprava. Sarajevo, 1928. 
*Slučaj Raba slikara. Novele. Sarajevo, 1930. 
*Pripovetke. Srpska književna zadruga. Beograd, 1932. 
*Ljubav na periferiji. Pripovijetke. Beograd, 1936. 
*Zgrada na ruševinama. Roman. Beograd, 1939. 
*Za Tita. Pjesma. Sarajevo, 1946. 
*Pjesme. Sarajevo, 1946. 
*Hasan opančar. Pripovijetke. Sarajevo, 1947. 
*Adem Čabrić. Svjetlost. Sarajevo, 1947; 1951. 
*Poema o Mostaru. Sarajevo, 1949. 
*Tri svijeta. Drama. Sarajevo, 1951. 
*Perišićeva ljubav. Pripovijetke. Sarajevo, 1952. 
*Izabrane pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1954; 1968. 
*Hadžijin mač. Pripovijetke. Svjetlost. Sarajevo, 1955; 1964; 1967. 
*Sabrana djela. Knjiga I-VI. Izbor, redakcija i predgovor Muhsin Rizvić. Svjetlost. Sarajevo, 1976. 
*Jablan do neba. Pjesme. Svjetlost. Sarajevo, 1980. 
*Izbor iz djela. Veselin Masleša. Sarajevo, 1982.&lt;ref name=&quot;HH&quot;/&gt;
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Hamza Humo}}
* {{Commonscat-inline}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Humo, Hamza}}
[[Kategorija:Rođeni 1895.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>kgp9iib1yghldlzu9ioh7sndto5m97l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dževad Karahasan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1801</id>
    <revision>
      <id>3671250</id>
      <parentid>3657254</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11930" sha1="j58fap3b8djqrj9zt61pewyv02x6r1m" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Dževad Karahasan
| slika           = Dževad Karahasan.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1953|1|25}}
| mjesto_rođenja  = [[Tomislavgrad|Duvno]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|5|19|1953|1|25}}
| mjesto_smrti    = [[Graz]], [[Austrija]]
| zanimanje       = književnik, dramatičar, esejist, romanopisac, profesor
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Njemački jezik|njemački]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet u Zagrebu]]
| period          = [[Postmodernizam]]
| žanr            = [[Novela]]
| poznata_djela   = 
| supružnik       = [[Dragana Tomašević-Karahasan]]
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Dževad Karahasan''' (25. januar 1953 – 19. maj 2023)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2023/5/19/preminuo-bh-knjizevnik-dzevad-karahasan|title=Preminuo bh. književnik Dževad Karahasan|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=20. 5. 2023}}&lt;/ref&gt; bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik, dramatičar, esejist, romanopisac i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|akademik]].

== Biografija ==
Dževad Karahasan rođen je 25. januara 1953. u [[Duvno|Duvnu]] (današnji Tomislavgrad). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], studij komparativne književnosti i teatrologije, a u [[Zagreb]]u, na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]], branio je doktorski rad. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije kao urednik za kulturna pitanja [[Odjek (časopis)|Odjek]], te dramaturg u [[Bosansko narodno pozorište Zenica|Zeničkom narodnom pozorištu]].&lt;ref name=&quot;Vilenica&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.vilenica.si/press/Almanac_vilenica_2010-web.pdf |title=Prilog o Karahasanu u biltenu 25. međunarodnog književnog festivala Vilenica {{Simboli jezika{{!}}si{{!}}slovenski}} |access-date=24. 1. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111007111236/http://www.vilenica.si/press/Almanac_vilenica_2010-web.pdf |archive-date=7. 10. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od 1986. do 1993. Karahasan je na mjestu docenta za dramaturgiju i historiju drame na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje vrši dužnost dekana. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnost [[Izraz (časopis)|Izraz]] u Sarajevu. Od 1993. nakon odlaska iz Sarajeva zbog rata u BiH, živi u Grazu. Od akademske 1994/95. godine gostujući je profesor na [[Univerzitet u Salzburgu|Univerzitetu u Salzburgu]], 2001. u [[Innsbruck]]u, a u [[Berlin]]u od 2009/10. Godine 1995. postaje stipendist [[DAAD Berlin]], a 1995. i 1997. je lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Odsjeku za slavistiku [[Univerzitet u Göttingenu|Univerziteta u Göttingenu]]. U akademskoj godini 2007/08. je stipendist naučnog kolegija Wissenschaftskolleg u Berlinu.&lt;ref name=&quot;Vilenica&quot; /&gt;

Od 1993. radio je kao dramaturg za pozorište [[ARBOS – Gesellschaft für Musik und Theater]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/memoriam-akademik-dzevad-karahasan|title=IN MEMORIAM: AKADEMIK DŽEVAD KARAHASAN|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; Pisao je drame, romane, pripovijetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvovao kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u Austriji (Beč, Krems, Hallein, Eisenstadt, Salzburg, Villach, Klagenfurt), Njemačkoj (Gera, Erfurt, Berlin, Leipzig), Bosni i Hercegovini (Sarajevo), Ukrajini (Odesa), Češkoj (Prag, Hradec Králové, Brno), Kosovu (Priština), Poljskoj (Szczecin), Singapuru ([[Singapore Arts Festival]]) i SAD (Washington D.C.). Živio je i radio u Sarajevu&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/2014-12-15-22-40-11/158-akademik-prof-dr-dzevad-karahasan|title=Akademik, dr. Dževad Karahasan|website=www.ff.unsa.ba|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nps.ba/novost/in-memoriam-dzevad-karahasan-1953-2023/154|title=In memoriam Dževad Karahasan (1953-2023)|last=http://www.facebook.com/pages/Narodno-pozori%C5%A1te-Sarajevo/332902096752516|date=20. 5. 2023|website=nps.ba|language=bs|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; i [[Graz]]u sa suprugom [[Dragana Tomašević-Karahasan|Draganom Tomašević-Karahasan]],  gdje je preminuo 19. maja 2023. godine.

== Djela ==
[[Datoteka:Mezar Dževada Karahasana.jpg|mini|'''Mezar Dževada Karahasana''']]
Odlike su Karahasanova djela [[Modernizam|modernističke]] i inovativne pripovjedne tehnike u kojima se miješaju žanrovske karakteristike, esejizacija i dramatizacija [[Proza|proze]], kao i bogatstvo jezika. Iako prvenstveno, po vlastitom izboru i angažmanu dramski pisac, Karahasan je ostvario najjače prodore u narativnoj i esejističko-memoarskoj prozi. Cijenjen i uspješan dramski autor, prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu jednoga od svojih uzora, [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]: kao i hrvatski pisac, i bošnjački spisatelj je fasciniran [[pozorište]]m za koje je napisao veći broj priznatih [[drama]], no njegova najsnažnija djela su ipak, vjerovatno, romani i esejistička memoaristika.

Roman &quot;Istočni divan&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://behrambeg.ba/dzevad-karahasan-istocni-diwan/|title=Dževad Karahasan – ”Istočni diwan” – JU Specijalna biblioteka Behram-beg|language=bs-BA|access-date=10. 7. 2023}}&lt;/ref&gt; djelo o sufijskom mučeniku i svecu [[Al-Halladž]]u, kompleksnu studiju u kojoj se preklapaju vjerno rekonstruirani ambijent [[Bagdad]]a u 8. vijeku, refleksivni pasaži i egzistencijalno-spiritualna drama legendarnog mučenika, pjesnika i aforističkog mislioca. Za razliku od [[Meša Selimović|Selimovića]] u romanu &quot;[[Derviš i smrt]]&quot;, Karahasan dobro poznaje problematiku [[Tesavuf|sufijskog]] [[Misticizam|misticizma]]. &quot;[[Dnevnik selidbe]]&quot; je upečatljiva memoarska proza, prikaz [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] i funkcioniranja ljudske zajednice u neljudskim okolnostima, dok je kratki roman &quot;[[Sara i Serafina]]&quot;, o dvostrukom identitetu, stalnoj prisutnosti [[smrt]]i i apsurdnoj pogibiji u opkoljenom gradu virtuozno djelo ispričano u jednom dahu do danas nedovoljno cijenjeno i ocijenjeno ostvarenje u kojemu se prelamaju dokumentaristički realizam, osobno ispovjedna naracija i [[Jorge Luis Borges|borgesovski]] irealna atmosfera.

== Bibliografija ==
* ''Kazalište i kritika'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1980.
* ''Kraljevske legende'', &quot;Veselin Masleša&quot;, Sarajevo, 1980.
* ''Kralju ipak ne sviđa se gluma'', Sarajevo, 1983. 
* ''Strašno je vani'', Sarajevo, 1984.
* ''O jeziku i strahu'', Sarajevo, 1987.
* ''Model u dramaturgiji'', Omladinski centar Zagreb, [[Zagreb]], 1988. 
* ''Istočni divan'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1989.
* ''Východný díwán'', &quot;Kalligram&quot;, [[Bratislava]], 2007.
* ''Misionari'', &quot;Svjetlost&quot;, Sarajevo, 1989.
* ''Stidna žitija'', &quot;Bratstvo-Jedinstvo&quot;, [[Novi Sad]], 1989. 
* ''Stid nedjeljom'', &quot;August Cesarec&quot;, Zagreb, 1991.
* ''Kuća za umorne'', &quot;August Cesarec&quot;, Zagreb, 1993.
* ''Dnevnik selidbe'', &quot;Duriex&quot;, Zagreb, 1993.
* ''Loučení se Sarajevem'', &quot;Mladá fronta&quot;, [[Prag]], 1995.
* ''Al-Mukaffa'', ARBOS, [[Klagenfurt]]-Salzburg-Beč, 1994.
* ''Povučeni anđeo'', ARBOS, Klagenfurt-[[Salzburg (grad)|Salzburg]]-Beč, 1995.
* ''Šahrijarov prsten'', &quot;Bosanska riječ&quot;, Sarajevo, 1996.
* ''Koncert ptica'', ARBOS, Beč, 1997.
* ''Forme teatra kao artikulirana forma života'' (Herbert Gantschacher), [[Beč]], 2000.
* ''[[Noćno vijeće]]'', &quot;Profil internacional&quot;, Zagreb, 2005.
* ''Gozba'', ARBOS, [[Villach (grad)|Villach]]-Hradec-Salzburg, 2005.
* ''Dževad Karahasan - sabrana djela'' (''Istočni diwan'', ''Šahrijarov prsten'', ''Sara i Serafina'', ''[[Noćno vijeće]]''), &quot;Dobra knjiga&quot;, Sarajevo, 2007.
* ''Izvještaji iz tamnog vilajeta'', &quot;Dobra knjiga&quot;, Sarajevo, 2007.
* ''Sjeme smrti'', Sarajevo, 2012.
* ''Što pepeo priča'', Sarajevo, 2016.

== Nagrade ==

* '''1981.''' [[Nagrada &quot;Veselin Masleša&quot;]], Sarajevo
* '''1990.''' [[Jugoslovenska nagrada za roman]], Sisak
* '''1991.''' [[Književna nagrada franjevačke provincije Bosna Srebrena]]
* '''1994.''' [[Evropska nagrada za esej &quot;Charles Veillon&quot;]], Pariz
* '''1995.''' [[Nagrada &quot;Bruno Kreisky&quot; za političku knjigu]], Beč
* '''1996'''. Nagrada [[Stadtschreiber von Graz]]
* '''1999.''' [[Nagrada Herder]], Beč
* '''2004.''' [[Leipciška književna nagrada za evropsko razumjevanje]], Leipzig
* '''2010.''' Slovenska [[Nagrada Vilenica]], Vilenica
* '''2012.''' Počasna nagrada  [[Nagrada Heinrich Heine]], Düsseldorf
* '''2012.''' [[Goethe medalja]], [[Goethe institut]]a, Düsseldorf
*'''2020.''' [[Goetheova nagrada]] grada Frankfurta&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/English/NEWS/a431960/Prominent-Bosnian-writer-Dzevad-Karahasan-to-receive-this-year-s-Goethe-Prize.html|title=Prominent Bosnian writer Dzevad Karahasan to receive this year's Goethe Prize|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=13. 5. 2020|archive-date=6. 6. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200606163708/http://ba.n1info.com/English/NEWS/a431960/Prominent-Bosnian-writer-Dzevad-Karahasan-to-receive-this-year-s-Goethe-Prize.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*'''2023.''' Nagrada za demokratiju Fritz Csoklich (posthumno)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/dzevad-karahasan-posthumno-je-nagradjen-demokratskom-nagradom-fritz-csoklich-u-austriji/230612106|title=Dževad Karahasan posthumno je nagrađen demokratskom nagradom Fritz Csoklich u Austriji|website=www.klix.ba|language=hr|access-date=1. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Dževad Karahasan}}
* [https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/klanjana-dzenaza-dzevadu-karahasanu/497920# Klanjana dženaza Dževadu Karahasanu]
* [https://faktor.ba/vijest/karahasan-nama-bi-bilo-sjajno-kada-bi-putin-bio-nas-problem-nas-problem-je-drustvo-u-kojem-se-stvaraju-putini/156122 Intervju s Dž. Karahasanom: Nama bi bilo sjajno kada bi Putin bio naš problem, naš problem je društvo u kojem se stvaraju putini] Pristupljeno 10.3.2022.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Karahasan, Dževad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački dramaturzi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Graz]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade &quot;Gradski pisac Graza&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Veselin Masleša&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Jugoslavenske nagrade za roman]]
[[Kategorija:Dobitnici Književne nagrade franjevačke provincije Bosna Srebrena]]
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Rođeni 1953.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi Njemačke akademije za jezik i poeziju]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Herder&quot;]]
[[Kategorija:Počasni doktori Univerziteta u Baselu]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Bruno Kreisky&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Goetheove medalje]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Vilenica&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Franz Nagl&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Fritz Czoklich&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Jeanette Schocken&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Heinrich Heine&quot;]]</text>
      <sha1>j58fap3b8djqrj9zt61pewyv02x6r1m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ćamil Sijarić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1815</id>
    <revision>
      <id>3671262</id>
      <parentid>3659549</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4811" sha1="rq7iyv0hpz21dsanyhialu9pum46oov" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Ćamil Sijarić
| slika           = Ćamil Sijarić 2013 stamp of Montenegro.jpg
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1913|12|18}}
| mjesto_rođenja  = Šipovice, [[Bijelo Polje]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1989|12|06|1913|12|18}} 
| mjesto_smrti    = Sarajevo, [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| zanimanje       = pisac
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = ''[[Bihorci]]'' (roman - 1955) &lt;br&gt;''[[Mojkovačka bitka]]'' (roman -1968)&lt;br&gt;
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = [[Andrićeva nagrada]] - 1980.&lt;br&gt; [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]- 1962.
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Ćamil Sijarić''' ([[13. septembar]] [[1913]] – [[6. decembar]] [[1989]]) bio je [[Bošnjak|bošnjački]] pisac, porijeklom iz [[Crna Gora|crnogorskog]] dijela [[Sandžak]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://oscsijaricsa.edu.ba/index.php/o-skoli/o-camilu-sijaricu |title=O Ćamilu Sijariću |work=oscsijaricsa.edu.ba |access-date= 9. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Tema većine njegovih romana su ljudi i običaji iz regije [[Bihor (regija)|Bihora]] a jedno od njegovih najpoznatijih djela, roman ''Bihorci'' je upravo nazvan prema stanovnicima te regije. Prevođen je na mnoge svjetske jezike uključujući [[Engleski jezik|engleski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[francuski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.camo.ch/camil_sijaric.htm |title=Ćamil Sijarić - Biografija |work=camo.ch |access-date=9. 3. 2017 |archive-date=2. 1. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170102094745/http://www.camo.ch/camil_sijaric.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Ćamil Sijarić je rođen [[18. decembar|18. decembra]] [[1913]]. godine u mjestu Šipovice kod Bijelog Polja, u porodici gdje su mu oba roditelja umrla dok je još bio dječak.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://akos.ba/sto-godina-od-rodenja-camila-sijarica/ |title=Sto godina od rođenja Ćamila Sijarića |work=[[AKOS]].ba |access-date= 9. 3. 2017}}&lt;/ref&gt; Osnovnu školu je završio u Godijevu kod [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]], a potom od [[1927]]. do [[1935]]. godine pohađa Veliku medresu kralja Aleksandra u [[Skoplje|Skoplju]] iz koje je, radi političke aktivnosti, istjeran. Školovanje nastavlja u [[Vranje|Vranju]] i na tamošnjoj gimnaziji maturira [[1936]]. godine od kada studira pravo u [[Beograd]]u. Diplomirao je [[1940]]. godine, a za vrijeme [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] službuje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Mostar]]u, [[Bosanska Gradiška|Bosanskoj Gradišci]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Za sekretara Suda narodne časti u Banjoj Luci izabran je [[1945]]. godine, potom je novinar lista &quot;[[Glas]]&quot; i dramaturg Narodnog pozorišta u Banjaluci. U Sarajevo prelazi [[1947]]. godine, radi u redakciji lista &quot;[[Pregled]]&quot;, potom je u Glavnom odboru Narodnog fronta i redakciji &quot;[[Zadrugar]]a&quot;. U literalnu sekciju Radio Sarajeva prelazi [[1951]]. godine i tu ostaje sve do odlaska u penziju [[1983]]. godine.

Bio je redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] i [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]].

Umro je [[6. decembar|6. decembra]] [[1989]]. godine.

== Djela ==
*&quot;Ram bulja&quot;, 1953. pripovjetke, 
*&quot;Naša snaha i momci&quot;, pripovjetke, 
*&quot;Bihorci&quot;, roman, 
*&quot;Kuću kućom čine lastavice&quot;, 1962. pripovjetke, 
*&quot;Sablja&quot;, 1969. pripovjetke, 
*&quot;Putnici na putu&quot;, 1969. pripovjetke, 
*&quot;Kad djevojka spava&quot;, 1972. pripovjetke, 
*&quot;Francuski pamuk&quot;, 1980, 
*&quot;Priče kod vode&quot;, 1982, 
*&quot;Rimski prsten&quot;, 1985, 
*&quot;Pripovijetke&quot;, 1987. 
*&quot;Miris lišća orahova&quot;, 1991, 
*&quot;Konak&quot;, roman, 
*&quot;Mojkovačka bitka&quot;, roman, 
*&quot;Carska vojska&quot;, roman, 
*&quot;Zelen prsten na vodi&quot;, pripovjetke, 
*&quot;Zapis o gradovima&quot; 2005.

== Nagrade ==
* [[Andrićeva nagrada]] - 1980.
* [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] - 1962.
* Jugoslovenska nagrada za roman - 1983. (roman &quot;[[Bihorci]]&quot;)

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Ćamil Sijarić}}
*[http://www.jergovic.com/ajfelov-most/camil-sijaric-prognanik/ Ćamil Sijarić], ''jergovic.com''

{{Članovi ANU BiH}}
{{Dobitnici Andrićeve nagrade}}
{{Crna Gora portal}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sijarić, Ćamil}}
[[Kategorija:Rođeni 1913.]]
[[Kategorija:Umrli 1989.]]
[[Kategorija:Biografije, Bijelo Polje]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bošnjaci Sandžaka]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>rq7iyv0hpz21dsanyhialu9pum46oov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derviš Sušić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1817</id>
    <revision>
      <id>3671263</id>
      <parentid>3658636</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7634" sha1="logmpmij2ikgchqixnfvr21zzzst0yb" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Derviš Sušić
| slika           = 
| opis_slike      = Derviš Sušić kao osmogodišnjak
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1925|6|3}}
| mjesto_rođenja  = [[Vlasenica]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1990|9|1|1925|6|3}}
| mjesto_smrti    = [[Tuzla]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| zanimanje       = Pisac, novinar i prosvjetni radnik
| jezik           =
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          =
| žanr            =
| poznata_djela   = &quot;[[Ja, Danilo]]&quot;, &quot;[[Hodža strah]]&quot;, &quot;[[Tale]]&quot;, &quot;[[Pobune (knjiga)|Pobune]]&quot;
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         =
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Derviš Sušić''' (3. juni 1925 - 1. septembar 1990) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnik]] najpoznatiji po svom prvom djelu ''[[Ja, Danilo]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.radiosarajevo.ba/novost/199545/tuzla-je-ponovo-regionalni-centar-lijepe-knjizevnosti-pocela-manifestacija-cum-grano-salis|title=Tuzla je ponovo regionalni centar lijepe književnosti: Počela manifestacija Cum Grano Salis|publisher=Radio Sarajevo|date=2. 9. 2015|access-date=3. 4. 2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160415071503/http://www.radiosarajevo.ba/novost/199545/tuzla-je-ponovo-regionalni-centar-lijepe-knjizevnosti-pocela-manifestacija-cum-grano-salis|archive-date=15. 4. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u [[Vlasenica|Vlasenici]] 3. juna 1925.&lt;ref name=&quot;nubt.ba&quot;&gt;http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1188:dervis-susic&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/isbn_9780813320960|title=The Bosnian Muslims: Denial of a Nation|publisher=Internet Archive|year=1996|quote=dervis susic.|access-date=7. 6. 2014|url-access=registration}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Simon|first1=Gerhard|url=https://books.google.com/books?id=f1qUHMl3JfgC&amp;dq=dervis+susic&amp;pg=PA329|title=Muslim Communities Reemerge; page 329|last2=Brunner|first2=Georg|year=1994|isbn=0822314908|access-date=7. 6. 2014}}&lt;/ref&gt; Kao đak sarajevske Učiteljske škole, s grupom učenika odlazi u [[Partizani|partizane]] 1942, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost.

Nakon rata radio je kao učitelj u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Tuzla|Tuzli]], zatim bio novinar &quot;Oslobođenja&quot;, &quot;Zadrugara&quot;, povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://enciklopedija.hr/clanak/susic-dervis|title=Sušić, Derviš - Hrvatska enciklopedija|website=enciklopedija.hr|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; i društveno politički radnik u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://anubih.ba/index.php/bs/clanstvo/preminuli-clanovi|title=Preminuli članovi|website=anubih.ba|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

&quot;Našoj historiji i tradiciji, Sušić ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što nas čini onakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postiđeno.&quot;

Umro je u Tuzli 1. septembra 1990.

== Nagrade i priznanja ==
Dobitnik je [[Dvadesetsedmojulska nagrada|Dvadesetsedmojulske nagrade]], [[Nagrada ZAVNOBiH|Nagrade ZAVNOBiH]]-a i AVNOJ-a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nubt.ba/dervis-susic/|title=Derviš Sušić – J. U. Narodna i univerzitetska Biblioteka &quot;Derviš Sušić&quot; Tuzla|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Biblioteka u Tuzli koju je Sušić vodio od 4. aprila 2002. je nazvana njegovim imenom: ''Javna ustanova i narodna biblioteka &quot;Derviš Sušić&quot;''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.nubt.ba/o-nama.html|title=O nama|last=|first=|authorlink=|date=22. 10. 2009|year=|work=|publisher=JU Narodna biblioteka &quot;Derviš Sušić&quot;|location=|pages=|language=|format=html|doi=|archive-url=https://web.archive.org/web/20100811093054/http://www.nubt.ba/o-nama.html|archive-date=11. 8. 2010|url-status=dead|access-date=12. 7. 2010|quote=|author=|df=}}&lt;/ref&gt;
== Bibliografija ==
# ''[[Jabučani]]''. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950
# ''[[S proleterima]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
# ''[[Momče iz Vrgorca]]''. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
# ''[[Ja, Danilo]]''. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
# ''[[Danilo u stavu mirno]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
# ''[[Teferič]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
# ''[[Kurir (roman)|Kurir]]''. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
# ''[[Drugarica istorija]]''. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
# ''[[Pobune (knjiga)|Pobune]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Lovrenović|first1=Ivan|url=https://books.google.com/books?id=BH9pAAAAMAAJ&amp;q=dervis+susic|title=Bosnia: A Cultural History|year=2001|isbn=9780863569463|access-date=7. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;
# ''[[Uhode]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. [[Ljubljana]], 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
# ''[[Hodža strah]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. [[Bratislava]], 1977.
# ''[[Žestine]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
# ''[[Tale]]''. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
# ''[[Parergon]]''. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
#''Izabrana djela. I-III.'' Univerzal. Tuzla, 1980.
# ''[[Žar i mir]]''. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
# ''[[Veliki vezir]]''. Historijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
# ''Izabrana djela. Knjiga I-X.'' svjetlost. Sarajevo, 1985.
# ''[[A. triptih]]''. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
# ''[[Nevakat]]''. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. [[Priština]], 1987.
# ''[[Listopad (knjiga)|Listopad]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
# ''[[Jesenji cvat]]''. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
# ''Drame''. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
# ''[[Cvijet za čovjekoljublje]]''. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
# ''[[Čudnovato]]'' Oslobođenje. Sarajevo, 1992.

== Nagrade == 
* '''1979.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141230034435/http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic |date=30. 12. 2014 }}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/dervis-susic-genij-koga-se-bosna-olako-odrekla &quot;Derviš Sušić: Genij koga se Bosna olako odrekla&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 17. 2. 2018.{{Wikicitat|Derviš Sušić}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sušić, Derviš}}
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]
[[Kategorija:Biografije, Vlasenica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Derviš Sušić|*]]</text>
      <sha1>logmpmij2ikgchqixnfvr21zzzst0yb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Kovač</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2461</id>
    <revision>
      <id>3671276</id>
      <parentid>3660081</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:12:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4403" sha1="s81ajdewx8bc1pz8dyk4g7o8uozknxj" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Mirko Kovač''' (Petrovići, [[Crna Gora]], [[26. decembar]] [[1938]] – Rovinj, [[19. august]] 2013) bio je savremeni hrvatski i srpski [[književnost|književnik]].&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33500| title=Kovač, Mirko| last = enciklopedija.hr| first =| date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr}}&lt;/ref&gt; Autor je više romana, zbirki pripovijetki, eseja, TV-drama i filmskih scenarija.

Studirao je na Akademiji za pozorište, film i televiziju, odjel dramaturgije, u [[Beograd]]u. 
Prva knjiga proze ''Gubilište'' ([[1962]]), doživljava političku i ideološku osudu &quot;zbog crne slike svijeta&quot;, a hajka na pisca trajala je tokom cijele [[1963]]. godine. Roman ''Moja sestra Elida'' izlazi [[1965]], a kratki roman ''Životopis Malvine Trifković'' [[1971]], koji je dramatiziran i izveden [[1973]]. na sceni ''Ateljea 212'' u Beogradu, te preveden na [[engleski]], [[francuski]], [[italijanski]], [[holandski]], [[mađarski]] i [[Švedski jezik|švedski]]. U [[Švedska|Švedskoj]] je doživio tri izdanja, a u [[Francuska|Francuskoj]] je izašao i kao džepno izdanje u ediciji ''Rivages poche''. U [[Zagreb]]u mu izlaze romani ''Ruganje s dušom'' ([[1976]]); ''Vrata od utrobe'' ([[1978]]) koji dobija ''Ninovu nagradu kritike'' ([[1978]]), nagradu Željezare Sisak ([[1979]]), i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu ([[1980]]). ''Vrata od utrobe'' je vjerovatno najbolji Kovačev roman, složene post-modernističke narativne tehnike u kojemu se preklapaju autorova vizura rodne [[Hercegovina|Hercegovine]] u rasponu više desetljeća i spiritualne dileme vjerske i [[Sekularan|sekularne]] naravi. Slijede romani ''Uvod u dugi život'' ([[1983]]), te ''Kristalne rešetke'' (izdanje ''Bosanska knjiga'', [[Sarajevo]], [[1995]]).

Zbirka novela ''Rane Luke Mešterevića'' ([[1971]]) dobija nagradu ''Milovan Glišić'', ali mu je ta nagrada oduzeta [[1973]], a knjiga povučena iz knjižara i biblioteka. Dopunjeno izdanje istoimene zbirke izlazi [[1980]], a novoj pripovijeci iz te knjige ''Slike iz porodičnog albuma Meštrevića'' pripala je ''[[Andrićeva nagrada]].'' Zbirka pripovjedaka ''Nebeski zaručnici'' izlazi [[1987]], dobija nagradu izdavača ''BIGZ''. 
 
''Evropska trulež'' ([[1986]]), knjiga eseja, nagrađena je ''NIN''-ovom nagradom ''Dimitrije Tucović''. Dopunjeno i popravljeno izdanje pod naslovom ''Evropska trulež i drugi eseji'' izlazi u Zagrebu ([[1994]]). Knjiga publicističkih tekstova ''Bodež u srcu'' objavljena je u Beogradu ([[1995]]).

Kovač se našao na udaru pansrpskog pokreta na koncu [[1980te|1980-ih]] godina, te je emigrirao u Hrvatsku. Srpskim jezikom pisani tekstovi su uglavnom izašli na hrvatskom pod piščevim uredništvom, a u pripremi su mu izabrana djela u 12 svezaka.
U [[Sarajevo|Sarajevu]] su mu izašle ''IZABRANE KNJIGE'', u šest tomova (izdanje ''Svjetlost'', [[1990]]).

Napisao je scenarije za filmove: ''Mali vojnici'', ''Lisice'', ''Okupacija u 26 slika'', ''Pad Italije'', ''Tetoviranje'' i dr. Autor je više TV i radio-drama. Knjige su mu prevođene na njemački, francuski, italijanski, engleski, švedski, holandski, poljski, mađarski i dr.

Dobio je internacionalnu nagradu Tuholski ([[Tucholsky Prize]]) švedskog PEN-centra za [[1993]], te [[1995]]. [[Herderova nagrada za književnost|Herderovu nagradu za književnost]].

Od [[1991]]. je živio u [[Rovinj]]u, gdje je i umro.

== Nagrade ==
* 1978: [[NIN-ova nagrada]]
* 1979: [[Andrićeva nagrada]]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Dobitnici Andrićeve nagrade}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Nagrada &quot;Meša Selimović&quot; (BiH)}}
{{Crna Gora portal}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kovač, Mirko}}
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Umrli 2013.]]
[[Kategorija:Biografije, Nikšić]]
[[Kategorija:Crnogorski pisci]]
[[Kategorija:Crnogorski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski scenaristi]]
[[Kategorija:Srpski pisci]]
[[Kategorija:Srbijanski scenaristi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Meša Selimović&quot; (BiH)]]
[[Kategorija:Dobitnici priznanja &quot;Bosanski stećak&quot;]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]</text>
      <sha1>s81ajdewx8bc1pz8dyk4g7o8uozknxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Senahid Halilović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2758</id>
    <revision>
      <id>3671210</id>
      <parentid>3652901</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:55:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10686" sha1="enu20nh9d05cc8owauuing4dtoo0sdu" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Senahid Halilović
| slika           =
| opis_slike      =
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1958|03|22}}
| mjesto_rođenja  = [[Kladanj]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2023|04|24|1958|03|22}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = [[lingvist]]
| jezik           = [[bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          =
| žanr            =
| poznata_djela   = ''Pravopis bosanskoga jezika'' (1996)&lt;br /&gt;''Pravopis bosanskoga jezika'' (2018)
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         =
| potpis          =
| web_stranica    = {{URL|Pravopis.ba}}
}}
'''Senahid Halilović''' (22. mart 1958 – 24. april 2023) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[lingvist]] i član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Studirao je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], gdje je i doktorirao 1990. Dijalektolog, istraživao je istočnobosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore Poneretvlja. Bio je odgovorni urednik Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika i predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas ANUBiH. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova iz oblasti dijalektologije i normativistike i više knjiga (''Bosanski jezik'' 1991, ''Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke'' 1996, ''Pravopis bosanskoga jezika'' 1996, ''Gnijezdo lijepih riječi'' 1996, ''Gramatika bosanskoga jezika'' 2000. i ''Pravopis bosanskoga jezika'' 2018). Služio se [[Ruski jezik|ruskim]], [[Njemački jezik|njemačkim]] i [[Engleski jezik|engleskim jezikom]].&lt;ref name=&quot;slavistickikomitet.ba&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.slavistickikomitet.ba/?page_id=12|title=Senahid Halilović, predsjednik Slavističkog komiteta - Slavistički komitet u BiH|website=www.slavistickikomitet.ba|access-date=15. 6. 2018|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819082429/http://www.slavistickikomitet.ba/?page_id=12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Umro je 24. aprila 2023. u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika-855260 |website=Oslobođenje |access-date=25. 4. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230425081418/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-senahid-halilovic-autor-pravopisa-bosanskoga-jezika-855260 |archive-date=25. 4. 2023 |date=25. 4. 2023 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== ''Pravopis bosanskoga jezika'' 1996. ==
[[Datoteka:Halilovic.jpg|desno||mini|Pravopis bosanskoga jezika]]

Najpoznatiji je njegov rad na standardizaciji [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]], u čemu su najznačajnija djela: &quot;Pravopis bosanskoga jezika&quot;, &quot;Bosanski jezik&quot;, kao i &quot;Gramatika bosanskoga jezika&quot; (jedan od tri autora). Pionirsku ulogu je odigrao &quot;Pravopis bosanskoga jezika&quot;, prvi pravopisni priručnik čiji je autor [[Bošnjaci|Bošnjak]], koji kani postaviti pravopisne odredbe za bosanski standardni jezik i pomoći u njegovom razlikovanju kako od hrvatskog, tako i srpskog jezika.

Karakteristike ovog pravopisa su ekvidistanca spram hrvatskog i srpskog u pravopisnim i morfološkim preskripcijama, te izrazi koji se drže karakterističnim za bosansku normu (ozvaničenje fonema &quot;h&quot; u nekoliko riječi specifičnih za govor Bošnjaka u nekoliko prethodnih stoljeća: me'''h'''ko, la'''h'''ko, ka'''h'''va, ma'''h'''rama, kao i geminacija u preslovljavanju imena islamske provenijencije: Allah, Muhammed). Većina pravila je ilustrirana tekstovima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka. Pravopis je prihvatila [[11. novembar|11. novembra]] [[1995]]. ''Pravopisna komisija'' u koju je ušlo osamnaest istaknutih lingvista.&lt;ref&gt;Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996, str. 7.
{{Citat|Pročišćeni rukopis Komisija je prihvatila 11. novembra 1995.|Halilović, 1996, str. 6. i 7.}}&lt;/ref&gt;

===Kritike===
Dojam nekih hrvatskih lingvista o &quot;Pravopisu bosanskoga jezika&quot; je da se radi o djelu koje slijedi &quot;srpskohrvatski&quot; pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi).

Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom ''bošnjački jezik''. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, [[Midhat Riđanović|Midhata Riđanovića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.knjiga.ba/Prirucnici/Totalni-promasaj_N0415.html|title='''Totalni promašaj''', ''Midhat Riđanović'' ISBN 9958-41-091-5, Šahinpašić|publisher=|access-date=15. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20090627061038/http://www.knjiga.ba/Prirucnici/Totalni-promasaj_N0415.html|archive-date=27. 6. 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Slavistički komitet ==
Halilović je jedan od osnivača i aktuelni predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.&lt;ref name=&quot;slavistickikomitet.ba&quot;/&gt; Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slavistickikomitet.ba/?page_id=2|title=O Slavističkom komitetu - Slavistički komitet u BiH|website=www.slavistickikomitet.ba|access-date=15. 6. 2018|archive-date=30. 5. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110530042225/http://www.slavistickikomitet.ba/?page_id=2|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Halilović je i koautor knjige &quot;Govor grada Sarajeva&quot; objavljene 2009. godine u Biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slavistickikomitet.ba/?page_id=20|title=Objavljene knjige - Slavistički komitet u BiH|website=www.slavistickikomitet.ba|access-date=15. 6. 2018|archive-date=19. 12. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121219115658/http://www.slavistickikomitet.ba/?page_id=20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== ''Pravopis bosanskoga jezika'' 2018. ==
Halilović je nakon 22 godine od prvog ''Pravopisa'' najavio novi ''[[Pravopis bosanskoga jezika (2018)|Pravopis bosanskoga jezika]]'' koristeći zvanični [[web-sajt]] ''Pravopis.ba'' početkom 2018. godine. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018. u velikoj sali [[Stari Grad (Sarajevo)|Općine Stari Grad]].&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://www.klix.ba/vijesti/bih/halilovic-novo-izdanje-pravopisa-bosanskoga-jezika-je-otvorenije-i-osavremenjeno/180416113#5 | title =Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno | last = | first = | date =16. 4. 2018 | website = | publisher =[[Klix.ba]] | access-date =15. 6. 2018 | language =bs }}&lt;/ref&gt; Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018. godine, objavljene su besplatne [[Android (operativni sistem)|Android]] i [[iOS]] aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.klix.ba/vijesti/bih/preuzmite-besplatnu-mobilnu-aplikaciju-pravopisa-bosanskoga-jezika/180614127 | title =Preuzmite besplatnu mobilnu aplikaciju Pravopisa bosanskoga jezika | last = | first = | date = 14. 6. 2018 | website = | publisher =[[Klix.ba]] | access-date = 15. 6. 2018| language =bs }}&lt;/ref&gt; Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaraciju o zajedničkom jeziku]], dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik]] različita imena za jedan te isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće.&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://pravopis.ba/ | title = Pravopis bosanskoga jezika / Da li su bosanski, srpski, hrvatski i crnogorski zapravo jedan jezik, ili ne? | last = | first = | date = | website =pravopis.ba | publisher = | access-date =15. 6. 2018 | language = }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik : Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI'', Institut za jezik, Sarajevo 1990.
* ''Bosanski jezik'', Baština, Sarajevo 1991.
* ''Pravopis bosanskoga jezika'', Preporod, Sarajevo 1996.
* ''Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik : Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII'', Institut za jezik, Sarajevo 1996.
* ''Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku'', Baština, Libris, Sarajevo 1996.
* ''Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole'', Dom štampe, Sarajevo 1999.
* ''Gramatika bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Dom štampe, Zenica 2000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.knjiga.ba/BiH-teme/Bosanski-jezik/Gramatika-bosanskog-jezika_K1413.html|title=''Gramatika bosanskoga jezika'' - knjiga.ba|publisher=|access-date=15. 6. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20111119151328/http://www.knjiga.ba/BiH-teme/Bosanski-jezik/Gramatika-bosanskog-jezika_K1413.html|archive-date=19. 11. 2011|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* ''Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik'' (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo 2009. {{COBISS.BH|17575430}}
* ''Rječnik bosanskoga jezika'' (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010.
* ''Pravopis bosanskoga jezika'', Slavistički komitet, Sarajevo, 2018.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Senahid Halilović}}
* [http://pravopis.ba Pravopis.ba]
*[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Halilovic_Senahid/index.html Gnijezdo lijepih riječi i kraća savjetodavna djela]

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Halilović, Senahid}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Biografije, Kladanj]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanski jezik]]
[[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>enu20nh9d05cc8owauuing4dtoo0sdu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veselko Koroman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2886</id>
    <revision>
      <id>3671239</id>
      <parentid>3466154</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:03:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1286" sha1="8g0qry1dsop2fqwddlodelatna8ucyn" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
'''Veselko Koroman''' je jedan od najznačajnih savremenih hrvatskih pjesnika&lt;ref&gt;{{cite web | url =https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33235| title=Koroman, Veselko| last = enciklopedija.hr| first =| date = 25. 11. 2022| website = enciklopedija.hr| publisher = | access-date = 25. 11. 2022| language = hr}}&lt;/ref&gt; i jedan od najznačajnih savremenih pjesnika na tlu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Rođen je [[1934]]. godine u [[Radišići|Radišićima]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Većinu Koromanovog književnog rada obuhvata [[poezija]] ali piše i eseje, i književnu kritiku.
  
== Bibliografija ==
Objavio je slijedeće knjige pjesama: 

*''Grad prema sjeveru'' ([[1957]].)  
*''Crne naranče'' ([[1965]].)
*''Knjiga svanuća'' ([[1967]].)
*''Svjetiljka od trnja'' ([[1971]].)
*''Sjaj i rane'' ([[1975]].)
*''Na tom svijetu'' ([[1977]].)
*''Jezik na pašnjaku'' ([[1984]].)
*''Mihovil'', roman

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{Stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Koroman, Veselko}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubuški]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>8g0qry1dsop2fqwddlodelatna8ucyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sima Ćirković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2919</id>
    <revision>
      <id>3671271</id>
      <parentid>3667019</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:11:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14870" sha1="mzaf74599it5jccsd833z4frruril9f" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Sima Ćirković
| slika              =
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1929|01|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Osijek]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2009|11|14|1929|01|29}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[Srbija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Sima Ćirković''' (Сима Ћирковић; 29. januar 1929 – 14. novembar 2009) bio je [[srbija]]nski historičar i akademik.

Osnovnu školu završio je u [[Sombor]]u, a gimnaziju je pohađao u [[Beograd]]u (1941-44) i Somboru (1945-48). Studirao je historiju na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] [[1948]]-[[1952|52]]., gdje je [[1957]]. doktorirao. Nakon diplomiranja kraće vrijeme je proveo radeći u [[Državni arhiv u Zrenjaninu|Državnom arhivu]] u [[Zrenjanin]]u i [[Narodna biblioteka u Beogradu|Narodnoj biblioteci u Beogradu]], a 1955. godine je dobio mjesto asistenta u [[Istorijski institut SANU|Istorijskom institutu]] [[SANU]]. Poslije toga se zapošljava na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je prošao sva zvanja. Bio je i dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Bio je dopisni i redovni član [[SANU]], [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]], [[JAZU]], [[CANU]], [[VANU]], [[Académie européenne d'histoire]], u [[Brisel]]u. Glavno područje njegovog istraživanja predstavlja srednjovjekovna historija južnoslavenskih naroda i prostora, posebno bosanske i srpske države. Koautor je ''Istorije Crne Gore'', knj. II (2. sv. [[1970]]), ''Istorije Jugoslavije'' (1972), ''Istorije srpskog naroda'' (l-II, 1981-82), autor kritičkih komentara uz ''Kraljevstvo Slovena'' Mavra Orbinija ([[1968]]) te komentara uz pretiske izdanja ''Stari srpski zapisi i natpisi'' Lj. Stojanovića ([[1982]]), ''Srbi i Turci XIV i XV veka'' ([[1960]]), ''Selo'' ([[1965]]) i ''Istorija i tradicija'' S. Novakovića ([[1982]]), ''Srpske zernlje u srednjem veku'' M. Dinića ([[1978]]) i ''Nemirno Pomorje u XV veku'' I. Božića ([[1979]]). Glavna djela: ''Herceg Stefan Vukčić Kosača i njegovo doba'' ([[1964]]), ''Istorija srednjovekovne bosanske države'' ([[1964]]), ''Srbi u srednjem veku'' (I Serbi nel medioevo, [[1992]]), ''Rabotnici, vojnici, duhovnici. Društva srednjovekovnog Balkana'' ([[1997]]).&lt;ref name=&quot;Radić&quot;&gt;{{cite journal |last1=Radić |first1=Radivoj |title=Sima Ćrković (1929.-2009.) |journal=Pro tempore : časopis studenata povijesti |date=2010 |issue=8-9 |pages=602-605 |url=https://hrcak.srce.hr/185817 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Politički stavovi i aktivizam ==
U januaru 1975. godine Sima Ćirković je podnio ostavku na mjesto dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu nakon planirane suspenzije disidentske [[Marksistički humanizam|marksističke humanističke]] grupe [[Praxis filozofija|Praxis]], koji su zajedno sa njim bili profesori na istom fakultetu.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=De Baets |first1=Antoon |title=Crimes against History |date=2018 |publisher=Routledge |isbn=978-1-35132-983-5 |page=146 |url=https://books.google.com/books?id=NHx_DwAAQBAJ&amp;pg=PT146}}&lt;/ref&gt;
Godine 1986. on je kritizirao [[Memorandum SANU|Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti]], dok su za vrijeme [[Opsada Dubrovnika|opsade Dubrovnika]] 1991. godine on i drugi jugoslavenski historičari poslali otvoreno pismo jugoslavenskim vojnim snagama tražeći od njih da ne oštećuju stari historijski dio grada.&lt;ref name=&quot;Popov2000&quot;&gt;{{cite book|last=Popov|first=Nebojša|title=The road to war in Serbia: trauma and catharsis|url=https://books.google.com/books?id=GkBmdCwHuDsC|access-date=19. 5. 2011|year=2000|publisher=Central European University Press|isbn=978-963-9116-56-6}}&lt;/ref&gt;

Smatrao je teoriju da su [[kosovski Albanci]] autohtoni na teritoriji [[Kosovo|Kosova]] mitom koji će se raspasti pred kritičkim naučnim pristupom.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Živeti sa istorijom|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2020|location=Belgrade|pages=390}}&lt;/ref&gt;
Ćirković je smatrao da [[Bosna i Hercegovina]] ne bi trebala biti organizirana kao nacionalna, nego kao građanska država i da bi trebala biti stabilan faktor u povezivanju susjednih država.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Živeti sa istorijom|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2020|location=Belgrade|pages=194}}&lt;/ref&gt;
Prema Ćirkoviću, kontroverzni Memorandum SANU trebalo bi smatrati &quot;takozvanim Memorandumom&quot;, jer ga Akademija nikada nije usvojila, a on tvrdi da je stoga nazivanje &quot;memorandum&quot; dokumentom manipulacija.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ćirković|first=Sima|title=Živeti sa istorijom|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2020|location=Belgrade|pages=168}}&lt;/ref&gt;

== O životu i djelu Sime Ćirkovića ==
 
*Akademik Sima Ćirković (1929), Kosovo, prošlost i sadašnjost, Međunarodna politika, Beograd 1989, 361. 
*Sima Ćirković, Biografija i Bibliografija, Godišnjak SANU 79 (1972), Beograd 1975, 751-756.
*Sima Ćirković, (dopuna biografije i bibliografije), Godišnjak SANU 84 (za 1977), Beograd 1978,485-488.
*Sima Ćirković, (dopuna biografije i bibliografije), Godišnjak SANU 90 (za 1983), Beograd 1984, 379-384. 
*Sima Ćirković, Godišnjak SANU 97 (za 1989), Beograd 1990.
*Rade Mihaljčić, Ćirković Sima, Enciklopedija Jugoslavije III, 2. izdanje, Zagreb 1984, 342.
*Sima Ćirković, Bibliografija nastavnika i saradnika Filozofskog fakulteta u Beogradu, Knjiga I, Beograd 1995.
*Vlastimir Đokić, O piscu knjige, «S. Ćirković, Rabotnici, vojnici, duhovnici. Društva srednjovekovnog Balkana», Beograd 1997, 511-513.

== Iz bibliografije Sime Ćirkovića ==

'''Bibliografija predstavlja izbor vezan za historiju srednjovjekovne Bosne''':

*Srednjovekovna srpska država. Izabrani izvori, Na izvorima historije 9, Školska knjiga, Zagreb 1959. 
*Istorija ljudskog društva i kulture od XII do XVIII veka za učenike II razreda gimnazije društveno-jezičkog smera, 1. izdanje, Beograd 1962; 2. izdanje 1964; 3. izd. 1966; 4. izd. 1968; 5. izd. 1970; 6. izd. 1971. (te izdanja na mađarskom, rumunskom, bugarskom i albanskom jeziku).
*Herceg Stefan Vukčić-Kosača i njegovo doba, Posebna izdanja SANU 376, Odeljenje društvenih nauka 48, Beograd 1964.
*Istorija srednjovekovne bosanske države, SKZ, Beograd 1964.
*Istorija za drugi razred gimnazije, Zavod za izdavanje udžbenika, 1. izdanje, Sarajevo 1967; 2. izd. Sarajevo 1969.
*Bitka na Kosovu 1389. godine, SANU, Beograd 1989.
*Srbi u srednjem veku, Idea, Beograd 1995; 2. izd. 1997. (I Serbi nel medioevo, Milano 1992., 2. izd. 1994; La Serbie au moyen age, Paris 1992; Serbija srednie veka, Moskva 1996.)
*Rabotnici, vojnici, duhovnici. Društva srednjovekovnog Balkana, Equilibrium, Biblioteka Dimenzije istorije 1, Beograd 1997.
*Dve godine bosanske istorije (1414-1416), Istorijski glasnik 3-4, Beograd 1953, 29-42.
*Vlastela i kraljevi u Bosni posle 1463. godine, Istorijski glasnik 3, Beograd 1954, 123-131.
*Ostaci starije društvene strukture u bosanskom feudalnom društvu, Istorijski glasnik 3-4, Beograd 1958, 155-164.
*Jedan prilog o banu Kulinu, Istorijski časopis 9-10, Beograd 1959, 71-77.
*Pregled istorije jugoslavenskih naroda I, (više autora) 1. izd., Beograd 1960; 2. izd, 1962.
*O &quot;Đakovačkom ugovoru&quot;, Istorijski glasnik 1-4, Beograd 1962, 3-10.
*&quot;Verna služba&quot; i &quot;Vjera gospodska&quot;, Zbornik radova Filozofskog fakulteta VI-2, Beograd 1962, 95-112.
*Vesti Brolja de Lavelo kao izvor za istoriju Bosne i Dubrovnika, Istorijski časopis 12-13 (1961-1962), Beograd 1963, 167-178.
*Sugubi venac. Prilog istoriji kraljevstva u Bosni, Zbornik radova Filozofskog fakulteta VIII-1, Beograd 1964, 343-370.
*Die Bosnische Kirche, Atti del Convegno internazionale sul tema: L'Oriente Christiano nella storia della civiltà, Roma-Firenze 1963, Accademia nazionale dei Linzei, Quaderno 62, Roma 1964, 547-575.
*Bosnie, Moyen age, &quot;Historiographie Yugoslave 1955-1965&quot;, Beograd 1965, 103-112.
*Tretiranje feudalizma u nastavi istorije, Nastava istorije 3, Beograd 1967, 42-52.
*Počteni vitez Pribislav Vukotić, Zbornik radova Filozofskog fakulteta X-1, Beograd 1968, 259-276.
*Komentari, &quot;Orbin Mavro, Kraljevstvo Slovena&quot;, Beograd 1968, 293-377.
*Izvori Mavra Orbina, &quot;Orbin Mavro, Kraljevstvo Slovena&quot;, Beograd 1968, 379-428.
*Đurađ Kastriot Skenderbeg i Bosna, &quot;Simpozijum o Skenderbegu&quot;, Priština 1969.
*Zdravstvene prilike u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, Acta historica medicinae, pharmaciae et veterinae 10/2, Sarajevo 1970, 93-98.
*Zdravstvene prilike u srednjovekovnoj Bosni (s Kovačević Desanka),, &quot;Zbornik radova Prvog kongresa za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije, Sarajevo, 1970&quot;, Beograd 1971, 161-165. 
*Srednjovekovna Bosna u delu Ante Babića, &quot;Babić A., Iz istorije srednjovjekovne Bosne&quot;, Sarajevo 1972, 5-8.
*Odjeci ritersko-dvorjanske kulture u Bosni krajem srednjeg veka, &quot;Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura&quot;, (Zenica, 1971), Radovi III, Muzej grada, Zenica 1973, 33-40.
*Jedna bosanska kraljevska presuda, Godišnjak Društva istoričara Boosne i Hercegovine 19 (1970-1971), Sarajevo 1973., 9-18.
*Rusaška gospoda, Istorijski časopis 21, Beograd 1974, 5-17.
*Bosnia in the Midle ages (s Živković Pavo), &quot;The Historiography of  Yugoslavia 1965-1975&quot;, Beograd 1975, 95-100.
*Problemi izučavanja etničkih odnosa u srednjem veku, &quot;Problemi etničkog razvitka u Bosne i Hercegovine&quot;, Prilozi instituta za istoriju XI-XII/11-12, Sarajevo 1975-1976, 267-270.
*O jeziku i otadžbini u bosanskom srednjem veku, &quot;Problemi etničkog razvitka u Bosne i Hercegovine&quot;, Prilozi XI-XII/11-12, Sarajevo 1975-1976, 271-273.
*Dubrovačka kovnica i proizvodnja srebra u Srbiji i Bosni, Istorijski glasnik 1-2, Beograd 1976, 91-98.
*Prijepolje u srednjem veku, Simpozijum Seoski dani Sretena Vukosavljevića 3, Prijepolje 1976, 211-223.
*Desetgodišnji rezultati istoriografije o srednjovjekovnoj Bosni (s Živković Pavo), Pregled 66/5, Sarajevo 1976, 561-568.
*Results of Ten Years of Historiography Dealing with Mediaeval Bosnia (s Živković Pavo), Survey, periodical for social studies II, Sarajevo 1976, 188-199.
*Anto Babić (3. januar 1899-12. januar 1974.), Godišnjak SANU 81 (za 1974.), Beograd 1976, 243-245.
*Mere u srednjovekovnom rudarstvu Srbije i Bosne, Zbornik JAZU 8, Zagreb 1977, 133-140.
*The Production of Gold, Silver and Copper in the Central Parts of the Balkans from the 13th to the 16th Century, (San Francisko, 1975), Beitrage zur Wirtschaftsgescichte 2, Stuttgart 1979, 41-69.
*Dubrovčani kao preduzetnici u rudarstvu Srbije i Bosne, Acta historico oeconomica Iugoslaviae 6, Zagreb 1979, 1-20.
*Pad Bosne i pokušaji otpora turskom osvajanju, &quot;Istorija srpskog naroda II&quot;, Beograd 1982, 390-402.
*Glose Srećkovićevog jevanđelja i učenje bosanske crkve, &quot;Bogumilstvoto na Balkanot vo svetlinata na nanjnovite istražuvanja&quot;, MANU-SANU-ANU BiH, Skopje 1982, 207-222.
*L'économie naturalle et la production merchande au XIIIe - XIVe siěcle dans les regions actualles de la Yugoslavie (s Kovačević-Kojić Desanka), Balcanica 13-14, Beograd 1982-1983, 45-56.
*Sviluppo e arretratezza nella penisola balcanica fra il XIII e il XVI secolo (Prato 1978), Atti della Decima settimana di Studio&quot;, Firenze 1983, 291-311.
*Mileševa i Bosna, &quot;Mileševa u istoriji srpskog naroda&quot;, Naučni skupovi SANU 38, Odeljenje istorijskih nauka 6, Beograd 1987, 137-143.
*Unfulfilled Autonomy: Urban Society in Serbia and Bosnia, Urban Society of Eastern Europe in Premodern Times, Los Angeles - London, 1987, 158-184.
*Bosanska crkva u bosanskoj državi, Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I, &quot;Društvo i privreda srednjovjekovne Bosne&quot;, Posebna izdanja ANU BIH 88, Odjeljenje društvenih nauka 18, Sarajevo 1987, 191-254.
*Vlaštaci. Stranica iz socijalne istorije, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 39, Sarajevo 1988, 34-41.
*O sastavu i snazi Lazarevog tabora na Kosovu, Vojnoistorijski glanik 40/2, Beograd 1989, 151-168.
*Bosna i Vizantija, &quot;Osamsto godina Povelje bana Kulina 1189-1989&quot;, Posebna izdanja ANU BiH 90, Odjeljenje društvenih nauka 23, Sarajevo 1989, 23-35.
*Dvor i kultura u srednjovekovnoj bosanskoj državi, &quot;Bosna i Hercegovina u tokovima istorijskih i kulturnih kretanja u jugoistočnoj Evropi&quot;, Zemaljski muzej, Sarajevo 1989, 61-69.
*Ragusa e il suo retroterra nel Medio Evo, (Bari, 1988), &quot;Ragusa e il Mediterraneo&quot;, Bari 1990, 15-26.
*Jedna parnica srebreničkih franjevaca, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 40-41 (1989-1990), Sarajevo 1991, 30-41.
*Prenošenje kraljevstva u Bosnu, Prilog Odjeka &quot;Šest Stoljeća od amrti bosanskog kralja Tvrtka I, Odjek 44/17-18, Sarajevo 1-31.X 1991, 8.
*Narod Kačića Jovana Kinama, ZRVI 32, Beograd 1993., 19-35.
*Dualistička heterodoksija u ulozi zemaljske crkve: bosanska crkva, Glasnik CANU, Odjeljenje društvenih nauka 9, Podgorica 1995, 7-34.
*Kosače u istoriografiji, ‘Četvrti naučni skup istoričara u Gacku: Kosače – osnivači Hercegovine’, “Srpska proza danas. Kosače – osnivači Hercegovine (Zbornik radova)”, SPKD Prosvjeta Bileća, SPKD Prosvjeta Gacko, Fond ‘Vladimir i Svetozar Ćorović’ Beograd, Bileća-Gacko-Beograd 2002, 209-220.
*Rudnici i rudarski poslovi, “S. Ćirković – D. Kovačević-Kojić – R. Ćuk, Staro srpsko rudarstvo“, Vukova zadužbina Beograd – Prometej Novi Sad Biblioteka Istorija, Beograd-Novi Sad 2002, 49-64.
*Preduzetništvo i rudarsko pravo, “S. Ćirković – D. Kovačević-Kojić – R. Ćuk, Staro srpsko rudarstvo“, Vukova zadužbina Beograd – Prometej Novi Sad Biblioteka Istorija, Beograd-Novi Sad 2002, 79-93.
*Pavlovića zemlja /Contrata dei Paulovich/, (Postanak i razvoj velikaške teritorije), &quot;Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine&quot;, Zbornik radova sa naučnog skupa, Rogatica, 27-29. juna 2002., Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi 5, Odjeljenje društvenih nauka 7, Banja Luka – Srpsko Sarajevo 2003, 37-45.
*Jedno rano predanje o padu Hercegovine, &quot;Spomenica Milana Vasića&quot;, ANU RS, Spomenica II, Odjeljenje društvenih nauka 14, Banja Luka 2005, 215-224.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ćirković, Sima}}
[[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Srbijanski historičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Osijek]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2009.]]</text>
      <sha1>mzaf74599it5jccsd833z4frruril9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anto Babić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2956</id>
    <revision>
      <id>3671185</id>
      <parentid>3270831</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:47:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7062" sha1="ftb6mwe3rdk7pvz07ibf6buuu3t7i3a" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Anto Babić
| slika           = 
| opis_slike      =
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1899|1|3}}
| mjesto_rođenja  = [[Travnik]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1974|1|12|1899|1|3}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[SFR Jugoslavija]]
| zanimanje       = historičar
| jezik           =
| nacionalnost    = [[Hrvat]]
| obrazovanje     = 
| period          =
| žanr            =
| poznata_djela   =
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         =
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Anto Babić''', (3. januar 1899 – 12. januar 1974) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] historičar, prvi [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]], akademik [[ANU BiH]], [[SANU]], [[MANU]].

Rođen je u [[Grahovik]]u kraj [[Travnik]]a [[1899]]. [[Osnovna škola |Osnovnu školu]] pohađao je u [[Dolac|Docu]], [[Gimnazija| gimnaziju]] u [[Travnik]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je maturirao [[1919]]. Diplomirao je [[Historija |historiju]] i [[Geografija |geografiju]] na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u ([[1923]]). Radio kao profesor u gimnaziji u [[Sušak]]u u [[Hrvatska |Hrvatskoj]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] aktivno se uključio u [[Narodnooslobodilačka borba|NOB]], te je na I zasjedanju [[ZAVNOBiH]]-a izabran za člana Predsjedništva, gdje vodi Odjeljenje za prosvjetu na oslobođenom teritoriju BiH. Bio je Vijećnik na II zasjedanju [[AVNOJ]]-a. Bio je [[ministar prosvjete]] prve vlade [[NR BiH]] [[1945]]-[[1946]], potpredsjednik Prezidijuma Narodne skupštine NR BiH [[1946]]. [[narodni poslanik]] Vijeća naroda Privremene skupštine, zatim i Ustavotvorne skupštine [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]].

Poslije rata radio je kao profesor u [[Viša pedagoška škola u Sarajevu |Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu]] [[1946]]-[[1948]]. U periodu [[1948]]-[[1950]] obavljao je dužnost predsjednika komiteta za visoke škole i naučne ustanove, a [[1950]]. izabran je za redovnog profesora i [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu |prvog dekana novoosnovanoga Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Osnivač je [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u sarajevu |Katedre za historiju]] na kojoj do [[1970]]. predaje historiju srednjeg vijeka. Bio je predsjednik Istoriskog društva BiH od njegovog osnivanja [[1947]]. pa sve do [[1954]]. Od [[1952]] je redovni član [[Naučno društvo Bosne i Hercegovine |Naučnog društva BiH]], a [[ANU BiH]] od osnivanja [[1966]]. Od [[1965]]. je dopisni član [[SANU]], a od 1972. dopisni član [[Makedonska akademija nauka i umjetnosti| Makedonske akademije nauka i umjetnosti]]. Bio je član redakcijskog vijeća i saradnik [[Enciklopedija Jugoslacije |Enciklopedije Jugoslavije]] 1–6. sveska.

Za svoj rad dobio je mnogobrojna priznanja i nagrade: ''Orden rada sa zlatnim vijencem'', [[1959]]; ''Orden Republike sa zlatnim vijencem'', [[1970]]; ''Nagrada ZAVNOBiH-a'', [[1973]] i dr. Pokrenuo je te uređivao ([[1949]]–[[1957]]) [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine|Godišnjak Istoriskog društva BiH]]. 

Bavio se proučavanjem [[Historija srednjovjekovne Bosne|srednjovjekovne historije Bosne]] i o tome pisao u publikacijama: [[kalendar Napredak]] ([[1933]]), [[Pregled]] ([[1953]], [[1954]], [[1961]], [[1962]]), [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine| Godišnjak Istoriskog društva BiH]] ([[1954]], [[1964]]), [[Radovi ANU BiH| Radovi Naučnog društva BiH]] ([[1955]], [[1960]]), [[Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] ([[1964]]). Objavljivao je i priloge iz arhivistike (Glasnik Arhiva BiH, [[1961]]), historiografije (Godišnjak Društva istoričara BiH, [[1961]]), kulture i novije historije ([[Oslobođenje]], [[1944]], [[1946]], [[1954]]; Pregled, [[1948]], [[1972]]; Spomenica 75. godišnjice Prve gimnazije u Sarajevu, [[1955]]; [[Prilozi Instituta za istoriju]] radničkog pokreta, Sarajevo [[1968]]; Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, [[1971]]; Zbornik radova posvećen uspomeni Salka Nazečića, Sarajevo [[1972]]; Narodi Bosne i Hercegovine prema KPJ i Revoluciji, Sarajevo [[1972]]). Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji ([[Beograd]] [[1954]], [[Trogir]] [[1966]], [[Sarajevo]] [[1968]], [[1969]], [[1970]]) i inostranstvu ([[Graz]] [[1953]], [[Rim]] [[1955]], [[Stockholm]] [[1960]], [[Braunschweig]] [[1964]]).

U svom radu najviše je proučavao [[feudalizam]] u srednjovjekovnoj Bosni i njegove specifičnosti, nastanak bosanske države i njeno uređenje, kao i [[Crkva bosanska|Crkvu bosansku]]. Njegovo djelo o [[Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni |diplomatskoj službi u srednjovjekovnoj Bosni]] i danas je neprevaziđeno.

U Sarajevu jedna ulica u općini [[Novi Grad (Sarajevo)|Novi Grad]]  koja dijeli naselje [[Alipašino polje]] od naselja Vojničkog polja i [[Nedžarići|Nedžarića]] nosi ime ''Anto Babić''.

== Izbor iz bibliografije ==
*Kancelarija bosanskih vladara, Kalendar Napredak, 22, Sarajevo, 1933, 156-160.
*Istorija naroda Jugoslavije. Dio I. Sarajevo 1946. (do 1948. 4 izd.)
*O odnosima vazaliteta u sednjovjekovnoj Bosni, GID BiH 6, Sarajevo, 1954, 29-44.
*O pitanju formiranja srednjovjekovne bosanske države, Radovi ND BiH 3, Sarajevo, 1955, 57-79.
*Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni, Radovi ND BiH 5, Sarajevo, 1960, 1-60.
*Bosanski heretici. Sarajevo 1963.
*Iz istorije srednjovjekovne Bosne. Sarajevo 1972.

== Literatura o Anti Babiću ==
*[[Marko Šunjić]]: Anto Babić, Godišnjak Istoriskog društva BiH, 20(1972–73) str. 11–15. 
*[[Marko Šunjić]]: “Podsticajna naučna ličnost (Povodom 10-godišnjice smrti akademika Ante Babića)”, Oslobođenje, Sarajevo, 46/12772, 12. 1. 1984, str. 8.
*[[Sima Ćirković]]: Anto Babić (3. januar 1899 - 12. januar 1974), Godišnjak SANU, knj. LXXXI, god. 1974, Beograd, 1976, 243-245.
*[[Sima Ćirković]]: “Srednjovekovna Bosna u delu Ante Babića” (Anto Babić, Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Svjetlost, Sarajevo, 1972), str. 5-8.
*[[Desanka Kovačević-Kojić]]: Anto Babić – In memoriam, Istorijski glasnik Društva istoricara Srbije, 1974, 1/2, str. 179–180. 
*[[Hamdija Ćemerlić]]: Anto Babić, Ljetopis Akademije nauka i umjetnosti BiH, 1975, 7, str. 97–99. 
*[[Esad Kurtović]]: “Anto Babić (1899.-1999.) (Povodom stogodišnjice rođenja)”, Bosna franciscana, Sarajevo, VIII/13, 2000, str. 241-258.
*[[Enver Redžić]]: Anto Babić, ANUBiH, 2004.
*Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 116-117.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Babić, Anto}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Biografije, Travnik]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi MANU]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1974.]]</text>
      <sha1>ftb6mwe3rdk7pvz07ibf6buuu3t7i3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamdija Kreševljaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3232</id>
    <revision>
      <id>3671191</id>
      <parentid>3666046</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17509" sha1="lkqm0tu1jbkd19yx61ps5p4zx04n43c" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Hamdija Kreševljaković
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1888|09|18}}
| mjesto_rođenja  = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1959|05|09|1888|09|18}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| zanimanje       = historičar, prosvjetni radnik
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = {{plainlist|
* '''sin:'''
*[[Muhamed Kreševljaković]]
*'''unuci:''' 
** Hamdija Kreševljaković 
** [[Nihad Kreševljaković]] 
** [[Sead Kreševljaković]]
}}
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Hamdija Kreševljaković''' ([[Sarajevo]], 18. septembar 1888 – Sarajevo, 9. maj 1959) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] historičar. Težište njegovih stručnih radova bila je [[historija Bosne i Hercegovine]]. Smatra se jednim od najznačajnijih bosanskohercegovačkih historičara. Napisao je preko 300 naučnih i esejističkih radova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://miruhbosne.com/hamdija-kresevljakovic-jedan-od-najznacajnijih-bosanskohercegovackih-historicara/|title=Hamdija Kreševljaković – jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih historičara -|date=26. 3. 2018|language=bs-BA|access-date=28. 9. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Školovanje ===
Kreševljakovići su porijeklom iz [[Kreševo|Kreševa]]. Tamo su imali prezime [[Šećinovac]], a kada su se doselili u [[Sarajevo]] dobili su novo prezime po mjestu svoga porijekla.&lt;ref&gt;Seid M. Traljić, Hamdija Kreševljaković, (18.IX 1890-9.VIII 1959), Historijski zbornik 13, Zagreb 1960, 337-340. [http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012701/http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf|date=5. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Hamdija Kreševljaković je rođen u Sarajevu 18. septembra 1888. u trgovačkoj porodici. Otac mu se zvao Mehaga Kreševljaković. U Sarajevu je završio početno [[mekteb]]sko obrazovanje, osnovnu školu ([[ruždija|ruždiju]]), zatim trgovačku, pa onda prešao u [[Učiteljska škola u Sarajevu|Učiteljsku školu]] koju je završio 1912. Predavali su mu književnici [[Silvije Strahimir Kranjčević]], [[Ljudovit Dvorniković]] i [[Josip Milaković]]. Stekao je diplomu nastavnika. Sa šesnaest godina počeo je objavljivati narodne pripovjetke i pjesme u časopisima.{{PIP IV}}

=== Mladost ===
Nakon završene škole od 1. augusta 1912.&lt;ref name=&quot;Seid&quot;&gt;[http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012701/http://www.historiografija.hr/hz/1960/HZ_13_30_TRALJIC.pdf|date=5. 3. 2016}}&lt;span&gt; &lt;/span&gt;'''''In memoriam'''''&lt;span&gt; &lt;/span&gt;[[Seid Traljić|Seida Traljića]]&lt;/ref&gt; bio je učitelj u osnovnim školama, radio je, potom, kao nastavnik u trgovačkoj školi. Nakon završenog državnog ispita, radio je i kao profesor u Učiteljskoj školi. Od početka 1918. do 1919, bio je učitelj u [[Vinkovci]]ma. U školama predaje historiju, geografiju i pedagogiju.&lt;ref name=&quot;Seid&quot; /&gt; Suradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], direktor i osnivač [[Institut za istraživanje Balkana|Instituta za istraživanje Balkana]] [[Karlo Patsch]], potaknuo ga je na sakupljanje knjiga i djela bosanskohercegovačkih pisaca, koje objavljuje u naučnim časopisima, a kasnije i svoje samostalne naučne radove. Kreševljaković je trebao napisati knjigu ''Bosnisch-herzegowinische Schriftsteller'' (njem.: ''Bosanskohercegovački pisci''), ali zbog rada u školi, napušta rad na institutu.&lt;ref name=&quot;Seid&quot; /&gt;  Godine 1912. objavio je djelo ''[[Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni]]''.{{PIP IV}} Sakupljao je sudske isprave iz turskog vremena, [[defter]]e i [[ferman]]e, te je u razgovorima sa suvremenicima tog vremana sakupljao informacije, koje je objavljivao u stručnim radovima. U istraživačkom radu putovao je Bosnom i Hercegovinom, ali i [[Austro-Ugarska|Austrougarskom]], [[Njemačka|Njemačkom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Grčka|Grčkom]], [[Italija|Italijom]], [[Francuska|Francuskom]], [[Holandija|Holandijom]], [[Danska|Danskom]], [[Švedska|Švedskom]] i [[Island]]om. Monografijom ''Štamparije u Bosni za turskog vremena'' i prilogom ''Hasanaga Beširević-Pećki'', objavljenih 1920. Kreševljaković prelazi iz književne historije na historijske teme.&lt;ref name=&quot;Seid&quot; /&gt;

=== Historijski rad ===
Na nagovor prijatelja iz djetinjstva [[Josip Matasović|Josipa Matasovića]] 1922. u časopisu [[Narodna starina]], objavljuje prilog ''Iz bosanske trgovine XIX. stoljeća''.&lt;ref name=&quot;Hrcak&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=89508 Online verzija časopisa ''Narodna starina'']&lt;/ref&gt; Bavi se pručavanjem privrede u Bosni za vrijeme turske vladavine. Te teme će obrađivati i kasnije, pa 1927. objavljuje rad ''Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave'', koji je kasnije doradio i od 43 stranice, proširio na 260 stranica u knjizi ''Esnafi i obrti u starom Sarajevu''.&lt;ref name=&quot;Seid&quot; /&gt;

Od 1916. do 1926. radio je u muslimanskim prosvjetnim ustanovama, u &quot;Darul-mualliminu&quot; i Okružnoj [[medresa|medresi]]. Poslije toga, obavljao je dužnost profesora [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese]] od 1926. do 1945, i u ovom periodu je doprinio stabiliziranju ove škole i njenom organiziranju u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. U Gazi Husrev-begovoj medresi predavao je [[Geografija|geografiju]], [[Historija|historiju]], filozofsku propedeutiku, [[Pedagogija|pedagogiju]] i [[njemački jezik]]. Nakon toga, predavao je u [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prvoj gimnaziji]], a zatim u Srednjoj ekonomskoj školi. Zapažen je i njegov angažman u [[Zavodu za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine]] gdje je radio kao naučni saradnik sve do svoje smrti. Pored rada u prosvjetnim ustanovama, Krešeljaković je bio radni član društva &quot;[[Narodna uzdanica]]&quot;, u kojem je bio biran u glavni odbor.

Jedan je od utemeljitelja savremenog pristupa u proučavanju historije Bosne i Hercegovine. Radovi iz te oblasti preporučili su ga za najviša naučna zvanja.

Kreševljakovićevo cjelokupno djelo, budući usredsređeno na historiju Bosne i Hercegovine i njenu kulturu, civilizaciju, upravu, zanate, danas se smatra najrelevantnijim historijskim izvorom o Bosni i Hercegovini.

Pisao je o kapetanijema i mutteslimima u Bosni i Hercegovini, potom o esnafima (naročito sarajevskim i [[mostar]]skim), napisao je i brojne monografije o znamenitim bosanskim mjestima (npr. o [[Kulen Vakuf]]u) i porodicama u kojima je opisao Ćengiće, Dženetiće, Moriće.

Kreševljakovićev stil je osoben i primjetan, sa mnogo literarnih odlika u slikanju prošlih vremena.&lt;ref&gt;„Његови текстови су били плод дубоког познавања традиције и породичних предања, која би без његове знатижеље и коришћења остала изгубљена и од слабих стручњака неупотребљена. Управо то даје трајну вредност његовим делима о историји градова, еснафа и заната, која су препуна малих појединости из свакодневног живота, обичаја и менталитета прошлих векова. Врло је ограничен број његових радова који би носили знак политичког интереса на себи, иако су неке биографије славних личности и историја великих догађаја објављиване поводом крупних јубилеја.“  Milorad Ekmečić, Крешевљаковић Хамдија, “Енциклопедија српске историографије (Приредили Сима Ћирковић и Раде Михаљчић)”, Knowledge, Beograd 1997, 453-454.&lt;/ref&gt; Hamdija Kreševljaković je izabran za dopisnog člana [[JAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u 1938, a za redovnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] 1952. Bio je prvi potpredsjednik Naučnog društva Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;Radi ostvarivanja ciljeva i zadataka Naučnog društva, Predsjedništvo Narodne skupštine Bosne i Hercegovine je 19. juna 1952. donijelo Ukaz o imenovanju prvih članova Naučnog društva iz reda afirmiranih naučnika iz raznih naučnih oblasti – medicine, filologije, istoriografije, arheologije, etnologije, poljoprivrednih nauka, ukupno 15 članova. Za prve članove Naučnog društva imenovani su: dr. [[Vaso Butozan]], dr. [[Vladimir Čavka]], dr. [[Pavao Štern]], [[Dimitrije Sergejevski]], Hamdija Kreševljaković, dr. [[Risto Jeremić]], dr. [[Branislav Đurđev]], dr. ing. [[Nikola Zdanovski]], [[Cvjetko Rihtman]], dr. [[Nedo Zec]], dr. [[Blagoje Kovačević]], dr. ing. [[Dragomir Ćosić]], [[Anto Babić]], dr. [[Jovan Vuković]], dr. [[Ernest Grin]], „Osnivanje Naučnog društva Bosne i Hercegovine“, u: Spomenica. 60 godina ANU BiH 1951–2011, ANU BiH, Sarajevo 2011, 15-16.&lt;/ref&gt; Odlikovan je Ordenom rada drugog reda.&lt;ref&gt;Kreševljaković Hamdija (1888–1959), u: Spomenica. 60 godina ANU BiH 1951–2011, 209.&lt;/ref&gt; Ime Hamdije Kreševljakovića nose osnovne škole u Sarajevu, [[Kakanj|Kaknju]] i [[Gradačac|Gradačcu]].&lt;ref&gt;Sarajevo [http://www.oshk.edu.ba/], Kakanj, [https://sites.google.com/site/oshkresevljakovickakanj/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629223312/https://sites.google.com/site/oshkresevljakovickakanj/|date=29. 6. 2016}} Gradačac, [http://monkstk.ba/index.php/gradacac-2/145-os-hamdija-kresevljakovic-gradacac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230706170410/https://monkstk.ba/|date=6. 7. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija==
* ''Kratki pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni'' (1912)
* ''Štamparije u Bosni za turskog vremena'' (1920)
* ''Iz bosanske trgovine XIX. stoljeća'' (1922)
* ''Hasanaga Beširević-Pećki'' (1920)
* ''Sarajevska čaršija, njeni esnafi i obrti za osmanlijske uprave'' (1927)
* ''Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 - 1878) I. dio'' (1935)
* ''Sarajevo u doba okupacije Bosne 1878'' (1937, Sarajevo)
* ''Hamami (javna kupatila) u Bosni i Hercegovini 1462 - 1916'' (1937, Beograd)
* ''Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini II. dio: Mostar'' (1951, Zagreb)
* ''Stari bosanski gradovi'' (1953)
* ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'' (1954, Sarajevo)
* ''Hanovi i Karavansaraji u Bosni i Hercegovini'' (1957, Sarajevo)
* ''Esnafi i obrti u starom Sarajevu'' (1958, Sarajevo)
* ''Kapetanije u Bosni i Hercegovini'' (1980, Sarajevo)
* ''Izabrana djela Hamdije Kreševljakovića objavljena su u četiri svezka'' (1991)

== Reference ==
{{refspisak}}

== Literatura ==

* [[Ivan Alilović]], Kreševljaković Hamdija, “Ivan Alilović, Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova”, Ivan Alilović-Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1989., 118-120.
* [[Anto Babić]], Hamdija Kreševljaković, Radovi ND BiH, Odjeljenje istorisko-filoloških nauka 13, 5 Sarajevo 1960, 5-9.
* [[Hamid Begić]], Kreševljaković Hamdija, “Leksikon pisaca Jugoslavije III (K-LJ)”, MS, Beograd 1987., 425-426.
* [[Ismet Bušatlić]], Vakufi i džamije u djelu Hamdije Kreševljakovića, Islamska misao XI/126, Sarajevo 1989., 16-17.
* [[Marija Divičić]], Ostavština Hamdije Kreševljakovića (1888-1959); 1906-1960, GADAR BiH 31, Sarajevo 1991., 253-270.
* [[Dejan Đuričković]], Hamdija Kreševljaković kao književni istoričar, Godišnjak 10, Sarajevo 1978., 233-251.
* [[Milorad Ekmečić]], Kreševljaković Hamdija, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997., 453-454.
* [[Ignacije Gavran]], Putovi i putokazi IV, Svjetlo riječi, Sarajevo 1991. 
* [[Hadžem Hajdarević]] – [[Indira Kučuk-Sorguč]], Hamdija Kreševljaković, “Desperadosi ili slavljenici (Na stećku stoljeća: Ličnosti i djela u bošnjačkoj kulturi XX stoljeća)”, Ljiljan 364, Sarajevo 2000., 42.
* [[Džemal Ibrahimović]], Merhum Hamdija Kreševljaković, kao nastavnik Gazine medrese, “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zürich), London 1984., 189-190.
* [[Hamdija Kapidžić]], Hamdija Kreševljaković, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 10, Sarajevo 1959, 413-418.[http://www.magazinplus.eu/wp-content/uploads/2014/09/2-1959.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201127172659/https://www.magazinplus.eu/wp-content/uploads/2014/09/2-1959.pdf |date=27. 11. 2020 }}
* [[Muhamed Kreševljaković]], Korespondencija Hamdije Kreševljakovića, Islamska misao XI/126, Sarajevo 1989., 20-21.
* [[Enes Pelidija]], Hamdija Kreševljaković o svojim uzorima, prijateljima i saradnicima, Historijski zbornik 10, Banja Luka 1989., 189-193.
* [[Enes Pelidija]], Hamdija Kreševljaković o svojim uzorima, prijateljima i saradnicima, Islamska misao XII/139, Sarajevo 1990., 65-67.
* [[Avdo Sućeska]], Hamdija Kreševljaković - jedan od pionira bosansko-hercegovačke istoriografije osmansko-turskog perioda, (Uz stogodišnjicu rođenja), Pregled LXXIX/4-5, Sarajevo 1989., 401-411.
* [[Avdo Sućeska]], Djelo Hamdije Kreševljakovića, “Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, (priredili Avdo Sućeska i Enes Pelidija)”, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1991., 7-16.
* [[Avdo Sućeska]] – [[Enes Pelidija]], Napomena priređivača, “Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, (priredili Avdo Sućeska i Enes Pelidija)”, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1991., 5-6.
* [[Smail Tihić]], Kreševljaković Hamdija, “Likovna enciklopedija Jugoslavije, 2 (K-Ren)”, JLZ Miroslav Krleža, Zagreb 1987., 130.
* [[Mahmud Traljić]], Profesor Hamdija Kreševljaković (Povodom 20-godišnjice smrti), Takvim za 1979., Sarajevo 1978., 349-353.
* [[Mahmud Traljić]], Prof. Hamdija Kreševljaković, Glasnik VIS-a u SFRJ XLII/5, Sarajevo 1979., 493-497.
* [[Mahmud Traljić]], Hamdija Kreševljaković kao vjernik i pedagog, Islamska misao XI/126, Sarajevo 1989., 21-24.
* [[Mahmud Traljić]], Bibliografija radova Hamdije Kreševljakovića i prilog bibliografiji radova o Hamdiji Kreševljakoviću, “Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela IV, (priredili Avdo Sućeska i Enes Pelidija)”, Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1991., 297-328.
* [[Mahmud Traljić]], Hamdija Kreševljaković, “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima Bosne i Hercegovine, Zagreb 1994., 83-90.
* [[Mahmud Traljić]], Hamdija Kreševljaković (1888-1959), “Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci”, Drugo dopunjeno izdanje, RIZ u BiH, Izdavačka djelatnost El-Kalem, Sarajevo 1998., 168-177.
* [[Mahmud Traljić]], Hamdija Kreševljaković – iskreni praktični vjernik, Takvim za 2001., Sarajevo 2000., 143-146.
* [[Seid M. Traljic]], Hamdija Kreševljaković, (18.IX 1890-9.VIII 1959), Historijski zbornik 13, Zagreb 1960, 337-340.
* [[Behija Zlatar]], Sarajevo u djelima Hamdije Kreševljakovića, Islamska misao XI/126, Sarajevo 1989., 13-16.
* ... Hamdija Kreševljaković, u: Spomenica ND BiH i ANUBiH 1951-1976, Sarajevo 1976, 117-118.
* ... Hamdija Kreševljaković (1888.-1959), “Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu. 450 generacija”, Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo 2000., 59.
* ... Kreševljaković Hamdija, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 4 (Iz-Kzy)”, JLZ, Zagreb 1978., 617.
* ... Kreševljaković Hamdija, (Mali leksikon), “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zurich), London 1984., 183-184.
* ... Kreševljaković Hamdija (1888–1959), u: Spomenica. 60 godina ANU BiH 1951-2011, ANU BiH, Sarajevo 2011, 208-209.
* ... Ostavština Akademika Hamdije Kreševljakovića, (Vijesti iz domovine), “Bosanski pogledi. Nezavisni list Muslimana Bosne i Hercegovine u iseljeništvu 1960-1967, (Pretisak)”, Stamaco (Zurich), London 1984., 44.

== Vanjski linkovi ==
* {{citeweb|url = http://znaci.com/tekstovi/akademik-hamdija-kresevljakovic-i-profesor-hadzi-mehmed-efendija-handzic-tri-znacajne-godisnjice|title = Akademik Hamdija Kreševljaković i profesor hadži Mehmed-efendija Handžić: tri značajne godišnjice}}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/hamdija-kresevljakovic-covjek-koji-je-izmislio-historiju-bosne-i-hercegovine &quot;Hamdija Kreševljaković – čovjek koji je 'izmislio' historiju Bosne i Hercegovine&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 25. 3. 2018.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Kreševljaković, Hamdija}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1888.]]
[[Kategorija:Umrli 1959.]]</text>
      <sha1>lkqm0tu1jbkd19yx61ps5p4zx04n43c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>17. januar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3334</id>
    <revision>
      <id>3671304</id>
      <parentid>3666426</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:33:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3671304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3611" sha1="hekegqcwuf0nu1er9aoo8rgc8i4hejl" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''17. januar / siječanj (17. 1)''' jest 17. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 348 dana (349 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1891]] – [[Liliuokalani]] naslijedila tron od svog brata, [[David Kalakaua|Kalakaue]].
* [[1944]] – Počela [[Bitka za Monte Cassino]], jedna od najvažnijih bitaka na [[Italijanski front (Drugi svjetski rat|Italijanskom frontu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[2015]] – Počeo [[Afrički kup nacija 2015.|Afrički kup nacija]] u [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorsknoj Gvineji]].

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1504]] – [[Papa Pio V|Pio V]], [[papa]] od [[1566.]] do [[1572.]]
* [[1600]] – [[Pedro Calderón de la Barca]], [[Španija|španski]] [[drama]]tičar 

=== 18. vijek ===
* [[1706]] – [[Benjamin Franklin]], [[SAD|američki]] [[priroda|prirodnjak]], [[književnost|književnik]] i [[političar]]
* [[1732]] – [[Stanislav II August]], [[Spisak poljskih vladara|posljednji]] [[Poljska|poljski]] [[kralj]]
* [[1739]] – [[Johann Christian Daniel von Schreber]], [[Njemačka|njemački]] prirodnjak
* [[1749]] – [[Vittorio Alfieri]], [[italija]]nski [[pjesnik]] i dramatičar

=== 19. vijek ===
* [[1820]] – [[Anne Brontë]], [[UK|britanska]] književnica
* [[1860]] – [[Douglas Hyde]], [[Irska|irski]] pjesnik
* [[1880]] – [[Mack Sennett]], američki [[film]]ski [[režiser]], [[glumac]] i [[filmski producent]] [[Kanada|kanadskog]] porijekla
* [[1899]] – [[Al Capone]], američki [[gangster]]

=== 20. vijek ===
* [[1922]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]]
* [[1927]] – [[Eartha Kitt]], američka pjevačica
* [[1931]] – [[James Earl Jones]], američki glumac
* [[1933]] – [[Dalida]], [[Francuska|francusko]]-italijanska pjevačica i glumica
* [[1942]] – [[Muhammad Ali]], američki [[boks]]er
* [[1944]] – [[Françoise Hardy]], francuska pjevačica i glumica
* [[1951]] – [[Gerhard Winkler]]; [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1952]] – [[Edhem Bičakčić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar
* [[1953]] – [[Hiroyuki Deguchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Jim Carrey]], kanadski [[komedija|komičar]] i glumac
* [[1971]] – [[Kid Rock]], američki [[rock muzika|rock]]-[[muzika|muzičar]]
* [[1974]] – [[Aleksandar Menjšikov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac
* [[1982]] – [[Dwyane Wade]], američki [[košarka]]š
* [[1990]] – [[Marko Rudić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]]
* [[2000]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački košarkaš

== Umrli ==
* [[1468]] – [[Skenderbeg]], [[Albanija|albanski]] nacionalni heroj
* [[1893]] – [[Rutherford B. Hayes]], američki političar i [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]]
* [[1946]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog
* [[1964]] – [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srpski slikar i grafičar
* [[1997]] – [[Nikola Koljević]], bh. političar
* [[2008]] – [[Bobby Fischer]], američki [[šah]]ist
* [[2017]] – [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački historičar (medievalist)

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/17/ Na današnji dan (17. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-17/ Na današnji dan (17. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-17]]</text>
      <sha1>hekegqcwuf0nu1er9aoo8rgc8i4hejl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671306</id>
      <parentid>3671304</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3671306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3639" sha1="1xrac4ro4czf3brhose5apohckwvkwe" xml:space="preserve">{{JanuarKalendar}}
'''17. januar / siječanj (17. 1)''' jest 17. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. Do kraja godine još je 348 dana (349 u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).

== Događaji ==
* [[1891]] – [[Liliuokalani]] naslijedila tron od svog brata, [[David Kalakaua|Kalakaue]].
* [[1944]] – Počela [[Bitka za Monte Cassino]], jedna od najvažnijih bitaka na [[Italijanski front (Drugi svjetski rat|Italijanskom frontu]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]].
* [[2015]] – Počeo [[Afrički kup nacija 2015.|Afrički kup nacija]] u [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorsknoj Gvineji]].

== Rođeni ==
=== 16. vijek ===
* [[1504]] – [[Papa Pio V|Pio V]], [[papa]] od [[1566.]] do [[1572.]]
* [[1600]] – [[Pedro Calderón de la Barca]], [[Španija|španski]] [[drama]]tičar 

=== 18. vijek ===
* [[1706]] – [[Benjamin Franklin]], [[SAD|američki]] [[priroda|prirodnjak]], [[književnost|književnik]] i [[političar]]
* [[1732]] – [[Stanislav II August]], [[Spisak poljskih vladara|posljednji]] [[Poljska|poljski]] [[kralj]]
* [[1739]] – [[Johann Christian Daniel von Schreber]], [[Njemačka|njemački]] prirodnjak
* [[1749]] – [[Vittorio Alfieri]], [[italija]]nski [[pjesnik]] i dramatičar

=== 19. vijek ===
* [[1820]] – [[Anne Brontë]], [[UK|britanska]] književnica
* [[1860]] – [[Douglas Hyde]], [[Irska|irski]] pjesnik
* [[1880]] – [[Mack Sennett]], američki [[film]]ski [[režiser]], [[glumac]] i [[filmski producent]] [[Kanada|kanadskog]] porijekla
* [[1899]] – [[Al Capone]], američki [[gangster]]

=== 20. vijek ===
* [[1922]] – [[Betty White]], američka glumica i [[pjevanje|pjevačica]]
* [[1927]] – [[Eartha Kitt]], američka pjevačica
* [[1931]] – [[James Earl Jones]], američki glumac
* [[1933]] – [[Dalida]], [[Francuska|francusko]]-italijanska pjevačica i glumica
* [[1942]] – [[Muhammad Ali]], američki [[boks]]er
* [[1944]] – [[Françoise Hardy]], francuska pjevačica i glumica
* [[1951]] – [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1952]] – [[Edhem Bičakčić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] političar
* [[1953]] – [[Hiroyuki Deguchi]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac
* [[1962]] – [[Jim Carrey]], kanadski [[komedija|komičar]] i glumac
* [[1971]] – [[Kid Rock]], američki [[rock muzika|rock]]-[[muzika|muzičar]]
* [[1974]] – [[Aleksandar Menjšikov]], [[Kazahstan|kazaški]] [[biatlon]]ac
* [[1982]] – [[Dwyane Wade]], američki [[košarka]]š
* [[1990]] – [[Marko Rudić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[Alpsko skijanje|alpski skijaš]]
* [[2000]] – [[Kenan Kamenjaš]], bosanskohercegovački košarkaš

== Umrli ==
* [[1468]] – [[Skenderbeg]], [[Albanija|albanski]] nacionalni heroj
* [[1893]] – [[Rutherford B. Hayes]], američki političar i [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]]
* [[1946]] – [[Clarence Erwin McClung]], američki biolog
* [[1964]] – [[Đorđe Andrejević Kun]], jugoslavenski i srpski slikar i grafičar
* [[1997]] – [[Nikola Koljević]], bh. političar
* [[2008]] – [[Bobby Fischer]], američki [[šah]]ist
* [[2017]] – [[Dubravko Lovrenović]], bosanskohercegovački historičar (medievalist)

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|17 January}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/17/ Na današnji dan (17. januar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/january-17/ Na današnji dan (17. januar), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Januar|*-17]]</text>
      <sha1>1xrac4ro4czf3brhose5apohckwvkwe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Izet Sarajlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3353</id>
    <revision>
      <id>3671260</id>
      <parentid>3650892</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:08:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6669" sha1="1zu6kd1kvt11yf6wk7sbgups2gubtom" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Izet Sarajlić
| slika           =
| opis_slike      =
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1930|3|16}}
| mjesto_rođenja  = [[Doboj]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2002|5|2|1930|3|16}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = pjesnik, esejist, historičar
| jezik           =
| nacionalnost    =
| obrazovanje     = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]]
| period          =
| žanr            =
| poznata_djela   = [[Vilsonovo šetalište]], [[Sarajevska ratna zbirka]], [[Oproštaj sa evropskim humanističkim idealizmom]].
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         = [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada]], Nagrada ZAVNOBiH za životno djelo
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Izet Sarajlić''', zvani '''Kiko''', ([[Doboj]], [[16. mart]] [[1930]]. - [[Sarajevo]], [[2. maj]] [[2002]].) je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historija|historičar]] [[filozofija|filozofije]], esejist, prevodilac i [[poezija|pjesnik]].
Objavio je preko 30 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 stranih jezika.

== Biografija ==
Djetinjstvo je proveo u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Dubrovnik]]u, a 1945. se nastanjuje u Sarajevu, u kojem će ostati sve do kraja svog života.  
Izet Sarajlić je u Sarajevu pohadao mušku gimnaziju, a u svijet [[Jugoslavija|jugoslavenske]] poezije ulazi kao devetnaestogodišnjak, zbirkom poezije [[U susretu (zbirka poezije)|U susretu]]. Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], odsjek Filozofije i komparativistike. Za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu radio je i kao novinar i pisao je poeziju. Član [[ANU BiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] i [[Asocijacija nezavisnih intelektualaca KRUG 99|Udruženja nezavisnih intelektualaca Krug 99]]. Radio je kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Kao član [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], zajedno sa [[Husein Tahmiščić|Huseinom Tahmiščićem]], [[Ahmet Hromadžić|Ahmetom Hromadžićem]], [[Velimir Milošević|Velimirom Miloševićem]] i [[Vladimir Čerkez|Vladimirom Čerkezom]], pokreće međunarodnu književnu manifestaciju &quot;[[Sarajevski dani poezije]]&quot; u organizaciji Društva pisaca BiH [[1962]]. godine.

== Djela ==
*&quot;U susretu&quot;, poezija, Polet, [[Sarajevo]], 1949.
*&quot;Sivi vikend&quot;, poezija, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955.
*&quot;Minutu ćutanja&quot;, poezija; Svjetlost, Sarajevo, 1960.
*&quot;Posveta&quot;, poezija, Prosveta, [[Beograd]], 1961. 
*&quot;Tranzit&quot;, poezija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963.
*&quot;Intermeco&quot;, poezija, Bagdala, [[Kruševac]], 1965.
*&quot;Godine, godine&quot;, poezija, Nolit, Beograd, 1965.
*&quot;Portreti drugova&quot;, proza, Svjetlost, Sarajevo, 1965.
*&quot;Putujem i govorim&quot;, poezija i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1967. 
*&quot;Ipak elegija&quot;, poezija, Prosveta, Beograd, 1967.
*&quot;Vilsonovo šetalište&quot;, poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
*&quot;Stihovi za laku noć&quot;, poezija, Prosveta, Beograd, 1971.
*&quot;Pisma&quot;, poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
*&quot;Koga će sutra voziti taksisti&quot;, memoarska proza, prvo izdanje Veselin Masleša, Sarajevo, 1974. drugo izdanje Delta-pres, Beograd 1980., treće izdanje Feral Tribune, [[Split]], 1998.
*&quot;Nastavak razgovora&quot;, poezija, Slovo ljubve, Beograd, 1977. 
*&quot;Trinaest knjižica poezije&quot;, poezija, Jedinstvo, [[Priština]], 1978.
*&quot;Knjiga prijatelja&quot;, prevodna poezija s komentarima o autorima, Svjetlost, Sarajevo, 1981. 
*&quot;Neko je zvonio&quot;, poezija, Gradska biblioteka Čačak, [[Čačak]], 1982. 
*&quot;Nekrolog slavuju&quot;, poezija, Prosveta, Beograd, 1987.
*&quot;Slavim&quot;, poezija i proza, Udruženje književnika Crne Gore, [[Titograd]], 1988. 
*&quot;Oproštaj sa evropskim humanističkim idealizmom&quot;, poezija, Univerzitetska riječ, [[Nikšić]], 1989. 
*&quot;[[Sarajevska ratna zbirka]]&quot;, prvo izdanje Nedjelja, Sarajevo, 1992. peto izdanje Oko Sarajevo, 1995.
*&quot;Knjiga oproštaja&quot;, Rabic, Sarajevo, 1996, drugo izdanje 1997. 
*&quot;30. februar&quot;, poezija, Rabic, 1998.
*&quot;V.P.&quot;, proza, Rabic, 1999.
*&quot;Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945-1962&quot;, Institut društvenih nauka, Beograd, 1966.
*&quot;Franciskus Patricijus&quot;, Institut društvenih nauka, Beograd, 1968.
*&quot;Patricijeva kritika Aristotelesa&quot;, Hijatus, [[Zenica]], 1996.
*&quot;Patricijeva filozofija bitka&quot;, Institut za fiozofiju, Zagreb, 1970.
*&quot;Biće beskonačnog&quot;, Svjetlost, Sarajevo, 1973.
*&quot;Hrestomatija etičkih tekstova patristike-skolastike renesanse&quot;, Svjetlost, Sarajevo, 1978.
*&quot;Pohvala filodoksiji&quot;, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
*&quot;Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalističkog samoupravljanja&quot;, koautor, Svjetlost, Sarajevo, 1980. 
*&quot;Logos u Herakleitosa&quot;, Dialogos, Sarajevo, 1997.

== Nagrade == 
*Druga nagrada Saveza Jevrejskih opština Jugoslavije, 1971.
*[[Dvadesetsedmojulska nagrada]], 1963.
*'''1982.''' [[Disova nagrada]];
*'''1984.''' [[Zmajeva nagrada]];
*'''1987.''' [[Nagrada &quot;Branko Miljković&quot;]];
*Nagrada ZAVNOBiH za životno djelo, 1989.
*Fund for Free Expression Award U.S.A. 1993.
*Italijanska nagrada Mediterranneo, 1997.
*Nagrada ''Erguvan' '- Turska, [[Istanbul]], 1997.
*Premio Finaleinsieme, [[Modena]], Italija, 1998.
*Nagrada Alberto Moravija, [[Italija]], 2001.
*[[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]], 2002.
*Počasni građanin grada Salerna, Italija, 2002.

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Izet Sarajlić}}
*[http://sarajlicevo.blogspot.com/ Sarajlicevo.blogspot.com/]
*[http://www.kiko.co.ba/ www.kiko.co.ba/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601214742/http://kiko.co.ba/ |date=1. 6. 2013 }}
*[https://web.archive.org/web/20120427174233/http://www.penbih.ba/kojeko/sarajlic.htm www.penbih.ba]
*[https://www.scribd.com/doc/93488846/Izet-Sarajlic/ Biografija Izeta Sarajlića na ''scribd.com'']
*[http://balkans.aljazeera.net/blog/izet-kiko-sarajlic-fasisti-zasto-ste-strijeljali-mog-brata-esu &quot;Izet Kiko Sarajlić: Fašisti, zašto ste strijeljali mog brata Ešu?&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 20. 1. 2019.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Sarajlić, Izet}}
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Doboj]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Disove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Zmajeve nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Branko Miljković&quot;]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]
[[Kategorija:Umrli 2002.]]</text>
      <sha1>1zu6kd1kvt11yf6wk7sbgups2gubtom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedžad Ibrišimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3841</id>
    <revision>
      <id>3671249</id>
      <parentid>3601392</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6007" sha1="efv4y191hlo9f3btmdicac8yvgy3bnm" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Nedžad Ibrišimović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1940|10|20}}
| mjesto_rođenja  = [[Sarajevo]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2011|09|15|1940|10|20}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]]
| zanimanje       = književnik
| jezik           = [[Bosanski jezik|Bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     = 
| period          = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Nedžad Ibrišimović''' (20. oktobar 1940 – 15. septembar 2011) bio je bosanskohercegovački književnik, vajar i akademik.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/ibrisimovic-nedzad|title=Ibrišimović, Nedžad - Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=22. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;

Od 1993. do 2001. bio je predsjednik [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]. Najpoznatiji je po romanima ''Ugursuz'' (1968) i Vječnik (2005). Bio je jedan od osnivača [[Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] 2011. Ibrišimovićevi romani prevođeni su na [[Češki jezik|češki]], [[Turski jezik|turski]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Španski jezik|španski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[italijanski jezik]].

== Biografija ==
Rođen je 20. oktobra 1940. u Sarajevu. U trećoj godini života ostao je bez oca i s majkom odlazi u [[Žepče]], gdje završava osnovnu školu. Nakon jednogodišnjeg pohađanja tehničke škole u [[Zenica|Zenici]], 1957. odlazi u Sarajevo i pohađa srednju školu za primijenjene umjetnosti, Odsjek za [[vajarstvo]], i završava je 1961. Nakon godinu dana nastavničkog rada u Žepču, upisuje se na studij [[Filozofija|filozofije]] u Sarajevu i diplomira 1977.

Bio je urednik u listovima ''[[Naši dani]]'' i ''[[Oslobođenje]]'', jedno vrijeme bio je nastavnik u [[Goražde|Goraždu]], ali je uglavnom bio profesionalni književnik.

Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] na [[Dobrinja|Dobrinji]] je organizovao KZB &quot;Preporod&quot;, koja je radila i u doba blokade tog dijela Sarajeva.

Bio je član [[Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] od 1982. Od te godine do 2000. imao je deset samostalnih izložbi. Bio je predsjednik [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], od 1993. do 2001, a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost ''[[Život (časopis)|Život]]''. Prevođen je na [[Češki jezik|češki]], [[Turski jezik|turski]], [[Albanski jezik|albanski]], [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Španski jezik|španski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[Italijanski jezik]].

Nakon izlaska iz štampe djela ''[[Vječnik (roman)|Vječnik]]'' (2005), Društvo pisaca Bosne i Hercegovine kandidovalo ga je za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu]].

Umro je 15. septembra 2011. u Sarajevu u 71. godini.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/ibrisimovic-pisac-koji-je-klesao-sjene/ |title=Ibrišimović, pisac koji je klesao sjene |work=jergovic.com |access-date= 19. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/umro-pisac-nedzad-ibrisimovic/110915028 |title=Umro pisac Nedžad Ibrišimović |work=klix.ba |date=15. 9. 2011 |access-date= 19. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mojalektira.com/biografija/nedzad-ibrisimovic/ |title=Nedžad Ibrišimović |work=mojalektira.com |access-date= 19. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
*1975. [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] za roman ''Ugursuz'';  
*1970. za televizijsku adaptaciju Ugursuza prvu nagradu za dramski tekst na Bledskom festivalu;
*1971. za roman ''Karabeg'' godišnju nagradu Izdavačkog preduzeća &quot;Svjetlost&quot;;
*1989. za roman ''Braća i veziri'' godišnju nagradu Izdavačkog preduzeća &quot;Veselin Masleša&quot;;
*1992. [[Nagrada Društva pisaca BiH]] za knjigu ''Knjiga Adema Kahrimana''; 
*2004. [[Nagrada &quot;Skender Kulenović&quot;]] za ''Izabrana djela I - X'';
*2005, za roman &quot;Vječnik&quot; nagrada Bošnjačke zajednice &quot;Preporod&quot;;
*2005, za roman &quot;Vječnik&quot; Udruženje izdavača i knjižara BiH godišnja nagradu;
*2006, za roman &quot;Vječnik&quot; nagrada Hasan Kaimija.

== Bibliografija ==
{{Refbegin|2}}
* ''Kuća zatvorenih vrata'' (Sarajevo, 1964)
* ''Najbolji časovničar na svijetu&quot; (radio drama), 1967.
* ''Pisac i njegova kreatura&quot; (radio drama), 1968.
* ''Zlatni most&quot; (radio drama), 1968.
* ''Ugursuz'' (Sarajevo, 1968)
* ''Karabeg'' (Sarajevo, 1971)
* ''Priče'' (Sarajevo, 1972)
* ''Glas koji je pukao o Egidiju&quot; (radio drama), 1974.
* ''Živo i mrtvo'' (radio drama), 1978
* ''Zmaj od Bosne'' (Sarajevo, 1980)
* ''Car si ove hevte'' (Sarajevo, 1980)
* ''Šamili tubakovi'' (Sarajevo, 1984)
* ''Nakaza i vila'' (Sarajevo, 1986)
* ''Drame'' (Sarajevo, 1988)
* ''Kuća bez vrata i druge priče'' (Sarajevo, 1989)
* ''Braća i veziri'' (Sarajevo, 1989)
* ''Dva dana u Al-Akru'' (Sarajevo, 1989)
* ''Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem'' (Sarajevo, 1992)
* ''Zambaci moje duše'' (Sarajevo, 1994)
* ''Vječnik'' (Sarajevo, 2005)
* ''El-Hidrova knjiga'' (Sarajevo, 2011)
{{Refend}}

== Reference ==
{{refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Nedžad Ibrišimović}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ibrišimović, Nedžad}}
[[Kategorija:Rođeni 1940.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi BANU]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Skender Kulenović]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>efv4y191hlo9f3btmdicac8yvgy3bnm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ismet Mujezinović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4387</id>
    <revision>
      <id>3671258</id>
      <parentid>3542992</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7062" sha1="8xskwz1ivfdw86evxg4n1wj1degcklf" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Ismet Mujezinović
| slika             =
| opis_slike        =Statue [[Meša Selimović|Meše Selimovića]] i Ismeta Mujezinovića u Tuzli
| datum_rođenja     =2. decembar 1907.
| mjesto_rođenja    =[[Tuzla]]
| datum_smrti       ={{Datum smrti i godine|1984|01|07|1907|12|02}}
| mjesto_smrti      =Tuzla, SFRJ
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =[[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu]]
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo, crtež
| djela             = ''Portret Romana Petrovića'' &lt;br&gt; ''Portret Marije'' &lt;br&gt; ''Nošenje ranjenika''
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Ismet Mujezinović''' je bio jugoslavenski i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar, rođen u [[Tuzla|Tuzli]] 1907. godine.  Završio je likovnu akademiju u [[Zagreb]]u, a po njenom završetku boravi u [[Francuska|Francuskoj]] i pohađa kurs historije umjetnosti na univerzitetu [[Sorbona]].

== Biografija ==
Prvi put je izlagao u [[Beograd]]u 1930. godine, a imao je izložbe širom bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] i u inostranstvu. Na temu [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB]]-a izradio je veliki broj uljanih [[Kompozicija (likovna)|kompozicija]] i crteža. Mujezinovićevi radovi nalaze se po [[Umjetnička galerija|umjetničkim galerijama]], [[muzej]]ima, javnim zgradama nekadašnje Jugoslavije i u privatnim zbirkama. Učesnik je NOB-a od 1941. Iza sebe je ostavio crteže, [[akvarel]]e, [[Grafika|grafike]] i platna, nastala u periodu od 1925. do kraja osme decenije 20. vijeka. Bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://enovosti.ba/ismet-mujezinovic/|title=Ismet Mujezinović biografija – Jedan od najvećih bosanskih i jugoslavenskih slikara|date=3. 3. 2022|website=enovosti.ba|access-date=20. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
 
Od trenutka kada je ušao u umjetnički život pa do kraja njegovog života smijenila su se tri različita razdoblja novije historije kojima odgovaraju tri jasna perioda i opusa Ismeta Mujezinovića: prvi – koji traje od prve samostalne izložbe 1926. godine do 1941. pun promjena, sazrijevanja, djelovanja na više područja, period humanističkog i ideološkog opredjeljenja i kolorističkog procvata koji se završava 1941. godine, izbijanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]; zatim ratni, koji traje četiri godine. I treći, poslijeratni, period ciklusa, široke društvene afirmacije, period plodnih godina rada.

Nerijetko se kao prva i značajna djela Ismeta Mujezinovića pominju portreti seljaka, staraca, slikani [[pastel]]om, sada rasuti po privatnim zbirkama i muzejima i galerijama. U oktobru 1926. priređuje prvu samostalnu izložbu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. 
Prvu značajnu cjelinu slika, s historijsko-kritičkog aspekta, sačinjavaju platna naslikana u tada aktuelnoj konstruktivnoj formi, a među ovim ono najbolje u okviru takvog shvatanja Mujezinović je postigao na portretima porodice Čaldarović, slikanim 1927. godine za vrijeme ljetnih ferija u [[Bijeljina|Bijeljini]]. 
Dvije godine boravka u [[Pariz]]u, od 1931. do 1933, ne mogu se pratiti na uobičajen način iako je Mujezinović tada, kao i prije i kasnije, bio veoma produktivan. Nije mnogo slikao. Proširio je svoje interesovanje na druge oblasti naročito na [[književnost]], [[pozorište]] i [[film]], studirao historiju [[umjetnost]]i. 
Prije povratka u Sarajevo, gdje će se nastaniti od 1936. godine, Mujezinović se zadržava u Zagrebu, na Akademiji 1933. i u [[Split]]u 1935.

Tokom desetak godina djelovanja, kretanja i traganja od Pariza, Zagreba, Bijeljine, Splita, [[Gradac (Hrvatska)|Gradca]], [[Tuzla|Tuzle]], Beograda do Sarajeva i odlaska u NOR, Mujezinović je u tom periodu stvorio dvije jasne cjeline: jednu čine brojni crteži izrazitog kvaliteta i aktuelnosti, a drugu slike nastale iz potrebe da se zadovolje mecene, klijentela, sredina i ublaže sopstvene materijalne potrebe.

U predratnom opusu, javlja se treća linija u njegovom slikarstvu. To je bio poetski [[Realizam (likovna umjetnost)|realizam]], pa intimizam i kolorizam koji prosto rastapaju socijalnu i idejnu sadržinu dovodeći do čistog kolorističkog slikarstva, ne promjenom stava, koliko nekim dualističkim procesom do smjene angažovane umjetnosti, umjetnošću boje, - do &quot;l’art pour l’arta&quot;.
Prve slike iz rane 1945. najčešće s temom zbjega slikane su nekom svježom zelenom gamom u neoromantičnom duhu koji podsjeća na predratne slike. Na prvim izložbama ULUBiH-a, njegovi crteži, studije i slike privlače najveću pažnju. Mujezinoviću su zamjerili, nasuprot ostalim, da slika “jakim bojama”, u živom koloritu. Od 1947. godine usredsredio se na jednu veliku temu: &quot;Prelaz preko Neretve&quot;, kojoj će sve ostalo biti podređeno. 
Završavajući veliki ciklus &quot;Prelaz preko Neretve&quot; sa još jednom isto tako velikom slikom Ustanka, Mujezinović je završavao i svoj boravak u Sarajevu koje napušta 1953. i preseljava se u Tuzlu.

Jedan je od osnivača [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Škole za likovne umjetnosti u Sarajevu]], grupe [[Collegium Artisticum]] i [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

U njegovu čast, jedna ulica u Beogradu, općina [[Novi Beograd]], dobila je ime ulica Ismeta Mujezinovića.&lt;ref&gt;[http://beograd.mapa.in.rs/ulice/ismeta-mujezinovica-novi-beograd Ulica: Ismeta Mujezinovića - Novi Beograd, Beograd (mapa Beograda)]&lt;/ref&gt;

Umro je u [[Tuzla|Tuzli]] 7. januara 1984. godine.

== Djela ==
* ''Žetelice'' 
* ''Užina na radilištu'' 
* ''Portret Marije'' 
* ''Portret [[Roman Petrović|Romana Petrovića]]''
* ''Kurir'', crtež perom, tuš 
* ''Portret maršala Tita'', linorez u boji 
* ''Prelaz preko Neretve'' 
* ''Proboj'' 
* ''Nošenje ranjenika'' 
* ''Prsa u prsa'', crtež

== Nagrade == 
* '''1979.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];

== Literatura ==
* Ismet Mujezinović, ''Serija likovne monografije'', Ljubljana 1985.
* Ismet Mujezinović i Meša Selimović, ''Spomenici, znakovi ljudskog trajanja'', Tuzla 1999.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.uluhkdnapredak.com.ba/mainpages/pov_ismetmujezinovic.html Napredak - Ismet Mujezinović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304220849/http://www.uluhkdnapredak.com.ba/mainpages/pov_ismetmujezinovic.html |date=4. 3. 2016 }}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Mujezinović, Ismet}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1907.]]
[[Kategorija:Umrli 1984.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>8xskwz1ivfdw86evxg4n1wj1degcklf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>14. juli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4879</id>
    <revision>
      <id>3671324</id>
      <parentid>3604529</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* 20. vijek */</comment>
      <origin>3671324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2856" sha1="o9fzft3ohzk2mfvu45fv0gsru8xchid" xml:space="preserve">{{JuliKalendar}}
'''14. juli / srpanj (14. 7)''' jest 195. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (196. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 170 dana.

== Događaji ==
* [[1789]] – [[Pad Bastilje]]: početak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
* [[1993]] – [[Rat u Bosni i Hercegovini]]: srpski nacionalisti minirali [[Grapska džamija|Grapsku]], [[Hadži-Kurd džamija|Hadži-Kurd]] i [[Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamija|Hadži Mustaj-paše Sokolovića džamiju]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

== Rođeni ==
=== 17. vijek ===
* [[1671]] – [[Jacques d'Allonville]], francuski astronom

=== 18. vijek ===
* [[1798]] – [[Alessandro Antonelli]], italijanski arhitekt

=== 19. vijek ===
* [[1862]] – [[Gustav Klimt]], austrijski slikar
* [[1889]] – [[Ante Pavelić]], hrvatski nacionalistički političar i vođa [[NDH]]

=== 20. vijek ===
* [[1903]] – [[Irving Stone]], američki književnik
* [[1904]] – [[Isaac Bashevis Singer]], poljski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 
* [[1913]] – [[Gerald Ford]], američki političar i državnik
* [[1918]] – [[Ingmar Bergman]], švedski režiser
* [[1919]] – [[Lino Ventura]], italijansko-francuski glumac
* [[1939]] 
** [[Karel Gott]], češki pjevač šlagera
**[[Karel Svoboda]], češki kompozitor
* [[1942]] – [[Javier Solana]], španski političar i državnik
* [[1943]] – [[Hrvoje Hitrec]], hrvatski scenarist i književnik
* [[1955]] – [[Sándor Puhl]], mađarski nogometni sudija
* [[1956]] – [[Dragan Despot]], hrvatski glumac bosanskohercegovačkog porijekla
* [[1959]] – [[Peter Angerer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[1969]] – [[Jaroslav Sakala]], [[Češka|češki]] [[skijaš-skakač]]
* [[1971]] – [[Howard Webb]], engleski nogometni sudija
* [[1972]] – [[Silvana Blagojeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka.
* [[1977]] – [[Victoria, krunska princeza od Švedske]], [[švedska]] [[prestolonasljednica]]

== Umrli ==
* [[1223]] – [[Filip II Francuski]], [[Spisak francuskih kraljeva|francuski kralj]]
* [[1603]] – [[Derviš-paša Bajezidagić]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[1971]] – [[Mehmedalija Mak Dizdar]], bosanskohercegovački pjesnik
* [[2012]] – [[Sixten Jernberg]], [[Švedska|švedski]] [[skijaš-trkač]]

== Praznici ==
{{Proširiti sekciju}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|14 July}}
* [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ Na današnji dan (14. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230408230003/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/14/ |date=8. 4. 2023}} {{en simbol}}
* [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-14/ Na današnji dan (14. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}}

{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini|juli014]]</text>
      <sha1>o9fzft3ohzk2mfvu45fv0gsru8xchid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Meša Selimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5360</id>
    <revision>
      <id>3671194</id>
      <parentid>3644638</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:49:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15044" sha1="1mb1bgynj9ogpz99qcuxzug7xjllmhm" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Meša Selimović
| slika           = MesaSelimovic Serbian Literature Great Men Stamps.jpg
| opis_slike      = Meša Selimović na markici Pošte Srbije iz 2010.
| puno_ime        = Mehmed Selimović
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1910|04|26}}
| mjesto_rođenja  = [[Tuzla]], [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1982|07|11|1910|04|26}}
| mjesto_smrti    = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| zanimanje       = [[Pisac]]
| jezik           = Bosanski,&lt;ref name=&quot;Svjetlost 2005&quot;&gt;''Život: časopis za književnost i kulturu, Volume 53, Issues 1-9'', Svjetlost, 2005, str. 98&lt;/ref&gt; srpski
| nacionalnost    = [[Srbi]]n
| državljanstvo   = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]]
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = {{hlist|''[[Derviš i smrt]]''|''[[Tvrđava]]''}}
| supružnik       = Draga
| djeca           = Maša i Jesenka
| nagrade         = [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] (1962)
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
[[Datoteka:Meša Selimović, bista, Sarajevo.jpg|mini|239x239piksel|Bista Meše Selimovića u [[Sarajevo|Sarajevu]].]]
'''Mehmed Meša Selimović''' bio je jugoslavenski,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://edukacija.rs/izreke-i-citati/mesa-selimovic|title=Meša Selimović - Citati i izreke {{!}} Edukacija|date=3. 12. 2015|language=en-US|access-date=8. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; [[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovački]] i [[Srbi u Bosni i Hercegovini|srpski]] [[Srpska književnost|književnik]] rođen 26. aprila 1910. godine u [[Tuzla|Tuzli]], [[Austro-Ugarska]], sadašnja [[Bosna i Hercegovina]]. Njegov [[roman]] ''[[Derviš i smrt|Derviš i Smrt]]'' je jedan od istaknutijih književnih djela u [[Jugoslavenska književnost|Jugoslaviji]] poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;prosveta&quot;&gt;''Mala eciklopedija Prosveta: opšta enciklopedija'', 1986, Prosveta, Beograd, {{ISBN|86-07-00001-2}}.&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Rodio se u uglednoj muslimanskoj porodici iz [[Bileća|Bileće]], od oca Alije i majke Paše.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://slobodnahercegovina.com/mesa-selimovic-moji-su-preci-iz-bilece-od-bratstva-vujovica/|title=Слободна Херцеговина » МЕША СЕЛИМОВИЋ: Моји су преци из Билеће од братства Вујовића|website=slobodnahercegovina.com|access-date=8. 5. 2020}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Alija rodio se u [[Visoko]]m, prilikom selidbe njegove porodice iz Bileće prema sjeveroistoku Bosne gdje su imali znatna imanja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Selimović|first=Meša|url=https://books.google.ba/books?id=7wpjAAAAMAAJ&amp;dq=me%C5%A1a+selimovi%C4%87+otac+visoko&amp;focus=searchwithinvolume&amp;q=otac+se+rodio+u+Visokom|title=Sabrana dela u deset knjiga: Sjećanja|date=1983|publisher=BIGZ|year=|isbn=|location=|pages=|language=sh}}&lt;/ref&gt; Meša je rođen u Tuzli, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1930. godine upisao se na studijsku grupu [[srpskohrvatski jezik]] i [[jugoslovenska književnost]] Filozofskog fakulteta [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Diplomirao je 1934. godine, od 1935. do 1941. godine radi kao profesor Građanske škole, a potom je 1936. postavljen za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli. Prve dvije godine rata živi u Tuzli, gdje ga hapse zbog saradnje sa [[NOP]]-om, a u maju 1943. godine prelazi na oslobođenu teritoriju, postaje član [[KPJ]] i član [[Agitprop]]-a za [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]]. Potom je [[Politika|politički]] komesar [[Tuzlanski odred|Tuzlanskog odreda]], a 1944. godine prelazi u [[Beograd]] i obavlja političke i [[Kultura|kulturne]] funkcije. Od 1947. godine živi u [[Sarajevo|Sarajevu]] i radi kao: profesor [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Više pedagoške škole]], docent [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta]], [[Umjetnost|umjetnički]] direktor [[Bosna Film]]a, direktor drame [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta]], glavni urednik [[Izdavačko preduzeće Svjetlost|Izdavačkog preduzeća Svjetlost]]. 1971. godine penzioniran je i seli u Beograd.

Biran je za predsjednika [[Savez književnika Jugoslavije|Saveza književnika Jugoslavije]], bio je počasni doktor [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskog univerziteta]] (1971), redovni član [[ANUBiH]] i [[SANU]]. Dobitnik je brojnih nagrada, od kojih su najznačajnije [[NIN-ova nagrada]] (1967), [[Goranova nagrada]] (1967), [[Njegoševa nagrada]] (1967), potom [[Dvadesetsedmojulska nagrada]] [[SR BiH]], [[nagrada AVNOJ-a]], itd.

Umro je 11. jula 1982. godine u [[Beograd]]u. Godine 1989, Velika gimnazija u Tuzli je preimenovana u [[Gimnazija &quot;Meša Selimović&quot;|Gimnaziju &quot;Meša Selimović&quot;]] kako bi se odala počast bivšem učeniku i profesoru ove gimnazije, ali i velikom književniku.

== Književno stvaralaštvo ==

Meša Selimović se smatra istaknutim jugoslavenskim književnikom. Ono što nije sporno je status Selimovića kao velikog pisca ranga [[Evropa|evropskoga]] klasika, a taj se status temelji ponajviše na njegova dva romana, ''[[Derviš i smrt]]'' i ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]''. Pisac se poziva na središnju evropsku narativnu tradiciju, posebno [[Dostojevski|Dostojevskog]], kao i na opštu struju književnog [[Modernizam|modernizma]] [[20. vijek]]a. Nošen temperamentalnim značajkama i osebujnom stvaralačkom vizijom, Selimović je stvorio vlastiti izraz koji se ne može jednoznačno svrstati ni u koju školsku kategoriju. Po pripovjednim tehnikama, naslijedio je i proširio roman lične ispovijedi, ili realistička djela struje svijesti. Najbolji primjeri za ovu tvrdnju su kratki romani [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]] &quot;[[Krotka (Dostojevski)|Krotka]]&quot; i &quot;[[Zapisi iz podzemlja (Dostojevski)|Zapisi iz podzemlja]]&quot;. Selimović je dobro razumio da za upečatljiv prikaz unutrašnjih borbi nisu odgovarajuće tehnike bilježenja nestalnosti i promjenljivosti svijesti, kakve nalazimo kod [[James Joyce|Jamesa Joycea]] ili [[Hermann Broch|Hermanna Brocha]], jer u tim djelima dolazi do rastakanja svijesti protagonista, koji kao pasivni posmatrači ne mogu biti sudionicima [[moral]]ne i [[Metafizika|metafizičke]] [[Drama|drame]].

Prvi roman, &quot;Derviš i smrt&quot;, pisan živim stilom u kojemu se miješaju samoposmatranje (introspekcija), mudri zaključci o životu i ljudska drama [[derviš]]kog [[šejh]]a Nuruddina, ostvarenje je univerzalne vrijednosti koje je privuklo pažnju inostrane čitalačke publike - dijelom i zbog upravo magnetičnog spoja egzistencijalne drame i opojne rezignacije kojim zrači [[islam]]sko-[[orijent]]alno okruženje. Roman nije realistički prikaz derviša ili [[Sufizam|sufizma]], [[Islamski misticizam|islamskog misticizma]], jer Nurudinove dileme postaju besmislene ako ih posmatramo u kontekstu čvrsto ukorijenjene [[Religija|religijske]] svijesti. No, to nije kritika vrijednosti djela koje i nije imalo namjeru dokumentarno i vjerno prikazati mistične zanose ili sufijski pogled na svijet, nego je bilo uspješno u prikazivanju opšte ljudske dileme i muke postavljanja u bosansko-islamski kontekst i određivanja univerzalnog u lokalnom.

Sljedeći veliki roman, &quot;Tvrđava&quot;, prikaz je Sarajeva nakon [[Bitka na Hoćinu|Hoćinske bitke]] (koju je opjevao [[Ivan Gundulić|Gundulić]] u &quot;[[Osman (Gundulić)|Osmanu]]&quot;), i odlikuje se širom paletom likova i većim brojem [[Lirska pjesma|lirskih]] prelaza od &quot;Derviša&quot;, čvrsto usredotočenog na nezaboravni Nurudinov lik. Oba su djela bogata prigušenom [[Emocija|emocionalnošću]], sumračnim iskazima o ljudskoj sudbini, atmosferom koju je teško jednostavno opisati i koja se kreće od smirenosti u prihvaćanju sudbine do bunta protiv neljudskih okolnosti, te referencama na historijski usud [[Bošnjak]]a (to se odnosi posebno na &quot;Tvrđavu&quot;). Glavni Selimovićevi romani velika su djela zrelog književnog stvaraoca koji je harmonično spojio modernistički diskurs, narativne tradicije &quot;pripovjedačke Bosne&quot; i orijentalno-islamski senzibilitet.

Ostala piščeva pripovjedačka djela, osim u detaljima, ne dosižu vrhunce poput &quot;Tvrđave&quot; i &quot;Derviša&quot;. Selimovićevi [[esej]]istički i memoarski radovi su zanimljivo štivo, ali ne dostižu ostvarenja evropskog i svjetskog ranga kao veliki romani. Možda najinteresantnija Selimovićeva realistična knjiga je &quot;[[Za i protiv Vuka (Selimović)|Za i protiv Vuka]]&quot;, u kojoj autor raspravlja o ulozi [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] u reformi [[Srpski jezik|srpskog jezika]]. To je djelo, osim njegove neosporne kritičko-analitičke vrijednosti, zanimljivo jer i svjedoči o, za savremenike i potomke, kontroverznim piščevim [[Nacionalnost|nacionalnim]] opredjeljenjima. &quot;Za i protiv Vuka&quot; je knjiga potpuno uronjena u problematiku stvaranja modernog srpskog standardnog jezika, sa protagonistima Vukom Karadžićem, njegovim protivnicima i mlakim pristalicama u [[Vojvodina|vojvođanskim]] i srpskim građanskim krugovima, te brižljivo prikazanim etapama borbe. Za čitaoca sa strane, odmah upada u oči da to djelo posredno ruši mit o [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] jeziku, jer je sasvim ograničena na srpsku situaciju, dok ne govori o [[Hrvatska|hrvatskoj]] prošloj, a ni ondašnjoj ([[Ilirski pokret]]) jezičkoj tradiciji.  Stave li se na stranu nacionalno-političke opaske, glavno je piščevo stanovište utemeljeno: on smatra Vuka Karadžića za beskompromisnoga prevratnika koji je potpuno odbacio stariju srpsku jezičku baštinu, nanijevši srpskom jeziku udar time što ga je sveo na ruralni idiom i lišio duhovno-intelektualnog riječnika. Međutim, to je bila nužna faza koja je ispravljena kasnijim razvitkom [[Srpska književnost|srpske književnosti]].

== Jezik ==
[[Datoteka:Grob Meše Selimovića.JPG|mini|Grob Meše Selimovića u Aleji zaslužnih građana na [[Novo groblje u Beogradu|Novom groblju u Beogradu]]]]U svojim glavnim romanima Selimović je pisao [[Ijekavski govor|ijekavskim narječjem]] sa široko zastupajućom upotrebom [[turcizam]]a što je karakteristično za [[bosanski jezik]] i [[Bošnjačka književnost|bošnjačku književnost]].&lt;ref name=&quot;Svjetlost 2005&quot;&gt;''Život: časopis za književnost i kulturu, Volume 53, Issues 1-9'', Svjetlost, 2005, str. 98&lt;/ref&gt;

U knjizi o Vuku, kao i kasnijim djelima, autor je prešao na srpski ekavski jezik, i ako se sudi jedino po jezičkom kriteriju, ta su ostvarenja isključivo srpska (slična je situacija s većim dijelom [[Ivo Andrić|Andrićeva]] opusa). 
[[Datoteka:Tuzla_-_Meša_Selimović_Statue_(2019).jpg||mini|Spomenik Meši Selimoviću u Tuzli.]]
Djelo Meše Selimovića je utkano u središte bošnjačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumnjivo pripada. Također, ono je dio srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme.

Povodom 30-godišnjice smrti Meše Selimovića, srpski pjesnik i akademik [[Matija Bećković]] napisao je u beogradskom dnevniku [[Večernje novosti]]:
{{Citat|...Nisam bio ništa pročitao od Meše Selimovića, a tada sam ga prvi put slušao i bio zadivljen onim što sam čuo i zapanjen koliko se to razlikovalo od predstave koja je o njemu stvorena. Nijedan profesor koga sam znao nije ni tako govorio, ni tako izgledao, ni tako istupao i suvereno vladao starim i najnovijim književnim izumima, znanjima i uvidima. Lakoća kojom se formulisao i održavao na paučini jezika, aforistika i [[logika]] koje je demonstrirao, svedočili su o jednom bogomdanom daru, bez drugih uverenja osim vere u umetnost.&lt;ref name=&quot;VeNo&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:388007-Mesina-zudnja-za-nemogucim '''''Mešina žudnja za nemogućim''''' - Članak u &quot;Večernjim novostima&quot; 11. jula 2012]&lt;/ref&gt;}}

==Nagrade &quot;Meša Selimović&quot;==
Od 1988. godine u Jugoslaviji se dodjeljivala nagrada za roman godine [[Nagrada &quot;Meša Selimović&quot; (Srbija)|Nagrada &quot;Meša Selimović&quot;]], koja se od 2007. dodijeljuje za najbolji roman u Srbiji. U Bosni i Hercegovini se od [[2002]]. godine dodijeljuje [[Nagrada &quot;Meša Selimović&quot; (BiH)|bosanskohercegovačka nagrada &quot;Meša Selimović&quot;]] za najbolji roman.

== Nagrade ==
* '''1962''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]

== Bibliografija ==
* ''Uvrijeđeni čovjek'' (1947)
* ''Prva četa'' (1950)
* ''Tuđa zemlja'' (1957)
* ''Noć i jutra'', filmski scenario (1958)
* ''Tišine'' (1961)
* ''Magla i mjesečina'' (1965)
* ''Eseji i ogledi'' (1966)
* ''[[Derviš i smrt]]'' (1966)
* ''Za i protiv Vuka'' (1967)
* ''Pisci, mišljenja, razgovori'' (1970)
* ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' (1970)
* ''Djevojka crvene kose'' (1970)
* ''Ostrvo'' (1974)
* ''Sjećanja'' (1976)
* ''Krug'' (1983)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Meša Selimović}}
{{Wikicitat|Meša Selimović}}
* [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/index.html Meša Selimović: romani]
* [https://www.scribd.com/doc/236025193/155903195-Mesa-Selimovic-Tvrdjava Meša Selimović: Tvrđava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304225338/https://www.scribd.com/doc/236025193/155903195-Mesa-Selimovic-Tvrdjava |date=4. 3. 2016 }}
* [https://www.scribd.com/doc/217112440/119323587-Meša-Selimović-Tišine Meša Selimović: Tišine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305002124/https://www.scribd.com/doc/217112440/119323587-Me%C5%A1a-Selimovi%C4%87-Ti%C5%A1ine |date=5. 3. 2016 }}
* [https://www.scribd.com/doc/241195634/Sjećanja-dr-Mehmed-Meša-Selimović-1990 Meša Selimović: Sjećanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305002422/https://www.scribd.com/doc/241195634/Sje%C4%87anja-dr-Mehmed-Me%C5%A1a-Selimovi%C4%87-1990 |date=5. 3. 2016 }}
* [https://www.scribd.com/doc/70276369/Za-i-Protiv-Vuka-Mesa-Selimovic Meša Selimović: Za i protiv Vuka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304220212/https://www.scribd.com/doc/70276369/Za-i-Protiv-Vuka-Mesa-Selimovic |date=4. 3. 2016 }}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/mesa-selimovic-bosanski-pisac-srpske-nacionalnosti &quot;Meša Selimović – bosanski pisac srpske nacionalnosti&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 29. 4. 2018.

{{Srpska književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Selimović, Mehmed Meša}}
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Umrli 1982.]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Meša Selimović]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Goranove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade AVNOJ-a]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Srpski pisci]]</text>
      <sha1>1mb1bgynj9ogpz99qcuxzug7xjllmhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Filipović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6763</id>
    <revision>
      <id>3671209</id>
      <parentid>3646565</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:55:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8850" sha1="d2jfn0v2es4b9fz5vue480zs2f7mvz0" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Muhamed Filipović
| slika              = 
| veličina_slike     =
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1929|8|3}}
| mjesto_rođenja     = [[Banja Luka]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2020|2|26|1929|8|3}}  &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Akademik, pisac, filozof
| godine_aktivnosti  = 1960–2020
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Muhamed Filipović''' ([[Banja Luka]], 3. august 1929 – [[Sarajevo]], 26. februar 2020) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademik, [[Filozofija|filozofski]] pisac, teoretičar, esejist i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih [[Filozofija|filozofa]].&lt;ref name=&quot;Halilovich2013&quot;&gt;{{cite book|author=Hariz Halilovich|title=Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory and Trans-local Identities in Bosnian War-torn Communities|url=https://books.google.com/books?id=6VlFAAAAQBAJ&amp;pg=PA120|date=15. 1. 2013|publisher=Berghahn Books|isbn=978-0-85745-777-6|pages=120–}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Studirao je na [[Filozofski fakulet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] i [[Filozofski fakultet u Zavrebu|Zagrebu]], a doktorirao 1960. godine. Bio je član [[ANUBiH|Akademije nauka BiH]] i predsjednik [[BANU|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU).&lt;ref name=&quot;banu&quot;&gt;[http://sandzakpress.net/banu-inauguracija-22-akademika-i-nastavak-rada-u-punom-kapacitetu &quot;BANU: Inauguracija 22 akademika i nastavak rada u punom kapacitetu&quot;]''sandzakpress.net'',objavljeno 16. 1.2014; pristupljeno: 3. 8.2014&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;predsjednik&quot;&gt;[http://sandzakpress.net/akademik-filipovic-izabran-za-predsjednika-senata-a-akademik-kurijak-za-clana-senata-banu &quot;Akademik Filipović izabran za predsjednika Senata, a akademik Kurijak za člana Senata BANU&quot;]''sandzakpress.net'', objavljeno 30.12.2013; pristupljeno: 3. 8.2014&lt;/ref&gt; Radio je kao profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Umro je 26. februara 2020 u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://bhrt.ba/u-91-godini-preminuo-bh-akademik-muhamed-filipovic/|title=U 91. godini preminuo bh. akademik Muhamed Filipović|date=26. 2. 2020|website=BHRT|language=bs-BA|access-date=26. 2. 2020}}&lt;/ref&gt; Smatran je za jednog od najuticajnijih akademika u modernoj Bosni i Hercegovini.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a412779/Pejanovic-Muhamed-Filipovic-bio-je-jedan-od-najvecih-intelektualaca-u-BiH.html|title=Pejanović: Muhamed Filipović bio je jedan od najvećih intelektualaca u BiH|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=4. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a412579/ANUBiH-Preminuo-istaknuti-akademik-Muhamed-Filipovic.html|title=ANUBiH: Preminuo istaknuti akademik Muhamed Filipović|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=4. 3. 2020}}&lt;/ref&gt;

=== Naučna karijera ===
Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga &quot;Lenjin - monografija njegove misli&quot;, koja je prevedena na [[Danski jezik|danski]], [[Švedski jezik|švedski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Bugarski jezik|bugarski]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Italijanski jezik|italijanski]] i [[Kineski jezik|kineski]].&lt;ref name=&quot;hamdocamo&quot;&gt;[http://hamdocamo.wordpress.com/2012/09/10/roden-muhamed-filipovic/ &quot;Rođen Muhamed Filipović!&quot;] ''hamdocamo.wordpress.com''; pristupljeno: 3. 8.2014&lt;/ref&gt; Filipović je bio predsjednik [[BANU|Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti]] (BANU).&lt;ref name=&quot;banu&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;predsjednik&quot; /&gt;

Autor je monografija iz [[Logika|logike]], [[Historija|historije]] [[Filozofija|filozofije]], historije [[Kultura Bosne i Hercegovine|kulturnog života Bosne i Hercegovine]], [[Estetika|estetike]] i [[Politika|politike]]. Bio je urednik redakcije ''Enciklopedije'' za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1975. godine do kraja 1982. godine. Filipović je autor i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u naučnim časopisima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ff.unsa.ba/index.php/bs/aktuelnosti-obavjestenja/9021-preminuo-akademik-muhamed-filipovic|title=Preminuo akademik Muhamed Filipović|website=www.ff.unsa.ba|access-date=4. 3. 2020|archive-date=28. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200228212854/https://ff.unsa.ba/index.php/bs/aktuelnosti-obavjestenja/9021-preminuo-akademik-muhamed-filipovic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Politička karijera ===
Filipović je bio jedan od osnivača bosanskohercegovačke političke partije [[SDA|Stranke demokratske akcije]] (SDA), gdje je bio član sve do 1990. Nakon toga osniva s [[Adil Zulfikarpašić|Adilom Zulfikarpašićem]] [[MBO|Muslimansku bošnjačku organizaciju]] (MBO).&lt;ref name=&quot;balkanbluz&quot;&gt;[http://www.montenegro.org.au/Balkan_bluz.html &quot;Balkan bluz&quot;]''montenegro.org.au'', pristupljeno: 3. 8.2014&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], bio je ambasador [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]]  u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].&lt;ref name=&quot;OgnjenovićJozelić2014&quot;&gt;{{cite book|author1=Gorana Ognjenović|author2=Jasna Jozelić|title=Politicization of Religion, the Power of State, Nation, and Faith: The Case of Former Yugoslavia and Its Successor States|url=https://books.google.com/books?id=Qb2YBgAAQBAJ&amp;pg=PA30|date=17. 12. 2014|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=978-1-137-47786-6|pages=30–}}&lt;/ref&gt; Zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem učestvovao u neuspjelim pregovorima jula 1991. sa tadašnjim vodstvom [[Srpska demokratska stranka|SDS]]-a o budućnosti [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]] unutar [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] ([[Sporazum Karadžić–Filipović]]).

== Djela&lt;ref name=&quot;hamdocamo&quot;/&gt;==
*&quot;Lenjin - monografija njegove misli&quot;
* &quot;Religija i moral&quot;
*&quot;Etički osnovi humanizma&quot;;
*&quot;Marksizam i savremena filozofija&quot;;
*&quot;Marksistička filozofija&quot;;
*&quot;Safet Krupić-filozof, esejist i književni kritičar&quot;;
*&quot;Filozofija jezika I i II&quot;;
*&quot;Bošnjačka politika&quot;-Svjetlost 1996 godine
*&quot;Bosna i Hercegovina-najvažnije geografske, demografske,historijske, kulturne i političke činjenice&quot;, Copact-E, Sarajevo 1997 godina
*&quot;Tunjina nedovršena priča-Banjaluka u kazivanju Muhameda Filipovića&quot;,Emin Krkić 1999;
*&quot;Pokušaj jedne duhovne biografije&quot; (Aicena, [[Sarajevo]], 1999)
*&quot;Bio sam Alijin diplomata I i II&quot; (Delta, [[Bihać]], 2000)
*&quot;Deset predavanja o ideji Evrope&quot; (Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 2000)
*&quot;Jedno dugo, dugo putovanje uz Lim i oko Peštera&quot; (Svjetlost, Sarajevo, 2001) 
*&quot;Komunizam i nostalgija&quot; (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
*&quot;Pitanje odgovornosti za rat u BiH&quot;, Svjetlost  
*&quot;Islam i teror&quot; (El-Kalem, Sarajevo, 2002)
*&quot;Metodologija znanosti i znanstvenog rada&quot; (Svjetlost, Sarajevo, 2004)
*&quot;Tragedija Bosne&quot;
* &quot;Povijest i naše mišljenje o njoj&quot;;
*&quot;Historija duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine, knjige I,II,III,IV&quot;, Svjetlost 2005;
*&quot;Devetnaest etida o Mihailu Bahtinu&quot;, Svjetlost 2005
*&quot;Bosanski duh lebdi nad Bosnom&quot;,Prosperitet 2006 godina
*&quot;Ko smo mi Bošnjaci&quot;, 2008 godina
*&quot;U susret stogodišnjici Merhameta&quot;,Prosperitet 2011 godina;
*”Fenomen Muftija”
*&quot;Ples mrtvaca oko Mostara&quot;,  Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2012

== Nagrade ==
* '''1970.''' - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]];

== Također pogledajte ==
*[[Filozofija]]
*[[Savremena filozofija]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat|Muhamed Filipović}}
* [https://web.archive.org/web/20140622211519/http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/189 Filipovići stari najmanje pet stoljeća]
* [http://www.bosnjaci.rs/tekst/249/ko-smo-mi-bosnjaci.html Ko smo mi Bošnjaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211220161826/http://www.bosnjaci.rs/tekst/249/ko-smo-mi-bosnjaci.html |date=20. 12. 2021 }}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Filipović, Muhamed}}
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Političari Muslimanske bošnjačke organizacije]]
[[Kategorija:Bivši članovi ANUBIH]]
[[Kategorija:Bivši članovi BANU]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]</text>
      <sha1>d2jfn0v2es4b9fz5vue480zs2f7mvz0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1959.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7624</id>
    <revision>
      <id>3671325</id>
      <parentid>3638308</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:26:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Juli */</comment>
      <origin>3671325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6315" sha1="2o5ox1yh7w7zqfcqhh9gmjzmoqvsh8d" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Multiple image|image_style=border:none;|perrow=3/2/3|image1=Fidel Castro - MATS Terminal Washington 1959.jpg|image4=Léopoldville_riots_damage.jpg|image7=The_Day_the_Music_Died.jpg|image2=Tsarong_in_captivity.jpg|image5=Plaque marking the discovery of Australopithecus in Tanzania.jpg|image8=Nixon_and_Krushchev_(46792026815).jpg|image3=MOSFET Structure.png|image9=Typhoon_Vera_analysis_23_Sep_1959.png|total_width=335|footer=Odozgo prema dole, slijeva nadesno: [[Fidel Castro]] preuzima Kubu; Tsarong Dazang Dramdul i nekoliko tibetanskih monaha zarobljenih od strane PLA tokom [[Tibetanski ustanak 1959.|Tibetanskiog ustanka 1959.]]; [[MOSFET]] (MOS tranzistor) su izumili [[Mohamed Atalla]] i [[Dawon Kahng]] u [[Bell Labs]].; Mjesto [[Australopithecus boisei]] otkrića u [[Tanzaniji]].; Analiza vremena na površini [[Tajfun Vera]]; [[Richard Nixon]] i [[Nikita Hruščov]] na Američkoj nacionalnoj izložbi; [[Dan kada je muzika umrla]]: olupina Bonanze na mjestu nesreće u kojoj su poginuli [[Buddy Holly]], [[Ritchie Valens]] i [[The Big Bopper]]; Šteta na javnom tržištu Konga u Leopoldvilleu zbog [[Neredi u Léopoldvilleu|nereda]].}}[[Datoteka:Luis_Korda_02.jpg|desno|mini| [[8. januar]]: [[Fidel Castro]] stiže u [[Havana|Havanu]]]]'''1959.''' (MCMLIX) je uobičajena godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, 1959. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 959. godina 2. milenija, 59. godina 20. stoljeća, i 10. i posljednja godina decenije 1950-ih.

== Događaji ==
* [[2. januar]] - [[Kuba]]nske revolucionarne trupe predvođene [[Fidel Castro|Fidelom Castrom]], porazile su snage diktatora [[Fulgencio Batista|Fulgencia Batiste]] koji je uživao podršku Sjedinjenih Američkih Država.
* [[3. januar]] - [[Aljaska]] postala [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|49. savezna američka država]].
* Najpopularnija emisija jugoslavenskih radio-stanica “Mikrofon je vaš” [[Radio Zagreb]]a i [[Radio Beograd]]a počinje sa emitovanjem subotom uvečer od 20h.
* U [[Zagreb]]u izlazi časopis &quot;Razlog&quot;. Pojava nove generacije pisaca.
* [[18. februar]] - Održano drugo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1959.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj konkurenciji,  u [[italija]]nskom gradu [[Courmayeur]]u.
* [[5. mart]] - Održana [[16. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]];
* [[21. august]] - [[Havaji]] postali [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|50. savezna američka država]].
* [[8. novembar]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i [[Sudan]] potpisali sporazum o iskorišćavanju vode rijeke [[Nil]].
* [[18. novembar]] - Premijera filma [[Ben Hur]] Williama Wylera u [[New York City|New Yorku]].
* [[20. novembar]] - Generalna skupština [[UN|Ujedinjenih nacija]] usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, kojom su proklamovana jednaka prava za svu djecu, bez obzira na rasu, vjeru, porijeklo i spol.
{{Godina u drugim kalendarima}}

== 1959. u temama ==
{{Proširiti sekciju}}

== Rođeni ==
=== Januar===

* [[17. januar]]  '''–'''  [[Adele Neuhauser]], austrijska glumica

=== Februar ===
* [[16. februar]] – [[John McEnroe]], američki teniser

=== Mart ===
* [[12. mart]] – [[Milorad Dodik]], bosanskohercegovački političar
* [[15. mart]] – [[Han Jinsuo]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac.
* [[18. mart]] – [[Luc Besson]], francuski filmski režiser, scenarist i producent
* [[22. mart]] – [[Josip Vancaš]], bosanskohercegovački arhitekt

=== April ===
* [[6. april]] – [[Zlatan Fazlić Fazla]], bosanskohercegovački kantautor, pjevač i kompozitor
* [[14. april]] – [[Don Roos]], američki scenarist i filmski režiser

=== Maj ===
* [[2. maj]] – [[Sanna Grønlid]], [[norveška]] [[biatlon]]ka; 
* [[30. maj]] – [[Blaž Slišković]], bosanskohercegovački nogometaš i selektor

=== Juni ===
* [[10. juni]]
** [[Carlo Ancelotti]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener
** [[Jadranko Prlić]], bosanskohercegovački i hrvatski političar
* [[11. juni]] – [[Hugh Laurie]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[glumac]]

=== Juli ===
* [[8. juli]] – [[Robert Knepper]], američki glumac
* [[14. juli]] – [[Peter Angerer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== August ===
* [[4. august]] – [[Kim Reynolds]], američka političarka, 43. guvernerka savezne države [[Iowa]]

=== Septembar ===
* [[9. septembar]] - [[Borislav Vujadinović]], [[SFRJ|jugoslavenski]] olimpijac i član [[bob]]-reprezentacije
* [[22. septembar]] - [[Saul Perlmutter]], američki astrofizičar

=== Oktobar ===
* [[20. oktobar]] – [[Midhat Ajanović]], bosanskohercegovački novinar, karikaturista i književnik
* [[22. oktobar]] – [[Nancy Bell-Johnstone]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka.
* [[23. oktobar]] – [[Bibija Kerla]], jugoslavenska i bosanskohercegovačka klizačica. 
* [[26. oktobar]] – [[Evo Morales]] - predsjednik Bolivije

=== Novembar ===
* [[2. novembar]] – [[Nenad Čanak]], srbijanski političar
* [[5. novembar]] – [[Bryan Adams]], kanadski kantautor, gitarist i fotograf
* [[13. novembar]] – [[Hari Kostov]], makedonski političar i državnik
* [[22. novembar]] – [[Patrice Anderson]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka.

=== Decembar ===
* [[31. decembar]] – [[Val Kilmer]], američki filmski glumac

== Umrli ==
* [[3. februar]] - [[Buddy Holly]], američki muzičar;
* [[9. april]] - [[Frank Lloyd Wright]], američki arhitekt;
* [[9. maj]] - [[Hamdija Kreševljaković]], bosanskohercegovački historičar i pisac;
* [[9. juni]] – [[Rosina Dafter]], australijska astronomkinja
* [[6. juli]] - [[George Grosz]], njemački grafičar i slikar;
* [[17. juli]] - [[Billie Holiday]], američka pjevačica;
* [[28. decembar]] - [[Ante Pavelić]], hrvatski fašistički političar, osnivač Ustaškog pokreta, predsjednik NDH i ratni zločinac;

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==

* [[Fizika]]
** [[Emilio Segrè]], [[USA]]
** [[Owen Chamberlain]], [[USA]]
* [[Hemija]] 
** [[Jaroslav Heyrovsky]], [[Čehoslovačka]]
* [[Medicina]]
** [[Severo Ochoa]], [[USA]]
** [[Arthur Kornberg]], [[USA]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|Literatura]] 
** [[Salvatore Quasimodo]], [[Italija]]
* Mir 
** [[Philip Noel-Baker]], [[Velika Britanija]]
{{Commonscat|1959|1959.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>2o5ox1yh7w7zqfcqhh9gmjzmoqvsh8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1951.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7629</id>
    <revision>
      <id>3671305</id>
      <parentid>3670802</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:34:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođeni */</comment>
      <origin>3671305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14276" sha1="magjn94uxmk9s7lg95y1vnn1pfvev5c" xml:space="preserve">{{godina}}

{{Godina u drugim kalendarima}}'''1951.''' (MCMLI) je uobičajena godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1951. godina Common Era (CE) i Anno Domini (AD), 951. godina 2. milenija, 51. godina 20. stoljeća, i 2. godine decenije 1950-ih.

== Događaji ==
* Lutkarski [[film]] “Pionir i dvojka” u režiji [[Ljubiša Jocić|Ljubiše Jocića]] nagrađen zlatnom medaljom na festivalu u [[Venecija|Veneciji]] kao najbolji film za [[djeca|djecu]].
* Objavljeni prvi poslijeratni prijevodi [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]], [[John Steinbeck|Steinbecka]], [[Arthur Miller|Millera]] i [[Thomasa Mann|Manna]].
* [[Propagandni rat]] protiv “bugi-vugija”: [[ples]] je okarakterisan kao ekscentričan, vulgaran i dekadentan, ali njegovu popularnost kod mladih, koji su hrlili u plesne dvorane niko ne poriče.
* Izložba [[Petar Lubarda|Petra Lubarde]] u [[Beograd]]u označila definitivan raskid sa “objektivnom likovnom umjetnošću”.
* [[Dobrica Ćosić]] objavljuje [[roman]] “Daleko je sunce”. Raskid s prikazivanjem [[partizan]]a kao idejnih monolita.
* Proizvedena prva domaća [[pisaća mašina]]. Ćirilična ili latinična slova zamjenjuju se u roku od trideset sekundi.
* NIN: “Opasnost za našu [[omladina|omladinu]]: u [[Beograd]]u za kratko vrijeme rastureno preko 100.000 primjeraka stripa i petparačke literature.”
* Osnovano preduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga film. Ukinuto [[1952]]. godine nakon pet uspješnih crtića braće Neugebauer u Disneyevom maniru.
* Nove likovne tendencije: hvatanje priključka sa poslijeratnim avantgardnim tokovima. [[Zagreb]]ačka grupa Exat 51 suprotstavlja socrealističkom konceptu geometrijsku apstrakciju.
* Nestašica novca i hrane u Jugoslaviji usljed suše 1950. i blokade od strane istočnih država (SAD od proljeća do augusta šalju 520.000 tona hrane)
* Osnovan [[Košarkaški klub Bosna]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]]

===Januar===
* [[1. januar]] – U [[Ženeva|Ženevi]]: počeo s radom [[UNHCR]].
* [[4. januar]] – [[Korejski rat]]: [[Kina|kineske]]: i [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejske]]: snage ušle u ispražnjeni [[Seul]]. 
* [[6. januar]] – Sporazum vlada [[FNRJ]]: i [[SAD]]: o davanju pomoći Jugoslaviji prema Zakonu o hitnoj pomoći. 
* [[7. januar]] – Počeo da izlazi časopis [[NIN]].
* [[14. januar]] – Dekretom snižene cijene hrane i neke druge robe u gradovima [[FNRJ]].
* [[17. januar]] – [[Jugoslavija]] izdala [[dekret]]: kojim je okončano ratno stanje sa [[Austrija|Austrijom]] (diplomatski odnosi obnovljeni [[27. januar]]a).
* [[20. januar]] – [[Lavina|Lavine]] u [[Alpe|Alpima]] odnijele 240 života. 
* [[27. januar]] – Detoniranjem bombe od jednog kilotona počinju nuklearne probe u [[Nevada|Nevadi]].

===Februar===
* [[1. februar]] – Ukinuta savezna planska komisija, kao i republičke komisije (dio procesa samoupravljanja).
* [[14. februar]] – Trgovački sporazum sa Austrijom, koja daje i kredit Jugoslaviji.
* [[15. februar]] – Potpisan [[poljsko-sovjetska razmjena teritorija 1951.|poljsko-sovjetski ugovor]] o razmjeni teritorija. 
* Obnovljena željeznička veza između [[Grčka|Grčke]] i [[JugoslavijaJ|ugoslavije]], prekinuta tokom Drugog svjetskog rata. 
* [[27. februar]] – Ratifikovan 22. amandman na [[Ustav SAD]], kojim se predsjednici ograničavaju na dva mandata (do [[Franklin Delano Roosevelt|RRoosevelta]] to je bilo tek nepisano pravilo).
* [[28. februar]] – Održana [[8. dodjela &quot;Zlatnog globusa&quot;]]; 
* [[februar]] – [[Tito]] izjavio da će [[JNA|jugoslovenska armija]] reagirati ako bi [[Rusi]] ili njihovi sateliti započeli &quot;neprijateljske akcije&quot; protiv Italije, Grčke ili Njemačke.
* Hrvatski premijer [[Vladimir Bakarić]] traži da se posveti veća pažnja pravima građana, tokom diskusije o novim Krivičnom zakonu u Saveznoj skupštini.
* Britanski ''[[Ferranti Mark 1]]'', prvi komercijalni elektronski računar na svijetu, izručen [[Manchester]]skom univerzitetu. 
===Mart===
{{Proširiti sekciju}}

===April===
* [[6. april]] – Ukaz o reorganizaciji Vlade [[FNRJ]] - reorganizacija državne uprave u znaku procesa &quot;DDD&quot; (decentralizacija, debirokratizacija i demokratizacija). 
* [[9. april]] – Potpisan trgovački ugovor FNRJ sa Grčkom.
* [[18. april]] – Pariski ugovor: osnovana [[Europska zajednica za ugalj i čelik]].
* [[april]] – Jugoslavenska vlada traži oružje i vojnu opremu od [[SAD]], [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] ([[Harry Truman]] odobrio 29 miliona dolara u sirovinama i opremi)
* april – [[Josip Broz Tito]] na [[Bled]]u operisao žuč.
===Maj===
{{Proširiti sekciju}}

===Juni===
* [[3. juni]] – IV plenum CK [[KPJ]], referat [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] &quot;Za dalje jačanje pravosuđa i zakonitosti&quot; - ima &quot;krupnih slabosti i nedostataka&quot; u radu UDB-e i organa unutrašnjih poslova, 47% Udbinih hapšenja [[1949]] bilo neopravdano, organi prekoračivali ovlašćenja; kritikuje se način primjene &quot;administrativnih kazni&quot; (u vezi otkupa i kolektivizacije); CK kritikuje rad pravosuđa.
* [[8. juni]] – [[JAT]]-ov [[DC-3]] se prinudno spustio zbog požara u Wittelsbachu u Njemačkoj (među putnicima i mladi sin američkog ambasadora u FNRJ Georgea Allena). 
* [[22. juni]] – [[General pukovnik]] [[Koča Popović]], načelnik [[generalštab]]a, završio posjetu SAD - tražena pomoć u oružju. 
===Juli===
* [[3. juli]] – Na kongresu u [[Frankurt]]u obnovljena [[Socijalistička internacionala]]. 
* [[10. juli]] – U [[Pariz]]u se sastali general Koča Popović i glavni zapovjednik [[NATO]]-a [[Dwight D. Eisenhower]]. 
* [[16. juli]] – Počeli pregovori vlade FNRJ sa vladama SAD, Francuske i V.Britanije o ekonomskoj pomoći.
* Objavljen roman &quot;[[Lovac u žitu]]&quot; [[J. D. Salinger]]-a. 
* [[20. juli]] – Ubijen [[jordan]]ski kralj [[Abdulah I]], nasleđuje ga sin [[Talal Jordanski|Talal]]. 
* [[21. juli]] – Sovjetski zamjenik premijera [[Vjačeslav Molotov]] i maršal [[Georgi Žukov]] u Varšavi - upozoravaju [[Poljska|Poljsku]] protiv &quot;titoističke&quot; politike.
* [[26. juli]] – Premijera u Engleskoj Disneyevog crtanog filma &quot;[[Alisa u zemlji čuda]]&quot;. 
===August===
* [[1. august]] – FNRJ: Ukaz o ukidanju ratnog stanja sa Njemačkom.
* [[28. august]] – Objavljen dogovor SAD, Britanije i Francuske o 50 miliona dolara pomoći Jugoslaviji za nabavku sirovina za ostatak godine. U naredne tri godine ukupna vrijednost tripartitne pomoći 492,9 mil. dolara (od čega 406,9 od SAD).
* august – Tito u interviewu: Nije isključeno da će u Jugoslaviju biti pozvana američka vojna misija (opasnost od invazije &quot;veća nego ikad&quot;).
===Septembar===
* [[9. septembar]] – Kineska vojska ušla u tibetansku prijestonicu [[Lhasa]]-u. 
* [[10. septembar]] – Velika Britanija uvela ekonomomski bojkot [[Iran]]a, zbog nacionalizacije nafte. 
* [[12. septembar]] – Jugoslavija uložila prvu formalnu žalbu UN zbog incidenata na granicama sa susjedima iz Sovjetskog bloka, povodom napada iz [[Albanija|Albanije]] 2.9.
* [[18. septembar]] – Premijera filma &quot;[[Tramvaj zvani želja]]&quot;. 
* Grad Zagreb poklonio konzulatu SAD kompleks na uglu Zrinskog trga 13 i Braće Kavurića 2 (veleposlanstvo od [[1992.]] do [[2003]]). 
* [[20. septembar]] – [[NATO]] prihvata članstvo [[Grčka|Grčke]] i [[Turska|Turske]] (od [[1952]]). 
* [[26. septembar|26]] - [[28. septembar]] – U Evropi se vidi plavo [[Sunce]], zbog šumskih požara u Kanadi četiri mjeseca ranije. 
===Oktobar===
* [[1. oktobar]] – Dnevnik [[Radio Beograd]]a u 19 sati se od sada emitira kao redovita info-emisija.
* [[17. oktobar]] – Dvojica JAT-ovih pilota sa avionom DC-3 prebjegla u Švicarsku, gdje su zatražili azil za sebe i članove porodice, koji su bili u avionu.
* [[25. oktobar]] – Parlamentarni izbori u [[UK]]: povratak [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] na premijersku poziciju nakon šest godina [[Clement Attlee|Clementa Attleea]]. 
* [[27. oktobar]] – [[Egipat]]ski kralj [[Faruk]] se proglasio za kralja [[Sudan]]a. 
* [[31. oktobar]] – Prosvjedi studenata u Zagrebu protiv profesora [[Rajko Kušević|Rajka Kuševića]] 
* [[oktobar]] – Mirovni kongres u [[Zagreb]]u, jugoslavenski predstavnik brani formiranje [[NATO]]-a, kao &quot;opravdanu reakciju zapadnih sila protiv sovjetskog imperijalizma 
===Novembar===
* [[11. novembar]] – [[Juan Peron]] ponovo izabran za [[Argentina|argentinskog]] predsjednika. 
* [[13. novembar]] – Skupštine UN u Parizu glasala da sasluša jugoslovenske optužbe o neprijateljskoj aktivnosti [[SSSR]]-a i njenih šest evropskih satelita protiv Jugoslavije (''ad hoc'' Politički komitet započeo razmatranje nacrta rezolucije [[26.11.]])
* [[14. novembar]] – U Beogradu potpisan Sporazum o vojnoj pomoći između [[SAD]] i Jugoslavije (u Beogradu postavljena američka savjetodavna grupa o vojnoj pomoći).
* [[19. novembar]] – Britanski ministar inostranih poslova [[Anthony Eden]] u parlamentu daje punu podršku Jugoslaviji. 
* [[20. novembar]] – Izliva se rijeka [[Po]] u Italiji. 
* [[24. novembar]] – Na [[Broadway]]u premijerno prikazana muzička komedija &quot;Gigi&quot;. Američka filmska i pozorišna glumica [[Audrey Hepburn]] za svoju debitantsku ulogu dobila nagradu &quot;Theatre World Award&quot;.
* [[26. novembar]] – Izložena žalba FNRJ političkom komitetu na Generalnoj skupštini OUN na neprijateljsku djelatnost istočnih zemalja (SSSR, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Albanija, kao i Čehoslovačka i Poljska).
* novembar – CK KPJ: Uputstvo o putevima socijalističkog preobražaja sela (biće napuštene &quot;administrativne mjere&quot; tj. prinuda u kolektivizaciji).
===Decembar===
* [[1. decembar]] – Uz manje amandmane, Politički komitet UN prihvatio jugoslavensku rezoluciju o neprijateljskoj aktivnosti SSSR protiv nje.
* [[5. decembar]] – Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] u [[Krašić]]u, u kućnom pritvoru, nakon odsluženih pet od 16 godina zatvora. 
* [[6. decembar]] – Usljed nemira, proglašeno vanredno stanje u Egiptu.
* [[7. decembar]] – Raspušten [[UNSCOB]] (Specijalni komitet Ujedinjenih nacija o Balkanu), formiran [[1947]] da bi spriječio pomoć gerili u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]. 
* [[14. decembar]] – Rezolucija 509 (VI) Generalne skupštine UN u vezi jugoslavenske žalbe - zabrinutost, preporuka mirnog rješavanja problema.
* [[22. decembar]] – Jugoslavenska armija preimenovana u [[Jugoslovenska narodna armija]]. 
* [[31. decembar]] – Okončan tzv. [[Maršalov plan]] obnove Evrope, zamjenjuju ga sredstva po američkom Zakonu o uzajamnoj sigurnosti.
* decembar – U NR [[Kina|Kini]] započeta Kampanja tri anti: protiv korupcije, rasipanja i birokratije, na koju se u januaru nadovezuje Kampanja pet anti.

== Rođeni ==
=== Januar===
* [[2. januar]] – [[Petar Luković]], srbijanski novinar i rock kritičar
* [[12. januar]] – [[Kirstie Alley]], američka glumica
* [[17. januar]] – [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhard Winkler]]; [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac

=== Februar ===
* [[18. februar]] – [[Nusreta Sivac]], bosanskohercegovačka aktivistkinja i bivša sudinica
* [[26. februar]] – [[Vladimir Barnašov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.

=== Mart ===
=== April ===
* [[7. april]] 
** [[Sulejman Kupusović]], bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser
** [[Hans Estner]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac
* [[8. april]] – [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rock-grupe [[Atomsko sklonište]]
* [[20. april]] – [[Takashi Shibata]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac.
* [[23. april]] – [[Mirjana Bajraktarević]], bosanskohercegovačka pjevačica i kantautorica sevdalinki

=== Maj ===
* [[23. maj]] 
** [[Anatolij Karpov]], [[SSSR|sovjetski]] i [[Rusija|ruski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
** [[Manfred Geyer]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac.
* [[30. maj]] – [[Zdravko Čolić]], bosanskohercegovački pjevač zabavne muzike

=== Juni ===
* [[11. juni]] – [[Marijan Beneš]], jugoslavenski bokser 
* [[18. juni]] – [[Gyula Sax]], [[Mađarska|mađarski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]]
* [[28. juli]] – [[Santiago Calatrava]], španski arhitekt

=== Juli ===
=== August ===
* [[20. august]] – [[Nura Bazdulj-Hubijar]], bosanskohercegovačka književnica

=== Septembar ===
* [[6. septembar]] – [[Šaban Šaulić]], jugoslavenski i srbijanski pjevač
* [[15. septembar]] – [[Johan Neeskens]], nizozemski nogometaš i trener
* [[29. septembar]] – [[Jovan Radulović]], srpski i jugoslavenski pisac

=== Oktobar ===
* [[23. oktobar]] – [[Fatmir Sejdiu]], kosovski političar

=== Novembar ===
* [[26. novembar]] – [[Sulejman Tihić]], bošnjački političar
* [[27. novembar]] – [[Dražen Dalipagić]], bosanskohercegovački košarkaš

=== Decembar ===
* [[12. decembar]] – [[Anatolij Aljabjev]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac, dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu.
* [[26. decembar]] – [[Žarko Varajić]], jugoslavenski košarkaš

== Umrli ==
* [[7. januar]] – [[René Guénon]], francuski autor i intelektualac
* [[12. mart]] – [[Alfred Hugenberg]], njemački biznismen i političar
* [[9. april]] – [[Sadeq Hedayat]], iranski književnik
* [[29. april]] – [[Ludwig Wittgenstein]], austrijski filozof
* [[6. maj]] – [[Élie Cartan]], francuski matematičar
* [[3. august]] – [[Adolf Percl]], [[Hrvatska|hrvatski]] i [[SFRJ|jugoslavenski]] nogometaš i reprezentativac Kraljevine Jugoslavije

== [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] ==
*[[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]]
**[[John Cockcroft]], [[Velika Britanija]]
**[[Ernest Walton]], [[Irska]]
*[[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]]
**[[Edwin McMillan]], [[SAD]]
**[[Glenn Seaborg]], [[SAD]]
*[[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] 
**[[Max Theiler]], [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]]
*[[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] 
**[[Pär Lagerkvist]], [[Švedska]]
*[[Nobelova nagrada za mir|Mir]]
**[[Léon Jouhaux]], [[Francuska]]

{{Commonscat|1951|1951.}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Normativna kontrola}}</text>
      <sha1>magjn94uxmk9s7lg95y1vnn1pfvev5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juraj Neidhardt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9308</id>
    <revision>
      <id>3671235</id>
      <parentid>3531707</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:02:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4584" sha1="lg36manvoh8ry9j74nwvs04ft0e9ks8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Juraj Neidhardt
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1901|10|15}}
| mjesto_rođenja     = Zagreb, Austro-ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1979|7|13|1901|10|15}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, Jugoslavija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = arhitekt
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Juraj Neidhardt''' (15. oktobra 1901 – 13. jula 1979) bio je [[arhitekt]], teoretičar i pedagog, sintetičar tradicionalnih elemenata i savremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture Bosne i Hercegovine. Neidhardt je došao 1930-tih u Bosnu iz [[Le Corbusier]]ovog ateljea, a na poziv arhitekta [[Dušan Grabrijan|Dušana Grabrijana]].

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Juraj Neidhardt je svojim tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske savremene arhitekture a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje. Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio prekovremenske vrijednosti arhitekture. Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim natječajnim i drugim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.

Tokom 1938. godine bio je zaposlen u preduzeću &quot;Jugočelik&quot;, u čiji sastav su ušli i: rudnici željezne rude i [[Željezara Vareš|Željezara u Varešu]]. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu Srednje Bosne ([[Zenica]], [[Vareš]], [[Ilijaš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Kakanj]] i Ljubinja). Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelji kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu ''da ljudi grade kuće – a kuće grade ljude''. Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti (1920 - 1924) ili za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Damjanovic|first=Dragan|title=Expressionism in Croatian Architecture of the Interwar Period, Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86|url=https://www.academia.edu/12376168/Expressionism_in_Croatian_Architecture_of_the_Interwar_Period_Architectura-Zeitschrift_f%C3%BCr_Geschichte_der_Baukunst_44_2015_1_2014_61-86|journal=Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Pisana djela ==
* ''Arhitektura Bosne i put u savremeno'' (u saradnji sa Dušanom Grabrijanom)

== Projekti ==
* Sklop Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati u Zagrebu, 1926.–1929. godine
* Paviljon i ljetna pozornica na Ilidži 1938. godine.
* [[Radničko naselje Majdan|Radničko naselje Vareš Majdan]] izgrađeno je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prema urbanističkom projektu Juraja Neidhardta iz perioda 1939/40. Proglašeno je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_hrv/Vares_naselje%20Majdan%20kompl%20HR.pdf|title= Radničko naselje Majdan|work= Komisija za nacionalne spomenike|access-date= 13. 9. 2016}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; 
* Stambene zgrade u Ali-pašinoj 11-17, Sarajevo, iz 1958. godine
* Dom izvidača u Sarajevu,
* Filozofski fakultet Sarajevo iz 1959
* [[Prirodno-matematički fakultet Sarajevo]] iz 1965. godine
* [[Skupština Bosne i Hercegovine]] (današnji Parlament BiH)- [[Sarajevo]] 1980.
* Nekoliko urbanističkih planova (Novi Sad, Sušak, Zagreb, Vareš Majdan). 
* Urbanističko rješenje jezgre [[Marijin dvor (zgrada)|Marijin dvor]] u Sarajevu

== Literatura ==
* Jelica Karlić – Kapetanović - Juraj Najdhardt – život i djelo. Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.
* Maja Pličanić, Elša Turkušić, - Radničko naselje Moderne sa &quot;kućom za neoženjene radnike&quot; u Varešu – prilog istraživanju polivalentne arhitekture Juraja Neidhardta. Sarajevo. 2012

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Juraj Neidhardt}}
{{wikicitat|Juraj Neidhardt}}

{{DEFAULTSORT:Neidhardt, Juraj}}
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Rođeni 1901.]]
[[Kategorija:Umrli 1979.]]</text>
      <sha1>lg36manvoh8ry9j74nwvs04ft0e9ks8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Štraus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9742</id>
    <revision>
      <id>3671268</id>
      <parentid>3474468</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:10:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8473" sha1="oklqgvqiy1jqz6cpuss0t0aohs1g6xj" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Ivan Štraus
| slika              = Belgrade-avio-museum.jpg|250px
| veličina_slike     = 
| opis               =  Muzej zrakoplovstva, Beograd
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1928|07|24}}
| mjesto_rođenja     = [[Kremna]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2018|08|24|1928|07|24}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = [[Bosanac]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Arhitekt]]&lt;br /&gt;Član [[ANUBiH]] i [[SANU]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Ivan Štraus''' (24. juli 1928 – 24. august 2018) bio je bosanskohercegovački [[arhitekt]] slovenskog porijekla.

==Biografija==
Rođen u Srbiji, odrastao u Banjoj Luci, Ivan Štraus je započeo arhitektonske studije u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počeo se baviti arhitektnoskom djelatnošću učestvujući u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu a pobjedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima.

*1984 – Prijem u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=172%3Aivan-traus&amp;catid=27%3Anew-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130226113118/http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=172%3Aivan-traus&amp;catid=27%3Anew-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=hr |archive-date=26. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*2012 – Prijem u Srpsku Akademiju nauka i umjetnosti &lt;ref&gt;http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170318172947/http://www.sanu.ac.rs/clanstvo/Clan.aspx?arg=1488 |date=18. 3. 2017 }},&lt;/ref&gt;
*9 august 2013 – Vlada Srbije je proglasila Muzej vazduhoplovstva za spomenik kulture&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://tanjug.rs/novosti/96200/palata-srbija---spomenik-kulture.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 8. 2013 |archive-date=23. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923043409/http://tanjug.rs/novosti/96200/palata-srbija---spomenik-kulture.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

O Štrausu su pisali:

&quot;Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist. ... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji.&quot; – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984) &lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Ivan Štraus, arhitekt – izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – 2002&lt;/ref&gt;

&quot;Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati iline sviđati; nju spoznajmo dozivljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte.&quot; – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za &quot;Odjek&quot; broj 23, Sarajevo 1986.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

==Realizirani projekti==
Od realiziranih projekata ističu se:
*[[Zgrada Elektroprivrede BiH]] – 1978 – Zgrada je pretrpila značajna oštećenja tokom opsade i bombardovanja Sarajeva 1995, potpuni redizajn i rekonstrukcija 2001
*[[Hotel Holliday Inn]] u Sarajevu – 1983
*[[UNITIC poslovno-upravne zgrade|Unisovi tornjevi u Sarajevu]] – 1986 
*[[Muzej Vojnog Vazduhoplovstva u Beogradu]] – ideja 1969, završetak gradnje 1990		
*Pres centar na Bjelašnici (u potpunosti srušen tokom rata) – 1983 
*Stambeni kompleksi Naselje Sunca, Naselje Radojke Lakić, Shoping Centar, itd.

Arhitekt Štraus se istakao kao projektant značajnih sakralnih objekata:
*Dzamija u Oranu – međunarodni konkurs 1988
*Župna crkva u Zoviku pored Brčkog – 1987 
*Župna crkva u Brčkom
*Crkva u Dubravama
*Crkva u Petrićevcu
*Crkva na Dobrinji, Sarajevo – 1999

O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: &quot;Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu.&quot; &lt;ref&gt;Politika, 21 novembar 2009, Štrausov ciklus sakralne arhitekture, autor Mihajlo Mitrovic&lt;/ref&gt;

==Nagrade na arhitektonskim natječajima==
===Domaće nagrade (Jugoslavija i Bosna i Hercegovina)===
*Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo / BiH (koautor Zdravko Kovačević) – 1962., prva nagrada.
*Muzej avijacije, Beograd – 1969. prva nagrada
*Biblioteka i dječije pozoriste, Banja Luka / BiH – 1974, prva nagrada
*Dom Armije, Derventa / BiH – 1977, prva nagrada
*Hotel Onogošt, Nikšić / Crna Gora (koautor Tihomir Štraus) – 1982, prva nagrada
*Župna crkva u Dubravama, Tuzla – 2000, prva nagrada
*Župna crkva u Podmilačju, Jajce / BiH – 2000, prva nagrada

===Međunarodne nagrade===
*Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi / Etiopija – 1964 (sa Zdravkom Kovačevićem) – prva nagrada
*Opera  u Sofiji / Bugarska – 1973 (sa Halidom Muhasilovićem) – prva nagrada
*Velika džamija, Oran / Alžir (sa Halidom Muhasilovićem) – 1985 –  prva nagrada

==Izložbe==
Izlagao je kako na domaćoj tako i na internacionalnoj sceni. 
&lt;br /&gt;1973. i 1974. samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu
&lt;br /&gt;1986 i 1987 – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu.
&lt;br /&gt;Kolektivne izlozbe u New Yorku u okviru izložbe &quot;Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984&quot;. u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe &quot;Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine&quot;.

==Knjige==
* Nova bosanskohercegovačka arhitektura – 1977.
* 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture - 1987.
* Arhitektura XX vijeka u ediciji &quot;Umjetnost na tlu Jugoslavije&quot; – 1987, sa grupom autora
* Arhitektura Jugoslavije - 1991.
* Sarajevo – l'architecte et les barbares&quot; – Paris, 1994.
* Arhitekt i barbari - 1995.
* Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945 do 1995 – 1998
* Arhitektura Jugoslavije – prošireno i dopunjeno izdanje – 2013.

== Nagrade ==
*1965. - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]];
*1973. – Republička nagrada &quot;Borbe&quot; za najuspjelije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u 1972. godini, za Naselje sunca u Sarajevu
*1978. – 27-julska nagrada za arhitektonski opus
*1990. – Savezna nagrada &quot;Borbe&quot; za izgrađeni Muzej avijacije u Beogradu

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Ivan Štraus}}
* http://www.sarajevogreendesign.com/sgd2011/biographies/ivan_straus.html (en)
* http://anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=172%3Aivan-traus&amp;catid=27%3Anew-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=ba{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* https://www.scribd.com/document/138214452/Slobodna-Bosna-859

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi SANU}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Štraus, Ivan}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1928.]]
[[Kategorija:Umrli 2018.]]</text>
      <sha1>oklqgvqiy1jqz6cpuss0t0aohs1g6xj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predrag Matvejević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10495</id>
    <revision>
      <id>3671281</id>
      <parentid>3374241</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:13:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5592" sha1="gui335yx11b2889ozshgyeuw0i5pq3d" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Predrag Matvejević
| slika            =Predrag_Matvejević_on_Subversive_Festival.jpg
| veličina_slike   =
| opis             = Predrag Matvejević na Subversive Festivalu
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1932|10|7}}
| mjesto_rođenja     = Mostar, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2017|2|2|1932|10|7}}
| mjesto_smrti       = Zagreb, Hrvatska
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Predrag Matvejević''', bosanskohercegovački i hrvatski pisac, bio je jedan od najznačajnijih publicista u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]], veliki poznavalac [[Mediteran]]a, humanist, komunist i kosmopolit, rođen je [[1932]]. godine u [[Mostar]]u, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studije [[romanistika|romanistike]] započeo je u [[Sarajevo|Sarajevu]], a završio u [[Zagreb]]u. Doktorirao je [[1967]]., s disertacijom o prigodnom pjesništvu, na prestižnom [[Pariz|pariskom]] univerzitetu [[Sorbonne]] (iz komparativne [[književnost]]i i [[estetika|estetike]]), gdje je također odbranio [[habilitacij]]u za redovnu profesuru ([[1994]]). Član je Vijeća ''Socijalističke radničke partije'' SRP koju je osnovao jedan od lidera komunizma dr. Stipe Šuvar. Član je Savjeta [https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ Novog Plamena].

Predavao je [[francuska književnost|francusku književnost]] na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u ([[1959]]-[[1991]]). Godine 1989. osnovao je jugoslavensku političku partiju UJDI. Godine [[1991]]., za vrijeme jugo-srpske oružane agresije na Hrvatsku, odlučio je emigrirati i izabrao položaj &quot;između azila i egzila&quot;. Na izborima u Hrvatskoj godine 1992. bio je službeni kandidat za hrvatski Sabor na izbornoj listi projugoslavenske partije SDU dr. Branka Horvata. Nastanio se najprije u [[Francuska|Francuskoj]], zatim u [[Italija|Italiji]]. Na Novoj Sorbonnei (Paris III) predavao je na Odsjeku za opću i komparativnu književnost. Od [[1994]]. do [[2007]]. godine bio redovni profesor na [[slavistika|slavistici]] rimskog univerziteta &quot;[[La Sapienza]]&quot;. Bio je gostujući profesor na raznim univerzitetima: New York University ([[1982]]), École des langues orientales ([[1991]]), Université catholique de Louvain ([[2000]]). Općinski sud u Zagrebu osudio ga je 2. novembra 2005. na kaznu zatvora od pet mjeseci uslovno dvije godine zbog počinjenog djela klevete i uvrede hrvatskog književnika i urednika ''Mile Pešorde''. Veliki odjek dobio je u javnosti članak &quot;Matvejevićeva vješala za hrvatske književnike&quot; Darka Kovačića u &quot;Fokusu&quot; od 11. novembra 2005. i kritički esej prof.dr. ''Zdravka Tomca'' &quot;Predrag Matvejević brani i zastupa velikosrpska četnička stajališta&quot;, objavljen u zagrebačkomm sedmičniku &quot;Fokus&quot; 25. aprila 2008. Univerzitet u Perpignanu, u povodu šestote godišnjice svog postojanja, dao mu je doktorat ''honoris causa''.

[[17. januar]]a [[2014]]. Predragu Matvejeviću je u Zagrebu uručeno priznanje &quot;Počasni građanin grada Sarajeva&quot;, koje mu je dodijelila gradska skupština Sarajeva. Gradonačelnik Sarajeva [[Ivo Komšić]] uručio je plaketu Matvejeviću u Kulturno-informativnom centru BiH u Zagrebu. Prema riječima Komšića, nagradu je dobio jer je sve vrijeme trajanja blokade i teških dana za građane Sarajeva svijetu govorio o onom što se tamo zbiva i govorio je istinu o tome. Matvejević je istakao da njemu ova povelja znači mnogo više nego neka međunarodna u svijetu poznata priznanja koja je dobio.&lt;ref&gt;http://www.slobodnaevropa.org/archive/news/latest/500/500.html?id=25233476&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* Sartre (esej, 1965) 
* Razgovori s Krležom (1969, 1971, 1974, 1979, 1982, 1987)
* Prema novom kulturnom stvaralaštvu (1975, 1977)
* Književnost i njezina društvena funkcija (1977)&lt;!--ne mijenjati, originalni naslov djela --&gt;
* Te vjetrenjače (1977, 1978)
* Jugoslavenstvo danas (1982, Beograd-1984)
* Otvorena pisma (1985, 1986)
* Mediteranski brevijar (1987, 1990, 1991)
* Istočni epistolar (izlazak knjige pomogla je Fondacija Soros, 1995) 
* Gospodari rata i mira (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, 2000, 2001)
* Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, 1979)
* Le monde &quot;ex&quot; - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz 1966)
* La Méditerranée et l'Europe - Leçons au [[Collège de France|College de France]] (Pariz, 1998)
* Les Seigneurs de la guerre (sous la direction de P. Matvejevitch, Paris, 1999)
* L'Ile-Méditerranée (Pariz, 2000)
* Bréviaire méditerranéen ( préface de Claudio Magris, postface de Robert Bréchon, Pariz 1992) 
* Epistolaire de l'autre Europe (Pariz,1993)
* Entre asile et exil (Pariz 1955)

== Reference ==
{{Reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Wikicitat}}
* [http://www.matvejevic.org/ Službena stranica]
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/sjecanje-na-intelektualca-koji-se-suprotstavio-titu-tudmanu-i-katolickoj-crkvi &quot;Sjećanje na intelektualca koji se suprotstavio Titu, Tuđmanu i Katoličkoj crkvi&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 2. 2. 2018.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Matvejević, Predrag}}
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Rođeni 1932.]]
[[Kategorija:Umrli 2017.]]</text>
      <sha1>gui335yx11b2889ozshgyeuw0i5pq3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Adil Zulfikarpašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11077</id>
    <revision>
      <id>3671291</id>
      <parentid>3633402</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:16:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13183" sha1="gczh49wwpt2nx7zltq35089cvi3nm24" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Adil Zulfikarpašić
| slika = 
| veličina_slike = 
| opis = Adil Zulfikarpašić
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1921|12|23}}
| mjesto_rođenja = [[Foča]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2008|7|21|1921|12|23}}
| mjesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| mjesto_počivanja = Turbe Bošnjačkog instituta u Sarajevu
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena = Adil-beg
| obrazovanje = [[Univerzitet u Grazu]]&lt;br&gt;[[Univerzitet u Innsbruku]]
| zanimanje = Političar, historičar, trgovac, vojno lice
| godine_aktivnosti = 1941–2008.
| poznat_po = utemljenju Bošnjačkog instituta u Zürichu i Sarajevu
| pokret = Muslimanska bošnjačka organizacija
| religija = [[Islam]]
| supružnik = Tatjana Zulfikarpašić
| roditelji = Husein-beg Zulfikarpašić (otac)&lt;br&gt;Zahida Čengić (majka)
| veb-sajt = [https://www.bosnjackiinstitut.ba/home/sadrzaj/74 www.bosnjackiinstitut.ba]
}}
[[Datoteka:Bosniak Institute - Adil Zulfikarpasic Foundation 2020.png|mini|Bošnjački institut]]
'''Adil-beg Zulfikarpašić''' ([[Foča]], 23. decembar 1921 – [[Sarajevo]], 21. juli 2008)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://bosnjackiinstitut.ba/biografija-adil-bega-zulfikarpasica-full/|title=BIOGRAFIJA ADIL-BEGA ZULFIKARPAŠIĆA|website=Bošnjački institut|language=bs-BA|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; bio je [[Bosna i Hercegovina|bosankohercegovački]] vakif, intelektualac, političar, biznismen i mecena. Potomak je porodice Čengića, od oca Husein-bega Zulfikarpašića, veleposjednika i gradonačelnika Foče i majke Zahide Čengić. 
 
== Drugi svjetski rat ==
U gimnazijskim danima pristupa komunističkoj omladini, a kasnije i [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] i [[Partizani|partizanskom pokretu]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Godine 1937. isključen je iz srednje škole u Foči, a potom i u [[Rogatica|Rogatici]], zbog sudjelovanja u ilegalnom pokretu. Godine 1939. dolazi u sukob sa Partijom, pošto se opredjelio za gledišta književnika i komuniste [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]], kojeg je partijsko vodstvo isključilo zbog &quot;idejnih skretanja&quot;, a zbog čega i Adila Zulfikarpašića isključuju iz Partije. Pred Drugi svjetski rat vraćen je u partiju i postaje njen istaknuti aktivista. Djeluje ilegalno u Foči i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Godine 1941. upisuje se na Visoku ekonomsku školu u [[Beograd]]u. Početak rata zatiče ga u Foči. Tu počinje raditi na formiranju partizanskog odreda.

Nakon izvjesnog vremena upućen je u [[Sarajevo]] na antifašistički rad. U jesen 1941. prelazi u Kalinovački partizanski odred radi političkog rada sa omladinom. Ubrzo nakon toga on prelazi u novostvoreni odred &quot;Zvijezda&quot; kod [[Vareš]]a. Početkom 1942. Adila Zulfikarpašića u Sarajevu hapse [[ustaše]] i nakon teškog mučenja osude na smrt. Zbog ugledne porodice i činjenice da su mu brata zaklali [[četnici]] pomilovan je na dvadeset godina robije. Kaznu je izdržavao u [[Zenica|Zenici]], pa u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], a potom odlazi u [[Lepoglava|Lepoglavu]]. Putem uspijeva pobjeći u akciji organiziranoj od strane članova KPJ. Dolazi u [[Cazinska Krajina|Cazinsku krajinu]], zatim u [[Jajce]], gdje formira Višu partijsku školu. Kada je uspostavljena narodna vlast postavljen je za šefa personalnog odjeljenja. Jedno vrijeme djeluje u Oblasnom komitetu u [[Mostar]]u. Pred kraj rata premješten je u oslobođeno [[Sarajevo]], kako bi do dolaska vlade predstavljao civilnu vlast.

== Emigracija ==
U prvoj vladi [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosne i Hercegovine]] postavljen je za pomoćnika ministra trgovine. Početkom februara 1946. bježi u [[Italija|Italiju]], u [[Trst]], gdje dobiva politički azil. Odatle odlazi u Rim, a kasnije u Austriju. U Insbrucku i Grazu studira političke nauke. Za jednu američku novinsku agenciju piše članke o marksizmu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Godine 1954. prelazi u Švicarsku. Tu počinje svoju političku borbu za bošnjaštvo, afirmiše se kao istaknuti predstavnik [[Bošnjačka dijaspora|bošnjačke dijaspore]]. Pristupa [[Savez liberala i demokrata za Europu|Liberalnoj internacionali]]. Jedno je vrijeme bio kontinentalni sekretar i član Izvršnog komiteta Liberalne internacionale. U tom svojstvu ulazi u elitne političke i ekonomske krugove [[Evropa|Evrope]]. Okuplja [[Bošnjaci|Bošnjake]] u emigraciji i radi ne projektu stvaranja Bošnjačke demokratske organizacije.

Iz [[Švicarska|Švicarske]] Adil Zulfikarpašić održava tijesnu vezu sa [[Beč]]om gdje je već djelovala novostvorena jezgra bošnjačke emigracije. U novinama [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] objavljuje brojne članke o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U Beču počinje 1960. godine izdavati političko-kulturni mjesečni časopis ''[[Bosanski pogledi]]''.

Prve saradnike nalazi u nizu uglednih bošnjačkih intelektualaca i ličnosti iz javnog i političkog života predratne [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. [[Bosanski pogledi]] izlaze do 1967, okupljajući muslimanske iseljenike.

Godine 1963, s grupom srpskih, hrvatskih, slovenskih i bošnjačkih demokratskih intelektualaca i političara, osniva pokret nazvan Demokratska alternativa, koja izlazi sa programom reforme Jugoslavije kao decentralizovane i demokratski uređene zajednice, s potpunom ravnopravnošću svih nacija. Godine 1964. sa demokratski orjentiranim Bošnjacima oko ''Bosanskih pogleda'' pokreće osnivanje Liberalnog saveza Bošnjaka. Na kongresu u [[München]]u, kojemu Zulfikarpašić predsjedava, sudjeluje osamdesetak predstavnika iz dvadeset zemalja. Organizacija je najviše nastojala uspostaviti saradnju sa ljudima iz zemlje, ne ulazeći u strukture emigrantske politike.

U periodu od 1965. do 1976. razvija aktivnost na poslovnom polju, ustanovivši vlastitu uvozno-izvoznu i finansijsku firmu.

Početkom osamdesetih intenzivnije se posvećuje političkom i kulturnom radu za Bosnu. Postavivši sebi za cilj da ustanovi u slobodnom svijetu jednu kulturnu instituciju za proučavanje prošlosti Bosne i promoviranje njezine kulture, svoju ionako već bogatu [[Biblioteka|biblioteku]] počinje obogaćivati prikupljanjem knjiga i dokumentacije iz domovine i svijeta.

Svoj povratak u intenzivno aktivan politički život Zulfikarpašić obilježava intervjuom ''Bosanski Muslimani-činjenica mira između Srba i Hrvata'' objavljen krajem 1983. u londonskom časopisu ''[[Poruka slobodne Hrvatske]]''. To je jedna vrsta političkog manifesta Bošnjaka, koji će kasnije, po raspadu Jugoslavije, predstavljati idejnu osnovu Muslimanske bošnjačke organizacije. Intervju-manifest pobudio je veliko zanimanje među Bošnjacima i u Jugoslaviji; prevođen je i izdavan na više stranih jezika.

== Povratak u zemlju ==
Povratak Adila Zulfikarpašića u Bosnu poklapa se sa  početkom demokratskih procesa u bivšoj Jugoslaviji. Zajedno sa [[Alija Izetbegović|Alijom Izetbegovićem]] inicirao je stvaranje [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]]. Međutim, ubrzo su se Zulfikarpašićevi [[Liberalizam|liberalni]] i [[Demokratija|demokratski]] pogledi na aktuelne procese i budućnost Bosne našli u opreci ekstremizmu stranačke desnice, zbog čega je on odlučio formirati [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimansku bošnjačku organizaciju]]. U martu 1991. Adil Zulfikarpašić počinje izdavati u Sarajevu nedjeljne novine ''[[Bosanski pogledi]]'', koje uređuje grupa mladih novinara.
Predosjećajući ratni sukob u Bosni, Zulfikarpašić je u ljeto 1991. pokušao nagodbu sa Srbima, tzv. ''[[Sporazum Karadžić - Filipović|Historijski sporazum]]''. Kada su se već u životu Bosne pokazali rezultati tih nastojanja u naglom popuštanju međunacionalnih napetosti, [[Alija Izetbegović]] i [[Stranka demokratske akcije]] odbacili su Zulfikarpašićevu inicijativu.

Krajem juna 1990. Bošnjački institut i nedjeljnik ''[[Naši dani]]'' organiziraju u Sarajevu simpozij na temu ''Bosna i bošnjaštvo'', u kojem sudjeluje veliki broj znanstvenika, povjesničara i pisaca, a potom se objavljuje i knjiga sa tog skupa. Istovremeno je u Sarajevu objavljena knjiga ''[[Povratak u Bosnu]]'', koja sadrži niz priloga za biografiju Adila Zulfikarpašića.

== Rat u Bosni i Hercegovini 1992-1995. ==
Od 1992 do 1994. Zulfikarpašić pretežno boravi u [[Zürich]]u, putujući povremeno u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] kao predsjednik [[Muslimanska bošnjačka organizacija|Muslimanske bošnjačke organizacije]]. Često takođe poduzima putovanja u različite zemlje radi susreta sa političarima i drugim utjecajnim ličnostima, u potrazi za rješenjem pitanja Bosne i Hercegovine. Pomaže Bošnjake u izbjeglištvu, promovira njihovo okupljanje oko Matice Bošnjaka, kojoj je dao na upotrebu prostorije i svu infrastrukturu u [[Bošnjački institut|Bošnjačkom institutu]] u Zürichu [[Bošnjački institut|Institut]] postaje mjesto intelektualnih susreta između Bosne i inozemstva. Dominantna ideja-vodilja svih njegovih aktivnosti jeste očuvanje Bosne kao jedinstvene, cjelovite zemlje.

== Bošnjački institut ==
U junu 1988. Adil Zulfikarpašić osniva ''Bosniaken Institut'' u Cirihu, sa statusom [[Fondacija Wikimedia|fondacije]] ([[vakuf]]a).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/12/22/adil-zulfikarpasic-filantrop-koji-je-reafirmirao-nacionalno-ime-bosnjak|title=Adil Zulfikarpašić, filantrop koji je reafirmirao nacionalno ime Bošnjak|last=Lisica|first=Admir|website=balkans.aljazeera.net|language=bs|access-date=26. 6. 2023}}&lt;/ref&gt; Kupuje zgradu u okviru kompleksa Univerziteta, preuređuje je za moderni institut, useljava u nju svoju biblioteku i zbirku umjetnina. Bošnjački institut je nastao kao plod dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima. Već na početku Bošnjački institut izdaje nekoliko publikacija (političkih i literarnih), koje se nisu mogle tada objaviti u Bosni i Hercegovini.

Godine 1991. otvorena je podružnica Bošnjačkog instituta u Sarajevu koja djeluje i tokom rata u Bosni i Hercegovini. Godinw 1998. odlučio je da preseli Bošnjački institut iz Züricha u Sarajevo, te je  24. maja 2001. otvoren [[Bošnjački institut|Bošnjački institut - Fondacija Adil Zulfikarpašić]] u Sarajevu. Svi fondovi iz Ciriha prenešeni su u Sarajevo gdje je počeo sa radom Bošnjački institut, moderna institucija nauke i kulture Bosne i Hercegovine s bogatim bibliotečkim, arhivskim, muzejskim i umjetničkim kolekcijama.

Adil Zulfikarpašić živio je sa suprugom Tatjanom u Sarajevu, gdje je i umro 21. jula 2008.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada od kojih su najznačajnije ''[[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]'', ''Povelja počasnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]'' i ''Diploma počasnog doktora pravnih nauka [[Univerzitet u Bihaću|Univerziteta u Bihaću]]''.

== Također pogledajte ==
*[[Adil-begova džamija]]
*[[Bošnjački institut]]

== Izvori ==

* [https://books.google.ba/books?id=hUneqCTh2YIC&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_ViewAPI&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Gace, N., Đilas, M. (1998), ''The Bosniak: Adil Zulfikarpasic'', London, Hurst &amp; Company]
* Filandra, Š., Karic, E. (2004), ''The Bosniac Idea'', Zagreb, Globus
* Imamović, M. (1996), ''Bošnjaci u emigraciji: monografija Bosanskih pogleda'', Sarajevo, Bošnjački institut Zurich, Odjel Sarajevo
* Zulfikarpašić, A. (1991), ''Članci i intervjui povodom 70-godišnjice'', Sarajevo, Bošnjački institut
* Zulfikarpašić, A., Gotovac, V., Tripalo M., Banac, I. (1995), ''Okovana Bosna'', Zurich, Bošnjački institut
* Zulfikarpašić, A. (2005), ''Osvrti'', Sarajevo, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića
* Zulfikarpasic, A., Bučar, F. (2001), ''Sudbonosni događaji: historijski presjek presudnih zbivanja i propusta'', Sarajevo, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića

== Vanjski linkovi ==
{{Refspisak}}
* [http://www.camo.ch/biografijaaz.htm Adil Zulfikarpasic - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512142155/http://www.camo.ch/biografijaaz.htm |date=12. 5. 2012 }}
* [http://www.bosnjackiinstitut.ba/home/sadrzaj/113 Bošnjački institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823084207/http://www.bosnjackiinstitut.ba/home/sadrzaj/113 |date=23. 8. 2011 }} Adil Zulfikarpašić : članci i intervjui povodom 70-godišnjice

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zulfikarpašić, Adil}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Političari Muslimanske bošnjačke organizacije]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Biografije, Foča]]
[[Kategorija:Rođeni 1921.]]
[[Kategorija:Umrli 2008.]]
[[Kategorija:Bošnjački nacionalizam]]</text>
      <sha1>gczh49wwpt2nx7zltq35089cvi3nm24</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ejup Ganić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11260</id>
    <revision>
      <id>3671229</id>
      <parentid>3633356</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:00:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5789" sha1="aosh9aathtpyc72x30lnst7tj09l23b" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Ejup Ganić
| slika              = 
| redoslijed         = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije BiH]]
| vrijeme_na_vlasti  = 29. decembar 1997 – 1. januar 1999.
| prethodnik         = Vladimir Šoljić
| nasljednik         = Ivo Andrić-Lužanski
| redoslijed2        = [[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine|Predsjednik Federacije BiH]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 1. januar 2000 – 1. januar 2001.
| prethodnik2        = [[Vladimir Šoljić]]
| nasljednik2        = [[Ivo Andrić-Lužanski]]
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1946|03|03}}
| mjesto_rođenja     = [[Novi Pazar]], [[Jugoslavija]]
| datum_smrti        = 
| etnicitet          = [[Bošnjak]]
| politička_stranka  = [[SDA]] (do 1999.)
| supruga            = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = 
| vjera              = [[Islam]]
| potpis             = 
| web_stranica       = 
}}
'''Ejup Ganić''' (rođen 3. marta 1946) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[političar]], [[akademik]] i [[profesor]]. Bio je profesor na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Osnivač je i kancelar privatnog Univerziteta [[Sarajevo School of Science and Technology]]. Jedan je mandat bio na funkciji predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine od 1997. do 2001. Ima zvanje doktora nauka sa [[Masačusetski institut za tehnologiju|Masačusetskog instituta za tehnologiju]] (MIT).

== Biografija==
Rođen je 3. marta 1946. u Sebečevu, [[Novi Pazar]], [[SFRJ]], (danas [[Srbija]]). Diplomirao i magistrirao na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Doktorirao na Tehnološkom institutu u [[Boston]]u, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Radio kao samostalni istraživač u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju u [[Beograd]]u, asistent-istraživač na ''Massachusetts Institut of Technology'' (MIT), Cambridge (SAD), stariji istraživač na ''Union Cambridge Corporation-Linde Division'', New York (SAD), docent na univerzitetima u New Yorku i Chicagu, vanredni profesor na ''University of Illinoisat'', Chicago, direktor UNIS-Instituta, gostujući profesor Univerziteta Lomonosov (Rusija).

===Politička karijera ===
Obavljao je dužnosti člana [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva RBiH]], izabran kao [[Jugoslaveni|Jugoslaven]], na [[Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990.|izborima 1990]], predsjednika FBiH, rukovodioca komisije FBiH u arbitražnom postupku za [[Brčko]].

Objavio preko 100 naučnih i stručnih radova, među kojima &quot;Handbook of Heat Transfer Fundamentals&quot;, &quot;Experimental Heat Transfer&quot;, &quot;Engineering Turbulence Modelling and Measurements&quot;.

Predsjednik Zajednice univerziteta BiH, predsjednik Odbora za naučno-istraživački rad Mašinskog fakulteta, član American Nuclear Society i više drugih naučnih i stručnih asocijacija. Dobitnik nagrade &quot;Veselin Masleša&quot;.

Živi i radi u Sarajevu.

==Optužnica za ratne zločine==
Ejup Ganić uhapšen je 1. marta 2010, na londonskom aerodromu [[Aerodrom Heathrow|Heathrow]], pod optužbom da je kriv za smrt najmanje 18 vojnika [[JNA]] 3. maja 1992. u [[Incident u Dobrovoljačkoj 1992.|incidentu u Dobrovoljačkoj ulici]] u Sarajevu. Optužnica je podignuta od strane Srbije, a zahtjev za izručenje sudstvu Velike Britanije, upućen je od strane Srbije i Bosne i Hercegovine.&lt;ref&gt;[http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/543615/index.do?direct=543492&amp;_vl_backlink=/home/politik/aussenpolitik/index.do&amp;selChannel= Bosnien und Serbien wollen Auslieferung von Ex-Präsident Ganic, članak u Die Presse, austrijskom dnevniku, 2. marta 2010. godine]&lt;/ref&gt;. Ganić je u pritvoru trebao ostati do 29. marta, međutim pušten je nakon što je bosanska investitorka [[Sanela Diana Jenkins]] platila kauciju. Sudija John Laws je primijetio da je srbijanska optužba bila politički motivirana te je iz tog razloga dopustio puštanje na slobodu uz kauciju.&lt;ref name=&quot;dw&quot;&gt;{{cite web |last1=Welle (www.dw.com) |first1=Deutsche |title=Ganić pušten iz pritvora {{!}} DW {{!}} 11.03.2010 |url=https://www.dw.com/bs/gani%C4%87-pu%C5%A1ten-iz-pritvora/a-5342834 |website=DW.COM}}&lt;/ref&gt; Također, Ganićev advokat je tvrdio da Srbija nema nikakvih stvarnih dokaza te su svih njeni navodni dokazi ustvari pisanja prosrbijanskih medija u vezi događaja u Dobrovoljačkoj ulici&lt;ref name=&quot;dw&quot;/&gt;. Međutim, kancelarija srbijanskog tužioca je tvrdila da slučaj sadrži dodatne dokaze&lt;ref name=&quot;upi.com&quot;&gt;http://www.upi.com/Top_News/International/2010/03/26/Serbia-pushes-again-for-Ganic-extradition/UPI-99931269612918/&lt;/ref&gt;. Dana 27. jula 2010, sud grada Westminster je blokirao njegovo izručenje Srbiji i pustio ga na slobodu, navodeći da je &quot;proces izručenja Srbiji pokrenut i motiviran isključivo političkim ciljevima i uz veliku dozu zloupotrebe prava ovog suda&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Ron |last=Synovitz |title=Former Bosnian Leader Returns To Sarajevo After U.K. Rejects Serbian Extradition |url=http://www.rferl.org/content/Former_Bosnian_Leader_Returns_To_Sarajevo_After_UK_Rejects_Serbian_Extradition/2112338.html |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=28. 7. 2010 |access-date=29. 7. 2010}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici Federacije BiH}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ganić, Ejup}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]]
[[Kategorija:Članovi BANU]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački diplomati]]
[[Kategorija:Političari Stranke demokratske akcije]]
[[Kategorija:Bošnjaci]]</text>
      <sha1>aosh9aathtpyc72x30lnst7tj09l23b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubravko Lovrenović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11367</id>
    <revision>
      <id>3671215</id>
      <parentid>3344778</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:56:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11044" sha1="exwfkoa0ja9tqr6bd2hkqojqf6i2l5t" xml:space="preserve">'''Dubravko Lovrenović''' ([[Jajce]], 30. august 1956 – [[Sarajevo]], 17. januar 2017) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] medievalista. Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u [[Sarajevo|Sarajevu]] diplomirao je [[1979]]. godine. Na istom je fakultetu odbranio doktorat ''[[Ugarska]] i [[Bosna]] ([[1387]]-[[1463]])'' 18. decembra [[1999]]. godine. Na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] prošao je sva univerzitetska zvanja. Redovni je profesor na oblasti Historija srednjeg vijeka. Zimski semestar [[2001]]/[[2002]]. godine proveo je kao gostujući profesor na [[SAD|američkom]] [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]]. Godine [[2005]]. boravio je i kao stipendist na Centralno-evropskom univerzitetu u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Bio je predsjednik odsjeka za historiju i prodekan za nastavu [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]].

Objavio je veći broj knjiga i radova o srednjem vijeku u domaćim i stranim stručnim časopisima, kao i više desetina tekstova publicističkog tipa. Sudjelovao je na većem broju naučnih skupova. Urednik je brojnih izdanja knjiga, organizator naučnih skupova, voditelj i učesnik u radu u više naučnih projekata, recenzent brojnih izdanja, promotor brojnih publikacija i član više redakcija.

Bio je član [[ANU BiH]], sekretar Odbora za historijske nauke pri [[ANU BiH]]. Dalje, bio je u sastavu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Komisije za saradnju sa [[UNESCO]]-m. Od 2012. Bio je član [[Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije|Društva za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije]]. Bio je i član je većeg broja udruženja i organizator pomaganja ugroženom stanovništvu na području BiH.

Bio je povremeno politički aktivan. Od 2001. do 2003. godine bio je zamjenik ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. 

Preminuo je u Sarajevu 17. 1. 2017.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/u-61-godini-preminuo-profesor-dubravko-lovrenovic/170117028|title=U 61. godini preminuo profesor Dubravko Lovrenović |newspaper=[[Klix.ba]] |access-date=17. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Predmeti interesovanja ==
Srednjovjekovna bosanska i evropska historija, s posebnim osvrtom na regiju Centralno-Istočne Evrope, Ugarsko-bosanski odnosi u srednjem vijeku, recepcija i tumačenje bosanskog srednjovjekovlja u novom vijeku i savremenom dobu, historijski mitovi i njihova upotreba, materijalna kultura (stećci prije svega). 

== Posebna izdanja ==
# Na klizištu povijesti (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska) 1387-1463, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2006.[http://www.naklada-ljevak.hr/knjiga.asp?isbn=953-7035-09-3]
# Povijest est magistra vitae, Rabic, Sarajevo 2008, 385.
# Sirat ćuprija fra Ante Kneževića, Dobra knjiga,Sarajevo 2008.
# Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Rabic, 1.izdanje, Sarajevo 2009, 332.
# Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Rabic, 2. izdanje, Sarajevo 2010, 426.
# Medieval tombstones : and graveyards of Bosnia and Hum, Rabic, 3.izdanje (na engleskom jeziku), Sarajevo 2010, 426.
# Bosanska kvadratura kruga, Dobra knjiga - Synopsis, Sarajevo - Zagreb, 2012, 495.
# Stećci : bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Ljevak, 4. izdanje, Zagreb 2013, 452.

== Članci, rasprave, prikazi i osvrti ==
#Cetinski knez Ivaniš Nelipčić u političkim previranjima u Dalmaciji krajem 14. i tokom prvih decenija 15. stoljeća, Prilozi Instituta za istoriju XXI/22, Sarajevo, 1986, 199-220.
# Ostrovica i Skradin u mletačko-ugarskim ratovima za Dalmaciju (1409.-1420.), Historijski zbornik 39, Zagreb, 1986, 163-172.
# Kako je bosanski vojvoda Sandalj Hranic došao u posjed Ostrovice i Skradina, Radovi 19, Zagreb, 1986, 231-236.
# Da li je [[Jelena Nelipčić]] bila majka Balše Hercegovica, Istorijski zbornik 7, Banja Luka, 1986, 193-198.
# Hrvoje Vukčić Hrvatinić i splitska komuna, Prilozi Instituta za istoriju XXII/23, Sarajevo, 1987, 37-45.
# [[Jelena Nelipčić]], splitska vojvotkinja i bosanska kraljica, Radovi 20, Zagreb, 1987, 183-193.
# Istočni Jadran u odnosima između Hrvoja Vukčića i Sandalja Hranića na prelazu iz XIV. u XV. stoljeće, Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika BiH 27, Sarajevo, 1987, 55-66.
# Uticaj Ugarske na odnos Crkve i države u srednjovjekovnoj Bosni, &quot;Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291.-1991.&quot;, (zbornik radova), FTS, Samobor, 1994, 37-93.
# Srednjovjekovna Evropa. Definiranje pojmova, utvrđivanje sadržaja, omeđivanje prostora, Radovi 27, Zagreb, 1994, 289-302.
# Bosanski mitovi, Erasmvs 18, Zagreb, 1996, 26-37.
# Bosansko-humski mramorovi – stećci, Bosna Franciscana V/7, Sarajevo, 1997, 94-139.
# Na ishodištu srednjovjekovne bosanske etno-politogeneze, Bosna Franciscana VI/9, Sarajevo, 1998, 85-125.
# Bosansko srednjovjekovlje u svjetlu kristijanizacije vladarske ideologije (Na trećem putu tzv. &quot;monarhijske pobožnosti&quot;), Bosna Franciscana V/8, Sarajevo, 1998, 156-193.
# Proglašenje Bosne kraljevstvom (Pokušaj revalorizacije), Forum Bosnae 3-4, Sarajevo, 1999, 227-287.
# Srednjovjekovna Bosna i srednjoeuropska kultura (Prožimanja i akulturacija), Forum Bosnae 5, Sarajevo, 1999, 177-206.
# Vitez, herceg i pataren (Ideološki stereotipi i životna stvarnost), Forum Bosnae 7-8, Sarajevo, 2000, 257-294; “Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice smrti Fra Anđela Zvizdovića”, FTS-Franjevački samostan Fojnica, Sarajevo-Fojnica, 2000, 21-59.
# Hrvoje Vukčić Hrvatinić i srednjodalmatinske komune (1398.-1413.), Zbornik radova ''Jajce 1396-1996'', Jajce, 2002, 31-51.
# Tri etnonacionalna pogleda u bosansko srednjovjekovlje, Forum Bosnae, 18, Sarajevo, 2002.
# Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna Franciscana XII/21, Sarajevo, 2004, 172-202.
# Središte bez središta (povratak iz unutrašnjeg izgnanstva), Status 3, Mostar, 2004, 95-97.
# Modeli ideološkog isključivanja: Ugarska i Bosna kao ideološki protivnici na osnovu različitih konfesija kršćanstva, Prilozi Instituta za istoriju 33, Sarajevo, 2004, 9-57.
# Bošnjačka recepcija bosanskog srednjovjekovlja, Zeničke sveske – Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 02/05, Zenica, decembar 2005, 241-290.
# Duž balkanskih historiografskih transverzala, Zeničke sveske – Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 03/06, Zenica, 2006, 11-20.
# O historiografiji iz Prokrustove postelje (Kako se i zašto kali(o) bogumilski mit), Status 10, Mostar, 2006, 256-286.
# Krist i donator: Kotromanići između vjere rimske i vjere bosanske – II. – (Konfesionalne posljedice jednog lokalnog crkvenog raskola), “Tristota obljetnica stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004)”, Zbornik radova sa Znanstvenog skupa, Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice stradanja samostana i crkve u Olovu (1704-2004), Sarajevo, 15. i 16. listopada 2004. (Predgovor: Marko Karamatić), Franjevačka teologija Sarajevo, Sarajevo 2008, 17-54.
# Ugarsko-bosanski odnsoi i konfesionalna povijest srednjovjekovne Bosne u djelu Lajosa Thallóczya, Bosna franciscana XVI/29, Sarajevo 2008, 77-89.
# Profani teror – sveta retorika. (Kako je bosanski vojvoda Radosav Pavlović postao opaki pataren, bič katoličke vjere), Bosna franciscana XVII/31, Sarajevo 2009, 129-187.
# Profani teror - Sveta retorika (Kako je bosanski vojvoda Radosav Pavlović postao opaki pataren, bič katoličke vjere), Spomenica akademika Marka Šunjića (1927-1998), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 103-160.
# Translatio sedis i uspostava novog konfesionalnog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni - I, Franjevački samostan u Gučoj Gori, Zbornik radova sa znantvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori održanog 25. i 26. rujna 2009. u Gučoj Gori, Guča Gora - Sarajevo 2010, 113-125.
# Bosanski Jeremija u novom izdanju: uz reprint izdanje Kratke povijesti kralja bosanskih (Dubrovnik, 1884, 1886, 1887) fra Antuna Kneževića, Bosna franciscana XVII/30, Sarajevo 2009, 241-251.
# Јелена Мргић, Северна Бoсна 13 – 16. век, Посебна издања, књига 55, Историјски институт, Београд, 2008., Bosna franciscana XVII/31, Sarajevo 2009, 356-361.

== Literatura ==
* [[Adnan Buturović]], Tragedija Bosne jeste što se historijska svijest izražava kao mitska svijest!, (Intervju: Dr. Dubravko Lovrenović), Slobodna Bosna IV/105, Sarajevo 1998, 38-39, 46.
* [[Nerzuk Ćurak ]], Intervju Dana: Dubravko Lovrenović, Dani 74, Sarajevo 27. 04. 1998, 8-12.
* [[Marko Hrskanović]], Prof. Dubravko Lovrenović, “Marko Hrskanović, Odgojitelji, profesori i studenti Vrhbosanske bogoslovije Travnik-Sarajevo 1890.-1990., ‘Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890.-1990. Zbornik radova znanstvenog simpozija održanog u Sarajevu 3. i 4. srpnja 1991. godine prigodom obilježavanja stote obljetnice postojanja Bogoslovije”, SV 5, Sarajevo-Bol 1993, 456.
* [[Ivan Lučić]], U traženju izgubljene domovine (Interview), Matica 50/8, Zagreb 2000., 28-30.
* [[Lejla Sarajlić]], Interview: Dubravko Lovrenović, povjesničar, Krijesnica VI/16-17, Zenica 1999, 4-9.
* [[Angelina Šimić]], Refleksije istorije (Bosna u europskom srednjem vijeku na “Napretkovoj” tribini, Dubravko Lovrenović), Oslobođenje 51/16530, Sarajevo 12.6. 1994, 10.
* ... Dubravko Lovrenović, “Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Spomenica (1950-1980)”, FF, Sarajevo 1980, 42.
* ... Vlada Federacije nikada ništa nije uradila da se stećci u Radimlji zaštite! (Dubravko Lovrenović), Slobodna Bosna VI/191, Sarajevo 2000, 66.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[https://www.scribd.com/doc/115231599/Na-Klizistu-Povjesti-Lovrenovic Dubravko Lovrenović: Na klizištu povijesti]
*[https://www.scribd.com/doc/120779207/DUBRAVKO-LOVRENOVIĆ-Stećci Dubravko Lovrenović: Stećci- bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka]{{Mrtav link}}
*[https://web.archive.org/web/20070928132149/http://www.zemuzej.ba/zesveske/04_06/0406_4_1.htm Prikaz knjige &quot;Na klizištu povijesti&quot;]
*[https://www.academia.edu/1511637/Book_review_Dubravko_Lovrenovi%C4%87_Ste%C4%87ci_Bosansko_i_humsko_mramorje_srednjeg_vijeka_Rabic_Sarajevo_2009_312._str._Enes_Dedi%C4%87_ Prikaz knjige &quot;Stecci - Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka&quot;]
*[https://www.academia.edu/2626597/Book_review_Dubravko_Lovrenovi%C4%87_Bosanska_kvadratura_kruga_Dobra_knjiga-_Synopsis_Sarajevo-_Zagreb_2012_496_str._Enes_Dedi%C4%87_ &quot;Bosanska kvadratura kruga&quot;]

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Lovrenović, Dubravko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]]
[[Kategorija:Biografije, Jajce]]
[[Kategorija:Rođeni 1956.]]
[[Kategorija:Umrli 2017.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>exwfkoa0ja9tqr6bd2hkqojqf6i2l5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mongolija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12449</id>
    <revision>
      <id>3671293</id>
      <parentid>3668398</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:28:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>5.43.120.184</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravili množinu država</comment>
      <origin>3671293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10921" sha1="nfibmk9ya447w47jt694h01f2qjhaia" xml:space="preserve">{{Infokutija država
|izvorno_ime=[[Datoteka:Monggol ulus.svg|50px]]&lt;br /&gt;Монгол Улс&lt;br /&gt;Mongol Uls
|zvanično_ime=Mongolija
|ime_genitiv=Mongolije
|zastava=Flag of Mongolia.svg
|grb=Coat of Arms of Mongolia.svg
|mapa=Mongolia (orthographic projection).svg
|službeni_jezik=[[Mongolski jezik|mongolski]]
|glavni_grad=[[Ulaanbaatar]]&lt;br /&gt;{{coord|47|55|N|106|53|E}}
|vrsta_prve_vlasti=Predsjednik
|vladar_prva_vlast=[[Ukhnaagiin Khürelsükh]]
|vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade
|vladar_druga_vlast= [[Luvsannamsrain Oyun-Erdene]]
|po_površini_na_svijetu=18.
|površina=1.564.116
|procenat_vode=0,6
|po_broju_stanovnika_na_svijetu=104.
|stanovnika=3.041.142
|stanovnika_godina = 2009
|gustoća=1,94
|nezavisnost=11. juli 1921.
|valuta=[[Tugrug]]
| bdp_ukupno                     = $9.414 biliona
| bdp_godina                     = 2008
| po_broju_bdp_na_svijetu        = -
| bdp_per_capita                 = $3,549
| hdi                            = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;0.727
| hdi_godina                     = 2007
| hdi_nivo                       = {{color|#FFA500|srednji}}
| po_broju_hdi_na_svijetu        = 76. na svijetu
| gini                           = 32,8
| gini_godina                    = 2002.
| po_broju_gini_na_svijetu       = -
|vremenska_zona=+7, ljeti +8
|himna=&quot;[[Bügd Nairamdakh Mongol]]&quot;{{Center| }}
|internetski_nastavak=[[.mn]]
|pozivni_broj=976
|}}

'''Mongolija''' (na [[mongolski jezik|mongolskom]], ''Монгол Улс'', &quot;zemlja Mongola&quot;) je [[Kontinentalna klima|kontinentalna država]] u [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]]. Graniči se sa [[Rusija|Rusijom]] na sjeveru i [[Kina|Kinom]] na jugu gde je smještena [[Unutrašnja Mongolija|Autonomna regija Unutrašnja Mongolija]]. Sa površinom od 1.564.116 km2 (603.909 kvadratnih milja), Mongolija je [[Spisak država po površini|18. najveća država svijeta]] na kojoj živi preko 3,3 miliona stanovnika. Mongolija ima vrlo malo [[Obradivo zemljište|obradivog zemljišta]] jer je veći dio njene površine prekriven [[Stepa|stepom]] sa planinama na sjeveru zemlje i [[Pustinja Gobi|pustinjom Gobi]] na jugu. Glavni i najveći grad je [[Ulan Bator|Ulanbator]] koji je zajedno sa [[Moskva|Moskvom]], [[Otava|Otavom]] i [[Nur-Sultan]]om najhladniji glavni grad na svijetu.

Teritorija današnje Mongolije je bila dom različitim nomadskim carstvima kao što su [[Sjungnu]], [[Sjanbei]], [[Rouranski kaganat]], [[Prvi Turkijski kaganat]] i drugi. [[Džingis-kan]] je 1206. godine osnovao [[Mongolsko carstvo]] koje je postalo [[Najveća carstva svijeta|najveća kopnena imperija u historiji]]. Njegov unuk [[Kublaj-kan]] je osvojio Kinu i uspostavio [[Dinastija Yuan|dinastiju Yuan]]. Nakon propasti dinastije Yuan, Mongoli su se povukli u Mongoliju i nastavili da njome samostalno vladaju. Sredinom 17. stoljeća, Mongoliju je zauzela kineska [[dinastija Qing]] što je dovelo do širenja [[Budizam u Mongoliji|tibetanskog budizma]]. Do 1900. godine skoro trećina odraslih muškaraca su bili budistički monasi. Nakon propasti dinastije Qing 1911. godine, Mongolija je proglasila [[Mongolska revolucija 1921|nezavisnost od republike Kine]] 1921. godine. Ubrzo nakon toga je došla pod kontrolu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] koji je osnovao [[Narodna Republika Mongolija|Narodnu Republiku Mongoliju]] kao [[Socijalistička država|socijalističku državu]]. Nakon [[Pad komunizma|pada komunizma]] 1989. godine, Mongolija je provela vlastitu [[Mongolska revolucija 1990|demokratsku revoluciju]] koja je dovela do [[Višepartijski sistem|višepartijskog sistema]], [[Ustav Mongolije|novog ustava]] i prelaska na [[Tržišna ekonomija|tržišnu ekonomiju]]. Mongolija je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[Azijski dijalog o saradnji|Azijskog dijaloga o saradnji]], [[G77]], [[Azijska infrastrukturna investiciona banka|Azijske infrastrukturne investicione banke]] i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]].

== Historija ==
{{Glavni|Historija Mongolije}}

Još u antičko vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo nomadska plemena stočara. U to doba, u ovoj velikoj državi postojala su tek sporadično manja naselja Samojedi i Ujgura, kao i neka pod kineskim utjecajem.

Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na putu svile koji je prolazio zapadnom i središnjom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je [[Džingis Kan]]u (1155-1227) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko vijekova vladala svjetskim carstvom, koje je [[1240]]. dosezalo čak do srednje Evrope. Njegov unuk Kublaj Kan (†1294 u Pekingu) osnovao je u Kini dinastiju Yuan i budističkim svećenicima prenio pravo upravljanja Tibetom. Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400-te je pod Timur Lenkom opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju između [[1690]] i [[1757]] prešlo na kinesku dinastiju Qving.

Nakon njenog sloma 1911. godine, Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (uprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921. da su kineske snage (sjeverni militaristi) konačno istjerane iz zemlje. 1924. godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit SSSRa. U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike privredne probleme. Za vrijeme staljinističkih čistki ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo sva inteligencija zemlje i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama bespovratno su uništeni.

Na krilima promjena u istočnoj Evropi pojavio se [[1990]]. i u Mongoliji demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su [[1992]]. Danas je demokratija u Mongoliji stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi centralne Azije. Na predsjedničke izbore u maju 2005. izašla su po dva prijašnja predsjednika vlade i dva industrijalca, dakle četiri ugledna kandidata. Glavne predizborne teme bile su tržišna privreda i borba protiv nezaposlenosti i korupcije; ovo zadnje pripisivalo se obojici kandidata koji su ušli u drugi krug.

Od 1990. do 1996. vladali su reformirani komunisti, a onda do 2000. Demokratska stranka. Od 2004. na vlasti je velika koalicija reformiranih komunista i demokratskih stranaka.

== Geografija ==
{{Glavni|Geografija Mongolije}}
Mongolija je vrlo rijetko naseljena zemlja stepa, [[planina]] i [[pustinja]]. Sa 1,565.501&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ona je 18. država po veličini od ukupno 194 država, tek nešto malo manja od [[Iran]]a. Ali za razliku od Irana, sa svojih 2,66 milijuna stanovnika ima samo 4 posto njegovog stanovništva - isto koliko i 140 puta površinom manji otok [[Jamajka]]. Takva rijetka naseljenost neće se, vjerovatno, u ovom stoljeću ozbiljnije mijenjati, iako je istina da se stanovništvo Mongolije u zadnjih 30 godina udvostručilo.

== Politika ==
&lt;gallery&gt;
Tsakhiagiin_Elbegdor.jpg|Tsakhiagiin Elbegdor, predsjednik Mongolije od 2009. godine&lt;ref name=&quot;predsjednik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.president.mn/eng/president/biography.php |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 8. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140805052247/http://www.president.mn/eng/president/biography.php |archive-date=5. 8. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;
{{Proširiti sekciju}}

== Administrativna podjela ==
{{Glavni|Provincije Mongolije}}

[[Datoteka:Mongolia CIA map.png|mini|300p|Karta Mongolije.]]
{{kolone
|col1 =
*[[Arkhangai provincija|Arkhangai]]
*[[Bayan-Ölgii provincija|Bayan-Ölgii]]
*[[Bayankhongor provincija|Bayankhongor]]
*[[Bulgan provincija|Bulgan]]
*[[Darkhan-Uul provincija|Darkhan-Uul]]
*[[Dornod provincija|Dornod]]
*[[Dornogovi provincija|Dornogovi]]
*[[Dundgovi provincija|Dundgovi]]
*[[Govi-Altai provincija|Govi-Altai]]
*[[Govisümber provincija|Govisümber]]
*[[Khentii provincija|Khentii]]
|col2 =
*[[Khovd provincija|Khovd]]
*[[Khövsgöl provincija|Khövsgöl]]
*[[Ömnögovi provincija|Ömnögovi]]
*[[Orkhon provincija|Orkhon]]
*[[Övörkhangai provincija|Övörkhangai]]
*[[Selenge provincija|Selenge]]
*[[Sükhbaatar provincija|Sükhbaatar]]
*[[Töv provincija|Töv]]
*[[Uvs provincija|Uvs]]
*[[Zavkhan provincija|Zavkhan]]
}}

== Privreda ==
Mongolska privreda je pretežno agrarna; tradicionalni proizvodi su [[meso]], [[mlijeko]] i [[vuna]]. Osim toga, proizvodi se nešto [[žitarice|žitarica]] (na samo par promila površine), [[krompir]] i [[povrće]]. U ukupnom društvenom bruto proizvodu [[poljoprivreda]] - jednako kao i [[industrija]] - učestvuje s nepunih 30 posto.

Rudno bogatstvo Mongolije se sastoji uglavnom od [[ugalj|uglja]], nekih [[mineral]]a, [[bakar (element)|bakra]], [[nafta|nafte]] , [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]]. Godine 2010. je počela konstrukcija rudnika zlata i bakra Oyou Tolgoi, koji će biti najveća investicija u historiji Mongolije, u iznosu od 10 milijardi američkih dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.radioaustralia.net.au/connectasia/stories/201001/s2793142.htm|title=Concern over giant Mongolian mine {{!}} Connect Asia|website=www.radioaustralia.net.au|access-date=5. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Kada bude kompletiran, rudnik će proizvoditi 450 000 tona bakra godišnje. Svjetske potrebe za bakrom su 19 miliona tona.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.riotinto.com/copperanddiamonds/copper-and-diamonds-in-depth-1539.aspx|title=Copper &amp; Diamonds in-depth|date=28. 6. 2016|website=www.riotinto.com|access-date=5. 12. 2016}}&lt;/ref&gt; Pretpostavljene zalihe na lokaciji su: bakar 2,7 miliona tona, zlato 48 miliona grama, srebro 1,9 hiljada tona, i molibden 205 hiljada tona. Ovaj posao vodi kompanija Rio Tinto.

Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990.-2002.) u zadnjih par godina privreda se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva većim dijelom na uslužnim djelatnostima čiji je udio u ukupnoj privredi narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod granica siromaštva i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom o oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini.

== Demografija ==
{{Proširiti sekciju}}

== Kultura ==
{{Proširiti sekciju}}

== Također pogledajte ==
* [[Spisak država po datumu državnosti]]
* [[Spisak država po površini]]

== Vanjski linkovi ==
== Reference ==
{{reference}}
{{Države Azije}}

{{Commonscat|Mongolia}}

[[Kategorija:Države svijeta]]
[[Kategorija:Države Centralne Azije]]
[[Kategorija:Mongolija|*]]
[[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1911.]]</text>
      <sha1>nfibmk9ya447w47jt694h01f2qjhaia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Prelog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14905</id>
    <revision>
      <id>3671284</id>
      <parentid>3558901</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:14:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3462" sha1="bm1lhh3sok19l25ewmrjv0xd2movugk" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Vladimir Prelog
| slika = Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg
| veličina_slike = 
| opis = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1906|7|23}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1998|1|7|1906|7|23}}
| mjesto_smrti = [[Zürich]], [[Švicarska]]
| nacionalnost = 
| druga_imena = 
| zanimanje = 
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Vladimir Prelog''' (23. juli 1906 – 7. januar 1998) bio je hrvatsko-švicarski [[hemičar]]. Zajedno sa [[John W. Cornforth|Johnom W. Conforthom]] za svoje radove iz oblasti stereoizomerije [[organska hemija|organskih]] [[molekula]] dobio je [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] [[1975.]]&lt;ref name=&quot;essekeri&quot;&gt;[http://essekeri.hr/bio/6-vladimir-prelog Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140813043649/http://essekeri.hr/bio/6-vladimir-prelog |date=13. 8. 2014 }} na ''essekeri.hr'', pristupljeno: 23. 7. 2014.&lt;/ref&gt;

Rođen je u Sarajevu 1906, gdje je živio do 1915. [[Gimnazija|Gimnaziju]] je završio u [[Zagreb]]u nakon što se porodica preselila tamo 1915, a nakon toga je studirao [[hemija|hemiju]] u [[Prag]]u, gdje je po završetku studija bio voditelj Laboratorijske firme G. J. Driza. Bio je direktor Zavoda za organsku hemiju Tehničkog fakulteta u [[Zagreb]]u, a od 1942. radio je u Saveznoj visokoj tehničkoj školi u [[Zürich]]u. Područje njegovih istraživanja bili su uglavnom [[heterociklički spojevi]], [[alkaloid]]i i [[antibiotici]]. Glavno zanimanje bila mu je [[stereohemija molekula]]. Zaokupljao ga je problem prostorne građe molekula. Uveo je naziv [[hemijska topologija]] za područje stereohemije koje se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Doprinio je objašnjenju strukture [[stereoid]]a, [[kinin]]a, [[strihnin]]a i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi doprinijeli su razumijevanju prirode enzimskih reakcija.&lt;ref name=&quot;essekeri&quot;/&gt;

==Reference==
{{reference}}

== Dodatna literatura ==
* Prelog, Vladimir: ''My 132 Semesters of Chemistry Studies'', Američko hemijsko društvo, [[Washington, D.C.|Washington, D.C]], 1991; {{ISBN|0-8412-1772-6}} ([[autobiografija]])

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Vladimir Prelog}}
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1975/prelog-autobio.html Životopis napisan od samog Preloga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071020030518/http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1975/prelog-autobio.html |date=20. 10. 2007 }} {{en simbol}}
* [https://www.library.ethz.ch/en/Ressourcen/Digitale-Bibliothek/Kurzportraets/Vladimir-Prelog-1906-bis-1998 Prelogova biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304190212/https://www.library.ethz.ch/en/Ressourcen/Digitale-Bibliothek/Kurzportraets/Vladimir-Prelog-1906-bis-1998 |date=4. 3. 2016 }} na stranici ETH Zürich {{en simbol}}

{{Nobelova nagrada za hemiju}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Prelog, Vladimir}}
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Umrli 1998.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hrvatski naučnici]]
[[Kategorija:Hrvatski hemičari]]
[[Kategorija:Švicarski hemičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]</text>
      <sha1>bm1lhh3sok19l25ewmrjv0xd2movugk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bekir Misirlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16415</id>
    <revision>
      <id>3671257</id>
      <parentid>3483623</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:08:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2471" sha1="08i3m80knp0tdqwuqtd6igx7uercgm7" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Bekir Misirlić
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1934|08|26}}
| mjesto_rođenja    = [[Banja Luka]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2001|11|01|1934|08|26}}
| mjesto_smrti      = Banja Luka
| nacionalnost      =
| obrazovanje       = Viša pedagoška škola likovnog smjera 1953
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo, skulptura
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Bekir Misirlić''' ([[Banja Luka]], 26. august 1931 – Banja Luka, 1. novembar 2001) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar i skulptor.

Srednju tehničku školu, odsjek [[arhitektura|arhitekture]] i konstrukcije, završio je 1950. godine, a Pedagošku akademiju 1953. godine, odsjek lijepih [[umjetnost]]i. Od 1987. godine bio je dopisni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Cijelo vrijeme je živio i radio u Banjoj Luci.

Polja izražavanja su mu [[slikarstvo]], [[skulptura]], [[keramika]] i [[mozaik]]. Na Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu i u banjalučkom Domu kulture održani su komemorativni skupovi povodom smrti Bekira Misirlića. U Sarajevu je o preminulom umjetniku govorio njegov dugogodišnji prijatelj [[Muhamed Filipović]], dok su u Banjoj Luci o svom sugrađaninu govorili [[Milan Balaban]], u ime grada, Dragojla Tošić historičarka umjetnosti i [[Ljubomir Gajić]] profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjoj Luci. Bekir Misirlić sahranjen je na [[Novo groblje u Banjoj Luci|Novom groblju u Banjoj Luci]].

== Djela  ==
* ''Ljubičasti kamen'' 
* ''Stari kamen kraj prozora'' 
* ''Bijela pregrada''
* ''Mali dio bašte''     
* ''Znaci prošlosti'', ulje na platnu    
* ''Bijela visoravan''

== Vanjski linkovi ==
*[https://web.archive.org/web/20111127140113/http://www.krug99.ba/galerija/galerija.asp Galerija KRUGA 99] Bekir Misirlić

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Misirlić, Bekir}}
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2001.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>08i3m80knp0tdqwuqtd6igx7uercgm7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husnija Kamberović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16426</id>
    <revision>
      <id>3671206</id>
      <parentid>3539059</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:53:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2984" sha1="tekh60j15apm2nniu69qatdupwd85jv" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Husnija Kamberović
| slika                =
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1963|9|6}}
|  mjesto_rođenja     = Gradačac, SFRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Husnija Kamberović''', [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historičar]], rođen u selu [[Mionica (Gradačac)|Mionica]] kod [[Gradačac|Gradačca]], ([[1963]]).

U Gradačcu je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] diplomirao je [[1987]]. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u [[Zagreb]]u odbranio je magistarski rad pod nazivom: ''Prelazak radne snage iz agrara u industriju u Bosni i Hercegovini 1945 – 1953. godine'', i doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine''.[[2001]].

Radio je u [[Institut za istoriju u Banja Luci|Institutu za historiju u Banjoj Luci]] ([[1988]] - [[1989]]), a od 1989. do 2017. radio u [[Institut za istoriju u Sarajevu|Institutu za historiju u Sarajevu]], gdje je od 2002. do 2016. obavljao dužnost direktora i bio urednik časopisa &quot;[[Prilozi Instituta za istoriju]]&quot;. Sada je redovni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 2013. predsjednik je Udruženja za modernu historiju. Učestvovao je na većem broju naučnih skupova i objavio veći broj radova.

== Knjige ==
#''Prema modernom društvu. [[Bosna i Hercegovina]] od 1945. do 1953. godine'', [[Tešanj]], [[2000]].
#''[[Husein-kapetan Gradaščević]] (1802—1834): Biografija'', [[Gradačac]], [[2002]].
#''Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine'', [[Zagreb]]-[[Sarajevo]], [[2003]].
#''Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine'', (drugo izdanje) [[Sarajevo]], [[2005]].
#''Mehmed Spaho (1883-1939) Politička biografija'', Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, [[Sarajevo]], [[2009]].
#''Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća'', Sarajevo, [[Institut za istoriju]], [[2011]]. 
#''Historiografija u Bosni i Hercegovini u službi politike'', Zagreb, Srednja Europa, [[2012]].
#''Džemal Bijedić. Politička biografija'', [[Mostar]], Muzej Hercegovine, [[2012]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Kamberović, Husnija}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Biografije, Gradačac]]
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]</text>
      <sha1>tekh60j15apm2nniu69qatdupwd85jv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Ćopić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17882</id>
    <revision>
      <id>3671272</id>
      <parentid>3644639</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7944" sha1="shtlfsaw8tc86ngh81g3kdjewysycdg" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Branko Ćopić
| slika              = S.Kragujevic, Branko Copic.JPG
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1915|1|1}}
| mjesto_rođenja     = Hašani, [[Austro-ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1984|3|26|1915|1|1}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[SFRJ]]
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = knjizevnik
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
[[Datoteka:Grob Branka Ćopića u Beogradu.JPG|mini|desno|Nadgrobna ploča Branka Ćopića u [[Beograd]]u]]
'''Branko Ćopić''' ([[Hašani (Bosanska Krupa)|Hašani]], [[Bosanska Krupa]], 1. januar 1915 – [[Beograd]], 26. mart 1984), bio je [[Jugoslavija|jugoslavenski]], srpski i  [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[književnost|književnik]].

== Biografija ==
Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u [[Bihać]]u, a učiteljsku školu pohađa u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], te je završava u [[Karlovac|Karlovcu]]. Na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] diplomira 1940, na [[pedagogija|pedagoško]]-[[filozofija|filozofskoj]] grupi. Odmah nakon podizanja ustanka u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], 1941. godine, pristupio je [[Partizani|partizanskim]] jedinicama, u čijim je redovima ostao do završetka [[NOB|rata]]. Cijelo vrijeme boravka u partizanima radio je na organiziranju [[kultura|kulturno]]-[[prosvjeta|prosvjetnih]] aktivnosti, a jedno vrijeme bio je i politički komesar združenih odreda Krupa-Sana. Taj period imat će veliki utjecaj na tematiku njegovog kasnijeg književnog stvaralaštva. Po završetku rata vraća se u Beograd, gdje je do 1949. bio urednik dječijeg časopisa &quot;Pioniri&quot;. Od 1951. pa sve do smrti profesionalno se bavio književnošću. U periodu od 1950. do 1960. napisao je nekoliko [[pripovijetka|pripovijetki]] (''Jeretička priča'', ''Večera za sekretara'', ''Odumiranje nogu'' i dr.) čiji je sadržaj kritikovao dio tadašnjeg političkog rukovodstva. Prvu priču objavljuje 1928, a prvu pripovijetku 1936. Ukupno mu je objavljeno oko 150 djela, bez ponovljenih izdanja i naslova u sabranim djelima, pa se ubraja u red najplodnijih i najčitanijih pisaca druge polovine 20. vijeka u bivšoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Autor je [[Spisak bosanskohercegovačkih scenarista|scenarija]] za [[film]] ''[[Major Bauk]]''. Djela su mu prevođena na [[albanski jezik|albanski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[češki jezik|češki]], [[engleski jezik|engleski]], [[esperanto]], [[francuski jezik|francuski]], [[holandski jezik|holandski]], [[italijanski jezik|italijanski]], [[kineski jezik|kineski]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[njemački jezik|njemački]], [[poljski jezik|poljski]], [[rumunski jezik|rumunski]], [[ruski jezik|ruski]], [[slovački jezik|slovački]] i [[turski jezik]]. Bio je član [[SANU]]-a i [[ANUBiH]]. Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941]], Ordena zasluga za narod I i II reda, Ordena bratstva i jedinstva I reda, Ordena Republike i dr. Izvršio je [[samoubistvo]] skokom sa [[Brankov most|Brankovog mosta]] na [[Sava|Savi]] u Beogradu 26. marta 1984.&lt;ref&gt;Biografija: književnik Branko Ćopić [http://opusteno.rs/biografije-poznatih-f151/biografija-knjizevnik-branko-copic-t22957.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150819053523/http://opusteno.rs/biografije-poznatih-f151/biografija-knjizevnik-branko-copic-t22957.html|date=19. 8. 2015}}; Branko Ćopić, [http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=417.0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141231025507/http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=417.0|date=31. 12. 2014}}; Tri decenije bez Branka Ćopića, [http://www.telegraf.rs/vesti/1000962-tri-decenije-bez-branka-copica-skok-sa-mosta-kao-beg-od-stvarnosti-video]&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{col-begin}}
*''Pod Grmečom'', pripovijetke, Beograd, 1938.
*''Borci i bjegunci'', pripovijetke, Beograd, 1939. 
*''Ognjeno rađanje domovine'', [[poezija]], [[Sarajevo]], 1944.
*''Priče partizanke'', Sarajevo, 1944. 
*''Bojna lira pionira'', poezija, Zagreb, 1945.
*''Sveti magarac i druge priče'', Beograd, 1946.
*''U svijetu medvjeda i leptirova. Doživljaji mačka Toše'', Zagreb, 1946. 
*''Ratnikovo proljeće'', poezija, Sarajevo, 1947. 
*''Sunčana republika'', [[pjesma|pjesme]], Sarajevo, 1948. 
*''Rudar i mjesec'', pjesme, Beograd, 1948. 
*''Ježeva kućica'', poezija, Beograd, 1949.
*''Šest vukova i jedan rep'', pjesme, Zagreb, 1949.
*''Prolom'', [[roman]], Beograd, 1952.
*''Priče ispod zmajevih krila'', Sarajevo, 1953.
*''Stari nevjernik'', priče, Sarajevo, 1953.
*''Doživljaji Nikoletine Bursaća'', priče, Sarajevo, 1956. 
*''[[Orlovi rano lete]]'', roman, Sarajevo, 1957. 
*''Lalaj Bao, Čarobna šuma'', poezija, Sarajevo, 1957.
{{col-break}}
*''Gluvi barut'', roman, Beograd, 1957.
*''Ne tuguj, bronzana stražo'', roman, Sarajevo, 1958.
*''Partizanske tužne bajke'', pjesme, Sarajevo, 1958. 
*''Djeda Trišin mlin'', poezija, Sarajevo, 1960.
*''Magareće godine'', roman, 1960.
*''Slavno vojevanje'', priče, Sarajevo, 1961.
*''Bitka u Zlatnoj dolini'', priče, Sarajevo, 1963. 
*''Osma ofanziva'', roman, Sarajevo, 1964.
*''Sabrana djela I-XII'', Beograd - Sarajevo, 1964.
*''Otac Grmeč'', Banja Luka, 1969.
*''Bašta sljezove boje'', priče, Beograd, 1970.
*''Glava u klancu, noge na vrancu'', priče, Sarajevo, 1971.
*''Mala moja iz Bosanske Krupe'', poezija, Sarajevo, 1971.
*''Sabrana djela I-XIV'', Beograd - Sarajevo, 1975.
*''Delije na Bihaću'', roman, Sarajevo, 1976.
*''Golubija vremena'', poezija, [[Mostar]], 1978.
*''Lijan vodi karavane'', pripovijetke, Sarajevo, 1981.
*''Sabrana djela I-XVI'', Beograd, 1982.
{{col-break}}
{{col-end}}

== Filmografija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*''[[Magareće godine (film)|Magareće godine]]'' (1994)
*''[[Gluvi barut (film)|Gluvi barut]]'' (1990)
*''Razgovori stari'' (1986) 
*''Smiješne i druge priče'', TV-serija (1986) 
*''Odumiranje međeda'' (1982) 
*''Bježaćemo čak u Liku'' (1979) 
*''Osma ofanziva'', TV-serija (1979) 
*''Mala moja iz Bosanske Krupe'' (1978)
{{col-break}}
*''Hajdučka vremena'' (1977) 
*''Četrdeset prva'' (1971)
*''Orlovi rano lete'' (1966)
*''Nikoletina Bursać'' (1964) 
*''Grob u žitu'' (1951) 
*''[[Major Bauk]]'' (1951) 
*''Živjeće ovaj narod'' (1947]
{{col-break}}
{{col-end}}

== Nagrade ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*Akademije sedam umetnosti, 1938.
*Rakićeva, 1939.
*Srpske akademije nauka, 1940.
*Komiteta za kulturu i umetnost vlade FNRJ, 1947] i 1948.
*Vlade FNRJ, 1949.
*Oktobarska nagrada Beograda, 1956.
{{col-break}}
*NIN-ova nagrada za roman &quot;Ne tuguj, bronzana stražo&quot;, 1958.
*Njegoševa nagrada, 1972.
*Nagrada AVNOJ-a, 1972.
*Nagrada &quot;Skender Kulenović&quot;, 1978.
*Nagrada ZAVNOBIH-a, 1980.
{{col-break}}
{{col-end}}

== Također pogledajte ==
* [[Kultura Bosne i Hercegovine]]
* [[Srpska književnost]]
*[[Nagrada &quot;Branko Ćopić&quot;]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Branko Ćopić}}
{{Wikicitat|Branko Ćopić}}
*{{Imdb name|id=00178701}}
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/uspomena-na-branka-copica-jeste-li-citali-pismo-bratu-ziji &quot;Uspomena na Branka Ćopića: Jeste li čitali pismo bratu Ziji?&quot;], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 9. 9. 2018.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Srpska književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ćopić, Branko}}
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 1984.]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanska Krupa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Skender Kulenović]]
[[Kategorija:Branko Ćopić|*]]
[[Kategorija:Srpski pisci]]</text>
      <sha1>shtlfsaw8tc86ngh81g3kdjewysycdg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ahmet Hromadžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17907</id>
    <revision>
      <id>3671247</id>
      <parentid>3662583</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5967" sha1="dy5jaun9vbsfmtr0br88jeb3kezg00k" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Ahmet Hromadžić
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1923|10|11}}&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.historija.ba/d/344-roden-ahmet-hromadzic/|title=Historija.ba - Rođen Ahmet Hromadžić|website=www.historija.ba|access-date=2. 6. 2018}}&lt;/ref&gt;
| mjesto_rođenja  = [[Bjelaj]], [[Bosanski Petrovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|2003|01|01|1923|10|11}} 
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje       = književnik, novinar
| jezik           = [[Bosanski jezik|bosanski]]
| nacionalnost    = [[Bošnjak]]
| obrazovanje     =
| period          = 
| žanr            =
| poznata_djela   = ''[[Patuljak iz Zaboravljene zemlje]]''&lt;br&gt;''[[Patuljak vam priča]]''&lt;br&gt;''[[Okamenjeni vukovi]]''&lt;br&gt;''[[Zlatorun]]''
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         = 
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Ahmet Hromadžić''' (11. oktobar 1923 – 1. januar 2003) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]], [[Bošnjak|bošnjački]] književnik, novinar i urednik. Pisao je pripovijetke i romane za djecu&lt;ref&gt;{{cite web |title=Oslobođenje - Dječija književnost bez granica |url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/knjizevnost/djecija-knjizevnost-bez-granica-510267 |website=www.oslobodjenje.ba |access-date=4. 4. 2023 |language=bs-ba |date=27. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; i odrasle. Čitalačkoj publici najpoznatiji je po djelima za djecu, između ostalih po naslovima: ''Patuljak iz Zaboravljene zemlje'', ''Patuljak vam priča'', ''Okamenjeni vukovi'' i drugo. Radio je kao novinar i urednik nekoliko časopisa. Jedan je od osnivača dječije biblioteke &quot;Lastavica&quot;.

== Biografija ==
Rođen je u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje završava osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završava u Sarajevu. Učestvovao je u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Radio je kao novinar sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista &quot;Krajina&quot; u [[Bihać]]u i kulturne rubrike sarajevskog lista &quot;[[Oslobođenje]]&quot;. Kao urednik izdavačkog poduzeća &quot;Veselin Masleša&quot; osniva dječiju biblioteku &quot;Lastavica&quot;.

Pisao je pripovijetke i [[roman]]e za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja ([[Italija]], [[Norveška]], [[Belgija]]).

Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], zajedno sa [[Husein Tahmiščić|Huseinom Tahmiščićem]], [[Izet Sarajlić|Izetom Sarajlićem]], [[Velimir Milošević|Velimirom Miloševićem]] i [[Vladimir Čerkez|Vladimirom Čerkezom]], pokreće međunarodnu književnu manifestaciju &quot;[[Sarajevski dani poezije]]&quot; u organizaciji Društva pisaca BiH 1962.

Godine 2007. osnovna škola u Bosanskom Petrovcu dobija naziv OŠ &quot;Ahmet Hromadžić&quot;, a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića.

U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/junaci-bez-ulica-sjecanje-na-ahmeta-hromadzica/433102 |title=Velikan / Junaci bez ulica: Sjećanje na Ahmeta Hromadžića |publisher=radiosarajevo.ba |date=5. 8. 2017 |access-date=30. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;

Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju &quot;Bosansko-Hercegovački Andersen&quot;.

Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola.

U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice, Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca.

== Nagrade ==
* Nagrada Narodne omladine Jugoslavije (1948)
* [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] (1956. i 1966) 
* [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (1958) 
* Nagrada Mladog pokoljenja (1971) 
* Nagrada Zmajevih dječjih igara (1973)
* Nagrada Kurirček (1974) 
* [[Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH]] (1974) 
* [[Nagrada ZAVNOBIH-a]] (1986)
* [[Orden rada]] sa zlatnim vijencem 
* [[Orden Republike]] II reda

== Bibliografija ==
* Labudova poljana, roman, Sarajevo, 1952. 
* Patuljak iz Zaboravljene zemlje, roman, Sarajevo, 1956. 
* Patuljak vam priča, pripovijetke, Sarajevo, 1957. 
* Okamenjeni vukovi, roman, Sarajevo, 1963. 
* Dječji pisci o sebi,( I, II, III ) proza, Sarajevo 1963.
* Bijeli cvijet, pripovijetke, Sarajevo, 1965. 
* Zlatorun, pripovijetke, Sarajevo, 1966.
* Zelengor, pripovijetke, Sarajevo, 1971.
* Bistri potoci, roman, Sarajevo, 1971. 
* Bijeli slavuj, pripovijetke, Sarajevo, 1972. 
* Dječak jaše konja, roman, Sarajevo 1977. 
* Ledena gora, slikovnica, Sarajevo 1977.
* Patuljak iz zaboravljene zemlje, drama, Sarajevo, 1980.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{cite book|last=Hromadžić|first=Ahmet|title=Ahmet Hromadžić|url=https://books.google.com/books?id=4ax4OQAACAAJ|year=1986|publisher=Prosveta}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{stub-bh-biog}}

{{DEFAULTSORT:Hromadžić, Ahmet}}
[[Kategorija:Rođeni 1923.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>dy5jaun9vbsfmtr0br88jeb3kezg00k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rodoljub Čolaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22219</id>
    <revision>
      <id>3671289</id>
      <parentid>3633150</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:15:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4818" sha1="k1leog6dq8cz41lirgu41pomdoz4fqt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Rodoljub Čolaković
| slika              = Rodoljub Čolaković 1.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = Rodoljub Čolaković
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1900|06|07}} 
| mjesto_rođenja     = [[Bijeljina]], [[Austro-ugarska]] 
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1983|03|30|1900|06|07}} 
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[SFRJ]] 
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = književnik, političar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = [[Zapisi iz oslobodilačkog rata]]
}}
'''Rodoljub Čolaković''' ''Roćko'' ([[Bijeljina]], 7. juni 1900 – [[Beograd]], 30. mart 1983) bio je revolucionar i književnik, učesnik [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički radnik SFRJ i SR Bosne i Hercegovine, [[Orden junaka socijalističkog rada|junak socijalističkog rada]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historija.ba/d/764-godisnjica-smrti-rodoljuba-colakovica|title=Godišnjica smrti Rodoljuba Čolakovića|website=Historija.ba|language=bs|access-date=1. 1. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Carmichael&quot;&gt;{{cite book |last1=Carmichael |first1=Cathie |title=A Concise History of Bosnia |date=2015 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-10701-615-6 |pages=95–96 |url=https://books.google.com/books?id=rMfSCQAAQBAJ&amp;pg=PA96}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen u [[Bijeljina|Bijeljini]], Rodoljub Čolaković se učlanio u [[Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratsku stranku Bosne i Hercegovine]] u martu 1919. kao student. Kasnije se pridružio [[Crvena pravda|Crvenoj pravdi]], organizaciji koja je izvršila atentat na [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskog]] ministra unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]]. Za učestvovanje u atentatu Čolaković je osuđen na 12 godina zatvora. Tokom služenja kazne u zatvoru, upoznao je više prominentnih jugoslavenskih komunista, uključujući [[Moša Pijade|Mošu Pijade]] s kojim je preveo [[Kapital (knjiga)|Kapital]] i druge tekstove [[Karl Marx|Karla Marx]]a.

Nakon puštanja iz zatvora, Rodoljub Čolaković je emigrirao u [[Sovjetski Savez]], a kasnije je učestvovao u [[Španski građanski rat|španskom građanskom ratu]] na strani republikanaca. Ovo iskustvo mu je poslužilo jer je 1941. bio jedan od organizatora narodnog ustanka protiv Nijemaca nakon napada na Jugoslaviju. Bio je politički komesar partizana u Bosni i Hercegovini 1943. je bio jedan od osnivača i prvi urednik jugoslavenskog i bosanskohercegovačkog dnevnog lista [[Oslobođenje]].

Nakon rata je bio prvi [[Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine|predsjednik Narodne vlade]] [[Skupština SR Bosne i Hercegovine|skupštine]] [[SR Bosne i Hercegovine]] i služio na mnogim vladinim i partijskim pozicijama. Svoje ratne doživljaje opisao je 1955. u zbirci od pet knjiga ''Zapisi iz oslobodilačkog rata''. Dobitnik je ordena ''Narodnog heroja Jugoslavije''.

Umro je 30. marta 1983. u Beogradu.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Smoljan |first1=Ivo |title=Tito and the emigrants |date=1984 |publisher=[[Croatian Heritage Foundation]] |page=323 |oclc=477112519}}&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja i nagrade ==

== Bibliografija ==
* Španija u plamenu (Zagreb, 1937.)
* Kuća oplakana (Zagreb, 1941.)
* Zapisi iz oslobodilačkog rata 1-5 (Sarajevo, 1946-1955.)
* Utisci iz Indije (Sarajevo, 1954.)
* Susreti i sjećanja (Zagreb, 1959.)
* Kazivanje o jednom pokoljenju 1-3 (Sarajevo-Zagreb, 1968-1972.)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Predsjednici vlada SR BiH}}
{{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Čolaković, Rodoljub}}
[[Kategorija:Rođeni 1900.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Biografije, Bijeljina]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi Savjeta federacije SFRJ]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade AVNOJ-a]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije u rezervi]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog heroja]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Zastupnici u Skupštini SR Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zastupnici u Skupštini SFRJ]]
[[Kategorija:Sahranjeni u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu]]</text>
      <sha1>k1leog6dq8cz41lirgu41pomdoz4fqt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Krleža</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24228</id>
    <revision>
      <id>3671278</id>
      <parentid>3660077</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:12:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33164" sha1="04h0p66pen8of9j8gb8cpbn4addrvhe" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Miroslav  Krleža
| slika              = Miroslav Krleža 1953.jpg
| veličina_slike     = 
| opis               = Krleža 1953.
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1893|7|7}}
| mjesto_rođenja     = Zagreb, Austro-ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1981|12|29|1893|7|7}}
| mjesto_smrti       = Zagreb, SFRJ
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = književnik
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Miroslav Krleža''' ([[Zagreb]], 7. juli 1893 – Zagreb, 29. decembar 1981) bio je [[književnik]] i enciklopedista. Jedan je od najvećih jugoslavenskih i [[Hrvati|hrvatskih]] pisaca 20. vijeka.

== Biografija ==
Rođen u Zagrebu u građanskoj porodici niže-srednjeg socijalnog statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi &quot;Djetinjstvo u Agramu&quot;). Krleža pohađa Gornjogradsku gimmaziju, a zatim vojnu kadetsku školu u [[Pečuh]]u, te neposredno uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u doba Balkanskih ratova, pod uticajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojne studije u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko [[Pariz]]a i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u Srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i u Zemunu biva uhapšen na osnovu potjernice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na front u istočnoj Evropi (Galicija) gde doživljava Brusilovljevu ofanzivu. Na frontu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slabog zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.

Po stvaranju [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] Krleža se, fasciniran [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinom]] i sovjetskom revolucijom, angažira u [[komunizam|komunističkom]] pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost: u to je doba, gotovo do [[Stjepan Radić|Radićevog]] ubistva, pisao [[Srpski jezik|srpskom]] ekavicom kao i niz drugih, jugounitarizmom opijenih hrvatskih pisaca ([[Antun Branko Šimić|Šimić]], [[Tin Ujević|Ujević]], [[August Cesarec|Cesarec]], [[Vjekoslav Majer|Majer]], [[Dobriša Cesarić|Cesarić]], [[Ulderiko Donadini|Donadini]]). Već je potkraj 1920-ih prošlog vijeka dominantan lik u književnom životu [[Jugoslavija|jugoslavenske]] države, a neka od najsnažnijih ostvarenja na svim poljima ([[poezija]], [[roman]], [[drama]], [[esej]], memoarska proza, polemike i publicistika, novelistika) objavljuje 1930-ih, u vrijeme jačanja desnih i lijevih totalitarizama. U Beogradu 1934. godine pokreće i uređuje jugoslavenski književni [[časopis]] [[Danas (časopis)|Danas]] &lt;ref name=&quot;pro&quot;&gt;[https://enciklopedija.carnet.hr/enciklopedija.aspx Proleksis enciklopedija, prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Približavanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Krležina vjera u komunizam slabi i opada: pojava dijelom povezana s averzijom prema kanonima [[socijalni realizam|socrealizma]] koji su postali lektirom u razdoblju zrelog staljinizma, a još više čistkama u kojima je [[Staljin]] iskorijenio većinu stare boljševičke garde, a i sve Krležine prijatelje koji su završili kao prognanici u komunističkoj obećanoj zemlji. Zgađen nad svim opcijama koje su bile na političko-ideološkom meniju, od liberalno-imperijalnih [[demokratija]] koje su mu bile odbojne zbog protuhrvatskih mahinacija sila [[Antanta|Antante]], kasnijih geopolitičkih manipulatora u [[Versailles]]u, preko [[nacizam|nacističkog]] i [[Fašizam|fašističkog]] [[totalitarizam|totalitarizma]] kojeg je dobro procijenio kao slijepu ulicu civilizacije do komunističke diktature (početni entuzijazam o planiranom društvu socijalne i nacionalne pravde splasnuo je u srazu sa stvarnošću realsocijalizma), Krleža je Drugi svjetski rat dočekao praktički usamljen i posvađan s prijašnjim sadrugovima iz komunističke partije.

Nova [[Ustaše|ustaška]] vlast ga je dijelom pozivala na saradnju, jer su procijenili da bi im njegov svjetski ugled mogao pomoći da se na cijelu tvorevinu gleda manje neodobravajući. No, on se pasivizirao i odbio vezu s režimom [[NDH]]. Nakon komunističke pobjede u ratu i likvidacije Krležinog zaštitnika pred ustaškim slobodnim strijelcima, ministra zdravstva i liječnika Krešimira Vranešića, orkestrirane od [[Milovan Đilas|Đilasa]] i [[Moše Pijade]], život samog pisca visio je o niti, no spasilo ga je prijeratno prijateljstvo s [[Josip Broz Tito|Titom]].

U klimi kakve-takve liberalizacije pokreće 1950. Jugoslavenski leksikografski zavod, današnji [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], praktički jedinu &quot;jugoslavensku&quot; instituciju sa središtem u Hrvatskoj, te istupima i referatima djeluje kao poticatelj umjetničke slobode i oslobađanja od stega socrealizma. Godine 1967. potpisuje &quot;Deklaraciju o položaju hrvatskog književnog jezika&quot; (vidi [[Hrvatski jezik]]), što je dovelo do njegove ostavke u Centralnom komitetu [[SKH]] nakon jugokomunističke hajke na &quot;nacionalizam&quot; izražen, navodno, u tom dokumentu. U doba [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] simpatizirao je zahtjeve proljećara, no povukao se kad je postalo očito da je Tito odlučio slomiti hrvatski nacionalni pokret (jedina Krležina uspješna intervencija smanjivanje zatvorske kazne [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]]). Do kraja života djeluje u Leksikografskom zavodu, a zadnje godine provodi narušenog zdravlja i poluparaliziran. To je razdoblje Krležina života iscrpno prikazano u nekonvencionalnim višetomskim [[monografija]]ma njegovog [[Johann Peter Eckermann|Eckermanna]], Enesa Čengića.

== Djelo ==
Krleža je ostvario golem opus (po različitim brojanjima, njegova sabrana djela obuhvataju između 50 i 80 tomova) koji pokriva kako središnje književnoumjetničke žanrove, tako i atipične ili marginalne zapise (enciklopedijske verzije, prepiska o raznim temama, putopisi). Rani uticaji obuhvataju skandinavske dramatike kao [[Henrik Ibsen|Ibsena]] i [[August Strindberg|Strindberga]] i pjesnika-filozofa [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], kojima su se kasnije pridružili prozni i pjesnički radovi [[Karl Kraus|Krausa]], [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]] i romaneskno djelo [[Marcel Proust|Prousta]]. Iako je često iskazivao averziju i prezir prema [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskom]], u grozničavim dijalozima Krležinih romana i drama vidljiv je trag [[Rusi|ruskog]] pisca, kao i [[impresionizam|impresionizma]] i [[ekspresionizam|ekspresionizma]] koji su dominirali [[Njemački jezik|njemačkim]] govornim područjem prve dvije dekade 20. vijeka.

Iako je pokrenuto čak nekoliko edicija, još ne postoji niti jedna koja bi obuhvatala cijeli Krležin opus. Dodatno takav eventualni pokušaj otežava i činjenica da je sam autor neprekidno intervenirao u svoja već objavljena djela.

=== Poezija ===
Krležin je pjesnički opus bjelodan izuzetak od vlastite izreke: &quot;Tko je propao na svim životnim poljima, preostaje mu još bavljenje poezijom i [[Politika|politikom]]&quot;. Istina, počeo je glagoljivim, [[Walt Whitman|whitmanovskim]] i verhaerenovskim panteističko-egzaltiranim &quot;simfonijama&quot; (&quot;Pan&quot;, 1917, &quot;Tri simfonije&quot;, 1917.), nabujalog verbalnog vatrometa koji je trebao ostaviti dojam ekstatične životne radosti u kojoj se pojedinac gubi u, za njega oslobađajućim, ritmovima kosmosa. No, rezultat je bio daleko od očekivanog (kao što su ustanovili i drugi vitalistički panteisti koji su u to doba harali literarnom Evropom): razlomljena sintaksa, mnoštvo bizarnih asocijacija i šepava ritmika naveli su srpskog pjesnika i kritika [[Simo Pandurević|Simu Pandurevića]] na ironičan komentar o jednom Krležinom stihu u kojem ovaj, u karakteristično groteskno-hiperboličnom maniru najavljuje razaranje vlastitog mozga: &quot;Ne sumnjamo da će g. Krleža uspeti u svojim namerama!&quot; 
[[Datoteka:Petrica Kerempuh.JPG|mini|200px|Petrica Kerempuh, glavno lice iz Krležinih &quot;Balada Petrice Kerempuha&quot;]]

Nakon te faze uslijedila su zrelija ostvarenja, objavljena u četvorim zbirkama 1918, te u lirskim djelima početka 30-ih. Za te se ostvaraje može konstatirati da pokazuju uticaj srednjoevropske proturatne lirike i ekspresionističke poetike. Dominantni senzibilitet je paradoksalna mješavina otupjele otuđenosti i sućuti; najbolje pjesme su nabijene pregnantnim slikama društvene bijede i u njima teku asocijativne struje koje vrtlože više disparatnih mislenih i osjećajnih uslova u uvirno središte pjesničke slike. Opći je dojam toga dijela Krležina pjesničkog djela zrelost u kojoj je hipernadraženi senzibilitet mladića s kompleksom nacionalnoliterarnog profeta iz rane faze pretočen u snažni i dojmljivi lirski korpus modernističkog uklona – korpus u kojemu su asimilirani i integrirani uticaji raznih &quot;izama&quot; – mahsuz francuske i njemačke provenijencije ([[dadaizam]], [[nadrealizam]], formalizam, ekspresionizam).

No, nedvojbeno najveće Krležino poetsko djelo vizionarni je pjesnički kompendij &quot;Balade Petrice Kerempuha&quot;, 1936. Za taj se rad autor dobro pripremao: glavnom mu lektirom bijaše [[Ivan Belostenec|Belostenčev]] monumentalni &quot;Gazofilacij&quot;, kao i niz hrvatskih spisatelja koji su pisali na [[Kajkavski dijalekt|kajkavštini]], uključujući Vramca, Pergošića, Habdelića i Brezovačkog. Krleža je u &quot;Baladama&quot; stvorio vlastiti jezik, jezik kojim se nikad i nigdje nije govorilo ni pisalo; savršeni hibridni instrument temeljno [[kajkavski|kajkavskog]] idioma u koji su utkani, virtuozno i funkcionalno, [[latinski]], [[mađarski]], [[njemački]], hrvatski [[štokavski]], [[italijanski]] i drugi leksemi i stilemi. Sva se kompozicija ne može okarakterizirati ni kao spjev, ni pjesnička drama, ni bilo na koji konvencionalan način. U tom djelu dominira, najvećim brojem pjesama, glas i vizura hrvatskog plebejskog &quot;proroka&quot; Petrice Kerempuha, u autorovoj svijesti utjelovljenja socijalno i nacionalno gaženog narodnog hrvatstva; tematika je raznovrsna, no prevladavaju slike krvi, mučenja, razaranja, kao i motivi izdaje, prodaje, veleizdaje, odnarođenja, dok je summa djela &quot;Planetarijom&quot;, poduža pjesma u kojoj su sažeti svi glavni hrvatski mitovi i likovi posljednjih 500 godina, od bitaka s [[Turci]]ma do [[Ante Starčević|Starčevića]] i [[Fran Supilo|Supila]], od [[Juraj Križanić|Križanića]] i [[Ivan Gundulić|Gundulića]] do [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]]. 
&quot;Balade&quot; su istovremeno korjenito nacionalna i univerzalna knjiga: mitografija tragičnog ljudskog kosmosa, inkarniranog ovaj puta ne u dogodovštinama kraljeva i velmoža, nego u višestoljetnom iskustvu gaženog narodnog kolektiva.

=== Drame ===
Miroslav Krleža je izuzetnu stvaralačku energiju posvetio dramskom žanru – činjenica koja ne začuđuje uzme li se u obzir njegova adolescentska fascinacija dramskom literaturom (mahsuz skandinavskom), kao i angažman (društveni život, brak, poznanstva) u [[pozorište|pozorišnom]] miljeu koji ga je neprestano privlačio.

Iako postoje različite periodizacije Krležinog dramskog spisateljstva, vidljivo je da u ranijoj fazi (&quot;Kraljevo&quot;, 1918, &quot;Kristofor Kolumbo&quot;, 1918, &quot;Michelangelo Buonarrotti&quot;, 1919.) prevladava prometejsko-titanski pogled izražen u likovima herojskih vitalista, ali i groteskne karnevalske sotije u masovkama. Sam je scenski rukopis pod jasnim uticajem [[ekspresionizam|ekspresionizma]] i eksperimentalnih pozorišnih strujanja (poigravanje sa zvucima, rasvjetom, jurnjava i tučnjava po pozornici, retorika likova koja je više nalik na deklamatorske političke proglase); ukratko, to su eksperimentalni komadi koji, iako prikazuju historijske ličnosti iz renesansnog miljea, jasno izražavaju piščevu vjeru u budućnost koju je pobudila komunistička revolucija u [[Rusija|Rusiji]] (uostalom, prilično čestom pojavom u [[Evropa|Evropi]] neposredno poslije Prvog svjetskog rata bijaše kombinacija pozorišnog eksperimentiranja i lijeve radikalne ideologije).

U drugom dijelu stvaralaštva Krleža piše radnjom i energijom nabijene dramske komade u kojima se koriste neki ekspresionistički postupci, no u funkciji realističkoga prikaza socijalnih i nacionalnih previranja posljednjih dana [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i nastanka nove države (&quot;Galicija&quot;, 1922., &quot;Golgota&quot;, 1922., &quot;Vučjak&quot;, 1923.).

Treći dio piščevog dramskog opusa ujedno je i najpoznatiji: u ciklusu o Glembajevima, autor se vratio skandinavskim naturalističko-simbolističkim uzorima svoje adolescencije. U prikazu pada i rascjepa magnatske porodice Glemabajevih, te drugih osobnosti iz staleža visokog građanstva, Krleža je, uzme li se u obzir energija i sistematičnost koje je uložio u tu trilogiju (&quot;U agoniji&quot;, 1928., &quot;Gospoda Glembajevi&quot;, 1928., &quot;Leda&quot;, 1932.), stvorio pomalo neobičan korpus. Posve sigurno snažno ostvarenje psihološkog naturalizma, piščev najpoznatiji dramski ciklus je stilski anakron: u doba radikalne eksperimentalne poetike, koja se proteže od [[Luigi Pirandello|Pirandella]] preko [[Bertolt Brecht|Brechta]] do poslijeratnih [[Eugène Ionesco|Ionesca]] i [[Samuel Beckett|Becketta]], Krleža je ignorirao pozorišno inovatorstvo i vratio se predčehovljevskim uzorima. Motivi za to ostaju nejasni, no vjerovatno su u vezi s piščevim približavanjem građanskim slojevima, kojima je lakše bilo apsorbirati konvencionalniju dramaturšku poetiku. Bitno je i naglasiti da je to jedini dio Krležina stvaralaštva u kojem on tematski i stilski zaostaje za glavnim strujanjima svoga vremena (što se nikako ne bi moglo reći za poeziju, novelistiku, roman, esej i memoarsku publicistiku).

Poslijeratni autorov opus tvori nekoliko drama od kojih su najpoznatije &quot;Aretej&quot;, 1959. i &quot;Saloma&quot;, 1963, dramske fantazije izvan realističkog miljea (miješaju se prostorni i vremenski planovi, situacije i likovi) koje problematiziraju politiku, rat i historiju – tekstovi koji su možda interesantniji za čitanje nego za izvođenje.

Za Krležin mnogohvaljeni dramski opus može se reći da sadrži veoma vrijedna djela koja su među temeljcima hrvatskog i jugoslavenskog dramskog repertoara, no, u cjelini, nema kvaliteta ni snage njegovog stvaralaštva u drugim književnim medijima. Dijelom je tome pridonijela dominacija filma, koja je potisnula bilo kakvu dramaturgiju na margine, a i kontinuacija eksperimentalnih kretanja na evropskim pozornicama koje autor, zbog više razloga, nije htio ili mogao slijediti.

=== Novele i pripovjetke ===
Krležin novelistički korpus ostaje, uz [[Ranko Marinković|Marinkovićev]] dominantnim u hrvatskoj književnosti, a po snazi i univerzalnosti ostvaraja ravnim poznatijim novelističkim ciklusima [[Thomas Mann|Thomasa Manna]] ili [[Albert Camus|Alberta Camusa]].

Piščev novelistički opus se dijeli, uglavnom, u tri tematska ciklusa. Prvi čini jedna od ponajboljih proturatnih proza, zbirka pripovjetki &quot;Hrvatski bog Mars&quot;, kompletirana 1947. (iako je većina izašla još u ranim dvadesetima). Tema je besmisleno stradanje hrvatskih domobrana poslanih na klaonicu istočnog ratišta (Galicija), a stil je karakterističan Krležin – spoj impresionizma i ekspresionizma, povišene retorike i melanholičnih meditacija. Dominiraju naturalistički opisi vojničkog života i smrti, a sve je uronjeno u ozračje implicitnog komentara koji bismo mogli označiti gnjevnim i nepomirljivim. Već je tu vidljiva Krležina lijeva orijentacija i nada da će komunistička revolucija jednom zauvijek riješiti probleme tlačenja i imperijalnih osvajanja što je jedna od glavnih razlučnica naspram ratne i poratne proze npr. francuskih ili američkih autora, koju karakteriziraju beznađe i besmisao, npr. kod [[Ernest Hemingway|Hemingwaya]].

Drugi ciklus tvore tzv. novele malograđanskog kruga, među kojima se ističu &quot;In extremis&quot;, &quot;Veliki meštar sviju hulja&quot; i &quot;Smrt bludnice Marije&quot;. Taj je ciklus od 11 ili 12 novela kompletiran 1948, a napisan je većim dijelom također u 1920-im. Središtene su najčešće oko sukoba neurotičnog hrvatskog intelektualca, idealističko-prevratničke ideologije, i malograđanske buržoaske okoline (tako se može reći da u minijaturi predstavljaju neke od opsesivnih tema kasnijih romana). Treći dio Krležinog novelističkog opusa obuhvata 11 novela, i tematizira &quot;glembajevštinu&quot; ili financijski uspon i moralni pad i slom pripadnika visoke buržoazije. Srodne sa sličnim pripovjetkama evropskih naturalista na prijelazu vijeka (ali stilski modernistički usmjerene i samosvojne), te novele pripadaju ponajboljoj evropskoj novelistici toga doba, a savremenom čitatelju su zasigurno najintrigantniji i najzanimljiviji dio Krležinog novelističkog opusa.

=== Romani ===
Krležini romani su pisani bujnim, &quot;[[barok]]nim&quot; stilom i jezikom koji vrvi novotvorenicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima u tradiciji srednjoevropskog intelektualnog romana ([[Robert Musil]], [[Rainer Maria Rilke]]), ali i ruskog romana ideja karakterističnog za [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se isprepliću s kontemplativnim pasažima o naravi ljudskog postojanja, umjetnosti, politici i historiji. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenepregnutim i isprekidanim dijalozima, te bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se miješaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina djela su bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti njemačkog jezika ([[Thomas Mann]], [[Robert Musil]]), no odvajaju se od njih dramatičnošću radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualiziranje, po čemu je Krleža sličniji Arthuru Koestleru ili Malrauxu.

Uz ponešto zanemarene romane &quot;Tri kavalira frajle Melanije&quot; i &quot;Vražji otok&quot;, za Krležinu romanesknu umjetnost reprezentativna su četiri djela: &quot;Povratak Filipa Latinovicza&quot;, &quot;Na rubu pameti&quot;, &quot;Banket u Blitvi&quot; i &quot;Zastave&quot;.

&quot;Povratak Filipa Latinovicza&quot; roman je o umjetniku, često dovođen u vezu s proustovskim ciklusom (Krleža je [[Marcel Proust|Prousta]] izuzetno cijenio), no bliži je istini sud da je posrijedi protoegzstencijalističko djelo senzibiliteta stranog francuskom romanopiscu: dominiraju otuđenje i mučnina, incestuozni seksualni porivi i frustracije, ideološko-politički dijalozi vođeni na rubu histerije, rastakanje svijesti izraženo u gongoristički iskrivljenim rečenicama koje nerijetko krše pravila konvencionalne sintakse. To je još vidljivije u satiričko-političkim romanima. &quot;Na rubu pameti&quot; još je dinamičniji spoj dramske radnje izražene u groteskno hipertrofiranim scenama i dijaloškim dvobojima, lirsko-metafizičkim solilokvijima i naglom upadu [[Kajkavsko narječje|kajkavskog]] vernakulara kao moralnog suca sve te [[Franz Kafka|kafkijanske]] more kojoj je tema najotpornija ljudska osobina: glupost.

Sljedeći je u nizu velikih romana nastalih uoči Drugog svjetskog rata (iako mu je posljednja knjiga dovršena poslije rata) &quot;Banket u Blitvi&quot;, smješten u imaginarnoj baltičkoj državi i usredotočen na temu totalitarizma i borbe protiv njega. Ta, kako su ju neki nazvali, &quot;poema o politici&quot;, nije samo izuzetan politički roman, nego i sadrži bitne autorove uvide i nazore o determinizmu i slobodi u tkanju ljudskog života i sudbine, prikazanim u nezaboravnoj sceni marioneta lutkarskog pozorišta, još jedan dug piščev srednjovjekovnoj i renesansnoj plebejskoj kulturi.

Četvrti, najopsežniji od istaknutih Krležinih romana, &quot;Zastave&quot;, najteže uspostavlja komunikaciju s potencijalnim inostranim čitaocem. Taj hrvatski &quot;Rat i mir&quot; ili &quot;summa krležiana&quot; (kako su ga kritičari nazvali), panorama je hrvatskog društva uoči i poslije Prvog svjetskoga rata, te daje konačnu autorovu presudu o zanosima i zabludama mladosti: ponajviše o raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], hrvatskom nacionalnom pitanju, stvaranju i održivosti [[Jugoslavija|Jugoslavije]], a sadrži i Krležinu filozofiju historiju.

Dok prethodni romani ne zahtijevaju od čitaoca uranjanje u ideološko-historijski okvir iz kojeg je nastala jugoslavenska država, a po svom su ostvaraju univerzalniji i svjesno inovativne modernističke strukture, &quot;Zastave&quot; su pisane kao golem solilokvij u kojemu pisac više uopće ne haje za žanrovske konvencije ni za efekte privlačnosti čitateljstvu. Taj posljednji veliki roman je Krležin obračun, ali sa samim sobom. Kao bujica teče radnja koja počinje arhetipskim sukobom oca i sina Emeričkih, i koja u svom toku guta konvencije, žanrove i stilove - sve s ciljem što plastičnijeg prikaza jugoslavenske ideologije i hrvatske sudbine u presudnim momentima prva dva desetljeća 20. vijeka.

Krležu su često (naravno, dok je imao status državnog pisca u SFRJ, potajno) prozivali što se nije javno distancirao od komunističkog totalitarizma i što se stalno vraća na &quot;austro-ugarske teme&quot;. Ta je ocjena nepravedna i površna. Autor se obračunao s totalitarizmom, bilo koje boje, u političkim romanima. Njegov uvid da je za hrvatsku nacionalnu sudbinu važnija Jugoslavija (kao ideja) od komunizma (kao ideje) nedavna je prošlost više nego dostatno potvrdila. U &quot;Zastavama&quot; je bilo kakva ideja jugoslavenstva temeljito razorena, pa su nagrade koje je taj roman dobio u doba SFRJ samo znak piščevog statusa nedodirljive veličine, a i, valja reći, mješavine plitkosti i nezainteresiranosti jugoslavenske političke i kulturne elite, koja vjerovatno nije ni primijetila svu subverzivnu snagu &quot;Zastava&quot;. Nabijene političkom historijom, nezaboravnim likovima i situacijama, problematiziranjem hrvatske, srpske, makedonske i albanske nacionalne sudbine, &quot;Zastave&quot; su istovremeno i nadgrobni spomenik jugoslavenstvu i promišljanje usuda naroda koji su tvorili tu zajednicu.

=== Eseji ===
Krležin esejistički opus golem je (obuhvata možda između 30% i 50% njegova djela), izuzetno raznovrstan i bogat, te središnji po značaju za autora. Nasljednik i protagonist srednjoevropske tradicije intelektualiziranog esejizma (kakvu nalazimo, npr, kod [[Karl Kraus|Krausa]] i [[Rainer Maria Rilke|Rilkea]], pisaca koji su snažno utjecali na Krležu), pisac je u esejiziranju cijelog svog proznog spisateljstva nerijetko izbrisao granice među žanrovima: tako se misaono-esejistički pasaži pojavljuju u romanima i novelama, a posebno u dnevnicima i putopisima. Osoba izuzetno širokih interesa, Krleža je u svom esejističkom spisateljstvu obuhvatio politiku, muziku, književnost, likovnu umjetnost, društvene pojave i velike ličnosti evropske kulture, historiju, medicinu, filozofiju i druga područja humanistike i društvenih nauka. Neka izdanja piščevih djela u esejistiku ubrajaju golem korpus Krležinih zabilježaka o leksikografskim pitanjima (dok je bio upravnik Leksikografskog zavoda), izašao pod nazivom &quot;Marginalia lexicographica&quot;, te niz opservacija o svemu i svačemu, štamapnom kao višetomska &quot;Panorama pogleda, pojava i pojmova&quot;. Eseji su izdavani bilo kao posebne knjige (&quot;Evropa danas&quot;, 1935, &quot;Deset krvavih godina&quot;, 1937, &quot;Eppur si muove&quot;, 1938, &quot;Knjiga studija i putopisa&quot;, 1939, te polemički &quot;Dijalektički antibarbarus&quot; i &quot;Moj obračun s njima&quot;, 1939, 1940), a nemali dio ostalih tekstova izašao je u izdanjima naslovljenima samo kao &quot;Eseji&quot;.

U tako bogatom, upravo golemom opusu, razvidne su sljedeće karakteristike: stil je karakterističan Krležin, bujan i gongoristički, često pretovaren neologizmima i bljeskovitim asocijacijama; enciklopedijska inteligencija piščevog suvereno barata nizom disparatnih pojmova i dovodi ih u asocijativne sveze; nemali broj eseja pripada miješanom žanru jer se u njima pojavljuju dramski i poetski fragmenti.

U tekstovima posvećenim muzičarima, piscima, slikarima, historijskim ličnostima ([[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Petar Dobrović]], [[Marcel Proust|Proust]], [[Erazmo Rotterdamski]], [[Paracelsus]]), Krleža je dao sjajne portrete osobnosti smještene u kontekst vremena i dominantne kulture. Tekstovi su prezasićeni estetskim senzibilitetom, čak i kad se piše o relativno prozaičnim pojavama. Autorovi eseji o politici i historiji su problematičniji: studije o hrvatskom nacionalnom usudu, o ličnostima [[Frano Supilo|Supila]] i [[Stjepan Radić|Radića]] maestralni su, i po vrijednosti rasvjetljavaju mnoga čvorišta nacionalne prošlosti i problematike bolje nego stručna historiografska djela. Tekstovi pak o svjetskoj politici, skandalima (afera Stavisky) i ideologijama (Brest-Litovsk, Lenjin, polemike o socijalno angažiranoj umjetnosti) osciliraju: nerijetko protkani briljantnim uvidima, bitno su oslabljeni Krležinom fiksacijom na lenjinizam i komunističku ideologiju. Pisac nije nigdje problematizirao marksističku ideologiju niti sovjetsku totalitarnu praksu, pa se stoga za taj dio njegova opusa može reći da je uveliko zastario, a u mnogim vidovima upravo smiješan kao primjer političke kratkovidnosti, pristranosti i dogmatizma. Istina je da je Krleža napadao dogmatizam komunističke partije u umjetničkim pitanjima, no nikada nije ozbiljnije doveo u pitanje totalitarizam komunističkog stajališta.

Krležini eseji pripadaju vrhunskim djelima toga žanra u svjetskoj književnosti. Najbolji su u onim dijelovima u kojima autor daje oduška svome estetskom senzibilitetu i stvara dojmljive, nekad kvazidramske, nekad pak impresionističke studije iz područja hrvatske nacionalne problematike, umjetnosti i evropske kulture. Vidljivo slabija su djela filozofskih, ekonomskih i analitičkih pretenzija u kojima autor pokušava secirati razne idejne probleme (psihoanaliza, razni metafizički sistemi). Iako veoma načitan i informiran, Krleža je bio mahsuz umjetnički, a ne filozofsko-analitički intelekt, pa su ti radovi bitno inferiorniji u usporedbi sa studijama njegovog uzora [[Karl Kraus|Krausa]]. U vezi piščeve političke esejistike posvećene svjetskoj politici, još je vidljivija dihotomija između sjajnih uvida u političke mahinacije međuraća i apologetike komunističke ideologije. Krležin esejistički opus sadrži istovremeno izuzetne vrjednosti, uglavnom o umjetničkim, kulturološkim i nacionalnim temama, kao i dobar dio drugorazrednog spisateljstva, ponajviše o političko-ideološkoj i religijsko-metafizičkoj problematici.

=== Dnevnici, zapisi i memoarska proza ===
Krležini memoarski zapisi i dnevnici idu u red najvrijednije svjetske literature toga žanra. Ovaj pisac je ostavio impresivan korpus u ovom, za književnost pomalo marginaliziranom i slabije poštovanom žanru: Krleža je dnevnik vodio od 1914. do 1977. a tekstovi su objavljeni 1977. u pet knjiga. Godine 1988. štampani su &quot;Zapisi s Tržiča&quot;, dnevničko-memoarski zapisi u nekoliko knjiga. U taj korpus spadaju i jasno izdvojeni tekstovi poput &quot;Djetinjstva 1902-1903.&quot; (u kojem Krleža opisuje proces odrastanja i dozrijevanja; tekst je štampan 1952.).

Posebna, i vjerovatno najbolja Krležina intimna knjiga, jedan od vrhova moderne evropske misaone i ispovjedne književnosti su &quot;Davni dani&quot;, spoj dnevnika, memoaristike i kasnijih autorovih redaktura (velik dio proznog djela potječe iz razdoblja 1. svjetskog rata, no pisac ga je pedesetih godina dosta radikalno revidirao). Tematski veoma raznorodna, Krležina memoarska esejistika i dnevnički zapisi su sklop piščevih zapažanja o svakodnevnosti življenja, asocijacija i reminiscenicija na prijatelje (i neprijatelje), razmišljanja o filozofskim, etičkim, političkim, umjetničkim, književnim i drugim problemima, zabilješke snova, promišljanje prošlosti i djetinjstva. Po kvalitetu ostvaraja, dnevnici i memoarska proza pripadaju vrhunskim djelima zapadne književnosti te vrste.

== Zaključak ==
Jedno od pitanja koje se često nameće poznavateljima piščevog djela je: zašto Krleža nije u svijetu poznatiji i priznatiji? Odgovor na to pitanje je istovremeno i odgovor na pitanje o, od mnogih percipiranoj, podcijenjenosti Krležinog cijelog opusa: u recepciji Krležinog djela je konvergiralo nekoliko negativnih činitelja čiji zbrojni efekt bijaše nedovoljna afirmacija ovog pisca. Glavni je ujedno i najočevidniji – &quot;rubnost&quot; i nevelik uticaj hrvatskog jezika, što je, indirektno zasvjedočeno i primjerima poput Andrića i raznih skandinavskih, japanskih ili poljskih pisaca koji su dobili Nobelovu nagradu, no to im svejedno nije pomoglo da uđu u općeprihvaćeni kanon svjetski čitanih klasika. Drugi važni činitelj je situiranost u tzv. &quot;Zwischeneuropi&quot;, ili srednjoj i jugoistočnoj Evropi – području u kojem i veliki pisci koji pišu na &quot;velikom jeziku&quot; poput njemačkog (npr. [[Karl Kraus]] ili [[Hermann Broch]]) teško dolaze do univerzalnog priznanja i ostaju, u najbolju ruku, ograničeni na specijalističke studije. Ne nalazeći se ni u središtu &quot;zapada&quot; ([[Francuska]], [[Engleska]], [[Sjedinjene Američke Države]]), niti dovoljno &quot;egzotični&quot; ([[Rusija]], Latinska Amerika), pisci od Austrije do Poljske, glavni faktorka kojih je intelektualizirani esejizam u svim formama proznog spisateljstva, ostaju dijelom zbog sivila i mučnine tematike, a još više zbog zahtjevnosti obrađivanja nedovoljno prihvaćeni i poznati.

Piščev politički angažman je do sada uglavnom negativno utjecao na vrijednovanje njegovog djela jer je u prvi plan stavljao socijalnu dimenziju i samostvoreni &quot;image&quot; Krleže kao ikonoklasta i revolucionarne figure. No, kako je vrijeme pokopalo komunističku ideologiju i Krležine iluzije utkane u nju, tako je i njegov opus u dobroj mjeri ostao u sjeni politizacije, i tek u novije doba dobija realniju procjenu koja se postupno oslobađa od ideologizacije.

Po više kriterija, Krleža je zasigurno jedan od najvećih evropskih i zapadnih pisaca 20. vijeka, mahsuz u žanrovima poezije (&quot;Balade Petrice Kerempuha&quot;), romana (&quot;Na rubu pameti&quot;), eseja (&quot;Eseji&quot;) i dnevničko-memoarske proze (&quot;Davni dani&quot;). Do toga zaključka nije teško doći usporedi li se umjetnički doseg njegovog spisateljstva s onim daleko priznatijih savremenika, [[Thomas Mann|Thomasa Manna]], [[Virginia Woolf|Virginije Woolf]], [[Albert Camus|Alberta Camusa]], [[William Faulkner|Williama Faulknera]] ili [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]].

Na koncu valja spomenuti i izuzetno važan Krležin rad na enciklopedistici, gdje je u saradnji s [[Mate Ujević|Matom Ujevićem]] i na njegovom tragu ustrojio Leksikografski zavod koji sada nosi Krležino ime, a koji je po kvaliteti izdanja ravan najvrednijim svjetskim enciklopedijskim institutima, te čini, uz Maticu, Akademiju i Sveučilište, jednu od tri ili četiri glavne kulturne institucije u Hrvatskoj.

== Djela ==

=== Književna djela ===
* &quot;Pjesme&quot; I i II, (1918)
* &quot;Pjesme&quot; III, (1919)
* &quot;Hrvatski bog Mars&quot; (1922; potpuna i konačna varijanta 1933.)
* &quot;Pjesme u tmini&quot; (1937) 
* &quot;Novele&quot; (1924)
* &quot;Hiljadu i jedna smrt&quot; (1932)
* &quot;[[Povratak Filipa Latinovicza]]&quot; (1932)
* &quot;Novele&quot; (1937)
* &quot;Balade Petrice Kerempuha&quot; (1936)
* &quot;Na rubu pameti&quot; (1938)
* &quot;Banket u Blitvi&quot; (1938), (1939), (1962)
* &quot;Zastave&quot; (1969)

=== Drame ===
* &quot;Kraljevo&quot; (1915)
* &quot;Kristofor Kolumbo&quot; (1917) 
* &quot;Michelangelo Buonarroti&quot; (1918)
* &quot;U logoru&quot; (1920)
* &quot;Vučjak&quot; (1924)
* &quot;[[Gospoda Glembajevi]]&quot; (1929) 
* &quot;U agoniji&quot;, (1928)
* &quot;Leda&quot;, (1930)
* &quot;Aretej&quot;, (1959)

=== Eseji ===
* &quot;[[Dijalektički antibarbarus]]&quot;, (1939)
* &quot;[[Panorama pogleda, pojava i pojmova]]&quot;, (1982){{sfn|Krleža|1982|}}

==Knjige o Krleži==
* [[Enes Čengić]], ''[[S Krležom iz dana u dan]];''
* [[Enes Čengić]], ''[[Post mortem]]'';

== Literatura ==
* Viktor Žmegač: Krležini evropski obzori
* Stanko Lasić: Krležologija, I.-VI.
* Krležijana: Enciklopedija o Miroslavu Krleži, I.-III.
* {{Cite book|ref=harv|last=Krleža|first = Miroslav|authorlink =Miroslav Krleža|title = [[Panorama pogleda, pojava i pojmova]] |year=1982|publisher = NIŠRO &quot;Oslobođenje&quot;, Mladost|location = Sarajevo, Zagreb}}

== Također pogledajte ==
* [[Bela Krleža|Bela Krleža, supruga Miroslava Krleže]]
* [[Književna republika]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.borut.com/library/a_krlezm.htm Miroslav Krleza in South Slavic Literature Library]
* [http://www.lzmk.hr/ Leksikografski zavod Miroslav Krleža]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Krleža, Miroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pjesnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1893.]]
[[Kategorija:Umrli 1981.]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Dobitnici Goranove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]</text>
      <sha1>04h0p66pen8of9j8gb8cpbn4addrvhe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alojz Benac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25004</id>
    <revision>
      <id>3671177</id>
      <parentid>3671151</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11817" sha1="787dlxszdhm7xu5b4pnmun7o2085432" xml:space="preserve">'''Alojz Benac''' (Plehan, [[Derventa]], 20. oktobar 1914 – [[Sarajevo]], 6. mart 1992) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] arheolog i historičar.

Rođen je u Plehanu kod [[Derventa|Dervente]], 20. X 1914. godine. Srednju školu pohađao je u [[Vinkovci]]ma, Derventi, [[Visoko]]m i [[Zagreb]]u. Klasičnu filologiju i arheologiju studirao je i diplomirao (1937) na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]]. Godine 1951. odbranio je doktorat na Filozofskom fakultetu u [[Ljubljana|Ljubljani]] disertacijom ''Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske Kulture''. Bio je profesor gimnazije u [[Vranj]]u (1939/1940) i u [[Mostar]]u (1940–1943).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1676 |title=Alojz Benac - LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA 2009. - 2018. |access-date=14. 6. 2019 |archive-date=1. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210801202457/https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1676 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Od 1943. do 1945. učestvuje u [[NOR]]-u. Poslije rada u Ministarstvu prosvjete NR BiH u Sarajevu prešao je 1947. na rad u [[Zemaljski muzej]] BiH, gdje je obavljao najprije dužnost kustosa i šefa Prahistorijskog odsjeka, pa načelnika Arheološkog odjeljenja, a od 1957. do 1968. bio je na dužnosti direktora. Od 1964. počeo je predavati arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a 1968. prešao je na taj fakultet gdje do 1978. kao redovni profesor predaje arheologiju i historiju starog vijeka. Kao gostujući profesor predavao je prahistorijsku arheologiju na Filozofskom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] (1962–1965), a 1965. držao je tečaj iz prahistorije [[Balkan]]a na Univerzitetu u [[Münster]]u.

Dolaskom u Zemaljski muzej, Benac je započeo mnogostruku i uspješnu djelatnost kao arheolog i organizator rada na proučavanju arheologije u BiH i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf |title=Borivoj Čović - Biografija Alojza Benca; ANUBiH - Godišnjak, Knjiga XIII |access-date=14. 6. 2019 |archive-date=30. 11. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130181122/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Svoja je istraživanja usmjerio najprije na probleme neolita i eneolita zapadnog Balkana te posebno BiH, a onda i na pitanja etnogeneze i kulture [[Iliri|Ilira]] u brončanom i željeznom dobu te na problem seobe Indoevropljana na balkanski prostor.&lt;ref name=&quot;BenacPrediliri&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |title= Alojz Benac – O identifikaciji ilirskog etnosa |work= ANUBiH Naše starine  1973 |access-date= 9. 2. 2016 |archive-date= 22. 6. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210622065637/https://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2011.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prediliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://alldocs.net/the-philosophy-of-money.html?utm_source=alojz-benac-prediliri-prailiri-protoiliri-neki-novi-aspekti |title= Alojz Benac - Prediliri, prailiri, protoiliri - neki novi aspekti |work= ANUBiH Naše starine |access-date= 9. 2. 2016 }}{{Mrtav link|datum=Novembar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Iskapao je niz važnih arheoloških lokaliteta iz neolita i eneolita ([[Hrustovača]] u dolini [[Sana|Sane]], Nebo kod [[Travnik]]a, [[Kakanj]], Varoš kod Koraja, Pivnica kod Odžaka, Obre kod [[Kakanj|Kaknja]], [[Zelena pećina]] kod Mostara, Crvena Stijena u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], Zecovi kod [[Prijedor]]a i dr.), kao i neke iz kasnijih vremena (delmatske gradine na Duvanjskom i Livanjskom polju i dr.) i time bitno pridonio rasvjetljavanju prahistorijskog doba u BiH.&lt;ref name=&quot;Gradine u Duv.polju&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/7-1954.pdf|title= Alojz Benac –Utvrđena ilirska naselja  |work= ANUBiH, Sarajevo. 1985 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Na temelju rezultata tih istraživanja napisao je niz sintetskih radova i monografija u kojima je riješio ili rješavao važna pitanja nastanka i razvoja mnogih neolitskih i eneolitskih kultura, posebno butmirske, kakanjske, vučedolske, lisičićke, kao i pitanja hronologije brončanodobne i željeznodobne ilirske kulture u Bosni, posebno na području [[Glasinac|Glasinca]].

Rezultate arheoloških istraživanja, kao i radove o raznim problemima prahistorije zapadnog Balkana, Benac je objavio u brojnim domaćim i stranim časopisima i u nekoliko monografija, najviše u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]], te u periodicima Archaeologia Iugoslavica, [[Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne]], Bericht der Römisch-Germanischen Kommission, Diadora, [[Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva]], [[Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku]], Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, [[Balcanica]] i u zborniku Adriatica praehistorica et antiqua (posvećenom Grgi Novaku, Zagreb 1970). Njegovi radovi o problemu etnogeneze i kulture Ilira štampani su u časopisima Arheološki radovi i rasprave, Studia Albanica, [[Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja]], u zborniku Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u prahistorijsko doba i dr. Njegov izrazit smisao za sinteze vidljiv je u radovima o duhovnom (religija, umjetnost) i privrednom (stanovanje, ishrana itd.) životu prahistorijskog čovjeka u BiH. Osim prahistorijskih, važna su i njegova istraživanja srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – [[stećci|stećaka]], o kojima je pokrenuo izdavanje posebne serije monografijâ. Sâm je u toj seriji monografski obradio nekropole na području [[Olovo (grad)|Olova]], [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] i na [[Radimlja|Radimlji]]. God. 1963. osnovao je u okviru ''Naučnog društva BiH'' (od 1966. u okviru [[ANU BiH]]) ''Centar za balkanološka ispitivanja''. Kao rukovodilac tog Centra organizirao je niz tematskih simpozija iz paleobalkanistike, pokrenuo izdavanje velike sinteze o prahistoriji Jugoslavije, usmjeravao sistematska istraživanja na niz dotada slabo proučavanih područja i pokrenuo važnu izdavačku djelatnost.

Alojz Benac je također obavljao i niz odgovornih funkcija u znanstvenim i stručnim tijelima i u društveno-političkim organizacijama u kojima je razvio mnogostranu i plodnu djelatnost. Bio je prvi predsjednik ''Koordinacijskog odbora arheologa Jugoslavije'', predsjednik ''Arheološkog društva Jugoslavije'' 1953/1954, predsjednik ''Muzejskog društva BiH'' 1955/1956, predsjednik ''Nacionalnog komiteta za balkanologiju Jugoslavije'' (od 1977), bio je stalni član ''Conseil permanent de l’Union internationale des sciences préhistoriques et protohistoriques'' od 1956, te ''Association international d’études sud-est européen'' od 1977; također je bio član mnogih republičkih i saveznih savjeta i odbora za nauku i kulturu, nekih međuakademijskih odbora i znanstvenih institucija u inostranstvu (''Italijansko društvo za prethistoriju i protohistoriju u Firenci'', ''Njemačko arheološko društvo u Berlinu i Frankfurtu na Majni'', od 1958). God. 1961. izabran je za dopisnog člana ''Naučnog društva BiH'', a 1967. i za redovnog člana [[ANU BiH]]. U toj Akademiji je obavljao dužnost sekretara odjeljenja za društvene znanosti 1969–1972, od 1972. do 1977. generalni je tajnik, a od 1977. predsjednik te Akademije. Dopisni je član [[SANU]] od 1972, [[JAZU]] od 1975. i [[SAZU]] od 1977. God. 1977/1978. obavljao je dužnost predsjednika ''Savjeta akademija nauku i umjetnosti [[SFRJ]]''. Od 1982. je glavni urednik redakcije ''Enciklopedije Jugoslavije'' za SR BiH.&lt;ref&gt;[https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=754527 Zdravko Marić - In memoriam: Alojz Benac]&lt;/ref&gt; Za svoj rad odlikovan je nizom domaćih i stranih odlikovanja: ''Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom'' (1970), ''Nagradom [[AVNOJ]]-a'' (1976), Orden ''republike sa zlatnim vijencem'' (1977), ''Ordine »Al merito della Repubblica Italiana«'' (1979) i dr. Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1992. godine.

== Bibliografija ==
*[[Radimlja]], Sarajevo 1950.
*Olovo, Beograd 1951. 
*[[Arheološko područje Nebo|Prehistorijsko naselje Nebo]] i problem [[Butmirska kultura|butmirske kulture]], Ljubljana 1952. Široki Brijeg, Sarajevo 1952. 
*Neki etnički problemi prehistoriskih stanovnika Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1953. 
*Sarajevo od najstarijih vremena do danas, 1 (s Ljubicom Mladenović), Sarajevo 1954. 
*Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (koautori: [[Dimitrije Sergejevski|D. Sergejevski]] i [[Đoko Mazalić|Đ. Mazalić]]), Sarajevo 1955. 
*[[Hvarsko-lisičićka kultura|Neolitsko naselje u Lisičićima]] kod [[Konjica]], Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1955.&lt;ref&gt;[https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity/article/station-neolithique-de-lisicici-pres-de-konjic-by-alojz-benac-separatum-from-glasnik-zemaljskog-muzeja-u-sarajewo-1955/CE12FC72FB8FB1C7C7FFDCA449ECCBAA STATION NÉOLITHIQUE DE LISIČIČI PRÉS DE KONJIC. By Alojz Benac. (Separatum from Glasnik Zemaljskog Muzeja u Sarajewo, 1955.)]&lt;/ref&gt; 
*[[Glasinac]], 1, 2 (koautor: B. Čović), Sarajevo 1956, 1957. 
*[[Neolit]]ski telovi u sjeveroistočnoj Bosni i neki problemi bosanskog neolita, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1961.
*Studije o kamenom i [[Eneolit|bakarnom dobu]] u sjeverozapadnom Balkanu, Sarajevo 1964. (i na njemačkom jeziku: Studien zur Stein- und Kupferzeit im nordwestlichen Balkan. Bericht der Römisch-Germanischen Kommission, Berlin, 1961, 42).&lt;ref name=&quot;Neolit u Bosni&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/35880029/Studije-o-Kamenom-i-Bakarnom-Dobu-u-Sjeverozapadnom-Balkanu-Alojz-Benac|title= Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA|work= |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 
*Stariji prahistorijski periodi (u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine), Sarajevo 1966, 9–81.&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE   |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 
*[[Stećci]], Beograd 1967.&lt;ref name=&quot;Alojz Benac&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/51402695/Alojz-Benac-Stecci  |title=Alojz Benac: STEĆCI – Mala istorija  Jugoslavije |work= Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd 1967 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; 
*Završna istraživanja u pećini [[Hrustovača|Hrustovači]], GZM 3, 1948. 
*Neolitsko naselje u dolini Bile, GZM 8, 1953. 
*Osnovna obilježja neolitske kulture u Kaknju i Prehistorijska gradina Zecovi kod Prijedora, GZM 11, 1956. 
*Crvena Stijena – stratum I–IV, GZM 12, 1957.
*[[Zelena Pećina]], GZM 12, 1957.
*Pivnica kod Odžaka i neki problemi kostolačke kulture, GZM 17, 1962. 
*[[Arheološko područje Obre|Obre II]], GZM 26, 1971. 
*Obre I, GZM 27/28, 1972–1973.

== Literatura o Alojzu Bencu ==
*Alojz Benac, Godišnjak SANU, 82(1976) str. 181–186. 
*Alojz Benac, Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 263–269. 
*Ljeposava Vekić-Čović: Bibliografija radova Alojza Benca (1948–1975). Ibid., str. 15–23.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Benac, Alojz}}
[[Kategorija:Rođeni 1914.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Biografije, Derventa]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>787dlxszdhm7xu5b4pnmun7o2085432</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Pejanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>28983</id>
    <revision>
      <id>3671183</id>
      <parentid>3634205</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:46:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1891" sha1="5mb4kfovat34i1blx660yv7zow723qr" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Mirko Pejanović
| slika              =
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = 1946.
| mjesto_rođenja     = Kladanj, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Mirko Pejanović''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i [[profesor]]. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] je obavljao funkciju člana [[Predsjedništvo RBiH|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. Potpredsjednik je [[ANU BiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Penzionisani je redovni profesor sarajevskog [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakulteta političkih nauka]]. Obavljao je funkciju predsjednika [[Srpsko građansko vijeće|Srpskog građanskog vijeća]]. Objavio je niz knjiga iz oblasti političkog razvoja Bosne i Hercegovine, koje su prevođene na slovenski i engleski jezik. Nedavno je objavio knjigu &quot;Politički razvitak BiH u postdejtonskom periodu&quot;.
U jednom mandatnom periodu je obavljao i funkciju dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Poznavalac je razvitka političkog pluralizma u BiH u periodu prije rata i nakon rata. Saradnik je instituta IFIMES iz Ljubljane i dao je doprinos razvoju i afirmaciji te naučne ustanove u Republici Sloveniji.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Pejanović, Mirko}}
[[Kategorija:Biografije, Kladanj]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1946.]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>5mb4kfovat34i1blx660yv7zow723qr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekrem Čaušević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31970</id>
    <revision>
      <id>3671200</id>
      <parentid>3478451</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:51:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5038" sha1="ma8zk3ked9mewb3cbxs49lgfwd51q9l" xml:space="preserve">'''Ekrem Čaušević''' ([[Brekovica]] kod [[Bihać]]a, 27. februar [[1952]]. - )&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu: (1950-2010.)|publisher=Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet|year=2010|isbn=978-9958-625-15-2|pages=218}}&lt;/ref&gt; je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] lingvist i profesor književnosti.

==Biografija==

Studij orijentalnih jezika ([[turski jezik|turskog]], [[arapski jezik|arapskog]] i [[perzijski jezik|perzijskog]]) i književnosti završio na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] ([[1974]]. godine). Na istom fakultetu predavao je do [[april]]a [[1992]]. godine. Danas predaje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], na kojem je [[1994]]. osnovao Katedru za [[turkologija|turkologiju]] (sada Odsjek za hungarologiju i turkologiju). Šef je te katedre od njenog osnivanja i redovni profesor za predmete Savremeni turski jezik, [[Osmanlijski jezik]] i Uvod u turkologiju. Usavršavao se u [[Istanbul]]u, [[Ankara|Ankari]], [[Beč]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Sofija|Sofiji]] i [[Goettingen]]u. U akademskoj 1992/1993. i 2000/2001. godini, kao stipendist njemačke zadužbine A. von Humboldt, bio je gostujući profesor i naučnik na [[Univerzitet u Goettingenu|Univerzitetu u Goettingenu]]. Od [[1995]]. godine gostujući je profesor i na sarajevskom Filozofskom fakultetu. Kao voditelj ili istraživač učestvovao je u radu na nekoliko domaćih i stranih projekata. Autor je više od 120 naučnih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima, &quot;Gramatike savremenoga turskog jezika&quot; (Zagreb, 1996.), univerzitetskog udžbenika &quot;Turkološka čitanka&quot; (2002.), priređivač i prevodilac s osmanlijskog (Autobiografija Osman-age Temišvarskog) i savremenog [[turski jezik|turskog jezika]] (&quot;Pogled s Bosfora&quot;; romani &quot;Zovem se crvena&quot; /u saradnji s M. Andrić/ i &quot;Istanbul&quot; turskog nobelovca [[Orhan Pamuk|Orhana Pamuka]]). Dobitnik je prevodilačke nagrade &quot;[[Kiklop (nagrada)|Kiklop]]&quot; (2006.) za prijevod s turskog jezika Pamukovog romana &quot;Istanbul&quot;. Član je redakcija stručnih i naučnih časopisa, dopisni član Türk Dil Kurumu (Turske jezičke akademije) u Ankari, dobitnik odlikovanja [[Turska|Republike Turske]] za posebne zasluge u unaprijeđenju nauke te dobitnik Nagrade turkofologa svijeta za zasluge u turkologiji (2012.), dobitnik [[Godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]] za životno djelo i iznimna postignuća na području znanstvenoga i nastavnoga rada, te doprinos ugledu struke.

=== Prevodi ===
* [[Orhan Pamuk]]: ''Zovem se crvena'', V&amp;R, Zagreb 2003. (u suradnji s Martom Andrić)
* [[Orhan Pamuk]]: ''Istanbul: grad, sjećanja''. V&amp;R, Zagreb 2006. (Nagrada Kiklop za prijevod godine)
* ''Autobiografija Osman-age Temišvarskog''. Nova Europa, Zagreb 2004.
* [[Orhan Pamuk]]: ''Muzej nevinosti''. V&amp;R, Zagreb 2009. (u suradnji s Kerimom Filan)
* [[Orhan Pamuk]]: ''Crna knjiga''. V&amp;R, Zagreb 2010. (u suradnji s Janom Bušić i Draženom Babićem)

==Knjige==
* ''Gramatika suvremenoga turskog jezika''. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1996.
* ''Turkološka čitanka''. Ibis grafika, Zagreb 2002.
* ''The Turkish Language in Ottoman Bosnia''. The Isis Press, Istanbul 2014.
* ''Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih gl. oblika u turskom jeziku - Turski i hrvatski u kontrastiranju i usporedbi''. Ibis grafika, Zagreb 2018.

=== Uredničke knjige ===
 
* Matija Mažuranić, ''Bosna'ya Bir Bakış Yahut Bir Hırvat Vatandaşının 1839-40 Yılları Arasında O Eyalete Kısa Bir Yolculuğu'' / Čaušević, Ekrem; Paić-Vukić, Tatjana; Hafız Küçükusta, Ayla (ur.). Prizren : BAL-TAM, 2011. (monografija).  
* ''Osmanlı Sanatı, Mimarisi ve Edebiyatına Bakış'' / Ekrem Čaušević, Moačanin Nenad, Vjeran Kursar (ur.). Edirne : Trakya Üniversitesi Balkan Araştırma Enstitüsü Yayını - 1, 2011.  
* ''Perspectives on Ottoman Studies (Papers from the 18th CIEPO)'' / Ekrem Čaušević, [[Nenad Moačanin]], Vjeran Kursar (ur.). Belin : LIT Verlag, 2010.
{{Proširiti sekciju}}

==Nagrade==
{{Proširiti sekciju}}

==Vanjski linkovi==
*Turksav Vakfi: Türk Dünyası Yazarlar ve Sanatçılar Vakfı (TÜRKSAV) 16. Türk Dünyasına Hizmet Ödülleri, 18. maja 2012.
*Književna smotra - Prvih dvadeset godina hrvatske tukologije, Godište XLVI/2014, broj 173 (3)
*https://web.archive.org/web/20140714040937/http://behar.hr/ekrem-causevic-turska-knjizevnost-danas-spada-medu-citanije-nacionalne-knjizevnosti-u-hrvatskoj/

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Čaušević, Ekrem}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]
[[Kategorija:Hrvatski lingvisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevodioci]]
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>ma8zk3ked9mewb3cbxs49lgfwd51q9l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Šunjić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32637</id>
    <revision>
      <id>3671196</id>
      <parentid>3571359</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:49:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3627" sha1="0apucey5gxtl2duqy874ktob69fjhlb" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Marko Šunjić
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1927|02|15}}
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1998|3|30|1927|11|15}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Marko Šunjić''' ([[Mostar]], 15. februar 1927 – [[Sarajevo]], 30. mart 1998) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historičar]], [[medievalist]] i [[akademik]] [[ANU BiH]].

Poslije završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja studirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je [[1955]]. Zaposlen na istom fakultetu na katedri [[srednji vijek]] kod akademika Ante Babića. Na matičnom fakultetu [[1964]]. odbranio je doktorsku tezu pod nazivom ''Uspostavljanje i organizacija mletačke vlasti u Dalmaciji u XV vijeku''. Prošao je sva fakultetska zvanja na predmetu Opća historija srednji vijek. Član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Hrvatskog društva za znanost i umjetnost.
Bio je predsjednik Društva istoričara Bosne i Hercegovine, urednik historijskog časopisa [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]] i časopisa za kulturu [[Radovi Hrvatskog društva za znanost i umjetnost]]. Bio je član redakcija časopisa [[Prilozi Instituta za istoriju]] ([[Sarajevo]]), [[Pregled]] (Sarajevo), [[Most]] (Mostar).

Predmet proučavanja Marka Šunjića je historija Dalmacije i Bosne u srednjem vijeku i opće historije ranog srednjeg vijeka. Publikovao je četiri knjige i oko 100 naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta.

== Bibliografija ==
*Dalmacija u XV. stoljeću, [[Svjetlost]], Sarajevo [[1967]]; 
*[[Hrestomatija]] izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka, Svjetlost, Sarajevo 1980; 
*[[Bosna]] i [[Venecija]] (odnosi u XIV. i XV. st.), [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], Sarajevo [[1996]]; 
*Narodi i države ranog srednjeg vijeka, [[Rabic]], Sarajevo [[2003]].

== Dodatna literatura ==
*[[Dubravko Lovrenović]], Akademik Marko Šunjić (1927-1998) ([[In memoriam]]), Radovi Filozofskog fakulteta 12, Sarajevo 2000, 441-444; 
*[[Tomislav Išek]], Marko Šunjić (15.II. 1927. – 30.3. 1998.), Radovi Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost 6, Sarajevo (1998), 201-206.
* [[Esad Kurtović]], Bibliografija radova akademika Marka Šunjića (1927-1998), „Spomenica akademika Marka Šunjića (1927-1998)“, Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 25-33. [http://academia.edu/3682349/Bibliografija_radova_akademika_Marka_Sunjica_1927-1998_Spomenica_akademika_Marka_Sunjica_1927-1998_Filozofski_fakultet_Sarajevo_2010_25-33]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* Esad Kurtović, Između Mostara i Sarajeva (Uz 75 godišnjicu rođenja i 4. godišnjicu smrti akademika Marka Šunjića), Most XXVII/151 (62), Mostar 2002, 80-82. [http://www.academia.edu/3675574/Izmedu_Mostara_i_Sarajeva_Uz_75_godisnjicu_rodenja_i_4._godisnjicu_smrti_akademika_Marka_Sunjica_Most_XXVII_151_62_Mostar_2002_80-82]{{Mrtav link}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Šunjić, Marko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1998.]]</text>
      <sha1>0apucey5gxtl2duqy874ktob69fjhlb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desanka Kovačević-Kojić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32638</id>
    <revision>
      <id>3671277</id>
      <parentid>3140538</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4079" sha1="lf3n77bznamwm3msqr94qnmof3h1gz9" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Desanka  Kovačević-Kojić
| slika            =DesankaKovacevic-Kojic.jpg
| veličina_slike   =
| opis             = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1925|10|3}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Desanka Kovačević-Kojić''' (Sarajevo, 3. oktobar [[1925]]), [[historičar]], [[medievalist]], [[akademik]] [[ANU BiH]] i [[SANU]].

Desanka Kovačević-Kojić rođena je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 3. oktobra [[1925]]. godine. Završila je studij historije na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Diplomirala je [[1950]]. Zaposlena na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju]] gdje je prošla sva zvanja. Akademik [[ANU BiH]]. Od [[1993]]. živi u [[Beograd]]u. Predmet proučavanja je historija srednjovjekovne Bosne i Srbije. Objavila je pet knjiga i preko 100 naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta. Njena najznačajnija djela posvećena su privrednoj historiji, trgovini, gradskim naseljima i vlaškoj problematici. Učestvovala je na većem broju naučnih skupova organiziranih širom [[Evropa|Evrope]].

== Bibliografija ==

*''Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni'', Naučno društvo Bosne i Hercegovine, Djela 18, Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka 13, [[Sarajevo]] [[1961]]; 
*''Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države'', [[Veselin Masleša]], [[Biblioteka Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine]], Sarajevo [[1978]]; 
*''Trgovačke knjige braće Kabužić (Caboga) [[1426]]-[[1433]]'', [[Spomenik SANU]] 137, Odeljenje istorijskih nauka 11, Beograd [[1999]].
*''Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek)'', Istorijski institut, Studia Historica Collecta, Knjiga 2, Beograd [[2007]].
*''Средњовјековна Сребреница XIV-XV вијек. Српска академија наука и уметности, Посебна издања, Књ. DCLXXVIII, Одељење историјских наука, Књ. 29, Београд, [[2010]];
*''La Serbie et les pays serbes : l'économie urbaine : XIVe-XVe siècles'', Maison serbe d'édition de livres scolaires :  Institut des Études balkaniques, ASSA, Belgrade: 2012 ; {{ISBN|978-86-17-18055-1}}

== Literatura ==
{{Commons|Category:Desanka Kovačević-Kojić}}
* [[Boško Šajatović]], Dodijeljene dvadeset sedmojulske nagrade u 1979. godini (Dr Desanka Kovačević-Kojić), [[Oslobođenje]] 37/11186, Sarajevo 25.7. [[1979]], 3;
* [[Zoran Vujasin]], Život zapretenih ognjišta (Dobitnici Dvadeset sedmojulske nagrade: Desanka Kovačević-Kojić), Oslobođenje 37/11243, Sarajevo 20.9. 1979, 9;
* Dr Desanka Kovačević-Kojić, “Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, [[Spomenica]] (1950-[[1980]])”, Filozofski fakultet, Sarajevo 1980, 36-37;
* Kovačević-Kojić Desanka, [[Godišnjak SANU]] 102, Beograd 1996, 527-534; 
* Redakcija, Kovačević-Kojić Desanka, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili [[Sima Ćirković]] i [[Rade Mihaljčić]])”, [[Knowledge]], Beograd 1997, 441; 
* [[Lidija Jelić]], Desanka Kovačević-Kojić, Godišnjak SANU 109 (za [[2002]]), Beograd [[2003]], 393-396.
{{Commonscat}}
* Средњовјековна Сребреница XIV-XV вијек, [https://www.academia.edu/1492971/Book_review_Desanka_Kovacevic-Kojic_Srednjovjekovna_Srebrenica_XIV-XV_vijek]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Članovi SANU}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kovačević-Kojić, Desanka}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi ANURS]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]</text>
      <sha1>lf3n77bznamwm3msqr94qnmof3h1gz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lamborghini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37716</id>
    <revision>
      <id>3671264</id>
      <parentid>3627445</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:09:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>213.130.93.254</ip>
      </contributor>
      <origin>3671264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4904" sha1="lscqfnga1lqmbgwxmgp12ke53kpf7li" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Infokutija kompanija
| logo               = [[Datoteka:Lamborghini - logo wordmark+payoff (Italy, 1963-).svg|200px]]
| caption            = Automobili Lamborghini Wortmarke
}}

[[Datoteka:Lamborghini Countach LP500S.jpg|250p|mini|desno|Legendarni Countach]]
'''Lamborghini''' (puno ime '''Automobili-Lamborghini S.p.A.''') je [[italija]]nska firma, koja se bavi proizvodnjom sportskih [[automobil]]a u sastavu [[Volkswagen grupa]]cije. Firmu je osnovao [[1963]]. godine [[Ferruccio Lamborghini]] koji je posjedovao fabriku [[traktor]]a ''Lamborghini Trattori S.p.A.''. Centrala firme se nalazi u Italiji u blizini [[Bologna|Bolonje]].
[[Datoteka:Lamborghini_Murciélago_Roadster_2005.JPG|250px|mini|desno||2002 Lamborghini Murciélago Roadster]]

== Historija ==
Početkom 1960-ih Ferruccio Lamborghini je posjedovao brojne modele sportskih automobila, ali nikad nije bio potpuno zadovoljan njihovim kvalitetom. Postoje brojne verzije zašto je počeo izrađivati automobile, ali sve uključuju sukob između [[Enzo Ferrari|Enza Ferrarija]] (osnivača firme [[Ferrari]]) i Ferruccia.

Jedna od verzija je da se Ferruccio žalio Enzu na kvalitet kvačila na Ferrariju 250 GT (koji je Ferruccio posjedovao). Enzo ga je otjerao govoreći mu da ide voziti traktore jer je nesposoban za auta. Ferruccio se vratio kući, rastavio kvačilo na autu i shvatio da je kvačilo istog proizvođača kao i kod njegovih traktora. U skladištu je pronašao odgovarajuće dijelove i zamijenio, nakon čega je njegov automobil ispravno funkcionisao.
[[Datoteka:Lamborghini Diablo VT 2.jpg|250px|mini|desno|Lamborghini Diablo Roadster]]
Ubrzo je, uz pomoć talentovanog inžinjera Giotta Bizzarrinia, počeo sa konstruisanjem automobila sa V12 motorom i 350 konjskih snaga. Šasiju je dizajnirao Franco Scaglione, a prototip, iz 1963. godine, je nazvan [[Lamborghini 350GTV]]. Naredne godine sa modelom [[Lamborghini 350GT|350GT]] izlaze na tržište i postižu značajan uspjeh prodavši 130 komada. Zaštitni znak kompanije je postao bik.

Sa modelima [[Lamborghini 400GT|400GT]] i [[Lamborghini Miura|Miura]] ostvaren je također veliki uspjeh, i Lamborghini je postala značajna firma u proizvodnji super sportskih automobila.

1972. godine otkazana je značajna narudžba traktora za Južnu Ameriku, što je dovelo do teške situacije u Lamborghiniju i Ferruccio je bio prinuđen prodati svoj udio u fabrici traktora. Ipak finansijski uspjeh, odjel za proizvodnju automobila, ostvario je sa senzacionalnim modelom [[Lamborghini Countach|Countach]], koji je sljedećih godina održavao kompaniju uspješnom.

Naftna kriza i kašnjenje isporuke Cauntacha odvela je kompaniju u bankrot 1978. godine Nakon čega su usljedile česte promjene vlasnika, da bi na kraju kompanija završila u vlasništvu [[Audi]]ja, odnosno [[Volkswagen]] grupacije.

U međuvremenu kompanija se vratila na staze stare slave sa brojnim novim modelima, od kojih je prvi bio nasljednik Cauntacha [[Lamborghini Diablo|Diablo]].

== Modeli ==

*[[Lamborghini 350GTV|350GTV]] 1963
*[[Lamborghini 350GT|350GT]] 1964-1968	
*[[Lamborghini 400GT|400GT 2+2]] 1966-1968
*[[Lamborghini Miura|Miura]] 1966-1973
*[[Lamborghini Espada|Espada]] 1968-1978
*[[Lamborghini Islero|Islero]]| 968-1970
*[[Lamborghini Jarama|Jarama]] 1970-1978
*[[Lamborghini Urraco|Urraco]] 1970-1979
*[[Lamborghini Countach|Countach]] 1974-1989
*[[Lamborghini Silhouette|Silhouette]] 1976-1977
*[[Lamborghini Jalpa|Jalpa]]1982-1989
*[[Lamborghini LM002|LM002]] 1986-1992
*[[Lamborghini Diablo|Diablo]] 1990-2001
*[[Lamborghini Murciélago|Murciélago]] 2001- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago#Motorsport|Murciélago R-GT]] 2001-i dalje
*[[Lamborghini Gallardo|Gallardo]] 2003- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo Spyder|Gallardo Spyder]] 2004- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago Roadster|Murciélago Roadster]] 2005- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo#Gallardo SE|Gallardo SE]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago LP640|Murciélago LP640]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo#Gallardo Nera|Gallardo Nera]] 2006- i dalje 
*[[Lamborghini Murciélago LP640|Murciélago LP640 Versace]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago Roadster|Murciélago LP640 Roadster]] 2006- i dalje
* [[Lamborghini Aventador]]

== Vlasništvo ==
Kompanija Lamborghini je imala brojne vlasnike: 
* Ferruccio Lamborghini 1963–1972 
* Georges-Henri Rossetti i René Leimer 1972–1977 
* bankrot 1977–1984 
* Patrick Mimram (upravljao 1980–1984) a vlasnik 1984–1987 
* [[Chrysler]] 1987–1994 
* Megatech 1994–1995  
* V'Power, Mycom 1995–1998 
* [[Audi|Audi AG]] od 1998

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.lamborghini.com/ Automobili Lamborghini S.p.A.]
* [http://www.kldconcept.com/ Lamborghini by KLD Concept (Photos , vidéos , etc ..)]

{{Volkswagen_grupa}}

[[Kategorija:Proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Italijanski proizvođači automobila]]</text>
      <sha1>lscqfnga1lqmbgwxmgp12ke53kpf7li</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671266</id>
      <parentid>3671264</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>213.130.93.254</ip>
      </contributor>
      <origin>3671266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4904" sha1="dtttj2guzjj1j69m8ttp2z3i6cfnrg5" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Infokutija kompanija
| logo               = [[Datoteka:Lamborghini - logo wordmark+payoff (Italy, 1963-).svg|255px]]
| caption            = Automobili Lamborghini Wortmarke
}}

[[Datoteka:Lamborghini Countach LP500S.jpg|250p|mini|desno|Legendarni Countach]]
'''Lamborghini''' (puno ime '''Automobili-Lamborghini S.p.A.''') je [[italija]]nska firma, koja se bavi proizvodnjom sportskih [[automobil]]a u sastavu [[Volkswagen grupa]]cije. Firmu je osnovao [[1963]]. godine [[Ferruccio Lamborghini]] koji je posjedovao fabriku [[traktor]]a ''Lamborghini Trattori S.p.A.''. Centrala firme se nalazi u Italiji u blizini [[Bologna|Bolonje]].
[[Datoteka:Lamborghini_Murciélago_Roadster_2005.JPG|250px|mini|desno||2002 Lamborghini Murciélago Roadster]]

== Historija ==
Početkom 1960-ih Ferruccio Lamborghini je posjedovao brojne modele sportskih automobila, ali nikad nije bio potpuno zadovoljan njihovim kvalitetom. Postoje brojne verzije zašto je počeo izrađivati automobile, ali sve uključuju sukob između [[Enzo Ferrari|Enza Ferrarija]] (osnivača firme [[Ferrari]]) i Ferruccia.

Jedna od verzija je da se Ferruccio žalio Enzu na kvalitet kvačila na Ferrariju 250 GT (koji je Ferruccio posjedovao). Enzo ga je otjerao govoreći mu da ide voziti traktore jer je nesposoban za auta. Ferruccio se vratio kući, rastavio kvačilo na autu i shvatio da je kvačilo istog proizvođača kao i kod njegovih traktora. U skladištu je pronašao odgovarajuće dijelove i zamijenio, nakon čega je njegov automobil ispravno funkcionisao.
[[Datoteka:Lamborghini Diablo VT 2.jpg|250px|mini|desno|Lamborghini Diablo Roadster]]
Ubrzo je, uz pomoć talentovanog inžinjera Giotta Bizzarrinia, počeo sa konstruisanjem automobila sa V12 motorom i 350 konjskih snaga. Šasiju je dizajnirao Franco Scaglione, a prototip, iz 1963. godine, je nazvan [[Lamborghini 350GTV]]. Naredne godine sa modelom [[Lamborghini 350GT|350GT]] izlaze na tržište i postižu značajan uspjeh prodavši 130 komada. Zaštitni znak kompanije je postao bik.

Sa modelima [[Lamborghini 400GT|400GT]] i [[Lamborghini Miura|Miura]] ostvaren je također veliki uspjeh, i Lamborghini je postala značajna firma u proizvodnji super sportskih automobila.

1972. godine otkazana je značajna narudžba traktora za Južnu Ameriku, što je dovelo do teške situacije u Lamborghiniju i Ferruccio je bio prinuđen prodati svoj udio u fabrici traktora. Ipak finansijski uspjeh, odjel za proizvodnju automobila, ostvario je sa senzacionalnim modelom [[Lamborghini Countach|Countach]], koji je sljedećih godina održavao kompaniju uspješnom.

Naftna kriza i kašnjenje isporuke Cauntacha odvela je kompaniju u bankrot 1978. godine Nakon čega su usljedile česte promjene vlasnika, da bi na kraju kompanija završila u vlasništvu [[Audi]]ja, odnosno [[Volkswagen]] grupacije.

U međuvremenu kompanija se vratila na staze stare slave sa brojnim novim modelima, od kojih je prvi bio nasljednik Cauntacha [[Lamborghini Diablo|Diablo]].

== Modeli ==

*[[Lamborghini 350GTV|350GTV]] 1963
*[[Lamborghini 350GT|350GT]] 1964-1968	
*[[Lamborghini 400GT|400GT 2+2]] 1966-1968
*[[Lamborghini Miura|Miura]] 1966-1973
*[[Lamborghini Espada|Espada]] 1968-1978
*[[Lamborghini Islero|Islero]]| 968-1970
*[[Lamborghini Jarama|Jarama]] 1970-1978
*[[Lamborghini Urraco|Urraco]] 1970-1979
*[[Lamborghini Countach|Countach]] 1974-1989
*[[Lamborghini Silhouette|Silhouette]] 1976-1977
*[[Lamborghini Jalpa|Jalpa]]1982-1989
*[[Lamborghini LM002|LM002]] 1986-1992
*[[Lamborghini Diablo|Diablo]] 1990-2001
*[[Lamborghini Murciélago|Murciélago]] 2001- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago#Motorsport|Murciélago R-GT]] 2001-i dalje
*[[Lamborghini Gallardo|Gallardo]] 2003- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo Spyder|Gallardo Spyder]] 2004- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago Roadster|Murciélago Roadster]] 2005- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo#Gallardo SE|Gallardo SE]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago LP640|Murciélago LP640]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo#Gallardo Nera|Gallardo Nera]] 2006- i dalje 
*[[Lamborghini Murciélago LP640|Murciélago LP640 Versace]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago Roadster|Murciélago LP640 Roadster]] 2006- i dalje
* [[Lamborghini Aventador]]

== Vlasništvo ==
Kompanija Lamborghini je imala brojne vlasnike: 
* Ferruccio Lamborghini 1963–1972 
* Georges-Henri Rossetti i René Leimer 1972–1977 
* bankrot 1977–1984 
* Patrick Mimram (upravljao 1980–1984) a vlasnik 1984–1987 
* [[Chrysler]] 1987–1994 
* Megatech 1994–1995  
* V'Power, Mycom 1995–1998 
* [[Audi|Audi AG]] od 1998

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.lamborghini.com/ Automobili Lamborghini S.p.A.]
* [http://www.kldconcept.com/ Lamborghini by KLD Concept (Photos , vidéos , etc ..)]

{{Volkswagen_grupa}}

[[Kategorija:Proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Italijanski proizvođači automobila]]</text>
      <sha1>dtttj2guzjj1j69m8ttp2z3i6cfnrg5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671270</id>
      <parentid>3671266</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:10:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>213.130.93.254</ip>
      </contributor>
      <origin>3671270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4903" sha1="gzz53sw35mw6qdvfucn9fnyxmtlt48g" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}{{Infokutija kompanija
| logo               = [[Datoteka:Lamborghini - logo wordmark+payoff (Italy, 1963-).svg|255px]]
| caption            = Automobili Lamborghini Wortmarke
}}

[[Datoteka:Lamborghini Countach LP500S.jpg|250p|mini|desno|Legendarni Countach]]
'''Lamborghini''' (puno ime '''Automobili-Lamborghini S.p.A.''') je [[italija]]nska firma, koja se bavi proizvodnjom sportskih [[automobil]]a u sastavu [[Volkswagen grupa]]cije. Firmu je osnovao [[1963]]. godine [[Ferruccio Lamborghini]] koji je posjedovao fabriku [[traktor]]a ''Lamborghini Trattori S.p.A.''. Centrala firme se nalazi u Italiji u blizini [[Bologna|Bolonje]].
[[Datoteka:Lamborghini Murciélago Roadster 2005.JPG|250px|mini|desno|2005 Lamborghini Murciélago Roadster]]

== Historija ==
Početkom 1960-ih Ferruccio Lamborghini je posjedovao brojne modele sportskih automobila, ali nikad nije bio potpuno zadovoljan njihovim kvalitetom. Postoje brojne verzije zašto je počeo izrađivati automobile, ali sve uključuju sukob između [[Enzo Ferrari|Enza Ferrarija]] (osnivača firme [[Ferrari]]) i Ferruccia.

Jedna od verzija je da se Ferruccio žalio Enzu na kvalitet kvačila na Ferrariju 250 GT (koji je Ferruccio posjedovao). Enzo ga je otjerao govoreći mu da ide voziti traktore jer je nesposoban za auta. Ferruccio se vratio kući, rastavio kvačilo na autu i shvatio da je kvačilo istog proizvođača kao i kod njegovih traktora. U skladištu je pronašao odgovarajuće dijelove i zamijenio, nakon čega je njegov automobil ispravno funkcionisao.
[[Datoteka:Lamborghini Diablo VT 2.jpg|250px|mini|desno|Lamborghini Diablo Roadster]]
Ubrzo je, uz pomoć talentovanog inžinjera Giotta Bizzarrinia, počeo sa konstruisanjem automobila sa V12 motorom i 350 konjskih snaga. Šasiju je dizajnirao Franco Scaglione, a prototip, iz 1963. godine, je nazvan [[Lamborghini 350GTV]]. Naredne godine sa modelom [[Lamborghini 350GT|350GT]] izlaze na tržište i postižu značajan uspjeh prodavši 130 komada. Zaštitni znak kompanije je postao bik.

Sa modelima [[Lamborghini 400GT|400GT]] i [[Lamborghini Miura|Miura]] ostvaren je također veliki uspjeh, i Lamborghini je postala značajna firma u proizvodnji super sportskih automobila.

1972. godine otkazana je značajna narudžba traktora za Južnu Ameriku, što je dovelo do teške situacije u Lamborghiniju i Ferruccio je bio prinuđen prodati svoj udio u fabrici traktora. Ipak finansijski uspjeh, odjel za proizvodnju automobila, ostvario je sa senzacionalnim modelom [[Lamborghini Countach|Countach]], koji je sljedećih godina održavao kompaniju uspješnom.

Naftna kriza i kašnjenje isporuke Cauntacha odvela je kompaniju u bankrot 1978. godine Nakon čega su usljedile česte promjene vlasnika, da bi na kraju kompanija završila u vlasništvu [[Audi]]ja, odnosno [[Volkswagen]] grupacije.

U međuvremenu kompanija se vratila na staze stare slave sa brojnim novim modelima, od kojih je prvi bio nasljednik Cauntacha [[Lamborghini Diablo|Diablo]].

== Modeli ==

*[[Lamborghini 350GTV|350GTV]] 1963
*[[Lamborghini 350GT|350GT]] 1964-1968	
*[[Lamborghini 400GT|400GT 2+2]] 1966-1968
*[[Lamborghini Miura|Miura]] 1966-1973
*[[Lamborghini Espada|Espada]] 1968-1978
*[[Lamborghini Islero|Islero]]| 968-1970
*[[Lamborghini Jarama|Jarama]] 1970-1978
*[[Lamborghini Urraco|Urraco]] 1970-1979
*[[Lamborghini Countach|Countach]] 1974-1989
*[[Lamborghini Silhouette|Silhouette]] 1976-1977
*[[Lamborghini Jalpa|Jalpa]]1982-1989
*[[Lamborghini LM002|LM002]] 1986-1992
*[[Lamborghini Diablo|Diablo]] 1990-2001
*[[Lamborghini Murciélago|Murciélago]] 2001- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago#Motorsport|Murciélago R-GT]] 2001-i dalje
*[[Lamborghini Gallardo|Gallardo]] 2003- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo Spyder|Gallardo Spyder]] 2004- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago Roadster|Murciélago Roadster]] 2005- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo#Gallardo SE|Gallardo SE]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago LP640|Murciélago LP640]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Gallardo#Gallardo Nera|Gallardo Nera]] 2006- i dalje 
*[[Lamborghini Murciélago LP640|Murciélago LP640 Versace]] 2006- i dalje
*[[Lamborghini Murciélago Roadster|Murciélago LP640 Roadster]] 2006- i dalje
* [[Lamborghini Aventador]]

== Vlasništvo ==
Kompanija Lamborghini je imala brojne vlasnike: 
* Ferruccio Lamborghini 1963–1972 
* Georges-Henri Rossetti i René Leimer 1972–1977 
* bankrot 1977–1984 
* Patrick Mimram (upravljao 1980–1984) a vlasnik 1984–1987 
* [[Chrysler]] 1987–1994 
* Megatech 1994–1995  
* V'Power, Mycom 1995–1998 
* [[Audi|Audi AG]] od 1998

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.lamborghini.com/ Automobili Lamborghini S.p.A.]
* [http://www.kldconcept.com/ Lamborghini by KLD Concept (Photos , vidéos , etc ..)]

{{Volkswagen_grupa}}

[[Kategorija:Proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Italijanski proizvođači automobila]]</text>
      <sha1>gzz53sw35mw6qdvfucn9fnyxmtlt48g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mihailo Dinić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38249</id>
    <revision>
      <id>3671274</id>
      <parentid>3667018</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6070" sha1="hp32kqiu9k2hfh6dpon34wnb64xhlkx" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Mihailo Dinić
| slika              =
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1899|04|23}}
| mjesto_rođenja     = [[Lučica (Požarevac)|Lučica]] kod [[Požarevac|Požarevca]], [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1970|05|12|1899|04|23}}
| mjesto_smrti       = [[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFRJ]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Mihailo Dinić''' (23. april 1899 – 12. maj 1970) bio je srpski [[historičar]] i [[akademik]] [[SANU]].

Dinić se školovao u rodnom mjestu, Požarevcu i Beogradu. U Prvom svjetskom ratu preko Albanije (1915) je stigao u [[Francuska|Francusku]] gdje dovršava gimnaziju i studira historiju i geografiju (Montpellier, 1920). Radio je kao profesor u [[Kruševac|Kruševcu]], [[Vršac|Vršcu]], [[Knjaževac|Knjaževcu]], [[Vinkovci]]ma, [[Zemun]]u i Beogradu. Doktorirao je u [[Beč]]u 1930. Poslije je radio u Učiteljskoj školi u [[Dubrovnik]]u što mu je omogućilo da svestranije istražuje građu [[Dubrovački arhiv|Dubrovačkog arhiva]]. Od 1934. radio je na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] gdje je prošao kroz sva nastavnička zvanja. Drugi svjetski rat proveo je u logorima, a poslije je nastavio sa nastavničkim poslom kao univerzitetski profesor. Od 1948. je akademik SANU. Penzionisan je 1957.

Naučno djelo Mihaila Dinića u značajnoj mjeri je unaprijedilo historiografiju jugoistočne [[Evropa|Evrope]] [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Pored historije srednjovjekovne [[Srbija|Srbije]], Mihailo Dinić se naročito posvetio obradi [[Historija srednjovjekovne Bosne|historije srednjovjekovne Bosne]], gdje je ostvario značajne, na mnogim mjestima još uvijek neprevaziđene rezultate. Razlog tome je neobjavljena i građa kojom se obilato služio u svojim radovima. Najvrjedniji rezultati su svakako na polju izdavanja građe gdje se M. Dinić istakao kroz brojne priloge, ali kroz nekoliko zbirki građe koje su obavezne u pristupu modernih istraživača.

Mihailo Dinić ponudio je vanserijske rezultate u proučavanju brojnih segmenata historije srednjovjekovne Bosne. Za sistem funkcioniranja centralne vlasti to je vidljivo kroz njegove radove o tributima, državnom saboru ([[Stanak|stanku]]) srednjovjekovne Bosne, sagledavanju vremena [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] te krunisanja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]], vlaške problematike kroz rad o dubrovačkoj srednjovjekovnoj [[Karavanska trgovina|karavanskoj trgovini]], strukture [[hum]]sko-trebinjske [[vlastela|vlastele]], topografije srednjovjekovne Bosne kroz radove o [[Drijeva|Drijevima]], [[Srebrnik]]u, posjedima hercega [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]] (Zemlje hercega Svetog Save), [[Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni|rudarstvu]] [[Srebrenica|Srebrenice]] i drugim radovima. U odnosu na stariju i noviju historiografiju njegov pristup historiji srednjovjekovne Bosne u ''Historiji naroda Jugoslavije'' (1953) još uvijek je korisno polazište za pristup historiji srednjovjekovne Bosne.

Obzirom da je novom izvornom faktografijom gradio svoje tematske okvire, vodeći računa o prazninama u historiografiji, moglo bi se reći da bi današnje poznavanje srednjovjekovne bosanske historije bez radova Mihaila Dinića bilo znatno siromašnije. Njegov najznačajniji učenik je [[Sima Ćirković]].

== Literatura o Mihailu Diniću ==
* Sima Ćirković-[[Rade Mihaljčić]], Bibliografija radova Mihaila Dinića, Zbornik Filozofskog fakulteta 8, Beograd 1964, 1-8.
* Sima Ćirković, Beleška o piscu, &quot;Mihailo Dinić, Srpske zemlje u srednjem veku, (istorijsko-geografske studije)”, Beograd 1978, 441-443.
* Sima Ćirković, Dinić Mihailo, Enciklopedija Jugoslavije 3, 2. izdanje, Zagreb 1984, 462-463.
* [[Ruža Ćuk]], Kosovska bitka u delu Mihaila Dinića, “Kosovska bitka u istoriografiji”, Beograd 1990, 77-84.
* Sima Ćirković, Dinić Mihailo, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 352-353.

== Bibliografija Mihaila Dinića ==
* Odluke veća Dubrovačke republike, Knjiga 1, Beograd 1951.
* Odluke veća Dubrovačke republike, Knjiga 2, Beograd 1964.
* Iz dubrovačkog arhiva, Knjiga 3, Beograd 1967.
* O Nikoli Altomanoviću, Beograd 1932, 1-46.
* Prilozi za istoriju vatrenog oružja u Dubrovniku i susednim zemljama, Glas SAN 161. Beograd 1934, 57-97.
* Dubrovački tributi, Glas SKA 168, Beograd 1935, 203-257.
* Vesti Eberharda Vindekea o Bosni, JIČ 3-4, Beograd 1935, 352-367.
* Dubrovačka srednjovekovna karavanska trgovina, JIČ /1-4, Beograd 1937, 119-146.
* Trg Drijeva i okolina u srednjem veku, Godišnjica Nikole Čupića 47, Beograd 1938, 109-147.
* Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SAN 182, Beograd 1940, 151-257.
* Jedan prilog za istoriju patarena u Bosni, Zbronik Filozofskog fakulteta 1, Beograd 1948, 33-44.
* Državni sabor srednjevekovne Bosne, Beograd 1955.
* Za istoriju rudarstva u srednjevekovnoj Srbiji i Bosni, I, Beograd 1955.
* Dubrovčani kao feudalci u Srbiji i Bosni, Istorijski časopis 9-10, Beograd 1959, 139-149.
* Za istoriju rudarstva u srednjevekovnoj Srbiji i Bosni, II, Beograd 1962.
* Jedna dubrovačka arhivska knjiga petnaestog veka, Istorijski časopis 12-13 (1961-1962), Beograd 1963, 15-29.
* Humsko-trebinjska vlastela, Beograd 1967.
* Srpske zemlje u srednjem veku (Istorijsko-geografske studije)”, Beograd 1978.
* Iz srpske istorije srednjeg veka, Beograd 2003.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dinić, Mihailo}}
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]
[[Kategorija:Biografije, Požarevac]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Srbijanski historičari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]]</text>
      <sha1>hp32kqiu9k2hfh6dpon34wnb64xhlkx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sikizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38387</id>
    <revision>
      <id>3671361</id>
      <parentid>3665798</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T10:03:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.33.77.174</ip>
      </contributor>
      <comment>Sve</comment>
      <origin>3671361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10081" sha1="n7wbqmvwifaicm1ah8xvi8yrgg434lp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sikh mulmantar.png|mini|Tekst ''Mul Mantra'' na gurmukhi pismu.]]
'''Sikizam''' (ili '''sikhizam''') je [[religija]] i [[filozofija]]&lt;ref&gt;{{cite book |date=2014 |title=The Oxford Handbook of Sikh Studies |editor1-first=Pashaura |editor1-last=Singh |editor2-first=Louis E. |editor2-last=Fenech |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-969930-8 |pages=299–301}}&lt;/ref&gt; nastala u [[Indija|Indiji]]&lt;ref group=&quot;lower-roman&quot;&gt;&quot;Hinduism, Buddhism, Jainism and Sikh originated in India.&quot;{{cite book |last1=Moreno |first1=Luis |last2=Colino |first2=César |url= https://books.google.com/books?id=N5lpveRnSxEC&amp;pg=PA207|title=Diversity and Unity in Federal Countries|publisher=McGill Queen University Press |date=2010 |isbn=978-0-7735-9087-8 |page=207}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Celebrations for Sikhism founder's birthday begin in Pakistan |url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/celebrations-for-sikhism-founders-birthday-begin-in-pakistan/2422981 |access-date=19. 1. 2023 |website=www.aa.com.tr}}&lt;/ref&gt;  u 21. vijeku&lt;ref&gt;Almasy, Steve. 2018 [2012]. &quot;[https://edition-m.cnn.com/2012/08/05/us/religion-what-is-a-sikh/index.html Who are Sikhs and what do they believe?]&quot; ''[[CNN International]]''. US: [[Turner Broadcasting System]].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nesbitt2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nesbitt |first=Eleanor M. |title=Sikhism: a very short introduction|url= {{Google books|fvTK_CfkeasC|page=|keywords=|text=|plainurl=yes}}|date=2005|publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-280601-7|pages=21–23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nirbhai Singh 1990 1–3&quot;&gt;{{cite book |last=Singh |first=Nirbhai |url= https://archive.org/details/philosophyofsikh0000nirb/page/n26 |title=Philosophy of Sikhi: Reality and Its Manifestations |publisher=Atlantic Publishers&lt;!--NOT Atlantic Books, of London--&gt; |location=New Delhi |date=1990 |pages=1–3 |url-access=limited}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Opinderjit Kaur Takhar 2016 147&quot;&gt;{{cite book |last=Takhar |first=Opinderjit Kaur |url= https://books.google.com/books?id=UaeoDQAAQBAJ&amp;pg=PT147 |title=Sikh Identity: An Exploration of Groups Among Sikhs|publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |location=Abingdon-on-Thames, England|date=2016 |isbn=978-1-351-90010-2 |page=147}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Religions: Sikhism |url= http://www.bbc.com/religion/religions/sikhism/ |date=2014 |work=BBC.com }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cole&quot;&gt;{{cite book |last1=Cole |first1=William Owen |last2=Sambhi |first2=Piara Singh |title=Sikhism and Christianity: A Comparative Study |series=&quot;Themes in Comparative Religion&quot; series |publisher=Palgrave Macmillan |date=1993 |isbn=978-0-333-54107-4 |location=Wallingford, England |page=117}}&lt;/ref&gt; u kontekstu sukoba doktrine [[hinduizam|hinduizma]] i [[islam]]a. Pripadnici ove vjere se zovu '''siki''' (ili '''sikhi'''). Riječ ''sikh''&lt;ref group=&quot;lower-roman&quot;&gt;''Sikhism'' (commonly known as ''Sikhī'') originated from the word ''Sikh'', which comes from the [[Sanskrit]] root ''{{IAST|[[śiṣya]]}}'' meaning &quot;disciple&quot;, or ''{{IAST|śikṣa}}'' meaning &quot;instruction&quot;. [[Khushwant Singh|Singh, Khushwant]]. 2006. ''The Illustrated History of the Sikhs''. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0-19-567747-8}}. str. 15.Kosh, Gur Shabad Ratnakar Mahan. https://web.archive.org/web/20050318143533/http://www.ik13.com/online_library.htm&lt;/ref&gt; na [[Punjab|punjabi jeziku]] znači „učenik“.

Osnovna doktrina u sikhizmu je vjerovanje u jednog [[Bog]]a i bazira se prije svega na učenju deset gurua koja su sakupljena u svetu knjigu sikha po nazivu [[Guru Granth Sahib]]. U sikhizmu se primijeti kombinacija [[monoteizam|monoteističkih]] elemenata iz islama sa hinduskim tradicijama.

Broj sikha u svijetu se trenutno procjenjuje na otprilike 23 miliona, po čemu je sikhizam peta najmnogoljudnija religija na svijetu. Oko 19 miliona sikha živi u Indiji, prije svega u [[sjever]]noj [[Provincija|provinciji]] [[Punjab]]. Iako Punjab zahvata i jedan dio [[Pakistan]]a, velika većina sikha je nakon razdvajanja Indije i Pakistana [[1947]]. godine preselila u Indiju. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]] postoje mnogobrojne sikhske zajednice. Osim toga, u [[Malezija|Maleziji]] i [[Singapur]]u postoje značajne sikhske manjine.

Punjabi jezik koji se piše [[gurmukhi]] pismom je veoma vezan za sikhizam. Hindu stanovnici provincije Punjab za pisanje koriste [[hindi]], dok muslimani koriste [[urdu]].

Nakon izbora u Indiji [[2004]]. godine, dr. [[Manmohan Singh]] je postao prvi sikh koji je postao [[premijer]] Indije. To je prvi put u historiji moderne Indije da ovu poziciju zauzima neko ko nije [[hindus]].

== Historija ==
Osnivač sikizma, [[Nanak|Guru Nanak]]&lt;ref&gt;Singh, Patwant (2000). ''The Sikhs''. New York: [[Alfred A. Knopf]]. str. 17. {{ISBN|0-375-40728-6}}.&lt;/ref&gt;, se rodio [[1469]]. godine u hinduskoj porodici na [[sjeveroistok]]u Indije. Nakon četiri putovanja na sve četiri strane svijeta ([[Tibet]], [[Šri Lanka]], [[Bengal]], te [[Mekka]] i [[Bagdad]]), Guru Nanak je počeo propovijedati novu religiju i brzo se oko njega skupila grupa ''sikha'' (učenika). Po njegovim učenjima, religija je zamišljena kao veza između ljudi, mada je vremenom postala razlog za sukob među ljudima. U ovom smislu, Guru Nanak je prije svega bio protiv sukoba između hindusa i muslimana, te se također protivio ritualnim praksama koje su ljude odvajale od osnovne duhovne potrage za Bogom. Guru Nanak je pokušao stvoriti religiju koja bi prevazišla razlike između hinduizma i islama, i odatle dolazi i njegova čuvena izjava: „nema hindusa, nema muslimana“.

Doktrina koju je propovijedao Guru Nanak je kao osnovu imala autoritet jedinog Boga, Stvoritelja. Guru Nanak je za Boga koristio izraz „pravo ime“, jer nije htio koristiti nikakvo konkretno ime. Po tome je Pravo Ime jedan i jedini Bog, suveren i svemoćan, iako može imati različita imena.

Guru Nanak je također uveo koncept ''maya'' („iluzije“). Po njemu mi vidimo ovaj svijet kao da je realan, ali je realnost ustvari samo Bog. Materijalni svijet je po tome jedino iluzija koja sprečava mnoge ljude zarobljene u materijalnom shvatanju da shvate jedinu pravu istinu - Boga. Sikhizam ipak zadržava hindusko učenje o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]], iako uči da ljudi mogu napustiti ciklus ponovnog rođenja ukoliko kroz dobra djela zadobiju blagonaklonost Boga.

[[Guru Nanak]] je bio oštar protivnik sistema [[kaste|kasta]]. Njegovi sljedbenici su ga zvali „guru“ („učitelj“). Prije smrti, Guru Nanak je imenovao novog gurua i predao mu u amanet da vodi sikhsku zajednicu. Ovo nasljeđivanje pozicije vođe je potrajalo do desetog gurua po imenu [[Guru Gobind]],&lt;ref name=&quot;WH McLeod 2014 page 17&quot;&gt;Fenech, Louis, and [[William Hewat McLeod]] (2014). [https://books.google.com/books?id=vgixwfeCyDAC ''Historical Dictionary of Sikhism''] (3rd ed.). [[Rowman &amp; Littlefield]]. {{ISBN|978-1-4422-3600-4}}. str. 17, 84–5.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;William James 2011 pages 241-242&quot;&gt;James, William (2011). ''God's Plenty: Religious Diversity in Kingston.'' [[McGill–Queen's University Press]]. {{ISBN|978-0-7735-3889-4}}. str. 241–42.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;granthfinalguru&quot;&gt;{{cite book |last=Mann|first=Gurinder Singh|url={{Google books|PC4d-5xrysIC|page=|keywords=|text=|plainurl=yes}}|title=The Making of Sikh Scripture |publisher=[[Oxford University Press]] |date=2001 |isbn=978-0-19-513024-9 |pages=21–25, 123–24}}&lt;/ref&gt; koji je prije svoje smrti [[1708]]. godine pretvorio sikhizam u samostalnu religiju i označio svetu knjigu „Guru Granth Sahib“ kao jedanaestog i posljednjeg gurua. Svetu knjigu su napisali prethodni gurui, počevši sa petim ([[Guru Arjan]]). Guru Granth Sahib je napisana takozvanim [[gurmukhi]] pismom, ali na raznim jezicima: [[punjabi]], [[sanskrit]], [[boipuri]] i [[perzijski jezik|perzijski]].

== Pet &quot;K&quot; ili predmeta vjere ==
Sikhi vjernici uz sebe uvijek moraju nositi sljedećih pet predmeta:
* '''Kesh''': duga kosa i brada koji se ne smiju sjeći
* '''Khanga''': mali češalj kojim se kupi kosa
* '''Kara''': metalna narukvica
* '''Kacha''': široke gaće koje omogućavaju neometanu borbu
* '''Kirpan''': mali bodež ili mač koji se ranije koristio u ceremonijalne svrhe. Kirpan simbolizira snagu i slobodu duha, samopoštovanje, te stalnu borbu dobra i morala protiv nepravde. Kirpan se ne smije koristiti za napad, ali je dozvoljena njegova upotreba za samoodbranu ili za zaštitu trećih lica.

[[Datoteka:Khanda.svg|desno|150p|mini|Khanda, sikhski simbol koji sadrži tri oružja.]]

== Khanda, sikhski simbol ==
Ovaj znak se sastoji od tri oružja. Khanda se nalazi u sredini i oko nje se u obliku luka nalaze krivi mačevi po imenu kirpans i chakkar, oružje u obliku diska. Svako oružje ima svoj poseban simbolički značaj:
* '''Khanda''': pravi mač simbolizira spoznanje Boga
* '''Kirpans''': krivi mačevi predstavljaju političku i duhovnu nezavisnost
* '''Chakkar''': oružje u obliku diska simbolizira jedinstvo Boga.

== Hramovi ==
Sikhski hramovi se zovu [[gurdwara]]. U svakom hramu se na centralnom mjestu nalazi sveta knjiga „Guru Grant Sahib“.

== Sikhska imena ==
Sikhi muškarci koriste srednje ime ''Singh'' (lav) nakon prvog imena. Žene kao srednje ime koriste ''Kaur'', po značenju princeza. Budući da se sikhi oštro protive sistemu kasta koje se u Indiji mogu odrediti po prezimenu, sikhi obično ne koriste prezime i predstavljaju se samo imenom i nastavkom ''Singh'', odnosno ''Kaur''.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.sacred-texts.com/skh/granth/index.htm Guru Granth Sahib, sveta knjiga sikha] (na engleskom)
* [http://www.sikhiwiki.org SikhiWiki, Wikipedia sikha] (na engleskom)
* [http://www.sikh-history.com/ Sikh-History.com Informacije o historiji sikhizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508074054/http://www.sikh-history.com/ |date=8. 5. 2021 }} (na engleskom)
* [http://www.sikhs.org/ Sikhs.org. Informacije o sikhskoj vjeri] (na engleskom)
{{Commonscat|Sikhism}}

[[Kategorija:Religije]]
[[Kategorija:Sikizam]]</text>
      <sha1>n7wbqmvwifaicm1ah8xvi8yrgg434lp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671365</id>
      <parentid>3671361</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T10:44:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/86.33.77.174|86.33.77.174]] ([[User talk:86.33.77.174|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Pólux|Pólux]]</comment>
      <origin>3665798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10081" sha1="9kuxdy5b2va6cyi9sa2geday3gzw3g5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sikh mulmantar.png|mini|Tekst ''Mul Mantra'' na gurmukhi pismu.]]
'''Sikizam''' (ili '''sikhizam''') je [[religija]] i [[filozofija]]&lt;ref&gt;{{cite book |date=2014 |title=The Oxford Handbook of Sikh Studies |editor1-first=Pashaura |editor1-last=Singh |editor2-first=Louis E. |editor2-last=Fenech |publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-969930-8 |pages=299–301}}&lt;/ref&gt; nastala u [[Indija|Indiji]]&lt;ref group=&quot;lower-roman&quot;&gt;&quot;Hinduism, Buddhism, Jainism and Sikh originated in India.&quot;{{cite book |last1=Moreno |first1=Luis |last2=Colino |first2=César |url= https://books.google.com/books?id=N5lpveRnSxEC&amp;pg=PA207|title=Diversity and Unity in Federal Countries|publisher=McGill Queen University Press |date=2010 |isbn=978-0-7735-9087-8 |page=207}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Celebrations for Sikhism founder's birthday begin in Pakistan |url=https://www.aa.com.tr/en/asia-pacific/celebrations-for-sikhism-founders-birthday-begin-in-pakistan/2422981 |access-date=19. 1. 2023 |website=www.aa.com.tr}}&lt;/ref&gt;  u 15. vijeku&lt;ref&gt;Almasy, Steve. 2018 [2012]. &quot;[https://edition-m.cnn.com/2012/08/05/us/religion-what-is-a-sikh/index.html Who are Sikhs and what do they believe?]&quot; ''[[CNN International]]''. US: [[Turner Broadcasting System]].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nesbitt2005&quot;&gt;{{cite book |last=Nesbitt |first=Eleanor M. |title=Sikhism: a very short introduction|url= {{Google books|fvTK_CfkeasC|page=|keywords=|text=|plainurl=yes}}|date=2005|publisher=[[Oxford University Press]] |isbn=978-0-19-280601-7|pages=21–23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Nirbhai Singh 1990 1–3&quot;&gt;{{cite book |last=Singh |first=Nirbhai |url= https://archive.org/details/philosophyofsikh0000nirb/page/n26 |title=Philosophy of Sikhi: Reality and Its Manifestations |publisher=Atlantic Publishers&lt;!--NOT Atlantic Books, of London--&gt; |location=New Delhi |date=1990 |pages=1–3 |url-access=limited}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Opinderjit Kaur Takhar 2016 147&quot;&gt;{{cite book |last=Takhar |first=Opinderjit Kaur |url= https://books.google.com/books?id=UaeoDQAAQBAJ&amp;pg=PT147 |title=Sikh Identity: An Exploration of Groups Among Sikhs|publisher=[[Taylor &amp; Francis]] |location=Abingdon-on-Thames, England|date=2016 |isbn=978-1-351-90010-2 |page=147}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Religions: Sikhism |url= http://www.bbc.com/religion/religions/sikhism/ |date=2014 |work=BBC.com }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cole&quot;&gt;{{cite book |last1=Cole |first1=William Owen |last2=Sambhi |first2=Piara Singh |title=Sikhism and Christianity: A Comparative Study |series=&quot;Themes in Comparative Religion&quot; series |publisher=Palgrave Macmillan |date=1993 |isbn=978-0-333-54107-4 |location=Wallingford, England |page=117}}&lt;/ref&gt; u kontekstu sukoba doktrine [[hinduizam|hinduizma]] i [[islam]]a. Pripadnici ove vjere se zovu '''siki''' (ili '''sikhi'''). Riječ ''sikh''&lt;ref group=&quot;lower-roman&quot;&gt;''Sikhism'' (commonly known as ''Sikhī'') originated from the word ''Sikh'', which comes from the [[Sanskrit]] root ''{{IAST|[[śiṣya]]}}'' meaning &quot;disciple&quot;, or ''{{IAST|śikṣa}}'' meaning &quot;instruction&quot;. [[Khushwant Singh|Singh, Khushwant]]. 2006. ''The Illustrated History of the Sikhs''. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0-19-567747-8}}. str. 15.Kosh, Gur Shabad Ratnakar Mahan. https://web.archive.org/web/20050318143533/http://www.ik13.com/online_library.htm&lt;/ref&gt; na [[Punjab|punjabi jeziku]] znači „učenik“.

Osnovna doktrina u sikhizmu je vjerovanje u jednog [[Bog]]a i bazira se prije svega na učenju deset gurua koja su sakupljena u svetu knjigu sikha po nazivu [[Guru Granth Sahib]]. U sikhizmu se primijeti kombinacija [[monoteizam|monoteističkih]] elemenata iz islama sa hinduskim tradicijama.

Broj sikha u svijetu se trenutno procjenjuje na otprilike 23 miliona, po čemu je sikhizam peta najmnogoljudnija religija na svijetu. Oko 19 miliona sikha živi u Indiji, prije svega u [[sjever]]noj [[Provincija|provinciji]] [[Punjab]]. Iako Punjab zahvata i jedan dio [[Pakistan]]a, velika većina sikha je nakon razdvajanja Indije i Pakistana [[1947]]. godine preselila u Indiju. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]] postoje mnogobrojne sikhske zajednice. Osim toga, u [[Malezija|Maleziji]] i [[Singapur]]u postoje značajne sikhske manjine.

Punjabi jezik koji se piše [[gurmukhi]] pismom je veoma vezan za sikhizam. Hindu stanovnici provincije Punjab za pisanje koriste [[hindi]], dok muslimani koriste [[urdu]].

Nakon izbora u Indiji [[2004]]. godine, dr. [[Manmohan Singh]] je postao prvi sikh koji je postao [[premijer]] Indije. To je prvi put u historiji moderne Indije da ovu poziciju zauzima neko ko nije [[hindus]].

== Historija ==
Osnivač sikizma, [[Nanak|Guru Nanak]]&lt;ref&gt;Singh, Patwant (2000). ''The Sikhs''. New York: [[Alfred A. Knopf]]. str. 17. {{ISBN|0-375-40728-6}}.&lt;/ref&gt;, se rodio [[1469]]. godine u hinduskoj porodici na [[sjeveroistok]]u Indije. Nakon četiri putovanja na sve četiri strane svijeta ([[Tibet]], [[Šri Lanka]], [[Bengal]], te [[Mekka]] i [[Bagdad]]), Guru Nanak je počeo propovijedati novu religiju i brzo se oko njega skupila grupa ''sikha'' (učenika). Po njegovim učenjima, religija je zamišljena kao veza između ljudi, mada je vremenom postala razlog za sukob među ljudima. U ovom smislu, Guru Nanak je prije svega bio protiv sukoba između hindusa i muslimana, te se također protivio ritualnim praksama koje su ljude odvajale od osnovne duhovne potrage za Bogom. Guru Nanak je pokušao stvoriti religiju koja bi prevazišla razlike između hinduizma i islama, i odatle dolazi i njegova čuvena izjava: „nema hindusa, nema muslimana“.

Doktrina koju je propovijedao Guru Nanak je kao osnovu imala autoritet jedinog Boga, Stvoritelja. Guru Nanak je za Boga koristio izraz „pravo ime“, jer nije htio koristiti nikakvo konkretno ime. Po tome je Pravo Ime jedan i jedini Bog, suveren i svemoćan, iako može imati različita imena.

Guru Nanak je također uveo koncept ''maya'' („iluzije“). Po njemu mi vidimo ovaj svijet kao da je realan, ali je realnost ustvari samo Bog. Materijalni svijet je po tome jedino iluzija koja sprečava mnoge ljude zarobljene u materijalnom shvatanju da shvate jedinu pravu istinu - Boga. Sikhizam ipak zadržava hindusko učenje o [[Reinkarnacija|reinkarnaciji]], iako uči da ljudi mogu napustiti ciklus ponovnog rođenja ukoliko kroz dobra djela zadobiju blagonaklonost Boga.

[[Guru Nanak]] je bio oštar protivnik sistema [[kaste|kasta]]. Njegovi sljedbenici su ga zvali „guru“ („učitelj“). Prije smrti, Guru Nanak je imenovao novog gurua i predao mu u amanet da vodi sikhsku zajednicu. Ovo nasljeđivanje pozicije vođe je potrajalo do desetog gurua po imenu [[Guru Gobind]],&lt;ref name=&quot;WH McLeod 2014 page 17&quot;&gt;Fenech, Louis, and [[William Hewat McLeod]] (2014). [https://books.google.com/books?id=vgixwfeCyDAC ''Historical Dictionary of Sikhism''] (3rd ed.). [[Rowman &amp; Littlefield]]. {{ISBN|978-1-4422-3600-4}}. str. 17, 84–5.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;William James 2011 pages 241-242&quot;&gt;James, William (2011). ''God's Plenty: Religious Diversity in Kingston.'' [[McGill–Queen's University Press]]. {{ISBN|978-0-7735-3889-4}}. str. 241–42.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;granthfinalguru&quot;&gt;{{cite book |last=Mann|first=Gurinder Singh|url={{Google books|PC4d-5xrysIC|page=|keywords=|text=|plainurl=yes}}|title=The Making of Sikh Scripture |publisher=[[Oxford University Press]] |date=2001 |isbn=978-0-19-513024-9 |pages=21–25, 123–24}}&lt;/ref&gt; koji je prije svoje smrti [[1708]]. godine pretvorio sikhizam u samostalnu religiju i označio svetu knjigu „Guru Granth Sahib“ kao jedanaestog i posljednjeg gurua. Svetu knjigu su napisali prethodni gurui, počevši sa petim ([[Guru Arjan]]). Guru Granth Sahib je napisana takozvanim [[gurmukhi]] pismom, ali na raznim jezicima: [[punjabi]], [[sanskrit]], [[boipuri]] i [[perzijski jezik|perzijski]].

== Pet &quot;K&quot; ili predmeta vjere ==
Sikhi vjernici uz sebe uvijek moraju nositi sljedećih pet predmeta:
* '''Kesh''': duga kosa i brada koji se ne smiju sjeći
* '''Khanga''': mali češalj kojim se kupi kosa
* '''Kara''': metalna narukvica
* '''Kacha''': široke gaće koje omogućavaju neometanu borbu
* '''Kirpan''': mali bodež ili mač koji se ranije koristio u ceremonijalne svrhe. Kirpan simbolizira snagu i slobodu duha, samopoštovanje, te stalnu borbu dobra i morala protiv nepravde. Kirpan se ne smije koristiti za napad, ali je dozvoljena njegova upotreba za samoodbranu ili za zaštitu trećih lica.

[[Datoteka:Khanda.svg|desno|150p|mini|Khanda, sikhski simbol koji sadrži tri oružja.]]

== Khanda, sikhski simbol ==
Ovaj znak se sastoji od tri oružja. Khanda se nalazi u sredini i oko nje se u obliku luka nalaze krivi mačevi po imenu kirpans i chakkar, oružje u obliku diska. Svako oružje ima svoj poseban simbolički značaj:
* '''Khanda''': pravi mač simbolizira spoznanje Boga
* '''Kirpans''': krivi mačevi predstavljaju političku i duhovnu nezavisnost
* '''Chakkar''': oružje u obliku diska simbolizira jedinstvo Boga.

== Hramovi ==
Sikhski hramovi se zovu [[gurdwara]]. U svakom hramu se na centralnom mjestu nalazi sveta knjiga „Guru Grant Sahib“.

== Sikhska imena ==
Sikhi muškarci koriste srednje ime ''Singh'' (lav) nakon prvog imena. Žene kao srednje ime koriste ''Kaur'', po značenju princeza. Budući da se sikhi oštro protive sistemu kasta koje se u Indiji mogu odrediti po prezimenu, sikhi obično ne koriste prezime i predstavljaju se samo imenom i nastavkom ''Singh'', odnosno ''Kaur''.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.sacred-texts.com/skh/granth/index.htm Guru Granth Sahib, sveta knjiga sikha] (na engleskom)
* [http://www.sikhiwiki.org SikhiWiki, Wikipedia sikha] (na engleskom)
* [http://www.sikh-history.com/ Sikh-History.com Informacije o historiji sikhizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210508074054/http://www.sikh-history.com/ |date=8. 5. 2021 }} (na engleskom)
* [http://www.sikhs.org/ Sikhs.org. Informacije o sikhskoj vjeri] (na engleskom)
{{Commonscat|Sikhism}}

[[Kategorija:Religije]]
[[Kategorija:Sikizam]]</text>
      <sha1>9kuxdy5b2va6cyi9sa2geday3gzw3g5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivo Goldstein</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38732</id>
    <revision>
      <id>3671204</id>
      <parentid>3347511</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:52:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1940" sha1="fahazvwfjk1kdnipy1fn2pl24w5f2b1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Ivo Goldstein
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1958|03|16}}
| mjesto_rođenja     = [[Zagreb]], [[NR Hrvatska]], [[FNRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{nowrap|{{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Ivo Goldstein''' (rođen 16. marta 1958.) jest hrvatski historičar.

Ivo Goldstein završio je osnovnu školu, gimnaziju i studij historije u rodnom Zagrebu (1979). Zapošljava se na Katedri za Opću historiju srednjega vijeka Filozofskog fakulteta i prolazi sva zvanja od asistenta, preko višeg asistenta, docenta, vanrednog i redovnog profesora. Magistrirao je 1984. (''Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje''), a doktorirao 1988. (''Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija II /6-9. vijek/'').

Predmet naučnog interesa I. Goldsteina je [[bizantologija]], [[hrvatska]] historija [[Srednji vijek|srednjega vijeka]], naročito rani srednji vijek, kao i historija [[Jevreji|Jevreja]] u Hrvatskoj. U posljednje vrijeme ozbiljnije se bavi savremenom historijom kao zasebnom naučnom oblašću.

== Iz bibliografije Ive Goldsteina ==
* ''Bizant na Jadranu'', Zagreb 1992.
* ''Hrvatski rani srednji vijek'', Zagreb 1995.
* ''Croatia, A History'', London 1999.
* ''Holokaust u Zagrebu'', Zagreb 2001.
* ''Židovi u Zagrebu 1918-1941.'', Zagreb 2004. 
* ''Evropa i Sredozemlje u srednjem vijeku'', (s Borislav Grgin), Zagreb 2006.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Goldstein, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski historičari]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>fahazvwfjk1kdnipy1fn2pl24w5f2b1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dževad Juzbašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45959</id>
    <revision>
      <id>3671211</id>
      <parentid>3654736</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6675" sha1="e41b7ewk0j373qgr669cy2fcyjem8an" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Dževad Juzbašić
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1929|09|02}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2024|06|27|1929|09|02}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Dževad Juzbašić''' (2. septembar 1929 – 27. juni 2024) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] historičar.

Rođen je 2. septembra 1929. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1955. diplomirao je nacionalnu i opću historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Nakon završetka studija predavao je na Prvoj klasičnoj gimnaziji u Sarajevu do 1962, kada se zapošljava u [[Institut za istoriju u Sarajevu|Institutu za istoriju]]. Tu od 1962. do 1993. godine prolazi sva zvanja od asistenta do naučnog savjetnika. Godine 1993. biran je za redovnog profesora Opće historije novog vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 1995. godine za dopisnog, te potom i 2002. godine za redovnog člana [[ANU BiH]]. Penzioniran je 2000. godine.

Boravio je u više navrata na studijskim boravcima van zemlje. Također je bio član redakcije uglednih historijskih časopisa Acta historico-oeconomica Yugoslaviae, [[Prilozi Instituta za istoriju]], [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]]. Za svoj naučni rad i doprinos historiografiji, višestruko je nagrađivan i odlikovan. Republičku nagradu za naučni rad ''Veselin Masleša'' dobio je 1976, a sljedeće godine je odlikovan i Ordenom rada sa srebrenim vijecem. Godine 1994. Univerzitet u [[Beč]]u dodijelio mu je [[Johann Gottfried Herder|Herderovu]] nagradu, a 2000. je dobio i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.

Umro je 27. juna 2024. u 95. godini života.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=B. A. |title=Preminuo Dževad Juzbašić: Nagrađivani historičar i član ANUBiH |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-dzevad-juzbasic-nagradivani-historicar-i-clan-anubih-965219 |website=oslobodjenje.ba |access-date=28. 6. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240628055214/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/preminuo-dzevad-juzbasic-nagradivani-historicar-i-clan-anubih-965219 |archive-date=28. 6. 2024 |date=27. 6. 2024 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Izbor iz bibliografije ==

*O nastanku paralelnog austrijskog i ugarskog zakona o upravljanju Bosnom i Hercegovinom (Summary: Zur Frage der Entstehung des paralellen österreichischen und ungarischen Gesetzes betreffend die Verwaltung von BH aus dem Jahr 1880), Radovi ANUBiH XXXII/11, Sarajevo 1967, 163-196.
*Izvještaj Hermanna von Sautera o odnosima Bosne i Hercegovine i Monarhije u svjetlu austro-ugarskih ekonomskih suprotnosti (Hermann von Sauters Bericht über die Beziehungen zwischen BH und der Monarchie im Lichte der österreichisch-ungarischen wirtschaftlichen Gegensätze), Godišnjak Društva istoričara BiH, 18, 1970, 45-104.
*Jezičko pitanje u austrougarskoj politici u Bosni i Hercegovini pred prvi svjetski rat (Die Sprachenfrage in der österreichisch-ungarischen Politik in BH vor dem ersten Weltkrieg), Sarajevo 1973, ( 133 S.)
*Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Källayeve ere (Der Eisenbahnbau in BH im Lichte der österreichisch-ungarischen Politik von der Okkupation bis zum Ende der Kállay-Ära), ANUBiH Djela XLVIII/28, Sarajevo 1974, (285 S.)
*Pokušaji stvaranja političkog saveza izmedju vođstva srpskog i muslimanskog autonomnog pokreta u Bosni i Hercegovini (Versuche der Schaffung eines politischen Bündnisses zwischen der Führung der serbischen und der muslimischen Autonomiebewegung in BH), Priloz Insituta za istoriju u Sarajevu (farhter Prilozi), l4-15, 1978, 125-161.
*Some Features of the Economic Development of Bosnia and Herzegovina between 1878 and 1914, Survey, 2, Sarajevo, 1984, 146-156.
*Die Einbeziehung Bosniens und der Herzegowina in das gemeinsame österreichisch-ungarische ZollgebietÖsterreichische Östhefte (farhter ÖOH) 30, 1988, 196-211.
*Aneksija i stavovi austrougarskih vojnih krugova prema upravljanju Bosnom i Hercegovinom (Die Anexion und die Stellungnahmen der österreichisch-ungarischen Militärkreisen zur Verwaltung BH), Naučni skup posvećen 80. godišnjici aneksije Bosne i Hercegovine, ANUBiH Posebna izdanja XCIX/29, Sarajevo, 1991, 33-02.
*Der Eisenbahnbau in Bosnien und der Herzegowina und die wirtschaftlichen Gegensätze zwischen Österreich und Ungarn, Eisenbahnbau und Kapitalinteressen in den Beziehungen der österreichischen mit den südslawischen Ländern, Verlag der Österreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien 1993, 143-167.
*Das österreichisch-ungarische «gemeinsame» Ministerium und die Verwaltung von Bosnien-Herzegowina nach der Annexion. Der staatsrechtliche Aspekt, ÖOH 4l,1999, 266-185.
*Nacionalno-politički odnosi u Bosanskohercegovačkom saboru i jezičko pitanje (1910-1914) (National-political relations in the provincial assambly of Bosnia and Herzegovina and the language problem (1910-191), ANUBiH Djela LXXIII/42, Sarajevo 1999, (255 S.)
*Der Einfluss der Balkankriege 1912/1913 auf Bosnien-Herzegowina und auf die Behandlung der Agrarfrage, Zeiten Wende Zeiten, Festgabe für Richard Plaschka zum 75. Geburgstag, Frankfurt am Main, 2000, 57-71.
*Politika i privreda u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom (Politik und Wirtschaft in BH unter der österreichisch-ungarischen Verwaltung), ANUBiH Posebna izdanja CXVI/35, Sarajevo 2002, (431 S.)
*Die Geschichtsschreibung in Bosnien-Herzegowina im letzten Jahrzehnt des 20. Jahrhunderts. Thesen zur Diskussion, ÖOH 44, 2002, 421-433:
*Die Sprachenpolitik der österreichisch-ungarischen Verwaltung und die nationalen Verhältnisse in Bosnien-Herzegowina, 1878-1918, Südost-Forschungen Bd. 61/62, 2002/2003, 237-272.
*Die österreichisch-ungarische Okkupationsverwaltung in Bosnien-Herzegowina. Einige Aspekte der Beziehungen zwischen Militär-und Zivilbehorden, Prilozi 34, 2005, 81-112.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Juzbašić, Dževad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2024.]]</text>
      <sha1>e41b7ewk0j373qgr669cy2fcyjem8an</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enver Redžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46050</id>
    <revision>
      <id>3671217</id>
      <parentid>3533272</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:57:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3984" sha1="0jdigghxhciu50ryk2ganh8leuosq4r" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Enver Redžić
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1915|5|4}}
| mjesto_rođenja     = [[Sanski Most]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2009|11|4|1915|5|4}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Beogradu]]
}}
'''Enver Redžić''' (4. maj 1915 – 4. novembar 2009) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] historičar, kulturni djelatnik i profesor.

Rođen je 4. maja 1915. godine u Starom Majdanu, općina [[Sanski Most]]. Osnovnu i srednju školu završio je u [[Bihać]]u. Diplomirao germanistiku, jugoslavensku književnost i historiju na [[Univerzitet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1940. godine.&lt;ref&gt;[http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=733 Biografija na portalu BH leksikon]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Aktivno je učestvovao u [[NOB]]-u od 1941-1945. Bio je i vijećnik [[ZAVNOBiH]]-a i [[AVNOJ]]-a. Bio je sekretar i potpredsjednik Okružnog Narodno-oslobodilačkog odbora Bihać 1944-1945, član ONO [[Banja Luka]] 1946-1947, sekretar komiteta za visoke škole, fakultete i naučne ustanove pri Vladi NRBiH 1947-1948. Radio je kao docent na predmetu ''Osnovi društvenih nauka'' na Filozofskom fakultetu u Sarajevu od 1950. do 1952. godine. Bio je i direktor izdavačkog preduzeća ''Svjetlost'' od 1952. do 1959, kao i direktor [[Institut za istoriju u Sarajevu|Instituta za istoriju radničkog pokreta]] od 1960. do 1971. godine. U penziji je od 1972, nakon čega je biran u [[ANU BiH]], prvo za dopisnog 1978, a zatim i za redovnog člana 1984. godine.

Enver Redžić je višestruko odlikovan i nagrađivan za svoj društveni, kulturni i naučni angažman. Nosilac je Partizanske Spomenice iz 1941, Ordena za hrabrost, Ordena Bratstva i jedinstva II reda, Ordena zasluga za narod II reda, Ordena Crvene zastave, Ordena Republike sa zlatnim vijencem. Godina 1983. i 1987. nagrađen je od strane izdavačkog preduzeća ''Svjetlost'', a 1988. godine i od izdavačkog preduzeća ''Veselin Masleša'' za doprinos nauci. Nosilac je nagrade ''27. juli'' (1985), kao i nagrade ''ZAVNOBiH-a'' (1979) i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva (2001).

== Bibliografija ==
* ''Prilozi o nacionalnom pitanju'' (1963)
* ''Tokovi i otpori'' (1970)
* ''Austromarksizam i jugoslovensko pitanje'' (1977)
* ''Jugoslovenska misao i socijalizam'' (1982)
* ''[http://radnici.ba/wp-content/uploads/2018/04/Jugoslavenski-radnicki-pokret-i-nacionalno-Enver-Redzic.pdf Jugoslavenski radnički pokret i nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini (1918-1941)]'' (1983)
* ''[https://books.google.ba/books/about/Muslimansko_autonoma%C5%A1tvo_i_13_SS_divizi.html?id=m1NpAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y Muslimansko autonomaštvo i 13. SS divizija – autonomija BiH i Hitlerov Treći Rajh]'' (1987)
* ''Istorijski pogledi na vjerske i nacionalne odnose u BiH'' (1993, drugo izdanje 2005)
* ''Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu'' (1998)
* ''Sto godina muslimanske politike'' (2000)
* ''Pogledi iz antiistorije'' (2001)
* ''Akademici i istoričari'' (2001–[[Anto Babić]] i [[Branislav Đurđev]]; 2003–[[Hamdija Kapidžić]])
* ''Pola stoljeća ANUBiH'' (2004)
* ''Bosnia and Herzegovina in the Second World War'' (2005)

== Nagrade ==
* 1979 – Nagrada ZAVNOBIH-a
* 1985 – Nagrada ''27. juli''
* 2001 – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Redžić, Enver}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Biografije, Sanski Most]]
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 2009.]]</text>
      <sha1>0jdigghxhciu50ryk2ganh8leuosq4r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Zvijezda Gradačac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>55427</id>
    <revision>
      <id>3671350</id>
      <parentid>3631070</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T21:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>110053</id>
      </contributor>
      <origin>3671350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15754" sha1="bcn413yp4kjpqedtg118zrceyvl9jzh" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1             = #FFFFFF
| Boja2             = #FF0000
| Ime kluba         = '''NK Zvijezda'''
| Puno ime          = Nogometni klub&lt;br&gt;Zvijezda Gradačac
| Grb               = NK Zvijezda Gradačac.png
| veličina_grba     = 140px
| Nadimak           = ''Zmajevi''
| Osnovan           = [[15. maj]] [[1922.]]
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Gradačac]]&lt;br&gt;[[Tuzlanski kanton]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|red}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine|N/FS FBIH]]
| Konfederacija     = 
| Liga              = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| Stadion           = [[Banja Ilidža]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England |title=Stadion Banja Ilidža |work=stadionwelt.de |access-date=20. 7. 2017 |archive-date=6. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141106015715/http://www.stadionwelt.de/sw_stadien/index.php?folder=sites&amp;site=ligen&amp;land=England |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| Kapacitet         = 5.000
| Vlasnik kluba     = 
| Predsjednik kluba = Šefik Močić
| Trener            = ''Upražnjeno''
| Uspjesi           =
| Evropski kupovi   =
| Adresa            = 
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 10. mjesto
| Prethodna sezona  = [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| Webstranica       = [http://nkzvijezda.com/ nkzvijezda.com]
| Trenutna sezona   = 
| uzorak_lr1        = _red_stripes
| uzorak_t1         = _redstripes2
| uzorak_dr1        = _red_stripes
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         = 
| lijeva ruka1      = FFFFFF
| tijelo1           = FFFFFF
| desna ruka1       = FFFFFF
| šorc1             = FFFFFF
| čarape1           = FF0000
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _whiteshoulders
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č12        = 
| lijeva ruka2      = FF0000
| tijelo2           = FF0000
| desna ruka2       = FF0000
| šorc2             = FF0000
| čarape2           = FF0000
}}
'''Nogometni klub Zvijezda Gradačac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Gradačac|Gradačca]], [[Tuzlanski kanton]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine]].

Klub je osnovan 1922. godine. Najveći uspjesi su osvajanje druge i treće divizije bosanskohercegovačkog nogometa. Nadimak kluba je ''Zmajevi''. Tradicionalne boje su crvena i bijela. Domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Banja Ilidža|Banja Ilidža]].

== Historija ==
Prva nogometna lopta u Gradačac je donešena 1920. godine, od strane [[Osmanbeg Gradaščević]]a. Međutim, prvu nogometnu loptu sa kojom su se počele igrati utakmice, donio je student [[Branko Popović]] iz [[Beograd]]a.

=== Vardar ===
Godine 1922. grupa studenata i đaka, na čelu sa Brankom Popovićem, osniva prvi nogometni klub pod nazivom Vardar. Ime Vardar sasvim slučajno su dali [[Branko Popović]] i [[Hasan Kikić]]. Obzirom da su se utakmice igrale samo ljeti, kada su djeca bila na školskom raspustu, ovaj klub nije bio član niti jednog nogometnog saveza, ali se uspio održati sve do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Sve do tada igrali su se prijateljske utakmice, a prva utakmica sa nekim klubom iz drugog grada odigrana je sa [[FK Modriča|Modričom]] 1923. godine.

Godine 1933. u Gradačcu dolazi do formiranja još jednog nogometnog kluba koji se zvao ''Zmaj''. Odmah po formiranju ovog kluba nastalo je rivalstvo između Vardara i Zmaja, te kako su Zmajevi tražili susret sa Vardarom, to rivalstvo je poprimilo druge dimenzije. Naime, Vardar je pristao da odigra utakmicu pod uslovom da tim koji izgubi preda drugom timu loptu kao i svu drugu opremu, te da se mora rasformirati. Vardar je pobijedio sa 3:0 i prema dogovoru Zmaj se rasformirao i prestao sa daljim aktivnostima.

U periodu izmedju dva svjetska rata za Vardar su između ostalih igrali: Alić Nijaz, Alić Tasin, Džakić Ahmed, M. Halilović Rahman, Jovovič Mirko, Jovović Radovan, Kikić Hasan, Kikić Mustafa, Popović Doco, Popović Ljubo, Popović Nemanja, Pelešević Salih, Skenderović Mustafa, Spasojević Panto, Taslidžič Ešef, Taslidžić Fahrudin i Tirić Muharem. Nogometni klub Vardar postojao je sve do 1941. godine i pod tim imenom odigrao je utakmicu sa jednom njemačkom okupacionom jedinicom, koja se završila rezultatom 1-1. Prvim oslobađanjem Gradačca 1943. godine, veliki broj omladine, među kojima i tadašnjih nogometaša, odlazi u partizane čime prestaje igranje nogometa sve do kraja rata.

=== 1945–1995 ===
[[Datoteka:NK Zvijezda (1972).jpg|mini|desno||200px|NK Zvijezda, 1972. godine]]
Godine 1945. ponovo se pokreće nogometna aktivnost, te se u augustu održava osnivačka skupština, na kojoj se naziv kluba mijenja u ''Zvijezda''. Boja kluba je crvena i bijela, a znak na dresovima je bijeli krug sa crvenom petokrakom u sredini. Ime kluba kao i boja dresova su zadržani sve do današnjih dana, osim što je izmijenjen grb na kojem se više ne nalazi zvijezda petokraka. Od 1945. pa do 1992. godine Zvijezda se uglavnom takmičila u sreskoj, zonskoj, regionalnoj i podsaveznoj ligi, a najveći uspjeh u tom periodu postigla je 1978. godine, kada je postala član ''Republičke lige BiH''.

=== Premijer liga ===
U periodu poslije rata u Bosni i Hercegovini, Zvijezda postiže najbolje rezultate kada na poziciju predsjednika kluba dolazi [[Fadil Novalić]]. Zvijezda za kratko vrijeme pravi velike pomake u organizacionom, finansijskom, infrastrukturnom i rezultatskom smislu. Klub najprije 2006. godine  osvajao prvo mjesto u [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Sjever|Drugoj ligi FBIH - Sjever]], da bi 2008. godine bila najbolja u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvoj nogometnoj ligi FBIH]], te tako ostvaruje plasman u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. Do sada je najbolji plasman u Premijer ligi ostvarila u sezonama [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]] i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]] kada je završila na sedmom mjestu.

== Uspjesi ==
*'''[[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]'''
**[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1): [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]
*'''[[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Sjever|Druga liga FBIH - Sjever]]'''
**[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1): [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2005/2006.|2005/06.]]

== Plasman po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width: 50%;&quot;
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
! style=&quot;width: 20%; text-align:left;&quot; |Sezona
! style=&quot;width: 50%; text-align:left;&quot; |Liga
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Rang
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Pozicija
! style=&quot;width: 15%; text-align:center;&quot; |Bodovi
|-
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Sjever 2005/2006.|2005/06.]]
| [[Druga nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine Sjever|Druga liga FBIH - Sjever]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | III
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 71
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2006/2007.|2006/07.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 3/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 52
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2007/2008.|2007/08.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 1/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ccffcc;&quot; | 69
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 43
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 37
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 42
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 7/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 36
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 31
|-
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]]
| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | I
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 16/16.
| style=&quot;text-align:center; background:#ffcccc;&quot; | 25
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2015/2016.|2015/16.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 59
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2016/2017.|2016/17.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBIH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 8/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 45
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 4/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 50
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 44
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 9/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 48
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 33
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 5/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 47
|-
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24.]]
| [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prva liga FBiH]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; | II
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10/16.
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 38
|}

== Stadion ==
Prethodnik Zvijezde nogometni klub Vardar je igrao na stadionu koji je izgrađen 1920. godine. Nalazio se na mjestu sadašnjeg stadiona. Prvi Zvijezdin stadion je bio u industrijskoj zoni na lokaciji bivšeg mlina i korparskog preduzeća, da bi pedesetih godina bio preseljen na mjesto današnjeg ''Gradačačkog sajma''. Taj stadion je bio smješten nadomak poznate ''aleje kestenova'', odakle su se posmatrale utakmice, a nagib terena ispod aleje služio je kao prirodne tribine za sjedenje. Bio je poznat pod nazivom ''Luka''.

Šesdesetih godina, napravljen je novi stadion na mjestu gdje se sada nalazi tvornica modne konfekcije ''Kula''. Taj stadion je sa svih strana bio ograđen betonskim zidom, ali poplavom 1967. godine je potpuno porušen i Zvijezda se vraća na stadion ispod aleje. Izgradnjom privrednog centra ''Skenderija'', Zvijezda je jedno vrijeme bila bez stadiona i igrala je utakmice u [[Ledenice (Gradačac)|Ledenicama]] sve dok nije došlo do gradnje novog stadiona ispod brane jezera [[Vidara (jezero)|Vidara]]. Danas se tu nalazi moderni [[stadion Banja Ilidža]] kapaciteta od 8.000 mjesta, od čega je 5.000 sjedećih.

== Poznati igrači ==
{{Glavni|Bivši igrači NK Zvijezda Gradačac}}
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|BIH}} [[Ešef Jašarević]]
* {{ZD|BIH}} [[Sabit Alimanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ibrahim Avdagić - &quot;Mitke&quot;|Ibrahim Avdagić]]
* {{ZD|BIH}} [[Jasmin Bogdanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Elvis Ćorić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ognjen Đelmić]]
* {{ZD|SRB}} [[Zlatko Đorić]]
* {{ZD|BIH}} [[Emir Hadžiđulbić]]
* {{ZD|BIH}} [[Amir Hamzić]]
* {{ZD|BIH}} [[Dalibor Pandža]]
* {{ZD|BIH}} [[Besim Šerbečić]]
* {{ZD|BIH}} [[Nikola Vasiljević]]
* {{ZD|BIH}} [[Amir Durgutović]]
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Jakovljević]]
* {{ZD|SEN}} [[Secouba Diatta]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Knežević]]
* {{ZD|BIH}} [[Nikola Nikić]]
* {{ZD|SLO}} [[Samir Nuhanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Srđan Savić]]
* {{ZD|MAK}} [[Perica Stančeski]]
* {{ZD|BIH}} [[Emir Halilović]]
* {{ZD|BIH}} [[Velibor Vasilić]]
* {{ZD|BIH}} [[Amer Ordagić]]
* {{ZD|BIH}} [[Dario Damjanović]]
{{div col end}}

== Treneri ==
{{div col|colwidth=30em}}
* {{ZD|JUG}} [[Dobrivoje Živkov]]
* {{ZD|BIH}} [[Radomir Jovičić]]
* {{ZD|BIH}} [[Ratko Ninković]]
* {{ZD|BIH}} [[Amir Durgutović]]
* {{ZD|BIH}} [[Zoran Ćurguz]]
* {{ZD|BIH}} [[Dragan Jović]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Kuntić]]
* {{ZD|BIH}} [[Milomir Odović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vladimir Gaćinović]] (2013)
* {{ZD|BIH}} [[Nermin Huseinbašić]] (2013)
* {{ZD|BIH}} [[Denis Taletović]] (2013–2014)
* {{ZD|BIH}} [[Nermin Huseinbašić]] (2014)
* {{ZD|HRV}} [[Petar Šegrt]] (2014–2015)
* {{ZD|BIH}} [[Nedim Jusufbegović]] (2015–2016)
* {{ZD|BIH}} [[Darko Vojvodić]] (2016–2017)
* {{ZD|BIH}} [[Bojan Magazin]] (2017)
* {{ZD|BIH}} [[Nermin Šabić]] (2017–2018)
* {{ZD|BIH}} [[Romeo Šapina]] (2018)
* {{ZD|BIH}} [[Mile Lazarević]] (2018–2019)
* {{ZD|BIH}} [[Senad Hadžić]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2019)
* {{ZD|BIH}} [[Mile Lazarević]] (2019–2020)
* {{ZD|BIH}} [[Dario Damjanović]] (2020)
* {{ZD|HRV}} [[Mato Neretljak]] (2020–2021)
* {{ZD|BIH}} [[Nebojša Đekanović]] (2021–2023)
* {{ZD|BIH}} [[Nihad Kadić]] (2023)
* {{ZD|HRV}} [[Mato Neretljak]] (2023–2024)
* {{ZD|BIH}} [[Milorad Ilišković]] (2024)
{{div col end}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* {{Službeni website|http://www.nkzvijezda.ba}}
* [http://www.soccerbase.com/teams/team.sd?team_id=5567 NK Zvijezda] na Soccerbase.com
* [http://www.transfermarkt.com/nk-zvijezda-gradacac/startseite/verein/14621/saison_id/2014 NK Zvijezda] na Transfermarkt.com

{{Premijer liga Bosne i Hercegovine}}
{{Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:NK Zvijezda Gradačac|*]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Zvijezda]]
[[Kategorija:Sport u Gradačcu|Zvijezda]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1922.|Zvijezda]]
[[Kategorija:1922. u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>bcn413yp4kjpqedtg118zrceyvl9jzh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Igralište</title>
    <ns>4</ns>
    <id>57908</id>
    <revision>
      <id>3671367</id>
      <parentid>3657487</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T11:06:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SeleSele1</username>
        <id>164494</id>
      </contributor>
      <origin>3671367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4051" sha1="5d62lymlhthacfo09jauf1jsc0y1jnm" xml:space="preserve">'''Jadranka Miličević''' 

Jadranka Miličević (1957, [[Sarajevo]]), aktivistkinja, mirovnjakinja i feministkinja, borkinja za ženska prava i uspostavu trajnog mira u zemlji i regionu. 

'''Biografija''' 

Rođena je 1957. godine u Sarajevu. Bila je članica „[https://zeneucrnom.org/sr/ Žena u crnom]“ ([[Beograd]])  koje su u vrijeme ratova devedesetih pružale otpor i danas je dio Međunarodne mreže Žena u crnom . 
Godine 1997. sa svojim kolegicama formirala je prvu žensku feminističku grupu Udruženje građanki „Žene Ženama“ u Sarajevu, a 2005. godine i feminističko-aktivističku organizaciju [https://fondacijacure.org/ Fondacija CURE]  na čijem čelu se nalazi.
Pokretačka je snaga u mnogim procesima kreiranim u namjeri unaprijeđenja ženskih prava i ženske političke participacije. Bilo da je riječ o radionicama osnaživanja žena u malim lokalnim zajednicama, medijskim nastupima ili uličnim akcijama, uvijek je među prvima, te na sebe preuzima najveće breme odgovornosti. Neumorna je u davanju kontinuirane podrške ženama osobito ženama pripadnicama marginalizovanih grupa, odnosno onima koje su preživjele nasilje, ženama svjedokinjama ženskog suda, ženama s invaliditetom, Romkinjama i drugim. 

Jedna je od članica Organizacionog odbora za organizovanje prve [https://povorkaponosa.ba/ Povorke ponosa u Sarajevu]  koja je održana 2019. godine.  Pokrenula je brojne humanitarne akcije na lokalnom i regionalnom nivou. 
Radila je i za CARE International Balkans  i bila odgovorna je za regionalni projekat „Aktivna inkluzija i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu“ kroz koji je davala podršku i osnaživala  Romkinje u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH u procesu prepoznavanja vlastitih prava s namjerom stvaranja njihove bolje budućnosti. 

Kroz različite angažmane prenosi vlastita znanja i iskustva, posebno u radu sa mladima i ženama. Sa saradnicima/ama i prijateljima/cama inicirala je  donošenje novih zakona, izvještaja, inicijativa za bolje sutra svih građana/ki BiH. Učestvovala je na mnogim lokalnim, nacionalnim, regionalnim i globalnim konferencijama i sastancima.

'''Nagrade'''

„Snaga izvrnosti“ Udruženja poslovnih žena BiH za društveni angažman&lt;ref&gt;https://swissbih.com/snaga-izvrsnosti-uspjesne-zene-iz-bih-nagradjene-za-svoja-dostignuca/&lt;/ref&gt;    
Mirovna nagrada Mreže za izgradnju mira za rad na izgradnji mira, promicanju tolerancije i ljudskih prava 
„100 heroina svijeta“, Rocherster, New York, USA 
Nagrade za životni doprinos u oblasti slobode govora i izražavanja, Festivalu Sloboda narodu  
Zahvalnice Grada Sarajevo za 2023. povodom 6 aprila dana Grada Sarajeva&lt;ref&gt;https://www.sarajevo.ba/bs/article/13560/zahvalnice-grada-sarajeva-mrezi-za-izgradnju-mira-i-jadranki-milicevic&lt;/ref&gt;   

'''Izbor iz koautorskih publikacija i tekstova''' 

Žena u javnom prostoru Bosne i Hercegovine, Fondacija Infohouse 
Legacy of Yugoslavia’s Abortion Rights Faces Challenges in Successor States, BalkanInsight 
Pamtimo, Feminističke sveske  

'''Izbor iz izdavačkih publikacija''' 
Aktivizam u ženskom pokretu u  Bosni i Hercegovini ‒ Izazovi, iskoraci  i društvene promene, Zlatiborka Popov-Momčinović, Fondacija CURE 
Ekonomski osnaŽENE, Maida Zagorac, Fondacija CURE 

Rodno zasnovano nasilje, mijenjanje pravila i praksi – pregled stanja u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, Maja Šenk, Fondacija CURE 
Zabilježene Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku, Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar  

'''Vanjski linkovi''' 
Mirza Haličević, intervju, Jadranka Miličević: Već 15 godina kroz Pitchwise festival ohrabrujemo buntovnice 
Glorija Lujanović, intervju, Jadranka Miličević: Žene u medijima samo u crnoj hronici ili Show bussinesu 
Anisa Šerak, intervju, Jadranka MIličević: Ženski glasovi u kulturi i aktivizmu su danass potrebniji nego ikad prije 
New York Times, She’s Seeking Women’s Rights--Quietly  
Kvir arhiv, intervju   
Nikola Vučković, intervju, Jadranka Miličević, Izvan okvira</text>
      <sha1>5d62lymlhthacfo09jauf1jsc0y1jnm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Kovač</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61427</id>
    <revision>
      <id>3671212</id>
      <parentid>3374103</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:55:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4651" sha1="k7z7f1exily4ahxlcrzzfdgpk6n3jh3" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Nikola Kovač
| slika              = Nikola Kovač.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1936|12|16}}
| mjesto_rođenja     = [[Dubrovnik]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2007|09|24|1936|12|16}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = 
| supružnik          = [[Ljubica Tomić-Kovač]]
| alma_mater         = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]]
| poslodavac         = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] &lt;br/&gt; [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; u Mostaru|Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot;]]
| zanimanje          = [[Esej]]ist, [[prevodilac]], urednik, kritičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = ''Roman, istorija, politika'' (1988) &lt;br/&gt; ''Politički roman'' (2005)
}}
'''Nikola Kovač''' bio je [[SFR Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[esej]]ist, [[prevodilac]], [[književna kritika|književni]] i [[likovna kritika|likovni kritičar]]. Rođen je 1936. u [[Pločice|Pločicama]] ([[Konavle (područje)|Konavle]]).&lt;ref name=&quot;Datum&quot;&gt;Žarko Domljan, ''Likovna enciklopedija Jugoslavije'', Sv. 2. — (''K'' – ''Ren''), [[Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;|Jugoslavenski leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;]], [[Zagreb]], 1987; {{ISBN|86-7053-001-5}}, str. 107.&lt;/ref&gt; Diplomirao je [[romanski jezici|romanistiku]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je i radio kao redovni [[profesor]]. Također je predavao na [[Univerzitet &quot;Džemal Bijedić&quot; Mostar|Univerzitetu &quot;Džemal Bijedić&quot;]] u [[Mostar]]u. Objavio je niz djela, a za svoj rad odlikovan je mnogim nagradama, među kojima su i [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]], nagrada izdavača &quot;Svjetlost&quot;, te odlikovanja [[Italija|Republike Italije]] i [[Francuska|Francuske Republike]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] obavljao je i dužnost [[ambasador]]a Bosne i Hercegovine u Francuskoj.

== Stav prema Bosni i Hercegovini ==
&quot;U višenacionalnoj zajednici Bosne i Hercegovine koncept separatizma, nastao i ojačan ratnim nasiljem i progonom stanovništva, apsurdan je i neodrživ. Apsurdan, jer se protivi činjenicama vjekovnog koegzistiranja i međusobnog uvažavanja različitih vjera i tradicija; neodrživ, jer moderna [[Evropska zajednica|Evropa]] nalaže saradnju i razmjenu među državama i narodima bez obzira na njihovo porijeklo i uvjerenja. Pitanje je kako će se separatisti dogovarati i sporazumijevati sa strancima ako to nisu u stanju sa sunarodnicima istog porijekla i jezika.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-2-no-2-2007-april/political-reflection/ |title= Političke refleksije |publisher= spiritofbosnia.org}} (april 2007)&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''Slika predmeta i predmet slike'', Sarajevo, 1973.
* ''Sukob bića i ideala'', Sarajevo, 1975.
* ''Upitna misao'', [[Beograd]], 1980.
* ''Moderna tumačenja književnosti'' (s grupom autora), Sarajevo, 1981.
* ''Francuska književnost'' (s grupom autora), Sarajevo – Beograd, 1981.
* ''[[Ćamil Sijarić]] kao pripovjedač'', Beograd, 1983.
* ''Roman, istorija, politika'', Sarajevo, 1988.
* ''Skice i portreti'', Sarajevo, 1990.
* ''Prostori romana'', Beograd – [[Priština]], 1991.
* ''Sarajevo, le miroir brisé'' (s grupom autora), [[Pariz]], 1994.
* ''Bosnie, le prix de la paix'', Pariz, 1995.
* ''Le roman politique'', Pariz, 2002.
* ''Slikarstvo u Bosni i Hercegovini 1945–1990'', [[ANUBiH]], Sarajevo, 2003.
* ''Evropski politički roman'' (prijevod knjige ''Le roman politique'' na [[makedonski jezik]]), [[Skoplje]], 2004.
* ''Politički roman – fikcije totalitarizma'' (prijevod knjige ''Le roman politique''), Sarajevo, 2005.

== Nagrade==
* [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (1974)

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20130127014826/http://www.bhdani.com/arhiva/188/t18804.shtml Intervju] za ''[[BH Dani|BH Dane]]''

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Kovač, Nikola}}
[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Umrli 2007.]]
[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski prevodioci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]</text>
      <sha1>k7z7f1exily4ahxlcrzzfdgpk6n3jh3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šaran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68693</id>
    <revision>
      <id>3671360</id>
      <parentid>3199812</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T09:37:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A0A:F640:1410:9ADA:0:0:0:1</ip>
      </contributor>
      <origin>3671360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2878" sha1="o6hsbekmux8qi1ovxo1nonvteqe5x5a" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir | boja = Bojler
| naziv = Magyar Péter
| status = {{SigmaSkibidi}}
| slika = Common carp.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Animalia|Cigányok]]
| phylum = [[Tuskók|Hordati]]
| classis = [[Molylepke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Box of cereal]]
| familia = [[Pinnakrida]]
| genus = '''''[[Ady Endre]]'''''
| species = '''''C. carpio'''''
| dvoimeno = ''Cyprinus carpio''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
}}

'''Šaran''' (Cyprinus carpio) je [[riba]] iz porodice [[Cyprinidae]]. Ima produženo, debelo tijelo potpuno prekriveno [[krljušt]]ima. Masivna se glava završava ustima s četiri [[brk]]a, a može se produžiti u obliku [[cijev]]i kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna [[peraja]] ima na početku nazubljenu i posebno oštru zraku.

Prema [[stanište|staništu]], boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom. 
 
== Stanište i ponašanje ==
 
Čini se da šaran više voli stajaćice ili [[Rijeka|rijeke]] sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate [[vodeno bilje|vodenom vegetacijom]], a podnosi malehni postotak otopljenog [[oksigen]]a u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u [[jato|jatu]], ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.

Aktivnost šarana je i noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Ako je voda hladna, šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije.

== Način hranjenja ==

Tokom cijelog života šarani se hrane [[insekti]]ma, [[mekušci]]ma, ali i različitim rastinjem kao što su biljne mladice, [[sjemenke]], [[korijen]]je. Neprestano pretražuju [[mulj]] do dubine koja zna prelaziti 20&amp;nbsp;cm. Mladi se hrane [[plankton]]om, a stariji mogu postati ako treba i grabljivci odnosno svaštojedi.
[[Datoteka:Caprinus carpio Prague Vltava 1.jpg|mini|lijevo|300px|Šaran iz [[Vltava|Vltave]]]]
[[Datoteka:Renesansni festival, Koprivnica - šarani na rašljama.jpg|mini|''Šaran na rašljama'']]

== Razmnožavanje ==

Za razmnožavanje, šaranu je potrebna [[temperatura]] vode od barem 20°[[C]] tokom desetak dana. Čim se dostigne ta temperatura, u nekim vodama već u [[maj]]u, ali češće u [[juni|junu]] ili [[juli|julu]], ženke kreću prema [[trava|travnatim]] zonama. Tu polažu od 120.000 do 130.000 jajašaca po kilogramu težine što za ženku od 15 kilograma predstavlja više od 1,8 miliona jajašaca. [[Mlađ]] se rađa četiri do pet dana nakon što ih oplode mužjaci.

== Strani nazivi ==

''Carp'' [[engleski]]; ''Karpfen'', ''Karp'' [[njemački]]; ''carpa'', ''carpio'' [[italijanski]]; ''karpa'' [[španski]] ; ''carpe'' [[francuski]]
{{Commonscat|Cyprinus carpio}}

[[Kategorija:Ribe]]</text>
      <sha1>o6hsbekmux8qi1ovxo1nonvteqe5x5a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671364</id>
      <parentid>3671360</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T10:43:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A0A:F640:1410:9ADA:0:0:0:1|2A0A:F640:1410:9ADA:0:0:0:1]] ([[User talk:2A0A:F640:1410:9ADA:0:0:0:1|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3199812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2872" sha1="4qfeitub2iezoz3srern74u4hotpicv" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Šaran
| status = {{StatusSigurni}}
| slika = Common carp.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Animalia|Životinje]]
| phylum = [[Chordata|Hordati]]
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]
| ordo = [[Cypriniformes]]
| familia = [[Cyprinidae]]
| genus = '''''[[Cyprinus]]'''''
| species = '''''C. carpio'''''
| dvoimeno = ''Cyprinus carpio''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
}}

'''Šaran''' (Cyprinus carpio) je [[riba]] iz porodice [[Cyprinidae]]. Ima produženo, debelo tijelo potpuno prekriveno [[krljušt]]ima. Masivna se glava završava ustima s četiri [[brk]]a, a može se produžiti u obliku [[cijev]]i kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna [[peraja]] ima na početku nazubljenu i posebno oštru zraku.

Prema [[stanište|staništu]], boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima, a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom. 
 
== Stanište i ponašanje ==
 
Čini se da šaran više voli stajaćice ili [[Rijeka|rijeke]] sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate [[vodeno bilje|vodenom vegetacijom]], a podnosi malehni postotak otopljenog [[oksigen]]a u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u [[jato|jatu]], ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu.

Aktivnost šarana je i noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Ako je voda hladna, šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije.

== Način hranjenja ==

Tokom cijelog života šarani se hrane [[insekti]]ma, [[mekušci]]ma, ali i različitim rastinjem kao što su biljne mladice, [[sjemenke]], [[korijen]]je. Neprestano pretražuju [[mulj]] do dubine koja zna prelaziti 20&amp;nbsp;cm. Mladi se hrane [[plankton]]om, a stariji mogu postati ako treba i grabljivci odnosno svaštojedi.
[[Datoteka:Caprinus carpio Prague Vltava 1.jpg|mini|lijevo|300px|Šaran iz [[Vltava|Vltave]]]]
[[Datoteka:Renesansni festival, Koprivnica - šarani na rašljama.jpg|mini|''Šaran na rašljama'']]

== Razmnožavanje ==

Za razmnožavanje, šaranu je potrebna [[temperatura]] vode od barem 20°[[C]] tokom desetak dana. Čim se dostigne ta temperatura, u nekim vodama već u [[maj]]u, ali češće u [[juni|junu]] ili [[juli|julu]], ženke kreću prema [[trava|travnatim]] zonama. Tu polažu od 120.000 do 130.000 jajašaca po kilogramu težine što za ženku od 15 kilograma predstavlja više od 1,8 miliona jajašaca. [[Mlađ]] se rađa četiri do pet dana nakon što ih oplode mužjaci.

== Strani nazivi ==

''Carp'' [[engleski]]; ''Karpfen'', ''Karp'' [[njemački]]; ''carpa'', ''carpio'' [[italijanski]]; ''karpa'' [[španski]] ; ''carpe'' [[francuski]]
{{Commonscat|Cyprinus carpio}}

[[Kategorija:Ribe]]</text>
      <sha1>4qfeitub2iezoz3srern74u4hotpicv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grb Sjevernih Marijanskih ostrva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69012</id>
    <revision>
      <id>3671353</id>
      <parentid>3314396</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T21:44:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3671353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1249" sha1="2wv2olmfcma7dxvl4tou189qk8y4z6p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Seal of the Northern Mariana Islands (alternate).svg|mini|desno|200px|Grb Sjevernomarijanskih ostrva]]

'''[[Grb]] [[Sjeverna Marijanska ostrva|Sjevernih Marijanskih ostrva]]''' zvanični je simbol ove [[Tihi okean|tihookeanske]] ostrvske države. [[Plava|Plave]] je boje s [[Bijela|bijelom]] petokrakom zvijezdom u sredini, koja simbolizira [[Sjedinjene Američke Države]]. Iza zvijezde se nalazi tradicionalni &quot;latte&quot; sivi kamen temeljac, koji je u gradnji tradicionalno koristio autohtoni narod [[Čamoroi|Čamoro]]. Oko kamena je ukrasni vijenac od cvijeća (mwáár), koji prikazuje elemente autohtone ostrvske kulture u svrhu održavanja veza između ostrva i njihove svete historije i običaja. Cvijetni vijenac dodat je na grb 1981. Grb okružuje natpis na [[Engleski jezik|engleskom]]: &quot;Commonwealth of the Northern Marianas&quot;. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.worldatlas.com/flags/northern-mariana-islands|title= ''Flags, Symbols &amp; Currency Of Northern Mariana Islands''|access-date= 6. 12. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Zastava Sjevernih Marijanskih ostrva]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Grbovi Okeanije}}

[[Kategorija:Grbovi teritorija|Sjeverna Marijanska ostrva]]
[[Kategorija:Sjeverna Marijanska ostrva]]</text>
      <sha1>2wv2olmfcma7dxvl4tou189qk8y4z6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72449</id>
    <revision>
      <id>3671366</id>
      <parentid>3626313</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T10:50:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>92.36.134.173</ip>
      </contributor>
      <comment>Ispravka pravopisa.</comment>
      <origin>3671366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3354" sha1="64vdpeefx39inr7mix4eakihlzu32ix" xml:space="preserve">{{Infokutija most
| ime_mosta          = Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva
| alternativno_ime   = Bosmalov most
| slika              = Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva maj 2014.jpg
| opis_slike         = Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva u maju 2014.
| premošćuje         = [[Miljacka|Miljacku]]
| mjesto             = [[Sarajevo]]
| vrijeme_gradnje    = 2005.
| otvorenje          =
| saniranje          = 
| rušenje            =
| uprava_nad_mostom  =
| konstrukcija       = 
| namjena            =
| arhitekta          =
| dizajner           =
| materijal          = 
| graditelj          =
| podizvođači        =
| ukupna_dužina      = 45m
| visina_mosta       =
| širina_mosta       = 30m
| najveći_raspon     =
| koordinate          = {{coord|45|50|56|N|18|22|22,68|E}}
}}
'''Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva''' ili &quot;'''Bosmalov most'''&quot; je naziv za most u [[Sarajevo|Sarajevu]] preko rijeke [[Miljacka|Miljacke]] koji je sagrađen u sklopu pete sarajevske transverzale.

== Opis ==
Nalazi se u sarajevskom naselju [[Čengić Vila]] i spaja glavnu ulicu sa [[Bosmalov gradski centar|Bosmal City Centrom]] u naselju [[Hrasno (Novo Sarajevo)|Hrasno]]. Most je dovršen i otvoren 1. juna 2005.

Most su zvanično otvorili [[Mahathir Mohamad|Mahatir Mohamad]], [[Malezija|malezijski]] premijer, član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Sulejman Tihić]], premijer [[Kanton Sarajevo|Kantona Sarajevo]] [[Denis Zvizdić]] i predsjedavajuća [[Skupština Kantona Sarajevo|Skupštine Kantona Sarajevo]] [[Meliha Alić]]. Za gradnju mosta utrošeno je 1,8 miliona [[Konvertibilna marka|KM]], a novac je investirao Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo od takse koju je [[Bosmalov gradski centar|Bosmal]] platio za uređenje zemljišta.&lt;ref&gt;http://www.oslobodjenje.ba/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=45848&amp;Itemid=54&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==
Most je projektirao [[Sead Gološ]], arhitekta IPSA instituta, dok je za gradnju bilo zaduženo Građevinsko preduzeće ŽGP. Ovaj most, kao i [[Bosmalov gradski centar|Bosmal City Centar]] je projektovan iz dva dijela. Radi se o dva mosta, po dvije saobračajne trake, jer je arhitekta želio postići dualitet vezan za dvije zgradena objektu Bosmala, tako da je jedan most veza za kulu A, a drugi za kulu B, odnosno most za lijevo i za desno. Most je dug 45, a širok 30 metara, pa je zato razdvojen.&lt;ref name=&quot;bosmal&quot;&gt;[http://www.bosmal.com/bs/vijesti.php?id=144 Posjećeno 22. travnja 2014.]&lt;/ref&gt; U središnjem dijelu je konstrukcija na kojoj je obješena rasvjeta koja se iz svjetiljki s niže razine odbija od reflektirajuće plohe na vrhu stubova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://enciklopedija.cc/wiki/Most_malezijsko-bosanskohercegova%C4%8Dkog_prijateljstva|title=Most malezijsko-bosanskohercegovačkog prijateljstva – Hrvatska internetska enciklopedija|website=enciklopedija.cc|access-date=8. 1. 2024|archive-date=8. 1. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240108085141/https://enciklopedija.cc/wiki/Most_malezijsko-bosanskohercegova%C4%8Dkog_prijateljstva|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{sarajevski mostovi}}

[[Kategorija:Mostovi u Sarajevu]]
[[Kategorija:Mostovi završeni 2005.]]
[[Kategorija:Mostovi u Bosni i Hercegovini iz perioda samostalnosti]]</text>
      <sha1>64vdpeefx39inr7mix4eakihlzu32ix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miričina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>74802</id>
    <revision>
      <id>3671295</id>
      <parentid>3646192</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:42:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.176.240.45</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Sport */</comment>
      <origin>3671295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10737" sha1="g5xunt4wo67ujylvbv8g7ic0bjcxs5l" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija naselje u BiH
| ime                          = Miričina
| vrsta                        = Naseljeno mjesto
| službeni_naziv               = 
| slogan                       = 
| nadimak                      = 
| slika                        = 
| opis_slike                   = 
| veličina_slike               = 
| zastava                      = 
| grb                          = 
| entitet                      = [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
| kanton                       = [[Tuzlanski kanton|Tuzlanski]]
| grad                         = [[Gračanica]]
| nadmorska_visina             = 590
| širina_stepeni               = 44.635
| dužina_stepeni               = 18.4189
| najveća tačka                = Utrine [[Ratiš]]
| najveća tačka metara         = 590
| površina_grada               = 
| površina_općine              = 
| stanovništvo grad            = 2266
| stanovništvo procjena        = 
| stanovništvo godina          = 2013
| stanovništvo procjena godina = 
| gustoća                      = 
| poštanski broj               = 75329
| pozivni broj                 = (+387) 35
| matični broj                 = 120235&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=23. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| matični_broj_grada           = 11479
| karta_lokacija               = Bosna i Hercegovina
| opis_karte                   = Miričina u Bosni i Hercegovini
| web stranice                 = 
| bilješka                     = 
}}
'''Miričina''' je [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Gračanica|Gračanici]], [[Bosna i Hercegovina]].

== Geografija ==
Miričina je granično naselje grada [[Gračanica|Gračanice]] prema istoku, s općinom [[Lukavac]]. Obuhvata desnu stranu doline rijeke [[Spreča|Spreče]] i prostor južnih ekspozicija planine [[Ratiš]]. Miričina na istoku graniči sa [[Berkovica|Berkovicom]], na sjeveru i zapadu sa [[Rašljeva|Rašljevom]], a na jugu sa [[Porječina|Porječinom]] i [[Bosansko Petrovo Selo|Bosanskim Petrovim Selom]]. Ukupna dužina granice teritorije Miričina iznosi 16,35&amp;nbsp;km, od toga 5,2&amp;nbsp;km je granica sa općinom Lukavac, 5,85&amp;nbsp;km sa [[Rašljeva|Rašljevom]] i 5,3&amp;nbsp;km sa općinom [[Bosansko Petrovo Selo]].

== Historija ==
Ime Miričina je prilično nepoznatog porijekla i ne zna se kojoj vrsti toponima pripada. Također se sa sigurnošću ne zna od kada tačno datira i kako je nastalo. Od nekoliko predanja, ono koje bi se moglo uzeti kao mjerodavno, je to da je nastalo od imena izvjesnog čovjeka zvanog Mirčin. Na jednoj historijskoj karti iz [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu|turskog perioda]], na lokalitetu na prostoru današnje Gornje Miričine prema [[Berkovica|Berkovici]] se nalazi naziv &quot;Mirčinova kosa&quot;. Ime Miričina se pominje i u prvom popisu stanovništva koji je rađen po dolasku turaka na ove prostore, [[1528]]. godine. Tu se ono prvi put pominje, kao naselje Miričina. Par decenija ranije, prije dolaska Osmanlija, Miričina je imala katoličku župu. Njeni ostaci nalaze se na planini [[Ratiš]]. Za vrijeme Austrougarskog perioda Miričina je bila u sastavu Gračaničkog kotara, a bila je podijeljena na mahale ili zaseoke. Po popisu iz 1895. u naselju Miričina navode se sljedeći zaseoci: Bešići, Durakovići, Miričina Gornja, Suljići i Štacija. Do 1886. godine i izgradnje željezničke pruge uskog kolosijeka Doboj-Tuzla-Simin Han, naselje Miričina se nalazilo na području današnjih zaselaka Nukići, Okanovići, Štilići i dr., zapravo to je bio prostor današnje Gornje Miričine. Ipak ni izgradnja ove željezničke pruge nije doprinijela masovnijem spuštanju stanovništva i širenju naselja koji jesu u današnjim okvirima. Tek poslije II s.r. i izgradnjom pruge širokog kolosijeka počinje nešto intenzivnije spuštanje, ali i doseljavanje stanovništva sa drugih opština i drugih naselja iste opštine na današnje područje Miričine Polje. Nakon II svjetskog rata Miričina konačno ulazi u sastav opštine Gračanica. Po popisu iz 1961 g. došlo je do grupisanja naselja po tipu na: gradska, mješovita i seoska. Miričina je tada brojala skoro 2000 stanovnika i uz postojeći razvoj infrastrukture počela je prerastati iz tipičnog seoskog naselja u naselje koje se bližilo gradskoj morfologiji i morfostrukturi. Po tadašnjoj najnovijoj podjeli na tipove naselja Miričina je uz Bosansko Petrovo Selo bila svrstana u tip mješovitog naselja na opštini Gračanica. Masovniji priliv stanovništva i izgradnja naselja bilježi se 60-ih, a naročito 70-ih godina prošlog vijeka, nakon izgradnje magistralnog puta Doboj-Tuzla (1975/76) i intenzivnije industrijalizacije tuzlanskog bazena.

== Hidrografija ==
Područje Miričine veoma je bogato i površinskim i podzemnim vodama. Svi vodotoci na ovom području naravno pripadaju slivu Spreče. Spreča je rijeka koja je bogata vodom. Prosječni protok na vodomjernoj stanici Karanovac je 25-27 m3/sec. Najviši srednji mjesečni vodostaj Spreče je u februaru i iznosi 160&amp;nbsp;cm, a najniži je u avgustu 89&amp;nbsp;cm. Rijeka Spreča kroz Miričinu protiče u dužini od 5,3&amp;nbsp;km i odlikuje se brojnim meandrima, posebno na samom ulazu u Miričinu, gdje je i ušće Miričke rijeke, koje je takođe doprinijelo nastanku meandra akumulacijom erodiranog materijala kojeg ova rijeka prenosi u većim količinama, zbog same podloge kroz koju protiče (gline, pješčari, pijesci itd.) i njenog izrazito bujičnog karaktera. Zbog pojave meandriranja evidentne su pojave mrtvaja na lokalitetu ˝Lužanci˝ i ˝Rastoke˝ na strani koja pripada opštini Petrovo (RS).

Od pritoka Spreče, na teritoriji Miričine ulijevaju se: Budimski potok (1250 m), Mujačićki potok (510 m) i Mirička rijeka (5,1&amp;nbsp;km) koja čini ujedno i jedini veći tok na prostoru Miričine.
Ostali tokovi koji se ulijevaju u Miričku rijeku na brojnim sastavcima su:
Kasova rijeka (Cerički potok) – 2550 m;
Lipovački potok – 1100 m;
Dolovski potok – 705 m;
Muminovića potok – 670 m i
Kovačica potok – 460 m.

== Sport ==
Od 1964 godine u ovom mjestu egzistirao je jedan fudbalski klub FK Lokomotiva

== Kultura i tradicija ==
Početkom 1980-ih, u Miričini je otvoreno Kulturno-umjetničko društvo, pod nazivom &quot;Sloga&quot;. To društvo postojalo je do raspada SFRJ.

== Obrazovanje ==
Područna škola Miričina u Gornjoj Miričini, otvorena je 1964. godine. Nedugo nakon nje otvorena je i škola u Donjoj Miričini. U tim školama, pohađali su se razredi od prvog do četvrtog. Obje su bile područne škole u sastavu JUOŠ &quot;Radovan Radovanović&quot; Donja Orahovica. U toj školi učenici iz Miričine su završavali osnovno obrazovanje. Iz godine u godinu, broj đaka je rastao, tako da je 1980-ih godina, škola odvojena od orahovačke. Tu dobija naziv po prvom učitelju, Salihu Žiliću. U njenom sastavu se od tada pa do danas, nalazi Područna škola &quot;Rašljeva&quot; iz susjednog sela [[Rašljeva|Rašljeve]]. Početkom rata u BiH, obje škole su bile zatvorene, a đaci su prebačeni u škole u Rašljevi, Gornjoj Orahovici i drugim mjestima, čije su škole udaljene od rijeke [[Spreča|Spreče]]. 1995. godine škola u Gornjoj Miričini je i službeno zatvorena, a kabineti pretvoreni u stanove za porodice u potrebi i porodice žrtava rata. 2008. godine, JUOŠ &quot;Miričina&quot; ponijela je titulu najmodernije škole u [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]].

== Privreda ==
Miričina je, do kraja prošlog vijeka, bila naselje poljoprivrednika. Mali broj ljudi je radio u fabrikama i zanatskim radnjama. 1997. godine počinju se otvarati proizvodni pogoni firme Euro Prost. Od 2005. godine, u Miričini je počeo nagli skok u razvoju i prelaz iz nerazvijenog u razvijena sela (otvaranje trgovina, kafića, automehaničarskih i autoelektričarskih radnji, proizvodnje ALU i PVC stolarije, itd.). Danas je Miričina jedna od najrazvijenijih mjesnih zajednica u sastavu [[Gračanica|Opštine Gračanica]].

== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele            = Sastav stanovništva
| ime_naseljenog_mjesta    = Miričina
| vrsta_naseljenog_mjesta  = naselje
| maticni_broj             = 120235
| admin_godina             = 2013
| g2013_izvor              = &lt;ref name=&quot;popis2013nm&quot;&gt;{{cite web|title=Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima|url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|work=popis.gov.ba|access-date=19. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170919132628/http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/BOS/K2_T2-2_B.xlsx|archive-date=19. 9. 2017}}&lt;/ref&gt;
| g1991_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 51) |work=fzs.ba |access-date= 23. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1981_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g1971_izvor              = &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 23. 1. 2016}}&lt;/ref&gt;
| g2013_ukupno             = 2266
| g2013_muskarci           = 1066
| g2013_zene               = 1200
| g2013_bosnjaci           = 2237
| g2013_srbi               = 1
| g2013_hrvati             = 7
| g2013_bosanci            = 10
| g2013_muslimani          = 5
| g2013_bosanciihercegovci = 2
| g2013_jugosloveni        = 1
| g2013_nisu_izjasnili     = 1
| g2013_nepoznato          = 2
| g1991_ukupno             = 2517
| g1991_muslimani          = 2391
| g1991_srbi               = 7
| g1991_hrvati             = 8
| g1991_jugosloveni        = 56
| g1981_ukupno             = 2272
| g1981_muslimani          = 2137
| g1981_srbi               = 12
| g1981_hrvati             = 5
| g1981_jugosloveni        = 103
| g1981_slovenci           = 1
| g1981_albanci            = 4
| g1971_ukupno             = 1982
| g1971_muslimani          = 1961
| g1971_srbi               = 6
| g1971_hrvati             = 3
| g1971_jugosloveni        = 1
}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opcina-gracanica.ba/ Zvanični sajt grada Gračanice]

{{Grad Gračanica}}</text>
      <sha1>g5xunt4wo67ujylvbv8g7ic0bjcxs5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Safet Zec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78335</id>
    <revision>
      <id>3671243</id>
      <parentid>3634199</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:04:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4132" sha1="s10koqpwn9bzrrg07v3ah14pzjog9q5" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Safet Zec
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1943|12|5}}
| mjesto_rođenja    =[[Rogatica]]
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| država za kategoriju = Bosna i Hercegovina
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =[[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Škola primjenjenih umjetnosti Sarajevo]] 1964 &lt;br&gt; [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademija likovnih umjetnosti, Beograd]], 1969.
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =[[slikarstvo]], [[grafika]]
| djela             =''Soba moje sestre'' &lt;br&gt;Ciklus slika ''Srebrenica''
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =Orden za umjetnost i književnost Republike [[Francuska|Francuske]] 2007
| potpis            =
| web-stranica      =[http://www.safetzec.com/ Safet Zec]
}}
'''Safet Zec''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] akademski slikar i grafičar.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oxfordartonline.com/benezit/benezit/browse?subSite=benezit&amp;t=art_ArtHistory%3A54&amp;t0=art_ArtFormsAndPractices%3A21|title=Browse In Twentieth-Century Art, Installation Art, Mixed-Media, and Assemblage|website=Benezit Dictionary of Artists|language=en|access-date=15. 7. 2021}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

Rođen je 1943. u [[Rogatica|Rogatici]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.safetzec.com/index.php?prj=25|website=www.safetzec.com|access-date=15. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;embassy&quot;&gt;{{cite web |title=Safet Zec |url=https://art.state.gov/personnel/safet_zec/ |website=U.S. Department of State}}&lt;/ref&gt; [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Školu primjenjenih umjetnosti]] je završio u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1964. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti u [[Beograd]]u 1969. te 1972. u istom gradu završio postdiplomski studij.

Sedamdesetih godina za likovnu kritiku postaje jedan od glavnih eksponenata poetskog [[realizam|realizma]]. Početkom devedesetih godina jedan je od najznačajnijih umjetničkih stvaralaca u zemlji. Do 1989. živi i radi, sa porodicom, u Beogradu. Narednih godina je ponovo u Sarajevu. Tu ga 1992. zatiče rat, zbog kojeg napušta grad i zemlju. Iste godine dolazi u Italiju, u Udine.

Priredio je preko 70 samostalnih izložbi u domovini i velikim metropolama širom svijeta. Član je svih značajnih umjetničkih asocijacija u [[Evropa|Evropi]], također je član [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBiH]]-a. Za svoj rad je dobio preko 20 stručnih nagrada i priznanja. Godine 2007. dodijeljen mu je Orden za umjetnost i književnost Republike [[Francuska|Francuske]], proglašen je vitezom umjetnosti. Njegova djela su u značajnim evropskim i svjetskim galerijama i privatnim kolekcijama.

Živio i radio u Beogradu do 1989, a potom u Sarajevu do 1992.&lt;ref name=&quot;embassy&quot; /&gt; kada je izbjegao u [[Udine]], [[Italija]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Lindsay |first1=Shelton |title=Haunted by War: The Art of Safet Zec |url=https://theculturetrip.com/europe/bosnia-herzegovina/articles/haunted-by-war-the-art-of-safet-zec/ |publisher=The Culture Trip |access-date=24. 5. 2021 |date=12. 12. 2016 |archive-date=28. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230328002133/https://theculturetrip.com/europe/bosnia-herzegovina/articles/haunted-by-war-the-art-of-safet-zec/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Danas živi i radi u [[Venecija|Veneciji]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Pariz]]u i [[Počitelj]]u.

== Djela  ==
* ''Soba moje sestre''
* ''Bakarevića tekija''' 
* ''Velika soba'', crtež 
* ''Kuće i krošnje'', kombinovana tehnika 
* ''Prozori''
* ''Velika kuća na Bistriku koje više nema'', kombinovana tehnika.
* Ciklus slika ''Srebrenica''

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.safetzec.com/ Safet Zec]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Zec, Safet}}
[[Kategorija:Rođeni 1943.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Rogatica]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>s10koqpwn9bzrrg07v3ah14pzjog9q5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Lord Valensus</title>
    <ns>2</ns>
    <id>79237</id>
    <revision>
      <id>3671355</id>
      <parentid>3551728</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T03:38:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>89.172.143.249</ip>
      </contributor>
      <origin>3671355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="265" sha1="i2w3lz3jj8zkfjiaryeuuj0e4figstj" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime             =Valensus
| slika           = [[File:Young man in black briefs.jpg|111px|]]
| alt_slike       = 
| opis            = 
| datum_rođenja   = 
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = 
| mjesto_smrti    = 
}}
{{Korisnik religija}}</text>
      <sha1>i2w3lz3jj8zkfjiaryeuuj0e4figstj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671356</id>
      <parentid>3671355</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T03:59:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lord Valensus</username>
        <id>6962</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Kategorija:Korisnici koji su gej]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a)</comment>
      <origin>3671356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="303" sha1="rewxlqh0ws2dpqoah2w3xs3xnz2tia8" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime             =Valensus
| slika           = [[File:Young man in black briefs.jpg|111px|]]
| alt_slike       = 
| opis            = 
| datum_rođenja   = 
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = 
| mjesto_smrti    = 
}}
{{Korisnik religija}}

[[Kategorija:Korisnici koji su gej]]</text>
      <sha1>rewxlqh0ws2dpqoah2w3xs3xnz2tia8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671357</id>
      <parentid>3671356</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T04:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lord Valensus</username>
        <id>6962</id>
      </contributor>
      <origin>3671357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="312" sha1="jfwdtcqguunk3tllgp8yg7j177hx0pl" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime             =Valensus
| slika           = [[File:Young man in black briefs.jpg|111px|]]
| alt_slike       = 
| opis            = 
| datum_rođenja   = 
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = 
| mjesto_smrti    = 
}}
{{Korisnik religija}}
[[Kategorija:Korisnici koji su homoseksualci]]</text>
      <sha1>jfwdtcqguunk3tllgp8yg7j177hx0pl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mladen Deželić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>80903</id>
    <revision>
      <id>3671232</id>
      <parentid>2809027</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:01:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6917" sha1="lxq2yf2x2nx4sgju0bmxzmr0rcssh8r" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Mladen Deželić
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1900|01|03}}
| mjesto_rođenja     = [[Zagreb]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1989|11|28|1900|01|03}}
| mjesto_smrti       = [[SFRJ]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Hemičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Mladen Deželić''' ([[3. januar]] [[1900]] – [[28. novembar]] [[1989]]) bio je hrvatski i bosanskohercegovački [[hemija|hemičar]].
Rođen u Zagrebu, sin je dr. [[Velimir Deželić|Velimira Deželića starijeg]], pisca, leksikografa i bibliotekara, osnivača Družbe &quot;[[Braća Hrvatskoga Zmaja]]&quot;.

U Zagrebu je završio Klasičnu gimnaziju 1919. i studij hemije na Filozofskom fakultetu 1923. Za vrijeme studija apsolvirao je kurs [[organska hemija|organske hemije]] u hemijskom laboratoriju R. Freseniusa u Wiesbadenu 1922. Doktorirao je na istom fakultetu s tezom Ravnoteža u organskim binarnim sistemima pod vodstvom Nikolaja Antunoviča Pušina 1928. Specijalizirao organsku hemiju kod nobelovca [[Hans Fischer|Hansa Fischera]] u Münchenu od 1932, u čijem institutu je radio do početka Drugog svjetskog rata. Od 1926. asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1935. honorarni nastavnik [[fizikalna hemija|fizikalne hemije]], a od 1940. docent na istom fakultetu. God. 1942. postaje vanredni profesor na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, a od 1943. je redovni profesor i predstojnik Katedre za hemiju. God. 1945. prelazi u Ministarstvo lake industrije te osniva i vodi Hemijski laboratorij Duhanskog instituta u Zagrebu. Godine 1949. na poziv vlasti Bosne i Hercegovine da dođe u Sarajevo i osnuje univerzitetsku nastavu iz hemije u toj republici postaje redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu, a 1950. jedan je od matičara Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te nakon osnivanja tog fakulteta postaje njegovim redovnim profesorom i voditeljem Katedre za hemiju. Njegovom inicijativom i zalaganjem projektovan je i izgrađen [[Institut za hemiju]] i [[Institut za fiziku|fiziku]] u Sarajevu, a nakon osnivanja [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkog fakulteta]] 1960. postaje voditeljem Odsjeka za hemiju i direktorom Hemijskog instituta. Od 1956. redovni je član Naučnog društva BiH i član njegovog Nadzornog odbora, a od 1963. do 1966. njegov je sekretar. Nakon što je 1966. Naučno društvo preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti BiH postaje redovni član akademije i član njenog predsjedništva. U penziju je otišao 1968. kada se vraća u Zagreb, gdje živi do svoje smrti 1989.

U svom naučnom radu bavio se organskom sintezom i istraživanjem prirodnih spojeva. Istraživao je hemiju [[pirol]]a, [[porfirin]]a i [[hemin|hemina]], proučavao [[nikotin]] i njegove derivate, kumarinske derivate i njihovo antikoagulacijsko djelovanje, te glikozidne spojeve. Bavio se i problemom stabilizacije [[vitamin C|vitamina C]] u otopini. U području fizičke hemije bavio se [[termohemija|termohemijom]], [[polarografija|polarografijom]] i [[spektrofotometrija|spektrofotometrijom]]. Rad na proučavanju ravnoteže smjese [[teška voda|teške vode]] D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O i obične vode H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O dao je rezultate koji se i danas navode u priručnicima s tablicama fizikalnih i hemijskih podataka o teškoj vodi.

Od 1940. urednik je hemijske struke u Hrvatskoj enciklopediji. Od 1941. do 1945. glavni je urednik naučnog časopisa ''Kemijski vjestnik'', preteče današnjeg časopisa [[Croatica Chemica Acta]]. Bavio se razvojem hrvatskih hemijskih naziva te sastavljao građu za hrvatski hemijski rječnik. S nekoliko kolega hemičara osniva 1950. Društvo hemičara i tehnologa BiH i pokreće Glasnik tog društva, kojeg je glavni urednik do svog penzionisanja.

Radio je na konzerviranju [[Baščanska ploča|Baščanske ploče]] koju je 1935. spasio od propadanja izazvanog vlagom i morskom soli, i koja se danas čuva u zgradi HAZU u Zagrebu.

Bio je član Družbe &quot;Braća Hrvatskoga Zmaja&quot; od 1929, a izabran je za njenog Velikog meštra 1943. i tu dužnost obavljao do zabrane njenog rada 1946.

Bibliografija naučnih radova dr. Mladena Deželića obuhvata 99 naučnih radova u časopisima i naučnim zbornicima, 2 knjige, 6 radova iz historije nauke i kulture, 2 nastavna teksta, 2 patenta, 24 stručna i enciklopedijska članka te biografija, te 13 popularnih članaka. Kad je prvi hrvatski nobelovac [[Leopold Ružička]] dobio tu nagradu 1939, napisao je prvi hrvatski prikaz Ružičkinog života i rada.

==Neka djela i članci== 
(spisak nepotpun):
*''Ravnoteža u binarnim sistemima s eritritom kao komponentom'' (koautor: N. A. Pušin), Monatshefte für Chemie, Wien 1932., i Glasnik Hemijskog društva Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1932.
*''Über die Einwirkung von Ozon auf Porphyrine'' (koautor: Hans Fischer), Hoppe-Seyler´s Zeitschrift für physiologische Chemie, Berlin 1933, i Glasnik Hemijskog društva Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1933.
*''Zur Fluoreszenz der Porphyrine'' (koautor: Adolf Stern), Zeitschrift für physikalische Chemie, Leipzig 1936.
*''O hrvatskoj kemijskoj terminologiji'', Nastavni vjesnik, Zagreb 1940.
*''Građa za kemijski rječnik hrvatsko-njemačko-talijansko-engleski'', Stručni glasnik, Zagreb 1942.
*''Baščanska ploča i njeno konzerviranje'', Ljetopis Hrvatske akademije nauka i umjetnosti za godinu 1941./1943., Knj. 54
*''Neki kondenzacioni derivati helicina. IV. Sinteze helicina sa barbituratima i tiobarbituratima'', (koautor: A. Gašparović-Repaš), Glasnik Društva hemičara Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1959. 
*''Sastav i struktura spojeva nikotina s organskim kiselinama: o prirodi veza u tim spojevima'', Radovi Naučnog društva BiH, Sarajevo 1963.
*''Über die polarographische Untersuchung der Cumarine'' (koautor: Mladen Trkovnik), Croatica Chemica Acta, Zagreb 1963.
*''Počeci kemijske nastave na Sveučilištu u Zagrebu: sjećanje na profesore Janečeka, Bubanovića i Pušina'', Croatica Chemica Acta, Zagreb 1977.

== Literatura ==
*Zbornik radova &quot;Dr Mladen Deželić&quot; (ur.: akad. Žarko Dadić), Družba &quot;Braća Hrvatskoga Zmaja&quot;, ( u biblioteci ''Acta et studia draconica''), Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb, Hrvatsko kemijsko društvo, Meridijani, 2006.
*Nenad Trinajstić: ''100 hrvatskih kemičara'', Školska knjiga, Zagreb 2002.
*Hrvatski biografski leksikon, 3. svezak, Leksikografski zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, Zagreb 1993.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Deželić, Mladen}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački hemičari]]
[[Kategorija:Hrvatski hemičari]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]</text>
      <sha1>lxq2yf2x2nx4sgju0bmxzmr0rcssh8r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mahmut Bajraktarević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82013</id>
    <revision>
      <id>3671226</id>
      <parentid>3633927</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:59:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3247" sha1="owms0m0vzhoj1nkraq4l5mh4cy3jirq" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Mahmut  Bajraktarević
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1909|12|22}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1985|04|13|1909|12|22}}
| mjesto_smrti       = [[Bugojno]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Matematičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| obrazovanje        = [[Univerzitet u Sarajevu]]
}}
'''Mahmut Bajraktarević''' ([[Sarajevo]], 22. decembar 1909 – [[Bugojno]], 13. april 1985) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[matematičar]] i [[akademik]].&lt;ref&gt;{{citation|first=Harald|last=Gropp|contribution=Mathematics in Bosnia–Herzegovina|editor1-first=Martina|editor1-last=Bečvářová|editor2-first=Christa|editor2-last=Binder|title=Mathematics in the Austrian-Hungarian Empire: Proceedings of a Symposium held in Budapest on August 1, 2009 during the XXIII ICHST|location=Praha|publisher=Matfyzpress|year=2010|pages=75–80|contribution-url=http://dml.cz/dmlcz/400820|quote=Another Bosnian mathematician was Mahmut Bajraktarević, born in Sarajevo in 1909. He died in Bugojno in 1985.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{citation|title=Testimony of a Bosnian|volume=14|series=Eastern European studies|first=Naza|last=Tanović-Miller|publisher=Texas A&amp;M University Press|year=2001|isbn=9781585441136|page=[https://archive.org/details/testimonyofbosni00tano/page/67 67]|quote=In 1984, with the help of Prof. Mahmut Bajraktarević, a member of the Bosnian Academy and the oldest living mathematician in Bosnia, we founded a new mathematical journal in Sarajevo.|url-access=registration|url=https://archive.org/details/testimonyofbosni00tano/page/67}}.&lt;/ref&gt; Diplomirao je 1933. na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a doktorsku disertaciju na temu ''Sur certaines suites itérées'' ([[bosanski jezik|bs]]: ''Sigurne povratne iteracije'') odbranio je 1953. na [[Sorbona|Sorboni]]. Bio je profesor na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] i imao je veliki utjecaj na razvoj [[matematika|matematike]] u Bosni i Hercegovini. Doprinosio je na poljima [[funkcionalna jednačina|funkcionalnih jednačina]], [[iteracija|iterativnih]] [[niz]]ova i [[divergentni red|divergentnih redova]].

==Nagrade==
*'''1985''' – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Literatura==
*{{citation
 | last1 = Maravić | first1 = Manojlo
 | last2 = Perić | first2 = Veselin
 | last3 = Vajzović | first3 = Fikret
 | issue = 19
 | journal = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
 | mr = 590293
 | pages = 5–17
 | title = Život i djelo akademika Mahmuta Bajraktarevića
 | year = 1980}}.

{{Potpisnici Sarajevske rezolucije}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bajraktarević, Mahmut}}
[[Kategorija:Rođeni 1909.]]
[[Kategorija:Umrli 1985.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački matematičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>owms0m0vzhoj1nkraq4l5mh4cy3jirq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdravko Pujić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86999</id>
    <revision>
      <id>3671225</id>
      <parentid>3509620</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:59:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3282" sha1="qmmr04dgluaonfajzq9sif7p9v9yq6q" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Zdravko Pujić
| slika              = Zdravko_Pujic.png
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1932|3|17}}
| mjesto_rođenja     = Bihać, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2006|10|25|1932|3|17}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
Dr. '''Zdravko Pujić''' ([[17. mart]] [[1932]]. - [[25. oktobar]] [[2006]].), bosanskohercegovački hemičar. Rođen je u Srbici kod [[Bihać]]a, a studij hemije završio na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] 1956. godine. 1961. godine završava Školu za primjenu radioizotopa u Nuklearnom institutu &quot;Boris Kidrič&quot; u Vinči, a 1962. godine Specijalistički studij iz hromatografskih metoda na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu kod prof. dr. Herman Marije Fischer.

Zdravko Pujić doktorirao je 1963. godine na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].
Od 1957. od 1958. godine je zaposlen u Zavodu za industrijska istraživanja BiH, na Odjelu za fizikalno-hemijske pretrage. 1958. je izabran za asistenta za biohemiju u Centru za primjenu izotopa na [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinskom fakultetu u Sarajevu]], gdje je radio do 1967. godine kada je izabran u zvanje docenta na Odsjeku za Hemiju [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu]]. 1978. godine je izabran u zvanje redovnog profesora iz oblasti biohemija na Prirodno-matematičkom fakultetu. Objavio je preko 100 stručnih i naučnih radova iz biohemije i radioanalitičke hemije. Koautor je nekoliko knjiga i udžbenika.
Osim navedenog obnašao je i slijedeće dužnosti: 
*predsjednik sekcije za nauku u Republičkoj konferenciji socijalističkog saveza BiH; 
*predsjednik pokreta „Nauku mladima“; 
*prorektor Univerziteta u Sarajevu (1977.-1981.); 
*član redakcije „Glasnika hemičara i tehnologa BiH“; 
*predsjednik „Društva hemičara i tehnologa BiH“; 
*predsjednik Vijeća općina grada Sarajeva; 
*član Republičkog štaba civilne zaštite RBiH (1992.-1995.).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/cv/cvzdravkopujic.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=15. 5. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130515171643/http://www.anubih.ba/cv/cvzdravkopujic.pdf |archive-date=15. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

1995. godine je izabran za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
U penziju odlazi 2003. ali ostaje aktivan sve do smrti. Umro je 25.10.2006. godine od posljedica dijabetesa. Iza njega su ostale supruga i jedna kćerka.

== Nagrade ==
* '''1965.''' - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]];

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Pujić, Zdravko}}
[[Kategorija:Biografije, Bihać]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački hemičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rođeni 1932.]]
[[Kategorija:Umrli 2006.]]</text>
      <sha1>qmmr04dgluaonfajzq9sif7p9v9yq6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zlatko Ugljen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97651</id>
    <revision>
      <id>3671241</id>
      <parentid>3636238</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:04:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4062" sha1="lv1583q19ooqzrgpdlhr3r6uq4e0prf" xml:space="preserve">[[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|desno|Bijela džamija u [[Visoko]]m]]
'''Zlatko Ugljen''' je jedan od najpriznatijih [[Bosanska arhitektura|bosanskohercegovačkih arhitekata]] današnjice. Rođen je u [[Mostar]]u [[1929]]. godine. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu, arhitektonski odsjek. Radio je kao redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u [[Sarajevo|Sarajevu]].

Bio je učenik kod profesora [[Juraj Neidhardt|Juraja Najdharta]], pionira arhitekture bosanskohercegovačke moderne. Ugljen je nastavio rad tražeći uporište u bogatstvu tradicionalnih modelâ, volumenâ, elemenatâ i materijalâ, stvarajući uvijek novi osećaj duboke tradicije (izvornosti), pretočenu u novu graditeljsku pojavnost – arhitekturu postojanosti.

Svojim opsežnim stvaralaštvom u širokom domenu od objekata privredne, turističke, stambene, sportske, rekreativne, reprezentativne i sakralne namjene do spomenika, enterijera i primjenjenog dizajna, dao je poseban doprinos bosanskohercegovačkom kontekstu i tradiciji [[Arhitektura moderne|arhitekturi modernizma]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.superprostor.com/zlatko-ugljen-arhitektura-postojanosti/4134 |title=Arhitektura postojanosti – akademik Zlatko Ugljen |access-date=26. 6. 2018 |archive-date=4. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190104103705/http://www.superprostor.com/zlatko-ugljen-arhitektura-postojanosti/4134 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Ostvarenja ==
* [[Šerefudinova Bijela džamija|Šerefudinova bijela džamija u Visokom]] (1969-79), za koju je 1983. godine dobio prestižnu međunarodnu nagradu za arhitekturu “Aga Khan” i koja je ušla u gotovo sve enciklopedije savremene arhitekture
* Džamija [[Behram-begova medresa|Behram-begove medrese]] u [[Tuzla|Tuzli]] (1996-2000) 
* Spomen-dom Hasan Kafije Pruščaka u Pruscu (1998-2002) 
* Upravna zgrada [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Rijaseta islamske zajednice BiH]], Sarajevo (2007, u realizaciji), koautori H. Dropić i Nina Ugljen – Ademović.
* Crkva Sv. Petra i Pavla sa samostanom u Tuzli (1977 projekat, još u izgradnji)
* Crkva Sv. Marka na Plehanu (1993), koautor Nina Ugljen – Ademović 
* Crkva Gospe od anđela u Zabilju, Bila (2004-2009)
* Dom umirovljenih svećenika mostarske biskupije u Mostaru (1989-2004)
* Pošta u Visokom (1968-70), sa impozantnom skulpturom Dušana Džamonje ispred glavnog ulaza
* [[Narodno pozorište u Zenici]] (1974), koautor akademik J. Finci, za koje su dobili prestižnu Borbinu Savezna nagrada za arhitekturu 1978. godine
* Rezidencija predsjednika Predsjedništva SR BiH u Sarajevu – danas Libijski konzulat (1976-78)
* Rezidencija Predsjednika SFRJ na Gorici u Bugojnu (1978-79)
* rezidencija Izvršnog vijeća SR BiH na Tjentištu (1977-78)
* Hotel Visoko u [[Visoko]]m (1971-74)
* Hotel Ruža u [[Mostar]]u (1974-75) 
* Hotel Bregava u Stocu (1973-79) 
* Hotel Kalin u [[Bugojno|Bugojnu]] (1979-83)
* Planinski hotel Vučko na [[Jahorina|Jahorini]] (1983)

== Značajne nagrade ==
* [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] 1963.
* Nagrada Društva primjenjenih umjetnika BiH 1963.
* Savezna nagrada &quot;Borba&quot; za arhitekturu 1978.
* Aga Khanova nagrada za arhitekturu 1983.
* 27 julska nagrada BiH 1983.
* Nagrada Društva arhitekata Sarajeva 1980.&lt;ref&gt;[http://www.anubih.ba/images/biografije/bibliografije/ou/Zlatko_Ugljen.pdf ANUBiH - Biografija Zlatka Ugljena]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Članstvo ==
Redovni je član [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ugljen, Zlatko}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]</text>
      <sha1>lv1583q19ooqzrgpdlhr3r6uq4e0prf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rade Uhlik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98158</id>
    <revision>
      <id>3671197</id>
      <parentid>3560645</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:50:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5548" sha1="icgupriy33rejs9ttc112afonts63rn" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Rade Uhlik
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| rođen_kao       = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1899|2|1}}
| mjesto_rođenja  = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti     = {{Datum smrti i godine|1991|6|12|1899|6|12}}
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| zanimanje       = Romolog, lingvista, humanista i akademik
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = 
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = Rječnik bosanskog romskog (1942-43) &lt;br /&gt; Srpskohrvatsko-ciganski rječnik (1947.) &lt;br /&gt; Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik (1983.) &lt;br /&gt;
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
| veb-sajt        = 
}}
'''Rade Uhlik''' (1. februar 1899. - 12. juni 1991.) je bio [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[romologija|romolog]], [[lingvist]]a, humanista i [[akademik]]. Napisao je  desetine knjiga i članaka o [[Romi]]ma, romskoj kulturi i [[romski jezik|jeziku]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63035|title=Uhlik, Rade {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=19. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Uhlik je rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1. februara 1899. Rođeno ime mu je Aladar, ali ga je kasnije promijenio u Rade. Mladost je proživio u [[Beč]]u, Pešti i Beogradu, gdje je dostudirao [[germanistika|germanistiku]]. Vrativši se u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]], predavao je [[njemački jezik]] na [[gimnazija]]ma u [[Prijedor]]u, [[Tuzla|Tuzli]] i Sarajevu. Neko vrijeme radio je kao [[kustos]] u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine]]. Njegova naučna djelatnost  odnosi se prije svega na sakupljanje romske usmene tradicije, na opisivanje romske kulture i raznih dijalekata romskog jezika na Balkanu. Uveo je termin ''Gurbeti'' za grupu Roma koja je nastavala prostore zapadnog i središnjeg Balkana; njihove jezične osobitosti razvrstao je u 4 grupe gurbetskog.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/rade-uhlik-vrijedni-zapisi-samozatajnog-istrazivaca-621978|title=Oslobođenje - Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača|date=20. 1. 2021|website=www.oslobodjenje.ba|language=bs-ba|access-date=19. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; Istraživao je ponajprije govore bosanskih Gurbeta, ali i drugih, te one Arlija, Burgijaša, Gopta itd. Skupio je i bogatu građu romske poezije, pripovijedaka i pošalica. Zbirku romskih pjesama u izvorniku ''Romane đilja'' objavio je 1937., potom u prevodu ''Ciganska poezija ''(1957., 1982), te'' Ciganske priče'' (1957). Izradio je tri romska rječnika: ''Rječnik bosanskog romskog ''(''Bosnian Romani Vocabulary,'' u: ''Journal of the Gypsy Lore Society,'' 1942–43), ''Srpskohrvatsko-ciganski rječnik ''(''Romane alava,'' 1947) i ''Srpskohrvatsko-romsko-engleski rječnik ''(''Romengo alavari,'' 1983).

Sarađivao je s međunarodnim istraživačkim centrima koji se bave proučavanjem [[Balkan]]a i romske problematike (kao što je ''Gypsy Lore Society'' iz Liverpoola). Bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] kao i  stručni konsultant u filmu [[Aleksandar Petrović (režiser)|Aleksandra Petrovića]] &quot;[[Skupljači perja]]&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/kultura/rade-uhlik-vrijedni-zapisi-samozatajnog-istrazivaca-621978|title=Rade Uhlik: Vrijedni zapisi samozatajnog istraživača|date=5. 8. 2017|publisher=oslobodjenje.ba|access-date=30. 12. 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.niar.rs/2018/10/rade-uhlik/|title=Rade Uhlik|date=5. 8. 2017|publisher=niar.rs|access-date=30. 12. 2020|archive-date=7. 11. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211107173707/http://www.niar.rs/2018/10/rade-uhlik/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Umro je 12.  juna 1991. u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nubt.ba/u-povodu-obiljezavanja-svjetskog-dana-roma-sjecanje-na-zavicajnog-stvaraoca-rada-uhlika/|title=U povodu obilježavanja Svjetskog dana Roma – Sjećanje na zavičajnog stvaraoca Rada Uhlika – J. U. Narodna i univerzitetska Biblioteka &quot;Derviš Sušić&quot; Tuzla|language=bs-BA|access-date=19. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
Uhlikovo književno dijelo je obimno i raznovrsno. Najpoznatija su mu djela: 
*&quot;Romane gilja (Romske pjesme)&quot;, zbirka pjesama, Prijedor, 1937.
*&quot;Bosnian Roman Vocubulary&quot;, Liverpool,1943.
*&quot;Srpskohrvatsko-ciganski rečnik (Romane alava)&quot;, rječnik, Sarajevo, 1947. 
*&quot;Prepozitivni i postpozitivni član u gurbetskom&quot;, knjiga, Sarajevo, 1951. 
*&quot;Ciganizmi u šatrovačkom argou i u sličnim govorima&quot;, članak, Sarajevo, 1954.  
*&quot;Ciganske priče&quot;, knjiga, 1957.
*&quot;Kategorija imperativa u romskom jeziku&quot;,knjiga,Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974.
*&quot;Zigeunerlieder&quot;, knjiga, [[Leipzig]], 1977.
*&quot;Ciganska poezija (R. Uhlik, [[Branko V. Radičević]])&quot;, knjiga, [[Beograd]], 1982.
*&quot;Srpskohrvatsko-romsko-engleski rečnik (Romengo alavari)&quot;, rječnik, Sarajevo, 1983.
*&quot;Jezik i kultura Roma&quot;, knjiga, Sarajevo, 1989.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Romski jezik]]

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Uhlik, Rade}}
[[Kategorija:Rođeni 1899.]]
[[Kategorija:Umrli 1991.]]
[[Kategorija:Romi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski lingvisti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]</text>
      <sha1>icgupriy33rejs9ttc112afonts63rn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stablo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98299</id>
    <revision>
      <id>3671348</id>
      <parentid>3162633</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T20:45:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:5508:71C0:A9CA:6F30:2B04:1B4A</ip>
      </contributor>
      <comment>Nista</comment>
      <origin>3671348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="e0mk22clco3x2ze2h5hcvktp0wqgxrw" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
Ovo ti ne treba u životu.{{Commonscat|Tree trunks}}

[[Kategorija:Dendrologija]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>e0mk22clco3x2ze2h5hcvktp0wqgxrw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671352</id>
      <parentid>3671348</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T21:40:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/2A02:27B0:5508:71C0:A9CA:6F30:2B04:1B4A|2A02:27B0:5508:71C0:A9CA:6F30:2B04:1B4A]] ([[User talk:2A02:27B0:5508:71C0:A9CA:6F30:2B04:1B4A|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Semso98|Semso98]]</comment>
      <origin>3162633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1962" sha1="5q0a7nkhl9nkvfxot2xaijlfvis87xk" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Sequoiadendron giganteum BotGardBln1105Bark.jpg|mini|200px|Stablo sekvoje]]
'''Stablo''', je jedan od osnovnih organa [[drvo (stablo)|drvenastih]] vrsta na kome se nalazi [[list|lišće]], pupoljci i [[plod]]ovi. Svojim razgranjavanjem stablo uvećava [[površina|površinu]] [[biljka|biljke]] i omogućuje povoljan položaj listova i cvjetova na njihovu [[funkcija|funkciju]]. Ono se javlja kao posrednik između [[korijen|korjena]] i listova. Na njemu se mogu razlikovati, prije svega deblo, koje na izvjesnoj visini nosi krošnju. Prelaz korjena u deblo naziva se žilište. U krošnji se nalaze grane, ogranci, izbojci, pupoljci, lišće, [[izbojak|izbojci]], [[cvijet|cvjetovi]], [[plod]]ovi.

Kod nekih vrsta deblo se može pratiti u krošnji do vrha stabla ([[smrča]], [[bor]]), a kod drugih se deblo gubi u razgranatoj krošnji ([[lipa]], [[grab]]).

Svjetlost ima značajan uticaj na stablo. [[Piramida]]lni oblici rasporeda visina stabala je čest i javlja se kod velikog broja vrsta. Tako se biljke štite od intenzivnog [[isparavanje|isparavanja]], jer su grane priljubljene uz deblo koje su živi plašt koji direktnu [[Sunce|sunčevu]] [[svjetlo]]st pretavara u [[difuzija|difuznu]] i umanjuje isparavanje.

U visokim planinskim predjelima, kao i na dalekom [[sjever]]u, krošnje su svojim oblikom adaptirane pritiskom [[snijeg]]a. Ona je u tim predjelima pretežno uska. Grane su kratke, tanke i savitljive tako da se snijeg slabije zadržava i na taj način se biljke štite od njega.

Koa što su krošnja i deblo karakteristični za pojedine vrste, tako je i sa korom. Vanjski dio je grub i naziva se mrtva kora. Ona štiti unutrašnji dio kore od spoljnjih uticaja. Kora se razlikuje po reljefu, boji, debljini, glatkoći.

Kora je prepoznatljiv i uočljiv dio stabla, te njena karakteristika određuje ime [[vrsta|vrsti]] drveta.
{{Commonscat|Tree trunks}}

[[Kategorija:Dendrologija]]
[[Kategorija:Botanika]]</text>
      <sha1>5q0a7nkhl9nkvfxot2xaijlfvis87xk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojo Dimitrijević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99079</id>
    <revision>
      <id>3671245</id>
      <parentid>3592126</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4861" sha1="6bd5sxpfro8aqoxawwgjzxzzt1uqgce" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Vojo Dimitrijević
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =[[20. maj]] [[1910]]
| mjesto_rođenja    =[[Sarajevo]]
| datum_smrti       =[[12. august]] [[1980]]
| mjesto_smrti      =[[Sarajevo]]
| država za kategoriju = Bosna i Hercegovina
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =Državna umjetnička škola u Beogradu
| supružnik         =
| djeca             = [[Braco Dimitrijević]]
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =[[Slikarstvo]]
| djela             =''Španija''
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Vojo Dimitrijević''' ([[20. maj]] [[1910]], [[Sarajevo]]; 12. august [[1980]], Sarajevo) bio je jedan od značajnijih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] slikara [[20. vijek]]a i začetnik moderne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Završio je Državnu umjetničku školu u [[Beograd]]u, 1936., a zatim posjećuje atelje [[Andre Lot]]a u [[Pariz]]u.

Njegov umjetnički opus razvijao sa u rasponu od [[socijalno angažirano slikarstvo|socijalno angažiranog slikarstva]], preko [[geometrijska apstrakcija|geometrijske apstrakcije]] sve do [[Konceptualna umjetnost|konceptualnih]] slikarskih praksi bliskih donekle [[analitičko slikarstvo|analitičkom]] i [[procesualno slikarstvo|procesualnom slikarstvu]]. Zbog svog osebujnog, stilski nehomogenog opusa, rano napuštanje ideoloških motiva i priključenje avangardnim stremljenjima Dimitrijević je bio izložen brojnim raspravama struke i politike.

Vojo Dimitrijević je uz [[Oskar Danon|Oskara Danona]], [[Ana Rajs|Anu Rajs]] i [[Jahiel Finci|Jahiela Fincija]] jedan od osnivača alternativne grupe [[Collegium Artisticum]] 1939. godine. Značaj ove znamenite grupe ističe se u osobitom društvenopolitičkom kontekstu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] uoči [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] kada je Bosna i Hercegovina bila ukinuta nacionalističkom politikom Zagreba i Beograda, tačnije [[sporazum Cvetković–Maček|sporazumom Cvetković–Maček]].

Učestvuje u osnivanju [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|ULUBIH]]-a i [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Škole likovnih  umjetnosti u Sarajevu]] u kojoj je radio kao direktor i profesor. Bio je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].

Godine 2010. u [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]] u Sarajevu upriličena je velika retrospektiva izložba i time je obilježen umjetnikov stoti rođendan. 
Govoreći o umjetničkom stvaralaštvu Voje Dimitrijevića, kustosica Umjetničke galerije BiH Ivana Udovičić izjavila je:{{Citat|&quot;Njegova prva slika datirana 1930. godine i to je socijalni period, angažirane umjetnosti. Zatim slijedi dio koji nije zastupljen na ovoj izložbi - dio grafičkog opusa kojim se bavio neposredno pred i nakon Drugog svjetskog rata. Te slike će biti izložene u Historijskom muzeju BiH za sedam dana. Nakon Drugog svjetskog rata tema i preokupacija u djelu Voje Dimitrijevića su uglavnom portreti, pejzaži, zatim ponovo reminiscencije na rat i Narodnooslobodilačku borbu čiji je bio aktivni član od samog početka. Posljednju deceniju rada okrenuo se u potpunu apstrakciju korištenjem ne slikarskih materijala poput najlona, žice, novina.}}&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/vojo_dimitrijevic_godisnjica/2048613.html|title= Vojo Dimitrijević - osnivač moderne umjetnosti u Bоsni i Hercegоvini|wоrk=|access-date=5. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Kraj peći'', ulje na platnu, 1930. 
* ''Španija'', ulje na platnu 
* ''Portret slikara [[Ismet Mujezinović|Ismeta Mujezinovića]]'', ulje na platnu, 1939. 
* ''Ulica pod snijegom'', ulje na platnu, 1951. 
* ''Život u kući radnika'', [[linorez]] 
* ''Fašizam caruje'' 
* ''Bolničarka Rava previja ranjenika'', crtež ugljenom

== Nagrade ==
* '''1956.''' - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]]; 
* 1962. - Dvadesetsedmojulska nagrada; 
* 1964. -Nagrada Vlade NR BiH; 
* 1970. - [[Nagrada AVNOJ-a]];

== Također pogledajte ==
* [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]]
* [[Analitičko slikarstvo]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*[http://ugbih.ba/nauci/izdvojeno/vojo-dimitrijevic/ ugbih.ba] Vojo Dimitrijević

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dimitrijević, Vojo}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Rođeni 1910.]]
[[Kategorija:Umrli 1980.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>6bd5sxpfro8aqoxawwgjzxzzt1uqgce</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nogometne utakmice Argentina – Bosna i Hercegovina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99631</id>
    <revision>
      <id>3671351</id>
      <parentid>3671063</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T21:24:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosna Sarajevo</username>
        <id>54683</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled svih utakmica */11 Hota nije 13 je Demirović</comment>
      <origin>3671351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12755" sha1="gq110njkbczxp1g4bu4o1zlfvxxdw1g" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|ARG|veličina=200px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|BIH|veličina=250px}}
|Broj utakmica              = 3
|Broj pobjeda ekipe 1       = 3
|Broj neriješenih rezultata = 0
|Broj pobjeda ekipe 2       = 0
|Broj datih golova ekipe 1  = 9
|Broj datih golova ekipe 2  = 1
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 14. maj 1998.
| Lokacija      = [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]], [[Argentina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ARG}}
| Rezultat      = 5–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Argentina-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 1998 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/62856--argentina-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=20. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 18. novembar 2013.
| Lokacija      = [[Saint Louis]], [[SAD]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ARG}}
| Rezultat      = 2–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Argentina-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2014 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2013124--argentina-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=20. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 15. juni 2014.
| Lokacija      = [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ARG}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prventsvo 2014.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Argentina 2-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} 2014 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/251164/255931/300186477 |website=FIFA.com |access-date=20. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

==Pregled svih utakmica==
{{Sklopiva nogometna kutija
|bg      = ffcccc
|nobars      = 1
|datum       = 15. juni 2014.
|vrijeme     = 19:00 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -3]])
|tim1        = {{NOG-D|ARG}}
|golovi1     = [[Sead Kolašinac|Kolašinac]] {{gol|3|a.g.}}&lt;br /&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|65}}
|rezultat    = 2–1
|izvještaj   = 
|tim2        = {{NOG|BIH}}
|golovi2     = [[Vedad Ibišević|Ibišević]] {{gol|85}}
|stadion     = [[Estádio do Maracanã|Maracanã]]
|lokacija    = [[Rio de Janeiro]]
|gledalaca   = 74.738
|sudac       = {{ZD|SALV}} [[Joel Aguilar]]&lt;ref name=&quot;Referee designations for matches 9-11, FIFA.com&quot;&gt;[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/36/95/17/140613_9-11_neutral.pdf ''Referee designations for matches 9-11, FIFA.com'']; pristupljeno: 15. juni 2014.&lt;/ref&gt;
}}

{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr   = _arg2014h
 |uzorak_t    = _arg2014h
 |uzorak_dr   = _arg2014h
 |uzorak_š    = 
 |uzorak_č    = _arg2014h
 |lijeva ruka = FFFFFF
 |tijelo      = FFFFFF
 |desna ruka  = FFFFFF
 |šorc        = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis        = Argentina
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr   = _bah1415a
 |uzorak_t    = _bah1415a
 |uzorak_dr   = _bah1415a
 |uzorak_š    = _bah1415a
 |uzorak_č    = _bah1415a
 |lijeva ruka = 0000BB
 |tijelo      = 0000BB
 |desna ruka  = 0000BB
 |šorc        = 0000BB
 |čarape      = 0000BB
 |opis        = Bosna i Hercegovina
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' || [[Sergio Romero]]
|-
|CB ||'''3''' || [[Hugo Campagnaro]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CB ||'''17'''|| [[Federico Fernández]]
|-
|CB ||'''2''' || [[Ezequiel Garay]]
|-
|RWB||'''4''' || [[Pablo Zabaleta]]
|-
|LWB||'''16'''|| [[Marcos Rojo]] || {{Žuti karton|25}}
|-
|RM ||'''11'''|| [[Maxi Rodríguez]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CM ||'''14'''|| [[Javier Mascherano]]
|-
|LM ||'''7''' || [[Ángel di María]]
|-
|CF ||'''10'''|| [[Lionel Messi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|CF ||'''20'''|| [[Sergio Agüero]] || || {{Zamiz|87}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' || [[Gonzalo Higuaín]] || || {{Zamul|46}}
|-
|MF ||'''5''' || [[Fernando Gago]] || || {{Zamul|46}}
|-
|MF ||'''6''' || [[Lucas Biglia]] || || {{Zamul|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3| [[Alejandro Sabella]]
|}
|valign=&quot;top&quot;| [[Datoteka:ARG-BIH 2014-06-15.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' || [[Asmir Begović]]
|-
|RB ||'''13'''|| [[Mensur Mujdža]] || || {{Zamiz|69}}
|-
|CB ||'''3''' || [[Ermin Bičakčić]]
|-
|CB ||'''4''' || [[Emir Spahić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|63}}
|-
|LB ||'''5''' || [[Sead Kolašinac]]
|-
|DM ||'''7''' || [[Muhamed Bešić]]
|-
|DM ||'''20'''|| [[Izet Hajrović]] || || {{Zamiz|71}}
|-
|RW ||'''8''' || [[Miralem Pjanić]]
|-
|AM ||'''10'''|| [[Zvjezdan Misimović]] || || {{Zamiz|74}}
|-
|LW ||'''16'''|| [[Senad Lulić]]
|-
|CF ||'''11'''|| [[Edin Džeko]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' || [[Vedad Ibišević]] || || {{Zamul|69}}
|-
|MF ||'''19'''|| [[Edin Višća]] || || {{Zamul|71}}
|-
|MF ||'''18'''|| [[Haris Medunjanin]] || || {{Zamul|74}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3| [[Safet Sušić]]
|}
|}

{| width=0% style=&quot;font-size: 90%&quot; align=&quot;center&quot;
|-
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;{{flagathlete|[[Lionel Messi]]|Argentina}}

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} William Torres
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} Juan Zumba
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]]
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|ALŽ}} Abdelhalk Etchiali
|}
{{Sklopiva nogometna kutija
|bg     = ffcccc
|nobars = 1 
|datum = 18. novembar 2013.
|vrijeme = 02:30 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -6]])
|tim1 = {{NOG-D|ARG}} 
|golovi1 = [[Sergio Agüero|Agüero]] {{gol|40}} {{gol|66}}
|rezultat = 2–0
|izvještaj = 
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|stadion = [[Busch Stadion|Busch]]
|lokacija = [[St. Louis]]
|gledalaca = 
|sudac = [[Edvin Jurišević]] {{ZD|SAD}}
}}
{| style=&quot;width:100%;&quot;
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:40%;&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=&quot;4&quot;|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Sergio Romero]] 
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||[[Pablo Zabaleta]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6'''||[[Marcos Rojo]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''7'''||[[Ángel di María]] || || || {{zamiz|86}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Sergio Agüero]] || || {{gol|40||66}} {{Žuti karton|59}} || {{zamiz|77}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''11'''||[[Maxi Rodríguez]] || || || {{zamiz|72}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''14'''||[[Javier Mascherano]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''15'''||[[Nicolás Otamendi]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''17'''||[[Federico Fernández]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Rodrigo Palacio]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''23'''||[[José María Basanta]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''5'''||[[Lucas Biglia]] || || || {{zamul|72}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''20'''||[[Erik Lamela]] || || || {{zamul|77}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8'''||[[Augusto Fernández]] || || || {{zamul|86}}
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Alejandro Sabella]]'''
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:Argentina - Bosnia-Herzegovina 2-0 2013 11 18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1'''||[[Asmir Begović]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''2'''||[[Avdija Vršajević]] || || || {{zamiz|73}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''3'''||[[Ermin Bičakčić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||[[Emir Spahić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''5'''||[[Sead Kolašinac]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8'''||[[Miralem Pjanić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9'''||[[Vedad Ibišević]] || || || {{zamiz|69}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''10'''||[[Zvjezdan Misimović]] || || || {{zamiz|69}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Edin Džeko]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''18'''||[[Haris Medunjanin]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''19'''||[[Edin Višća]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''13''' ||[[Zoran Kvržić]] || || || {{zamul|69}} 
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''20''' ||[[Izet Hajrović]] || || || {{zamul|69}} 
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''23''' ||[[Toni Šunjić]] || || || {{zamul|73}} 
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Safet Sušić]]'''
|}
|}

{{Sklopiva nogometna kutija
|bg     = ffcccc
|nobars = 1
|datum = 14. maj 1998.
|vrijeme = 
|tim1 = {{NOG-D|ARG}} 
|golovi1 = [[Gabriel Batistuta]] {{gol|5||20||80}} &lt;br /&gt; [[Javier Zanetti]] {{gol|55}} &lt;br /&gt; [[Ariel Ortega]] {{gol|60}}
|rezultat = 5–0
|izvještaj = [http://www.youtube.com/watch?v=vqLN4xCgMm8 YouTube]
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi2 =
|stadion = [[Stadion Mario Alberto Kempes|Estadio Mario Alberto Kempes]]
|lokacija = [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]]
|gledalaca = 44 243
|sudac = [[Luis Mariano Peña Catalan]]&lt;ref&gt;http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=4820&amp;linkType=referee&amp;contextType=bio&lt;/ref&gt; {{ZD|ČIL}}
}}
{| style=&quot;width:100%;&quot;
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:40%;&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=&quot;4&quot;|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Carlos Roa]] || || || {{zamiz|50}} 
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''2'''||[[Roberto Ayala]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''3'''||[[Pablo Paz]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''5'''||[[Matías Almeyda]] || || || {{zamiz|90}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6'''||[[Roberto Néstor Sensini]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7'''||[[Claudio López]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8'''||[[Diego Simeone]] || || || {{zamiz|65}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9'''||[[Gabriel Batistuta]] || || {{gol|5}} {{gol|20}} {{gol|80}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''10'''||[[Ariel Ortega]] || || {{gol|60}} || {{zamiz|83}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''11'''||[[Juan Sebastián Verón]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''22'''||[[Javier Zanetti]] || || {{gol|55}}
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Golman|G]] || ||[[Germán Burgos]] || || || {{zamul|50}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] || ||[[Marcelo Gallardo]] || || || {{zamul|65}}
|-
|[[Napadač|N]] || ||[[Marcelo Delgado]] || || || {{zamul|83}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] || ||[[Leonardo Astrada]] || || || {{zamul|90}}
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Daniel Passarella]]'''
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:Argentina - Bosnia-Herzegovina 5-0 1998 5 14.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1'''||[[Mirsad Dedić]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''2'''||[[Sead Kapetanović]] || || {{Žuti karton}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''3'''||[[Jasmin Mujdža]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||[[Mirza Varešanović]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''5'''||[[Suvad Katana]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6'''||[[Edin Ramčić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7'''||[[Elvir Bolić]] || || || {{zamiz|76}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''9'''||[[Marijo Dodik]] || || || {{zamiz|55}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''10'''||[[Hasan Salihamidžić]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''13'''||[[Enes Demirović]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''14'''||[[Sergej Barbarez]] || || || {{zamiz|85}}
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8''' ||[[Adnan Kevrić]] || || || {{zamul|55}} {{Žuti karton}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''11''' ||[[Almedin Hota]] || || || {{zamul|76}} 
|-
|[[Napadač|N]] ||'''14''' ||[[Senad Brkić]] || || || {{zamul|85}} 
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Džemaludin Mušović]]'''
|}
|}

== Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=7 Argentina–Bosna i Hercegovina] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/9/26/Argentina_vs_Bosnia_Herzegovina.html Argentina–Bosna i Hercegovina] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Argentina]]
[[Kategorija:Utakmice argentinske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>gq110njkbczxp1g4bu4o1zlfvxxdw1g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671354</id>
      <parentid>3671351</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T22:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bosna Sarajevo</username>
        <id>54683</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled svih utakmica */16 Brkić nije 14 je Barbarez</comment>
      <origin>3671354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12755" sha1="ibva2tm3jmjf476oghmkmmv5ue8jny5" xml:space="preserve">{{Prikaz utakmica nogometnih reprezentacija
|ekipa1 = [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
|ekipa2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|Zastava ekipe 1            = {{ZD|ARG|veličina=200px}}
|Zastava ekipe 2            = {{ZD|BIH|veličina=250px}}
|Broj utakmica              = 3
|Broj pobjeda ekipe 1       = 3
|Broj neriješenih rezultata = 0
|Broj pobjeda ekipe 2       = 0
|Broj datih golova ekipe 1  = 9
|Broj datih golova ekipe 2  = 1
}}

== Utakmice ==
{{Header prikaza utakmica nogometnih reprezentacija}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 1.
| Datum         = 14. maj 1998.
| Lokacija      = [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]], [[Argentina]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ARG}}
| Rezultat      = 5–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Argentina-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 1998 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/62856--argentina-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=20. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 18. novembar 2013.
| Lokacija      = [[Saint Louis]], [[SAD]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ARG}}
| Rezultat      = 2–0
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = Prijateljska utakmica
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Argentina-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2014 |url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2013124--argentina-vs-bosnia-and-herzegovina/ |website=UEFA.com |access-date=20. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
{{Prikaz rezultata nogometnih reprezentacija
| Broj utakmice = 2.
| Datum         = 15. juni 2014.
| Lokacija      = [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]
| Domaćin       = {{NOG-D|ARG}}
| Rezultat      = 2–1
| Gost          = {{NOG|BIH}}
| Takmičenje    = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prventsvo 2014.]]
| Reference     = &lt;ref&gt;{{cite web |title=Argentina 2-1 Bosnia and Herzegovina {{!}} 2014 FIFA World Cup |url=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/251164/255931/300186477 |website=FIFA.com |access-date=20. 11. 2024 |language=en}}&lt;/ref&gt;
}}
|}

==Pregled svih utakmica==
{{Sklopiva nogometna kutija
|bg      = ffcccc
|nobars      = 1
|datum       = 15. juni 2014.
|vrijeme     = 19:00 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -3]])
|tim1        = {{NOG-D|ARG}}
|golovi1     = [[Sead Kolašinac|Kolašinac]] {{gol|3|a.g.}}&lt;br /&gt;[[Lionel Messi|Messi]] {{gol|65}}
|rezultat    = 2–1
|izvještaj   = 
|tim2        = {{NOG|BIH}}
|golovi2     = [[Vedad Ibišević|Ibišević]] {{gol|85}}
|stadion     = [[Estádio do Maracanã|Maracanã]]
|lokacija    = [[Rio de Janeiro]]
|gledalaca   = 74.738
|sudac       = {{ZD|SALV}} [[Joel Aguilar]]&lt;ref name=&quot;Referee designations for matches 9-11, FIFA.com&quot;&gt;[http://resources.fifa.com/mm/document/tournament/competition/02/36/95/17/140613_9-11_neutral.pdf ''Referee designations for matches 9-11, FIFA.com'']; pristupljeno: 15. juni 2014.&lt;/ref&gt;
}}

{| width=92%
|-
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr   = _arg2014h
 |uzorak_t    = _arg2014h
 |uzorak_dr   = _arg2014h
 |uzorak_š    = 
 |uzorak_č    = _arg2014h
 |lijeva ruka = FFFFFF
 |tijelo      = FFFFFF
 |desna ruka  = FFFFFF
 |šorc        = FFFFFF
 |čarape      = FFFFFF
 |opis        = Argentina
}}
|{{Fudbalski dres
 |uzorak_lr   = _bah1415a
 |uzorak_t    = _bah1415a
 |uzorak_dr   = _bah1415a
 |uzorak_š    = _bah1415a
 |uzorak_č    = _bah1415a
 |lijeva ruka = 0000BB
 |tijelo      = 0000BB
 |desna ruka  = 0000BB
 |šorc        = 0000BB
 |čarape      = 0000BB
 |opis        = Bosna i Hercegovina
}}
|}

{| width=&quot;100%&quot;
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;40%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' || [[Sergio Romero]]
|-
|CB ||'''3''' || [[Hugo Campagnaro]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CB ||'''17'''|| [[Federico Fernández]]
|-
|CB ||'''2''' || [[Ezequiel Garay]]
|-
|RWB||'''4''' || [[Pablo Zabaleta]]
|-
|LWB||'''16'''|| [[Marcos Rojo]] || {{Žuti karton|25}}
|-
|RM ||'''11'''|| [[Maxi Rodríguez]] || || {{Zamiz|46}}
|-
|CM ||'''14'''|| [[Javier Mascherano]]
|-
|LM ||'''7''' || [[Ángel di María]]
|-
|CF ||'''10'''|| [[Lionel Messi]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]]
|-
|CF ||'''20'''|| [[Sergio Agüero]] || || {{Zamiz|87}}
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' || [[Gonzalo Higuaín]] || || {{Zamul|46}}
|-
|MF ||'''5''' || [[Fernando Gago]] || || {{Zamul|46}}
|-
|MF ||'''6''' || [[Lucas Biglia]] || || {{Zamul|87}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3| [[Alejandro Sabella]]
|}
|valign=&quot;top&quot;| [[Datoteka:ARG-BIH 2014-06-15.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%; margin: auto;&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=4|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|GK ||'''1''' || [[Asmir Begović]]
|-
|RB ||'''13'''|| [[Mensur Mujdža]] || || {{Zamiz|69}}
|-
|CB ||'''3''' || [[Ermin Bičakčić]]
|-
|CB ||'''4''' || [[Emir Spahić]] [[Datoteka:Captain sports.svg|15px|Kapiten]] || {{Žuti karton|63}}
|-
|LB ||'''5''' || [[Sead Kolašinac]]
|-
|DM ||'''7''' || [[Muhamed Bešić]]
|-
|DM ||'''20'''|| [[Izet Hajrović]] || || {{Zamiz|71}}
|-
|RW ||'''8''' || [[Miralem Pjanić]]
|-
|AM ||'''10'''|| [[Zvjezdan Misimović]] || || {{Zamiz|74}}
|-
|LW ||'''16'''|| [[Senad Lulić]]
|-
|CF ||'''11'''|| [[Edin Džeko]]
|-
|colspan=3|'''Izmjene:'''
|-
|FW ||'''9''' || [[Vedad Ibišević]] || || {{Zamul|69}}
|-
|MF ||'''19'''|| [[Edin Višća]] || || {{Zamul|71}}
|-
|MF ||'''18'''|| [[Haris Medunjanin]] || || {{Zamul|74}}
|-
|colspan=3|'''Selektor:'''
|-
|colspan=3| [[Safet Sušić]]
|}
|}

{| width=0% style=&quot;font-size: 90%&quot; align=&quot;center&quot;
|-
|
'''Igrač utakmice:'''
&lt;br /&gt;{{flagathlete|[[Lionel Messi]]|Argentina}}

'''Linijske sudije:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} William Torres
&lt;br /&gt;{{ZD|SALV}} Juan Zumba
&lt;br /&gt;'''Četvrti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|ALŽ}} [[Djamel Haimoudi]]
&lt;br /&gt;'''Peti sudija:'''
&lt;br /&gt;{{ZD|ALŽ}} Abdelhalk Etchiali
|}
{{Sklopiva nogometna kutija
|bg     = ffcccc
|nobars = 1 
|datum = 18. novembar 2013.
|vrijeme = 02:30 ([[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC -6]])
|tim1 = {{NOG-D|ARG}} 
|golovi1 = [[Sergio Agüero|Agüero]] {{gol|40}} {{gol|66}}
|rezultat = 2–0
|izvještaj = 
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|stadion = [[Busch Stadion|Busch]]
|lokacija = [[St. Louis]]
|gledalaca = 
|sudac = [[Edvin Jurišević]] {{ZD|SAD}}
}}
{| style=&quot;width:100%;&quot;
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:40%;&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=&quot;4&quot;|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Sergio Romero]] 
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||[[Pablo Zabaleta]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6'''||[[Marcos Rojo]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''7'''||[[Ángel di María]] || || || {{zamiz|86}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''10'''||[[Sergio Agüero]] || || {{gol|40||66}} {{Žuti karton|59}} || {{zamiz|77}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''11'''||[[Maxi Rodríguez]] || || || {{zamiz|72}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''14'''||[[Javier Mascherano]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''15'''||[[Nicolás Otamendi]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''17'''||[[Federico Fernández]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''18'''||[[Rodrigo Palacio]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''23'''||[[José María Basanta]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''5'''||[[Lucas Biglia]] || || || {{zamul|72}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''20'''||[[Erik Lamela]] || || || {{zamul|77}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8'''||[[Augusto Fernández]] || || || {{zamul|86}}
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Alejandro Sabella]]'''
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:Argentina - Bosnia-Herzegovina 2-0 2013 11 18.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1'''||[[Asmir Begović]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''2'''||[[Avdija Vršajević]] || || || {{zamiz|73}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''3'''||[[Ermin Bičakčić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||[[Emir Spahić]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''5'''||[[Sead Kolašinac]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8'''||[[Miralem Pjanić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9'''||[[Vedad Ibišević]] || || || {{zamiz|69}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''10'''||[[Zvjezdan Misimović]] || || || {{zamiz|69}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''11'''||[[Edin Džeko]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''18'''||[[Haris Medunjanin]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''19'''||[[Edin Višća]]
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''13''' ||[[Zoran Kvržić]] || || || {{zamul|69}} 
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''20''' ||[[Izet Hajrović]] || || || {{zamul|69}} 
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''23''' ||[[Toni Šunjić]] || || || {{zamul|73}} 
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Safet Sušić]]'''
|}
|}

{{Sklopiva nogometna kutija
|bg     = ffcccc
|nobars = 1
|datum = 14. maj 1998.
|vrijeme = 
|tim1 = {{NOG-D|ARG}} 
|golovi1 = [[Gabriel Batistuta]] {{gol|5||20||80}} &lt;br /&gt; [[Javier Zanetti]] {{gol|55}} &lt;br /&gt; [[Ariel Ortega]] {{gol|60}}
|rezultat = 5–0
|izvještaj = [http://www.youtube.com/watch?v=vqLN4xCgMm8 YouTube]
|tim2 = {{NOG|BIH}}
|golovi2 =
|stadion = [[Stadion Mario Alberto Kempes|Estadio Mario Alberto Kempes]]
|lokacija = [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]]
|gledalaca = 44 243
|sudac = [[Luis Mariano Peña Catalan]]&lt;ref&gt;http://worldreferee.com/site/copy.php?linkID=4820&amp;linkType=referee&amp;contextType=bio&lt;/ref&gt; {{ZD|ČIL}}
}}
{| style=&quot;width:100%;&quot;
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:40%;&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|colspan=&quot;4&quot;|
|-
!width=&quot;25&quot;| !!width=&quot;25&quot;|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1''' ||[[Carlos Roa]] || || || {{zamiz|50}} 
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''2'''||[[Roberto Ayala]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''3'''||[[Pablo Paz]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''5'''||[[Matías Almeyda]] || || || {{zamiz|90}}
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6'''||[[Roberto Néstor Sensini]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7'''||[[Claudio López]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8'''||[[Diego Simeone]] || || || {{zamiz|65}}
|-
|[[Napadač|N]] ||'''9'''||[[Gabriel Batistuta]] || || {{gol|5}} {{gol|20}} {{gol|80}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''10'''||[[Ariel Ortega]] || || {{gol|60}} || {{zamiz|83}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''11'''||[[Juan Sebastián Verón]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''22'''||[[Javier Zanetti]] || || {{gol|55}}
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Golman|G]] || ||[[Germán Burgos]] || || || {{zamul|50}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] || ||[[Marcelo Gallardo]] || || || {{zamul|65}}
|-
|[[Napadač|N]] || ||[[Marcelo Delgado]] || || || {{zamul|83}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] || ||[[Leonardo Astrada]] || || || {{zamul|90}}
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Daniel Passarella]]'''
|}
|valign=&quot;top&quot;|[[Datoteka:Argentina - Bosnia-Herzegovina 5-0 1998 5 14.svg|300px]]
|valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot;|
{| style=&quot;font-size: 90%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; align=&quot;center&quot;
|-
!width=25| !!width=25|
|-
|[[Golman|G]] ||'''1'''||[[Mirsad Dedić]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''2'''||[[Sead Kapetanović]] || || {{Žuti karton}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''3'''||[[Jasmin Mujdža]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''4'''||[[Mirza Varešanović]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''5'''||[[Suvad Katana]]
|-
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|O]] ||'''6'''||[[Edin Ramčić]]
|-
|[[Napadač|N]] ||'''7'''||[[Elvir Bolić]] || || || {{zamiz|76}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''9'''||[[Marijo Dodik]] || || || {{zamiz|55}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''10'''||[[Hasan Salihamidžić]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''13'''||[[Enes Demirović]]
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''14'''||[[Sergej Barbarez]] || || || {{zamiz|85}}
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Zamjene:'''
|-
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''8''' ||[[Adnan Kevrić]] || || || {{zamul|55}} {{Žuti karton}}
|-
|[[Vezni igrač|V]] ||'''11''' ||[[Almedin Hota]] || || || {{zamul|76}} 
|-
|[[Napadač|N]] ||'''16''' ||[[Senad Brkić]] || || || {{zamul|85}} 
|-
|-
|colspan=&quot;4&quot;|'''Selektor: [[Džemaludin Mušović]]'''
|}
|}

== Reference==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://eu-football.info/_matches.php?id=26&amp;oppo=7 Argentina–Bosna i Hercegovina] na EU-Football.info
* [https://www.national-football-teams.com/encounter/teams/9/26/Argentina_vs_Bosnia_Herzegovina.html Argentina–Bosna i Hercegovina] na National-Football-Teams.com

{{Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}

[[Kategorija:Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Argentina]]
[[Kategorija:Utakmice argentinske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>ibva2tm3jmjf476oghmkmmv5ue8jny5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mica Todorović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137467</id>
    <revision>
      <id>3671269</id>
      <parentid>3556674</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7550" sha1="q82mktjiuddweefmid5kdkciie3f5js" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Mica Todorović
| slika             = Mica Todorović.jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = 1900
| mjesto_rođenja    = [[Sarajevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Godina smrti i godine|1981|1900}}
| mjesto_smrti      = Sarajevo, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| država za kategoriju =Bosna i Hercegovina
| nacionalnost      =
| obrazovanje       = Akademija likovnih umjetnosti, [[Zagreb]]
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  = [[slikarstvo]]
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Mica Todorović''' ([[Sarajevo]], 1900&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|title=Mica Todorović - Jedna od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnica|url=https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica|access-date=8. 4. 2021|website=Impuls|language=bs-ba|archive-date=12. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412072036/https://impulsportal.net/index.php/kultura/ostale-umjetnosti/375-mica-todorovic-jedna-od-najvecih-bosanskohercegovackih-umjetnica|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; – Sarajevo, 1981) bila je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[slikarstvo|umjetnica]]. Bila je jedan od osnivača [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]], Škole primijenjenih umjetnosti u Sarajevu i prva žena umjetnica u [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Dobitnica je najvećih nagrada i priznanja u Bosni i Hercegovini i bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]].

== Biografija i umjetničko stvaralaštvo ==
Srednju školu je završila Gimnaziji djevojaka, a 1920. upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u [[Zagreb]]u, gdje je bila jedina žena u svom razredu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|last=Dženeta|date=5. 11. 2018|title=Mica Todorović je bila Sarajka i prva članica Akademije nauka BiH|url=https://sarajke.com/2018/11/05/mica-todorovic-je-bila-sarajka-i-prva-clanica-akademije-nauka-bih/|access-date=8. 4. 2021|website=Sarajke.com|language=en-US|archive-date=12. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210412072036/https://sarajke.com/2018/11/05/mica-todorovic-je-bila-sarajka-i-prva-clanica-akademije-nauka-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Diplomirala je 1926. i vratila se u Sarajevo,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; koje je bilo centar svih vidova likovne umjetnosti.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Calic|first=Marie-Janine|url=https://books.google.com/books?id=cHSPDwAAQBAJ&amp;dq=Mica+Todorovi%C4%87&amp;pg=PA522|title=The Great Cauldron: A History of Southeastern Europe|date=10. 6. 2019|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-98392-2|pages=547|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon diplomiranja putuje u [[Italija|Italiju]], gdje je bila zadivljena umjetnošću slikarskih majstora [[Firenca|firentinske]] rane [[Renesansa|renesanse]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web|title=Mica Todorović {{!}} UGBiH.ba|url=https://ugbih.ba/skolski-program-2/mica-todorovic/|access-date=8. 4. 2021|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Na portretima nastalim po povratku u Zagreb, oblik je vidno zatvoren preciznom linijom koja oštro određuje figure iz pozadine. Zemljani tonovi dominiraju slikama, koje se magično oživljavaju korišćenjem osjetljivih akcenata svijetlih boja ([[Crvena|crvene]], [[Plava|plave]], [[Žuta|žute]], [[Bijela|bijele]]).
Godine 1932. se vraća u [[Sarajevo]] i pridružuje se svojim kolegama, naprednim umjetnicima orijentisanim prema [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], u aktivnom kulturnom životu. Od 1937. Mica Todorović se prvenstveno okreće slikanju, gdje boja dobija primat nad svim drugim vizuelnim elementima. Bila je vješti kolorista sa snažnim osjećanjem harmonije, sklona prihvatanju smjelih i neočekivanih postupaka pri upotrebi boja. Primijenjene boje variraju od pastoze, skoro reljefa do potpuno prozirnih, prozračnih poput [[akvarel]]a.

Njen opus se kreće od ljupkosti preko monumentalno-dekorativne strogosti i ozbiljnosti te stiže do lucidne psihološke i tipološke karakterizacije nekih likova. Crteži koje je (nakon što je preživjela strahote ratnog zarobljeništva u [[Nacistička Njemačka|nacističkoj Njemačkoj]]) napravila 1945. na obali Save kod [[Beograd]]a, predstavljaju izuzetno potresno viđenje i dokument o ljudskom stradanju. 
Ljudski likovi potpuno nestaju iz njenih slika; ona se okreće objektima, ne kao konkretnim oblicima u prostoru već više prema emocijama koje su ovi objekti probudili u njoj.
Radeći perom, laviranim tušem i akvarelom leševe ljudi u raspadanju, ostvarila je istovremeno autentično djelo, čiji izraz počiva na čisto likovnim vrijednostima.
Godine 1962. putuje u [[Pariz]], što predstavlja početak njene veoma važne umjetničke faze, koja je trajala sve do njene smrti. Po povratku iz Pariza ona je sa sobom donijela uljane pastele i album ispunjen skicama iz Pariza. Uljana pastela je bila sve zastupljenija u njenom slikarstvu, koja je u kombinaciji sa uljem postala njena omiljena tehnika. Prva kombinacija ostvarena je sa pastelom na platnu sa malim dodavanjem ulja, ali se kasnije situacija promijenila kada je naglasak u njenom uljanom slikarstvu ostvaren uz pomoć upotrebe pastela.
Mica Todorović je bila najbliskije povezana sa razvojem bosanskohercegovačke umjetnosti, a blisko je sarađivala sa udruženjem [[Collegium Artisticum]] (1939-1941). Njena zbirka radova je izuzetno velika, a sastoji se od 300 slika i preko 100 crteža.

Umrla je 1981. i ukupana je na [[Bare (groblje)|Gradskom groblju Bare]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
 
== Djela  ==
* ''Portret bake, Njanja'' 
* ''Ljuljaška''
* ''Predio poslije snijega'' 
* ''Bosanska djevojka'' 
* ''Društveni događaj'', crtež olovkom
* ''Žrtva vezanih nogu'', crtež perom tuš 
* ''Posljednje žrtve [[Jasenovac|Jasenovca]] i Gradiške'', crtež perom i [[akvarel]] 
* ''Mrtva priroda sa rasječenom jabukom'' 
* ''Enterijer''
* ''Pejzaž'', ulje i uljani pastel na platnu, 1969.

== Literatura ==
* Katalog, ''Umjetnost Bosne i Hercegovine 1974 – 1984'', Sarajevo 1984.

== Nagrade ==
* '''1959.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://prosvjeta.com.ba/prosvjeta/bosanski/galerija/nasi%20stari/index_5.html Prosvjeta - Galerija slika] 
* [http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=316:otvaranje-izlobe-akademici-anubih-likovni-umjetnici-u-podgoricii&amp;catid=1:latest-news&amp;Itemid=74&amp;lang=en Otvaranje izložbe „Akademici ANUBiH – likovni umjetnici“]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* [https://www.slobodnaevropa.org/a/umjetnicka-galerija-bih-klasici-u-skolskom-programu/26969745.html/ Mica Todorović na slobodnaevropa.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201204144714/https://www.slobodnaevropa.org/a/umjetnicka-galerija-bih-klasici-u-skolskom-programu/26969745.html |date=4. 12. 2020 }}
* [https://ugbih.ba/en/school-programme/mica-todorovic/ Mica Todorović na ugbih.ba]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Todorović, Mica}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1900.]]
[[Kategorija:Umrli 1981.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>q82mktjiuddweefmid5kdkciie3f5js</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Affan Ramić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137472</id>
    <revision>
      <id>3671259</id>
      <parentid>3574127</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:08:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3796" sha1="409uj12w5vjuewyhwilo69yiu2zpb0i" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Affan Ramić
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = [[5. juni]] [[1932.]]
| mjesto_rođenja    = [[Derventa]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2015|5|19|1932|6|5}}
| mjesto_smrti      = Sarajevo
| nacionalnost      =
| obrazovanje       = [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Škola za primijenjenu umjetnost, Sarajevo]]&lt;br/&gt; [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademija likovnih umjetnosti, Beograd]] 1958
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           = [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]]
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Affan Ramić''' ([[Derventa]], 5. juni 1932 – Sarajevo, 19. maj 2015) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] slikar. Završio je [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Školu za primijenjenu umjetnost]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Univerzitet umjetnosti u Beogradu|Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu]] 1957. godine u klasi profesora Marka Čelebonovića. Slikarstvo je specijalizirao u [[Pariz]]u 1963. i [[Prag]]u 1967. godine.

Intenzivno se bavio [[kolaž|kolažom]], a u jednoj fazi koristio se filigranskim crtežom, inspirisan [[Ornament|ornametikom]] starog bosanskog nakita.

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za umjetnički rad, među kojima je i Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Zlatna plaketa humanizma - Međunarodne lige humanista. Od 2005. godine postaje redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Sedamdesetih godina bio je predsjednik [[Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine|Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine]] i Udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije.

Preminuo je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 19. maja 2015. u 82. godini usljed zatajenja srca.&lt;ref&gt;[http://www.klix.ba/vijesti/kultura/preminuo-istaknuti-bh-slikar-affan-ramic/150520026 Preminuo istaknuti bh. slikar Affan Ramić]&lt;/ref&gt;

== Djela  ==
* ''Kostelski enterijer'', ulje na platnu, 1967. 
* ''U kanjonu Neretve'' 
* ''Torzo u kamenu'' 
* ''Katuni pod Veležom'', kombinovana tehnika

== Nagrade ==
* 1957. - Nagrada Sekretarijata za kulturu SR Srbije
* 1965. - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] za slikarstvo
* 1970/72. - Otkupna nagrada za slikarstvo na III i V Sarajevskom salonu
* 1971. - Nagrada za slikarstvo na II izložbi jugoslovenskog portreta u Tuzli
* 1973. - Srebrena plaketa saveza likovnih umjetnika Jugoslavije
* 1975. - Otkupna nagrada na III izložbi jugoslovenskog portreta u Tuzli
* 1975. - Priznanje povodom 30 godina HDLU - a za razvoj likovne umjetnosti u BiH
* 1984. - Godišnja nagrada ULUBiH-a.
* 1991. - „Zlatno kolo“ godišnja nagrada republičke zajednice kulture BiH
* 1998. - Zlatna plaketa humanizma – Međunarodne lige humanista
* 2001. - Nagrada „Sloboda“ Međunarodnog centra za mir
* 2005. - Zahvalnica povodom 50 godina postojanja „Kamernog teatra 55“ - Sarajevo
* 2005. - Povelja osnivačima Helsinškog komiteta u povodu 10 godina postojanja – Sarajevo

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.krug99.ba/galerija/Trazigal.asp?Traziautor=Affan+Rami%E6&amp;Submit=Poka%9Ei Galerija KRUGA 99]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Affan Ramić

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ramić, Affan}}
[[Kategorija:Rođeni 1932.]]
[[Kategorija:Umrli 2015.]]
[[Kategorija:Biografije, Derventa]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>409uj12w5vjuewyhwilo69yiu2zpb0i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Braco Dimitrijević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137475</id>
    <revision>
      <id>3671238</id>
      <parentid>3516740</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:03:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6382" sha1="jlkhva2xxbfa0td0hzpl4uu42l9buv9" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Braco Dimitrijević
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =[[18. juni]] [[1948]]
| mjesto_rođenja    =Sarajevo
| datum_smrti       =
| mjesto_smrti      =
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1971.
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =[[Konceptualna umjetnost|konceptualni]] umjetnik
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =[http://bracodimitrijevic.com/ Braco Dimitrijević]
}}
'''Slobodan Braco Dimitrijević'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.politika.rs/scc/clanak/169394/Moj-zivot-od-Josipa-Broza-do-Jozefa-Bojsa|title=Мој živоt, оd Јоsipа Brоzа dо Јоzеfа Bојsа|wоrk=politika.rs|access-date=4. 11. 2020}}&lt;/ref&gt; ([[Sarajevo]], 1948 – ) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Konceptualna umjetnost|konceptualni]] umjetnik. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u [[Zagreb]]u 1971. godine, Odsjek za slikarstvo. Od 1971. do 1973. godine pohađao je postdiplomske studije u St. Martin School of Art u [[London]]u.

Za njegov umjetnički razvoj značajni su studijski boravci u Londonu i [[Berlin]]u nakon kojih je stekao međunarodnu slavu i priznanje. Postigao je veliki uspjeh u [[Evropa|evropskim]] metropolama i na međunarodnim smotrama konceptualne umjetnosti. Na [[Venecijansko bijenale|Venecijanskom bijenalu]] učestvovao je 1976, 1982, 1990, 1993. i 2009. godine. Dobitnik je niza međunarodnih i domaćih nagrada. Član je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Živi i radi u [[Pariz]]u.

== Karijera ==
Braco Dimitrijević je jedan od pionira [[Konceptualna umjetnost|konceptualne umjetnosti]], a imao je svoju prvu samostalnu izložbu u dobi od 10 godina. Godine 1963. napravio je svoje prvo idejno djelo Zastava svijeta, u kojem je zamijenio nacionalnu zastavu alternativnim znakom. Označio je time početak njegovih umjetničkih intervencija u urbanim krajolicima.

U proteklih četrdeset godina izlagao je širom svijeta. Njegove samostalne emisije bile su prikazane na lokacijama poput: [[Tate galerije]] i [[Institut za moderne umjetnosti (London)|Institut za moderne umjetnosti]] u [[London]]u, Kunsthalle Bern, Museum Ludwig u Kölnu, Kunsthalle Dusseldorf, [[Muzej modernih umjetnosti (Beč)|Muzej modernih umjetnosti]] (MUMOK) u [[Beč]]u, [[Državni ruski muzej]] u [[Sankt Peterburg]]u, [[Xin-Dong Cheng]] prostor savremene umjetnosti u [[Peking]]u, [[Musée d'Orsay]] u [[Pariz]]u i [[Muzej moderne umjetnosti (Milano)|Muzej moderne umjetnosti]] u [[Milano|Milan]]u (Galleria d'Arte Moderna, Milan).

Radovi Brace Dimitrijevića nalaze se u 80 javnih kolekcija širom svijeta; Tate Gallery London, MoMA Muzej moderne umjetnosti New York, MNAM Center Pompidou, Britanski muzej London, Ludwig Museum Cologne, između ostalih.

Učestvovao je u velikim grupnim emisijama kao što su Kassel Documenta 5. Documenta 6, Documenta 9, nekoliko puta na Bijenalu u Veneciji, Bijenalu u Sao Paulu, Bijenalu u Sydneyu, kao i Bijenalu u Santa Feu, Bijenalu u Havani, Bijenalu Kwangju, Bijenalu u Moskvi. Također je učestvovao na izložbi Magiciens de la Terre u Centru Georges Pompidou u Parizu.

Dimitrijević je međunarodnu reputaciju stekao 1970ih svojom serijom slučajnih prolaznika, u kojoj su gigantski foto portreti anonimnih ljudi bili istaknuti na istaknutim fasadama i bilbordima u evropskim i američkim gradovima. Umjetnik je oponašao i druge načine veličanja važnih osoba gradeći spomenike prolaznicima i postavljajući spomen ploče u čast anonimnih građana.

Sredinom 1970ih počeo je u svoje instalacije ugrađivati ​​originalne slike posuđene iz muzejskih zbirki. Triptychos Post Historicus, realizirani u brojnim muzejima širom svijeta, ujedinjuju u skladnu sintezu visoke umjetnosti, svakodnevnih predmeta i voća. Izjava umjetnika: {{Citat|&quot;Louvre je moj atelje, ulica je moj muzej&quot;}} izražava i [[Dijalektika|dijalektičku]] i transgresivnu prirodu njegovog opusa. 
U posljednjih trideset godina Dimitrijević je realizovao preko 500 Triptychos Post Historicus, sa slikarskim djelima [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], 
[[Madona sa karanfilom|Madone sa karanfilom]] do [[Kazimir Maljevič|Maljevičevog]] [[Crveni kvadrat (slika)|Crvenog kvadrata]], koje se čuvaju u brojnim svjetskim muzejskim zbirkama ([[Tate galerije|Tate galeriji]] u Londonu, [[Louvre]], [[Musee National d'Art Moderne]] Paris, [[Muzej Guggenheim u New Yorku]], Musée d'Orsay i Državni ruski muzej u Sankt Peterburgu).

Početkom 1980-ih, Braco Dimitrijević počeo je da pravi instalacije u kojima se divlje životinje suočavaju sa artefaktima i umjetničkim djelima, pridružujući se tako dva kulturna modela, okcidentalni model i model koji nude druge kulture koje žive u većoj harmoniji s prirodom. Godine 1998. umjetnik je u pariskom zoološkom vrtu realizirao samostalne predstave s instalacijama u kavezima lavova, tigrova, krokodila, kamila i bizona.

Izložbu je vidjelo milion ljudi, a pregledala ga je međunarodna štampa iz 40 zemalja i više puta je popraćena na [[CNN]] televiziji.

Rad Brace Dimitrijevića, kao i njegova teorijska knjiga Tractatus Post Historicus, (1976) imali su važan utjecaj na dvije tendencije koje danas dominiraju umjetničkim diskursom: kritičke prakse u javnom prostoru i intervencije u muzejskim zbirkama.&lt;ref&gt;{{Cite web |url =https://bracodimitrijevic.com/Introduction.html|title =Braco Dimitrijević|work =bracodimitrijevic.com/Introduction.html|access-date=4. 11. 2020}}&lt;/ref&gt;

== Djela  ==
* ''Diptih Leonardo da Vinci'' 
* ''Tihomir Simčić'', ulje na platnu 
* ''Prijeg nego što su se linije ponovo ispravile'', ulje i akrilik na platnu 
* ''Sto pet koraka ispred''
* ''Ono što je za [[Titian|Tiziana]] crveno za mene je jabuka'', 1976.
* ''Slučajni prolaznik'' - ciklus radova

==Reference==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
* [[Venecijansko bijenale]]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Dimitrijević, Braco}}
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>jlkhva2xxbfa0td0hzpl4uu42l9buv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mile Stojić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137735</id>
    <revision>
      <id>3671240</id>
      <parentid>3641639</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4338" sha1="sb77jkkt9owc1f9fyvetyhrki35xz6e" xml:space="preserve">'''Mile Stojić''' je bosanskohercegovački pjesnik, esejist i novinar.

==Biografija==
Rođen je [[21. januar]]a [[1955]]. godine u mjestu [[Dragićina]], opština Čitluk,  [[Bosna i Hercegovina]].

Školovao se u [[Ljubuški|Ljubuškom]], a slavistiku je studirao na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. Radio je kao književni kritičar za brojne medije u [[Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], a bio je i urednik dnevnog lista [[Oslobođenje]]. Od 1989] do 1992.  godine, Stojić je bio glavni urednik kulturnog časopisa &quot;[[Odjek (magazin)]]&quot; u Sarajevu. Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca ([[Ivo Komšić]], [[Miljenko Jergović]], [[Ivan Lovrenović]], Mile Stojić i [[Ivan Kordić]]) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]] kao &quot;odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ivanlovrenovic.com/2012/02/otvoreno-pismo-dr-franji-tudmanu-1992/ |title=Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu predsjedniku Republike Hrvatske na portalu Ivana Lovrenovića |access-date=29. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120712180755/http://ivanlovrenovic.com/2012/02/otvoreno-pismo-dr-franji-tudmanu-1992/ |archive-date=12. 7. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Napušta Bosnu i Herzegovinu 1992. godine. Bio je urednik u političkom glasilu &quot;Tjednik&quot; u Zagrebu, a zatim radi kao predavač [[Južnoslavenska književnost|Južnoslavenske književnosti]] na Univerzitetu u [[Beč]]u, nakon čega se vraća u [[Sarajevo]] gdje i danas živi i radi.

Svojim ''britkim jezikom'' komentariše dnevna dešavanja u nekolicini domaćih i regionalnih novina, magazina i internet portala.

Djela Mileta Stojića su u [[bivša Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]] više puta nagrađivana i prevođena na [[Njemačka|njemački]], [[Poljska|poljski]], [[italija]]nski, [[Engleska|engleski]], [[Mađarska|mađarski]] i [[Makedonija|makedonski]] jezik, a pojedina izdanja su doživjela prijevode i na dvadeset svjetskih jezika.

&quot;''Dominantna osjećanja u njegovoj lirici su žal i nostalgija, a naslov ovog reprezentativnog izbora iz njegove poezije ih efektno sažima. U svojim najboljim pjesmama Stojić vješto prepliće poeziju i svojevrstan angažman''&quot;
&lt;ref name=&quot;Mile Stojić&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bhdani.com/default.asp?kat=txt&amp;broj_id=387&amp;tekst_rb=20 |title=Muharem Bazdulj: Pjesnik žala i nostalgije |access-date=4. 11. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130126091749/http://bhdani.com/default.asp?kat=txt&amp;broj_id=387&amp;tekst_rb=20 |archive-date=26. 1. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
*Lijer, jezik prašine, pjesme (Svjetlost, [[Sarajevo]] 1971, [[1881]])
*Umjetnost tame pjesme, (Veselin Masleša, [[Sarajevo]] [[1987]])
*Zemna svjetlost pjesme, (Veselin Masleša, [[Sarajevo]] [[1988]])
*Olovni jastuk pjesme, (Svjetlost, [[Sarajevo]] [[1989]])
*Južnost izbor pjesama, (Zadrugar, [[Sarajevo]] [[1990]])
*Iza spuštenih trepavica Antologija modernog hrvatskog pjesništva, (Svjetlost, [[Sarajevo]] [[1991]])
*Glasovi sarajevske noći Esej (Veselin Masleša – cijeli tiraž izgorio u štampariji u [[Mostar]]u, [[1992]])
*Liberto za sviralu i strojnicu pjesme, (Hrvatska sveučilišna naklada, [[Zagreb]] [[1994]])
*Publikacija bosanske ratne književnosti u [[Beč]]u u njemačkoj verziji (*U bolu s ljutnjom [[1995]])
*Prognane elegije pjesme (Bosanska knjiga, [[Sarajevo]], [[1996]])
*Jutro u Pompejima esej (Durieux, [[Zagreb]], [[1998]])
*Prozor, Riječ. Bosanski alfabet zbirka eseja ([[Klagenfurt]] [[2000]])

==Nagrade==
* '''[[1978]].''' - [[Brankova nagrada]];
* '''[[2006]].''' - [[Nagrada &quot;Kočićevo pero&quot;]];
* '''[[2009]].''' - [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]];

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Stojić, Mile}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Mak Dizdar]]
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Biografije, Čitluk]]
[[Kategorija:Dobitnici Brankove nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Kočićevo pero&quot;]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]</text>
      <sha1>sb77jkkt9owc1f9fyvetyhrki35xz6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nerzuk Ćurak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137738</id>
    <revision>
      <id>3671181</id>
      <parentid>3653095</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:46:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11969" sha1="115htwbz2vxbqrnizn7sm7uk1w34iny" xml:space="preserve">{{Priča}}
{{Nije na bosanskom}}
{{Infokutija osoba
| ime = Nerzuk Ćurak
| slika =
| opis = 
| datum_rođenja = 
| mjesto_rođenja = 
| datum_smrti = 
| mjesto_smrti = 
| zanimanje = Univerzitetski profesor
| godine_aktivnosti = 
| značajni_radovi = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Nerzuk Ćurak''' je redovni profesor na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], novinar, esejist i publicista, javni intelektualac i mirovni aktivist. U fokusu njegove naučne zainteresiranosti su [[geopolitika]], [[geofilozofija]], [[politička filozofija]], [[međunarodni odnosi]], [[međunarodna sigurnost]], [[polemologija]], [[upravljanje konfliktima]], [[teorija mira]], [[demokracija]] i sigurnosni izazovi, [[etnopolitika]] i [[Javna politika|javne politike]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.buybook.ba/shop/product/959/rasprava-o-miru-i-nasilju|title=Buybook Shop|website=www.buybook.ba|access-date=23. 9. 2017|archive-date=17. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161117062400/http://buybook.ba/shop/product/959/rasprava-o-miru-i-nasilju|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Na bosanskohercegovačkoj javnoj sceni prisutan je od 1988. godine kada počinje raditi kao novinar i urednik studentskog lista ''Walter''. Pred raspad bivše zajedničke države piše političke i vojnopolitičke komentare i analize u uticajnim novinama, revijama i magazinima: ''[[Naši Dani]], Bosanski pogledi, [[Slobodna Bosna]]''. U toku rata protiv Bosne i Hercegovine komentare objavljuje u dnevnim listovima ''[[Oslobođenje]]'' i ''[[Večernje novine]]'' te u sedmičnoj reviji Bosna, u kojoj je radio i kao zamjenik glavnog urednika. Bio je urednik i glavni urednik sedmičnih magazina Bošnjački Avaz i Fokus. Od 1996. do 2003. kao urednik i kolumnist magazina ''[[Dani]]''. Tekstovi su mu prevođeni na engleski, njemački, francuski, slovenski, španski i arapski jezik.

Član je profesionalnog američkog udruženja za političke nauke - [[American Political Science Association]] (APSA) i Udruženja politologa u Bosni i Hercegovini, te član Regionalnog odbora Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope Sveučilišta u Rijeci. Bio je urednik Godišnjaka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Član je Upravnog odbora Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Savjeta časopisa ''Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi'' (www.atlantskainicijativa.org) te član ekspertnog tima Foruma građana Tuzla za reformu Ustava Bosne i Hercegovine. Član je odbora za političke nauke [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] i PEN Centra BiH.

U bosanskohercegovačkoj društvenosti prisutan je i kroz komentare, političke analize i intervjue kako za printane medije, tako i za elektronske i nove medije. Angažirane tekstove objavljuje na portalima www.sarajevo-x.com; www.zurnal.info;  www.e-novine.com i časopisu za kulturna i društvena pitanja ''Odjek'', Sarajevo. Objavio je šest autorskih i jednu koautorsku knjigu. Uredio je pet knjiga (Natko Plevnik; ''Javna diplomacija'', ITG, Zagreb, 2010; Azinović, Vlado: ''Al-kai’da u Bosni i Hercegovini: mit ili stvarna opasnost''?, Radio Slobodna Evropa, Sarajevo, Prag, 2007; Berić, Gojko: ''Zvijeri na okupu'', Sarajevo, Izdanje autora, 2006.; Grupa autora: Srebrenica. Sjećanje za budućnost, Fondacija Heinrich Boll, Sarajevo, 2005. Knjiga je objavljena i na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Kao redovni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, vrši i funkciju šefa Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije. Vodi sljedeće kolegije: Geopolitika, Međunarodna sigurnost, Nauka o miru, Međunarodna zajednica i upravljanje konfliktima. U Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, u okviru master studija ''Upravljanje državom i nevladinim organizacijama'', voditelj je modula ''Civilno društvo i nevladine organizacije''. Na [[Univerzitet u Mostaru|Univerzitetu u Mostaru]] voditelj je kolegija ''Savremena geopolitika i nauka o miru.''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://fpn.unsa.ba/b/nastavnik/nerzuk-curak/|title=Nerzuk Ćurak – Fakultet Političkih Nauka|last=Nauka|first=Fakultet Političkih|website=fpn.unsa.ba|language=bs-BA|access-date=21. 9. 2017}}&lt;/ref&gt; Voditelj je prve generacije doktorskog studija na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu gdje predaje ''Geopolitičke studije savremenog svijeta'' i ''Istraživanje mira u regionalnoj perspektivi''.

==Objavljene knjige:==
* ''Geopolitika kao sudbina: Slučaj Bosna. Postmodernistički ogled o perifernoj zemlji,'' Fakultet političkih nauka, Sarajevo, 2002,
* ''Dejtonski nacionalizam,'' Buybook, Sarajevo, 2004, 
* ''Obnova bosanskih utopija. Politologija, politička filozofija i sociologija dejtonske države i društva,'' Synopsis, Sarajevo-Zagreb, 2006),'' ''
* ''Filozofija zagrljaja,'' Rabic, Sarajevo, 2009, 
* ''Politička elita u BiH i EU: Odnos vrijednosti, Fakultet političkih nauka'', Sarajevo, 2009. (Prvi autor u koautorskoj knjizi),
* ''Izvještaj iz periferne zemlje. Gramatika geopolitike'', Fakultet političkih nauka, Sarajevo, 2011, 
* ''Rasprava o miru i nasilju. (Geo)politika rata – (Geo)politika mira – Studije mira,'' Buybook, Sarajevo-Zagreb, 2016. 
* ''Od erosa do polemosa. Knjiga razgovora,'' Buybook, Sarajevo-Zagreb, 2018.

==Naučne studije, izvorni naučni tekstovi i stručne analize (Izbor):==
* Dayton Obstacles for a Brussels-Oriented Bosnia and Herzegovina u:  On the Outside Looking in: Perceptions of European Foreign and Security Policy in Neighbouring Countries, Heinrich Boll Stiftung EU Regional Offic Brussels, 2005. (Tekst je objavljen i na njemačkom jeziku kod istog izdavača)
* South-Eastern Europe: The Post-imperial Shaping of a New Geopolitical Monad u:  Slovenia After the Year 2004: Gateway Between EU and South- Eastern Europe?, ur. Milan Bufon, Založba Annales, Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, 2005.
* Blues za moju Bosnu. Prilog razumijevanju intuitivne zemlje, u: Laž u politici (zbornik radova), Medjunarodni forum Bosna, Sarajevo, 2005.
* Liberalizmi i fundamentalizmi. Kritika kulture odsustva, u: Godišnjak BZK Preporod, Sarajevo, 2005.
* Zatvoreno društvo i njegovi prijatelji / kritika monističkih  koncepata političkog pluralizma u Bosni i Hercegovini, u:  Slaba društva i nevolje spluralizmom (zbornik radova),  Fondac ija Heinrich  Boll, Zagreb, 2005.
* Groznica propagande ili korumpirana demokratija, Zeničke sveske, Zenica, 2005.
* Jugoistočna Evropa: Postimperijalno oblikovanje nove geopolitičke monade,Dijalog, Sarajevo, br. 3 - 4, 2004.
* Moć razlike, Odjek, Sarajevo, broj 1-2, 2004.
* Univerzitet u dekonstrukciji, Odjek, Sarajevo, br. 1-2, 2004.
* Dejtonska država: strategijska prepreka razvoju lokalnih autonomija, Gaudeamus,V, 9-10., Mostar
* Upravljanje krizom u Jugoistočnoj Evropi, Kriminalističke sveske, Fakultet kriminalističkih nauka, broj 3-4, Sarajevo, 2003.(ovaj rad proglašen je najboljim znanstvenim tekstom na konkursu Fakulteta političkih nauka Univerziteta u  Sarajevu za 2003. godinu.)
* Zakašnjela nacija i neuspješna država, Ljudska prava, Pravni fakultet, broj  2-3,  Sarajevo, 2003.  
* Bosna iza Dejtona: Geopolitička iskušenja postmoderne države,  Znakovi vremena, br. 15., Sarajevo, 2002.
* Izbori uBosni i Hercegovini, Transitions, IWPR, London, ljeto 1998.
* Pax Americana: Bosnia-Herzegovina  and National Interest of the United States of America, Center for Strategic Studies  Ljubljana, 1997.
* Bosna i američki nacionalni interesi, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 1996.
* Republika Srpska-balkanska Južna Osetija, Puls demokratije, www.pulsdemokratije.net, 2008.
* Die Geopolitik Russlands und der Fall Bosnien-Herzegowina. Republika Srpska - das Südossetien vom Balkan ([Http://www.boell.de/internationalepolitik/aussen-sicherheit-4729.html dostupno online]), 2008.
* Geopolitika Rusije i Bosna i Hercegovina, E-novine, Beograd, 2008.
* Sa OHR-om u Evropsku Uniju, Oslobođenje, Sarajevo, 2008.
* Stvarno i moguće, Oslobođenje, Sarajevo, 2008.
* Bilo koji Washington, Oslobođenje, 2008.
* Dejton u mraku, E-novine, Beograd, 2008.
* Međunarodna zajednica i upravljanje zarobljenom državom, Vanjskopolitička inicijativa, II, 1, 1-8., Sarajevo, 2007.
* Balkan između SAD-a i Evropske Unije, Godišnjak Fakulteta političkih nauka, II,  2,  122-130. , 2007.
* (Post) dayton Bosnia and Herzegovina: 21.11.1995 - 21.11.2006 / Eleven Years of a divided Society and an underdeveloped State, u: Međunarodni  forum Bosnae, ii, 39, 87-104.,  2007.
* Pledoaje za novi društveni ugovor, Analitički pogled, ii, 2, 59-72.,Sarajevo, 2007.
* Plea for a new Social Contract, Analytical outlook, ii,  2, 63-78, Sarajevo, 2007.
* Les nouveaux Balkans,  &quot;au sud de L’EST&quot; : Une revue sur les cultures des Balkans,  ii,2., 2007.
* Geofilozofija i geopolitika  evrope/religijski ključ, u: Cvitković Ivan, Abazović Dino, (ur.): Religija i evropske integracije, Magistrat, Fakultet političkih nauka,Sarajevo, 2007.
* Jugoistočna Evropa – regija koja dolazi, [[Vanjskopolitička inicijativa BiH]], 2, 1-11., Sarajevo, ([http://vpi.ba/novost/9565/sarajevo-juli-2006.-jugoistocna-evropa-regija-koja-dolazi dostupno online]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}) 2006.
* South-east Europe: An upcoming region, Foreign Policy Initiative of Bosnia and Herzegovina, 2, 1-11., Sarajevo, 2006.
* Politička filozofija bosanskohercegovačkog društva, Dijalog,  xii,  nova serija, 3/4,  269-273., Sarajevo, 2006.
* Evropa. Geopolitička objava, ([https://web.archive.org/web/20090511071023/http://www.alexandria-press.com/online/online57_nerzuk_curak_evropa_geopoliticka_objava.htm dostupno online]), 2006.
* Evropa. Geopolitička objava, Pregled, lxxxv, 1-2, 55-67.,Sarajevo, 2006.
* Posljednji Balkan, Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi, god. I, br.2/3, august 2010; str. 42-52 ( tekst objavljen i na engleskom jeziku)
* Nato, znaš li svoj dug, Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi, god I, br.1, april 2010; str.10-14 ( tekst objavljen i na engleskom jeziku)
* Socijalni darvinizam i biološki imperijalizam u postdejtonskoj BiH, ANUBiH, juli 2010.
* Nacionalistička egzekucija multikulturnog raja,  u Mjesto i uloga “ostalih” u Ustavu Bosne i Hercegovine i budućim ustavnim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, Zbornik Institut za društvena istraživanja FPN-a, ur. Abazović D., Mujkić A., Vehabović F., Vajzović E., Sarajevo, 2010; str. 65-73
* Can a Region be a Homeland, Bosnian Studies, Vol. III, No.3/2009, Sarajevo, p.&amp;nbsp;28-33
* Je li ovo zemlja za sve naše ljude, E-novine, Beograd, novembar 2009.
* Sumnja je početak vjerovanja, Bosna Franciscana, 32/2010, Sarajevo-Zagreb
* Političke pretpostavke društvenih promjena, Novi  plamen, God. IV, broj 14, Zagreb, jesen 2010.str. 17-20.
* Sekularna država i nesekularno društvo, Odjek, Sarajevo, jesen 2010
* Bosnien-Herzegowina nach den Wahlen: (Wie) Kann aus einem Provisorium ein Staat entstehen?, Heinrich Boell Stiftung, Berlin, (24.11.2010)
* Treća evropa i metafizika Evropske Unije, 2009, hotel Grand, 20 godina od rušenja berlinskog zida medjunarodna naučna konferencija (tekst na nasem i engleskom)
* Mostovi Igmanske inicijative, govor povodom knjige Živorada Kovačevića, Sarajevo, decembar 2009
* Drugi put s Komšićem na izbore, elektronske novine Žurnal,maj 2010.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

== Vanjski linkovi ==
* http://atlantskainicijativa.org/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=164

{{DEFAULTSORT:Ćurak, Nerzuk}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački politolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]</text>
      <sha1>115htwbz2vxbqrnizn7sm7uk1w34iny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edin Šarčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>138945</id>
    <revision>
      <id>3671184</id>
      <parentid>3560853</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:46:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18992" sha1="jiz5anw9pwfse57vf0jjfr7eq7acsxc" xml:space="preserve">{{Siroče|23|02|2012}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Edin Šarčević
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1958|6|16}}
|  mjesto_rođenja     = [[Sanski Most]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pravnik
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Dr. iur. habil. Edin Šarčević''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pravnik, vanredni profesor Pravnog fakulteta u [[Leipzig]]u i direktor [[Fondacija Centar za javno pravo]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fcjp.ba/index.php/-17997|title=Kontakt|website=www.fcjp.ba|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.aa.com.tr/ba/analiza-vijesti/prof-dr-edin-%C5%A1ar%C4%8Devi%C4%87-dodikovi-koraci-su-ilustracija-politi%C4%8Dkog-divljanja-i-nemaju-pravno-utemeljenje/2412576|title=Prof. dr. Edin Šarčević: Dodikovi koraci su ilustracija političkog divljanja i nemaju pravno utemeljenje|website=www.aa.com.tr|access-date=7. 12. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 16. 06. 1958. u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]] (Jugoslavija), gdje je i maturirao 1977. Iste godine je započeo studij na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnom fakultetu u Sarajevu]] i završio ga u redovnom roku, juna 1981. U toku studija je bio angažiran kao demonstrator na predmetu Istorija države i prava naroda SFRJ, a nagrađivan je studentskim nagradama za uspjehe postignute tokom studija.

1981. se zaposlio, najprije kao novinar, a zatim kao urednik u redakciji Aktualno-informativnog programa na [[Radio Sarajevo|Radio Sarajevu]]. Kratko nakon toga, polovinom 1982. je dobio posao u Sanskom Mostu kao pripravnik u općinskoj službi zajedničkih poslova. Ovdje je vodio više referata iz nadležnosti sekretara općine. Po odsluženju vojnog roka (april 1993.) dobio je mjesto u redakciji Trećeg programa Radio Sarajeva na mjestu urednika za područja pravnih i ekonomskih nauka i za područje likovne kritike. Ovdje je u časopisu Treći program, kao urednik, od 1984. do 1988. bio odgovoran za navedena područja i aktivno je radio na uredničkom profiliranju časopisa.

Na postdipomski studij pravnoteorijskog smjera Pravnog fakulteta [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] upisao se 1984. i odbranom magistarskog rada 26. 12. 1988. stekao zvanje &quot;magistra pravnih nauka&quot;.

Na Pravnom fakultetu u Sarajevu se zaposlio na katedri državnog prava u ljetnom semestru 1988, najprije u zvanju asistenta, a nakon sticanja zvanja magistra izabran je, krajem iste godine, u višeg asistenta. Njemačka zaklada za akademsku razmjenu (DAAD) je odobrila finansijska sredstva za naučno-istraživački program o pravnoj državi od školske 1988/89.

Stipendiju je preuzeo na Pravnom i ekonomskom fakultetu Saarlanda (Saarbrücken) septembra 1988, gdje je započeo sa istraživanjima. Iste godine je upisao doktorski studij i pristupio, pod mentorstvom prof. dr. Joachima Burmeistera i prof. dr. Ulfrida Neumanna, pripremama za izradu disertacije. Potrebne ispite je položio do ljetnog semestra 1990, krajem istog semestra je predao manuskript disertacije.

Uslijedio je povratak na Pravni fakultet u Sarajevo početkom zimskog semestra 1990/91, gdje je nastavio sa radom kao viši asistent na predmetima Uvod u pravo i Teorija prava sa prof. dr. Zdravkom Grebom. U ovom periodu je aktivno učestvovao u radu nekoliko sesija Grupe za teoriju prava SANU i koncipirao izmjene studija prava, koje su tek 1998. preuzete na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

Mjesto gostujućeg docenta na Pravnom fakultetu Univerziteta Helsinki (Finska) dobio je na evropskom konkursu finskog Ministarstva za nauku. Docenturu je, prema vlastitoj želji, preuzeo početkom ljetnog semestra 1992. Ovdje je na njemačkom jeziku držao predavanja iz teorije prava i pravne argumentacije, a paralelno je proučavao uticaj njemačke filozofije prava na finske pravne škole. Na odbranu disertacije je pozvan za juni iste godine. Disertacija je zajedno sa ispitima dobila najviše ocjene i nagrađena je univerzitetskom nagradom kao najbolja disertacija sa područja pravnih nauka u akademskoj 1992. Krajem iste godine se takmičio za mjesto asistenta na Pravnom fakultetu u Leipzigu. Ovdje je nakon angažmana u Helsinkiju krajem zimskog semestra 1992/93. započeo sa radom u statusu asistenta.

Na Pravnom fakultetu u Leipzigu je od prvog dana bio uključen u obrazovni proces, najprije u nastavi u radnim grupama, a zatim kao predavač u punom obimu. Nakon habilitacije za područja državnog prava, opće teorije države, evropskog i međunarodnog prava (1999/2002.) preuzeo je rukovođenje postiplomskog studija Pravo evropskih integracija, gdje je do zimskog semstra 2004/05. organizirao studij i provodio ispite. U zvanje „vanrednog Profesora“ je izabran juna 2004. i u tom zvanju danas predaje različite javnopravne i teorijske discipline dodiplomskog i postdiplomskog studija.

Njegov angažman na pravnom fakultetu u Leipzigu obuhvata rad u akademskim tijelima, rukovođenje katedrama i institutima, kao i rad na različitim projektima, uključivši i ekspertize za različita područja javnog i privatnog prava. Paralelno je, kao strani predavač, bio angažiran u postdiplomskoj nastavi na pravnim fakultetima u Skopju, Mostaru i Sarajevu.

== Bibliografija objavljenih naučnih radova ==
=== Knjige ===
* ''Rechtsstaat. Modernität und Universalitätsanspruch der klassischen Rechtsstaatstheorien - eine Bilanz der Rechtsstaatslehren zwischen aufgeklärtem Liberalismus und Nationalsozialismus'', Leipziger Juristische Studien, tom 1, Leipzig 1996. ({{ISBN|3-929031-88-4}} 362 strana: 343, 19); (prikaz: M. Nierhaus, DÖV 1998, s. 349 i dalje).
* ''Die Schlussphase der Verfassunggebung in Bosnien und Herzegowina'', Leipziger Juristische Vorträge, tom 28, Leipzig 1996. ({{ISBN|3-931922-31-6}} strana: 60);(prikaz: H. Hecker, WGO-MfOR 1996, s. 317 i dalje).
* ''Ustav i politika. Kritika etničkih ustava i postrepubličkog ustavotvorstva u Bosni i Hercegovini'', Ljubljana/Sarajevo, 1997. ([UDK: 342.4323.1/342.2(497.6) strana 168: 151, 4, 6], recenzenti: prof. dr. Z. Grebo, prof. dr. O. Ibrahimagić;(prikaz: S. Kurtčehajić, Pravna misao, 3-4/1998, s. 92-95).
* ''Das Bundesstaatsprinzip'', Jus Publicum – tom 55, Mohr Siebeck, Tübingen 2000. ({{ISBN|3-16-147263-2}} strana: 283);(prikazi: H. Bauer, Der Staat, tom 40 [2000], s. 623 i dalje.; R. Winkler, Journal für Rechtspolitik 3/2002, s. 209 i dalje).
* ''Religionsfreiheit und der Streit um den Ruf des Muezzins'', Leipziger Juristische Vorträge, tom 46, Leipzig, 2000. (ISBN 3.-934565-43-3 strana: 34).
* Edin Šarčević/Ralf Brinktrine, ''Fallsammlung zum Staatsrecht'', Juristische Examensklausuren, Springer Verlag – Berlin/Heidelberg 2004. 6 od 12 slučajeva u knjizi autorstvo E. Šarčević ({{ISBN|3-540-00013-5}}, 252 strane);
* ''Osnove njemačkog Državnog prava'' (s prevodom njemačkog Ustava), Sarajevo 2005. ({{ISBN|9958-9318-4-2}} 342 strane: XV, 188, 87, 78); recenzenti: prof. dr. Z. Grebo, prof. dr. S. Bosto.
* ''Dejtonski ustav: Karakteristike i karakteristični problemi'', Sarajevo 2009. ({{ISBN|978-9958-9963-1-3}} strana: 98).
* ''Ustav iz nužde: Prilog konsolidaciji ustavnog prava Bosne i Hercegovine'', Sarajevo 2010, 450 strana; {{ISBN|978-9958-33-032-2}}.

=== Zbornici radova ===
* Rolf Hanusch/Edin Šarčević/ Hans Thomä-Venske (pripremili i uredili), ''Flüchtlinge, Verfassungsrecht und Menschenrechte'', Siegburg 1997. ({{ISBN|0948-9010}} strana: 193). vlastiti prilog (51 strana): Schlußphase der Verfassunggebung in Bosnien und Herzegowina, s. 21-72.
* Edin Šarčević (pripremio i uredio), ''Ustavno zaokruživanje države'', Beograd/Podgorica 2007. ({{ISBN|978-86-86793-00-3}} strana: 166). vlastiti prilog (61 strana): Podjela vlasti u ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore, s.21-82.

=== Prilozi u naučnim časopisima ===
* ''Pravo između ideje i stvarnosti'', Pregled, Sarajevo 3/1987, s. 341-354;
* ''Pravna filozofija – tri teze o pravnofilozofskom i filozofskom obrazovanju'', Pravna misao. Časopis za pravnu teoriju i praksu, Sarajevo 3-4/1987, s. 51-61; (pregledni rad). 
* ''Pojam pravne države. Ka razumijevanju pravne države'', Arhiv za pravne i društvene nauke, Beograd 4/1989, s. 409-446;
* ''Pravna država u Kantovoj filozofiji prava''. ''Ranoliberlana teorija pravne države'', Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1990, s. 285-200
* ''Ka sistematizaciji teorije pravne države'', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb 1990, s. 418-428
* ''Fenomenologija pravne države. Sinteza pravnodržavnih elemenata'', Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1991, s. 185-200
* ''Mißbrauch eines Begriffs – Rechtsstaat und Nationalsozialismus'', Rechtstheorie, tom 24, 1993, s. 205-223;
* ''Suverenitet - pojam i modeli'', Pravna misao, Sarajevo 7-12/1995, s. 50-68;
* ''Odgovornost kolektiva: Pravnofilozofska skica'', KULT B, časopis za kulturu, nauku i politiku, Sarajevo/München/Wien/Praha/London, 1/1996, s. 78-86 (neklasificirana pravnofilozofska analiza). 
* ''Ústava, politika a multikulturalismus'', Politologick’y časopis Nr. 4, Brno 1996, s. 355-367;
* ''Auflösung der „Kroatischen Republik Herzeg-Bosna“'', WGO - Monatshefte für Osteuropäisches Recht 1997, s. 326-330; (pregledni rad).
* ''Das neue bosnische Staatsangehörigkeitsgesetz'', WGO - MfOR 5/1998, S. 331-336 (komentar zakona).
* ''Kako pisati udžbenik Ustavnog prava'', Pravna misao, Sarajevo 9-12/1998, s. 105-116 (rasprava u formi recenzija).
* ''Das Rechtsstaatsprinzip (Themenklausur zur Vorbereitung auf die Erste Juristische Staatsprüfung)'', SächsVBl 11/1999, s. 218-258 (tematska klauzura/ispitno pitanje, sa rješenjem, za polaganje prvog državnog ispita).
* ''Pravni akti Evropske zajednice'', Pravna misao, Sarajevo 1-2/1999, s. 8-23;
* ''Državnost saveznih zemalja u njemačkom ustavnom sistemu: o jednom uspješnom ustavnom modelu savezne države'' - povodom 50. godišnjice njemačkog Ustava, Pravna misao, Sarajevo 9-10/1999, s. 5-25;
* ''Religionsfreiheit und der Streit um den Ruf des Muezzins'', u: DVBl. 8/2000, s. 519-528;
* ''Der EuGH als gesetzlicher Richter (Art. 101 I GG): Zwischenbilanz über den Streit um Inhalt und Form des Kooperationsverhältnisses von BVerfG und EuGH'', DÖV 22/2000, s. 941-949;
* ''Das Subsidiaritätsprinzip im positiven Verfassungsrecht und seine Relevanz für die Gesetzgebung im Bundesstaat'', ZG 4/2000, s. 328-344;
* ''Völkerrechtlicher Vertrag als „Gestaltungsinstrument“ der Verfassunggebung: Das Daytoner Verfassungsexperiment mit Präzedenzwirkung?'', AVR tom 39 (2001), s. 297-339; (izvorni naučni rad – članak).
* ''Verfassunggebung und „konstitutives Volk“: Bosnien-Herzegowina zwischen Natur- und Rechtszustand'', JöR, tom 2001, s. 493-532; (izvorni znanstveni rad – članak).
* ''EU-Erweiterung nach Art. 49 EUV: Ermessensentscheidungen und Beitrittsrecht'', EuR 4/2002, s. 461-482;
* ''Vorabentscheidungsverfahren nach Art. 234 EGV: Eine besondere Form des Rechtstransfers?'', DÖV 2007, s. 593-600;
* ''Postupak prethodnog odlučivanja – posebna vrsta pravnog transfera (prenošenje pravnog standarda sa evropskog na nacionlani nivo'', objavljen u: Pravna misao, Sarajevo, Nr. 9-10/2006, s. 5-15;. isto, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 44/2007, s. 463-476;
* ''Bosnia and Herzegovina and Controversies of the EU Integration Processes (Constitutional View)'' ZöR 2/2009. s. 237-249. ''Prevod: Bosna i Hercegovina i protuvrječnosti procesa evropskih intagracija - ustavnopravni pogled'', Dijalog, Sarajevo 1/2008, s. 123-136;
* ''Princip „neutralnost“: Odnos religije i države u njemačkom Državnom pravu'', Društvena istraživanja – Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica, 3/2008, S. 17-27;
* ''Dejtonski ustav: karakteristike i problemi (Die Daytoner Verfassung: Charakteristiken und Probleme)'', Status, Mostar 13/2008, s. 153-168; (izvorni naučni rad – članak); elektronska verzija: IFIMES – International Institute for Middle East and Balkan Studies, prerađena i dopunjena verzija: ''Karakteriziranje dejtonskog ustavnog modela – o jednom neuspješnom ustavnom eksperimentu'', prihvaćen za prvi broj novopokrenutog časopisa Thesaurus Iuris, Beograd 2010, ca 35 strana, u štampi.

=== Prilozi u zbornicima radova ===
* ''Mißbrauch eines Begriffs - Rechtsstaat und Nationalsozialismus'', u: Müller/Basta (Hrsg.), Rechtsstaat: Ursprung und Zukunft einer Idee, Beograd, 1991, s. 157-169;
* ''Odgovornost kolektiva: Pravnofilozofska skica'', u: Genocid u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova Međunarodnog kongresa za dokumentaciju genocida u BiH 1991. -1995, održanog u Bonu od 31. augusta do 4. septembra 1995, Sarajevo 1997, s. 612-622, ({{ISBN|9958-740-00-1}};
* ''Länderteil Bosnien-Herzegowina. Einführung'', u: G. Brunner (Hrsg.), Verfassungs- und Verwaltungsrecht der Staaten Osteuropas – VSO, Loseblatt, 14. Lieferung, prosinac 1997, s. 1-25; (pregledni rad).
* C. Degenhart/E. Šarčević, ''Landesstaatlichkeit im Rahmen bundesstaatlicher Rechtsordnung des Grundgesetzes'', u: Degenhart/Meissner (Hrsg.), Handbuch der Verfassung des Freistaates Sachsen, 1997, s. 81-99;
* ''Diplomatie als Verfassunggeber: Negative Lehren aus dem Abkommen von Dayton'', u: Diesner/Rochtus (Hrsg.), Verfassunggebungsprozesse im Vergleich, 2000, s. 41 i dalje;
* ''Transformation durch Verfassungsrecht: Grenzen realpolitischer Intervention in das nationale Rechtssystem'', u: C. Boulanger (Hrsg.), Recht in der Transformation. Rechts- und Verfassungswandel in Mittel- und Osteuropa, 2002, s. 233-255;
* ''Notstand und völkerrechtliches Verfassungsexperiment: Völkervertragsrechtliche Verfassunggebung auf dem Prüfstand'', u: Stern/Grupp (Hrsg.), Gedächtnisschrift f. J. Burmeister, 2005, S. 359-376;
* ''Bosnia and Herzegovina and Controversies of the EU Integration Processes (Constitutional View)/ Bosna i Hercegovina i proturiječnosti procesa EU integracija (ustavnopravni pogled)'', u: Bosnia and Herzegovina and Controversies of the integration Process/Bosna i Hercegovina i proturiječnosti procesa EU integracija, dvojezično izdanje bosanski/engleski, Heinrich-Böll-Fonadacija, Sarajevo 2008, s. 93-104 ({{ISBN|978-9958-9889-5-0}} 127 strana: 63, 61,3);
* ''Savezni ustavni sud: ustavni položaj i nadležnosti'', u:Izabrane odluke njemačkog Saveznog ustavnog suda, jubilarno izdanje, Konrad-Adenauer-Stiftung, 2009, s. 31-61; (pregledni rad).

=== Prijevodi ===
* Bosnien-Herzegowina: ''Amnestiegesetz'' vom 12. 02. 1996, prevod na njemački Zakona o amnestiji BiH, sa popratnim komentarom, WGO-MfOR 1996, s. 111-113.
* ''Zakon o državljanstvu BiH (Das neue bosnische Staatsangehörigkeitsgesetz)'', prevod na njemački bosanskohercegovačkog zakona o državljanstvu,WGO - MfOR 5/1998, s. 337-348.
* ''Izbor i prevod odluka Saveznog ustavnog suda SR Njemačke o slobodi religije'', Društvena istraživanja – Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta Zenica, 3/2008, s. 28-58.
* ''Izabrane odluke njemačkog Saveznog ustavnog suda'', jubilarno izdanje, prevod odluka Saveznog ustavnog suda SR Njemačke, obrada, dopuna i prevod odluka, Konrad-Adenauer-Stiftung e.V, Skopje 2009 ({{ISBN|978-9989-2241-5-7}} prevedene odluke s.69-663).

=== Prikazi knjiga/recenzije (izbor) ===
* Wilhelm Hennis, Politik und praktische Philosophie, Odjek, Sarajevo 9/1984, s. 26.
* Alexander Kojéve, Esquisse d’une Phenomenologie du Droit, Odjek, Sarajevo 5/1985, S. 29.
* Chaim Perelman, Recht, Moral und Philosophie, Treći Program, Sarajevo 1984, (tom 46), s. 372-375.
* Marian Sawer, Marxism and the question of the Asiatic mode of produktion, Odjek, Sarajevo 7/1985, s. 22.
* Fritz Fischer, Savez elita, Odjek, Sarajevo 19/1985, s. 24.
* Leszek Kolakowski, Glavni tokovi marksizma, Grafički zavod, Beograd 1985, Odjek, Sarajevo 9/1986, s. 27.
* Noel Malcolm, Povijest Bosne, kratki pregled, Erasmus - Zagreb/Sarajevo 1995, WGO-MfOR 1995, S. 372-374.
* Christian Starck, Die Verfassung der neuen deutschen Länder. Eine vergleichende Untersuchung, C.F.Müller-Verl., Heidelberg 1994, SächsVBl 3/1996, s. 76.
* Katharina Sobota, Das Prinzip Rechtsstaat. Verfassungs- und verwaltungsrechtliche Aspekte, Mohr Siebeck, 1997, ARSP Bd. 84 (1998), S. 593-596.
* Guido Burger, Staatskirchenrecht in Sachsen. Das Verhältnis von Staat und Religionsgemeinschaften im sächsischen Landesrecht, Leipziger Universitätsverlag 1998, SächsVBl 1999, S. 120.
* Erhard Denninger, Menschenrechte und Grundgesetz. Zwei Essays. Einheim: Beltz Athenäum Verl, 1994, Rechtstheorie tom 30 (1999), s. 258-261.
* Oliver Suhr, Europäische Presse-Selbstkontrolle. Nomos Verl., 1998, TV Diskurs, 13/2000, s. 106/7.
* Osvrt na udžbenik Ustavnog prava Rajka Kuzmanovića, Banja Luka, knjiga I. i II. Pravna misao, Sarajevo, 3-4/2000, s. 71-89;
* Smail Balić, Zaboravljeni islam, Wien 2000, Odjek 1/2001, S. 106-108;
* Daniel Beisel, Die Kunstfreiheitsgarantie des Grundgesetzes und ihre strafrechtlichen Grenzen. R.v.Decker’s Verlag, TV Diskurs, 16/2001, S. 98-100.
* Tarik Haverić, Ethnos i demokratija, Rabic, Sarajevo 2006, Most, 208/2007, s. 74-77.
* Vodič kroz bosanske politike (T. Haverić, ethnos i demokratija, Rabic, Sarajevo, 2006), Anali hrvatskog politološkog društva 2007, s. 399-405.
* Sociološko-pravne doktrine: Duško Vrban, Sociologija prava. Uvod i izvršne osnove, Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb 2006, Društvena istraživanja, časopis Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, 2/2007, s. 183-186.

=== Ostalo ===
* ''Moderner Nationalstaat und ethnisches Prinzip'', Perspektiven 23/1995, s. 26.
* ''Die Wahl in Bosnien-Herzegowina'', u: Menschenrechte, Frankfurt a.M., September/Oktober 1996, s. 3.
* ''Die Fallen der aktuellen Verfassunggesetzgebung in Bosnien und Herzegowina'', Juropean, Nr. 10/1996, s. 17-18.
* ''Gesetzgebung in Bosnien-Herzegowina'', redovni prikaz zakonodavstva između 1994-1999, u: WGO Monatshefte für Osteuropäisches Recht; objavljivano u: tomovima 37, s. 137 i dalje.; 38, s. 68 i dalje; 39, s. 136 i dalje itd.
* ''Ustavnopravni paradoksi Bosne i Hercegovine'', u: Evropska unija i BiH između upravljanja krizom i izgradnje države, Zbornik radova i izbor iz diskusije s konferencije održane u Sarajevu 9. septebra 2004, Sarajevo 2005, s. 21-26 i 50-51

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

== Vanjski linkovi ==
[https://web.archive.org/web/20120418055713/http://www.fcjp.ba/content/view/5/107 Zvanična web stranica Centra za javno pravo (CJP)]

{{DEFAULTSORT:Šarčević, Edin}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sanski Most]]
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]</text>
      <sha1>jiz5anw9pwfse57vf0jjfr7eq7acsxc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boško Kućanski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139380</id>
    <revision>
      <id>3671253</id>
      <parentid>3051817</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:07:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3082" sha1="5z63z0i30yuwb8meq7ojshozusipd0x" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Boško Kućanski
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     ={{Datum rođenja|1931|5|29}}
| mjesto_rođenja    =Krbavica, Plitvička Jezera
| datum_smrti       ={{Datum smrti i godine|2016|11|20|1931|5|29}}
| mjesto_smrti      =Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =skulptura
| djela             =
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =Grand Prix na svjetskoj bijenalnoj izložbi u [[Budimpešta|Budimpešti]], 1973
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Boško Kućanski''' ([[29. maj]] [[1931]]. [[Krbavica (Plitvička Jezera)|Krbavica]], [[Hrvatska]] – [[20. novembar]] [[2016]], [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina) bio je  [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] skulptor. Završio je Stomatološki fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] (1958) i Medicinski fakultet [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]. Studirao je Historiju umjetnosti u Beogradu i studijski boravio u Italiji, Francuskoj, Španiji, Njemačkoj, Kanadi i SAD. 

Redovni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademija nauka i umjetnosti BiH]] od 1978. godine na prijedlog [[Vojo Dimitrijević|Voje Dimitrijevića]], [[Mica Todorović|Mice Todorović]], [[Ivo Šeremet|Ive Šeremeta]] i [[Derviš Sušić|Derviša Sušića]].&lt;ref name=&gt;[http://www.infobar.ba/kategorije/go-out-calendar/kultura_izlozbe/2008/akademici_likovni_umjetnici.php &quot;Akademici likovni umjetnici&quot;]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; 

Do sada je imao preko sedamdeset samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Za svoja likovna ostvarenja dobio je brojne nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja, kao i Grand Prix na svjetskoj bijenalnoj izložbi u Budimpešti, 1973. godine. Djela mu se nalaze u galerijama i muzejima u zemlji i inostranstvu.

Do svoje smrti 20. novembra 2016. živio je u Sarajevu.

== Djela  ==
* ''Totemski par'', bojena terakota, 1974.
* ''Magična rozeta'', 2008.
* ''Stojte galije carske'' 2008.

== Izložbe ==
* Boško Kućanski: ''Retrospektivna izložba slika i skulptura (1951-2001)'', Collegium Artisticum, mart 2001.

== Literatura ==
* Katalog, UMJETNOST BOSNE I HERCEGOVINE 1974 – 1984, Sarajevo 1984.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Također pogledajte ==
[[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]

== Vanjski linkovi ==
*[http://www.krug99.ba/galerija/Trazigal.asp?Traziautor=Bo%9Ako+Ku%E6anski&amp;Submit=Poka%9Ei Galerija KRUGA 99]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} Boško Kućanski

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kućanski, Boško}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kipari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Korenica]]
[[Kategorija:Jugoslavenski umjetnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kipari]]
[[Kategorija:Rođeni 1931.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]</text>
      <sha1>5z63z0i30yuwb8meq7ojshozusipd0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Likar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139535</id>
    <revision>
      <id>3671280</id>
      <parentid>3520908</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:13:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6808" sha1="3qd8y410pcycv8b55awyycuj5gy0hoi" xml:space="preserve">{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               =Franjo Likar
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =22. januar 1928
| mjesto_rođenja    =[[Varaždin]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti       =13. januar 2023
| mjesto_smrti      =[[Klagenfurt]], [[Austrija]]
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =[[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Srednja škola primijenjenih umjetnosti, Sarajevo]] 1951.
| supružnik         =
| period            =
| vrsta_umjetnosti  =slikarstvo, skulptura, grafika, instalacija, fotografija, film, pozorišna scenografija
| djela             =&quot;Slika u plavom&quot;, &quot;Plivačica&quot;, &quot;Strah&quot;,
| utjecao           =
| utjecali          =
| nagrade           =[[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]
| potpis            =
| web-stranica      =
}}
'''Franjo Likar''' bio je jedan od najvažnijih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] pripadnika savremene umjetnosti i  multimedijalni umjetnik koji se pored slikarstva bavio [[Skulptura|skulpturom]], [[Grafika|grafikom]], pozorišnom scenografijom, [[film]]om, [[Fotografija|fotografijom]] i [[Instalacija (umjetnost)|instalacijom]]. Ovaj akademski slikar obilježio je stvaralačku likovnu klimu u Sarajevu u periodu između [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].

== Biografija i karijera ==
Završio je [[Srednja škola primijenjenih umjetnosti Sarajevo|Školu za primijenjene umjetnosti u Sarajevu]] 1951. godine i umjetničke zanate u [[Sarajevo|Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://museums.eu/exhibition/details/7080/franjo-likar|title= ''Franjo Likar''|work= museums.eu|access-date= 16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;
Jedna od prepoznatljivih osobina stvaralaštva Franje Likara je raznožanrovsko modeliranje njegovog likovnog izraza, pri čemu je teško  odrediti gdje prestaje [[slikarstvo]] ili umjeće grafike, a gdje otpočinje skulpturalnost.
Dobitnik je nekoliko republičkih, gradskih i strukovnih nagrada za svoj rad, među kojima je i [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] 1964. godine. Od 2008. godine bio je član je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Radovi mu se nalaze u umjetničkim zbirkama širom svijeta, kao što su: Muzej moderne umjetnosti u Beču, Muzej savremene umjetnosti u Beogradu,  Museum sztuki wspolezesnej u Warszavi, Museum of Modern Art u New Yorku, Moderna galerija u Ljubljani, [[Ars Aevi]], [[Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine|Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]].
Živio je i stvarao blizu četrdeset godina u Sarajevu, ali je prije početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] živio na relaciji [[Klagenfurt]] (Austrija), [[Brela]] (Hrvatska) i Sarajevo.&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-franjo-likar-izvanredni-bosanskohercegovacki-umjetnik/480597|title= ''Preminuo Franjo Likar, izvanredni bosanskohercegovački umjetnik''|work= radiosarajevo.ba|access-date= 16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi o Franji Likaru ===
Prema riječima direktora Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Straje Krsmanovića o umjetniku Franji Likaru, radi se o stvaratelju koji predstavlja jednu od najrelevantnijih pojava u likovnom životu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Tokom 1960-ih i 1970-ih godina kada se on javio u likovnom životu, to je bio radikalni zaokret podcrtavajući Likarovu originalnost u mišljenju, likovnom jeziku i stvaralačkom izrazu uopće. Prema njegovim riječima, ovaj umjetnik je u to vrijeme &quot;okrenuo sve naglavačke&quot;, te je dotadašnju likovnu umjetnost figuracije i [[Socrealizam|socrealizma]] oplemenio originalnim, smjelim i svježim idejama i jednostavno, postavio temelje onome što se danas naziva savremena, [[konceptualna umjetnost]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.vecernji.ba/kultura/otvorena-samostalna-izlozba-franje-likara-1206939|title= ''Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine - Otvorena samostalna izložba Franje Likara''|work= vecernji.ba|access-date= 16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

Kritičarka Paula Meckling u Freiburgu, povodom Likareve slikarske soareje napisala je: &quot;U nastojanju Franje Likara da ostvari oblik i strukturu životnog, mi prepoznajemo snagu jednog nastojanja da se otkrije rezonanca ljudske pramelodije…&quot;

Filmska redateljka [[Vesna Ljubić]] zapisala je u tekstu ''&quot;Likar - krajnji cilj levitacija&quot;'': Komponenta kojoj Likar pridaje isti značaj kao i samom crtežu jest tekst kao dio grafike. Uvijek je Likar upotrebljavao razne natpise, [[Latinski jezik|latinske]], [[Hebrejski jezik|hebrejske]], natpise iz novina, iz stripova, ali uvijek je to imalo dekorativnu funkciju, ili rješavanje [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] ili naprosto jedan muzički akcenat, nekad je tekst samostalan, po vrijednosti u razini, a ponekad iznad slike. Potpuno sam sigurna, kao što je i Likar siguran, da su [[Sandro Botticelli|Boticelliju]] anđeli pravili slike, da su i njemu, mada to nikada nije htio priznati, zasigurno, anđeli pisali ove tekstove… &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.tacno.net/kultura/susreti-sa-umjetnoscu-franje-likara/|title= ''Susreti sa umjetnoću Franje Likara - Zapisi o čitanju likovne lingve Franje Likara''|work= tacno.net|access-date= 16. 5. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Djela  ==
==== Slike ====
* ''&quot;Slika u plavom&quot;'', [[Uljane boje|ulje]] na platnu
* ''&quot;Plivačica&quot;'', ulje na platnu, 1956.
* ''&quot;Strah&quot;'', ulje na lesonitu, 1956.
==== Produkcijski dizajni za filmove ====
* ''[[Nokaut (film)|Nokaut]]'' (1971.)
* ''[[Simha (TV serija]]'' (1975.)
* ''[[Prkosna delta]]'' (1980.)
* ''[[Posljednji skretničar uzanog kolosijeka]]'' (1986.)

== Nagrade ==
* '''1964.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]];

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.bosnjackiinstitut.ba/novost/3323/otvorena-izlozba-franje-likara-quotandjeli-i-sve-sto-lebdiquot#/gallery/foto/042011/franjolikar/Naslovna.JPG Bošnjački institut - Izložba Franje Likara &quot;Anđeli i sve što lebdi&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823104748/http://www.bosnjackiinstitut.ba/novost/3323/otvorena-izlozba-franje-likara-quotandjeli-i-sve-sto-lebdiquot#/gallery/foto/042011/franjolikar/Naslovna.JPG |date=23. 8. 2011 }}
* [https://www.tacno.net/kultura/vojislav-vujanovic-franjo-likar-u-umjetnickoj-galeriji-bih/, Vojislav Vujanović: Franjo Likar u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Likar Franjo}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački umjetnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Varaždin]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1928.]]
[[Kategorija:Umrli 2023.]]
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]</text>
      <sha1>3qd8y410pcycv8b55awyycuj5gy0hoi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamdija Ćemerlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147035</id>
    <revision>
      <id>3671187</id>
      <parentid>3509901</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:48:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2525" sha1="2tythucatdgf07eeuy3elrf3ct6ywqo" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Hamdija Ćemerlić
| slika              =
| veličina_slike     =
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1905|3|21}}
| mjesto_rođenja     = Austro-ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1990|||1905|3|21}}
| mjesto_smrti       = SFR Jugoslavija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Hamdija Ćemerlić''' (1905.-1990.) bio je [[akademik]] i [[rektor]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].  Bio je prvi [[dekan]] Islamskog teološkog fakulteta, kasnije preimenovanog u [[Fakultet islamskih nauka]]. Bio je član Matičarske komisije koja je izrađivala prvi nastavni plan Fakulteta islamskih nauka.

Predavao je predmet „Društveni i politički sistem SFRJ“. Bio je izvanredan poznavatelj filozofije prava i države.

Učestvovao je na zasjedanju ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a u [[Jajce|Jajcu]], zatim u donošenju prvog ustava [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i najviših pravnih akata [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], čime je dao vlastiti doprinos očuvanju i afirmaciji državnosti BiH.

Aktivno je učestvovao u donošenju Ustava Islamske zajednice u Jugoslaviji. Objavio je preko 70 naučnih i stručnih radova, prikaza i recenzija. Zaslužan je također za demokratizaciju Islamske zajednice, i time dao veliki doprinos razvoju njenih najvažnijih institucija.

S obzirom na to da je rad na Univerzitetu bio u sukobu sa političkim djelovanjem, akademik Ćemerlić se odrekao obnašanja bilo kakvih političkih funkcija u korist rada na Univerzitetu.

Prvi je postigao doktorat iz oblasti pravnih nauka na poznatom [[Pariz|pariskom]] Univerzitetu Sorbonne.

Godine 1974. odlazi u penziju.  Nakon smrti akademika Ćemerlića, Akademija nauka i umjetnosti BiH je objavila Zbornik radova posvećen upravo Hamdiji Ćemerliću.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fin.ba/datoteke/Zbornik11.pdf |title=www.fin.ba/datoteke/Zbornik11.pdf |access-date=17. 8. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417043104/http://www.fin.ba/datoteke/Zbornik11.pdf |archive-date=17. 4. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U njegovu čast, bivša ulica Bratstva i jedinstva u Sarajevu, općina [[Novo Sarajevo]], dobila je ime ulica Hamdije Ćemerlića.

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Ćemerlić, Hamdija}}
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1905.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]</text>
      <sha1>2tythucatdgf07eeuy3elrf3ct6ywqo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak akademika ANUBiH</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164151</id>
    <revision>
      <id>3671358</id>
      <parentid>3671154</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T08:31:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>ažuriranje članova, ostaje sortiranje i dopuna informacije o umrlim članovima</comment>
      <origin>3671358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20485" sha1="rp301ib7taojcn008w5j7y6yq1go5tt" xml:space="preserve">Ovaj članak prikazuje sve članove [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], od njenog osnivanja 1966.&lt;ref name=&quot;Akademija&quot;&gt;[http://www.anubih.ba/ Službena stranica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine] {{Simboli jezika|bs}}{{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

{{TOC}}
== A ==
*[[Naim Afgan]],
*[[Libero Ajello]],
*[[Ivo Andrić]], izabran 23. decembra 1969. godine;
*[[Mihajlo Apostolski]],
*[[Antun Augustinčić]],
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Elvis Ahmetović]]
== B ==
*[[Anto Babić]] (1899-1974.), Odjeljenje društvenih nauka;
* [[Mile Babić]], Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Josip Bać]] (1902-85.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Branko Bajčetić]],
*[[Mahmut Bajraktarević]] (1909-85.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Vladimir Bakarić]], izabran 18. aprila 1974. godine;
*[[Henrik Barić]] (1888-1957.), Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka;
*[[Midhat Begić]] (1911-83.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Mehmed Begović]],
*[[Alojz Benac]] (1914-92.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Ljubomir Berberović]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabran za dopisnog člana 1978. godine i za redovnog 1984. godine;
*[[Stane Bernik]],
*[[Vladimir Beus]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[France Bezlaj]],
*[[Bogdan Bogdanović]], izabran 14. maja 2002. godine;
*[[Đorđe Bošković]],
*[[Josip Broz Tito]], izabran 19. novembra 1969. godine;
*[[Dalibor Brozović]]
*[[Bogdan Brecelj]],
*[[Ibro Brkić]] (1901-89.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Sead Brkić]] (1927-94.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Milan Budimir]],
*[[Vaso Butozan]] (1902-74.), Odjeljenje medicinskih nauka;
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Jagoda Buić]]
== C ==
*[[Marko Ciglar]] (1911-98.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Carlos Luis de Cuenca]],
*[[Ivan Cvitković]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
== Č ==
*[[Edhem Čamo]] (1909-96.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Vladimir Čavka]],
*[[Muris Čičić]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Rodoljub Čolaković]], izabran 23. decembra 1969. godine;
*[[Borivoj Čović]] (1927-95.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Vaso Čubrilović]],
* [[Fikret Čaušević]], Odjeljenje društvenih nauka;
* [[Ekrem Čaušević]], Odjeljenje humanističkih nauka
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Hamid Čustović]]
== Ć ==
*[[Hamdija Ćemerlić]] (1905-90.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Milivoje Ćirić]] (1923-89.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Sima Ćirković]],
*[[Branko Ćopić]],
*[[Dragomir Ćosić]],
*[[Nezruk Ćurak]], Odjeljenje društvenih nauka
== D ==
*[[Oskar Danon]],
*[[Mladen Deželić]],
*[[Braco Dimitrijević|Slobodan Dimitrijević]],
*[[Vojo Dimitrijević]] (1910-81.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Mihailo Dinić]],
*[[Robert Donia]],
*[[Vlatko Doleček]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Esad Duraković]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Branko Despot]], Odjeljenje humanističkih nauka
* [[Dragan Damjanović]]
== DŽ ==
*[[Mato Srećko Džaja]],
*[[Miralem Džinić]] (1918-84.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Mirna Džamonja]]
== Đ ==
*[[Mehmedalija Đonlagić]],
*[[Branislav Đurđev]] (1908-93.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Dušan Đurović]] (1901-93.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Momir Đurović]],
== E ==
*[[Stanislav V. Emeljanov]],
*[[Paton Boris Evgenevič]],
*[[Ulf Svante von Euler]]
== F ==
*[[Milenko Filipović]] (1902-69.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Muhamed Filipović]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 1978. godine i za redovnog 1987. godine;
*[[Nedim Filipović]] (1915-84.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Georgi Filipovski]],
*[[Eli Finci]],
*[[Jahiel Finci]] (1911-77.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Cvito Fisković]],
*[[Ivan Focht]] (1927-92.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Pavle Fukarek]] (1912-83.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Svjetlana Fajfer]]
== G ==
*[[Bobodžan Gafurovič-Gafurov]], 
*[[Ejup Ganić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Jakob Gaon]] (1914-95.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Milutin Garašanin]],
*[[Velibor Gligorić]],
* [[Teodor Gregorič]]
*[[Bogo Grafenauer]], 
*[[Drago Grdenić]],
*[[Paolo Graziosi]], 
*[[Teodor Gregorić]] (1911-74.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Ernest Grin]] (1899-76.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Jela Grujić-Vasić]] (1923-2009.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Branimir Gušić]],
*[[Nedeljko Gvozdenović]],
*[[Blagoje Govedarica]],
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Bayram Gazanfer]]
== H ==	
*[[Avdo Hadžibeganović]] (1921-94.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Hasan Hadžiomerović]] (1924-1989.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Hajrudin Hadžiselimović]] (1914-1981.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Rifat Hadžiselimović]] (1944-), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Julije Hahamović]] (1897-1990.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Kemal Hanjalić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1981. godine i za redovnog 1987; godine;
*[[Muhidin Hamamdžić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Horst Haselsteiner]],
*[[Zijad Haznadar]],
*[[Gerhard Wolf Heideger]],
*[[Dževad Hozo]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1981. godine i za redovnog 1987. godine;
*[[Serafin Hrkač]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Ahmet Hromadžić]] (1923-2003.), Odjeljenje za književnost i umjetnost
*[[Seid Huković]] (1925-2001.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Mirsada Hukić]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Hamza Humo]] (1895-1970.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
* [[Rešid Hafizović]];
* [[Svend Hansen]];
* [[Senahid Halilović]];
* [[Hazim Hrvatović]];
* [[Namik Hrle]]
*

== I ==
*[[Nedžad Ibrišimović]] (1940-2011.), Odjeljenje za umjetnost;
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
== J ==
*[[Živorad Janković]] (1924-90.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Božidar Jakac]],
*[[Risto Jeremić]] (1869-1952.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Josip Ježić]] (1899-1981.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Radoslav Jovanović]] (1906-85.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Vladimir Jokanović]] (1898-1968.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Ivan Jurković]],
*[[Dževad Juzbašić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2002. godine;
* [[Miro Jakovljević]]
== K ==
*[[Muhamed Kadić]] (1906-83.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Mustafa Kamarić]] (1906-73.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Dušan Kanazir]],
*[[Hamdija Kapidžić]] (1904-74.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabrana za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Kemal Kapetanović]] (1921-84.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Edvard Kardelj]], izabran 29. aprila 1971g. godine;
*[[Gordan Karaman]],
*[[Dževad Karahasan]], Odjeljenje umjetnosti. Izabran za člana 2008, za dopisnog člana 2012. godine. Redovni član od 2018.
*[[Muhamed Karamehmedović]] (1924-2008.), Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Radoslav Katičić]],
*[[Dušan Kecmanović]],
*[[Ilija Kecmanović]] (1902-75.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Franjo Kogoj]]
*[[Vojin Komadina]] (1933-97.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Blaže Koneski]]
*[[Faruk Konjhodžić]] (1936-2007.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Radomir Konstantinović]],
*[[Milivoje Kostić]] (1883-1974.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Nikola Kovač]], Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Mirko Kovač]],
*[[Blagoje Kovačević]] (1900-59.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Desanka Kovačević-Kojić]],
*[[Veselko Koroman]] ,Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Hamdija Kreševljaković]] (1888-1959.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Miroslav Krleža]]
*[[Slavica Krneta]] (1927-2010.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Dušan Krsmanović]] (1908-74.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Vera Kržišnik-Bukić]],
*[[Boško Kućanski]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1978. godine i za redovnog 1984. godine;
*[[Anton Kuhelj]], 
*[[Slavo Kukić]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine.
*[[Tvrtko Kulenović]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Skender Kulenović]],
*[[Đuro Kurepa]],
*[[Munib Karavdić]], Odjeljenje društvenih nauka
* [[Ivan Koprić]], Odjeljenje društvenih nauka
* [[Husnija Kamberović]];
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Mithad Kozličić]]

== L ==
*[[Alija Lekić]] (1940-2009.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Đorđe Lazarević]],
*[[Slavko Leovac]] (1929-2000.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Josip Lešić]] (1929-93.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Zdenko Lešić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1987. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Lidija Lincender-Cvijetić]] ,Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008. godine
*[[Franjo Likar]],
*[[Dubravko Lovrenović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Stjepan Lovrenović]] (1908-88.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Slobodan Loga]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
== LJ ==
*[[Krunoslav Ljolje]] (1928-2003.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
== M ==
*[[Dušan Maksimović]] (1915-78.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Dragomir Malić]] (1913-79.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Petar Mandić]] (1927-99.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Enver Mandžić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Manojlo Maravić]] (1919-2000.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Tihomil Marković]] (1919-84.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Branislav Martić]]  (1923-85.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Juraj Martinović]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Božidar Matić]], Odjeljenje tehničkih nauka izabran za dopisnog člana 1984. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Predrag Matvejević]],
*[[Esad Mekuli]],
*[[Senka Mesihović-Dinarević]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Stjepan Mikulec]] (1916-78.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Bogdan Milanković]] (1884-1966.), Odjeljenje istorijskih i filoloških nauka;
*[[Janez Milčinski]],
*[[Svetislav Milić]] (1923-73.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Radivoj Milin]] (1912-96.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Harry Miller]]&lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt;
*[[Radivoje Milin]] (1912-96.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Dejan Milošević]],Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Vlado Milošević]] (1901-90.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Bekir Misirlić]] (1931-2002.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Sven Mønnesland]],
*[[Ismet Mujezinović]] (1907-84.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Siniša Malešević]], Odjeljenje društvenih nauka
* [[Asim Mujkić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
== N ==
*[[Salko Nazečić]] (1904-70.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Juraj Neidhardt]] (1901-79.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Aleksandar Nikulin]] (1926-2005.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Grga Novak]],
* [[Boris A. Novak]]
== O ==
*[[Božidar Oklješa]],
*[[Mladen Oljača]] (1926-94.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Ljerka Ostojić]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Ladislav Ožegović]] (1921-2011.), Odjeljenje medicinskih nauka;
* [[Edmond Offerman]]

== P ==
*[[Ivo Padovan]], 
*[[Predrag Palavestra]],
*[[Isidor Papo]],
*[[Adila Pašalić-Kreso]] ,Odjeljenje društvenih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Zijo Pašić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Branko Pavičević]],
*[[Asim Peco]],
*[[Mirko Pejanović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Danilo Pejović]],
*[[Veselin Perić]],
*[[Mihailo Petruševski]], 
*[[Branislava Peruničić|Branislava Peruničić-Draženović]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabrana za dopisnog člana 1987. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Renzo Piano]],
*[[Haralampije Polenaković]],
*[[Vladimir Prelog]], 
*[[Vladimir Premec]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Vladimir Pšorn]] (1921–93), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Zdravko Pujić]] (1932-2006.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Marko Palekčić]], Odjeljenje društvenih nauka
*[[Dražen Prelec]], Odjeljenje društvenih nauka
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]
== R ==
*[[Ljubiša Rakić]],
*[[Affan Ramić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Mehmed Ramović]] (1924-97.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Enver Redžić]] (1915-2009.), Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Husref Redžić]] (1919-84.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Sulejman Redžić]], Odjeljenje prirodnih imatematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Duje Rendić-Miočević]],
*[[Džemal Rezaković]] (1920 - 2004.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Muhamed Riđanović]] (1930-83.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Cvjetko Rihtman]] (1902-89.), Odjeljenje za umjetnost;
*[[Teodor Romanić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Jakov Rukavina]] (1905-78.), Odjeljenje medicinskih nauka;

== S ==
*[[Radovan Samardžić]],
*[[Dževad Sarač]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1987. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Ešref Sarajlić]] (1923-80.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Izet Sarajlić]] (1930-2002.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Milivoje Sarvan]] (1896-78.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Pavle Savić]],
*[[Meša Selimović]] (1910-82.), Odjeljenje za književnost i umjetnost
*[[Hišam Serdarević]] (1917-86.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Dimitrije Sergejevski]] (1886-1965.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Abdulah Sidran]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Ćamil Sijarić]] (1913-89.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Miodrag Simović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Jakov Sirotković]],
*[[Boris Skert]],
*[[Izet Smajević]], Odjeljenje tehničkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2018. godine;
*[[Ivan Soklić]] (1917-2004.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Vladimir E. Sokolov]],
*[[Vojislav Spaić]] (1910-86.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Dragomir Stanković]] (1919-99.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Siniša Stanković]],
*[[Zdislav Steiber]],
*[[Petar Stevanović]],
*[[Avdo Sućeska]] (1927-2001.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Mate Suić]],
*[[Ivan Supek]], izabran 14. maja 2002. godine;
*[[Derviš Sušić]] (1925-90.), Odjeljenje za književnost i umjetnost
* [[Joseph Straus]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zdislav Stieber]]

== Š ==
*[[Asif Šabanović]], Odjeljenje tehničkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Midhat Šamić]] (1907-90.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Abdulah Šarčević]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1981. godine i za redovnog 1990. godine.
*[[Edin Šarčević]],
*[[Taib Šarić]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Aleksandar E. Šejndlin]],
*[[Ivo Šeremet]] (1900-91.), Odjeljenje za književnost i umjetnost; 
*[[Srećko Šimić]] (1929-2011.) 
*[[Tonko Šoljan]] (1907-80.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Pavao Štern]] (1913-76.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Ivan Štraus]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1984. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Marko Šunjić]]  (1927-98.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Sonja Šiljak–Yakovlev]]

== T ==
*[[Husref Tahirović]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog2008. godine;
*[[Arif Tanović]] (1925-2010.), Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Boris Tihi]], Odjeljenje duštvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Kosta Todorović]],
*[[Mica Todorović]] (1900-81.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Berislav Topić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Miloš Trifković]] ,Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Mladen Trkovnik]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka izabran za dopisnog člana 1981. godine i za redovnog 1987. godine;
*[[Fabijan Trubelja]] (1927-2007.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Aleksandar Trumić]] (1908-88.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Aleksander Trumić]]

== U ==
*[[Zlatko Ugljen]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1990. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Rade Uhlik]] (1899-1991.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Midhat Uščuplić]] (1933-2011.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Vadim I. Utkin]],

== V ==
*[[Fikret Vajzović]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 1990. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Miroslav Varadin]] (1917-99.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Milan Vasić]] (1928-2003.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Branislav Verbič]] (1937-2011.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Herman Vetters]],
*[[Petar Perica Vidić|Petar Vidić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana, 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Josip Vidmar]],
*[[Mihovil Vlahinić]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana, 1987. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Radovan Vučković]],
*[[Jovan Vuković]] (1905-79.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Mirjana Vuković]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Tihomir Vuković]] (1933-89.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Semir Vranić]]

== Z ==
*[[Zaimović Mehmed]] (1938-2011.), Odjeljenje za umjetno
*[[Nikola Zdanovski]] (1895-1973.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Nedo Zec]] (1899-1971.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Enver Zerem]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Svetozar Zimonjić]] (1928-99.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Adil Zulfikarpašić]], izabran 14. maja 2002. godine;
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

== Ž ==
*[[Grujica Žarković]] (1915-2010.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Branko Žeželj]],

== W ==
*[[Konrad Wolf]],

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160304233648/http://www.preporod.com/rubrike/aktuelnosti/izmeu-dva-broja/898-esad-durakovi-prvi-gazinovac-lan-anubih.html Esad Duraković, prvi Gazinovac, član ANUBiH, (članak u novinama ''[[Preporod (novine)|Prepoprod]]'' o primanju novih akademika u ANUBIH)]

== Reference ==
&lt;references&gt;
  &lt;ref name=&quot;ref1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ius.edu.ba/Default.aspx?tabid=185 |title=Web stranica IUS o Prof. Dr.Harry I. Miller |access-date=4. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120523150322/http://www.ius.edu.ba/Default.aspx?tabid=185 |archive-date=23. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

[[Kategorija:Članovi ANUBiH|*]]</text>
      <sha1>rp301ib7taojcn008w5j7y6yq1go5tt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671362</id>
      <parentid>3671358</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T10:12:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>sortirano zaključno sa LJ</comment>
      <origin>3671362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20174" sha1="hb6mm2h7deu4i0zgzv5vr2qcoh0r3z5" xml:space="preserve">Ovaj članak prikazuje sve članove [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], od njenog osnivanja 1966.&lt;ref name=&quot;Akademija&quot;&gt;[http://www.anubih.ba/ Službena stranica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine] {{Simboli jezika|bs}}{{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt;

{{TOC}}
== A ==
*[[Naim Afgan|Antun Augustinčić]];
*[[Elvis Ahmetović]];
*[[Ivo Andrić]], izabran 23. decembra 1969. godine;
*[[Kenan Arnautović]];
*[[Libero Ajello]];
*[[Mihajlo Apostolski]];
*[[Mohamed Mufak Alarnaut]];
*[[Naim Afgan]].
== B ==
*[[Alojz Benac]] (1914-92.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Anto Babić]] (1899-1974.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Bogdan Bogdanović]], izabran 14. maja 2002. godine;
*[[Bogdan Brecelj]],
*[[Branko Bačanović]]
*[[Branko Bajčetić]],
*[[Dalibor Ballian]]
*[[Dalibor Brozović]]
*[[Đorđe Bošković]],
*[[Ferdo Bašić]]
*[[France Bezlaj]],
*[[Henrik Barić]] (1888-1957.), Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka;
*[[Ibro Brkić]] (1901-89.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Jagoda Buić]]
*[[Josip Bać]] (1902-85.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Josip Broz Tito]], izabran 19. novembra 1969;
*[[Ljubomir Berberović]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabran za dopisnog člana 1978. i za redovnog 1984;
*[[Mahmut Bajraktarević]] (1909-85.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Mehmed Begović]],
*[[Midhat Begić]] (1911-83.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Milan Budimir]],
*[[Mile Babić]], Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Sead Brkić]] (1927-94.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Slobodan Blagojević]]
*[[Stane Bernik]],
*[[Vaso Butozan]] (1902-74.), Odjeljenje medicinskih nauka;
* [[Vladimir Bakarić]], izabran 18. aprila 1974. godine;
*[[Vladimir Beus]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Wilhelm Becker]]
== C ==
*[[Carlos Luis de Cuenca]],
*[[Ivan Cvitković]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008;
*[[Marko Ciglar]] (1911-98.), Odjeljenje medicinskih nauka;
== Č ==
*[[Adnan Čustović]];
*[[Borivoj Čović]] (1927-95.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Edhem Čamo]] (1909-96.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Ekrem Čaušević]], Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Fikret Čaušević]], Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Filip Čulo]];
*[[Hamid Čustović]];
*[[Muris Čičić]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008;
*[[Rodoljub Čolaković]], izabran 23. decembra 1969;
*[[Vaso Čubrilović]];
*[[Vladimir Čavka]].
== Ć ==
*[[Branko Ćopić]];
*[[Dragomir Ćosić]];
*[[Hamdija Ćemerlić]] (1905-90.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Milivoje Ćirić]] (1923-89.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Nezruk Ćurak]], Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Sima Ćirković]].
== D ==
*[[Branko Despot]], Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Dragan Damjanović]];
*[[Esad Duraković]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Mihailo Dinić]];
*[[Mladen Deželić]];
*[[Oskar Danon]];
*[[Robert Donia]];
*[[Braco Dimitrijević|Slobodan Dimitrijević]];
*[[Vlatko Doleček]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008;
*[[Vojo Dimitrijević]] (1910-81.), Odjeljenje za književnost i umjetnost.
== DŽ ==
*[[Mato Srećko Džaja]];
*[[Miralem Džinić]] (1918-84.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Mirna Džamonja]].
== Đ ==
*[[Branislav Đurđev]] (1908-93.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Dušan Đurović]] (1901-93.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Mehmedalija Đonlagić]];
*[[Momir Đurović]].
== E ==
*[[Paton Boris Evgenevič]];
*[[Stanislav V. Emeljanov]];
*[[Ulf Svante von Euler]].
== F ==
*[[Cvito Fisković]];
*[[Eli Finci]];
*[[Georgi Filipovski]];
*[[Ivan Focht]] (1927-92.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Jahiel Finci]] (1911-77.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Milenko Filipović]] (1902-69.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Muhamed Filipović]], Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 1978. i za redovnog 1987;
*[[Nedim Filipović]] (1915-84.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Pavle Fukarek]] (1912-83.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Svjetlana Fajfer]].
== G ==
*[[Bajram Gazanfer]]; 
*[[Blagoje Govedarica]];
*[[Bobodžan Gafurovič-Gafurov]];
*[[Bogo Grafenauer]];
*[[Branimir Gušić]];
*[[Drago Grdenić]];
*[[Ejup Ganić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005;
*[[Ernest Grin]] (1899-76.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Ivo Goldstein]];
*[[Jakob Gaon]] (1914-95.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Jela Grujić-Vasić]] (1923-2009.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Milutin Garašanin]];
*[[Nedeljko Gvozdenović]];
*[[Paolo Graziosi]];
*[[Teodor Gregorić]] (1911-74.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Velibor Gligorić]].
== H ==	
*[[Ahmet Hromadžić]] (1923-2003.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Avdo Hadžibeganović]] (1921-94.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Dževad Hozo]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1981. i za redovnog 1987;
*[[Gerhard Wolf Heideger]];
*[[Hajrudin Hadžiselimović]] (1914-1981.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Hamza Humo]] (1895-1970.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Hasan Hadžiomerović]] (1924-1989.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Hazim Hrvatović]];
*[[Horst Haselsteiner]];
*[[Julije Hahamović]] (1897-1990.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Kemal Hanjalić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1981. i za redovnog 1987;
*[[Mirsada Hukić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2012;
*[[Muhidin Hamamdžić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005;
*[[Namik Hrle]];
*[[Rešid Hafizović]];
*[[Rifat Hadžiselimović]] (1944-), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Seid Huković]] (1925-2001.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Senahid Halilović]];
*[[Serafin Hrkač]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. i za redovnog 2008;
*[[Svend Hansen]];
*[[Zijad Haznadar]].

== I ==
*[[Adnan Ibrahimbegović]]
*[[Nedžad Ibrišimović]] (1940-2011.), Odjeljenje za umjetnost;
== J ==
*[[Božidar Jakac]];
*[[Dževad Juzbašić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2002;
*[[Ivan Jurković]];
*[[Josip Ježić]] (1899-1981.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Miro Jakovljević]];
*[[Radoslav Jovanović]] (1906-85.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Risto Jeremić]] (1869-1952.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Vladimir Jokanović]] (1898-1968.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Živorad Janković]] (1924-90.), Odjeljenje tehničkih nauka.
== K ==
*[[Ahmed Kovačević]];
*[[Anton Kuhelj]];
*[[Asim Kurjak]];
*[[Blagoje Kovačević]] (1900-59.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Blaže Koneski]];
*[[Boško Kućanski]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1978. i za redovnog 1984;
*[[Desanka Kovačević-Kojić]];
*[[Dušan Kanazir]];
*[[Dušan Kecmanović]];
*[[Dušan Krsmanović]] (1908-74.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Dževad Karahasan]], Odjeljenje umjetnosti. Izabran za člana 2008, za dopisnog člana 2012. Redovni član od 2018;
*[[Đuro Kurepa]];
*[[Edvard Kardelj]], izabran 29. aprila 1971;
*[[Emira Kahrović]];
*[[Faruk Konjhodžić]] (1936-2007.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Franjo Kogoj]];
*[[Gordan Karaman]];
*[[Hamdija Kapidžić]] (1904-74.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Hamdija Kreševljaković]] (1888-1959.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Hanifa Kapidžić-Osmanagić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabrana za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005;
*[[Husnija Kamberović]];
*[[Ilija Kecmanović]] (1902-75.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Isak Karabegović]];
*[[Ivan Koprić]], Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Kemal Kapetanović]] (1921-84.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Marina Katnić-Bakaršić]];
*[[Mehmed Kantardžić]];
*[[Milivoje Kostić]] (1883-1974.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Mirko Kovač]];
*[[Miroslav Krleža]];
*[[Mithad Kozličić]];
*[[Muhamed Kadić]] (1906-83.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Muhamed Karamehmedović]] (1924-2008.), Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Munib Karavdić]], Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Mustafa Kamarić]] (1906-73.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Mustafa Kulenović]];
*[[Nikola Kovač]], Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Radomir Konstantinović]];
*[[Radoslav Katičić]];
*[[Skender Kulenović]];
*[[Slavica Krneta]] (1927-2010.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Slavo Kukić]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012;
*[[Tvrtko Kulenović]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005;
*[[Vera Kržišnik-Bukić]];
*[[Veselko Koroman]] ,Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 2008;
*[[Vojin Komadina]] (1933-97.), Odjeljenje za književnost i umjetnost.

== L ==
*[[Alija Lekić]] (1940-2009.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Dubravko Lovrenović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012;
*[[Đorđe Lazarević]];
*[[Franjo Likar]];
*[[Josip Lešić]] (1929-93.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Lidija Lincender-Cvijetić]] ,Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008;
*[[Slavko Leovac]] (1929-2000.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Slobodan Loga]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. i za redovnog 2005;
*[[Stjepan Lovrenović]] (1908-88.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Zdenko Lešić]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1987. i za redovnog 2002.
== LJ ==
*[[Krunoslav Ljolje]] (1928-2003.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka.
== M ==
*[[Dušan Maksimović]] (1915-78.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Dragomir Malić]] (1913-79.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Petar Mandić]] (1927-99.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Enver Mandžić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Manojlo Maravić]] (1919-2000.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Tihomil Marković]] (1919-84.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Branislav Martić]]  (1923-85.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Juraj Martinović]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Božidar Matić]], Odjeljenje tehničkih nauka izabran za dopisnog člana 1984. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Predrag Matvejević]],
*[[Esad Mekuli]],
*[[Senka Mesihović-Dinarević]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Stjepan Mikulec]] (1916-78.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Bogdan Milanković]] (1884-1966.), Odjeljenje istorijskih i filoloških nauka;
*[[Janez Milčinski]],
*[[Svetislav Milić]] (1923-73.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Radivoj Milin]] (1912-96.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Harry Miller]]&lt;ref name=&quot;ref1&quot;/&gt;
*[[Radivoje Milin]] (1912-96.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Dejan Milošević]],Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Vlado Milošević]] (1901-90.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Bekir Misirlić]] (1931-2002.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Sven Mønnesland]],
*[[Ismet Mujezinović]] (1907-84.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Siniša Malešević]], Odjeljenje društvenih nauka
* [[Asim Mujkić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
== N ==
*[[Salko Nazečić]] (1904-70.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Juraj Neidhardt]] (1901-79.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Aleksandar Nikulin]] (1926-2005.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Grga Novak]],
* [[Boris A. Novak]]
== O ==
*[[Božidar Oklješa]],
*[[Mladen Oljača]] (1926-94.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Ljerka Ostojić]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Ladislav Ožegović]] (1921-2011.), Odjeljenje medicinskih nauka;
* [[Edmond Offerman]]

== P ==
*[[Ivo Padovan]], 
*[[Predrag Palavestra]],
*[[Isidor Papo]],
*[[Adila Pašalić-Kreso]] ,Odjeljenje društvenih nauka, izabrana za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Zijo Pašić]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Branko Pavičević]],
*[[Asim Peco]],
*[[Mirko Pejanović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Danilo Pejović]],
*[[Veselin Perić]],
*[[Mihailo Petruševski]], 
*[[Branislava Peruničić|Branislava Peruničić-Draženović]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabrana za dopisnog člana 1987. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Renzo Piano]],
*[[Haralampije Polenaković]],
*[[Vladimir Prelog]], 
*[[Vladimir Premec]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Vladimir Pšorn]] (1921–93), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Zdravko Pujić]] (1932-2006.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Marko Palekčić]], Odjeljenje društvenih nauka
*[[Dražen Prelec]], Odjeljenje društvenih nauka
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]
== R ==
*[[Ljubiša Rakić]],
*[[Affan Ramić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Mehmed Ramović]] (1924-97.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Enver Redžić]] (1915-2009.), Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Husref Redžić]] (1919-84.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Sulejman Redžić]], Odjeljenje prirodnih imatematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Duje Rendić-Miočević]],
*[[Džemal Rezaković]] (1920 - 2004.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Muhamed Riđanović]] (1930-83.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Cvjetko Rihtman]] (1902-89.), Odjeljenje za umjetnost;
*[[Teodor Romanić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Jakov Rukavina]] (1905-78.), Odjeljenje medicinskih nauka;

== S ==
*[[Radovan Samardžić]],
*[[Dževad Sarač]], Odjeljenje tehničkih nauka, izabran za dopisnog člana 1987. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Ešref Sarajlić]] (1923-80.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Izet Sarajlić]] (1930-2002.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Milivoje Sarvan]] (1896-78.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Pavle Savić]],
*[[Meša Selimović]] (1910-82.), Odjeljenje za književnost i umjetnost
*[[Hišam Serdarević]] (1917-86.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Dimitrije Sergejevski]] (1886-1965.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Abdulah Sidran]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1995. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Ćamil Sijarić]] (1913-89.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Miodrag Simović]], Odjeljenje društvenih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Jakov Sirotković]],
*[[Boris Skert]],
*[[Izet Smajević]], Odjeljenje tehničkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2018. godine;
*[[Ivan Soklić]] (1917-2004.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Vladimir E. Sokolov]],
*[[Vojislav Spaić]] (1910-86.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Dragomir Stanković]] (1919-99.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Siniša Stanković]],
*[[Zdislav Steiber]],
*[[Petar Stevanović]],
*[[Avdo Sućeska]] (1927-2001.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Mate Suić]],
*[[Ivan Supek]], izabran 14. maja 2002. godine;
*[[Derviš Sušić]] (1925-90.), Odjeljenje za književnost i umjetnost
* [[Joseph Straus]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zdislav Stieber]]

== Š ==
*[[Asif Šabanović]], Odjeljenje tehničkih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Midhat Šamić]] (1907-90.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Abdulah Šarčević]], Odjeljenje humanističkih nauka, izabran za dopisnog člana 1981. godine i za redovnog 1990. godine.
*[[Edin Šarčević]],
*[[Taib Šarić]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Aleksandar E. Šejndlin]],
*[[Ivo Šeremet]] (1900-91.), Odjeljenje za književnost i umjetnost; 
*[[Srećko Šimić]] (1929-2011.) 
*[[Tonko Šoljan]] (1907-80.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Pavao Štern]] (1913-76.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Ivan Štraus]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1984. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Marko Šunjić]]  (1927-98.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Sonja Šiljak–Yakovlev]]

== T ==
*[[Husref Tahirović]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog2008. godine;
*[[Arif Tanović]] (1925-2010.), Odjeljenje humanističkih nauka;
*[[Boris Tihi]], Odjeljenje duštvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Kosta Todorović]],
*[[Mica Todorović]] (1900-81.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Berislav Topić]], Odjeljenje medicinskih nauka, izabran za dopisnog člana 2002. godine i za redovnog 2008. godine;
*[[Miloš Trifković]] ,Odjeljenje društvenih nauka, izabran za dopisnog člana 2008. godine;
*[[Mladen Trkovnik]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka izabran za dopisnog člana 1981. godine i za redovnog 1987. godine;
*[[Fabijan Trubelja]] (1927-2007.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Aleksandar Trumić]] (1908-88.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Aleksander Trumić]]

== U ==
*[[Zlatko Ugljen]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana 1990. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Rade Uhlik]] (1899-1991.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Midhat Uščuplić]] (1933-2011.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
*[[Vadim I. Utkin]],

== V ==
*[[Fikret Vajzović]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana 1990. godine i za redovnog 1995. godine;
*[[Miroslav Varadin]] (1917-99.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Milan Vasić]] (1928-2003.), Odjeljenje društvenih nauka;
*[[Branislav Verbič]] (1937-2011.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Herman Vetters]],
*[[Petar Perica Vidić|Petar Vidić]], Odjeljenje za umjetnost, izabran za dopisnog člana, 1995. godine i za redovnog 2005. godine;
*[[Josip Vidmar]],
*[[Mihovil Vlahinić]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, izabran za dopisnog člana, 1987. godine i za redovnog 2002. godine;
*[[Radovan Vučković]],
*[[Jovan Vuković]] (1905-79.), Odjeljenje za književnost i umjetnost;
*[[Mirjana Vuković]], Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka. Izabrana za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Tihomir Vuković]] (1933-89.), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka;
* [[Semir Vranić]]

== Z ==
*[[Zaimović Mehmed]] (1938-2011.), Odjeljenje za umjetno
*[[Nikola Zdanovski]] (1895-1973.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Nedo Zec]] (1899-1971.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Enver Zerem]], Odjeljenje medicinskih nauka. Izabran za dopisnog člana 2012. godine;
*[[Svetozar Zimonjić]] (1928-99.), Odjeljenje tehničkih nauka;
*[[Adil Zulfikarpašić]], izabran 14. maja 2002. godine;
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

== Ž ==
*[[Grujica Žarković]] (1915-2010.), Odjeljenje medicinskih nauka;
*[[Branko Žeželj]],

== W ==
*[[Konrad Wolf]],

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20160304233648/http://www.preporod.com/rubrike/aktuelnosti/izmeu-dva-broja/898-esad-durakovi-prvi-gazinovac-lan-anubih.html Esad Duraković, prvi Gazinovac, član ANUBiH, (članak u novinama ''[[Preporod (novine)|Prepoprod]]'' o primanju novih akademika u ANUBIH)]

== Reference ==
&lt;references&gt;
  &lt;ref name=&quot;ref1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.ius.edu.ba/Default.aspx?tabid=185 |title=Web stranica IUS o Prof. Dr.Harry I. Miller |access-date=4. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120523150322/http://www.ius.edu.ba/Default.aspx?tabid=185 |archive-date=23. 5. 2012 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;/references&gt;

[[Kategorija:Članovi ANUBiH|*]]</text>
      <sha1>hb6mm2h7deu4i0zgzv5vr2qcoh0r3z5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orion (sazviježđe)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164804</id>
    <revision>
      <id>3671162</id>
      <parentid>3671153</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T13:22:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AdnanSa</username>
        <id>226</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historija i mitologija */</comment>
      <origin>3671162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16790" sha1="s5a5n5miytf3f1u3764vst2vwxm6nv5" xml:space="preserve">{{Infokutija sazviježđe|
ime = Orion |
name = Orion |
abbreviation = Ori |
genitive = Orionis |
symbology = [[Orion]] |
RA = 5 |
dec= +5 |
areatotal = 594|
arearank = 26|
numberstars = 8|
starname = [[Rigel]] (β Orionis) |
starmagnitude = 0.12 |
meteorshowers = 
*[[Orionids]]
*[[Chi Orionids]] ||
bordering =
*[[Blizanci (sazviježđe)|Blizanci]]
*[[Bik (sazviježđe)|Bik]]
*[[Eridan (sazviježđe)|Eridan]]
*[[Zec (sazviježđe)|Zec]]
*[[Jednorog (sazviježđe)|Jednorog]] |
latmax = 85 |
latmin = 75 |
month = decembru |
notes=}}
'''Orion''' ([[Latinski|lat]]. ''Orion'') je jedno od najpoznatijih i najprepoznatljivijih [[Sazviježđe|sazviježđa]] na noćnom nebu.&lt;ref name=dolanOrion&gt;{{cite web |url=http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations/Orion.html |title=Orion |first=Chris |last=Dolan |access-date=28. 11. 2011 |archive-url=https://www.webcitation.org/63XCardIx?url=http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations/Orion.html |archive-date=28. 11. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
Naziva se još i '''Lovac''' prema grčkoj mitologiji. 
Pozicionirano je u visini [[Nebeski ekvator|nebeskog ekvatora]], što ga čini vidljim u cijelom svijetu, između sazviježđa [[Bik (sazviježđe)|Bika]], [[Eridan (sazviježđe)|Eridana]], [[Veliki pas (sazviježđe)|Velikog psa]], [[Mali pas (sazviježđe)|Malog psa]] i [[Zec (sazviježđe)|Zeca]]. Zbog svog karakterističnog oblika, sjajnih [[zvijezd]]a koje ga sačinjavaju i vidljivosti na skoro cijeloj planeti, sazviježđe Orion se smatra jednim od najpoznatijih i najmarkantnijih sazviježđa. Njegov najupečatljiviji dio je tzv. Orionov pojas (koji sačinjavaju 3 zvijezde u istoj liniji) sa mačem. Tri zvijezde koje sačinjavaju ovaj pojas često se nazivaju [[Tri kralja]] po ličnostima iz [[Biblija|Biblije]]. Na sjevernoj hemisferi, Orion je sazviježđe zimskog [[Nebo|neba]], vidljivo tokom [[jesen]]i i [[Zima|zime]].

== Najsjajnije zvijezde u sazviježđu ==
Najsjajnije zvijezdu u ovom sazviježđu su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! | Ime || Solarni radijus|| Vidljivost&lt;br /&gt;Magnituda || ~Udaljenost&lt;br /&gt;([[svjetlosna godina|s.g.]])
|-
| [[Betelgez]] || 667 || 0,43 || 643
|-
| [[Rigel]] ||78 || 0,18 || 772
|-
| [[Belatriks]] || 7,0 || 1,62 || 243
|-
| [[Mintaka]] || ? || 2,23 (3,2/3,3) / 6,85 / 14,0 || 900
|-
| [[Alnilam]] || 26 || 1,68 || 1359
|-
| [[Alnitak]] || ? || 1,70/~4/4,21 || 800
|-
| [[Saif]] || 11 || 2,06 || 724
|}

*[[Betelgez]] alternativno poznat po svojoj Bayer oznaci ''Alpha Orionis'' je velika crvena zvijezda M tipa, supergigant koji se bliži kraju svog života. Kada nestane sa neba, sazviježđe neće biti vidljivo danju. To je druga najsjajnija zvijezda u sazviježđu. Ova zvijezda predstavlja &quot;desno rame lovca&quot; (uz pretpostavku da &quot;lovac&quot; okrenut prema posmatraču), a osma je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/hr/2061.html |title=Betelgeuse |access-date=26. 2. 2009 |work=Chris Dolan's Constellations |publisher=[[University of Wisconsin]] |year=2009 |archive-date=4. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191004112117/http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/hr/2061.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*[[Rigel]] je također poznata i kao ''Beta Orionis''. To plava supergigant zvijezda, B tipa i šesta je najsjajnija zvijezda na noćnom nebu. Slično kao i zvijezda Betelgez, Rigel je nastala spajanjem teških elemenata i neće proći mnogo kada će je nestati, ili urušavanjem – slučaj [[Supernova|supernove]] ili prosipanjem svojih vanjskih slojeva čime bi se pretvorila u [[bijeli patuljak]]. Ova zvijezda predstavlja &quot;lijevo stopalo lovca&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/hr/1713.html |title=Rigel |access-date=26. 2. 2009 |work=Jim Kaler's Stars |publisher=[[University of Illinois]], [[Urbana, Illinois|Urbana]]-[[Champaign, Illinois|Champaign]] [[University of Illinois at Urbana-Champaign|Campus]] |year=2009 }}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;
*[[Belatriks]] je zvijezda koju je [[Johann Bayer]] označio kao ''Gamma Orionis'', a poznata je i kao &quot;Amazon Star&quot;. To je 22. najsjajnija zvijezda na noćnom nebu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/hr/1790.html |title=Bellatrix |access-date=26. 2. 2009 |work=Chris Dolan's Constellations |publisher=[[University of Wisconsin]] |year=2009 |archive-date=21. 11. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181121075651/http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/hr/1790.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Belatriks je plavi div tipa B premda je male veličine da bi eksplodirala u supernova. Belatriks u sazviježđu Orion predstavlja &quot;lijevo rame lovca&quot;.
*[[Mintaka]] koja se naziva još i ''Delta Orionis'' iz Bayera, je jedna od zvijezda iz Orionovog pojasa. To je sistem više zvijezda, sastavljen od velikog plavog diva B više masivnih bijelih zvijezda O-tipa. Mintaka je najzapadnija od tri zvijezde Orionovog pojasa.
*[[Аlnilam]] je jedna od tri zvijezde iz Orionovog pojasa i nalazi se u centru, između Mintake i Alnitake. Alnilam je plava supergigant zvijezda tipa B. Iako je dvaput udaljenija od [[Sunce|sunca]] u odnosu na Mintaku i Alnitaku, druge dvije zvijezde iz Orionovog pojasa, jednako je sjajna zvijezda. Alnilam brzo gubi masu, kao posljedica svoje veličine, te joj je do kraja preostalo još približno oko 4 miliona godina.&lt;ref name=alnilam&gt;{{cite web |url=http://stars.astro.illinois.edu/sow/alnilam.html |title=Alnilam |access-date=28. 11. 2011 |work=Jim Kaler's Stars |publisher=[[University of Illinois]], [[Urbana, Illinois|Urbana]]-[[Champaign, Illinois|Champaign]] [[University of Illinois at Urbana-Champaign|Campus]] |year=2009 |archive-url=https://www.webcitation.org/63XBTECPT?url=http://stars.astro.illinois.edu/sow/alnilam.html |archive-date=28. 11. 2011 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*[[Alnitak]] poznata kao i ''Zeta Orionis'' je najistočnija zvijezda u Orionovom pojasu i čini njegov istočni pojas. To je trostruka zvijezda udaljena oko 800 svjetlosnih godina daleko, s primarnom zvijezdom koja je plavi supergigant, sa klasom sjaja O na noćnom nebu.
*[[Saif]] je dobila i ime ''Kappa Orionis'' a predstavlja ‘’desnu nogu’’ ‘’lovca’’.  Prema veličini i udaljenosti slična je zvijezdi Rigel ali je znatno blijeđa. Kao rezultat površinske temperature (oko 26.000° C) većinu svoje svjetlosti emituje u ultraljubičastom [[Spektar|spektru]].

Od ostalih manjih zvijezda tu su još [[Hatsja]] koja predstavlja vrh Orionovog mača, [[Meisa]] koja predstavlja &quot;glavu lovca&quot;.
Kao i kod mnogih drugih sjajnih zvijezda, nazivi Betelgez, Rigel, Saif, Alnitak, Mintaka, Alnilam, Hatsja i Meisa potiču iz [[Arapski jezik|arapskog jezika]].

== Historija i mitologija ==
Prepoznatljivi uzorak Oriona uočen je u brojnim kulturama širom svijeta, a mnogi mitovi su povezani s njim. Orion se koristi kao simbol i u modernom svijetu.

=== Drevni Bliski Istok ===
[[Datoteka:Orion (constellation) Art.svg|thumb|upright=1|lijevo|Orion (sazviježđe), umjetnički prikaz]]
Babilonski katalozi zvijezda iz kasnog [[Bronzano doba|bronzanog doba]] ime Orion ''{{lang|sux-Latn|&lt;sup&gt;MUL&lt;/sup&gt;SIPA.ZI.AN.NA}}'' &lt;ref&gt;Određujući glif za &quot;sazviježđe&quot; ili &quot;zvijezdu&quot; na ovim listama je MUL (𒀯).&lt;/ref&gt;, &quot;Nebeski pastir&quot; ili &quot;Pravi Anuov pastir&quot; – Anu je vrhovni bog nebeskih carstava &lt;ref&gt;Rogers, John H. (1998). &quot;Origins of the ancient constellations: I. The Mesopotamian traditions&quot;. Journal of the British Astronomical Association. 108: 9–28. Bibcode:1998JBAA..108....9R.&lt;/ref&gt;. Babilonsko sazviježđe je sveto za Papšukala i Ninšubura, dva manja boga koji ispunjavaju ulogu 'glasnika bogova'. Papshukal je usko povezan s likom ptice koja hoda na babilonskim graničnim kamenovima, a na zvjezdanoj mapi lik pijetla se nalazi ispod i iza lika Pravog pastira — oba sazviježđa predstavljaju glasnika bogova, u ptičijem i ljudskom obliku respektivno &lt;ref&gt;Babylonian Star-lore by Gavin White, Solaria Pubs, 2008, page 218ff &amp; 170&lt;/ref&gt;.

U [[Stari Egipat|starom Egiptu]], zvijezde Oriona su smatrane bogom, zvanim Sah. Budući da Orion izlazi ispred Sirijusa, zvijezde čiji je helijakalni izlazak bio osnova za solarni egipatski kalendar, Sah je bio blisko povezan sa Sopdet, boginjom koja je personificirala Sirijus. Za boga Sopdua se kaže da je sin Saha i Sopdete. Sah je sinkretizovan sa Ozirisom, dok je Sopdet sinkretizovan sa Ozirisovom mitološkom ženom, Izidom. U tekstovima o piramidama, iz 24. i 23. vijeka pne, Sah je jedan od mnogih bogova za čiji oblik se kaže da ga faraon uzima u zagrobnom životu &lt;ref&gt;Wilkinson, Richard H. (2003). The Complete Gods and Goddesses of Ancient Egypt. Thames &amp; Hudson. pp. 127, 211&lt;/ref&gt;.

Armeni su svog legendarnog patrijarha i osnivača Hajka poistovjetili sa Orionom. Hajk je također naziv sazviježđa Orion u armenskom prijevodu Biblije &lt;ref&gt;Kurkjian, Vahan (1968). &quot;History of Armenia&quot;. uchicago.edu. Michigan. 8.&lt;/ref&gt;.

Biblija spominje Orion tri puta, nazivajući ga &quot;Kesil&quot; (כסיל, doslovno - budala). Mada, ovo ime je možda etimološki povezano sa &quot;Kislev&quot;, nazivom za deveti mjesec hebrejskog kalendara (tj. novembar-decembar), koji, zauzvrat, može da potiče od hebrejskog korijena K-S-L kao u riječima &quot;kesel, kisla &quot; (כֵּסֶל, כִּסְלָה, nada, pozitivnost), odnosno nada zimskim kišama.: Job 9:9 (&quot;On je stvorio medvjeda i Oriona&quot;), Job 38:31 (&quot;Možeš li olabaviti Orionov pojas?&quot;), i Amos 5:8 (&quot; Onaj koji je napravio [[Plejade (zvjezdano jato)|Plejade]] i Orion&quot;).

U drevnom Aramu, sazviježđe je bilo poznato kao ''N&lt;sup&gt;e&lt;/sup&gt;phîlā′'' (Nefila), za [[Nefili|Nefile]] se kaže da su Orionovi potomci &lt;ref&gt;Peake's commentary on the Bible, 1962, page 260 section 221f.&lt;/ref&gt;.

=== Period antike ===
U [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], Orion je bio gigantski, natprirodno jak lovac, rođen od Eurijale, Gorgone, i [[Posejdon]]a ([[Neptun (mitologija)|Neptuna]]), boga mora. Jedan mit govori o [[Geja (mitologija)|Gejinom]] bijesu na Oriona, koji se usudio reći da će ubiti sve životinje na Zemlji. Ljuta boginja pokušala je da uz pomoć [[Škorpija|Škorpije]] otjera Oriona. Ovo se navodi kao razlog što se sazviježđa [[Škorpion (sazviježđe)|Škorpiona]] i Oriona nikada ne nalaze na nebu u isto vrijeme. Međutim, Ophiuchus, [[Zmijonosac (sazviježđe)|Zmijonosac]], oživio je Oriona protivotrovom. Rečeno je da je to razlog što sazviježđe Zmijonosac stoji na pola puta između Škorpiona i Lovca na nebu &lt;ref&gt;Staal, Julius D. W. (1988), The New Patterns in the Sky, McDonald and Woodward Publishing Company, ISBN 0-939923-04-1. pp. 61–62.&lt;/ref&gt;.

Sazviježđe se spominje u Horacijevim Odama (Oda 3.27.18), Homerovoj Odiseji (Knjiga 5, red 283) i Ilijadi, te Vergilijevoj Eneidi (Knjiga 1, red 535).

=== Bliski istok ===
[[Datoteka:Book of the Fixed Stars Auv0333 Orion.jpg|thumb|upright=1|Kao što je prikazano u perzijskom astronomskom tekstu iz 962. godine &quot;Knjiga fiksnih zvijezda&quot;, Orion je predstavljen kao da je na globusu, tako da izgleda obrnuto u poređenju sa svojim izgledom na nebu.]]
U [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|srednjovjekovnoj islamskoj astronomiji]], Orion je bio poznat kao al-jabbar, &quot;div&quot; &lt;ref&gt;Metlitzki, Dorothee (1977). The Matter of Araby in Medieval England. United States: Yale University Press. p. 79. ISBN 0-300-11410-9.&lt;/ref&gt;. Orionova šesta najsjajnija zvijezda, Saif, nazvana je iz arapskog, saif al-jabbar, što znači &quot;mač diva&quot; &lt;ref&gt;Kaler, James B., &quot;SAIPH (Kappa Orionis)&quot;, Stars, University of Illinois, retrieved 2012-01-27&lt;/ref&gt;.

=== Kina ===
U Kini, Orion je predstavljao jednu od 28 lunarnih palata Sieu (Xiù) (宿). Poznat je kao Shen (參), što doslovno znači &quot;tri&quot;, za zvijezde Orionovog pojasa.

Kineski karakter 參 (pinyin shēn) izvorno je značio sazviježđe Orion (kineski: 參宿; pinyin: shēnxiù); verzija ovog znaka dinastije Shang, stara više od tri milenija, sadrži na vrhu prikaz tri zvijezde Orionovog pojasa na vrhu muške glave (donji dio koji predstavlja zvuk riječi dodat je kasnije) &lt;ref&gt; 漢語大字典 Hànyǔ Dàzìdiǎn (in Chinese), 1992 (p.163). 湖北辭書出版社和四川辭書出版社 Húbĕi Cishu Chūbǎnshè and Sìchuān Cishu Chūbǎnshè, re-published in traditional character form by 建宏出版社 Jiànhóng Publ. in Taipei, Taiwan; ISBN 957-813-478-9&lt;/ref&gt;.

=== Indija ===
Sazvježđe Orion je u [[Rgveda|Rgvedi]] nazvano &quot;Mriga&quot; (Jelen) &lt;ref&gt; Holay, P. V. (1998). &quot;Vedic astronomers&quot;. Bulletin of the Astronomical Society of India. 26: 91–106. Bibcode:1998BASI...26...91H. doi:10.1080/1468936042000282726821. S2CID 26503807.&lt;/ref&gt;.

Također, Nataraja, 'kosmička plesačica', često se tumači kao reprezentacija Oriona. Rudra, Rgvedski oblik Šive, je predsjedavajuće božanstvo &quot;Ardra nakšatre&quot; (Betelgez) hinduističke astrologije &lt;ref&gt;Srinivasan, Sharada (1998). &quot;Vedic astronomers&quot;. World Archaeology. 36: 432–50. Bibcode:1998BASI...26...91H. doi:10.1080/1468936042000282726821. S2CID 26503807.&lt;/ref&gt;.

Džainski simbol isklesan u pećinama Udayagiri i Khandagiri u Indiji u I vijeku pne. ima upadljivu sličnost sa Orionom.

Mornari iz Bugisa identificirali su tri zvijezde u Orionovom pojasu kao tanra tellué, što znači &quot;znak tri&quot; &lt;ref&gt;Kelley, David H.; Milone, Eugene F.; Aveni, A.F. (2011). Exploring Ancient Skies: A Survey of Ancient and Cultural Astronomy. New York, New York: Springer. p. 344. ISBN 978-1-4419-7623-9.&lt;/ref&gt;.

=== Evropski folklor ===
U staroj mađarskoj tradiciji, Orion je poznat kao &quot;Strijelac&quot; (Íjász), ili &quot;Žetelac&quot; (Kaszás). U nedavno ponovo otkrivenim mitovima, on se zove Nimrod (mađarski Nimród), najveći lovac, otac blizanaca Hunora i Magora. Zvijezde π i o (gore desno) zajedno formiraju refleksni luk ili podignutu kosu. U drugim mađarskim tradicijama, Orionov pojas je poznat kao &quot;Sučev štap&quot; (Bírópálca) &lt;ref&gt;Toroczkai-Wigand Ede : Öreg csillagok (&quot;Old stars&quot;), Hungary (1915) reedited with Műszaki Könyvkiadó METRUM (1988).&lt;/ref&gt;.

U skandinavskoj tradiciji, Orionov pojas je bio poznat kao &quot;Friggova preslica&quot; (friggerock) ili &quot;Freyjina preslica&quot; &lt;ref&gt;Schön, Ebbe. (2004). Asa-Tors hammare, Gudar och jättar i tro och tradition. Fält &amp; Hässler, Värnamo. p. 228.&lt;/ref&gt;.

Finci Orionov pojas i zvijezde ispod njega nazivaju &quot;Väinämöinenov kos&quot; (Väinämöisen viikate). Drugo ime za asterizam Alnilama, Alnitaka i Mintake je &quot;Väinämöinenov pojas&quot; (Väinämöisen vyö) i zvijezde koje &quot;vise&quot; sa pojasa kao &quot;Kalevin mač&quot; (Kalevanmiekka).

U Sibiru, Čukči vide Oriona kao lovca; strijelu koju je ispalio predstavlja Aldebaran (Alpha Tauri), sa istom figurom kao i drugi zapadni prikazi.

U popularnim medijima postoje tvrdnje da je Adorant iz pećine Geißenklösterle, rezbarija od slonovače za koju se procjenjuje da je stara 35.000 do 40.000 godina, prvi poznati prikaz sazviježđa. Naučnici odbacuju takva tumačenja, navodeći da percipirani detalji kao što su pojas i mač potiču od već postojećih karakteristika u strukturi zrna slonovače &lt;ref&gt;The Oxford Handbook of Prehistoric Figurines, ed. Timothy Insoll, 2017, Oxford University Press, ISBN 0199675619, 9780199675616, google books&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; Rappenglück, Michael (2001). &quot;The Anthropoid in the Sky: Does a 32,000 Years Old Ivory Plate Show the Constellation Orion Combined with a Pregnancy Calendar&quot;. Symbols, Calendars and Orientations: Legacies of Astronomy in Culture. IXth Annual meeting of the European Society for Astronomy in Culture (SEAC). Uppsala Astronomical Observatory. pp. 51–55.&lt;/ref&gt;.

== Također pogledajte ==
* [[Spisak zvijezda u sazviježđu Orion]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.allthesky.com/constellations/orion/ The Deep Photographic Guide to the Constellations: Orion]
* [https://web.archive.org/web/20080730024847/http://museumvictoria.com.au/DiscoveryCentre/Infosheets/Planets/Sky-Tour-for-Binoculars---Orion/ Melbourne Planetarium: Orion Sky Tour]
* [https://web.archive.org/web/20070927184722/http://160.114.99.91/astrojan/orion.htm The clickable Orion]
* [http://www.ianridpath.com/startales/orion.htm Star Tales – Orion]
* [http://blog.deepskycolors.com/archive/2010/10/22/orion-from-Head-to-Toes.html Deep Widefield image of Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101026065203/http://blog.deepskycolors.com/archive/2010/10/22/orion-from-Head-to-Toes.html |date=26. 10. 2010 }}
* [http://www.constellationsofwords.com/Constellations/Orion.html Constellations of Words. Orion]
* [http://www.constellation-guide.com/constellation-list/orion-constellation/ Orion Constellation at Constellation Guide]
{{Commonscat|Orion}}

{{Sazviježđe}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija:Orion (sazviježđe)]]</text>
      <sha1>s5a5n5miytf3f1u3764vst2vwxm6nv5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nedim Filipović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>165657</id>
    <revision>
      <id>3671188</id>
      <parentid>3669531</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3357" sha1="qhfnjds1ywn7f6teo771ja4duttp9q3" xml:space="preserve">'''Nedim Filipović''' (7. februar 1915, [[Glamoč]], [[Austro-Ugarska]] – 21. april 1984, [[Sarajevo]], [[SFRJ]]) bio je [[Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] naučnik , intelektualac, orijentalista, filolog, turkolog, [[historičar]]-[[osmanistika|osmanista]], redovni [[profesor]] na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Dobitnik najvećih društvenih priznanja. Redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] (ANUBiH).

== Biografija ==
Član [[Centar za balkanološka ispitivanja ANUBIH|Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH]]. Urednik posebnih izdanja [[Odjeljenje društvenih nauka ANUBiH|Odjeljenja društvenih nauka ANUBiH]]. [[Potpredsjednici ANUBiH|Potpredsjednik ANUBiH]]. Studirao orijentalne jezike i nacionalnu historiju sa [[jugoslavenska književnost|jugoslavenskom književnošću]] i [[Staroslavenski jezik|staroslavenskim jezikom]] na Filološkom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] i na Filozofskom fakultetu u [[Istanbul]]u. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u 1939.  Univerzitetsku karijeru, na [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskom univerzitetu]],  započeo je 1950. u zvanju docenta na predmetima [[turski jezik]] i [[turska književnost]], 1964. je biran za vanrednog profesora, 1969. je biran za redovnog profesora na istim predmetima, te na predmetu [[orijent]]alno-[[Islam|islamska civilizacija]]. Povremeno je držao nastavu i na predmetima [[Osmanski turski jezik|osmanski jezik]] i [[osmanska diplomatika]] i [[paleografija]]. Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 1969, a za redovnog člana 1973. Njegov naučno-istraživački rad se kretao u širokoj lepezi različitih disciplina u oblasti [[klasična orientalna filologija|klasične orijentalne filologije]] i [[historija|historije]], a posebno unutar [[osmanistika|osmanistike]], [[turkologija|turkologije]] I [[historijska nauka|historijske nauke]]. Jedan od osnivača [[Odsjek za orijentalnu filologiju|Odsjeka za orijentalnu filologiju]] Filozofskog fakulteta u Sarajevu, [[Orijentalni institut u sarajevu|Orijentalnog instituta u Sarajevu]] te pokretač savremenih [[orijentalističke studije|orijentalističkih studija]] u  [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Ekspert za proces [[islamizacije]] u BiH i odnosa unutar BiH za vrijeme [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Pisac je brojnih knjiga i naučnih radova.&lt;ref&gt;http://orlabs.oclc.org/identities/lccn-n84-56695/{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://viaf.org/viaf/19805199/&lt;/ref&gt; Njegovo kapitalno djelo je &quot;''[[Princ Musa i šejh Bedredin]]''&quot; (1971). Važi za največeg stručnjaka za osmanski period sa ovih prostora. Sahranjen je u Sarajevu na groblju &quot;[[Bare (groblje)|Bare]]&quot;. Ulica u [[Sarajevo|Sarajevu]] nosi njegovo ime.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Potpisnici Sarajevske rezolucije}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Filipović, Nedim}}
[[Kategorija:Rođeni 1915.]]
[[Kategorija:Umrli 1984.]]
[[Kategorija:Biografije, Glamoč]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]]</text>
      <sha1>qhfnjds1ywn7f6teo771ja4duttp9q3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bogdan Bogdanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168878</id>
    <revision>
      <id>3671290</id>
      <parentid>3638194</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:16:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3390" sha1="je9ow7qayt2avs6iabmogs0omp7mmab" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba
| ime                = Bogdan Bogdanović
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1922|08|20}}
| mjesto_rođenja     = [[Beograd]], [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevina SHS]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2010|06|18|1922|08|20}}
| mjesto_smrti       = [[Beč]], [[Austrija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Arhitekt
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajni_radovi    = 
}}
'''Bogdan Bogdanović''' (20. august 1922 – 18. juni 2010) bio je [[Srbija|srpski]] i jugoslavenski [[Arhitektura|arhitekta]], umjetnik i filozof, profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]] od 1973. godine, gradonačelnik Beograda od 1982. do 1986. Politiku je napustio zbog sukoba sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], a koji je opisao u knjizi ''Zelena kutija''. Zbog istog je sukoba otišao u egzil u Beč gdje živio sa suprugom do smrti 2010. godine.

Značajan je neimar memorijalne arhitekture, spomen-obilježja podignutih u drugoj polovini dvadesetog vijeka, žrtvama fašizma u Drugom svetskom ratu, širom SFR Jugoslavije.

Najznačajniji spomenici Bogdana Bogdanovića nalaze se u Beogradu (''Spomenik Jevrejskim žrtvama fašizma''), Jasenovcu (''Spomenik Cvijet,''), Bihać (''Spomen – park Garavice sa kenotafima žrtava fašizma''), Prilepu (''Grupni kenotafi palih boraca otpora''), Mostaru (''[[Partizansko groblje u Mostaru|Partizanski spomenik]]'') i Kruševcu (''Slobodište, simbolička nekropola'').

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
|''[[Partizansko groblje u Mostaru|Partizansko groblje]]'', Mostar, 1959-1965.
Datoteka:Slobodiste 01.jpg|''Slobodište'', simbolička nekropola, Kruševac, 1960-1965
Datoteka:Kosovska Mitrovica monument.jpg|''Spomenik srpskim i albanskim palim borcima NOB-a'', [[Kosovska Mitrovica]], 1960 – 1973.
Datoteka:Mogilata.jpg|''Spomenik palim borcima NOB-a'', Prilep, 1961
Datoteka:Logor Jasenovac.JPG|Spomen obilježje ''Kameni cvet'', Jasenovac, 1966
Datoteka:Vlasotince war monument.jpg|''Spomenik palim borcima revolucije'', Vlasotince, 1973 – 1975.
|alt=Bogdan Bogdanovic, |Spomenik slobode, Jasikovac, Berane, Montenegro
&lt;/gallery&gt;

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5928 JUSP Jasenovac - Popis arhitektonskih djela Bogdana Bogdanovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121202090439/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5928 |date=2. 12. 2012 }}
* [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/38455-Srbija-samu-sebe-izdala.html Srbija je samu sebe izdala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119103017/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/38455-Srbija-samu-sebe-izdala.html |date=19. 1. 2012 }}
* [https://web.archive.org/web/20120217144804/http://www.radiosarajevo.ba/novost/74336/otvorena-izlozba-ukleti-neimar Gradska galerija &quot;Collegium artisticum&quot;: &quot;Ukleti neimar&quot; Bogdan Bogdanović]

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bogdanović, Bogdan}}
[[Kategorija:Rođeni 1922.]]
[[Kategorija:Umrli 2010.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Srbijanski arhitekti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>je9ow7qayt2avs6iabmogs0omp7mmab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asim Mujkić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171490</id>
    <revision>
      <id>3671207</id>
      <parentid>3652932</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2585" sha1="kxjk6ze3e9xuxb18vrevp88ix24two2" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija osoba 
| ime                = Asim  Mujkić
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1968|05|11}}
| mjesto_rođenja     = [[Brčko]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| obrazovanje        = [[Filozofski fakultet u Sarajevu]] 1991.
}}
'''Asim Mujkić''' (rođen 11. maja 1968) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je sociolog i filozof. Završio je [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofsi fakultet u Sarajevu]], Odsjek Filozofija i sociologija 1991. godine, nakon čega je upisao postdiplomski studij na istom fakultetu. Magistrirao je 1998. godine na temu ''Neopragmatizam Richarda Rortyja''. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, 2002. godine odbranio je doktorsku disertaciju ''Antiesencijalistički karakter filozofije pragmatizma''.

U zvanje vanrednog profesora na filozofskoj grupi predmeta na [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultetu političkih nauka]] izabran je 2008. godine. Predaje nastavne discipline: ''Uvod u filozofiju'', ''Etiku'' i ''Političku etiku''. Predsjednik je Udruženja za političke nauke u BiH (2007). Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika “[[Odjek (časopis)|Odjeka]]”, bosanskohercegovačke revije za umjetnost, nauku i društvena pitanja.

== Bibliografija ==
* ''Neopragmatizam Richarda Rortyja'', 2000.
* ''Kratka povijest pragmatizma'', 2005.
* ''Mi, građani Etnopolisa'', Sarajevo, 2007.
* ''Pravda i etnonacionalizam'', 2010.

ko-urednik: 
* ''John Rawls i perspektive liberalne demokratije u BiH'', 2003.

priređivač:
* ''Pragmatizam i drugi eseji'', Richard Rorty, 2002.
* ''Sociologija nakon Bosne'', Keith Doubt, 2003.

Autor je preko 80 naučnih i stručnih radova u časopisima i zbornicima radova u zemlji i inozemstvu i prijevoda filozofkih radova sa engleskog na bosanski jezik.

== Također pogledajte ==
* [[Institut za društvena istraživanja]]

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.fpn.unsa.ba/wpfpn/nastavno-osoblje/mujkic-asim/ FPN - Prof. dr. Mujkić Asim]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Mujkić, Asim}}
[[Kategorija:Rođeni 1968.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački sociolozi]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]
[[Kategorija:Biografije, Brčko]]</text>
      <sha1>kxjk6ze3e9xuxb18vrevp88ix24two2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dimitrije Sergejevski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173635</id>
    <revision>
      <id>3671195</id>
      <parentid>3636223</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6083" sha1="i30bjsb671leg2tyzyriwe4ry3rrh9g" xml:space="preserve">'''Dimitrije Sergejevski''' ([[Lenjingrad|Sankt Peterburg]], [[20. juni|20. 6.]] [[1886]] - [[Sarajevo]], [[10. decembar|10. 12.]] [[1965]])&lt;ref name=&quot;proleksis.lzmk.hr&quot;&gt;{{Cite web |url=http://proleksis.lzmk.hr/45571/ |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 8. 2015 |archive-date=6. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306051616/http://proleksis.lzmk.hr/45571/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; bio je [[Rusija|ruski]] arheolog koji je veći dio života boravio i radio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

==Biografija== 
Studij [[arheologija|arheologije]] i klasične [[Filologija|filologije]] završio je na Univerzitetu u Sankt Peterburgu. Poslije završetka studija predaje [[latinski jezik]] u [[Gimnazija|Gimnaziji]] do [[1914]], kad počinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon rata prelazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]] (kasnija [[Kraljevina Jugoslavija]]), gdje također predaje latinski jezik kao srednjoškolski profesor. Radio je kao profesor u Sarajevu 6 godina. Za to vrijeme bio je i dobrovoljni saradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]], a od [[1930]]. prelazi na rad u Muzej, kao kustos. U njemu ostaje sve do odlaska u penziju [[1961]], ne prekidajući svoju karijeru kao naučnik i muzejski radnik.

==Naučni rad== 
Imao je dva razdoblja u svom naučnom radu. Prvi je onaj između dvaju svjetskih ratova, a drugi poslije [[1945]].

==1914-1945.==
U prvom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu [[epigrafija|epigrafsku građu]] i druge kamene spomenike iz rimskog doba.&lt;ref name=&quot;bgs.ba&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/dsvpzkszm.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160311020940/http://www.bgs.ba/eknjige/images/stories/pdf/dsvpzkszm.pdf |archive-date=11. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je s vremenom postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog [[Dalmati|dalmatskog]] stanovništva, a to su, između ostalog, reljefi [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan]]a iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u [[Jajce|Jajcu]], te značajnog grobnog spomenika, tzv. cipusa iz [[Breza (općina)|Breze]], s očuvanim imenom princepsa [[Dezitijati|Dezitijata]], koje je glasilo F. Valens Varronis f(ilius). U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima, prvenstveno u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]] (''GZM'') i [[Spomenik Srpske akademije nauka|Spomeniku Srpske akademije nauka]] (''Spomenik''), Sergejevski se posebno zanima za utjecaj likovnih shvatanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz [[Zenica|Zenice]] i okolnog područja. Pored ovoga, bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini [[Drina|Drine]], u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i utjecaju [[Panonija|Panonije]] na te spomenike.

==Od 1945.==
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga bitno je preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i Docu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Nažalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored toga, njegov naučni rad nije stao na navedenim stvarima, nego je prešao i na proučavanje rimskih [[cesta]] u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe s tog područja napisao je i nešto o organizaciji antičkog [[rudarstvo|rudarstva]]. Dao je značajan doprinos proučavanju [[Japodi|japodskih]] urni, kao i srednjovjekovnih stećaka; od njega potječe osnovna podjela [[oblici stećaka|stećaka]] na ležeće i stojeće.

==Značajni radovi== 
* &quot;Rimski natpis iz Žitomišljića&quot;, ''GZM'', XXXVII, 1925, 87-89.
* &quot;Dijana i Silvan&quot;, ''GZM'', XLI, sv. 2, 1929, 95-101.
* &quot;Spätantike Denkmäler aus Zenica&quot;, ''GZM'', XLIV, sv. 2, 1932, 35-36 + Tbl. XVII – XXIV.
* &quot;Das Mithräum von Jajce&quot;, ''GZM'', XLIX, 1937, 11-18 + Tbl. V.
* &quot;I Rimski spomenici iz Bosne&quot;, &quot;II Rimski natpisi iz Bosne&quot;, ''Spomenik'', LXXXVIII, 1938, 95-131.
* &quot;Rimski natpisi iz Bosne, Užičkog kraja i Sandžaka&quot;, ''Spomenik'', XCIII, 1940, 13-160. 
* &quot;Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku&quot;, ''GZM'', LIII, 1941, 95-100.
* &quot;Japodske urne&quot;, ''GZM'', n. s. IV–V, 1949–1950, 45-93 + Tbl. I–XIII.  
* Ludmer, Edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952.
* &quot;Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima&quot;, ''GZM'', n. s. VIII, 1953, 131-139.
* &quot;Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku&quot;, ''GZM'', n. s. A, IX, 1954, 189-210 + Tbl. I–XV.
* &quot;Rimski miljokaz sa ceste Narona-Salona&quot;, ''GZM'', n. s. A, X, 1955, 149-150.
* &quot;Bazilika u Dabravini&quot; (revizija), Sarajevo, Zemaljski muzej, 1956, 49 + Tbl. I–XXII.
* &quot;Bazilike u Nerezima i Docu&quot;, ''GZM'', n. s. A, XIV, 1959, 163-173 + Tbl. I–II.
* &quot;Bazilika u Mokrom&quot;, ''GZM'', n. s. A, XV–XVI, 1960–1961, 211-228 + Tbl. I–III.
* &quot;Rimska cesta Narona-Leusinium (prethodna istraživanja), ''GZM'', n. s. A, XVII, 1962, 111-113 + Krt. 1.
* &quot;Rimski rudnici željeza u sjeverozapadnoj Bosni&quot;, ''GZM'', n. s. A, XVIII, 1963, 85-102.
* &quot;Borne frontière romaine de Kosijerevo&quot;, ''Arhaeologia Iugoslavica'', V, 1964, 93-95.

==Reference==
{{Refspisak}}

== Dodatna literatura ==
*Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 1, Sarajevo, 1988, str. 161-162.
*Benac A: &quot;Uz jubilej prof. Dimitrija Sergejevskog&quot;, ''GZM'', XI, 1956, str. 7-8.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Sergejevski, Dimitrije}}
[[Kategorija:Ruski arheolozi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Rođeni 1886.]]
[[Kategorija:Umrli 1965.]]
[[Kategorija:Biografije, Sankt Peterburg]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>i30bjsb671leg2tyzyriwe4ry3rrh9g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predrag Palavestra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173638</id>
    <revision>
      <id>3671282</id>
      <parentid>3644643</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:13:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4590" sha1="fzla7yliqhrihxwi7qqkrj2fzptlr3k" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Predrag  Palavestra
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1930|6|14}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pisac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Predrag Palavestra''' ([[Sarajevo]], 14. juni 1930) je jugoslavenski i srpski književnik, historičar književnosti i redovni član [[SANU|Srpske akademije nauka i umetnosti]] i [[ANUBiH|Akademije nauka Bosne i Hercegovine]].

==Biografija==
 Rođen je u Sarajevu 1930. godine. U Beogradu je završio [[Univerzitet u Beogradu|Filološki fakultet]] na kome je doktorirao 1964. Kao književni kritičar je pisao za list [[Politika (novine)|Politiku]], bio je urednik [[Književne novine|Književnih novina]] i časopisa [[Savremenik]]. Član je Saveza književnika Jugosla vije od 1954. godine.&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt; Radio je kao direktor Instituta za književnost i umjetnost u Beogradu. Dva puta je izabran za predsednika Međunarodnog PEN centra Srbije. Član je Krunskog saveta i Upravnog odbora Fonda Kraljevskog Doma Karađorđevića. Potpredsjednik je [[Zadužbina Ive Andrića|Zadužbine Ive Andrića]].&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
 
U članstvo Srpske akademije nauka i umjetnosti je primljen 7. maja 1981, kada je izabran za dopisnog člana. Za redovnog člana je izabran 15. decembra 1988. Na mjesto sekretara Odjeljenja jezika i književnosti SANU je prvi put izabran 26. aprila 1994, a ponovno izabran 28. maja 1998. i 23. aprila 2002. U [[ANUBiH|Akademiju nauka Bosne i Hercegovine]] primljen je 1990. godine.&lt;ref name=&quot;SANU&quot;&gt;[http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/Clan.aspx?arg=1151, Predrag Palavestra na službenoj web stranici SANU]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

U maju 1992. godine, zajedno sa drugim srpskim intelektualcima osniva opozicioni pokret [[DEPOS]], koji zahtjeva prekid rada u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, odstupanje Slobodana Miloševića i stvaranje prelazne vlade.&lt;ref&gt;[http://www.zeit.de/1992/26/die-fratze-des-mittelalters '''Die Fratze des Mittelalters''', Članak o ratu u BiH u njemačkom dnevniku ''Die Zeit''] {{Simboli jezika|de|njemački}}&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
*''Književne teme'' (1958)
*''Književnost Mlade Bosne'' (1965, dva izdanja)
*''Tokovi tradicije'' (1971)
*''Posleratna srpska književnost 1945—1970'' (1972)
*''Dogma i utopija Dimitrija Mitrinovića: počeci srpske književne avangarde'' (1977)
*''Kritika i avangarda u modernoj srpskoj književnosti'' (1979)
*''Skriveni pesnik: Ivo Andrić'' (1981)
*''Kritička književnost'' (1983)
*''Nasleđe srpskog modernizma'' (1985)
*''Istorija moderne srpske književnosti — zlatno doba 1892-1918.'' (1986, dva izdanja)
*''Književnost kao kritika ideologije'' (1991)
*''Knjiga o Andriću'' (1992)
*''Književnost i javna reč'' (1994)
*''Kritičke rasprave'' (1995)
*''Jevrejski pisci u srpskoj književnosti'' (1998)
*''Istorija srpskog PEN—a'' (2006)

==Uredništvo==
 Urednik je 25 knjiga građe pod nazivom ''Srpska književna kritika'' u izdanju Instituta za književnost i umetnost iz Beograda i Matice srpske iz Novog Sada:
* ''Knjiga srpske fantastike XII—XX veka'', Srpska književna zadruga (1989, dva toma)
* ''Srpski simbolizam'', Srpska akademija nauka i umetnosti (1983)
* ''Srpska fantastika'', SANU (1987)
* ''Tradicija i moderno društvo'', SANU (1987)
* ''Odgovornost nauke i inteligencije'', SANU (1990)
* ''Srpska književnost u emigraciji'', SANU (1991)
* ''O Jovanu Dučiću — povodom pedesetogodišnjice smrti'', SANU (1996)

==Nagrade==
* '''1966.''' - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* '''1969.''' - [[Nagrada Milan Bogdanović]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;
* '''1980.''' - [[Nagrada &quot;Đorđe Jovanović&quot;]];&lt;ref name=&quot;SANU&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Proširiti sekciju}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Članovi SANU}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Palavestra, Predrag}}
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Srpski pisci]]
[[Kategorija:Srbijanski historičari književnosti]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade &quot;Đorđe Jovanović&quot;]]
[[Kategorija:Rođeni 1930.]]</text>
      <sha1>fzla7yliqhrihxwi7qqkrj2fzptlr3k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvrtko Kulenović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>178978</id>
    <revision>
      <id>3671213</id>
      <parentid>3562665</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:56:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12355" sha1="2aya5l5rixx2nfwgqelcstsyxh6ufrv" xml:space="preserve">{{Preuređivanje}}

{{Infokutija pisac
| ime             = Tvrtko Kulenović
| slika           = Tvrtko kulenovic.jpg
| opis_slike      = Tvrtko Kulenović
| puno_ime        =
| datum_rođenja   = [[9. april]] [[1935]]
| mjesto_rođenja  = [[Šabac]]
| datum_smrti     = [[13. april]] [[2019.]]
| mjesto_smrti    = [[Sarajevo]]
| zanimanje       = [[Književnik]]
| jezik           =
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     =
| period          =
| žanr            =
| poznata_djela   = Odanost jugu, putopis, 1970. ;  Kasino, roman, 1987. ; Mehanika fluida, putopis, 1987.Čovekova porodica, roman, 1991. ; Istorija bolesti, roman, 1994.; Jesenja violina, roman, 2000. ; Trag crne žuči, pripovijetke, 2005. ; Smrt na fotografiji, radio drama ; Rezime ; Lektira I, II, II ; Čakra - Istok Zapadu danas
| supružnik       =
| djeca           =
| nagrade         = 
| potpis          =
| web_stranica    =
}}
'''Tvrtko Kulenović''' bio je bosanskohercegovački pripovjedač, esejist, putopisac i scenarist. Profesor na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] i član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Prvi predsjednik [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini]] (1992–1996)..&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://sveske.ba/en/autori/t/tvrtko-kulenovic|title=TVRTKO KULENOVIĆ {{!}} Sarajevske Sveske|website=sveske.ba|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

===Biografija===
 
Rođen je u [[Šabac|Šapcu]], 9. aprila 1935. godine, gdje je završio osnovnu školu i prvi razred gimnazije. Srednjoškolsko obrazovanje stiče u [[Druga muška gimnazija Sarajevo|Drugoj muškoj gimnaziji]] u Sarajevu. Studirao je i diplomirao jugoslavensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Po odsluženju vojnog roka zaposlio se u [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Sarajevu]] na [[Bibliotečka klasifikacija|klasifikaciji]] strane knjige, gdje ostaje do 1968. Iste godine stupa na dužnost [[dramaturg]]a Narodnog pozorišta.

Od 1965. do 1967. boravio je na Osmania University u Hyderabadu, [[Indija]], gdje je studirao klasičnu indijsku i azijsku estetiku, posebno pozorište. Od januara do juna 1971. na Istituto del Teatro, Universita di Roma, izučavao je [[commedia del' arte]] i njene veze s azijskim pozorištem.

Godine 1971. izabran je za asistenta na novootvorenom Odsjeku za komparativnu književnost, teatrologiju i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. U novembru 1974. doktorirao je na temu &quot;Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta&quot; na Filozofski fakultet u Sarajevu, te je 1975. biran u zvanje docenta, 1980. u zvanje vanrednog profesora i 1983. u zvanje redovnog profesora na Odsjeku za opću književnost i bibliotekarstvo (preimenovan u [[Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo]]).

Predavao je na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]], Akademiji umjetnosti u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i Fakultetu dramskih umjetnosti u [[Beograd]]u (postidplomski studij). Učestvovao je na brojnim domaćim i međunarodnim simpozijima. U dva navrata, 1981. i 1987, boravio je i predavao kao gostujući profesor u okviru Fulbrightove fondacije u SAD-u ([[Univerzitet Rutgers]], [[Univerzitet Floride]] i [[Univerzitet Illinoisa]] – projekt o [[genocid]]u).

Bio je prvi predsjednik P.E.N. centra Bosne i Hercegovine,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://penbih.ba/clanovi/tvrtko-kulenovic/|title=P.E.N.|website=P.E.N.|language=bs-BA|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt; osnovanog 30. oktobra 1992, te direktor [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta Sarajevo]] (1999–2003). Također je bio redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, te saradnik časopisa ''[[Sarajevske sveske (časopis)|Sarajevske sveske]]''.
Pisao je [[roman]]e, [[esej]]e iz oblasti [[Teatrologija|teatrologije]] i [[Književna teorija|književne teorije]] i [[Književna kritika|kritike]], [[putopis]]e, [[Pripovijetka|pripovijetke]], [[Radio drama|radio drame]].

Umro je 13. aprila 2019. godine u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/preminuo-akademik-tvrtko-kulenovic-449355|title=Preminuo profesor Tvrtko Kulenović|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a337968/Tvrtko-Kulenovic-preminuo-u-85.-godini.html|title=Tvrtko Kulenović preminuo u 85. godini|website=N1 BA|language=bs-Latn-BA|access-date=15. 4. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
* ''Odanost jugu'', putopis, 1970.
* ''Putovanje'', putopis, 1974.
* ''Pejsaži zrelog doba'', putopis, 1979.
* ''Karavan'', zbirka pripovjedaka, 1981.
* ''Kasino'', roman, 1987.
* ''Mehanika fluida'', putopis, 1987.
* ''Čovekova porodica'', roman, 1991.
* ''Istorija bolesti'', roman, 1994.
* ''Jesenja violina'', roman, 2000.
* ''Majka voda'', putopisi, 2004.
* ''Trag crne žuči'', pripovijetke, 2005.

=== Knjige eseja i teorija ===
* ''Indija i umjetnost'', 1972.
* ''Čakra – Istok Zapadu danas'', 1973. 
* ''Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog pozorišta'', 1983.
* ''Umetnost i komunikacija'', 1983. 
* ''Lektira I'', 1976.
* ''Lektira II'', 1984.
* ''Lektira III'', 1989. 
* ''Galerije'', 1990. 
* ''Rezime'', 1995.
* ''Vrata koja se njišu'', 2008.

=== Radiodrame ===
* ''Smrt na fotografiji''
* ''Glasovi iz sjećanja''
* ''Karneval''
* ''Danas mislim o R. ili Večernja zvona''
* ''Ornebuška stepa''
* ''San o staklu''
* ''Smrt u Sarajevu''
* ''Poetika odustajanja''

=== Autorski tekstovi objavljeni u ''Sarajevskim sveskama'' ===
* http://www.sveske.ba/en/content/dnevnik-uspomena-i-prognoza
* http://www.sveske.ba/en/content/francuska-veza
* http://www.sveske.ba/en/content/gradovi-na-ostrvima
* http://www.sveske.ba/en/content/ja-sam-vezilja-tkalja
* http://www.sveske.ba/en/content/jogini-komesari-i-ostali
* http://www.sveske.ba/en/content/melanholija-sibicarenja
* http://www.sveske.ba/en/content/odiseja-ultramarin
* http://www.sveske.ba/en/content/sonnenschein-dase-drndic
* http://www.sveske.ba/en/content/tresnje-i-gojazne-ptice
* http://www.sveske.ba/en/content/vava

=== Scenarij ===
* ''[[Smrt u Sarajevu (1994)|Smrt u Sarajevu]]'', poetsko-dokumentarni film; režija: [[Haris Prolić]]; koproducenti: Filmski arhiv Oružanih snaga i Televizije Bosne i Hercegovine, 1994.

== Nagrade ==
* '''1975''' – [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]];
* Nagrada za najbolju radiodramu u Ohridu 1989.
* Godišnja nagrada &quot;Veselina Masleše&quot; 1991.
* 27-julska nagrada BiH
* Fund for Free Expression Award, SAD, 1993.
* '''1994''' – [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine|Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] za najbolju knjigu;
* Nagrada Otvorenog društva Soros za najbolji rukopisni roman 1999. 
* Književna nagrada Naklade &quot;Zoro&quot; za najbolju knjigu-zbirku neobjavljenih priča 2005.

== Kritički osvrt na djelo ==
U eseju &quot;Književnost kao sporazum svjetova&quot; Muhamed Dželilović o Kulenovićevom djelu piše:

&quot;Tvrtko Kulenović se u svojim djelima jednostavno i ne pokušava sakriti i stoga su ona puna ne samo elemenata autobiografskog, nego i autoreferencijalnog. Pisac – svjetski građanin – uvijek je otvoreno prisutan: i onda kada piše o Drugom svjetskom ratu u romanu Kasino, spretno povezujući svoje viđenje ljudske sudbine kao loptice koja skakuće na nepredvidivom historijskom ruletu u kasinu sa bitkom kod Monte Kasina; i onda kada u Istoriji bolesti govori o konkretnoj sudbini svoje supruge koja je u užase rata u Bosni stupila sa istorijom duge karcinomne bolesti od koje će i umrijeti usred opsade Sarajeva, vezujući tu priču sa krvavom historijskom pričom izazvanom bolešću čitavih naroda na Balkanu – „bolešću bez imena i lijeka“, kako je sam naziva... itd. Ali njegovo poimanje čovjeka i svijeta, kao i tip njegove otvorenosti jasno se vidi u romanu Čovjekova porodica. Kao i obično, autor započinje pričom o sebi, o svom djetinjstvu, o vlastitoj, najužoj porodici.&quot;

Željko Grahovac navodi da je Kulenović afirmirao do tada gotovo nepostojeći žanr putopisno-esejističke proze (što se tiče bh. književnosti):

&quot;Kulenović je intelektualac, duhovni i duševni strasnik koji ponire u suštinu stvari – ma o čemu razmišljao i pisao; zato je i pojavni svijet ovozemaljske stvarnosti prisutan u njegovim putopisno-esejističkim prozama upravo toliko i tako – koliko i kako kroz njega proviruje i probija sama suštastvenost ljudskog postojanja u određenim povijesnosocijalnim okvirima. Sav njegov prozni izraz je u žudnji za proziranjem, za raskrivanjem biti, osobenosti i osebujnosti života kao kompleksnog procesa – tajnovitost i nedokučivost kojega nas upravo i podstiče na duhovnu avanturu okupljanja i samosabiranja u ljudstvu raspršenog i raskomadanog Božanskog bića čovjeka...&quot;

Poetički kredo Kulenovićevih romana često se povezuje sa tzv. &quot;novom osjećajnošću&quot; i potrebi etičkog angažmana pisca, o čemu govori i Alma Skopljak:

&quot;Istoriju bolesti Tvrtka Kulenovića ne određuje samo insistiranje na mediju knjige, niti insistiranje na transformacijama tradicionalnih oblika pripovijedanja, već i eksplicitno insistiranje na etičkom angažmanu umjetnika i umjetničkog djela. Ono je prepoznatljivo i u Jesenjoj violini, dakle u dijelu Kulenovićevog romanesknog opusa koji nastaje nakon agresije na BiH, i usložnjava inače veoma kompleksnu arhitektoniku ova dva romaneskna ostvarenja, kao i njihovu interpretaciju, ali, iako nikada tako eksplicitno, i u dijelu romanesknog opusa koji im je prethodio, dakle u romanima Kasino i Čovekova porodica. U Istoriji bolesti Kulenović se opredijelio za knjigu kao svjedočenje o egzistencijalnoj traumi u ratnim zbivanjima i, potvrđujući ideju Mihaila Epštejna o povratku nove iskrenosti, razotkrio svu složenost drame odnosa između autora i teksta u momentu kada se piščeva pozicija van teksta izjednači sa pozicijom žrtve i svjedoka opsade grada.&quot;

Naučni skup povodom književnog djela Tvrtka Kulenovića pod nazivom &quot;Čovjekova porodica&quot; održan je 2009. Sva izlaganja prikupljena su i objavljena u specijalnom broju ''Odjeka'', revije za umjetnost, nauku i društvena pitanja.

== Reference ==
{{Refspisak|}}

== Vanjski linkovi ==
* Akademija nauka i umjetnosti BiH, http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=155%3Atvrtko-kulenovi&amp;catid=27%3Anew-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=hr
* Muhamed Dželilović, Književnost kao sporazum svjetova, dostupno na: http://www.balkan-sehara.com/muhamed%20esej.html
* Željko Grahovac, Umjetnost putopisa Tvrtka Kulenovića, dostupno na: https://web.archive.org/web/20110823111716/http://www.odjek.ba/arhiva/18/prilog.pdf
* Alma Skopljak, Umijeće pamćenja, dostupno na: https://web.archive.org/web/20110823111716/http://www.odjek.ba/arhiva/18/prilog.pdf
* Tvrtko Kulenović, Kasino. Sarajevo: Međunarodni centar za mir (etc.), 2008.

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20110823111716/http://www.odjek.ba/arhiva/18/prilog.pdf
* https://web.archive.org/web/20120507022330/http://www.openbook.ba/izraz/no05/05_muhidin_dzanko.htm
* https://web.archive.org/web/20130112003117/http://www.bhdani.com/arhiva/101/inter.htm
* https://archive.today/20130422234716/discoverwrld.blogspot.com/2012/05/tvrtko-kulenovic-stanje-mira-i-kultura.html
* http://www.sveske.ba/en/autori/t/tvrtko-kulenovic
* http://www.sveske.ba/bs/content/prizori-uhodanog-uzasa
* http://www.sveske.ba/bs/content/krvavi-lom-drustva-i-poeticki-prevrati-romana

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Kulenović, Tvrtko}}
[[Kategorija:Rođeni 1935.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Biografije, Šabac]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački scenaristi]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>2aya5l5rixx2nfwgqelcstsyxh6ufrv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zdenko Lešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>179102</id>
    <revision>
      <id>3671214</id>
      <parentid>3546296</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:56:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8579" sha1="f89x35kz4145gudym82yrvke3iohjjd" xml:space="preserve">{{Očistiti jednostavne linkove}}
'''Zdenko Lešić''' (2. januar 1934-18. maj 2018) bio je kritičar, esejist, prozajist. Diplomirao (1957) i doktorirao (1965), tezom o književnom djelu I. G. Kovačića, na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], na kojem je bio profesor teorije književnosti do penzionisanja 2004. Redovni je član [[Akademija nauka i umjetnosti BiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]] od 2002. Njegov se naučni interes kretao od problema jezika u književnosti, teorije književne povijesti do teorije drame i književnosti avangarde. Pisao je i o hrvatskom pjesništvu, posebno o [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimiću]], [[Miroslav Krleža|M. Krleži]], [[Tin Ujević|T. Ujeviću]] i [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačiću]]. Prevodio je s engleskoga za pozorište, a u novije doba i s korejskog jezika.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36181|title=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|year=2001|editor-last=Kragić|editor-first=Bruno|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|publication-place=Zagreb|isbn=978-953-268-038-6|access-date=25. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Zdenko Lešić rođen je 1934. na otoku Ugljanu kraj Zadra. Djetinstvo je proveo na dalmatinskim otocima (Ugljan, Brač, Vis). Godine 1940. s roditeljima je došao u Sarajevo gdje je završio osnovnu, učiteljsku i višu pedagošku školu.

Od 1952. do 1954. radio je kao nastavnik u osnovnoj školi u Kreševu. Filozofski fakultet (Odsjek za historiju jugoslavenskih književnosti) završio je 1957. i bio odmah izabran za asistenta na predmetu Teorija književnosti. Godine 1965. odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom '''Književno djelo Ivana Gorana Kovačića'''. Iste godine izabran je za docenta na predmetu Teorija književnosti.

Godine 1971. izabran je za vanrednog, a 1977. za redovnog profesora Filozofskog fakuleta Sarajevo. U međuvremenu je kao nastavnik gostovao u ''Školi za istočnoevropske i slavenske studije Londonskog Univerziteta (1967–1969)'', na ''Columbia University u New Yorku (1974)'' te na ''Indiana University Bloomington, SAD (1987–1988)''.

Nakon dvije godine provedene u [[Opsada Sarajeva|opkoljenom Sarajevu]], krajem 1993. po pozivu ''Britanskog Savjeta'' prihvatio je da radi kao profesor na ''Londonskom Univerzitetu''. U Londonu je ostao dvije godine, a zatim je odtišao u Seul (1996–1999.) na ''Korejski univerzitet za strane studije'' gdje je ostao tri godine. Godine 1999. vratio se u Sarajevo i bio ponovno izabran za redovnog profesora na predmetu Teorija književnosti na Filozofskom fakultetu. Penzionisan je 1. januara 2004. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11743|title=Hrvatski biografski leksikon|last=Pranjko|first=Klara|date=2013|website=lzmk|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|access-date=15. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;

Lešićev naučni rad obuhvata široku oblast teorije književnosti i metodologije proučavanja književnosti (Jezik i književno djelo 1971, Moderna tumačenja književnosti, 1981; Književnost i njena istorija, 1985, Nova čitanja, 2003, Novi istoricizam i kulturni materijalizam 2003, Teorija književnosti, Sarajevo 2006, Beograd 2008; Suvremena tumačenja književnosti, 2007).

Posebno je značajan njegov trotomni prikaz historije dramskih teorija pod naslovom Teorija drame kroz stoljeća (tom I 1977, tom II 1979; tom III 1990). Kao književni historičar bavio se raznim pojavama u južnoslovenskim književnostima, od književnog djela Ivana Gorana Kovačića (Polja svjetla i tamna, 1971), preko poezije najznačajnih srpskih i hrvatskih pjesnika iz 20-tih godina XX stoljeća (Klasici avangarde), do pripovijedne književnosti u Bosni i Hercegovini (Pripovjedači, 1988, Pripovjedačka Bosna, u dva toma, 1990).

Lešić je autor 15 knjiga (od kojih su neke višetomne, a neke su doživjele više izdanja) te stotinjak naučnih i stručnih radova, objavljenih u različitim domaćim i stranim časopisima i zbornicima.

Autor je i dva romana ('''Sarajevski tabloid''', Split 2001; '''Knjiga o Tari''', Sarajevo 2004; Novi Sad 2009). Objavio je i više prijevoda s engleskog jezika.

Uz svoju naučnu, vršio je i neke društvene dužnosti, za što je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrenim zracima, a dobitnik je i [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva]] te nagrade “Veselin Masleša” za naučni rad. Bio je član Savjeta Međunarodnog udruženja prevodilaca te osnivač i predsjednik PEN Centra BIH.

Za dopisnog člana ANUBiH izabran 1987, a za redovnog člana 2002. godine.

Lešić je preminuo 18. maja 2018. u Sarajevu, gdje je i sahranjen na gradskom groblju Bare.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/umro-profesor-zdenko-lesic-365054|publisher=Oslobođenje|access-date=23. 5. 2018|title=Umro profesor Zdenko Lešić|date=20. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Objavljene knjige ==
* Polja svijetla i tamna, 1971.
* Jezik i književno djelo, 1971, 1974, 1979, 1983, 1988.
* Teorija književnosti, 1972, 1974, 1975, 1977, 1980.
* Teorija drame kroz stoljeća I, 1977.
* Poezija i pozorište, 1978.
* Teorija drame kroz stoljeća II, 1979.
* Ivan Goran Kovačić, 1984.
* Književnost i njena istorija, 1985.
* Klasici avangarde, 1986.
* Pripovjedači, 1988.
* Pripovjedačka Bosna I i II, 1990.
* Teorija drame kroz stoljeća III, 1990.
* Djeca Atlantide, Glasovi iz bivše Jugoslavije, 1994.
* Sarajevski tabloid, 2001.
* Nova čitanja, 2003.
* Knjiga o Tari, 2004.
* Teorija književnosti, 2005.
* Suvremena tumačenja književnosti, 2006.

== Prevodi ==
* Otto Jaspersen, JEZIK, NAROD I POJEDINAC, 1970.
* Joe Orton, PLJAČKA, drama, 1970.
* David Mercer, BELCEROVA SREĆA, drama, 1972.
* Tom Stoppard, PRAVI INSPEKTOR DOBERMAN, drama, 1974.
* Ch'on Sang Pyong, POVRATAK U NEBO, pjesme, s korejskog, sa Kim Ji-hyang.
* Glowacki, U LOVU NA ŽOHARE, drama, 1999.

==Nagrade==
* '''1972.''' - [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]];
* &quot;Veselin Masleša&quot;, godišnja nagrada BiH za naučno djelo, 1973.
* Nagrada izdavačkog preduzeća &quot;Svjetlost&quot;, 1986.
* Dvadesetsedmojulska nagrada BiH, 1986.
* Nagrada udruženja književnika BiH, 1987.
* Nagrada izdavačkog preduzeća &quot;Veselin Masleša&quot;, 1988.
* Nagrada Željezare Sisak za najbolje esejističko djelo u SFRJ, 1989.
* Hellman-Hammet Fund for Free Expression Award, USA, 1993.

== Literatura ==

* [[Dejan Duda]], Lešić Zdenko, “Krležijana 1 (A-LJ), Leksikografski zavod ‘Miroslav Krleža’, Zagreb 1993, 5443.
* [[Veselko Koroman]], Lešić Zdenko, “Veselko Koroman, Kronološka bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine”, Hrvatska misao II/6, Sarajevo 1998, 184.
* [[Mirko Marjanović]], Lešić Zdenko, “Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas”, Hrvatska misao IV/14, Sarajevo 2000, 59.
* [[Stijepo Mijović Kočan]], Lešić Zdenko, “Jugoslovenski književni leksikon, Drugo dopunjeno izdanje”, Matica srpska, Novi Sad 1984, 426.
* [[Miodrag Vulin]], Lešić Zdenko, “Leksikon pisaca Jugoslavije III (K-LJ)”, Matica srpska, Beograd 1987, 643.
* Dopisni član Zdenko Lešić, “Individualne aktivnosti članova Akademije”, Ljetopis ANU BiH 26 (za 1998. i 1999.), Sarajevo 2000, 133.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
*http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=156:zdenko-lei&amp;catid=27:new-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=en {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312080412/https://www.anubih.ba/plugins/editors/dropeditor/dropeditor.css |date=12. 3. 2021 }}
*https://web.archive.org/web/20071027144528/http://www.openbook.ba/izraz/no12/12_zdenko_lesic.htm
*http://www.napolaputa.net/ucesnici/2008-godina/zdenko-lesic/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515201938/http://www.napolaputa.net/ucesnici/2008-godina/zdenko-lesic/ |date=15. 5. 2013 }}
*https://web.archive.org/web/20130519123659/http://akt.ba/oznaka/zdenko-lesic
*https://web.archive.org/web/20120427174211/http://www.penbih.ba/kojeko/lesic.htm

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Lešić, Zdenko}}
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Ugljan]]
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Umrli 2018.]]</text>
      <sha1>f89x35kz4145gudym82yrvke3iohjjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekvatorska klima</title>
    <ns>0</ns>
    <id>262932</id>
    <revision>
      <id>3671344</id>
      <parentid>3654938</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T19:42:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>94.189.190.121</ip>
      </contributor>
      <origin>3671344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3190" sha1="qn3c2n0oiskcq400o845vf66ohep4q0" xml:space="preserve">[[Datoteka:River in the Amazon rainforest.jpg|thumb|right|250px|Porječje [[Amazon]]a u [[Brazil]]u ima ekvatorsku klimu.]]

'''Prašumska''' ili '''ekvatorska klima'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McKnight|first=Tom L. (Tom Lee)|url=https://archive.org/details/physicalgeographmckn/page/204/mode/2up|title=Physical geography : a landscape appreciation|last2=Hess|first2=Darrel|date=2000|publisher=Upper Saddle River, N.J. : Prentice Hall|others=Internet Archive|isbn=978-0-13-020263-5}}&lt;/ref&gt; je tip [[tropska klima|tropske klime]]
karakterističan za kurve područja na 5-10° od [[ekvator]]a. Ta je klima pogodna za razvoj [[prašuma]] zbog visokih temperatura i obilja padavina. Karakteristika ove klime je da su dnevne amplitude nekoliko puta veće od godišnjih. Prosječna količina kiše iznosi 2500&amp;nbsp;mm. Iako nema suhog perioda, kiša nije jednako raspoređena pa tokom godine postoje 1 ili 2 maksimuma ili 1 ili 2 minimuma kiše.
Zovu je i dnevna klima jer je svaki dan isti.
[[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 Af 1991–2020.svg|mini|Zone tropske kišne šume širom svijeta (Af).|lijevo|146x146piksel]]
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:   
* U [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] – dijelovi [[Amazonija|Amazonije]] i atlantske obale [[Brazil]]a (oko Bahije i Santosa), pacifička obala [[Kolumbija|Kolumbije]] i sjevernog [[Ekvador]]a, [[Mali Antili]] i karipska obala [[Centralna Amerika|Srednje Amerike]].
* U [[Afrika|Africi]] – srednji dio bazena [[Kongo|Konga]] i dijelovi obale [[Gvinejski zaliv|Gvinejskog zaliva]] te istočni [[Madagaskar]].
* U [[Azija|Aziji]] – južna [[Šri Lanka|Šri Lanki]], na [[Malajsko poluostrvo|Malajskom poluostrvu]], [[Sumatra|Sumatri]], [[Borneo|Borneu]], dijelovima [[Java|Jave]], [[Sulawesi]]ju, [[Filipini]]ma i na većem dijelu [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].

=== Gradovi s ekvatorijalnom klimom ===
{{Col-begin}}{{Col-break}}
* {{ZD|INDN}} [[Džakarta|Jakarta]], [[Indonezija]]
* {{ZD|FIL}} [[Manila]], [[Filipini]]
* {{ZD|SIN}} [[Singapur|Singapore]]
* {{ZD|PAN}} [[Panamá|Panama City]], [[Panama]]
* {{ZD|MALE}} [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]]
* {{ZD|BRA}} [[Manaus]], [[Brazil]]
* {{ZD|BRA}} [[Belém]], [[Brazil]]
* {{ZD|PER}} [[Iquitos]], [[Peru]]
* {{ZD|EKV}} [[Esmeraldas]], [[Ekvador]]
* {{ZD|DR Kongo}} [[Kisangani]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]
* {{ZD|KOL}} [[Leticia]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|BRA}} [[Rio Branco]], [[Brazil]]
* {{ZD|BRA}} [[Macapá]], [[Brazil]]
* {{ZD|PER}} [[Pucallpa]], [[Peru]]
* {{ZD|BRU}} [[Bandar Seri Begawan]], [[Brunej]]
* {{ZD|UGA}} [[Entebbe]], [[Uganda]]
* {{ZD|MALE}} [[Johor Bahru]], [[Malezija]]
* {{ZD|MALE}} [[George Town (Penang)|Georgetown]], [[Malezija]]
* {{ZD|MALE}} [[Kuching]], [[Malezija]]
* {{ZD|INDN}} [[Banda Aceh]], [[Indonezija]]
* {{ZD|MALD}} [[Malé]], [[Maldivi]]
* {{ZD|NIK}} [[Bluefields]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|GVA}} [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]], [[Gvajana]]
* {{ZD|SUR}} [[Paramaribo]], [[Surinam]]
* {{ZD|BRA}} [[Boa Vista]], [[Brazil]]
* {{ZD|AUS}} [[Cooktown]], [[Australija]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Köppenova klasifikacija klime}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Tropi]]
[[Kategorija:Klima]]</text>
      <sha1>qn3c2n0oiskcq400o845vf66ohep4q0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671345</id>
      <parentid>3671344</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T19:46:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/94.189.190.121|94.189.190.121]] ([[User talk:94.189.190.121|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]]</comment>
      <origin>3654938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3184" sha1="t00wv5crzy1ld8kiphziwq9ftuyd4pd" xml:space="preserve">[[Datoteka:River in the Amazon rainforest.jpg|thumb|right|250px|Porječje [[Amazon]]a u [[Brazil]]u ima ekvatorsku klimu.]]

'''Prašumska''' ili '''ekvatorska klima'''&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McKnight|first=Tom L. (Tom Lee)|url=https://archive.org/details/physicalgeographmckn/page/204/mode/2up|title=Physical geography : a landscape appreciation|last2=Hess|first2=Darrel|date=2000|publisher=Upper Saddle River, N.J. : Prentice Hall|others=Internet Archive|isbn=978-0-13-020263-5}}&lt;/ref&gt; je tip [[tropska klima|tropske klime]]
karakterističan za područja na 5-10° od [[ekvator]]a. Ta je klima pogodna za razvoj [[prašuma]] zbog visokih temperatura i obilja padavina. Karakteristika ove klime je da su dnevne amplitude nekoliko puta veće od godišnjih. Prosječna količina kiše iznosi 2500&amp;nbsp;mm. Iako nema suhog perioda, kiša nije jednako raspoređena pa tokom godine postoje 1 ili 2 maksimuma ili 1 ili 2 minimuma kiše.
Zovu je i dnevna klima jer je svaki dan isti.
[[Datoteka:Koppen-Geiger Map v2 Af 1991–2020.svg|mini|Zone tropske kišne šume širom svijeta (Af).|lijevo|146x146piksel]]
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:   
* U [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] – dijelovi [[Amazonija|Amazonije]] i atlantske obale [[Brazil]]a (oko Bahije i Santosa), pacifička obala [[Kolumbija|Kolumbije]] i sjevernog [[Ekvador]]a, [[Mali Antili]] i karipska obala [[Centralna Amerika|Srednje Amerike]].
* U [[Afrika|Africi]] – srednji dio bazena [[Kongo|Konga]] i dijelovi obale [[Gvinejski zaliv|Gvinejskog zaliva]] te istočni [[Madagaskar]].
* U [[Azija|Aziji]] – južna [[Šri Lanka|Šri Lanki]], na [[Malajsko poluostrvo|Malajskom poluostrvu]], [[Sumatra|Sumatri]], [[Borneo|Borneu]], dijelovima [[Java|Jave]], [[Sulawesi]]ju, [[Filipini]]ma i na većem dijelu [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]].

=== Gradovi s ekvatorijalnom klimom ===
{{Col-begin}}{{Col-break}}
* {{ZD|INDN}} [[Džakarta|Jakarta]], [[Indonezija]]
* {{ZD|FIL}} [[Manila]], [[Filipini]]
* {{ZD|SIN}} [[Singapur|Singapore]]
* {{ZD|PAN}} [[Panamá|Panama City]], [[Panama]]
* {{ZD|MALE}} [[Kuala Lumpur]], [[Malezija]]
* {{ZD|BRA}} [[Manaus]], [[Brazil]]
* {{ZD|BRA}} [[Belém]], [[Brazil]]
* {{ZD|PER}} [[Iquitos]], [[Peru]]
* {{ZD|EKV}} [[Esmeraldas]], [[Ekvador]]
* {{ZD|DR Kongo}} [[Kisangani]], [[Demokratska Republika Kongo|DR Kongo]]
* {{ZD|KOL}} [[Leticia]], [[Kolumbija]]
* {{ZD|BRA}} [[Rio Branco]], [[Brazil]]
* {{ZD|BRA}} [[Macapá]], [[Brazil]]
* {{ZD|PER}} [[Pucallpa]], [[Peru]]
* {{ZD|BRU}} [[Bandar Seri Begawan]], [[Brunej]]
* {{ZD|UGA}} [[Entebbe]], [[Uganda]]
* {{ZD|MALE}} [[Johor Bahru]], [[Malezija]]
* {{ZD|MALE}} [[George Town (Penang)|Georgetown]], [[Malezija]]
* {{ZD|MALE}} [[Kuching]], [[Malezija]]
* {{ZD|INDN}} [[Banda Aceh]], [[Indonezija]]
* {{ZD|MALD}} [[Malé]], [[Maldivi]]
* {{ZD|NIK}} [[Bluefields]], [[Nikaragva]]
* {{ZD|GVA}} [[Georgetown (Gvajana)|Georgetown]], [[Gvajana]]
* {{ZD|SUR}} [[Paramaribo]], [[Surinam]]
* {{ZD|BRA}} [[Boa Vista]], [[Brazil]]
* {{ZD|AUS}} [[Cooktown]], [[Australija]]
{{col-end}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Köppenova klasifikacija klime}}{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Tropi]]
[[Kategorija:Klima]]</text>
      <sha1>t00wv5crzy1ld8kiphziwq9ftuyd4pd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hamdija Kapidžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263142</id>
    <revision>
      <id>3671190</id>
      <parentid>3638459</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:48:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5225" sha1="r9e9q46sx10xfp0q9awdivc0ubj1wyh" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Hamdija Kapidžić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1904|2|1}}
| mjesto_rođenja     = Bileća, Austro Ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1974|1|16|1904|2|1}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Hamdija Kapidžić''' (1904 – 1974), bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historičar]], član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]] .

Studij historije i geografije završio je na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u 1928. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod naslovom: ''Hercegovački ustanak 1882.'' (1956). Radio je kao profesor na [[Visoka sudačko-šerijatska škola u Sarajevu|Visokoj sudačko-šerijatskoj školi]], [[Druga gimnazija u Sarajevu|Drugoj muškoj gimnaziji]] te [[Viša pedagoškaškola u Sarajevu|Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu]]. Na Odsjeku za historiju [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] radi od njegovog osnivanja 1950. Biran je 1957. za vanrednog, a 1962. za redovnog profesora na predmetu „Istorija naroda Jugoslavije u novom vijeku“.

Naučni interes usmjerio je na [[Historija Bosne i Hercegovine|historiju Bosne i Hercegovine]] u [[Novi vijek|novom vijeku]]. Referatima i izlaganjima učestvovao na većem broju naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Bio je plodan naučni radnik. Objavio je četiri knjige, osam knjiga građe, preko stotinu naučnih i stručnih priloga, prikaza i osvrta u stručnim i naučnim časopisima ([[Gajret]], [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]], [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]], [[Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine]], [[Istorijski zapisi]] i dr.).

Bio je predsjednik Odsjeka za historiju, predsjednik Društva historičara Bosne i Hercegovine, urednik Godišnjaka Društva historičara Bosne i Hercegovine, urednik Glasnika Arhiva i Društva arhivskih radnika BiH.

== Nagrade i priznanja ==
Za svoj nastavni i naučni doprinos odlikovan je ordenima rada (drugog reda, sa crvenom zastavom, sa zlatnim vijencem). Dobitnik je i 27-julske nagrade i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva.

== Posebna izdanja ==

* Hercegovački ustanak 1882. godine, [[Veselin Masleša]], Sarajevo, 1958, str 358 (prijevod na njemački [[Graz]], 1972; 2. izdanje, [[Sarajevo]], 1973
* Bosna i Hercegovina za vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), Članci i rasprave, Svjetlost, Sarajevo, 1968, str. 397.
* Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba, ANU BiH - Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2001, str. 190.

== Zbirke izvora ==

* “Zastava” o Bosni i Hercegovini, knj. I (1866-1870), Svjetlost, Sarajevo, 1953, str. 371.
* “Zastava” o Bosni i Hercegovini, knj. II (1871-1873), Svjetlost, Sarajevo, 1953, str. 361.
* “Zastava” o Bosni i Hercegovini, knj. III (1874-1876), Svjetlost, Sarajevo, 1954, str. 316. 
* “Zastava” o Bosni i Hercegovini, knj. IV (1876-1878), Svjetlost, Sarajevo, 1956, str. 354.
* Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine u XIX vijeku, Građa, Naučno društvo Bosne i Hercegovine, knj. I, Sarajevo, 1956, str. 150.
* Vojno-geografski opis Bosne pred Dubički rat od 1785. godine (sa: [[Hamdija Kreševljaković]]), Naučno društvo BiH, Građa, knj. 5, Sarajevo, 1957, str. 100.
* Agrarni odnosi u Bosni i Hercegovini 1878-1918, I, Građa, Arhiv BiH, Sarajevo, 1969, str. 192.
* Naučne ustanove u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave (građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine, XIX i XX vijek), Arhiv BiH, tom VI, Sarajevo, 1973, str. 556.

== Literatura ==

* [[Rade Petrović]], “Hamdija Kapidžić, 30. I 1904. - 16. I 1974.”, Godišnjak Društva istoričara BiH, XX, 1972-1973, Sarajevo, 1974, 19-23.
* [[Iljas Hadžibegović]], “Doprinos dr. Hamdije Kapidžića razvoju historijske nauke u Bosni i Hercegovini”, Radovi Filozofskog fakulteta, 12, Sarajevo, 2000, 187-194.
* [[Vera Katz]], “Bibliografija radova Hamdije Kapidžića”, Godišnjak Društva istoričara BiH, XIX, 1971-1972, Sarajevo, 1973, 331-336.
* Rade Petrović, “Kapidžić, Hamdija”, Enciklopedija Jugoslavije, drugo izdanje, knj. 6, Zagreb, 1990, 670.
* [[Milorad Ekmečić]], Kapidžić Hamdija, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997., 426-427
* [[Enver Redžić]], “Hamdija Kapidžić – naučnik i pedagog”, ANU BiH, Sarajevo, 2003, 96.

{{Potpisnici Sarajevske rezolucije}}
{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Kapidžić, Hamdija}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Bileća]]
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1974.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena rada]]
[[Kategorija:Jugoslavenski historičari]]</text>
      <sha1>r9e9q46sx10xfp0q9awdivc0ubj1wyh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branislav Đurđev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263145</id>
    <revision>
      <id>3671174</id>
      <parentid>3671152</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:42:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6907" sha1="cigaq43qeychdxk9djelc4lj9nll33q" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Branislav Đurđev
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1908|8|4}}
| mjesto_rođenja     = Sremski Karlovci, Kraljevina Srbija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1993|2|26|1908|8|4}}
| mjesto_smrti       = Novi Sad, SRJ
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Branislav Đurđev''' ([[1908]]-[[1993]], [[historičar]], [[orijantalistik|orijentalist]], [[akademik]] [[ANU BiH]]

Branislav Đurđev završio je studij historije i orijentalne filologije na [[Filozofski fakultet Beograd|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] ([[1934]]). Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom - Kakva je bila vlast u Crnoj Gori u XVI i XVII veku ([[1952]]).

Na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] radi od njegovog osnivanja ([[1950]]). Godine [[1957]]. biran je za redovnog profesora na predmetima Historija južnoslavenskih naroda u doba osmanske vladavine i Uvod u historijsku nauku. Bio je direktor [[Orijantalni institut u Sarajevu|Orijentalnog instituta u Sarajevu]] od njegovog osnivanja ([[1964]]). Obavljao je dužnost [[dekan]]a [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] u akademskoj [[1964]]/[[1965]]. godini. Penzionisan je [[1973]], a predavanja iz Uvoda u historijsku nauku držao je do [[1979]].

Branislav Đurđev je bio plodan naučni radnik. Njegova bibliografija sadrži oko tri stotine bibliografskih jedinica. Svojim radovima dao je značajan doprinos u razvoju [[Osmanistika|osmanistike]]. Važne su njegove  studije o socijalnoj i klasnoj prirodi [[osmanski feudalni sistem|osmanskog sistema]], pitanjima svojine i položaju pojedinih društvenih slojeva u vrijeme osmanskih osvajanja južnoslavenskih prostora. Branislav Đurđev je bio i teoretičar historijske nauke. Bavio se pitanjima iz oblasti historije [[Historiografija|historiografije]] i [[Historijska metodologija|historijske metodologije]]. Učestvovao na brojnim [[Međunarodni naučni skupovi|međunarodnih naučnim skupovima]] na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] i inostranstvu ([[Istanbul]], [[Rim]], [[Minhen]], [[Štokholm]], [[Moskva]]).

Bio je član [[Naučno društvo Bosne i Hercegovine|Naučnog društva BiH]] od njegovog osnivanja, a [[predsjednik]] u periodu [[1955]]-[[1959]]. Član je ANU BiH-a. Od [[1966]]. do [[1967]]. je [[potpredsjednik]], a [[1968]]-[[1971]]. predsjednik je ANU BiH. Bio je član svih akademija na području bivše Jugoslavije ([[SAZU]], [[JAZU]], [[SANU]], [[CANU]], [[VANU]], [[MANU]]).

Za nastavni, naučni i društveni angažman Branislav Đurđev nagrađen je [[Dvadesetsedmojulska nagrada|27-julskom nagradom]], [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva]], te nagradama [[Nagrada ZAVNOBIH-a|ZAVNOBiH-a]] i [[Nagrada AVNOJ-a|AVNOJ-a]]. Odlikovan je [[Orden II reda Republike sa zlatnim vijencem|Ordenom II reda Republike sa zlatnim vijencem]].

Kao izraz zahvalnosti prema ovom djelatniku u Sarajevu danas postoji ulica sa njegovim imenom (kod [[BBI Centar|BBI Centra]]). [https://web.archive.org/web/20160304224345/http://mapasarajeva.net/branislava-djurdjeva-dositejeva-sarajevo/]

== Posebna izdanja ==

* Turska vlast u Crnoj Gori u XVI i XVII veku, Sarajevo, 1953, str. 136.
* Uloga crkve u starijoj istoriji srpskog naroda, Sarajevo, 1964, str. 239.
* Razvitak čovečanstva i društvo, Novi Sad, 1980, str. 356.
* Zagonetke civilizacije u starijoj istoriji čovečanstva, Novi Sad, 1981, str. 101.
* Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena, Titograd, 1984, 205 str.
* Zur neumarxistischen geschichtsauffassung, Beiträge auf Historikerkongressen, Vorträge und Aufsätze, Novi Sad, 1987, 179 str.
* Na zastarelim stranputicama, SKPD, Sarajevo, 2002, str. 177.
* Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića, Prva sveska, Posebna izdanja ANUBiH, Sarajevo, 1968, str. 110.
* Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića, Druga sveska, ANUBiH, Sarajevo, 1973, str. 198.

== Literatura ==
* Redakcija: “Đurđev, Branislav”, Enciklopedija Jugoslavije, drugo izdanje, Zagreb, 1984, 740-741.
* [[Enver Redžić]], “Branislav Đurđev – ličnost i djelo”, Sarajevo, 2003, str. 100.
* [[Miomir Dašić]], Doprinos akademika Branislava Đurđeva istoriografiji o Crnoj Gori, CANU, Glasnik Odjeljenja društvenih nauka 9, Cetinje 1995, 35-92.
* Miomir Dašić, Branislav Đurđev (1908-1993), JIČ XXIV/1-2, Beograd 1996, 231-235.
* [[Vesna Mušeta-Aščerić]], Bibliografija radova akademika prof. dr. Branislava Đurđeva, Prilozi 28, Sarajevo 1999, 271-291.
* Vesna Mušeta-Aščerić, Akademik prof. dr. Branislav Đurđev (1908.-1993.), Prilozi 28, Sarajevo 1999, 305-307.
* [[Bisera Nurudinović]], Bibliografija radova akademika prof. dr Branislava Đurđeva, Prilozi za orijentalnu filologiju 28-29 (1978-1979), Sarajevo 1980, 5-36.
* Bisera Nurudinović – [[Emina Stanek]], Bibliografija radova akademika prof. dr Branislava Đurđeva, POF 44-45 (1994-1995), Sarajevo 1996, 413-422.
* [[Sergije Princip]], Odlazak dragog čovjeka, Most XXV/112-113(23-24), Mostar 1999, 106-107.
* [[Ankica Vasić]], Biografija autora, “Branislav Đurđev, Zagonetke civilizacije u starijoj istoriji čovečanstva”, VANU, Akademske besede 1, Novi Sad 1981, 59-64.
* Ankica VasićBibliografija radova akademika Branislava Đurđeva, “Branislav Đurđev, Zagonetke civilizacije u starijoj istoriji čovečanstva”, VANU, Akademske besede 1, Novi Sad 1981, 67-98.
* [[Milan Vasić]], Đurđev Branislav, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997, 371-372.
* ... Akademik Branislav Đurđev, “Orijentalni institut u Sarajevu 1950.-2000. – The Institute for Oriental studies in Sarajevo”, Orijentalni institut, Sarajevo 2000, 104-106.
* ... Dr Branislav Đurđev, Svijet 22, Sarajevo 1996., 56.
* ... Đurđev Branislav, “Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija, 1 (A-J)”, 3 izdanje, Prosveta, Beograd 1978. (Fototipsko preštampano izdanje 1980), 562.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Đurđev, Branislav}}
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi CANU]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi HAZU]]
[[Kategorija:Članovi MANU]]
[[Kategorija:Članovi VANU]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Biografije, Sremski Karlovci]]
[[Kategorija:Rođeni 1908.]]
[[Kategorija:Umrli 1993.]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>cigaq43qeychdxk9djelc4lj9nll33q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Vasić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263176</id>
    <revision>
      <id>3671198</id>
      <parentid>3203294</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:50:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3809" sha1="m4wu37i7figl1mn4h0vy7vqi6pgxc7u" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Milan Vasić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1928|12|17}}
| mjesto_rođenja     = Mrkonjić Grad, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2003|1|6|1928|12|17}}
| mjesto_smrti       = Banja Luka, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Milan Vasić''', [[historičar]], [[akademik]] [[ANU BiH]] i [[ANURS]], [[Gornja Pecka]], [[Mrkonjić Grad]] ([[1928]] - [[2003]]).

Studij historije završio je na [[Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[1954]]. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Martolosi u jugoslavenskim zemljama pod turskom vladavinom ([[1963]]). Na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu izabran je u zvanje asistenta [[1957]], u zvanje docenta [[1964]], vanrednog profesora [[1970]]. i redovnog profesora [[1975]]. na predmetu Istorija naroda Jugoslavije - period turske vladavine. Bio je predsjednik Odsjeka za historiju i [[dekan]] [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Napustio je Filozofski fakultet u Sarajevu [[1992]]. i prešao u [[Banja Luka|Banju Luku]]. Radio je do smrti na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjoj Luci]].

Milan Vasić bavio se historijom jugoistočne Evrope u osmanskom razdoblju. Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova, prikaza i osvrta ([[Prilozi za orijentalnu filologiju]], [[Prilozi Instituta za istoriju]], [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine]], [[Jugoslavenski istorijski časopis]]).

Bio je član [[ANUBiH]] i [[ANURS]], predsjednik [[Društvo istoričara Bosne i Hercegovine|Društva istoričara BiH]], član redakcije časopisa [[Pregled]], urednik [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine|Godišnjaka Društva istoričara BiH]]. Za nastavni,naučni i društveni rad dobio je nekoliko nagrada i priznanja ([[Plaketa Univerziteta u Sarajevu]], [[Povelja društveno-političkih organizacija Filozofskog fakulteta]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada|27-julska nagrada SR BiH]]).

== Bibliografija ==
* Martolosi u jugoslovenskim zemljama pod turskom vladavinom, ANUBiH, Djela XXIX, Sarajevo 1967, str. 288.
* Istorija Crne Gore (u koautorstvu višeautora), Knjiga 3, Tom 1, Titograd 1975, str. 503-607.
* Jugoslovenske zemlje pod turskom vladavinom do kraja XVIII stoljeća (koautor [[Branislav Đurđev]]), Školska knjiga, Zagreb, 1962, str. 222.
* Изабрана дјела I - IV, Завод за уџбенике и наставна средства Републике Српске, Источно Сарајево 2005.

== Ddatna literatura ==
* [[Sima Ćirković|Сима Ћирковић]] - [[Rade Mihaljčić|Раде Михаљчић]], “Милан Васић”, Енциклопедија српске историографије, Knowledge, Београд 1997, 298-299.
* Споменица Милана Васића, АНУ РС, Споменица II, Одјељење друштвених наука 14, Бања Лука 2005.
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 125-126.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Vasić, Milan}}
[[Kategorija:Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi ANURS]]
[[Kategorija:Biografije, Mrkonjić Grad]]
[[Kategorija:Rođeni 1928.]]
[[Kategorija:Umrli 2003.]]</text>
      <sha1>m4wu37i7figl1mn4h0vy7vqi6pgxc7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salko Nazečić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263400</id>
    <revision>
      <id>3671193</id>
      <parentid>3203188</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:49:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4535" sha1="qsrkk0jyqwkeh60udk3pwfx74y7jwsz" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Salko Nazečić
| slika               = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1904|6|10}}
| mjesto_rođenja     = Mostar, Austro-Ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1970|2|17|1904|6|10}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, SFRJ
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = historičar književnosti
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Salko Nazečić''' (1904–1970) bio je [[historičar književnosti]] i član [[ANU BiH]].

Završio je studij Jugoslovenske i uporedne književnosti sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u [[1928]].

Radio je kao srednjoškolski profesor u [[Mostar]]u, [[Trebinje|Trebinju]] i [[Dubrovnik]]u do [[1940]], a poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu]] [[1949]]-[[1950]]. Jedan je od osnivača [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] [[1950]]. Doktorsku disertaciju pod naslovom Hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu [[1956]]. Bio je [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] i dugogodišnji šef Odsjeka za jugoslovenske književnosti. Osnovao je [[Institut za izučavanje jugoslovenskih književnosti u Sarajevu]] i pokrenuo časopis [[Pitanja književnosti i jezika]]. Salko Nazečić bio je član Naučnog društva BiH ([[1961]]) i redovni član ANUBiH ([[1966]]).

Nazečićevo književnohistorijsko bavljenje bilo je usmjereno u tri pravca: dubrovačka i dalmatinska književnost od 15. do 17. stoljeća, usmena književnost i južnoslavenske književnosti 19. i 20. stoljeća.

Salko Nazečić učesnik je [[NOB]]-a. Bio je pomoćnik ministra prosvjete [[BiH]], upravnik [[narodno pozorište u Sarajevu|Narodnog pozorišta u Sarajevu]] i član [[Udruženje književnika Bosne i Hercegovine|Udruženja književnika BiH]] i dr. Dobitnik je [[Dvadesetsedmojulska nagrada|27-julske nagrade]] i više odlikovanja.

== Bibliografija ==
* Mala istorija jugoslovenske književnosti, Geca Kon, Beograd, 1938, str. 80.
* Iz naše narodne epike. I dio. Hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. (Prilog proučavanju postanka i razvoja naše narodne epike), Svjetlost, Sarajevo, 1959, str. 277.
* Romantizam kod Hrvata, Rad, Beograd, 1960, str. 45.

== Priređene knjige ==
* [[Petar Petrović Njegoš]], Gorski vijenac (sa komentarima), Svjetlost, Sarajevo, 1947, str. 178.
* Slavne godine. Narodne pjesme iz narodnooslobodilačkog rata i borbe za socijalizam (izbor, redakcija i predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1949, str. 93.
* Zbornik savremene bosansko-hercegovačke proze (urednik sa Ilijom Kecmanovićem i Markom Markovićem, autor predgovora), Svjetlost, Sarajevo, 1950, str. 241.
* 1941-1951. Izbor književnih radova (urednik sa Markom Markovićem i Mehmedom Selimovićem), Svjetlost, Sarajevo, 1951, str. 271.
* Epske narodne pjesme (izvršio izbor i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1954, str. 531.
* [[August Šenoa]], Seljačka buna (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1956, str. 259.
* August Šenoa, Prosjak Luka. Pjesme – Feljtoni – Prikazi (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1956, str. 234.
* August Šenoa, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1959, str. 138.
* Junačke narodne pjesme (priredio), Svjetlost, Sarajevo, 1961, str. 366 (drugo izdanje 1969).
* August Šenoa, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1961, str. 134.
* Ilirski pokret (priredio), Svjetlost, Sarajevo, 1961, 134 str.
* [[Jovan Sterija Popović]], Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1964, str. 120.

== Literatura ==
* Zbornik radova posvećenih uspomeni Salke Nazečića, Filozofski fakultet u Sarajevu – Svjetlost, Sarajevo, 1972.
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 152-153.

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Nazečić, Salko}}
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari književnosti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1904.]]
[[Kategorija:Umrli 1970.]]</text>
      <sha1>qsrkk0jyqwkeh60udk3pwfx74y7jwsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Midhat Begić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263401</id>
    <revision>
      <id>3671244</id>
      <parentid>3636350</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:05:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4171" sha1="gpvkj5el43021n8hilgedcujjtmqx59" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime = Midhat Begić
| slika =
| veličina_slike = 
| opis = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1911|7|12}}
| mjesto_rođenja = [[Brčko]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1983|11|16|1911|7|12}}
| mjesto_smrti = Praz-Coutant, [[Francuska]]
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjak]]
| druga_imena = 
| zanimanje = historičar književnosti
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| potpis = 
}}
'''Midhat Begić''' ([[Koraj]] kod [[Brčko]]g, 1911 – Praz-Coutant, francuske
Alpe, 1983) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[historičar književnosti]] i član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].

Završio je studij [[Francuski jezik|francuskog jezika]] i [[Jugoslavenska književnost|jugoslavenske književnosti]] na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] 1934. Radio je u Ministarstvu kulture u Sarajevu  1945-1948, te na Institutu za društvene odnose u Beogradu 1948-1950. Bio je lektor [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] na Faculte des Lettres u Lyonu 1950-1953. U Lionu je odbranio doktorsku disertaciju pode nazivom: &quot;Jovan Skerlić, critique historien litteraire serbe&quot; 1958. Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radio je od 1953. do penzionisanja 1973. U početku je bio [[lektor]] francuskog jezika, a kasnije profesor na Odsjeku za jugoslovenske književnosti. Bio je profesor jugoslovenske književnosti i civilizacije na Sorboni 1966-1969. Osnivač je i glavni urednik časopisa [[Izraz]]. Sa [[Muhsin Rizvić|Muhsinom Rizvićem]] priredio je sabrana djela [[Jovan Skerlić|Jovana Skerlića]] (Sabrana djela Jovana Skerlića, I-XIII, Prosveta, [[Beograd]] 1964).

== Nagrade ==
Midhat Begić dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada|27-julske nagrade]], [[Orden republike sa zlatnim vijencem|Ordena Republike sa zlatnim vijencem]], [[Nagrada AVNOJ-a|nagrade AVNOJ-a]], [[nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine|nagrade Udruženja književnika BiH]], [[Nagrada Izdavačkog preduzeća Svjetlost|nagrade Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”]], [[Nagrada „Braće Šimić“ za književnu kritiku|nagrade “Braće Šimić” za književnu kritiku]], posmrtno – [[Nagrada ZAVNOBIH-a|nagrade ZAVNOBiH-a]] i [[Nagrada „Veselin Masleša“|nagrade “Veselina Masleše”]]. Nosilac visokih francuskih odlikovanja i priznanja: [[Prix de l’Academie francaise]] i [[Ordre du merite national francais]].

== Bibliografija ==
* Raskršća I, Svjetlost, Sarajevo, 1957, str. 286.
* Jovan Skerlić et la critique littéraire en Serbie, Institut d’Etudes slaves, Paris, 1963, str. 311.
* Jovan Skerlić, čovek i delo, Prosveta, Beograd, 1966, str. 277 + 74 /Dodatak: Bibliografija radova J. Skerlića i Literatura o J. Skerliću, sa M. Rizvićem/.
* Raskršća II, Svjetlost, Sarajevo, 1969, str. 350.
* Raskršća III, Svjetlost, Sarajevo, 1976, str. 574. /na makedonskom: Krstopati, Makedonska knjiga, Skopje, 1982/
* Štirje bosensko-hercegovski pesniki, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1980. /na bosanskom: Četiri bosanskohercegovačka pjesnika, Svjetlost, Sarajevo, 1981/.
* Umjetnost pripovijedanja, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984, str. 190 /priredila i pogovor napisala H. Kapidžić/.
* Eseji i kritike, BZK “Preporod”, Sarajevo, 2004.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 154-155.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Begić, Midhat}}
[[Kategorija:Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari književnosti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Lopare]]
[[Kategorija:Rođeni 1911.]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>gpvkj5el43021n8hilgedcujjtmqx59</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jovan Vuković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263414</id>
    <revision>
      <id>3671199</id>
      <parentid>3636226</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3276" sha1="3d6jp9nbmfknkg4qroerirfmcntybp2" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Jovan Vuković
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1905|8|13}}
| mjesto_rođenja     = Šavnik, Kraljevina Crna Gora
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1979|3|18|1905|8|13}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, | nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = filolog
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Jovan Vuković''' ([[Pišče]], [[Šavnik]], [[Crna Gora]], [[1905]] - [[Sarajevo]] [[1979]]), [[filolog]], član [[ANU BiH]].

Završio je studij srpskog jezika sa staroslovenskim, književnost, historiju naroda i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u [[1928]]. Na istom fakultetu je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom: Govor Pive i Drobnjaka ([[1937]]). Radio je kao asistent na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu [[1940]], a od [[1946]]. bio je profesor na [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu]]. Osnivač je Katedre za srpskohrvatski jezik (kasnije Odsjek za južnoslavenske jezike) na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1950]]. Držao je predavanja u svim slavenskim zemljama i u mnogim zemljama Zapadne Evrope. Bio je redovni član Naučnog društva Bosne i Hercegovine od njegovog osnivanja, a onda i redovni član [[ANU BiH]]. Bio je direktor [[Centar za balkanološka ispitivanja|Balkanološkog instituta]] i predsjednik Komisije za lingvistička ispitivanja. Bio je predsjednik [[Republičko društvo nastavnika srpskohrvatskog jezika|Republičkog društva nastavnika srpskohrvatskog jezika]]. Sarađivao je u [[Udruženje folklorista Bosne i Hercegovine|Udruženju folklorista Bosne i Hercegovine]].

Objavio je preko dvjesto pedeset naučnih radova iz nauke o srpskohrvatskom jeziku, posebno iz [[Dijalektologija|dijalektologije]], [[Sintaksa|sintakse]], [[Lingvistička stilistika|lingvističke stilistike]], [[Akcentologija|akcentologije]], [[Onomastika|onomastike]], teorije standardnog jezika, metodike nastave (Pitanja savremenog književnog jezika, Književni jezik, Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik i dr.). Uređivao je časopise Pitanja savremenog književnog jezika, Književni jezik i Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik. Učestvovao je u izradi projekata Rječnik crkvenoslovenskog jezika, Srednjovjekovna bosanskohercegovačka književnost i u izdavanju Hvalova zbornika.

Dobitnik je [[Dvadesetsedmojulska nagrada|27-julske nagrade]] i [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva]].

== Bibliografija ==
* Sintaksa glagola, Sarajevo 1967.
* Naš književni jezik danas, Sarajevo 1972.
* Istorija srpskohrvatskog jezika, I dio: Uvod i fonetika, Beograd 1974.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 45-46.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Crna Gora portal}}

{{DEFAULTSORT:Vuković, Jovan}}
[[Kategorija:Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Biografije, Šavnik]]
[[Kategorija:Rođeni 1905.]]
[[Kategorija:Umrli 1979.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>3d6jp9nbmfknkg4qroerirfmcntybp2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Midhat Šamić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263472</id>
    <revision>
      <id>3671265</id>
      <parentid>3556008</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:09:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4964" sha1="c640rcfozqjqxoqdwdyneojrx0s1m9f" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Midhat Šamić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1907|3|16}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, Austro-Ugarska
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1990|1|23|1907|3|16}}
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = romanist, metodičar, metodolog, prevodilac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| djeca              = [[Jasna Šamić]] (kći)
}}
'''Midhat Šamić''', [[romanist]], [[metodičar]], [[metodolog]], [[Prevođenje|prevodioc]] (1907 - 1990),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/index.php/bs/clanstvo/preminuli-clanovi|title=Preminuli članovi|website=www.anubih.ba|access-date=1. 12. 2023}}&lt;/ref&gt; član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]].

Midhat Šamić rođen je u Sarajevu. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Završio je studij [[Francuski jezik|francuskog jezika]] i književnosti, [[Uporedna književnost|uporedne književnosti]] sa [[Jugoslavenska književnost|jugoslovenskom književnošću]] i [[latinski jezik]] na Filozofskom fakultetu u [[Beograd]]u 1931. U periodu 1931-1950. bio je profesor gimnazija u [[Prijedor]]u, [[Beograd]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]], a u periodu 1946-1947. profesor francuskog jezika i književnosti na [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu]].

Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] djeluje od 1950. do penzionisanja 1976. Odbranio je dvije doktorske disertacije iz uporedne književnosti na [[Sorbona|Sorboni]] 1958: Les Voyageurs français en Bosnie... (glavna teza) i Les Sources historiques de la Chronique de Travnik de Ivo Andrić (dopunska teza). Bio je nastavnik francuske književnosti. U periodu 1954-1956 predavao je kao [[lektor]] [[srpskohrvatski jezik]] i jugoslavenske književnosti na Sorboni. Obavljao i dužnost [[Filozofski fakultet u Sarajevu|dekana Filozofskog fakulteta]].

Osnovne oblasti Šamićevog naučnog djelovanja su [[francuska književnost]] i uporedna književnost. Pisao je o piscima raznih epoha, od 16. do 20. stoljeća (Rabelais, Montaigne, Molière, Pascal, J.-J. Rousseau, Victor Hugo, Roger Martin du Gard, André Gide i dr.). Pored toga, Midhat Šamić se bavio problemima metodike nastave i tehnike učenja živih jezika, te metodikom i tehnikom naučnoistraživačkog rada.

Od 1969. bio je dopisni član a od 1973. redovni član ANUBiH. Bio je potpredsjednik ANUBiH. Vršio je funkciju sekretara Odjeljenja za književnost i umjetnost pri ANU BiH od 1971. Bio je glavni urednik [[Radovi Odjeljenja za književnost i umjetnost ANU BiH|Radova Odjeljenja za književnost i umjetnost]], kao i član Redakcionog odbora saveznog časopisa [[Filološki pregled]]. Bio je član i [[Međunarodno udruženje za uporednu književnost|Međunarodnog udruženja za uporednu književnost]], [[Udruženje književnika Bosne i Hercegovine|Udruženja književnika BiH]] i [[Udruženje književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine|Udruženja književnih prevodilaca BiH]].

Dobitnik je [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine|27-julske nagrade]] za 1968, [[Nagrada ZAVNOBiH-a|Nagrade ZAVNOBiH-a]], [[Spomen-plaketa Sarajeva|Spomen-plakete Sarajeva]], [[Plaketa Univerziteta u Sarajevu|Plakete Univerziteta u Sarajevu]], te odlikovanja ([[Orden rada sa zlatnim vijencem]], [[Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima]]).

== Bibliografija ==
* Metodika nastave i tehnike učenja živih jezika, Svjetlost, 2. izd., Sarajevo 1959.
* Les Voyageurs français en Bosnie à la fin du 18e siècle et au début du 19e..., Didier, Paris 1960.
* Istorijski izvori Travničke hronike Ive Andrića i njihova umjetnička transpozicija, Veselin Masleša, Sarajevo 1962.
* Iz strane i uporedne književnosti, Svjetlost, Sarajevo 1968.
* A. Gide i R. Martin du Gard: Književno prijateljstvo, ANUBiH, Sarajevo 1975.
* Ličnost, djelo i doba A. Žida u svjetlu njegova dnevnika, ANUBiH, Sarajevo 1976.
* Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost, Sarajevo 1977. (desetak izdanja)

== Prevedene knjige ==
* A. Tibode, Istorija francuske književnosti; izabrani odlomci iz djela Montaignea i Hugoa.

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 267.
* Midhat Šamić [http://bh-leksikon.ba/index.php?sid=753]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šamić, Midhat}}
[[Kategorija:Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1907.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]</text>
      <sha1>c640rcfozqjqxoqdwdyneojrx0s1m9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Abdulah Šarčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263502</id>
    <revision>
      <id>3671218</id>
      <parentid>3660296</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8575" sha1="eeh1c0adq3eztg0q7uqmju4gczempj6" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Abdulah Šarčević
| slika                  = 
| veličina_slike         = 
| opis                   = 
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1929|5|27}}
| mjesto_rođenja         = Sanski Most, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|2021|11|15|1929|05|27}}
| mjesto_smrti           = [[Sarajevo]]
| druga_imena            = 
| godine_aktivnosti      = 
| poznat_po              = 
| značajna_djela         = 
| nacionalnost           = Bošnjak
| obrazovanje            = 
| zanimanje              = Filozof
}}
'''Abdulah Šarčević''' (Sanski Most, 27. maj 1929 - Sarajevo, 15. novembar 2021)&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/u-sarajevu-umro-akademik-abdulah-sarcevic---684116.html Dnevnik.hr: ''U Sarajevu preminuo akademik Abdulah Šarčević: Iza njega ostaju brojna djela iz filozofije, metafizike, etike''], objavljeno 15. novembra 2021., pristupljeno 5. decembra 2021.&lt;/ref&gt; bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[filozof]] i akademik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]].

== Biografija ==
Abdulah Šarčević rođen je u [[Stari Majdan|Starom Majdanu]] kod [[Sanski Most|Sanskog Mosta]]. Studij [[Filozofija|filozofije]] završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u [[Zagreb]]u 1952. Na istom Sveučilištu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: &quot;Kriza povijesti i suvremenost - Filozofija egzistencije Karla Jaspersa 1967.&quot;&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59349 Šarčević, Abdulah], enciklopedija.hr, pristupljeno 1. decembra 2020.&lt;/ref&gt;

Bio je profesor filozofije u [[Gimnazija|gimnaziji]] u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] u periodu 1952–1954. U periodu 1954–1959. radio je na Filozofskom fakultetu u [[Skoplje|Skoplju]], a od 1959. [[Filozofski fakultet u Sarajevu|na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Prošao je sva univerzitetska zvanja. Predavao je na [[Pima Community College]] u [[Tucson]]u, [[Arizona]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Učestvovao je na brojnim simpozijumima diljem svijeta. Penzionisan je 2000.

Abdulah Šarčević bavio se raznim [[fenomen]]ima [[Kultura|kulture]] i [[Filozofija|filozofije]] [[Istok]]a i [[Zapad]]a, teorijskim pitanjima suvremenih filozofskih strujanja, prije svega u [[Evropa|Evropi]] i u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Objavio je desetine knjiga i stotine naučnih priloga iz oblasti [[Savremena filozofija|savremene filozofije]], [[Historija filozofije|historije filozofije]], [[Filozofija kulture|filozofije kulture]], [[Filozofija umjetnosti|filozofije umjetnosti]] i [[Estetika|estetike]], [[Ontologija|ontologije]] i [[Hermeneutička filozofija|hermeneutičke filozofije]], [[Filozofska etika|filozofske etike]], [[Filozofija jezika|filozofije jezika]], [[Filozofija nauke|filozofije nauke]], [[Filozofija tehnike|filozofije tehnike]], [[Filozofija prirode|filozofije prirode]], [[Filozofija duhovne nauke|duhovne nauke]] itd. Objavljivao je svoje radove u brojnim časopisima u regionu ([[Dijalog]], [[Filozofska istraživanja]], [[Filozofija (časopis)]], [[Sovremenost]], [[Treći program Radio Ljubljane]], [[Razgledi]], [[Godišnjak Filozofskog fakulteta u Skoplju]], [[Praxis]] i dr.)

Bio je član redakcije i urednik filozofske biblioteke [[Logos]] (1959,-1992). Bio je urednik časopisa [[Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]. Član je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]] od 1981. Bio je i član [[Internacionalni parlament pisaca|Internacionalnog parlamenta pisaca]], [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], predsjednik [[Udruženje za filozofiju Bosne i Hercegovine|Udruženja za filozofiju Bosne i Hercegovine]], predsjednik [[Jugoslovenskog udruženja za filozofiju|Jugoslavenskog udruženja za filozofiju]]. Osnivač je [[Centar za filozofska istraživanja ANU BiH|Centra za filozofska istraživanja ANU BiH]]

== Nagrade ==
Za istaknut doprinos dobio je više nagrada i odlikovanja: 
* [[Povelja za izvanredne doprinose napretku Filozofskog fakulteta u Skoplju]], 
* [[Odlikovanja za rad na Univerzitetu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu]], 
* [[Povelja izdavačke kuće “Svjetlost”]], 
* [[Nagrada “Veselin Masleša”]], 
* [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]], 
* [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine|27-julska nagrada]].

== Posebna izdanja ==
* Slobodno djelo čovjeka kao bit istine u filozofiji, Skoplje 1956.
* Izvornata smisla na otuguvanjeto i očovečuvanjeto na čovekot (Izvorni smisao otuđivanja i očovječivanja čovjeka), Kultura, Skopje 1958.
* Otuđenje čovjeka i njegov zavičaj. Filozofija Karla Jaspersa, Skoplje 1960.
* Iskon i smisao. Čovjek i sudbina kulture Zapada, Svjetlost, Sarajevo 1971 (drugo izdanje, Sarajevo 2000)
* Kriza svijeta i istina – Sudba vremena i povijesna egzistencija, Veselin Masleša, Sarajevo 1974.
* U labirintu svijeta – Diskurs moderne i postmoderne. Kriza zapadnog uma, pluralitet, racionalnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
* Iskustvo i vrijeme – Hermeneutika i kritika, Svjetlost, Sarajevo 1981.
* Teorija moderne – Kritika filozofije i teorija moderne, Treći program Radio-Sarajeva, Sarajevo 1984.
* De homine – Mišljenje i moderni mit o čovjeku, Veselin Masleša, Sarajevo 1986.
* Čovjek i moderni svijet. Humana conditio – moć uma i neuma u povijesti i društvu, Svjetlost, Sarajevo 1988.
* Utopija smisla i istina vremena. – Karte svijeta i labirint ljudske egzistencije, Glas, Banja Luka 1988.
* Iskustvo vremena, Filozofska istraživanja, Zagreb 1993.
* Filozofija u moderni. – Doba otuđenja svijeta. Analiza suvremenosti. Veliko podne, Oko – Međunarodni centar za mir – ANU BiH, Sarajevo 1998.
* Sfinga Zapada na kraju /20/ stoljeća. Iskustvo krize civilizacije. Dramaturgija duha i samoiskustvo, Bosanska knjiga – ANU BiH, Sarajevo 1999.
* Mersad Berber / Filozofija slikarstva / Slike doba, Zagreb 2001.
* Politička filozofija i multikulturalni svijet / Istina o istini: svijet moderne i postmoderne / U sjeni nihilizma, Svjetlost – ANU BiH, Sarajevo 2003.
* Istina i sloboda / Filozofija umjetnosti / Suvremena povijest u istini / Evropa: horizonti duhovnog života i nade / Ka estetici i kritici / Ni prostor a ni vrijeme, Svjetlost – ANU BiH, Sarajevo 2004.
* Moderna filozofija: Filozofi i filozofske nauke u 20. stoljeću. Odabrani spisi, I-VIII, Svjetlost – Bemust, Sarajevo 2005.
* Filozofija i znanost. Povijest i kritika / Fenomenologija samoiskustva / Kriza vremena, Connectum, Sarajevo 2007.
* Evropska kultura i duhovne znanosti. Sadašnjost i budućnost uma / Pluralizam / Filozofski diskurs suvremenosti / Drugo / Umjetnost/Religija/Filozofija: što znamo o kulturnim znanostima?, Svjetlostkomerc, Sarajevo 2007.
* Fenomenologija svijeta života / Iskustvo mišljenja / Svijet kao vrijeme / Na putevima izricanja neizrecivog ili traženje novog početka / Filozofija u ogledalu kritike / Dokumenta, Međunarodni centar za mir, Sarajevo 2008.
* Filozofija i vrijeme / Svijet života / Fenomenologija komunikativnog uma / Inter/individualizacije i ko-egzistencije / Znanost-jezik-rezonancija, Connectum, Sarajevo 2008.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 67-69.
* Abdulah Šarčević, [http://www.bh-leksikon.ba/%5C%22%5C%5C%22http:/index.php?sid=754]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* Poznati Krajišnici: Akademik Abdulah Šarčević, krajiški filozof, [https://web.archive.org/web/20130817183537/http://www.krajina.ba/102846/poznati-krajisnici-akademik-abdulah-sarcevic-krajiski-filozof/]
* Abdulah Šarčević, ANU BiH, [http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=169:abdulah-arevi&amp;cati..]
* Centar za filozofska istraživanja ANU BiH, [https://web.archive.org/web/20110823171127/http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=55&amp;Itemid=79&amp;lang=hr]

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20120427174725/http://www.penbih.ba/kojeko/sarcevic.htm

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Šarčević, Abdulah}}
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Biografije, Sanski Most]]
[[Kategorija:Umrli 2021.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filozofi]]</text>
      <sha1>eeh1c0adq3eztg0q7uqmju4gczempj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esad Duraković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263504</id>
    <revision>
      <id>3671202</id>
      <parentid>3594047</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:51:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10387" sha1="edlj1qtxiwme5z96gydfxmcioehb15k" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Esad Duraković
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1948|4|5}}
| mjesto_rođenja     = [[Bugojno]], [[FNRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = filolog, orijentalista, arabist, prevodilac, književni kritičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Esad Duraković''' ([[Bugojno]], 5. april 1948) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[filolog]], [[orijentalista]], [[arabist]], [[prevodilac]], [[književni kritičar]], član [[ANU BiH]] i član Arapske akademije nauka u [[Damask]]u.

== Biografija ==
Esad Duraković rođen je u naselju Glavice kod Bugojna. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Sarajevu. Završio je studij na Odsjeku za orijentalistiku [[Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu|Filološkog fakulteta u Beogradu]] 1972.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fil.bg.ac.rs/lang/sr/katedre/orijentalistika/|title=Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet|website=Orijentalistika / Fililoški fakultet|access-date=4. 2. 2023|archive-date=4. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204014924/http://www.fil.bg.ac.rs/lang/sr/katedre/orijentalistika/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Na istom Fakultetu odbranio je magistarski rad pod nazivom: ''Historija književnosti u djelu “Razgovori srijedom” Tahe Huseina'' 1976, te doktorsku disertaciju pod nazivom: ''Poetika mahdžera'' (1982). Na specijalizaciji u Kairu boravio je 1977–1978.

Radio je na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini|Filozofskom fakultetu u Prištini]] 1976–1988. predajući predmete ''Arapski jezik'' i ''Arapska književnost''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://filozofiku.uni-pr.edu/|title=Universitetit i Prishtinës|website=Fakulteti Filozofik|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Zatim je od 1991–1996. radio u [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnom institutu u Sarajevu]], a na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] je u periodu 1994–1996. honorarno predavao ''Arapski jezik'' na Odsjeku za orijentalistiku u zvanju vanrednog profesora. Od 1996. angažovan je u Orijentalnom institutu kao spoljni saradnik na naučnoistraživačkim projektima. Godine 1998. na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu povjerena mu je nastava ''Arapske književnosti''. Od 1997. vodi predmet ''Historija arapskog jezika'' na postdiplomskom studiju lingvistike, te kolegij ''Poetike orijentalnih književnosti'' na postdiplomskom studiju književnosti od 2000.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=http://ois.unsa.ba/images/izdavacka/Monografija_OIS-2015.pdf|title=ORIJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU 1950-2015. = THE ORIENTAL INSTITUTE IN SARAJEVO 1950-2015|publisher=Orijentalni institut u Sarajevu|year=2015|isbn=978-9958-626-29-6|editor-last=Husić|editor-first=Aladin|location=Sarajevo|pages=29}}&lt;/ref&gt;

Član je Arapske akademije nauka u Damasku od 2002. i [[ANU BiH]] od 2008.

Durakovićev naučni rad usmjeren je na arapsku književnost o čemu je objavio niz knjiga i veći broj radova u različitim časopisima na bosanskom, arapskom i engleskom jeziku (Prilozi za orijentalnu filologiju&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=1950-2022|title=Prilozi za orijentalnu filologiju|url=http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju|publication-place=Sarajevo|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;, Život, Izraz, Kulture Istoka, Književna reč, Mostovi, Zbornik Filozofskog fakulteta u Prištini, al-Ma’rifa, Damask, al-‘Arabī, Odjek, Dijalog i dr.).

Esad Duraković član je [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]] i [[Društvo pisaca Bosne i Hercegovine|Društva pisaca Bosne i Hercegovine]].

Danas živi u Sarajevu sa suprugom Enisom Duraković.

== Nagrade i priznanja ==
*Povelja za pregalačke godine saradništva sa Bagdalom. Za doprinos književnom stvaralaštvu i širenju knjige. Bagdala, Kruševac, 1984.
*Kulturni događaj godine. /Prijevod “1001 noći”/ Anketa Dnevnog avaza 1999. godine.
*Najbolji prevodilac. Priznanje Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000.
*Zahvalnica za izuzetan doprinos u održavanju kntinuiteta Filozofskog fakulteta u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2000.
*Priznanje za najbolja predavanja na Odsjeku, Asocijacija studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu i studenti Odsjeka za orijentalistiku Filozofskog fakulteta, Sarajevo, 2001.
*Sharjah Prize for Arab Culture, UNESCO, 2003.
*Plaketa za poseban doprinos afirmaciji [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu]]. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Srajevo, 2004.
*Nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za najboljeg autora u 2007. godini. Za knjigu Orijentologija – Univerzum sajkralnoga teksta, Sarajevo, 8. 12. 2007.
*Plaketa Kantona Sarajevo za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja kao i u ostvarivanju izvanrednih rezultata u nastavno-naučnom procesu i originalnim znanstvenim radovima koji bitno doprinose ugledu naše arabistike na području Kantona Sarajevo, Bosne i Hercegovine
*Nagrada za Životno djelo, Doha/Qatar 12.2018.

== Objavljene knjige ==
*Nazariyya al-’ibdā‘ al-mahğariyya, ’Ittihād al-kuttāb al-‘Arab, Dimišq, 1989, 320 str.
*Poetika arapske književnosti u SAD, ZID, Sarajevo, 1997, 317 str.
*Arapska stilistika u Bosni. Ahmed Sin Hasanov Bošnjak o metafori, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja, XXIII, Sarajevo 2000, 127 str.
*Prolegomena za historiju književnosti orijentalno-islamskoga kruga, Connectum, Sarajevo 2005, 472 str.
*Orijentologija. Univerzum sakralnoga Teksta, Tugra, Sarajevo 2007, 399 str.
*Orientology. The Universe of the Sacred Text, Kuvajt 2010.
*Stil kao argument. Nad tekstom Kur’ana, Tugra, Sarajevo 2009, 394 str.
*Kur’an – stilsko i matematičko čudo (u saradnji s Lutvom Kurićem), Svjetlostkomerc, Sarajevo 2006, 147 str.
*Kur’an – sinteza estetskog i matematičkog, Tugra, Sarajevo 2010, 207 str.

== Prijevodi ==
*Savremena poezija Palestine (u saradnji s Radom Božovićem), Bagdala, Kruševac 1979, 67 str.
*Savremena poezija Kuvajta (u saradnji s Muhamedom Mufakuom), Bagdala, Kruševac 1982, 59 str.
*Savremena poezija Sirije (u saradnji s Muhamedom Mufakuom), Bagdala, Kruševac 1983, 94 str.
*Mahmud Derviš, Otpori, Bagdala, Kruševac 1984, 63 str.
*Savremena poezija Jordana (u saradnji s Muhamedom Mufakuom), Bagdala, Kruševac 1984, 70 str.
*Halil Džubran, Mirisni plodovi duše, Bagdala, Kruševac 1986, 69 str.
*Halil Džubran, Suza i osmijeh, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1987, 142 str.
*Poezija arapskog Istoka XX vijeka, Bosanska knjiga, Sarajevo 1994, 319 str.
*Džebra Ibrahim Džebra, U potrazi za Velidom Mesudom, ZID, Sarajevo 1995, 360 str.
*Hanan al-Šejh, Zehrina priča, Arabica ZID, Sarajevo 1998, 205 str.
*Taha Husein, Dani, Svjetlost, Sarajevo 1998, 239 str.
*Priča o Alauddinu i čarobnoj lampi – Priča o Ali-Babi i četrdeset hajduka, Ljiljan, Sarajevo 1998, 207 str.
*Hiljadu i jedna noć, I-IV, Ljiljan, Sarajevo, 1999.
*Halil Džubran, Nevjeste lugova, Leo-Commerce, Rijeka, i Sejtarija d.o.o., Sarajevo 2001, 79 str.
*Halil Džubran, Slomljena krila, Leo-Commerce, Rijeka, i Sejtarija d.o.o., Sarajevo 2001, 127 str.
*Halil Džubran, Pobunjeni dusi, Leo-Commerce, Rijeka, i Sejtarija d.o.o., Sarajevo 2001, 144 str.
*Muallaqe – Sedam zlatnih arabljanskih oda, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004, 254 str.
*Kur’an s prijevodom na bosanski jezik, Svjetlost, Sarajevo, 2004.

== Literatura ==
*Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 215-218.
*Esad Duraković, ANU BiH
*Esad Duraković - tihi akademik
*Esad Duraković - Bibliografija (Selektivna)&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Đelmo|first=Minela|date=2018|title=Esad Duraković - Bibliografija (selektivna)|url=http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/878/pdf|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju 67/2017|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
*Gazi Husrev-begova medresa: Prof. dr Esad Duraković
*Fehim Nametak, “Arapska književnost u književnoj kritici Esada Durakovića”, Bošnjačka književnost u književnoj kritici, knj. VI, str. 736-739.
*Enes Karić, “Prijevod Kur’ana Esada Durakovića kulturni je događaj 2004. godine”, Dnevni avaz, Sarajevo, 19-20. januar 2005, 15.
*Hasnija Muratagić-Tuna, “Novi prijevod Kur’ana, prevodilac – Esad Duraković”, Znakovi vremena 25, Sarajevo 2004, 206—212.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Muratagić-Tuna|first=Hasnija|date=2004|title=Novi prijevod Kur’ana, prevodilac – Esad Duraković|url=https://www.ibn-sina.net/wp-content/uploads/2008/05/206_HASNIJA_M.TUNA_PRIKAZ.pdf|journal=Znakovi vremena 25|publication-place=Sarajevo|page=206-212|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
*Hilmo Neimarlija, “Prijevod Kur’ana sa punom prevodilačkom sviješću”, Muallim 21, Sarajevo, 29. mart 2005, 81-82.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Neimarlija|first=Hilmo|date=2004|title=Prijevod Kur'ana sa punom prevodilačkom sviješću|url=https://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/1204|journal=Novi Muallim|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;
*Munir Mujić, “Esad Duraković, Lutvo Kurić, Kur’an – stilsko i matematičko čudo”, Prilozi za orijentalnu filologiju 55, Sarajevo 2006, 285-288&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Mujić|first=Munir|date=2006|title=Esad Duraković, Lutvo Kurić, Kur’an – stilsko i matematičko čudo|url=http://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/190/pdf|journal=Prilozi za orijentalnu filologiju 55/2005|access-date=4. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Duraković, Esad}}
[[Kategorija:Odsjek za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi Arapske akademije nauka]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Bugojno]]
[[Kategorija:Rođeni 1948.]]</text>
      <sha1>edlj1qtxiwme5z96gydfxmcioehb15k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavko Leovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263506</id>
    <revision>
      <id>3671254</id>
      <parentid>3636348</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:07:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3780" sha1="nf64w1xhf402yrtjrejgq4bsxa6n24v" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Slavko Leovac
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1929|3|27}}
| mjesto_rođenja     = Mostar, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2000|9|5|1929|3|27}}
| mjesto_smrti       = Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = klasični filolog, književni historičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Slavko Leovac''' (1929–2000) bio je [[klasični filolog]], [[književni historičar]], član [[ANU BiH]] i [[ANURS]].

[[Osnovna škola|Osnovnu školu]] i [[Gimnazija|gimnaziju]] završio je u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Završio je studij klasičnue filologije na Filološkom fakultetu u [[Beograd]]u [[1956]]. Na istom fakultetu je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom: Helenska misao i srpska književnost XX veka ([[1962]]). Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] izabran je za docenta [[1962]], za vanrednog profesora [[1967]], a za redovnog profesora [[1972]]. Napustio je Filozofski fakultet [[1992]]. Radi u [[Beograd]]u [[1992]]-[[1994]]. kao profesor na Katedri za srpsku književnost. Penzionisan je [[1994]]. Nakon penzionisanja nastavio je da radi kao profesor na Filozofskom fakultetu u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]].

Njegovo književnokritičko i naučno interesiranje bilo je u pravcu osnova evropske književnosti, južnoslavenskih književnosti 19. i 20. stoljeća i njihovih komparativnih proučavanja. Objavljivao je u različitim listovima i časopisima ([[Odjek]], [[Pregled]], [[Izraz]], [[Književne novine]]). Bio urednik časopisa [[Izraz]].

Dobitnik je [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva]] [[1960]] i [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine|27-julske nagrade]] [[1965]].

== Posebna izdanja ==
* Svetlo i tamno. Pregled književnosti Bosne i Hercegovine od 1918. do 1956, Džepna knjiga, Sarajevo, 1957
* Mit i poezija /eseji/, Svjetlost, Sarajevo, 1960, 180 str.
* Helenska tradicija i srpska književnost XX veka, Sarajevo, 1963, 178 str.
* Drama poezije /eseji/, Sarajevo, 1963, 134 str.
* Metamorfoze, Sarajevo, 1965.
* Kritika i kreacija, Sarajevo, 1972, 268 str.
* Portreti srpskih pisaca XIX veka, Beograd, 1978, 422 str.
* Pripovedač Ivo Andrić /studija/, Novi Sad, 1979, 283 str.
* Romansijer Miloš Crnjanski /studija/, Svjetlost, Sarajevo, 1981, 202 str.
* Momčilo Nastasijević – književno delo, Dečije novine, Gornji Milanovac, 1983, 142 str.
* Jovan Dučić. Književno delo, Svjetlost, Sarajevo, 1985, 310 str.
* Književno delo Isidore Sekulić, Vuk Karadžić, Beograd, 1986, 400 str.
* Traktat o književnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1988, str. 106.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 179-180.
* Slavko Leovac [http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=808]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* Zbornik radova u čast akademika Slavka Leovca, Banja Luka, Srpsko Sarajevo 1999.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Leovac, Slavko}}
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi ANURS]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački historičari književnosti]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 2000.]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>nf64w1xhf402yrtjrejgq4bsxa6n24v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Josip Lešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263507</id>
    <revision>
      <id>3671255</id>
      <parentid>3537326</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:07:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9350" sha1="4t5tv6wqajh4tegnf4gctzy8mqsusa5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Josip Lešić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1929|3|29}}
| mjesto_rođenja     = Zrenjanin, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1993|5|25|1929|3|29}}
| mjesto_smrti       = Novi Sad, Savezna Republika Jugoslavija
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = teatrolog, reditelj, književni kritičar
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Josip Lešić''', [[teatrolog]], pozorišni i filmski [[reditelj]], [[književni kritičar]] ([[1929]]-[[1993]]), član [[ANU BiH]]. Njegova supruga je sarajevska glumica [[Ravijojla Jovančić-Lešić]].

== Biografija ==
Josip Lešić rođen je u [[Veliki Bečkerek|Velikom Bečkereku]] (danas [[Zrenjanin]]). [[Osnovna škola|Osnovnu školu]] završio je na otoku [[Vis]]u, a [[Gimnazija|gimnaziju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1948]]. Studij režije završio je na Akademiji za pozorište i film u [[Beograd]]u [[1952]]. Na istoj Akademiji odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Pozorišni život Sarajeva za vrijeme austrougarske uprave ([[1973]]). Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] izabran  je za redovnog profesora na Odsjeku za opštu književnost i teatrologiju [[1973]]. Predavao je jugoslavensku i svjetsku dramsku književnost i historiju pozorišta. Predavao je teorijske teatarske discipline na [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]] od njenog osnivanja ([[1981]]). Kao predavač na kolegijima iz [[Teatrologija|teatrologije]] godinama je predavao kao gostujući profesor na fakultetima i akademijama u [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Mostar]]u.

Bavio se različitim pojavama u [[Južnoslavenska književnost|južnoslavenskoj]], [[Bosanskohercegovačka književnost|bosanskohercegovačkoj]] i [[Svjetska književnost|svjetskoj književnosti]], posebno u [[Dramska umjetnost|dramskoj umjetnosti]], sa težištem na [[Historija pozorišta|pozorišnoj historiji]], od prvih scenskih oblika u [[Srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovnoj Bosni]] do modernog doba, preko studijske prezentacije značajnih predstavnika scenskog života u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] i šire.

Objavio veći broj knjiga stručnog profila, monografija, romana, drama i scenarija, te priredio dvadesetak djela raznih pisaca, zbornika, antologija ili dokumentarne građe. Bio je član uredništva i redakcionih odbora [[Izdavačka kuća „Veselin Masleša“|izdavačkih kuća “Veselin Masleša”]] i [[Izdavačka kuća „Svjetlost“|“Svjetlost”]]. Objavljivao je članke, kritike, studije, osvrte, oglede i analize o književnom i scenskom životu bosanskohercegovačkih i južnoslavenskih autora, pozorišta, glumaca, scenografa, kostimografa, režisera, dramaturga, upravnika pozorišta, teatrologa, kritičara, teoretičara i u različitim časopisima i naučnim glasilima ([[Izraz]], [[Život]], [[Pozorište]], [[Teatron]], [[Lica]], [[Scena]], [[Mogućnosti]], [[Oslobođenje]]). Objavio čitav niz pojedinačnih studija o raznim piscima i scenskim stvaraocima kao što su: [[Skender Kulenović]], [[Miodrag Žalica]], [[Derviš Sušić]], [[Alija Isaković]], [[Miroslav Jančić]], [[Duško Anđić]], [[Velimir Stojanović]], [[Jan Beran]], [[Zoran Jovanović]], [[Branislav Nušić]], [[Slavko Milanović]], [[Dževad Karahasan]], [[Dragoljub Jeknić]], [[Sead Trhulj]], [[Nedžad Ibrišimović]], [[Rasim Filipović]], [[Radovan Marušić]], [[Borivoj Jevtić]], [[Miroslav Krleža]], [[Ahmed Muradbegović]], [[Uroš Kovačević]], [[Svetozar Ćorović]], [[Petar Kočić]] i dr.

Bio je [[umjetnički direktor]] [[„Bosna-film“|“Bosna-filma”]] ([[1963]]–[[1967]]), direktor [[Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije|Festivala malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije]] ([[1967]]–[[1972]]), upravnik pozorišta i direktor Drame u [[Kragujevac|Kragujevcu]] i [[Novi Sad|Novom Sadu]], te [[dramaturg]] (u dva navrata) i [[umjetnički rukovodilac]] [[Kamerni teatar '55 u Sarajevu|Kamernog teatra ‘55 u Sarajevu]]. Kao [[reditelj]] radio u mnogim pozorištima na području [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] ([[Cetinje]], [[Zenica]], [[Tuzla]], [[Sarajevo]], [[Mostar]], [[Banja Luka]], [[Kragujevac]], [[Sombor]], [[Novi Sad]], [[Zrenjanin]]).

== Nagrade ==

Za dostignuća u kulturnom i naučnoistraživačkom radu primio niz nagrada i priznanja: [[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva|Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine|27-julsku nagradu]], [[Nagrada grada Mostara “14. februar”|Nagradu grada Mostara “14. februar”]], [[Nagrada za nauku Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”|Nagradu za nauku Izdavačkog preduzeća “Svjetlost”]], [[Nagrada “Bojan Stupica” za pozorišnu režiju|Nagradu “Bojan Stupica” za pozorišnu režiju]], [[Sterijina nagrada za doprinos razvoju jugoslavenskog pozorišta i kulture|Sterijinu nagradu za doprinos razvoju jugoslavenskog pozorišta i kulture]].
Za dopisnog člana [[ANU BiH]] izabran je [[1990]].

== Posebna izdanja ==
* Riječi krvlju napisane (poezija), Sarajevo 1946.
* Grad opsjednut pozorištem. Pozorišni život Mostara za vrijeme austrougarske uprave, Svjetlost, Sarajevo 1969.
* Pozorišni život Sarajeva, Svjetlost, Sarajevo 1973.
* Sarajevsko pozorište između dva rata, I-II, Svjetlost, Sarajevo 1976.
* Ogledi iz istorije pozorišta Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo 1976.
* Nušićev smijeh, Nolit, Beograd 1980.
* “Sumnjivo lice” Branislava Nušića, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1982.
* Slika i zvuk u dramama Miroslava Krleže, Veselin Masleša, Sarajevo 1982.
* Istorija pozorišta Bosne i Hercegovine, Svjetlost Sarajevo 1985.
* Istorija jugoslovenske moderne režije, Sterijino pozorje, Novi Sad 1986.
* Nušić i Bosna, Pozorište, Tuzla 1988.
* Aleksa Šantić – roman o pjesniku (roman), Veselin Masleša, Sarajevo 1988.
* Vrijeme melodrame (Dramska književnost u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine), Svjetlost, Sarajevo 1989.
* Branislav Nušić – Život i djelo, Sterijino pozorje i Matica srpska, Novi Sad 1989.
* Jedan vijek bosanskohercegovačke drame, Poslovna zajednica profesionalnih pozorišta BiH, Sarajevo 1990.
* Drama i njene sjenke, Sterijino pozorje i Poslovna zajednica profesionalnih pozorišta BiH, Novi Sad –Sarajevo 1991.
* Dramska književnost, I-II, Svjetlost i Institut za književnost, Sarajevo 1991.
* U traganju za nestalim pjesnikom (roman), Veselin Masleša, Sarajevo 1991.
* Anđeli milosrđa (roman), Veselin Masleša, Sarajevo 1991.
* Sterija – dramski pisac, Sterijino pozorje i Prometej, Novi Sad 1998.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 180-182.
* [[Tvrtko Kulenović]], “Pozorišno Sarajevo”, Izraz, Sarajevo 1973.
* [[Slavko Mićanović]], “Josip Lešić”, Izraz, Sarajevo 1975. 
* [[Marko Vešović]], “Lešićevi anđeli milosrđa”, Glas, Banja Luka, 28. 1. 1991. 
* [[Fikret Mujičić]], “Naš brat Aleksa”, Oslobođenje, Sarajevo, 3. 10. 1991. 
* [[Izet Sarajlić]], “Na petogodišnjicu smrti Josipa Lešića”, Oslobođenje, Sarajevo 24. 5. 1998.
* Josip Lešić, ANU BiH, [http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=809]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
*  [[Medina Džanbegović Mohamed]], Tako je radio i govorio Josip Lešić [https://web.archive.org/web/20131127060149/http://novinar.me/index.php/balkan/item/831-tako-je-radio-i-govorio-josip-lesic]
* Ravijojla Jovančić-Lešić, [http://www.kamerniteatar55.ba/ravijojla-jovancic-lesic/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130723192843/http://www.kamerniteatar55.ba/ravijojla-jovancic-lesic/ |date=23. 7. 2013 }}
* [[Dejan Duda]], Lešić Josip, “Krležijana 1 (A-LJ), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1993, 542-543.
* [[Veselko Koroman]], Lešić Josip, “Veselko Koroman, Kronološka bio-bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine”, HM II/6, Sarajevo 1998, 181.
* [[Mirko Marjanović]], Lešić Josip, “Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas”, HM IV/14, Sarajevo 2000., 59.
* [[Stijepo Mijović Kočan]], Lešić Josip, “Jugoslovenski književni leksikon, Drugo dopunjeno izdanje”, Matica srpska, Novi Sad 1984, 426.
* Odjeljenje za književnost i lingvistiku, Dopisni član Josip Lešić (1929-1993), Ljetopis ANU BiH 24 B (za 1992-1995), Sarajevo 1997, 123-125.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Lešić, Josip}}
[[Kategorija:Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pozorišni režiseri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački režiseri]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački književni kritičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački dramaturzi]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Zrenjanin]]
[[Kategorija:Rođeni 1929.]]
[[Kategorija:Umrli 1993.]]</text>
      <sha1>4t5tv6wqajh4tegnf4gctzy8mqsusa5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Mandić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263515</id>
    <revision>
      <id>3671192</id>
      <parentid>3054513</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:48:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3790" sha1="c8qm4kt5bd2n2z5yuifreuf336dby7t" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Petar Mandić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1927|7|12}}
| mjesto_rođenja     = Kalinovik, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1999|6|29|1927|7|12}}
| mjesto_smrti       =
| nacionalnost       = Srbin
| druga_imena        = 
| zanimanje          = pedagog i psiholog
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Petar Mandić''', ([[1927]]–[[1999]]), [[pedagog]] i [[psiholog]], član [[ANU BiH]], član [[ANURS]].

Petar Mandić rođen je u naselju [[Vlaholj]]u kod [[Kalinovik]]a. Osnovnu školu završio je u Kalinoviku, nižu [[Gimnazija|gimnaziju]] u [[Foča|Foči]], a [[Učiteljska škola u Sarajevu|Učiteljsku školu u Sarajevu]]. Studij pedagogije i filozofije sa psihologijom, završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu [[1958]]. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Moralni samonadzor kao problem moralnog vaspitanja školske mladeži ([[1961]]). Na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] radio je od [[1958]].  Bio je redovni profesor Odsjeka za pedagogiju i psihologiju i [[Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu|dekan Filozofskog fakulteta]]. Specijalizirao je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] [[1962]]–[[1963]]. Filozofski fakultet napustio je [[1992]].

Naučne oblasti kojima se bavio bile su problem saradnje porodice i škole, seksualni odgoj mladih i inovacije u nastavi. Iz tih područja objavio je niz knjiga i više od sto pedeset naučnih i stručnih radova. Bio predsjednik [[Savez pedagoških društava Jugoslavije|Saveza pedagoških društava Jugoslavije]] i [[Pedagoški savjet Bosne i Hercegovine|Pedagoškog savjeta BiH]]. Nosilac više nagrada i odlikovanja: [[Nagrada za nauku “Veselin Masleša”]], [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i Hercegovine]], [[Orden rada sa zlatnim vijencem]], [[Orden Republike sa srebrenim zracima]].

Za dopisnog člana [[ANU BiH]] izabran je [[1981]], a za redovnog član [[1990]]. Obavljao je funkciju generalnog sekretara ANU BiH. Predsjednik je [[ANURS]] u periodu [[1996]]-[[1999]].

== Posebna izdanja ==

* Programiranje rada škole, Svjetlost, Sarajevo 1965.
* Seksualno vaspitanje omladine, Svjetlost, Sarajevo 1965
* Seksualno vaspitanje – integralni dio cjelokupnog vaspitanja (sa M. Vilotijevićem), Svjetlost, Sarajevo 1965.
* Saradnja porodice i škole (koautor [[Vladimir Erceg]]), Svjetlost, Sarajevo 1968.
* Aktuelni problemi medicinske nastave, Sarajevo 1969.
* Problemi polnog razvoja i ponašanja mladih, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1969.
* Biološki, medicinski i pedagoško-psihološki aspekti ljudske seksualnosti (koautiri [[Ismet Dizdarević]] i [[Muhamed Muradbegović]]), Sarajevo 1972.
* Inovacije u nastavi (koautori T. Švob i A. Milojković), Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1972.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 235.
* Petar Mandić, ANU BiH, [http://www.bh-leksikon.ba/%5C%22%5C%5C%22http:/index.php?sid=713]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}
* Petar Mandić, Spomenica ANU BiH [https://web.archive.org/web/20160304193656/http://www.anubih.ba/vanserijska/Spomenica%20ANUBiH.pdf]

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Mandić, Petar}}
[[Kategorija:Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi ANURS]]
[[Kategorija:Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački psiholozi]]
[[Kategorija:Biografije, Kalinovik]]
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1999.]]</text>
      <sha1>c8qm4kt5bd2n2z5yuifreuf336dby7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Premec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263520</id>
    <revision>
      <id>3671216</id>
      <parentid>3059102</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4505" sha1="q2y1gbb8p61h505gz02s09n0q9qpdxn" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Vladimir Premec
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1939|8|18}}
| mjesto_rođenja     = Koprivnica, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smri         = {{Datum smrti i godine|2018|3|23|1939|8|18}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = Hrvat
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Filozof, prevodilac
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vladimir Premec''', ([[1939|1939–]]2018), [[filozof]], [[prevodilac]], član [[ANU BiH]].

Vladimir Premec rođen je u naselju [[Gola]] kod [[Koprivnica|Koprivnice]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].  [[Osnovna škola|Osnovnu školu]] pohađao je u naseljima Gola i [[Virje]]. Završio je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u [[Zagreb]]u [[1958]]. Studij [[Filozofija|filozofije]] i [[Komparativna književnost|komparativne književnosti]] završio je. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u [[Zagreb]]u [[1965]]. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Patricijeva kritika Aristotela odbranio je na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]] [[1968]].  Od [[1967]]. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Biran je [[1970]]. za docenta, [[1975]]. za vanrednog, a [[1982]]. za redovnog profesora na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Bio predsjednik Vijeća Odsjeka za filozofiju u tri navrata i prodekan Filozofskog fakulteta ([[1977]]–[[1979]]). Penzionisan je [[2009]].

Osnovni predmet proučavanja Vladimira Premeca je bila [[historija filozofije]]. Objavio je i preveo veći broj knjiga.

Bio je predsjednik [[Društva za filozofiju]], sekretar [[Hrvatskog filozofskog društva]], član [[Krug 99|Kruga 99]] (potpredsjednik), počasni član društva [[Assoziatione Nicolo Copemico – Alunni del ateneo Estense]], [[Ferrara]], [[Italija]], dobitnik priznanja ([[Počasni doktor]]at) [[“Doctoratus philosophiae honoris causa”]] na [[Università di Ferrara]], [[Italija]] [[1997]], te [[International Peace Prize, United Cultural Convention sitting in the United States of America]]. Bio je član [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N Centra BiH]]. Dopisni je član [[ANU BiH]].

== Posebna izdanja ==
* Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945. do 1962, Institut društvenih nauka, Beograd 1966.
* Franciscus Patritius, Institut društvenih nauka, Beograd 1968.
* Patricijeva kritika Aristotelesa, Hijatus, Zenica 1996.
* Patricijeva filozofija bitka, Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1970.
* Biće beskonačnog, Svjetlost, Sarajevo 1973.
* Hrestomatija etičkih tekstova Patristike-Sholastike-Renesanse, Svjetlost, Sarajevo 1978.
* Pohvala filodoksiji, Veselin Masleša, Sarajevo 1978.
* Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalističkog samoupravljanja (u koautorstvu), Svjetlost, Sarajevo 1980.
* O marksistima i kršćanima, Glas, Banja Luka 1997.
* Logos u Herakleitosa, Dialogos, Sarajevo 1997.
* Tjeskoba tolerancije, Napredak, Sarajevo 2005.

== Prevedene knjige ==
 * [[Toma Akvinski]], O biću i suštini, BIGZ, Redakcija Kultura, Beograd 1973.
* [[Frano Petrić]], Sretan grad, Fakultet političkih nauka Sveučilista u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1975. (prijevod kod više izdavača i izdanja).
* Toma Akvinski, Dvije filozofske rasprave, Veselin Masleša, Sarajevo 1976.
* [[Rudolf Otto]], Sveto. O vanrazumskom u pojmu božanskog i njegovom odnosu prema razumskom, Svjetlost, Sarajevo 1983.

== Literatura ==
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 75-76.
* Vladimir Premec, ANU BiH, [http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=164%3Avladimir-premec&amp;catid=27%3Anew-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=hr]
* Vladimir Premec, P.E.N. Centar BiH, [https://web.archive.org/web/20120427174503/http://www.penbih.ba/kojeko/premec.htm]
* Vladimir Premec, [http://www.angelfire.com/bc2/kip/english/files/PREMEC.HTM]

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Premec, Vladimir}}
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Biografije, Koprivnica]]
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]</text>
      <sha1>q2y1gbb8p61h505gz02s09n0q9qpdxn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živorad Janković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263748</id>
    <revision>
      <id>3671233</id>
      <parentid>3634168</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:01:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4450" sha1="3mka0wc1qqyzlxfg8qidutp0m20raga" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Živorad  Janković
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1924|8|19}}
| mjesto_rođenja     = [[Višegrad]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1990|||1924|8|19}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Arhitekt]]a
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = Projektovanje u duhu [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini|moderne]]
| značajna_djela     = Sportski centar Skenderija (koautor), Zavod za socijalno osiguranje u Sarajevu, Sportski centar &quot;Vojvodina&quot; u [[Novi Sad|Novom Sadu]] 
}}
'''Živorad Janković''' je sarajevski [[arhitekt]], [[profesor]] i [[dekan]] [[Arhitektonski fakultet u Sarajevu|Arhitektonskog fakulteta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] i član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti]] [[BiH|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=65&amp;Itemid=103&amp;lang=hr |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 8. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130220172717/http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=65&amp;Itemid=103&amp;lang=hr |archive-date=20. 2. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Rođen je 19. avgusta 1924. u [[Višegrad]]u. Studije arhitekture završio je 1950. u [[Beograd]]u. Od 1952-1970 radio je kao projektant u firmi Dom u Sarajevu. U tom periodu bio je na specijalizaciji u Skandinaviji 1960. i Univerzitetu Mičigen u SAD 1963. godine. Od 1968. radi kao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i dvije godine kao rukovodilac Zavoda za planiranje. Bio je aktivni član Udruženja arhitekata Bosne i Hercegovine i [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Umro je 1990. godine u Sarajevu.

Autor je niza značajnih objekata, od kojih se ističu: 
* [[Fabrika duhana Sarajevo|Fabrika duhana]] u Sarajevu (koautor [[Muhamed i Reuf Kadić|Muhamed Kadić]]), 
* Poslovna zgrada Zavoda za socijalno osiguranje u Sarajevu, 
* Poslovna zgrada Energoinvesta i UPI banka u Sarajevu, 
* Kulturno-sportski centar &quot;[[Skenderija]]&quot; u Sarajevu (koautor [[Halid Muhasilović]]), 
* Univerzalna dvorana &quot;Gripe&quot; s trgovačkim centrom &quot;Koteks&quot; u [[Split]]u (koautor S. Rožić), 
* Sportski centar &quot;Vojvodina&quot; u [[Novi Sad|Novom Sadu]] (koautor B. Bulić), 
* Društveno-sportski centar &quot;Boro i Ramiz&quot; u [[Priština|Prištini]] (koautor Halid Muhasilović).&lt;ref&gt;http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=799{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{Cite book|title = Art on Yugoslav Terrain [note: this is likely a translated title]|last = |first = |publisher = Prosveta|year = |isbn = |location = Belgrade|pages = }}
* {{Cite book|title = Nova bosanskohercegovačka arhitektura: 1945-1975|url = http://www.worldcat.org/title/nova-bosanskohercegovacka-arhitektura-1945-1975/oclc/3708713&amp;referer=brief_results|publisher = Svjetlost|date = 1977|location = Sarajevo|first = Ivan|last = Štraus}}
* {{Cite book|title = Современная архитектура в Югославии [Sovremennai︠a︡ arkhitektura I︠U︡goslavii, Contemporary Architecture in Yugoslavia]|url = http://www.worldcat.org/title/sovremennaia-arkhitektura-iugoslavii/oclc/5782365&amp;referer=brief_results|publisher = Stroĭizdat|date = 1973|location = Moscow|language = Russian|first = Vladimir Nikolaevich|last = Belousov}}
* {{Cite book|title = Zeitgenössische Architektur in Osteuropa|url = http://www.worldcat.org/title/zeitgenossische-architektur-in-osteuropa/oclc/12702418&amp;referer=brief_results|publisher = DuMont Buchverlag|date = 1985|location = Köln|isbn = 3770115546|language = German|first = Udo|last = Kultermann}}
* Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija [[Adil Zulfikarpašić|Adila Zulfikarpašića]], Sarajevo.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{Commonscat|Živorad Janković}}
{{stub-biog}}

{{DEFAULTSORT:Janković, Živorad}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Biografije, Višegrad]]
[[Kategorija:Rođeni 1924.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>3mka0wc1qqyzlxfg8qidutp0m20raga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arif Tanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263902</id>
    <revision>
      <id>3671219</id>
      <parentid>3671040</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:57:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4348" sha1="t5pvy8wn6eb8glcnc3xvy9kb1h1o8d3" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Arif Tanović
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1925|12|4}}
| mjesto_rođenja     = Gacko, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2010|6|23|1925|12|4}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| nacionalnost         = Bošnjak
| vjera                =
| obrazovanje          = 
| zanimanje            = Filozof
| supružnik            = 
| djeca                =
| roditelji            =
| potpis               =
| web-stranica         =
}}

'''Arif Tanović''' ([[1925]]–[[2010]]),&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://old.unsa.ba/s/images/stories/pdf/gMF.pdf|title=}}&lt;/ref&gt; jugoslavenski i bosanskohercegovački [[filozof]], član [[ANU BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/tanovic-arif|title=Tanović, Arif - Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=25. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;

Završio je studij [[Filozofija|filozofije]] na na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[1953]]. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Principi humanizma u filozofiji Bertranda Rasela. ([[1961]]). Za docenta na predmetu [[Etika]] na [[odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] izabran je [[1961]], za vanrednog profesora [[1966]], a za redovnog profesora [[1972]]. Bio je šef Odsjeka, prodekan Filozofskog fakulteta i predsjednik Savjeta fakulteta. Bio je [[Rektori Univerziteta u Sarajevu|rektor]] [[Univerzitet u Sarajevu|Sarajevskog univerziteta]] ([[1977]]).
Tanovićev naučni interes predstavljaju temeljna pitanjima [[marksistička filozofija|marksističke filozofije]], [[Aksiologija|aksiologije]] i [[Etika|etike]] i na te teme je objavio niz knjiga, rasprava, članaka, studija i eseja. Bio urednik časopisa [[Pregled]] (i međunarodnog izdanja [[Surway]]), urednik [[Dijalog]]a, biblioteke društvene misli [[Etos (biblioteka)|Etos]], te član niza redakcija naučnih i stručnih časopisa ([[Filozofija (časopis)|Filozofija]], [[Naša stvarnost]], [[Encyclopaedia moderna]], [[Marksizam u svetu]], [[Bulletin scientifique]]). Bio je predsjednik [[Udruženje za filozofiju Bosne i Hercegovine|Udruženja za filozofiju BiH]] te potpredsjednik [[Jugoslovensko udruženje za filozofiju|Jugoslovenskog udruženja za filozofiju]].

Godine [[1975]] postao je član [[ANU BiH]]. Počasni je doktor nauka Asocijacije koledža Velikih dolina, Alladale, Michigan, [[SAD]]. Dobitnik je [[Dvadesetsedmojulska nagrada Bosne i hercegovine|27-julske nagrade BiH]] i [[Nagrada „Veselin Masleša“|Nagrade “Veselin Masleša”]], te niza odlikovanja ([[Orden rada trećeg reda]], [[Orden za hrabrost]], [[Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima]].

== Posebna izdanja ==

* Putevima istoka, Sarajevo 1958.
* Bertrand Rasel – filozof i humanist, Sarajevo 1972.
* Vrijednost i vrednovanje, Sarajevo 1972.
* Etika i politika, Sarajevo 1973.
* Biti u vremenu, Sarajevo 1975.
* Humanizam i progres, Sarajevo 1979.
* Egzistencija u opsadi, Zid, Sarajevo 2000.

== Literatura ==

* Bibliografija naučnih i stručnih radova akademika Arifa Tanovića 1953-2000, ANU BiH, Sarajevo, 2000.
* Spomenica: Arif Tanović, Dijalog, 1-2, Centar za filozofska istraživanja ANU BiH, Međunarodni centar za mir, Svjetlost, Sarajevo, 2003.
* Vrednovanja u vremenu. Naučna i stručna kritika o knjigama Arifa Tanovića, Connectum, Sarajevo, 2010.
* [[Ugo Vlaisavljević]], Skice za portret Arifa Tanovića, Sarajevo 2010.
* Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 66.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Tanović, Arif}}
[[Kategorija:Rektori Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Biografije, Gacko]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2010.]]</text>
      <sha1>t5pvy8wn6eb8glcnc3xvy9kb1h1o8d3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivan Focht</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263903</id>
    <revision>
      <id>3671189</id>
      <parentid>3638886</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:48:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13677" sha1="3qxom4ta2ano7qkhprsxggrxfm7l2be" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Ivan Focht
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1927|6|7}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1992|10|3|1927|6|7}}
| mjesto_smrti       = Zagreb, Republika Hrvatska
| nacionalnost       = Hrvat
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Filozof
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Ivan Focht''' ([[1927]]–[[1992]]), [[filozof]], član [[ANU BiH]].

U rodnom [[Sarajevo|Sarajevu]] završio je osnovnu školu i gimnaziju. Učesnik je [[NOB]]-a [[1941]]-[[1945]]. Završio je studije [[Filozofija|filozofije]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[1951]]. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti [[1956]].

Od [[1951]]. radi na [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom fakultetu u Sarajevu]]. Izabran je [[1956]]. za docenta, [[1962]]. za vanrednog a [[1968]]. za redovnog profesora. Na [[Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu|Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]] predavao je [[Estetika|estetiku]] i [[Logika|logiku]]. Predavao je na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]] ([[1957]]–[[1965]]). Penzionisan je [[1974]]. Poslije se preselio u Zagreb i tamo živio do smrti [[1992]]. Bavio se [[gljivarstvo]]m i [[Naučna fantastika|naučnom fantastikom]].

Objavio je brojne radove, rasprave, eseje i studije iz oblasti estetike. Bavio se i prevođenjem. Uređivao je časopise [[Odjek]] i [[Izraz]]. Bio je član [[ANU BiH]]. Ivan Focht je [[jevrejstvo|jevrejskog porijekla]]. 
== Knjige ==
*(1959.): ''Istina i biće umjetnosti'', Sarajevo: Svjetlost.
*(1961.): ''Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost'' / ''Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti'', Sarajevo: Veselin Masleša.
*(1965.): ''Moderna umetnost kao ontološki problem'', Beograd: Institut društvenih nauka.
*(1972.): ''Uvod u estetiku'', Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
*(1976.): ''Tajna umjetnosti'', Zagreb: Školska knjiga.
*(1979.): ''Gljive Jugoslavije'', Beograd: Nolit.
*(1980.): ''Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta'', Beograd: Nolit.
*(1986.): ''Ključ za gljive'', Zagreb: Naprijed.
*(1987.): ''Naši vrganji'', Zagreb: Znanje.

== Izabrani članci ==
*(1950.): Marks o ljudskoj slobodi, ''Zora'', 3, br. 9, 38-46.
*(1952.): Nerješive proturječnosti egzistencijalizma, ''Vjesnik NFH'', br. 2143 od 23. 3. 1952.
*(1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi historije filozofije, ''Pregled'', 3, br. 10, 225-230.
*(1954.): Egzistencijalizam kao filozofija i kao umjetnost, ''7 dana'', br. 84 od 30. 12. 1954.
*(1955.): Marksova misao o razvitku osjećaja ljepote, ''Život'', br. 9, knj. 7, 565-570.
*(1955.): Hegelov pojam o umjetnosti i postromantička umjetnost, ''Pregled'', br. 6, 457-466.
*(1956.): Realizam-modernizam, ''Kulturni radnik'', br. 10, 7-14.
*(1956.): Sumnja kao mati filozofije, ''Omladinska riječ'', br. 528 od 8. 6. 1956.
*(1957.): Neobičan položaj moderne muzike, ''Kulturni radnik'', br. 1-2, 14-20.
*(1957.): Marksistička estetika rješenja u djelu Max Raphaela, ''Izraz'', 1-2, knj. 9, 193-205.
*(1957.): “Odumiranje” i budućnost umjetnosti, ''Naše teme: Časopis mladih o društvenim zbivanjima'', 1, br. 1, 90-96.
*(1958.): Pavle Stefanović, &quot;Tragom tona&quot;, ''Izraz'', 2, br. 7-8, 101-104.
*(1958.): Vodeći njemački kritičari o stanju književne kritike, ''Izraz'', 2, br. 7-8, 132-135.    
*(1958.): Uloga estetike u Hegelovom filozofskom sistemu, ''Pregled'', br. 10, 251-260.
*(1958.): U tmini egzistiranja, ''Izraz'', br. 4, 459-464.
*(1958.): Sedlmayrova dijagnoza: Moderna umjetnost shvaćena kao izraz bolesti svoje epohe, ''Izraz'', 2, br. 9, 181-193.  
*(1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, ''Izraz'', 2, br. 10, 331-341.
*(1958.): Hegel o umjetničkoj spoznaji, ''Izraz'', 2, br. 12, 537-550.
*(1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, ''Izraz'', br. 7-8. 
*(1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, ''Izraz'', 3, br. 11-12, 488-500.
*(1959.): Problemi realizma, ''Izraz'', 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
*(1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, ''Izraz'', 3, knj. 5, br. 5, 535-538.
*(1959.): Stravinski nije protiv Haydna, ''Izraz'', 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
*(1959.): Posljednji veliki sistem estetike, ''Izraz'', br. 9, 159-173.
*(1959.): Značaj Rafaelovih gnoseoloških istraživanja, ''Pregled'', br. 7-8, 101-106.
*(1960.): Religija i umjetnost kod Hegela, ''Izraz'', br. 1-2, 45-52.
*(1960.): Šta je Hegel uistinu mislio?, ''Izraz'', br. 5, 470-475.
*(1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, ''Izraz'', br. 7-8, 31-45.
*(1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, ''Izraz'', br. 9, 172-182.
*(1960.): Šta je živo a šta mrtvo u Croceovoj estetici, ''Izraz'', br. 3, 201-219 (objavljeno i kao predgovor knjizi: B. Croce: ''Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika'', Zagreb, 1960).
*(1960.): Temelji Lukačeve estetike, predgovor knjizi: Dj. Lukač: ''Prolegomena za marksističku estetiku: Posebnost kao centralna kategorija estetike'', Beograd, 1960, v-xxxv.
*(1961.): Tegobe teorije odraza, ''Izraz'', 5, knj. 2, 149-165.
*(1961.): Pretpostavke za rješavanje pitanja o estetskom kriteriju vrijednosti umjetničkog djela, ''Gledišta'', br. 4, 4-9.
*(1961.): Vrednote umjetničkog djela, ''Odjek'', br. 4 od 1. 4. 1961.
*(1961.): Svijet umjetnine, ''Izraz'', br. 4-5, 366-380.
*(1961.): Humanost umjetnosti, ''Izraz'', br. 10, 283-305.
*(1961.): Faze u nastajanju umjetničkog djela, ''Izraz'', br. 11-12, 444-455.
*(1962.): Unutarnji mehanizam aforizma, ''Izraz'', br. 7, 13-32.
*(1962.): Postoji li svetski um, ''Politika'' od 3. 6. 1962.
*(1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), ''Humanizam i socijalizam'', knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
*(1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, ''Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti'', god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
*(1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, ''Praxis'', 3, br. 2, 167-180.
*(1967.): Granica Hartmannove estetike, ''Praxis'', 4, br. 5-6, 749-754.
*(1967.): Umjetnost i partijnost, ''Izraz'', 9, br. 8-9, 815-822.
*(1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog &quot;Vreme umetnosti&quot;, ''Treći program Radio Beograda'', br. 1, proljeće, 245-254.
*(1969.): Estetički programi časopisa, ''Treći program Radio Beograda'', br. 2, ljeto, 219-230.
*(1970.): Teorijski autoportret, ''Treći program Radio Beograda'', br. 4, zima, 324-332.
*(1971.): Modalitet umjetnosti, ''Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti'', god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
*(1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, ''Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti'', god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
*(1972.): Adornova podjela umjetnosti na &quot;avangardnu&quot; i &quot;masovnu&quot;, ''Kulturni radnik'', br. 5, 83-89.
*(1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a s determination, ''International Review of the Aesthetics and Sociology of Music'', god. 3, br. 2, 161-172
*(1972.): [http://gljive.com.hr/kgsp.html Korčulanske gljive sabrane u prosincu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303215330/http://gljive.com.hr/kgsp.html |date=3. ožujka 2016. }}, ''Zbornik otoka Korčule'', sv. 2, 229-240.
*(1973.): Šta je muzika, ''Treći program Radio Beograda'', br. 16, zima, 345-354.
*(1973.): Ukus malograđanina, ''Treći program Radio Beograda'', br. 17, proljeće, 259-266.
*(1973.): &quot;Forma&quot; i forme, ''Treći program Radio Beograda'', br. 18, ljeto, 325-366.
*(1973.): Otvorenost za vrednote, ''Treći program Radio Beograda'', br. 19, jesen, 59-70. 
*(1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, ''International Review of the Aesthetics and Sociology of Music'', god. 5, br. 2, 265-276. 
*(1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), ''International Review of the Aesthetics and Sociology of Music'', 5, br. 2, 346-350.
*(1974.): Amuzija hegelijanstva, ''Polja'', 20, br. 186-187, 12-14.
*(1974.): Slika čovjeka i kosmosa, ''Treći program Radio Beograda'', br. 21, proljeće, 523-562.
*(1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, ''Teka'', br. 8, proljeće, 318-328.
*(1975.): Geneza literature, ''Treći program Radio Beograda'', br. 24, zima, 71-128.
*(1975.): Filozofija prirode, ''Treći program Radio Beograda'', br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
*(1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), ''Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973'', Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
*(1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), ''Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije'', Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
*(1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, ''Delo'', 22, br. 5, 30-39.
*(1976.): [http://gljive.com.hr/gdk.html Gljive dubrovačkog kraja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812033856/http://gljive.com.hr/gdk.html |date=12. kolovoza 2016. }}, ''Dubrovnik'', br. 6, 89-102.
*(1977.): Muzika i simbolika brojeva, ''Polja'', 23, br. 220-221, 3-6.
*(1978.): Smrt i beskonačnost, ''Polja'', 24, br. 236, 31-33.
*(1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), ''Filozofija umetnosti'', Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
*(1978.): Filozofija izvan struke, ''Treći program Radio Beograda'', br. 36, zima, 195-216.
*(1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, ''Treći program Radio Beograda'', br. 39, jesen, 451-481.
*(1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, ''Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba'', br. 3, 251-259.
*(1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, ''Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma'', Beograd: BIGZ, 1-9.
*(1980.): Problem identiteta muzičkog djela, ''Život umjetnosti'', br. 29/30, 92-102
*(1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, ''Polja'', 26, br. 256-257, 197-200.
*(1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, ''Politika'', broj od 14. 6., 10.
*(1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, ''Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba'', br. 6, 195-201.
*(1981.): Nesreća u sreći, ''Polja'', 27, br. 264, 57-59.
*(1983.): Estetika i moderna umjetnost, ''Polja'', 29, br. 288, 70-72.

== Prijevodi, predgovori ==
*(1955.): [[Günther Anders]]: ''Kafka - za i protiv'', preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
*(1960.): [[Benedetto Croce]]: ''Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika'', preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
*(1960.): [[György Lukacs]]: ''Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike'', preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
*(1960.): Max Raphael: ''Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma'', preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
*(1963.): Max Dessoir: ''Estetika i opća nauka o umjetnosti'', preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
*(1968.): [[Theodor W. Adorno]]: ''Filozofija nove muzike'', preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
*(1977.): [[Eduard Hanslick]]: ''O muzički lijepom'', predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
*(1987.): [[Vladimir Jankélévitch]]: ''Muzika i neizrecivo'', prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

== Literatura ==

* ''Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010)'', Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 67.
* [[Ljerka Schiffler]], Ivanu Fochtu – In memoriam, ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', 18/1-2, Zagreb 1992, 5-6.
* Ivan Focht, [https://web.archive.org/web/20140113112028/http://bh-leksikon.ba/index.php?sid=795]
* [[Fatima Lačević]], ''Portret misli estetičara Ivana Fochta (Filozofija i estetika pred tajnom umjetničkog bića)'', Filozofski fakultet, Sarajevo 2012 (elektronsko izdanje). [http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Portret_misli_esteticara_Ivana_Fochta.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011904/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Portret_misli_esteticara_Ivana_Fochta.pdf |date=5. 3. 2016 }}
* [[Dalibor Davidović]], [http://www.odjek.ba/?broj=26&amp;id=10 Korak bliže, korak dalje, ''Odjek'', 64/4, 2011, 33-38] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201203094355/http://www.odjek.ba/?broj=26&amp;id=10 |date=3. 12. 2020 }}
* [[Mario Kopić]], [http://pescanik.net/2013/11/krvarenje-ljepote/ Krvarenje ljepote, ''Peščanik'', 2013]

== Vanjski linkovi ==
*[http://gljive.com.hr/posveta.html Ivan Focht - mikolog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181019020712/http://www.gljive.com.hr/posveta.html |date=19. 10. 2018 }}
*[https://www.youtube.com/watch?v=sE1YEXBbH9c Ivan Focht o Goetheovu Faustu]

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Focht, Ivan}}
[[Kategorija:Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]</text>
      <sha1>3qxom4ta2ano7qkhprsxggrxfm7l2be</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tonko Šoljan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>351732</id>
    <revision>
      <id>3671236</id>
      <parentid>3407650</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15281" sha1="pamwzsqkd6v9985018cb1tfq6521rrs" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Tonko Šoljan
| slika              = TonkoSoljan.jpg
| veličina_slike     =250px
| opis               = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1907|4|18}}
| mjesto_rođenja     = [[Hvar (grad)|Hvar]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1980|2|18|1907|4|18}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[SFRJ]]
| nacionalnost       = [[Hrvat]]
| druga_imena        = 
| zanimanje          = 
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| potpis             = Soljan T-potpis.jpg
}}
'''Tonko Šoljan''' bio je akademik, ugledni svjetski [[ihtiologija|ihtiolog]], autor prvog naučno zasnovanog ključa za determinaciju riba Jadrana, istraživač [[biologija|biologije]] [[more|mora]], međunarodno priznat stručnjak u poznavanju i organiziranju morskog [[ribolov]]a i [[ribarstvo|ribarstvene]] [[tehnologija|tehnologije]].

== Biografija ==
Rođen je 18. aprila 1907. u [[Hvar (grad)‎|Hvar]]u. Osnovnu školu pohađao je u [[Zadar|Zadru]] i [[Split]]u, a gimnaziju u [[Zadar|Zadru]], [[Dubrovnik]]u i [[Šibenik]]u, gdje je i maturirao 1925. Studije prirodnih nauka je započeo na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]], a nastavio na univerzitetima u [[Beč]]u i [[Graz]]u, gdje apsolvira 1929. Ubrzo zatim je i doktorirao 1930, kada je, na poziv [[SANU|Srpske akademije nauka]] u [[Beograd]]u i [[JAZU|Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u, postavljen je za [[kustos]]a novoosnovane Stanice Biološko-oceanografskog instituta u [[Split]]u i ujedno obavljao dužnost stalnog konsultanta za morsko [[ribarstvo]] Komore za trgovinu, obrt i industriju u Zagrebu (od [[1930.]] do [[1939.]]).

Godine [[1932.]] je obavio specijalizaciju iz marine biologije na Institutu za biologiju mora na [[Helgoland]]u ([[Njemačka|njemačko]] otočje u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]]). Nakon polaganja ispita za profesora [[zoologija|zoologije]], [[botanika|botanike]], [[minerelogija|mineralogije]] i [[geografija|geografije]] (1932.) obavlja i dužnost profesora, angažiran je u Realnoj gimnaziji u Splitu ([[1935.]] - [[1941.]]) i direktora Gradskog prirodoslovnog muzeja, Zoovrta i Morskog akvarijuma u Splitu ([[1939.]] - [[1941.]]). Nakon italijanske okupacije Splita u II svjetskom ratu morao je preseliti u [[Zagreb]], gdje je preuzeo dužnost Šefa Katedre zoologije na Filozofskom fakultetu ([[1943]]. - [[1945]].), kao i direktora Zoološkog muzeja ([[1943]]. - [[1944]].). Odmah po oslobođenju [[Zagreb]]a, imenovan je za načelnika Odjela za ribarstvo, a zatim šefa njegovog Odsjeka za naučno unapređenje ribarstva u Ministarstvu obalnog pomorstva i ribarstva NR [[Hrvatska|Hrvatske]] (1945-46.) Na toj poziciji je osnovao nekoliko stanica za istraživanje mora i unapređenje ribarstva, duž jadranske obale. Zatim je [[1946]].- [[1947]] direktor Tehnološke stanice za unapređenje školjarstva u [[Ston]], a zatim postaje direktor Instituta za oceanografiju i ribarstvo u [[Split]]u ([[1947]]. - [[1955]].) Do juna 1956. je Načelnik Odjeljenja za ihtiologiju i ribarstvo u istom institutu. Krajem jula [[1956]]. je preselio u [[Sarajevo]], gdje je izabran za redovnog profesora [[zoologija|zoologije]] na tadašnjem [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskom]], a zatim od njega izdvojenom [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu|Prirodno-matematičkom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], gdje je od 1957-59. i šef Katedre za biologiju. Od [[1959.]] do kraja [[1970.]] bio je direktor [[Biološki institut Univerziteta u Sarajevu|Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu]]. Istovremeno je i Načelnik njegovog Odjeljenja za ihtiologiju i ribarstvo. Organizira i vodi istraživanje morske faune [[zaliv]]a [[Neum]]-[[Klek (poluostrvo)|Klek]], afirmirajući na taj način [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] kao pomorsko-[[mediteran]]sku zemlju - tada u okviru [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

U ovim institucijama je bio među pokretačima savremenih ihtioloških istraživanja u oblasti inventarizacije ribljeg fonda, [[biosistematika|biosistematike]] i [[ekologija|ekologije]], uključujući i tada novodolazeće metode iz oblasti [[fiziologija|fiziologije]], [[genetika|genetike]] i [[citotaksonomija|citotaksonomije]]. Pod njegovom vodstvom stasale su dvije generacije uspješnih i internacionalno afirmiranih naučnika u pomenutim i drugim ihtiološkim oblastima&lt;ref&gt;Dizdarević M. et al., Ur. (1977): 30 godina Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje: 30, Sarajevo.&lt;/ref&gt;.
 
Akademik Tonko Šoljan bio je član većeg broja naučnih i stručnih društava. Od [[1927.]] godine je član Hrvatskog prirodoslovnog društva u Zagrebu. Godine [[1949.]] izabran je za saradika Jugoslavenske akadeije znanosti i umjetosti u Zagrebu ([[JAZU]]). Za dopisnog člana Naučog društva Bosne i Hercegovine izabran je [[1961.]], a odah zatim za redovnog člana tog društva. Godine [[1967.]] je izabran za redovnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, koja je te godine i osnovana. Za člana Society of Systematic Zoology USA izabran je [[1950.]]. Od [[1951.]] do [[1954.]] bio je potprijedsjednik Stalne međunarodne komisije za [[Mediteran]] (Commision internationale pour l'exploration sceintifique e la Mer Méditerandée), sa sjedištem u Monaku, a od [[1962.]] je član njenog radnog komiteta, Comité combiné des Vértbrés marins et des Cephalopodes, dok je od [[1952.]] do [[1956.]] bio potpredsjednik stalnog savjeta, Conséil général des pêches pour la Méditeranée, pri organizaciji [[FAO]] u [[Rim]]u. Od [[1956.]] godine je član Biološkog društva Bosne i Hercegovine. Bio je, također, član i prominentni funkcioner niza drugih naučnih i stručnih društava i njihovih foruma. Od samog osniv]anja jugoslovenskog ihtiološkog društva [[1967.]], prof. Šoljan vrši dužnost njegovog predsjednika&lt;ref&gt;Šoljan T. (1974): Povodom izbora za redovnog člana Društva za nauku i umjetnost Crnr Gore. Glas. Republ. Zavoda zašt. Prirode –Prirodnjačkog muzeja Titograd, 6: 141-148., Titograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić S., Ur. (1980): Akademik prof. dr Tonko Šoljan (In Memoriam). God. Biol. inst. Univ. U Sarajevu, 33: 5-8, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sučević P. (2000): Znanstveni ead akademika Tonka Šoljana. Hrvatska vodoprivreda, God. IX, br. 89: 48-52, Zagreb.&lt;/ref&gt;.

Bio je, također, i glavni i odgovorni urednik časopisa [[Ichthyologia]] (Ihtiološkog društva Jugoslavije), [[Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu|Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu]] i [[Biološki list|Biološkoga lista]] (glasila Biološkog društva BiH), te redaktor [[Bulletin Scientifique, Section A]] (za [[BiH]]). Godine [[1973.]] je bio predsjednik Organizacionog komiteta prvog evropskog ihtiološkog kongresa (First European Ichthyological Congress; Sarajevo, [[1973.]])&lt;ref&gt;Aganović M. et al., Ur. (1973): Paper abstracts of First European Ichthyological Congress, Sarajevo.&lt;/ref&gt;. Akademik Šoljan je bio i jedan od prvih potpredsjednika Unije bioloških naučnih društava Jugoslavije. Bio je član Ihtiološkog društva BiH (i Jugoslvije), Društava ekologa Jugoslavije, Društva biosistematičara BiH, Srpskog biološkog društva, Društva biosistematičara Jugoslavije, redovni član Društva za nauku i umjetnost [[Crna Gora|Crne Gore]], koje je preraslo u [[CANU]] itd.

Tragično je (kao pješak) stradao u saobraćajnom udesu, zajedno sa svojom suprugom.

== Djela ==
Tonko Šoljan je svoj publicistički opus posvetio problemima biosistematike i ekologije riba, njihove biologije, razmnožavanja, problemima populacione dinamike, ribarstvene biologije i ribarstva uopće. Iz tih oblasti je objavio preko 170 naučnih i stručnih radova &lt;ref&gt;Šoljan T. (1930): Nestbau eines adriatischen Lippfisches (Crenilabrus ocellatus Forsk.) Zeitschrift für Morphologie une Oekologie der Tiere Abt. A: Zeitschrift für wissenschaftliche Biologie, 17, 1-2, Berlin.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1930): Die Fortpflanzung und dasWachstum von Crenilabrus ocellatus Forsk. einen Lippfisch des Mittelmeeres. Zeitschrift für wissenschaftliche Zoologies, 137, 1, Leipzig.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1930): Brutpflege durch Nestbau bei Crenilabrus quinquemaculatus Risso, eines adriatischen Lippfisch. Zeitschrift für Morphologie und Oekologie der Tiere, Abt. A: Zeitschrift für wissenschaftliche Biologie, XX, 1, Berlin.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1932): Untersuchungen über die Ernährung der adriatischen Scorpaena-Arten. Acta adriatica Instituti Biologico-oceanographici, 1, Split.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1932)Blennius galerita L., poisson amphibien des zones supralittorale et littorale exposées de l'Adriatique. Acta Acta adriatica Instituti Biologico-oceanographici, 2, Split.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1938): Skrb riba za potomstvo i njena sistematika. Zbornik radova posvećen Živojinu Đorđeviću, str. 191-210, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1948): Ribe Jadrana (Pisces). Fauna et flora adriatica (Institut za oceanografiju i ribarstvo FNRJ), Vol. 1, Split.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1953): Ribarstveno-biologijska ekspedicija m/b „Hvar“ Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (referat). Zbornik I kongresa biologa Jugoslavije, str. 343-344, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1954): Les institutions scientifiques au service de la péche maritime en Yougoslavie et leur activité (Debats et documents techniques Conseil Général des Péches pour la Médditerranée, No 2/1, FAO, Rome.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1956): Ribarstveno-biologijska ekspedicija m/b „Hvar“. Morsko ribarstvo, VIII, 7, Rijeka.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1963): Fisches of the Adriatic (II, revised and enlarged for English Edition). Department of Interior and the National Science Foundation USA, Washington D. C.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1964): Nuovi concetti, definizione e sistematica delle cure per la prole nei pesci. Archivio di Oceanografia e Limnologia, XIII, No 3, Venezia.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1968): Roditeljske adaptacije u ostvarivanju njege legla kod riba. Bilten Biološkog društva Bosne i Hercegovine, br. 56, Posebno izdanje br. 6, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. et al. (1968): Limnološka istraživanja donje Neretve (Međunarodni elaborat ), Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T., Vuković T. (1971): Űber die Saisonsdynamik der marinen Grundfischpopulazionen in Malostonski Kanal und seiner Bucht Neum-Klek (östliche Adria). The European Symposium on Marine Biology - Rovinj. Yugoslavia, 1, Thalassia Jugoslavica), Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. (1975): I pesci dell'Adriatico (IV, znatno dopunjeno izdanje s uputstvima na 7 jezika za potencijalno i isključivo ikonografsku upotrebu dijagnoza – sa nacionalnim imenima riba), Milano.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Šoljan T. et al. (1979): Sastav i dinamika mješovitih ribljih populacija Zaliva Neum-Klek i bosanskohercegovačkog dijela malostonskog kanala. Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.&lt;/ref&gt;, a prevođena su i na strane jezike. Najajpoznatije mu je ''Ribe Jadrana''&lt;ref&gt;Šoljan T. (1965): Ribe Jadrana: Pisces Mari Adriatici. Zavod za izdavanje udžbenika Socijalističke republike Srbije, Beograd.&lt;/ref&gt;, dosad neprevaziđeni &quot;inventar&quot; riba ovog dijela Sredozemlja i najupotrebljavani ključ za njihovo određivanje. Nezaobilazno se citira i u svim ozbiljnijim studijama živog svijeta Jadranskog i drugih evropskih mora.

Dinamika objavljivanja radova, a najviše je publicirao varira i najveći u prvim godinama stvaranja. Kasnije, u srednjem razdoblju, intenzitet objavljivanja radova opada, da bi se pred kraj aktivne karijere polahko utihnuo. Međutim, s primjetnim entuzijazmom je radio na okončanju planirane krune svog stvaralaštva, pod radnim naslovom &quot;Ribe Mediteranskog i Crnog mora&quot;.

Prvo razdoblje stvaralaštva akademika Šoljana polazi od [[1927.]] do [[1938.]] god. i obuhvata izuzetnu aktivnost. Tada je napisao više od 100 stručnih, znanstvenih i popularnih članaka, a sve uz prateće poslove uz izradu doktorske teze. U tom razdoblju je publicirao čak oko 10 radova godišnje.

Sljedećih 20-ak godina (1939–1958) objavio je 47 radova (prosječno dva rada godišnje). U ovom razdoblju doživljava vrhunac stvaralačke zrelosti, koja je rezultirala kapitalnim djelom ''Ribe Jadrana'', prvom knjigom o ribama [[Jadransko more|Jadranskog mora]], i to u vremenu kada ni drugi evropski narodi koji žive na Sredozemlju nisu imali tako kvalitetan &quot;ključ&quot; za determinaciju sredozemnih riba.

Treće razdoblje stvaralačke aktivnosti akademika Šoljana, obuhvata slijedećih 20-ak godina (od 1958. do kaja života). Tada je objavio ukupno 15 radova.

U hronologiji publicističke aktivnosti Tonka Šoljana uočljiva je i jedna praznina: od 1958. do 1963. nije napisao nijedan rad. Međutim, 1968. u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] izlazi njegova knjiga ''Ribe Jadrana'' na engleskom jeziku, a 1975. (u [[Milano|Milanu]]) i na italijanskom. Reprint izdanje na hrvatskom jeziku objavljeno je 1995. Državne delegacije [[SFRJ]] poklanjale su je u međunarodnim kontaktima, a jedan primjerak je [[Josip Broz]] Tito lično uručio japanskom caru ([[Hirohito]]), prilikom posjete njegovoj zemlji.

Najpoznatiji i najučinkovitiji terensko-istraživački projekat mu je 15-to mjesečna ribarstveno-biološka ekspedicija &quot;Hvar&quot;, koju je organizirao i predvodio 1948. i 1949, a za koji je dobio i važna društvena priznanja.

== Nagrade i priznanja ==
* [[Orden rada II stepena]] (1949) (za uspješno obavljenu ribarstveno-biološku ekspediciju &quot;Hvar&quot;)
* Tuniski orden &quot;Nichan ifikhar&quot; (za uspješno ostvarenu akciju uvođenja ribara Tunisa u savremene metode tunolova)
* [[Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima]] (1978), &quot;za naročite zasluge i postignute uspjehe u radu od značaja za socijalističku izgradnju zemlje&quot;)
* [[27-julska nagrada SR Bosne i Hercegovine]] (1969, za djelo ''Ribe Jadrana'' i naučna dostignuća i organizaciju rada iz područja biologije u Bosni i Hercegovini)
* 1977 – [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]&lt;ref name=&quot;DOB&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 |title=Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. do danas |access-date=30. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310073258/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 |archive-date=10. 3. 2016 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* Redovni član [[ANUBiH]]
* Saradnik [[JAZU]]
* Redovni član Društva za nauku i umjetnost [[Crna Gora|Crne Gore]] [[CANU]], Titograd
* Član Društva za sistematsku zoologiju iz Washingtona
* Član Međunarodne komisije za istraživanje Sredozemnog mora, [[Monako]]
* Stalni član uprave Vijeća za ribarstvo Sredozemnog mora pri [[FAO]]-u

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šoljan, Tonko}}
[[Kategorija:Rođeni 1907.]]
[[Kategorija:Umrli 1980.]]
[[Kategorija:Biografije, Hvar]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Hrvatski ihtiolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski biolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ihtiolozi]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački biolozi]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]</text>
      <sha1>pamwzsqkd6v9985018cb1tfq6521rrs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Midhat Uščuplić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>355734</id>
    <revision>
      <id>3671227</id>
      <parentid>3394947</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1919" sha1="nbx8b38q90buipejw0aobqupftdg9mt" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Midhat  Uščuplić
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1933|5|15||}}
| mjesto_rođenja     = Tuzla, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2011|8|12|1933|5|15}}
| mjesto_smrti       = Sarajevo, Bosna i Hercegovina
| nacionalnost       = Bošnjak
| druga_imena        = 
| zanimanje          = naučnik, akademik
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
| vjera                = Islam
}}
'''Midhat Uščuplić''' bio je istaknuti bosanskohercegovački naučni radnik i redovni član [[ANUBiH]].

Rođen je [[1933]]. godine u [[Tuzla|Tuzli]]. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] [[1958]]. godine. 
Predavao je predmete [[fitopatologija]], integralna zaštita [[šuma]] i specijalni proizvodi šuma ([[gljive]]). Rukovodio je postdiplomskim studijem iz zaštite šuma. Bio je gostujući profesor na Tehničkom univerzitetu u [[Zürich]]u i na Univerzitetu Lerida ([[Španija]]).

Objavio je više od 150 naučnih i stručnih radova iz oblasti zaštite šuma, te mnoge naučno-popularne članke iz oblasti šumarstva i zaštite okoliša. Autor je ili ko-autor nekoliko univerzitetskih udžbenika i priručnika.

U dva mandata biran je za dekana Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Dobitnik je brojnih priznanja. Za dopisnog člana ANUBiH izabran je [[2002]], a za redovnog [[2008]]. godine.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/news/24295803.html Sarajevo: Preminuo akademik Midhat Uščuplić] pristupljeno 13. augusta 2011.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Uščuplić, Midhat}}
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]</text>
      <sha1>nbx8b38q90buipejw0aobqupftdg9mt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rifat Hadžiselimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357096</id>
    <revision>
      <id>3671223</id>
      <parentid>3562453</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:58:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13870" sha1="msn3qdrnj2ic4zqxg2qws6x9gqz6vyf" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               =Rifat Hadžiselimović
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     =[[7. januar]] [[1944.]]
| mjesto_rođenja    =[[Šiprage]], [[Kotor-Varoš]]
| državljanstvo     = Bosna i Hercegovina
| narodnost         = [[Bosanac]]
| alma_mater        = Doktorat bioloških nauka na Prirodno–matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1977.
| period            =
| polje             = Biologija, genetika
}}
'''Rifat Hadžiselimović''' jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] genetičar. Rođen je u [[Šiprage|Šipragama]], [[Kotor-Varoš]] 7. januara 1944. kao peto od sedmero djece Have (rođ. Skopljak) i Ismeta Hadžiselimovića. Od 2013. godine, nakon više od 45 godina radnog staža, izabran je u zvanje emeritusa i djeluje kao naučni savjetnik u [[Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo|Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] u Sarajevu''.&lt;ref&gt;Food and Agriculture Organization of the United Nations (2003): Status of Agricultural Biotechnology and Biosafety in Selected Countries of the Balkans, the Caucasus and Moldova. FAO, Publishing Menagement Service, Information Division, Rome.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ingeb&quot;&gt;{{cite book|editor=Ingeb|year=2018|title=Prvih 30 godina Ingeba-The first 30 years of Ingeb|publisher=Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju-Institute for genetic ingeneering and biotechnology, Sarajevo|isbn=978-9958-9344-9-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://scholar.google.com/citations?hl=hr&amp;user=llK5d2YAAAAJ&amp;view_op=list_works&amp;gmla=AJsN-F7p9ZZuH0mzxCWrEIA5CHWzNKBxY_6BTs2rWuqHA4tZoS4eOCVIVsEmR27B7AGqxJ-CoDBRiRbK9ez8fLb1b42AXEMpMcHWiySECOV4drV1TjPsSvnW1NQBcOFyiwL14sJF64BL{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.researchgate.net/profile/Rifat_Hadziselimovic&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ingeb.unsa.ba/o_ingebu_uposlenici.html&lt;/ref&gt;

==Edukacija i profesionalna  karijera==
Srednjoškolsko obrazovanje je završio u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1962. godine kada upisuje [[Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]. Diplomirao je 1966., stekavši zvanje profesora biologije. Magistraturu bioloških nauka (Antropologija), završio je 1971. godine na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], [[Hrvatska]], odbranom teze pod naslovom ''Istorijski aspekt kretanja relativne frekvencije dva alelogena u ljudskim populacijama''. Doktorat bioloških nauka završio je 1976. godine na Prirodno–matematičkom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], odbranom teze pod naslovom ''Genetika sekrecije ABH antigena u stanovništvu  Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;B. Š. (1977): Petnaest novih doktora nauka, Oslobođenje, 11. marta, str. 6, Sarajevo.&lt;/ref&gt; Od 1966. angažiran je na Prirodno–matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu,&lt;ref&gt;Purivatra A., Ur. (2000): Ko je ko u Bošnjaka. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, {{ISBN|9958-47-068-3}}, str. 168, Sarajevo.&lt;/ref&gt; najprije kao asistent (1966-1977), zatim kao docent (1977.), vanredni (1980.) te redovni profesor (1984.) na predmetima: ''Humana genetika'', ''Genetičko inženjerstvo i biotehnologija'', ''Evolucija'', ''Antropologija'' i ''Eksperimentalna biomedicina''. 
Od 1984-86.  obavljao je i funkciju Šefa Odsjeka za biologiju. Od 1994. godine bio je angažiran u realizaciji ''Postdiplomskog studija bioloških nauka'' i to do 2003. godine kao voditelj studija, a nakon toga, do 2007. kao voditelj smjera ''Genetika''.
U periodu od 1987-2001. obavljao je funkciju Direktora Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, a od 2001. godine je bio Koordinator DNK projekta koji je realiziran u saradnji sa [[Međunarodna komisija za nestale osobe|Međunarodnom komisijom za nestale osobe]] (International Commission on Missing Persons - ICMP) i kao naučni savjetnik u Institutu, gdje je od 2006. do 2012. godine djelovao i kao predsjednik ''Upravnog odbora'' &lt;ref&gt;Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008). ''Jubilej INGEB 20'', Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina&lt;/ref&gt;. Djelovao je kao aktivni član Antropološkog društva Jugoslavije &lt;ref&gt;Antropološko društvo Jugoslavije, Izd. (1979): Biografije i bibliografije članova Antropološkog duštva Jugoslavije – Posvećeno Dvadesetogodišnjici postojanja i rada Antropološkog društva Jugoslavije.  ADJ, Posebna izdanja, Sveska 6, Beograd.&lt;/ref&gt; a osnivač je i član [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini|Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini]].

Dopisni član [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] postao je 2018. godine.&lt;ref&gt;[http://izdvojeno.ba/ovo-su-novi-bh-akademici-tajnim-glasanjem-izabrani-novi-clanovi-anubih/ Izdvojeno, OVO SU NOVI BH. AKADEMICI: Tajnim glasanjem izabrani novi članovi ANUBiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190401111303/http://izdvojeno.ba/ovo-su-novi-bh-akademici-tajnim-glasanjem-izabrani-novi-clanovi-anubih/ |date=1. 4. 2019 }}, objavljeno 21. decembra 2018., pristupljeno 2. aprila 2019.&lt;/ref&gt;

U 2020., bio je osnivač i prvi direktor Centra za Demografsku genetiku ANUBiH. Iste (2020.) reaktivirao je nekadašnju Komisiju za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju ANUBiH i postao njen novi predsjednik.

==Nagrade i priznanja==
* Nagrada Univerziteta u Sarajevu za studentski naučni rad (1966),
* &quot;Hasan Brkić&quot; i Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu za odličan uspjeh u studiju (1966), 
* ''Veselin Masleša'' (najviša [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] nagrada za naučni rad (1977).&lt;ref&gt;A. B. (1977): Nagrade „Veselin Masleša“. Vjesnik, God.  XXXVIII,  br. 10654, str. 4, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Štrbo A. (1977): Uručene nagrade „Veselin Masleša“. Oslobođenje, God.  XXXIV, br. 10374, str. 3, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Demirović E. (1977): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Borba, God. LVI, br. 107, str. 9, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;N. Č. (1997): Devet nagrada za stotine zasluga. Večernje  novine, God.  I, br. 12, str. 20, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gavrilović  Ž. (1977): LJ. Berberović i R. Hadžiselimović: Rečnik genetike. Politika, God.  74, br. 22768, str. 10, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mučibabić  S. (1976/77): Nauka ima svoj rječnik. Biološki list, Godina XXIV, br. 3-4, str. 51-52, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;M. Š. (1997): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“.  Većernje  novosti (Beograd), God. XXV (19. April),  str. 4, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nikočević F. (1997): Nagrade „Veselin Masleša“. Večernji list, God.  XXI, br. 5444, str. 6, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomašević A. (1977): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Politika, God. LXXIV. br. 22822, str. 11, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Delo, Red. (1977): Nagrade „Veselin Masleša“. Delo, God. XIX, br-. 92, str. 7, Ljubljana.&lt;/ref&gt;), 
*[[Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva]] ([[1990]]), 
*Zlatna plaketa i Nagrada Pokreta “Nauku mladima” (1977; 1981),
*Medalja “Boris Kidrič” – Narodna tehnika Jugoslavije, za osobite zasluge u širenju tehničke kulture (1983),
*Plaketa sa Diplomom Univerziteta (1986),
*Božo Škerlj numismate antrropologiae pro anno MCMLXXXIX (ADJ) (1989),
*''Nagrada Univerziteta u Sarajevu za najreferentnijeg profesora PMF–a'' (2007), 
*''Specijalno priznanje Utemeljitelju INGEB–a povodom jubileja 20–godišnjice'' (2008), 
*''Plaketa Univerziteta u Sarajevu'' (2010) 
*''Ingebov heliks 1988'', za 2018, za doprinos osnivanju i afirmaciji [[INGEB|Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju]] Univerziteta u Sarajevu,
*''Nagrada za životno djelo'' Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini, 2019.
*''Federalna nagrada za životno djelo, „za sveukupni naučno-istraživački rad, širenje naučnih spoznaja i značajan doprinos razvoju bioantropologije i genetike, teuspostavu institucijskih i kadrovskih potencijala u oblasti molekularne biologije“'' (2022).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fmon.gov.ba/Obavjest/Pregled/829/|title=FMON - Pregled|website=www.fmon.gov.ba|access-date=18. 12. 2022}}&lt;/ref&gt;
*Nagrada Univerziteta u Sarajevu za naučni rad u 2022 (2023).

==Djela==
Do 2014. je publicirao 214 originalnih naučnih radova, 17 stručnih radova, 22 knjige&lt;ref&gt;Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1976): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo; II. dopunjeno izdanje, 1986.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (1988): Uvod u teoriju antropogeneze. Univerzitetska knjiga Svjetlost,   Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Hadžiselimović R., Maslić E. (1989): Genotoksičnost pesticida.  Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Univerzitetska knjiga, Institut za  genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bajrović K., Jevrić–Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;
[http://www.gettextbooks.ca/isbn/9788601022171] [http://knjiga-znanja-veda.hr/prodaja-knjiga/knjiga/rjenik-nauke-o-evoluciji]
[http://www.isbns.co.ke/search/?sa=4&amp;isbn=Uvod+u+teoriju+antropogeneze+Rifat+Had%C5%BEiselimovi%C4%87]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} 
[http://books.google.ba/books/about/Rje%C4%8Dnik_genetike.html?id=zzoxAgAACAAJ&amp;redir_esc=]
[http://www.researchgate.net/publication/257262920_Uvod_u_genetiko_inenjerstvo_i_biotehnologiju]
[http://serbianforum.org/threads/biologija-za-1-razred-gimnazije-sofradzija-soljan-i-hadziselimovic.97214/]
[http://books.google.ba/books/about/Biologija_2.html?id=km0tJwAACAAJ&amp;redir_esc=y]
, 70 naučno-istraživačkih i stručnih projekata te 85 konferencijskih priopćenja. Do sada su radovi prof. dr. Rifata Hadžiselimovića citirani u najmanje 30 (dostupnih) različitih udžbenika i knjiga.&lt;ref&gt;Adžiablahović S., Agramović Lj. (1984): Osnovi molekularne biologije i genetike.   Republički zavod za unapređivanje školstva, Titograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Berberović Lj. (1997): Bioantropologija – Odabrane uvodne teme. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Borojević K. (986): Geni i populacija. Forum, Novi Sad.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Diklić V., Kosanović M., Nikoliš J., Dukić S. (1997): Biologija sa humanom genetikom. Medicinska knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dumanović J., Marinković D.,Denić M. (1965): Genetički rečnik. Naučna knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Univerzitetska knjiga, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hadžiselimović R., Pojskić N.(2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko  inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hasanbašić D. (2001): Osnovi biologije. Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivanović B. (1990): Morfološke osobine jugoslovenskih naroda. Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakultata, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena i medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivanović B. (1996): Antropologija – I. Antropomorfologija. Unireks, Podgorica.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jarebica Dž., Kurtović M. (1997): Oplemenjivanje voćaka i vinove loze – Opšti dio. Edis, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kajba D., Ballian D. (2007): Šumarska genetika. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu –Udžbenici Univerziteta u Sarajevu, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Zagreb – Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kozarov Gj. (1989): Genetika (Odabrana poglavlja). Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu, Niš.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lelo S., Lukić–Bilela L., Ur. (2012): Priručnik iz evolucije – Repetitorijum i radna sveska. Univerzitetska knjiga, Prirodno–matematički fakultet, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Marinković D., Tucić N., Kekić V. (1982): Genetika. Naučna knjiga, Beograd.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Marjanović D., Primorac D. (2009): Molekularna forenzična genetika. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Međedović S. (2012): Genetika – Temelj molekularnog života.OFF-SET, Tuzla.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mužić I. (2008): Vjera Crkve bosanske – Krstjani i pagani u srednjovjekovnoj Bosni. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Primorac D. et al. (2008): Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Medicinska naklada, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sofradžija A., Hadžiselimović R., Maslić E. (1989): Genotoksičnost pesticida. Svjetlost, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Škrijelj R. (2002): Populacije riba neretvanskih jezera. Prirodno–matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Švob T. (1995): Milenijski mitovi mržnje – Biološka kritika rasizma. Durieux, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Švob T. et al. (1990): Osnovi opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vlahović P. (1996): Čovek u vremenu i prostoru – Antropologija. Vuk Karadžić, Beograd.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{refspisak|2}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiselimović, Rifat}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1944.]]
[[Kategorija:Biografije, Kotor-Varoš]]
[[Kategorija:Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački genetičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački biolozi]]</text>
      <sha1>msn3qdrnj2ic4zqxg2qws6x9gqz6vyf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivo Pranjković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>377111</id>
    <revision>
      <id>3671208</id>
      <parentid>3328493</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:54:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4712" sha1="23cdb00hus3161vn7twhte04f9sjm8w" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Ivo Pranjković
| slika                = 
|  veličina_slike     = 
|  opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1947|8|17}}
|  mjesto_rođenja     = Kotor-Varoš, FNRJ
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost         = Hrvat
| vjera                =
| obrazovanje          = Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu
| zanimanje            = lingvist
| supružnik            = 
| djeca                =
| roditelji            =
| potpis               =
| web-stranica         =
}}
'''Ivo Pranjković''' ([[Kotor Varoš]], [[FNRJ]], 17. augusta [[1947]].) jest [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[lingvist]] [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]].

==Biografija==
Nakon završene osnovne škole u [[Kotor-Varoš]]i i [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije u Visokom]], završio je studij [[kroatistika|kroatistike]] na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]][[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]]. Od [[1974]]. djeluje na Odsjeku za kroatistiku matičnog fakulteta.

Ivo Pranjković je redovni profesor na Katedri za standardni hrvatski jezik. Kao ugledni lingvista i filolog širokog opusa interesa i suverenog poznavanja svoje oblasti, afirmirao se u više lingvističkih oblasti. Njegove studije ''Hrvatska skladnja'', [[1993]]., ''Druga hrvatska skladnja'', [[2001.]] i ''Gramatika hrvatskoga jezika'' (u koautorstvu s Josipom Silićem)[[2006]]., neki su od najvrjednijih doprinosa recentnoj hrvatskoj [[sintaksa|sintaksi]]. Pored ove oblasti lingvistike, područja Pranjkovićevog naučnog opusa su i opća [[lingvistika]] (''Lingvistički komentari'', [[1997]].), historija hrvatske filologije 19. i početka 20. stoljeća (studije &quot;August Musić&quot;, [[1989]]., ''Adolfo Veber Tkalčević'', [[1993]].), a naročito jezična i lingvistička baština [[BiH|bosanskohercegovačkih]] [[Franjevci|franjevaca]]. U ovoj oblasti je objavio niz značajnih studija u zbornicima, uključujući kapitalno djelo ''Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene'', [[2000]]. To Pranjkovićevo djelo izuzetno važno za razvoj i standardizaciju hrvatskog jezika jer je popunilo dotadašnju prazninu u lingvistici [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] jezika.

Ivo Pranjković je, pored [[Teorija|teorijske]] i [[Historija|historijske]] lingvistige maternjeg jezika, usmjerio zapaženu dozu energije i upornosti tokom lingvističkih polemika, prikaza i komentarima u suvremenim medijima. Rezultati tih aktivnosti su sabrani u nekoliko knjiga, među kojima naročitu pažnju privlače ''Kronika hrvatskoga jezikoslovlja'', [[1993]]. i ''Jezikoslovna sporenja'', [[1997]]. U njima se argumentirano sporio možda sa svim hrvatskim lingvistima starije generacije, a s jednim od njih se jedino složio u odbojnosti prema amaterskom jezičkom nadričistunstvu i u raspravama s srpskim nastrojenim lingvistima, [[Novi Sad|novosadske]] škole.

Zahvaljujući polivalentnom obrazovanju, ovaj lingvista je dao i značajan doprinos [[stilistika|stilistici]], što je iskazao u knjizi ''Jezik i beletristika'', [[2003]]. Iako je u široj javnosti prepoznatljiv kao argumentiran polemičar, Ivo Pranjković je svestran i moderan lingvista, autor niza važnih i utjecajnih djela u području sintakse i [[Historija|historiji]] filologije, a posebno u prikupljanju i analizi osobenog jezičkog blaga [[Bosna|bosanskih]] [[franjevac]]a [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]].

Ivo Pranjković je bio član ''Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika''&lt;ref&gt;[http://www.ihjj.hr/dokument /Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezika.pdf Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;, stručnog tijela [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] za staranje o [[hrvatski jezik|hrvatskom]] [[standardni jezik|standardnom]] jeziku, do raspuštanja Vijeća 8. maja [[2012.]], odlukom nadležnog ministra Željka Jovanovića.

Član je Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://ihjj.hr/page/ustroj-instituta/6/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141224181420/http://ihjj.hr/page/ustroj-instituta/6/ |archive-date=24. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Pranjković, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski lingvisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]
[[Kategorija:Biografije, Kotor-Varoš]]
[[Kategorija:Rođeni 1947.]]</text>
      <sha1>23cdb00hus3161vn7twhte04f9sjm8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Perica Vidić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382229</id>
    <revision>
      <id>3671242</id>
      <parentid>3634196</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3078" sha1="mlmetker9rrqlf7pn0njncpma2gqlzd" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba 
| ime                = Petar Perica  Vidić
| slika              = 
| veličina_slike     = 
| opis               =  
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1938|8|7}}
| mjesto_rođenja     = Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}}--&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = Hrvat
| vjera              = rimokatolička
| obrazovanje        = studij filozofije i teologije, Akademija likovnih umjetnosti u Beču
| zanimanje          = svećenik, slikar
| supružnik          = 
| djeca              =
| roditelji          =
| potpis             =
| web-stranica       =
}}
'''Petar Perica Vidić''', je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[franjevac]], svećenik, [[Slikarstvo|slikar]] i [[Grafika|grafičar]]. Rodio se u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[7. august]]a [[1938]].

== Biografija ==
Osnovnu školu završio je u Sarajevu, a klasičnu gimanziju u [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačkoj klasičnoj gimnaziju]] u [[Visoko]]m. Studij filozofije i teologije završio je na [[Franjevačka teologija u Sarajevu|Franjevačkoj teologiji u Sarajevu]]. Od 1962. godine radi u ateljeu akademskog slikara [[Gabrijel Jurkić|Gabrijela Jurkića]], a 1965-66. u ateljeu akademskog slikara [[Stane Kregar]]a u [[Ljubljana|Ljubljani]]. 1966. godine odlazi u [[Beč]] i pohađa [[Akademija likovnih umjetnosti u Beču|Akademiju likovnih umjetnosti]], gdje studira grafiku u klasi profesora [[Max Melchar|Maxa Melchara]]. Od 1970. godine predavao je likovnu umjetnost, a kasnije historiju umjetnosti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. U franjevačkoj zajednici [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], vršio je dužnosti odgojitelja mladih franjevaca. Od 2000. godine je predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Sarajevu. Od 1995. godine član je [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Izlagao je u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.&lt;ref name=&quot;PPV&quot;&gt;'''Petar Perica Vidić''' - Stanko Špoljarić, monogafija u izdanju ANUBiH i Matice hrvatske {{ISBN|978-9958-501-87-6}}&lt;/ref&gt; [[Gvardijan]] je [[Franjevački samostan Svetog Ante na Bistriku|Franjevačkog samostana sv. Ante na Bistriku]]. [[Papa Benedikt XVI]], mu je 2011. godine dodijelio odlikovanje ''Križ za Crkvu i Papu''.&lt;ref name=&quot;SA&quot;&gt;{{Cite web |url=http://svantosarajevo.org/?p=776 |title=''Kardinal Puljić uručio Papino odlikovanje fra Perici Vidiću'' - prilog na službenoj stranici Franjevačkog samostana sv. Ante na Bistriku |access-date=22. 3. 2015 |archive-date=30. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151030164244/http://svantosarajevo.org/?p=776 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vidić, Petar Perica}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački slikari]]
[[Kategorija:Franjevci (svećenici)]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1938.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>mlmetker9rrqlf7pn0njncpma2gqlzd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kemal Hanjalić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>382569</id>
    <revision>
      <id>3671230</id>
      <parentid>3671126</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:00:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7718" sha1="bqb8kl1ejvwgnk4tmxxp4mt0icpjalc" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Kemal Hanjalić
| slika              = 
| redoslijed         = 28. [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]]
| vrijeme_na_vlasti  = 1985–1987.
| prethodnik         = [[Uglješa Uzelac]]
| nasljednik         = [[Salko Selimović]]
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1939|11|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = 
| supruga            = 
| djeca              = 
| obrazovanje        = [[Mašinski fakultet u Sarajevu]]
| vjera              = 
| potpis             = 
}}
'''Kemal Hanjalić''' je univerzitetski profesor i doktor tehničkih nauka iz oblasti [[Termodinamika|termodinamike]] i mehanike fluida. Rođen je 30. novembra 1939. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Bosna i Hercegovina]] (tada [[Kraljevina Jugoslavija]]).&lt;ref name=&quot;BHL&quot;&gt;[http://www.bh-leksikon.ba/index.php?sid=685 Kemal Hanjalić na bh-leksikon]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;IAS&quot;&gt;[http://www.ias-worldwide.org/prof63.html Kemal Hanjalić na ias-worldwide.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305014357/http://www.ias-worldwide.org/prof63.html |date=5. 3. 2016 }} {{Simboli jezika|en|engleski}}&lt;/ref&gt; Bio je [[dekan]] [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskog fakulteta u Sarajevu]] (1984–85), [[Spisak gradonačelnika Sarajeva|gradonačelnik Sarajeva]] (1985–87), član [[Izvršno vijeće SR BiH|Izvršnog vijeća SR BiH]] (1987–91), [[Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Bosne i Hercegovine|ministar nauke i tehnologije]] u [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladi Republike Bosne i Hercegovine]] (1991–93)&lt;ref name=&quot;IAS&quot;/&gt; te predavač na nekoliko svjetskih univerziteta. Dobio je više nagrada i priznanja. Član je [[ANU BiH]] od 1981. godine. Naučna i stručna djelatnost Hanjalića obuhvata fundamentalna i razvojna istraživanja te primjene u oblasti termo-fluidnih nauka: razvoj matematskih modela i eksperimentalna istraživanja turbulentnog strujanja fluida, prenosa toplote, sagorijevanja i magneto-hiodrodinamike te simuliranje i optimizacija procesa i dijagnostička ispitivanja termotehničkih i termoenergetskih uređaja i postrojenja.&lt;ref name=&quot;BHL&quot;/&gt;

==Biografija==
Kemal Hanjalić je rođen 1939. u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i Mašinski fakultet. Magistrirao je 1966. na Postdiplomskoj školi iz termodinamike [[Univerzitet u Briminghamu|Univerziteta u Briminghamu]] sa magistarskim radom ''Heat transfer in simulated nucleate boiling''&lt;ref name=&quot;ANU&quot;/&gt;, a doktorirao 1970. iz mehanike fluida na [[Imperial College London|Imperial College of Science and Technology Univerziteta]] u [[London]]u,&lt;ref name=&quot;BHL&quot;/&gt; disertacijom ''Two-dimensional asymmetric turbulent flow in ducts''.&lt;ref name=&quot;ANU&quot;/&gt;
 
Od 1964. radi u Istraživačko-razvojnom centru (kasnije Institutu) za termotehniku i nuklearnu tehniku, ITENEnergoinvest i kao asistent na [[Mašinski fakultet u Sarajevu|Mašinskom fakultetu u Sarajevu]], gdje je 1968. izabran za predavača, 1972. za [[docent]]a, 1976. za vanrednog, a 1979. za redovnog profesora. Predavao je ''Toplotne turbomašine'' i ''Mehaniku fluida''.

U julu 1991. odlazi na [[Univerzitet Friedrich Alexander Erlangen u Nürnbergu|Univerzitet Erlangen]] u [[Nürnberg]]u kao gostujući profesor. Od 1993. je profesor na [[Univerzitet u Michiganu|Tehnološkom univerzitetu]] u [[Michigan]]u u [[SAD]], a od 1994. šef Katedre za termo-fluidne nauke [[Tehnički univerzitet Delft|Tehničkog univerziteta]] u [[Delft]]u u [[Holandija|Holandiji]]. Nakon [[Profesor emeritus|emeritiranja]] 31. marta. 2005. do septembra 2006. radi kao gostujući profesor na [[Tehnički univerzitet u Darmstadtu|Tehničkom univerzitetu]] u [[Darmstadt]]u, zatim kratko na [[Univerzitet u Krakowu|Univerzitetu u Krakowu]]. Od 2007-10. je profesor i titular EU katedre Marie Curie na Odjelu za mehaniku i aeronautiku [[Sapienza Univerzitet]]a u [[Rim]]u, gdje ponovo predaje u ljetnom semestru 2011.

Član je Američkog udruženja mašinskih inženjera ([[ASME]]), Američkog društva fizičara ([[APS]]), Međunarodnog udruženja za hidraulička istraživanja ([[IAHR]]), Evropske zajednice za protok, turbulenciju i sagorjevanje ([[ERCOFTAC]]). Od 2005. godine je član britanske [[Royal Academy of Engineering]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.raeng.org.uk/about-us/people-council-committees/the-fellowship/list-of-fellows?fa=h |title=Kemal Hanjalić na web stranici Royal Academy of Engineering |access-date=3. 5. 2015 |archive-date=15. 4. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150415124115/http://www.raeng.org.uk/about-us/people-council-committees/the-fellowship/list-of-fellows?fa=h |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;  Dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ([[ANU BiH]]), od 1981. a redovni od 1989. godine.&lt;ref name=&quot;BHL&quot;/&gt; Autor je nekoliko hiljada stručnih radova,&lt;ref name=&quot;ANU&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/images/biografije/bibliografije/Hanjalic_-_bibliografija_-_sept__2014-KH.pdf |title=Bibliografija Kemala Hanjalića |access-date=3. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151025052516/http://www.anubih.ba/images/biografije/bibliografije/Hanjalic_-_bibliografija_-_sept__2014-KH.pdf |archive-date=25. 10. 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a jedan je od članova industrijskog konzorcija za Mašinski fakultet u Sarajevu, koji su pokrenuli inicijativu i vodili izgradnju nove zgrade, koja je dovršena i stavljena u funkciju 1989. godine&lt;ref name=&quot;BHL&quot;/&gt;

==Bibliografija==
*Kemal Hanjalić, Brian E. Launder, 2011, ''Modelling Turbulence in Engineering and the Environment'', Cambridge University Press, Cambridge UK, {{ISBN|978-0-521-846575-5}};&lt;ref name=&quot;ANU&quot;/&gt; 
*Kemal Hanjalić, Saša Kenjereš, Mark J. Tummers, Harm J. J. Jonker, 2007/2010, ''Analysis and Modelling of Physical Transport Phenomena'', VSSD, Delft, The Netherlands, ISBN-13 978-90-6562-165-9;&lt;ref name=&quot;ANU&quot;/&gt;  
*Izet Smajević, Kemal Hanjalić, 2007, ''Toplotne turbomašine'', TKD Šahinpašić, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-41-194-6}};&lt;ref name=&quot;ANU&quot;/&gt;
*Kemal Hanjalić, 1978, ''Dinamika stišljivog fluida'', Svjetlost, Sarajevo.;&lt;ref name=&quot;ANU&quot;/&gt;

==Nagrade==
*[[Orden rada sa srebrenim vijencem SFRJ]] (1980)
*[[Dvadesetsedmojulska nagrada BiH]] (1987)
*[[Ordena lava od Finske]] (1987)
*[[Istraživačka nagrada Max-Plank]] (1992)
*[[Orde Orange-Nassau]], holandske kraljice (2010)
*[[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] (2023)

==Reference==
{{Refspisak}}

{{startna kutija}}
{{s-off}}  
{{s-bef|prije=[[Uglješa Uzelac]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1983–1985.&lt;/small&gt;}}
{{s-ttl|naslov=[[Spisak gradonačelnika Sarajeva|Gradonačelnik Sarajeva]]|godine=1985–1987.}}
{{s-aft|poslije=[[Salko Selimović]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;1987–1989.&lt;/small&gt;}}
{{s-end}}

{{Gradonačelnici Sarajeva}}
{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hanjalić, Kemal}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački fizičari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri]]
[[Kategorija:Gradonačelnici Sarajeva]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]</text>
      <sha1>bqb8kl1ejvwgnk4tmxxp4mt0icpjalc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385622</id>
    <revision>
      <id>3671333</id>
      <parentid>3623366</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tabele */</comment>
      <origin>3671333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13652" sha1="24kq667k6n04yuxm3z9nsgj2rh0un13" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}} &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Eva Korpela]]|ŠVE}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 6 &lt;br/&gt; {{ž}} ?
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 12 &lt;br/&gt; {{ž}} ?
| timska_takmičenja            = {{m}} 6 &lt;br/&gt; {{ž}} ?
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1986/87.''' je deseto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela [[18. decembar|18. decembra]] [[1986.]] u [[Obertauern]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena 15. marta 1985. u [[Lillehammer]]u u [[Norveška|Norveškoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po peti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 10 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 5 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 3x5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u, na kojima su održana takmičenja samo u muškoj konkurenciji, te [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[Finska|finskom]] [[Lahti]]ju, na kom su nastupile samo biatlonke. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po treći put, nakon pobjeda u sezonama [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|SK 1983/84.]],  [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|SK 1984/85.]], biatlonac [[Demokratska republika Njemačka|Demokratske republike Njemačke]] [[Frank-Peter Roetsch]], dok je u ženskoj konkurenciji po drugi put, nakon pobjede u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|SK 1985/86.]], pobijedila [[Šveđani|Šveđanka]] [[Eva Korpela]].

== Kalendar takmičenja ==
{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1986/87.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] u muškoj konkurenciji;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.15|long=13.34|label=[[Obertauern]]|position=top|mark=Blue pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=42.16|long=23.36|label=[[Borovec]]|position=bottom|mark=Blue pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Blue pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=left|mark=Blue pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=61.80|long=10.26|label=[[Lillehammer]]|position=left|mark=Blue pog.svg}}
}}
{{Lokacijska karta+|Sjeverna Amerika|width=450|float=right|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1986/87. u Sjevernoj Americi&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Blue pog.svg|8px]] u muškoj konkurenciji;|places=
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=44.17|long=-73.59||position=right|label=Lake Placid|mark=Blue pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Sjeverna Amerika|lat=51.05|long=-115.22||position=right|label=Canmore|mark=Blue pog.svg}}
}}

Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1986/1987.&lt;ref name=&quot;Sportsboken&quot;&gt;{{cite book |author=Knut E. Holm |date= |title=Sportsboken 87-88 |trans-title=The Sports Book 87-88 |language=Norwegian |location=Oslo |publisher=VG |isbn=82-90773-00-5}} {{no simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wintersport&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wintersport-charts.info/bi_1987.html |title=Wintersport Charts Weltcup World Cup Biathlon 1987 |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website=Wintersport Charts |access-date=8. 12. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Snowalps&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1986/1987 |title=Statistics Biathlon |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website=Snowalps |access-date=8. 12. 2014 |archive-date=19. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141019223235/http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1986/1987 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Štafeta{{Napomena|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Obertauern]]
|align=left| 18–21.decembra
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|BUL|1971}} [[Borovec]]
|align=left| 8–11. januara
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]]
|align=left| 15–18. januara
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]
|align=left| 22–25. januara
| ●
| ●
| ●
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|SAD}} [[Lake Placid]]{{Napomena|Rezultati sa [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|Svjetskog prvenstva]] nisu bodovani za Svjetski kup}}
|align=left| 12–15. februara
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Canmore]]
|align=left| 19–22. februara
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Lillehammer]]
|align=left| 12–15. marta
| ●
| ●
| ●
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno {{M}}
! 6
! 6
! 6
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=8. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki slijedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=8. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Obertauern]]u {{ZID|Austrija}}, 18-21. decembra 1986.|Rastojanje=1em}}
|-
| 18. decembra 1986. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[František Chládek]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov]]|SSSR}}
|-
| 20. decembra 1986.
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Roger Westling]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Franz Schuler]]|AUT}} 
|-
| 21. decembra 1986.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}} I|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Borovec]]u {{ZID|Bugarska}}, 8-11. januara 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 8. januara 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Jan Matouš]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
|-
| 10. januara 1987. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Dmitri Vasiljev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
|-
| 11. januara 1987. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}} I|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}} II|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 15-18. januara 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. januara 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Anatolij Ždanovič]]|SSSR}}
|-
| 17. januara 1987. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Dmitri Vasiljev]]|SSSR}}
|-
| 18. januara 1987. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}} I|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}} II|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 22-25. januara 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 22. januara 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Andrej Zenkov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Ernst Reiter]]|Z NJE}}
|-
| 24. januara 1987. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Jan Matouš]]|ČEH}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
|-
| 25. januara 1987. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} I |||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} II|||}}&lt;br&gt;{{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Canmore]]u {{ZID|Kanada}}, 19-22. februara 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 19. februara 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Valerij Medvedcev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
|-
| 21. februara 1987.  
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov]]|SSSR}} &lt;br &gt;{{flagathlete|[[Jurij Kaškarov]]|SSSR}}
| 
| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
|-
| 22. februara 1987.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=6. takmičenje Svjetskog kupa u [[Lillehammer]]u {{ZID|Norveška}}, 12-15. marta 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 12. marta 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Matthias Jacob]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
|-
| 14. marta 1987. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[André Sehmisch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
|-
| 15. marta 1987. .
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
|}
=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da ne postoje podaci o pobjednicima po disciplinama. Takmičenja u štafetama također nisu bodovana, a prvi put su rezultati za tzv. ''Kup nacija'' vođeni neslužbeno.
{{col-begin}}
{{col-break}}
{{SKB 1986 ukupno muškarci}}
{{col-break}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;margin-top:0em;&quot; 
|-
!colspan=&quot;3&quot; style=&quot;white-space:nowrap; text-align:center;&quot;|Kup nacija&lt;ref name=&quot;Sportsboken&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Wintersport&quot;/&gt;
|-
! Mjesto
! Država
! Bodovi
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 || {{ZID|Istočna Njemačka}} || 5473 
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 || {{ZID|Zapadna Njemačka}} ||5262
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 || {{ZID|SSSR}} || 5262
|}
{{col-end}}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta.

=== Rezultati ===
{{Proširiti sekciju}}

=== Tabele ===
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati&lt;ref&gt;[http://skisport365.com/skiskyting/ranking.php?aar=1987&amp;k=F&amp;hva=1 Sezona Svjetskog kupa 1986/87. na skisport365.com]&lt;/ref&gt;
|Broj takmičenja = -
}}
{{SKB discipline/red|1|Eva Korpela|ŠVE|-|-}}
{{SKB discipline/red|2|Anne Elvebakk|NOR|-|-}}
{{SKB discipline/red|3|Sanna Grønlid|NOR|-|-}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|11|Petra Behle|NOR|-|-}}
{{SKB discipline/red|12|Lise Meloche|KAN|-|-}}
{{SKB discipline/red|19|Tuija Vuoksiala|FIN|-|-}}
{{SKB discipline/red|25|Nadežda Aleksijeva|BUG|-|-|1971}}
{{SKB discipline/red|31|Elin Kristiansen|NOR|-|-}}
|}
|}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1986 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1986 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1987. u biatlonu]]
[[Kategorija:1986. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.]]</text>
      <sha1>24kq667k6n04yuxm3z9nsgj2rh0un13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>385697</id>
    <revision>
      <id>3671335</id>
      <parentid>3623367</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:39:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tabele */</comment>
      <origin>3671335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16729" sha1="imbirnq0afa0n5ksiorw5n0gcbpxge7" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 5 &lt;br/&gt; {{ž}} 5
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 11 &lt;br/&gt; {{ž}} 11
| timska_takmičenja            = {{m}} 5 &lt;br/&gt; {{ž}} 5
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1987/88.''' je jedanaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela [[17. decembar|17. decembra]] [[1986.]] u [[Hochfilzen]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena 20. marta 1985. u [[Jyväskylä]] u [[Finska|Finskoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po šesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 10 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 5 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 3x5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[Francuska|francuskom]] [[Chamonix]]u, na kojima su održana takmičenja samo u ženskoj konkurenciji, te [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Zimske olimpijske igre]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Calgary]]ju, na kom su nastupili samo biatlonci. Rezultati sa olimpijskih igara i svjetskog prvenstva nisu brojani za plasman u Svjetskom kupu. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po prvi put, biatlonac [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] [[Fritz Fischer]], dok je u ženskoj konkurenciji po prvi put, pobijedila [[Norvežani|Norvežanka]] [[Anne Elvebakk]].

== Kalendar takmičenja ==
{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1986/87.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.57|long=10.45|label=[[Oslo]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.15|long=24.42|label=[[Keuruu]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.14|long=25.44|label=[[Jyväskylä]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}}
}}

Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1987/1988.&lt;ref name=&quot;Sportsboken&quot;&gt;{{cite book |last1=Holm |first1=Knut E. |last2=Juva |first2=Geir |title=Sportsboken 88-89 |trans-title=The Sports Book 88-89 |language=Norwegian |location=Oslo |publisher=Verdens Gang |isbn=82-90773-01-3}} {{no simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WIC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wintersport-charts.info/bi_1988.html |title=Pregled rezultata za sezonu 1987/88. na wintersport-charts.info|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website=Wintersport Charts |access-date=5. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnowalpsMen&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1987/1988 |title=Statistics Biathlon |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website=Snowalps |access-date=5. 1. 2015 |archive-date=19. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141019222040/http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1987/1988 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;3&quot; |Žene
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Štafeta
! Pojedinačno
! Sprint
! Štafeta{{efn|name=šta|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]]
|align=left| 17. decembra
| ●
| 
| 
| ●
| 
| 
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]]
|align=left| 21-24. januara
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]
|align=left| 28-31. januara
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Calgary]]{{efn|name=zoi|Rezultati sa [[ZOI 1988.|Zimskih olimpijskih igara]] nisu bodovani za Svjetski kup}}
|align=left| 20-26. februara
| ●
| ●
| ●
| 
|
| 
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot;
|align=left| {{ZD|FRA}} [[Chamonix]]{{efn|name=SP|Rezultati sa [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|Svjetskog prvenstva]] nisu bodovani za Svjetski kup}}
|align=left| 29. februara-6. marta
| 
| 
| 
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]]
|align=left| 10-13. marta
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|FIN}} [[Keuruu]] i [[Jyväskylä]]
|align=left| 15-20. marta
| ●
| ●●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno 
! 5
! 5
! 4
! 5
! 4
! 4
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=9. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki slijedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=9. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 17. decembra 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembra 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
|-
| 19. decembra 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše, te naknadno održana u Keuruu.'' 
|-
| 20. decembra 1987.  
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše.'' 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 21. januara 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
|-
| 23. januara 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Hervé Flandin]]|FRA}}
|-
| 24. januara 1988. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} I|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} II|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}} I|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 28-31. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 28. januara 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Ernst Reiter]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Jan Matouš]]|ČEH}}
|-
| 30. januara 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Stefan Höck]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
|-
| 24. januara 1988. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}} I|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u {{ZID|Norveška}}, 10-13. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 10. marta 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Antonov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
|-
| 12. marta 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}}
|-
| 13. marta 1988.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Keuruu]] i [[Jyväskylä]], {{ZID|Norveška}}, 15-20. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. marta 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Vladimir Dračev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
|-
| 17. marta 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Antonov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|NOR}}
|-
| 19. marta 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Franz Schuler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|NOR}}
|-
| 20. marta 1988.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|||}}
|}

=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da ne postoje podaci o pobjednicima po disciplinama. Takmičenja u štafetama također nisu bodovana, a prvi put su rezultati za tzv. ''Kup nacija'' vođeni neslužbeno.
{{col-begin}}
{{col-break}}
{{SKB 1987 ukupno muškarci}}
|}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati
|Broj takmičenja = 18
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 ||align=left|  {{ZID|Zapadna Njemačka}} ||||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 ||align=left|  {{ZID|SSSR}} ||||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 ||align=left|  {{ZID|Italija}} || ||
|}
{{col-end}}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. Od ove sezone takmičenja u ženskoj konkurenciji nazivaju se Svjetski kup i održavaju se istovremeno sa takmčenjima u muškoj konkurenciji. Po nekim se statistikama ova sezona smatra prvom sezonom u ženskoj konkurenciji.

=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 17. decembra 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembra 1987. 
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Eva Korpela]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Siri Grundnes]]|NOR}}
|-
| 19. decembra 1987. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše, te naknadno održana u Keuruu.'' 
|-  
| 20. decembra 1987. 
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše.'' 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 21. januara 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Marie-Pierre Baby]]|FRA}}
|-
| 23. januara 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Martina Stede]]|Z NJE}}
|-  
| 24. januara 1988.
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Nancy Bell-Johnstone|Nancy Johnstone]]|[[Pam Nordheim]]|[[Patrice Anderson|Patrice Jankowski]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Martina Stede]]|[[Dorina Pieper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 28-31. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 28. januara 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Inga Kesper]]|Z NJE}}
|-
| 30. januara 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Cvetana Krasteva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG|1971}}
|-  
| 31. januara 1988.
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Marija Manolova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Martina Stede]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Mary Ostergren]]|[[Joan Miller Smith]]|[[Julie Newman]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u {{ZID|Norveška}}, 10-13. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
|-
| 11. marta 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Helga Øvsthus]]|NOR}}
|-
| 13. marta 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Mona Bollerud]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
|-  
| 14. marta 1988.
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Mona Bollerud]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Katri Tuomaala]]|[[Taina Murtomäki]]|[[Seija Hyytiäinen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Keuruu]] i [[Jyväskylä]], {{ZID|Finska}}, 15-20. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|- 
| 15. marta 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km){{efn|neme=KEU|Utrka koja je zbog kiše 18. decembra 1987. godine odgođena u Hochfilzenu}}
| {{flagathlete|[[Synnøve Thoresen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Tuija Vuoksiala]]|FIN}}
|-
| 18. marta 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
|-
| 19. marta 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Helga Øvsthus]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Cvetana Krasteva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG|1971}}
|- 
| 25. marta 1988. 
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Synnøve Thoresen Bolstad|Synnøve Thoresen]]|[[Elin Kristiansen]]|[[Helga Øvsthus Fenne|Helga Øvsthus]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Martina Stede]]|[[Dorina Pieper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
|}

=== Tabele ===
{{SKB 1987 ukupno žene}}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1987 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1987 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1987. u biatlonu]]
[[Kategorija:1988. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.]]</text>
      <sha1>imbirnq0afa0n5ksiorw5n0gcbpxge7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671337</id>
      <parentid>3671335</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:40:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tabele */</comment>
      <origin>3671337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16726" sha1="fxt61wodyirxwi5kmjpmbbnzpw6zxur" xml:space="preserve">{{Infokutija Svjetski kup (zimski sportovi)
| takmičenje                   = Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.
&lt;!-- ** Pobjednik ** --&gt;
| takmičenje1                  = Ukupno: 
| pobjednik1                   = {{m}}{{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;&lt;br/&gt; {{ž}}{{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}} &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| takmičenje2                  = 
| pobjednik2                   = 
| takmičenje3                  = 
| pobjednik3                   = 
| takmičenje4                  = 
| pobjednik4                   = 
| takmičenje5                  = 
| pobjednik5                   = 
| takmičenje6                  = 
| pobjednik6                   = 
| takmičenje7                  = 
| pobjednik7                   = 
| takmičenje8                  =
| pobjednik8                   = 
&lt;!-- ** Takmičenje ** --&gt;
| mjesto                       = {{m}} 5 &lt;br/&gt; {{ž}} 5
| pojedinačna_takmičenja       = {{m}} 11 &lt;br/&gt; {{ž}} 11
| timska_takmičenja            = {{m}} 5 &lt;br/&gt; {{ž}} 5
| otkazana_takmičenja          = 
| zaustavljena_takmičenja      = 
&lt;!-- ** Učesnici ** --&gt;
| države                       = 
| sportisti                    = 
&lt;!-- ** ** --&gt;
| posljednja                   = [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]]
| sljedeća                     = [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]]
}}
'''Svjetski kup u biatlonu 1987/88.''' je jedanaesto po redu takmičenje [[biatlon]]aca za [[Svjetski kup u biatlonu]] u organizaciji tadašnje sportske organizacije [[Union Internationale de Pentathlon Moderne]] (UIPMB). Sezona je počela [[17. decembar|17. decembra]] [[1986.]] u [[Hochfilzen]]u u [[Austrija|Austriji]], a završena 20. marta 1985. u [[Jyväskylä]] u [[Finska|Finskoj]]. U ovoj sezoni, takmičenja su održavana po šesti put u ženskoj konkurenciji. Takmičenja u muškoj konkurenciji održana su u disciplinama [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 20 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 10 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 4 × 7,5 km]], a u ženskoj [[Biatlon#Discipline|pojedinačno na 10 km]], [[Biatlon#Discipline|sprint 5 km]] i [[Biatlon#Discipline|štafeta 3x5 km]]. Vrhunac takmičenja bilo je [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|Svjetsko prvenstvo u biatlonu]] u [[Francuska|francuskom]] [[Chamonix]]u, na kojima su održana takmičenja samo u ženskoj konkurenciji, te [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Zimske olimpijske igre]] u [[Kanada|kanadskom]] [[Calgary]]ju, na kom su nastupili samo biatlonci. Rezultati sa olimpijskih igara i svjetskog prvenstva nisu brojani za plasman u Svjetskom kupu. Ukupni pobjednik Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji postao je po prvi put, biatlonac [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] [[Fritz Fischer]], dok je u ženskoj konkurenciji po prvi put, pobijedila [[Norvežani|Norvežanka]] [[Anne Elvebakk]].

== Kalendar takmičenja ==
{{Lokacijska karta+|float=right|Evropa|width=450|caption=Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1986/87.&lt;br /&gt;'''Legenda''':&lt;br/&gt;[[Datoteka:Green pog.svg|8px]] u obje konkurencije;|places=
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.28|long=12.37|label=[[Hochfilzen]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=46.51|long=12.6|label=[[Antholz]]|position=right|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=47.46|long=12.39|label=[[Ruhpolding]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=59.57|long=10.45|label=[[Oslo]]|position=left|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.15|long=24.42|label=[[Keuruu]]|position=top|mark=Green pog.svg}}
{{Lokacijska karta~|Evropa|lat=62.14|long=25.44|label=[[Jyväskylä]]|position=bottom|mark=Green pog.svg}}
}}

Mjesta održavanja Svjetskog kupa u biatlonu 1987/1988.&lt;ref name=&quot;Sportsboken&quot;&gt;{{cite book |last1=Holm |first1=Knut E. |last2=Juva |first2=Geir |title=Sportsboken 88-89 |trans-title=The Sports Book 88-89 |language=Norwegian |location=Oslo |publisher=Verdens Gang |isbn=82-90773-01-3}} {{no simbol}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WIC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.wintersport-charts.info/bi_1988.html |title=Pregled rezultata za sezonu 1987/88. na wintersport-charts.info|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website=Wintersport Charts |access-date=5. 1. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SnowalpsMen&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1987/1988 |title=Statistics Biathlon |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |website=Snowalps |access-date=5. 1. 2015 |archive-date=19. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141019222040/http://www.snowalps.com/sport/biathlon/statistiche/wc-all-races-male%26season%3D1987/1988 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |
! colspan=&quot;3&quot; |Muškarci
! colspan=&quot;3&quot; |Žene
|-
! Grad
! Datum
! Pojedinačno
! Sprint
! Štafeta
! Pojedinačno
! Sprint
! Štafeta{{efn|name=šta|Rezultati štafeta su neslužbeni, te se ne broje za Svjetski kup}}
|- align=center
|align=left| {{ZD|AUT}} [[Hochfilzen]]
|align=left| 17. decembra
| ●
| 
| 
| ●
| 
| 
|- align=center
|align=left| {{ZD|ITA}} [[Rasen-Antholz|Antholz-Anterselva]]
|align=left| 21-24. januara
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]
|align=left| 28-31. januara
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot; 
|align=left| {{ZD|KAN}} [[Calgary]]{{efn|name=zoi|Rezultati sa [[ZOI 1988.|Zimskih olimpijskih igara]] nisu bodovani za Svjetski kup}}
|align=left| 20-26. februara
| ●
| ●
| ●
| 
|
| 
|- align=center style=&quot;background:#FFEBAD&quot;
|align=left| {{ZD|FRA}} [[Chamonix]]{{efn|name=SP|Rezultati sa [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1988.|Svjetskog prvenstva]] nisu bodovani za Svjetski kup}}
|align=left| 29. februara-6. marta
| 
| 
| 
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|NOR}} [[Holmenkollen]]
|align=left| 10-13. marta
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center
|align=left| {{ZD|FIN}} [[Keuruu]] i [[Jyväskylä]]
|align=left| 15-20. marta
| ●
| ●●
| ●
| ●
| ●
| ●
|- align=center
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno 
! 5
! 5
! 4
! 5
! 4
! 4
|}
{{raščistiti}}

== Bodovanje ==
Od [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|sezone 1984/85.]], pa sve do [[Svjetski kup u biatlonu 1999/2000.|sezone Svjetskog kupa 1999/2000.]] koristi se novi sistem bodovanja u kome pobjednik dobija 30 bodova, drugi 26, treći 24 itd.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1979-94. |access-date=9. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122654/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1979_1994.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem je zamijenio stari sistem od [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|prve sezone 1978.]] po kojem je pobjednik dobijao 25 bodova, drugi 24, treći 23 i svaki slijedeći plasman bod manje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |title=Historija Svjetskog kupa od 1973-78. |access-date=9. 5. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141206122658/http://www3.biathlonworld.com/en/history_1973_1978.html |archive-date=6. 12. 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Biatlon bodovi 2}}
== Muškarci ==
=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 17. decembra 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembra 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Aleksandar Popov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
|-
| 19. decembra 1987. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše, te naknadno održana u Keuruu.'' 
|-
| 20. decembra 1987.  
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše.'' 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 21. januara 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
|-
| 23. januara 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Hervé Flandin]]|FRA}}
|-
| 24. januara 1988. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} I|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}} II|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}} I|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 28-31. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 28. januara 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Ernst Reiter]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Jan Matouš]]|ČEH}}
|-
| 30. januara 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Stefan Höck]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Johann Passler]]|ITA}}
| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
|-
| 24. januara 1988. 
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Čehoslovačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}} I|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u {{ZID|Norveška}}, 10-13. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 10. marta 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Gisle Fenne]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Antonov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Andreas Zingerle]]|ITA}}
|-
| 12. marta 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Frank-Peter Roetsch]]|DRNJ}}
| {{flagathlete|[[Peter Angerer]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Geir Einang]]|NOR}}
|-
| 13. marta 1988.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Istočna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Keuruu]] i [[Jyväskylä]], {{ZID|Norveška}}, 15-20. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 15. marta 1988. 
| Pojedinačno (20&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Vladimir Dračev]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Fritz Fischer]]|Z NJE}}
|-
| 17. marta 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Sergej Antonov]]|SSSR}}
| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|NOR}}
|-
| 19. marta 1988. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Franz Schuler]]|AUT}}
| {{flagathlete|[[Eirik Kvalfoss]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Alfred Eder]]|NOR}}
|-
| 20. marta 1988.
| Štafeta (4 × 7,5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|||}}
| {{Štafeta|{{ZID|SSSR}}|||}}
|}

=== Tabele ===
U prvim godina Svjetskog kupa u biatlonu, takmičenja u pojedinačnim discipinama, nisu pojedinačno vrednovana, tako da ne postoje podaci o pobjednicima po disciplinama. Takmičenja u štafetama također nisu bodovana, a prvi put su rezultati za tzv. ''Kup nacija'' vođeni neslužbeno.
{{col-begin}}
{{col-break}}
{{SKB 1987 ukupno muškarci}}
{{col-break}}
{|{{SKB discipline/zaglavlje
|Disciplina      = Ukupni rezultati
|Broj takmičenja = 18
}}
|-
|-bgcolor=F7F6A8
| 1 ||align=left|  {{ZID|Zapadna Njemačka}} ||||
|-bgcolor=DCE5E5
| 2 ||align=left|  {{ZID|SSSR}} ||||
|-bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
| 3 ||align=left|  {{ZID|Italija}} || ||
|}
{{col-end}}

== Žene ==
Takmičenja u biatlonu od [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|sezone 1982/83.]], nazivala su se ''Evropski kup'', mada su u kupu mogle učestvovati takmičarke iz čitavog svijeta. Od ove sezone takmičenja u ženskoj konkurenciji nazivaju se Svjetski kup i održavaju se istovremeno sa takmčenjima u muškoj konkurenciji. Po nekim se statistikama ova sezona smatra prvom sezonom u ženskoj konkurenciji.

=== Rezultati ===
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=1. takmičenje Svjetskog kupa u [[Hochfilzen]]u {{ZID|Austrija}}, 17. decembra 1987.|Rastojanje=1em}}
|-
| 17. decembra 1987. 
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Eva Korpela]]|ŠVE}}
| {{flagathlete|[[Siri Grundnes]]|NOR}}
|-
| 19. decembra 1987. 
| Sprint (10&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše, te naknadno održana u Keuruu.'' 
|-  
| 20. decembra 1987. 
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;4&quot; | ''Utrka otkazana zbog kiše.'' 
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=2. takmičenje Svjetskog kupa u [[Antholz-Anterselva|Antholz]]u {{ZID|Italija}}, 21-24. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 21. januara 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Marie-Pierre Baby]]|FRA}}
|-
| 23. januara 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Martina Stede]]|Z NJE}}
|-  
| 24. januara 1988.
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Nancy Bell-Johnstone|Nancy Johnstone]]|[[Pam Nordheim]]|[[Patrice Anderson|Patrice Jankowski]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Martina Stede]]|[[Dorina Pieper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=3. takmičenje Svjetskog kupa u [[Ruhpolding]]u {{ZID|Zapadna Njemačka}}, 28-31. januara 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
| 28. januara 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Iva Karađozova]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Inga Kesper]]|Z NJE}}
|-
| 30. januara 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Cvetana Krasteva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Petra Behle]]|Z NJE}}
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG|1971}}
|-  
| 31. januara 1988.
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Marija Manolova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Martina Stede]]|[[Inga Schneider|Inga Kesper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|SAD}}|[[Mary Ostergren]]|[[Joan Miller Smith]]|[[Julie Newman]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=4. takmičenje Svjetskog kupa u [[Holmenkollen]]u {{ZID|Norveška}}, 10-13. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|-
|-
| 11. marta 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Helga Øvsthus]]|NOR}}
|-
| 13. marta 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Mona Bollerud]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
|-  
| 14. marta 1988.
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Elin Kristiansen]]|[[Anne Elvebakk]]|[[Mona Bollerud]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Finska}}|[[Katri Tuomaala]]|[[Taina Murtomäki]]|[[Seija Hyytiäinen]]}}
|}
{| {{Rezultati takmičenja|Naslov=5. takmičenje Svjetskog kupa u [[Keuruu]] i [[Jyväskylä]], {{ZID|Finska}}, 15-20. marta 1988.|Rastojanje=1em}}
|- 
| 15. marta 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km){{efn|neme=KEU|Utrka koja je zbog kiše 18. decembra 1987. godine odgođena u Hochfilzenu}}
| {{flagathlete|[[Synnøve Thoresen]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Nadežda Aleksijeva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Tuija Vuoksiala]]|FIN}}
|-
| 18. marta 1988.
| Pojedinačno (10&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Anne Elvebakk]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Elin Kristiansen]]|NOR}}
|-
| 19. marta 1988.
| Sprint (5&amp;nbsp;km)
| {{flagathlete|[[Helga Øvsthus]]|NOR}}
| {{flagathlete|[[Cvetana Krasteva]]|BUG|1971}}
| {{flagathlete|[[Marija Manolova]]|BUG|1971}}
|- 
| 25. marta 1988. 
| Štafeta (3 × 5&amp;nbsp;km)
| {{Štafeta|{{ZID|Norveška}}|[[Synnøve Thoresen Bolstad|Synnøve Thoresen]]|[[Elin Kristiansen]]|[[Helga Øvsthus Fenne|Helga Øvsthus]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Bugarska|1971}}|[[Cvetana Krasteva]]|[[Iva Karađozova]]|[[Nadežda Aleksijeva]]}}
| {{Štafeta|{{ZID|Zapadna Njemačka}}|[[Martina Stede]]|[[Dorina Pieper]]|[[Petra Behle|Petra Schaaf]]}}
|}

=== Tabele ===
{{SKB 1987 ukupno žene}}

== Pobjede u Svjetskom kupu ==
&lt;center&gt;
{{col-begin|width=90%}}
{{col-break}}
; Muškarci
{{SKB 1987 pobjede muškarci}}
{{col-break}}
; Žene
{{SKB 1987 pobjede žene}}
{{col-end}}
&lt;/center&gt;

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* [http://biathlonworld.com Službeni sajt IBU-a]

{{Sezone Svjetskog kupa u biatlonu}}

[[Kategorija:1987. u biatlonu]]
[[Kategorija:1988. u biatlonu]]
[[Kategorija:Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.]]</text>
      <sha1>fxt61wodyirxwi5kmjpmbbnzpw6zxur</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kameni most u Kosoru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413348</id>
    <revision>
      <id>3671368</id>
      <parentid>3511430</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T11:34:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>92.36.134.173</ip>
      </contributor>
      <origin>3671368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2520" sha1="22qpb5pee0f83ul1ds8f3qyybdcz71s" xml:space="preserve">'''Kameni most na Kosoru''' je naziv nekadašnjeg mosta na području općine [[Mostar]], [[Bosna i Hercegovina]]. Proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] &lt;ref name=&quot;Kosor&quot;&gt;{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=9 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Mostar) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |access-date=9. 2. 2017 }}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Ostaci mosta nalaze se na [[Buna (rijeka)|rijeci Buni]], nedaleko od njenog ušća u [[Neretva|Neretvu]], na području naselja [[Kosor (Mostar)|Kosor]].

[[Datoteka:Buna kameni most u Kosoru.jpg|large|lijevo|200p|Kameni most u Kosoru (1912)]]
U literaturi se navode različiti podaci o vremenu nastanka ovog mosta. Jedni smatraju da je premošćenje Bune kod njenog ušća nastalo za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljana]].&lt;ref&gt;Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl. ing. „IGH-MOSTAR“ d.o.o. Mostar,  Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, ing. Prof. dr. Ivo Čolak, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru,  -MOSTOVI MOSTARA - OD RIMSKIH MOSTOVA DO STAROG MOSTA.&lt;/ref&gt;

Drugi su mišljenja da je most dao sagraditi Karođoz, koji je već sagradio [[Karađoz-begov most u Blagaju|most u Blagaju]].

Prvi put, ovaj most spominje turski putopisac [[Evlija Ćelebija]] i bilježi ga pod imenom Danijal-pašin most na Buni. Svojevremeno, bio je ovo najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu danas je novi betonski most.&lt;ref name=&quot;Mostovi&quot;&gt;{{Cite web |url= https://kupdf.com/download/eli-mujezinovi-stari-mostovi-u-bih-1998pdf_59c1a2a608bbc5184d686fa9_pdf
|title=Džemal Ćelić - Mehmed Mujezinović: Stari mostovi u BiH) |work=Sarajevo publishing 1998, Kulturno naslijeđe |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Ukupna dužina mosta bila je  57 m, širina preko 4 m, sa uporcima  povezanim sa trinaest jakih kamenih polukružnih svodova. Ostaci ovog mosta, kao nacionalni spomenik, sastoje se od ostataka šest stupova mosta i lučne konstrukcije koja se nalazi na zapadnoj (desnoj) obali rijeke Bune.

== Reference ==
{{Refspisak|2}}

== Vanjski linkovi ==
* [https://web.archive.org/web/20170503092340/http://novasloboda.ba/na-granici-sjecanja-kameni-most-preko-rijeke-bune/ Kameni most na Buni]
{{Portal Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Mostovi u Mostaru]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Mostaru]]</text>
      <sha1>22qpb5pee0f83ul1ds8f3qyybdcz71s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oskar Danon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>413940</id>
    <revision>
      <id>3671273</id>
      <parentid>3639323</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:11:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5700" sha1="k6kft6zvgfzoo85o1g746z54ir1piev" xml:space="preserve">[[Datoteka:Oskar_Danon_med_vajo_z_orkestrom_mariborske_filharmonije_v_Mariboru_1961.jpg|mini|300x300piksel|Oskar Danon za vrijeme probe sa Mariborskim simfonijskim orkestorm 1961. godine.]]
'''Oskar Danon''' ([[Sarajevo]], 7. februar 1913. &amp;ndash; [[Beograd]], 18. decembar 2009.)&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/vesti-dana/Preminuo-dirigent-i-kompozitor-Oskar-Danon.sr.html Preminuo kompozitor i dirigent Oskar Danon], ''Politika'', Pristupljeno 21. 6. 2016.&lt;/ref&gt; bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Jugoslavija|jugoslavenski]] [[kompozitor]] i dirigent.&lt;ref name=&quot;feral_interview&quot;&gt;{{Cite web|url=http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:8ExEfTvQMIgJ:feral.mediaturtle.com/look/weekly1/article_tisak.tpl%3FIdLanguage%3D7%26IdPublication%3D1%26NrArticle%3D15604%26NrIssue%3D1122%26NrSection%3D15%26ST1%3Dtext%26ST_T1%3Dinterview%26ST_AS1%3D1%26ST_max%3D1+oskar+danon+cigo+jovo&amp;hl=en&amp;ct=clnk&amp;cd=7&amp;client=firefox-a|title=Ovo su društva bez vizije|last=Munjin|first=Bojan|date=22. 3. 2007|language=hrvatski|access-date=21. 6. 2016|work=[[Feral Tribune]]}}&lt;/ref&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Oskar Danon je rođen 1913. godine u jevrejskoj porodici u [[Sarajevo|Sarajevu]], gradu koji je tada bio dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Studirao je muziku u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i [[Prag]]u, gdje je doktorirao [[Muzikologija|muzikologiju]].

== Karijera ==
Radio je kao dirigent u Sarajevu i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] postaje dirigent i direktor Beogradske opere (1944-1965). Nakon toga je bio glavni dirigent Slovenskog filharmonijskog orkestra u periodu 1970-1974. Bio je i dirigent Beogradske filharmonije, te je s njom nastupao u Jugoslaviji i inostranstvu.

Godine 1955, kao dio projekta Ruske opere, Beogradske nacionane opere i izdavačke kuće ''Decca Records'' dirigovao je opere [[Princ Igor (opera)|Princ Igor]], [[Aleksandar Borodin|Aleksandra Borodina]], [[Evgenij Onjegin (opera)|Evgenij Onjegin]] [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] te Život cara [[Mihail Glinka|Mihaila Glinke]] u [[beograd]]skom Domu kulture.&lt;ref name=&quot;deccadisco&quot;&gt;Philip Stuart.&lt;/ref&gt; Sa Kraljevskim filharmonijskim orkestrom u [[London]]u snimio je djela [[Bedřich Smetana|Bedřicha Smetane]], Georga Enescua, [[Antonín Dvořák]]a, [[Igor Stravinski|Igora Stravinskog]], [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]], [[Camille Saint-Saëns]]a za Suprafon u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Za izdavačku kuću snima operu [[Šeherezada (opera)|Šeherezada]] [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimskog-Korsakova]], balete Orfej i Pulcinella Igora Stravinskog, kao i Somfoniju u d-molu belgijskog kompozitora Césara Francka.

Imao je prvi nastup u Bečkoj državnoj operi 1964. godine gdje je dirigovao operu [[Kockar (opera)|Kockar]] [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]] u beogradskoj produkciji. a narednih godina je dirigovao opere Don Kihot francuskog kompozitora [[Jules Massenet]]a, jednočinku [[balet]] Čudesni mandarin [[Béla Bartók|Béle Bartóka]], opere [[Karmen (opera)|Karmen]] [[Georges Bizet]]a, [[Aida (opera)|Aidu]], [[Rigoletto (opera)|Rigoletto]], [[La Traviata (opera)|La Traviata]] i [[Otello (opera)|Otello]] [[Giuseppe Verdi]]ja, Leteći Holanđanin [[Richard Wagner|Richarda Wagner]]a, [[Madama Butterfly (opera|Madama Butterfly]] [[Giacomo Puccini]]ja i mnoge druge.

Za Verdijevo pozorište u [[Trst]]u dirigovao je operu [[Boris Godunov (opera)|Boris Godunov]] [[Modest Musorgski|Modesta Musorgskog]] i opereta Baronesa Maritza kompozitora Emmericha Kálmána.

== Nastavna karijera ==
Bio je profesor na Beogradskoj muzičkoj akademiji.

== Nagrade i počasti ==
Danon je nagrađen Oktobarskom nagradom grada Beograda, te Nagradom AVNOJ-a.

== Organizacije ==
Bio je član i predsjednik Udruženja muzičkih umjetnika Srbije.

== Smrt ==
Umro je u [[Beograd]]u 18. decembra 2009. godine, u 96. godini života.

== Zabilješke ==
{{Reflist}}

== Reference ==
* Holmes, John L. ''Provodnika u Zapisnik'', Victor Gollancz, London 1982.
* Kolar, Vladimir. ''Oskare Danon. Tonovi jednog vremena'', Savez kompozitorajugoslavije, Beograd 1973.
* Krleza, Miroslav. ''Leksikon Jugoslavenske Muzike'', Jugoslavenski Leksikografski Zavod, Zagrebu 1984.
* Maksimović, &quot; M &quot; (1971. G): ''Beogradska filharmonija 1951-1971'', Beogradska filharmonija, Beograd
* ''Mala enciklopedija Prosveta'', ja (1978) Prosveta, Beograd
* ''Muzička enciklopedija'', ja (1971. g), Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagrebu
* ''Muzika sam muzičari u ALATKOM Zbornik sećanja'' (1982), Grupa izdavača, Beograd
* ''Pedeset godina Fakulteta muzičke umetnosti (Muzičke akademije) 1937-1987'' (1988), Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd
* Pejović, R (1986-A je. ''Oskare Danon'', Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd
* Peričić, V. [1969]: ''Muzički stvaraoci u Srbiji'', Prosveta, Beograd
* Sadie, Stanley. ''Novi Grove Rječnik Muziku i Muzičari'', Mekmilan, London 1980.
* Danon Oskare sam Hribar Svjetlana &quot;Ritmovi nemira&quot;,izdanje. Sarajevska zima,Sarajevu 2005., II. izdanje Beogradska filharmonija, Beograd 2006. godine

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Danon, Oskar}}
[[Kategorija:Rođeni 1913.]]
[[Kategorija:Umrli 2009.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački muzičari]]
[[Kategorija:Srbijanski kompozitori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski dirigenti]]
[[Kategorija:Jevreji u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački dirigenti]]</text>
      <sha1>k6kft6zvgfzoo85o1g746z54ir1piev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Urobilinogen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>422876</id>
    <revision>
      <id>3671300</id>
      <parentid>3654428</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:21:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marbletan</username>
        <id>135886</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Structure of urobilinogen.png]] → [[File:Urobilinogen.svg]]</comment>
      <origin>3671300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6125" sha1="dzdu8j9mi9pzaapbvsf51cdd8qgp77s" xml:space="preserve">{{Infokutija hemijski spoj
| Strukturna formula   =  [[Datoteka:Urobilinogen.svg |250px|]] 
| Hemijski spoj        = Urobilinogen
| Druga imena          =  
 | Sumarna formula      = C&lt;sub&gt;33&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;44&lt;/sub&gt;N&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;
| CAS registarski broj =14684-37-8
| SMILES               = 
| InChI                =
| Kratki opis          = 
| Molarna masa         = 592,726 (g/mol)
| Agregatno stanje     = 
| Gustoća              =
| Tačka topljenja      =
| Tačka ključanja      =
| Pritisak pare        = 
| Rastvorljivost       = 
| Viskoznost = 
| Dipolni moment       = &lt;br&gt;[[PubChem]]=26818
| NFPA 704             = 
}}

'''Urobilinogen''' je bezbojni sporedni proizvod redukcije  [[bilirubin]]a.  Formiraju ga crijevne  [[bakterije]] prilikom djelovanja na bilirubin. Oko polovine formiranog urobilinogena  reapsorbira se  i odlazi preko portne vene na jetru, ulazi u cirkulaciju i izlučuje putem [[bubreg]]a.&lt;ref name=&quot;Sofradzija&quot;&gt;{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Medical Physiology&quot;&gt;Guyton, A.C. &amp; Hall, J.E. (2006) ''Textbook of Medical Physiology'' (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder {{ISBN|0-7216-0240-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Međedović&quot;&gt;{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hadži-Masl&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija 1|publisher=Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta|place= Sarajevo}}&lt;/ref&gt;

Pri opstrukciji [[žuč]]i, ispod normalne količine konjugiranog bilirubina u crevima pretvara se u urobilinogen. Sa ograničenjem urobilinogena dostupnog za resorpciju i izlučivanje, u urinu javlja se  nizak   urobilina. Visoke količine topivog konjugiranog bilirubina ulaze u cirkulaciju, gdje su se izlučuju putem bubrega. Pri opstrukciji žuči,  ovi mehanizmi su odgovorni za tamnu boju [[urin]]a i blijedu stolicu.

Prilikom [[hemoliza|hemolize]], stvaraju se  povećane količine bilirubina i koji povećva količinu  urobilinogena u stomaku. U bolestima jetre (kao što je hepatitis), inhibira se unutarjetreni urobilinogenski ciklus, što  također povećava razinu urobilinogen. Urobilinogen se pretvara u žuto pigmentirani [[urobilin]] što je vidljivo u urinu.

Urobilinogen u crijevima se direktno reducira na smeđi [[sterkobilin]], što daje izmet karakteristične boje. Može se reducirati na [[sterkobilinogen]], koji se onda može dalje oksidirati u sterkobilin. To predstavlja normalan „enterohepatični urobilinogenski ciklus“.
Nizak nivo urinskog urobilinogena može biti posljedica kongenitalne enzimskih žutice (hiperbilirubinemijski sindrom) ili upotrebe lijekova koji zakiseljavaju urin, kao što su [[amonij-lorid]] ili [[askorbinska kiselina]].

Povišene razine mogu ukazivati na hemolitsku anemiju (pretjerano razlaganje crvenih krvnih zrnaca), preopterećenje jetre, povećanje proizvodnje urobilinogena, reapsorpciju – veliki [[hematom]], ograničenu funkciju ili infekciju jetre, trovanja ili cirozu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.family-health-information.com/lab-tests/urobilinogen.htm | title = Urobilinogen | publisher = Family Health Information | access-date = 30. 3. 2008 | archive-date = 9. 7. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190709181458/https://family-health-information.com/lab-tests/urobilinogen.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.anytestkits.com/utk-urobilinogen-in-urine.htm | title = Urobilinogen in urine | publisher = Home test kist | access-date = 30. 3. 2008 | archive-date = 5. 11. 2012 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121105144010/http://www.anytestkits.com/utk-urobilinogen-in-urine.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

==Nomenklatura==
Urobilinogen (aka D-urobilinogen) blisko srodan je ostalim žučnim spojevima: mezobilirubinogenu (aka I-urobilinogenu) i sterkobilinogenu (aka L-urobilinogenu).&lt;ref name=expasy_pathways&gt;{{cite web|title=Biochemical Pathways Map No. L5 L6|url=http://web.expasy.org/cgi-bin/pathways/show_image?L6&amp;up|publisher=ExPASy Bioinformatics Resource Portal|access-date=12. 12. 2011}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt; Naime, urobilinogen može se reducirati na  mezobilirubinogen, a mezobilirubinogen može biti dodatno reduciran u oblik sterkobilinogena.&lt;ref name=expasy_pathways /&gt; Zbunjujuća je, međutim praksa da se ponekad sva tri ova spoja skupno označavaju kao &quot;urobilinogeni&quot;.&lt;ref name=Henrys543&gt;{{cite book|title=Henry's clinical diagnosis and management by laboratory methods.|publisher=Elsevier/Saunders|location=Philadelphia, PA|isbn=978-1-4377-0974-2|pages=543|url=http://www.mdconsult.com/das/book/pdf/307240054-3/978-1-4377-0974-2/4-u1.0-B978-1-4377-0974-2..00031-2..DOCPDF.pdf?isbn=978-1-4377-0974-2&amp;eid=4-u1.0-B978-1-4377-0974-2..00031-2..DOCPDF|edition=22nd}}&lt;/ref&gt;

==Ehrlichova jedinica==
Sadržaj urobilinogena određuje se reakcijom sa [[Ehrlichov reagens|Erlichovim reagensom]], koji sadrži [[para-dimetilaminobenzaldehid]] i može se mjeriti u ''Ehrlichovim jedinicama''. Ehrlichov reagens reagira s urobilinogenom i  daje ružičasto-crveno obojenje. Za najbolje rezultate,  Ehrlichov testa treba se provoditi na 22-26 stepeni Celzija, zbog reaktivnosti trake na višim temperaturama. Jedna Ehrlichova jedinica je jednaka jednom miligramu urobilinogen po decilitru uzorka (1&amp;nbsp;mg/dL).&lt;ref&gt;[http://www.medialabinc.net/urobilinogen-keyword.aspx Urobilinogenfrom Information and Courses MediaLab, Inc.] Retrieved on Jan 8, 2009&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[Urobilin]]

==Reference==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Urobilinogen}}
*[http://www.expasy.ch/cgi-bin/show_image?L6&amp;up Biochemicals pathways Map] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110525140058/http://www.expasy.ch/cgi-bin/show_image?L6&amp;up |date=25. 5. 2011 }}

{{Tipovi tetrapirola}}
{{Metabolički međuproizvodi hema}}

[[Kategorija:Tetrapiroli]]
[[Kategorija:Hepatologija]]</text>
      <sha1>dzdu8j9mi9pzaapbvsf51cdd8qgp77s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Borivoj Čović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>430392</id>
    <revision>
      <id>3671186</id>
      <parentid>3536794</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:47:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4910" sha1="8mvt9untt8ndt2265dxhbokv77towf3" xml:space="preserve">'''Borivoj Čović''' bio je arheolog i humanist rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]] 24. 10. 1927. godine, a umro u [[Bihać]]u, 1995. godine.

== Biografija ==
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Učestvovao je u narodnooslobodilačkoj borbi u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Studij arheologije završio je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u [[Beograd]]u 1954. godine, a na istom univerzitetu je 1965. promovisan za doktora nauka.
 
Kao apsolvent počeo je 1953. godine raditi u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]], a u toj ustanovi ostao je do penzionisanja 1992. godine. U Zemaljskom muzeju bio je biran za [[kustos]]a, zatim naučnog saradnika, višeg naučnog saradnika i najzad naučnog savjetnika. Od 1957. do 1967. godine bio je načelnik Arheološkog odjeljenja, a zatim od 1967. do 1973. i direktor Zemaljskog muzeja. Od 1974. do proljeća 1992. godine, obavljao je i poslove odgovornog urednika arheološke sveske Glasnika Zemaljskog muzeja. Bio je jedan od pokretača ponovnog izdavanja, a od 1974. do 1979. godine i odgovorni urednik ''Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseum'', časopisa koji je izlazio na više svjetskih jezika i koji je rezultate istraživanja Zemaljskog muzeja iz oblasti [[Arheologija|arheologije]], [[Etnologija|etnologije]] i prirodnih nauka učinio dostupnim široj svjetskoj naučnoj javnosti.

=== Naučni rad ===
Čovićevo primarno naučno opredjeljenje je [[Bronzano doba|bronzano]] i [[željezno doba]]. Uz to se povremeno bavio i istraživanjem [[neolit]]a (višeslojno naselje [[Arheološko područje Gornja Tuzla|Gornja Tuzla]]) i [[eneolit]]a, odnosno bakarnog doba.

Rukovodio je brojnim arheološkim terenskim istraživanjima prahistorijskih nalazišta u Bosni i Hercegovini, naročito [[Gradina|gradinskih]] naselja. Identifikovao je i definisao do tada nepoznatu [[Posuška kultura|Posušku kulturu]] koja je obilježila razvoj bronzanog doba na prostoru Hercegovine, jugozapadne Bosne i dijela Dalmacije.

Uradio je monografijame posvećena [[Glasinačka kultura|glasinačkoj kulturi]] u kojima je, zajedno sa [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]], obradio obimni, davno iskopani, ali u nauci do tada slabo pristupačan, materijal iz [[Tumuli|tumula]] sa [[Glasinac|glasinačke visoravni]]. Tom prilikom je taj veoma vrijedni materijal sistematizovan kulturno i hronološki, što je pružilo osnovu i oslonac za opredjeljivanje brojnih sličnih nalaza sa susjednih područja, kao i modernije i potpunije sagledavanje Glasinačke kulture u cjelini.

Borivoj Čović je 1978. izabran za dopisnog, a 1987. godine za redovnog člana [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. Bio je član Njemačkog arheološkog instituta u [[Berlin]]u.

Odlikovan Ordenom rada sa srebrnim vijencem 1971. godine, a Ordenom rada sa zlatnim vijencem 1985. Godine 1977. dodjeljena mu je 27-julska nagrada SR Bosne i Hercegovine.

== Djela ==
* Glasinac 1 - bronzano doba
* Glasinac 2 - željezno doba
* Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni
* Mlađi praistorijski periodi (Kulturna istorija Bosne i Hercegovine) - Koautor&lt;ref name=&quot;Basler&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/267288103/Kulturna-Istorija-Bosne-i-Hercegovine  |title= Mlađi praistorijski periodi (Kulturna istorija Bosne i Hercegovine) |work= Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
* Metalno doba prethistorije (Topografski pregled) - Koautor
* Od Butmira do Ilira&lt;ref name=&quot;ČovićIliri&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/OdButmiraDoIliraBorivojoviiSarajevo1976Latinica/page/n5     |title= OD BUTMIRA DO ILIRA |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |access-date= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
* Eneolitski supstrat
* Regionalne grupe ranog bronzanog doba
* [[Cetinska kultura]] - koautor
* Srednje bosansko doba u Istri
* Prelazna zona
* Glasinačka kulturna grupa
* [[Srednjobosanska kulturna grupa]]
* Posuška kultura&lt;ref name=&quot;Posuška kultura&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/183795572/Posu%C5%A1ka-kultura-Borivoj-%C4%8Covi%C4%87 |title= Posuška kultura |work= ANUBiH, Sarajevo. 2012 |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;
* Bakteno, bronzano i željezno doba - visoko i okolina kroz historiju
* Grupa Donja dolina - Sanski most
* Srednjodalmatinska grupa
Pod kod Bugojna

== Literatura ==
* [[Branka Raunig]], [[Blagoje Govedarica]] – Borivoje Čović 1927-1995, GODIŠNJAK Knjiga 32, Centar za Balkanološka ispitivanja, Sarajevo, 2005

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Čović, Borivoj}}
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1995.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]
[[Kategorija:Bihać]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena rada]]</text>
      <sha1>8mvt9untt8ndt2265dxhbokv77towf3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Josip Vidmar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>431413</id>
    <revision>
      <id>3671286</id>
      <parentid>3660078</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:14:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1073" sha1="mc0e42l89m8u70nyn98lpi6yacr3oxd" xml:space="preserve">'''Josip Vidmar''' ([[Ljubljana]], [[14. oktobar|14. oktobra]] [[1895]] - [[Ljubljana]], [[11. april]]a [[1992]]), kritičar, esejista, dramaturg, akademik, sudionik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički radnik [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] i [[Socijalistička republika Slovenija|SR Slovenije]] i [[orden junaka socijalističkog rada|junak socijalističkog rada]]. Od aprila [[1945]]. do marta [[1953]]. godine vršio je funkciju predsjednika Prezidija NR Slovenije.

Njegov stariji brat [[Milan Vidmar|Milan]] bio je jedan od uspješnijih jugoslavenskih i svjetskih šahista.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Predsjednici SR Slovenije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Vidmar, Josip}}
[[Kategorija:Rođeni 1895.]]
[[Kategorija:Umrli 1992.]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Dobitnici Njegoševe nagrade]]</text>
      <sha1>mc0e42l89m8u70nyn98lpi6yacr3oxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilija Kecmanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>432911</id>
    <revision>
      <id>3671251</id>
      <parentid>3638193</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5483" sha1="nlfd91aba06289w7w0lxpu3fcgkny4a" xml:space="preserve">'''Ilija Kecmanović''', rođen 1902. godine u [[Bosanska Kostajnica|Bosanskoj Kostajnici]], je bosanskohercegovački književni historičar i kritičar.

== Biografija ==
Ranu mladost preveo je u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studirao je u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u, [[Beč]]u i [[Pariz]]u. Diplomirao je 1925. godine na [[Univerzitet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]], na kojem je 1957. stekao i doktorat nauka odbranivši disertaciju ''Život i djelo [[Silvije Strahimir Kranjčević|S. S. Kranjčevića]]''. Karijeru srednjoškolskog nastavnika počeo u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] 1928. godine a nastavio u [[Pančevo|Pančevu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Beograd]]u i [[Novi Sad|Novom Sadu]]. 1933. godine je uhapšen i otpušten iz državne službe u [[Beograd]]u zbog ''umnožavanja i rasturanja letaka protiv državnog uređenja''. Kasnije se ponovo zaposlio u [[Beograd]]u, pa u [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Početkom rata 1941. sa porodicom odveden u koncentracioni logor u Capragu, ali se uspio prebaciti u [[Srbija|Srbiju]]. Kao pripadnik [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP-a]], preko [[Bari]]ja i [[Split]]a, vratio se u pobunjenu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] pa u tek oslobođeno [[Sarajevo]], gdje postaje urednik kulturne rubrike [[Oslobođenje|Oslobođenja]], a odmah zatim pomoćnik ministra prosvjete BiH, pa rektor [[Pedagoški fakultet Sarajevo|Više pedagoške škole]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] (1946-1947), upravnik [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodne biblioteke BiH]] (1947-1951).&lt;ref name=Đuričković&gt;Đuričković, Dejan; ''Srpski pisci Bosne i Hercegovine'', Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo, 2013.&lt;/ref&gt;

Prije rata, sa [[Nika Milićević|Nikom Milićevićem]], pokrenuo u [[Sarajevo|Sarajevu]] napredni &quot;mjesečnik za kulturne probleme&quot; ''[[Jugoslovensku reviju]]'' (1930). Bio je takođe urednik beogradskog izdavačkog preduzeća ''Kosmos'' (1937-1938), poslije rata urednik ''Pregleda'' (1946-1948), ''Brazde'' (1950-1951), ''Enciklopedije Jugoslavije za BiH'' (od 1951), ''[[Život (časopis)|Života]]'' (1954-1956). Predsjednik [[Udruženje književnih prevodilaca Bosne i Hercegovine|Udruženja književnih prevodilaca BiH]] (do 1963), predsjednik [[Savez književnih prevodilaca Jugoslavije|Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije]] (1963-1966), član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]], član [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. kluba]].

1930-ih godina bio je zagovornik socijalne literature, od književne kritike tražio da književnost posmatra u kontekstu &quot;mnogobrojnih činjenica vezanih za naše doba&quot;, zalagao se za naprednu društvenu misao u književnosti i kulturi. Kao književni historičar, pisao o nizu srpskih pisaca 19. stoljeća (o [[Vuk Karadžić|Vuku]], [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]], [[Svetozar Marković (lingvist)|Markoviću]], [[Laza Lazarević|Lazareviću]], [[Stevan Sremac|Sremcu]], [[Simo Matavulj|Matavulju]]), o ličnostima i pojavama iz književne i kulturne prošlosti BiH (o [[Ivan Franjo Jukić|I. F. Jukiću]], [[Grga Martić|Martiću]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčeviću]], [[Svetozar Ćorović|Ćoroviću]], [[Petar Kočić|Kočiću]], [[Aleksa Šantić|Šantiću]], [[Vladimir Gaćinović|Gaćinoviću]], i dr.). Prevodio sa [[njemački jezik|njemačkog]], [[francuski jezik|francuskog]] i [[ruski jezik|ruskog]]. Sarađivao u listovima i časopisima ''[[Mlada Bosna]]'', ''[[Jugoslovenska revija]]'', ''[[Život i rad]]'', ''[[Glas jugoslovenskog profesorskog društva]]'', ''[[Pregled]]'', ''[[Izraz]]'', ''[[Život (časopis)|Život]]'', ''[[Oslobođenje]]'', ''[[Književne pobune]]'', ''[[Borba]]'', ''[[Politika (časopis)|Politika]]'', ''NIN'', i dr.

Umro je 1975. godine.

== Bibliografija ==
*''Vuk Karadžić - njegov život i rad'' 1947.
*''Vuk - Njegoš - Svetozar Marković'' 1949.
*''Vuk Karadžić, uz izbor iz njegovih istorijskih spisa'' 1951.
*''I. F. Jukić; Putopisi i istorijsko-stenografska građa'' 1954.
*''Izabrani spisi Grge Martića'' (priredio) 1956.
*''Silvije Strahimir Kranjčević, monografija'' 1958.
*''Ivan Franjo Jukić, monografija'' 1963.
Prevodi sa francuskog: 
*''K. Ane: Potresla se zemlja sa istoka'' 1922.
*''K. Sforca: Neimari savremene Evrope'' 1932.
*''O. de Balzak: Ceoski lekar'' 1945.
*''G. de Mopasan: Pripovijetke'' 1950.
*''O. de Balzak: Muzej starina'' 1952.
*''O. de Balzak: Mutivoda'' 1954.
Prevodi sa njemačkog:
*''E. E. Hot: Najamna kućerina'' 1933.
*''V. Hauf: Prosjakinja sa Pondezara i druge pripovijetke'' 1935.
*''K. Maj: Duh Ljana Estakade'' 1951.
*''K. Maj: Sin lovaca na medvjede'' 1952.
Prevodi sa ruskog:
*''S. S. Mokuljski: Volter i njegova škola'' 1947.

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
* Kujača, Triša; ''Ilija Kecmanović - Život i delo'', Svjetlost, Sarajevo, 1999. 
* Kecmanović, Ilija; ''Vuk Karadžić - njegov život i rad'', Svjetlost, Sarajevo, 1947.
* Marković, M.; ''Jedna poema - jedan proces (o suđenju I. K. i Niki Milićeviću zbog komentara uz ''Poemu o Hristu'')'', Oslobođenje, 15. XI 1959, XVI, 4178

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kecmanović, Ilija}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1902.]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanska Kostajnica]]
[[Kategorija:Umrli 1975.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>nlfd91aba06289w7w0lxpu3fcgkny4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dušan Đurović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>433261</id>
    <revision>
      <id>3671246</id>
      <parentid>3658645</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:05:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5253" sha1="26gp5ibttshoxlajkce0l96fpilgfms" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Dušan Đurović
| slika           = 
| opis_slike      = 
| puno_ime        = 
| datum_rođenja   =1901. 
| mjesto_rođenja  = [[Danilovgrad]], [[Kneževina Crna Gora]]
| datum_smrti     =1993. 
| mjesto_smrti    = 
| zanimanje       = 
| jezik           = 
| nacionalnost    = 
| obrazovanje     = [[Filozofski fakultet u Beogradu]]
| period          = 
| žanr            = 
| poznata_djela   = 
| supružnik       = 
| djeca           = 
| nagrade         = [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]], Nagrada [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]], [[Plaketa Kantona Sarajevo|Plaketa grada Sarajeva]] , [[Orden zasluga za narod]]
| potpis          = 
| web_stranica    = 
}}
'''Dušan Đurović''', rođen [[1901.]] godine u selu Grlić kod [[Danilovgrad]]a, je bosanskohercegovački, crnogorski i jugoslavenski pripovjedač.

== Biografija == 
U [[Danilovgrad]]u je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u [[Ivangrad]]u, [[Nikšić]]u i [[Podgorica|Podgorici]], gdje je i maturirao. Studirao je i diplomirao na [[Univerzitet u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]]. U početku je kao profesor radio u [[Danilovgrad]]u, a 1929. godine odlazi u [[Sarajevo]] gdje radi kao profesor Učiteljske škole, a nakon tri godine i [[Prva gimnazija (Sarajevo)|Prve gimnazije]] gdje ostaje do početka [[Drugi svjetski rat|rata]], 1941. godine.&lt;ref name=Biografija&gt;Đurović, Dušan; ''Zov livada'', Svjetlost Sarajevo, 1989.&lt;/ref&gt;

Nakon rata, vraća se u [[Sarajevo]] gdje do penzije radi kao viši bibliotekar u [[Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine|Narodnoj biblioteci]]. Bio je član [[Sveslovenski komitet u Sarajevu|Sveslovenskog komiteta u Sarajevu]], član [[Savjet za kulturu Bosne i Hercegovine|Savjeta za kulturu BiH]], a prije rata bio je član [[Srpski PEN centar|P.E.N. kluba u Beogradu]]. Dušan Đurović se javio u literaturi 1929. godine i od tada je njegovo ime često prisutno u sarajevskim i crnogorskim književnim [[časopis]]ima i [[Novine|novinama]] od ''[[Politikin zabavnik|Politike]]'' do ''[[Oslobođenje|Oslobođenja]]'', od ''[[Srpski književni glasnik|Srpskog književnog glasnika]]'' i ''Pregleda'' do ''[[Život (časopis)|Života]]''. Naročito je zapažena njegova saradnja u književnom podlistu beogradske ''[[Politikin zabavnik|Politike]]'', u kojoj objavljuje kratke, feljtonske priče. Objavljivao je ponekad članke i eseje iz kulture i [[književnost]]i, ali mu je glavni i osnovni rad bio zasnovan na [[Pripovijetka|pripovijetki]] i [[roman]]u. Njegova djela prevođena su na nekoliko jezika. Neko vrijeme je uređivao ''[[Mala biblioteka|Malu biblioteku]]'', koju je izdavala ''Svjetlost''. Za dopisnog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] izabran je 1969. godine.&lt;ref name=Biografija2&gt;Đurović, Dušan; ''Pod vedrim nebom'', Prosveta Beograd, 1950.&lt;/ref&gt;

Umro je [[1993.|1993]]. godine.

== Nagrade ==
Za svoj književni rad dobio je više nagrada, među kojima su:
* Nagrada za književnost [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|SANU]]
* [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 1954. godine za djelo ''Ždrijelo''
* [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 1956. godine za djelo ''Zvijezda nad planinom''
* [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 1959. godine za djela ''Pitoma loza'' i ''Priče o ženi''
* [[Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] 1965. godine za djelo ''Ognjevi''
* Orden rada II reda
* [[Orden zasluga za narod]] sa srebrnim zracima
* [[Plaketa Kantona Sarajevo|Plaketa grada Sarajeva]] 
* Nagrada sarajevskog Društva prijatelja umjetnosti ''Cvijeta Zuzorić''

== Bibliografija ==
* ''Ždrijelo'' - zbirka pripovijedaka
* ''Iverje'' - zbirka pripovijedaka
* ''Ljudi sa kamena'' - zbirka pripovijedaka
* ''U senci brda'' - zbirka pripovijedaka
* ''Priče o ženi'' - zbirka pripovijedaka
* ''Pre oluje'' - roman
* ''Pod vedrim nebom'' - roman
* ''Zvezde nad planinama'' - roman
* ''Pitoma loza'' - roman
* ''Dukljanska zemlja'' - roman
* ''Miris oskoruša'' - roman
* ''Njegoš'' - drama

==Reference==
{{Refspisak|2}}

==Vanjski linkovi==
* Đurović, Dušan. ''Ljudi sa kamena'', Svjetlost, Sarajevo, 1965.
* [http://www.avlija.me/knjizevna-kritika/mehmedalija-mak-dizdar-biljeska-piscu-dusanu-durovicu ''Mehmedalija Mak Dizdar o Dušanu Đuroviću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170925035640/http://www.avlija.me/knjizevna-kritika/mehmedalija-mak-dizdar-biljeska-piscu-dusanu-durovicu |date=25. 9. 2017 }}
* [https://www.rastko.rs/knjizevnost/jderetic_knjiz/jderetic-knjiz_11.html ''Kratka istorija srpske književnosti'']
* [http://ubsm.bg.ac.rs/latinica/dokument/245/dusan-djurovic-dukljanska-zemlja ''Dušan Đurović: Dukljanska zemlja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170924231304/http://ubsm.bg.ac.rs/latinica/dokument/245/dusan-djurovic-dukljanska-zemlja |date=24. 9. 2017 }}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Đurović, Dušan}}
[[Kategorija:Rođeni 1901.]]
[[Kategorija:Biografije, Danilovgrad]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Umrli 1993.]]</text>
      <sha1>26gp5ibttshoxlajkce0l96fpilgfms</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miloš Trifković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>450829</id>
    <revision>
      <id>3671179</id>
      <parentid>3671148</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:43:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2783" sha1="bhxc3b1uovq4kelh0vbl3dhaecy07s2" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| počasni_prefiks = 
| ime = Miloš Trifković
| slika =
| alt_slike = 
| veličina_slike = 220px
| ime_pri_rođenju = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1939|7|8}}
| mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| prebivalište = [[Sarajevo]]
| nacionalnost = [[Srbi]]n
| druga_imena = 
| državljanstvo = {{flag|Bosna i Hercegovina}}
| obrazovanje = [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu]] &lt;br/&gt;[[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]]
| zanimanje = [[profesor]]
| godine_aktivnosti = 
| poznat_po = 
| značajna_djela = 
| titula =Acc. prof. dr.
| odbor = [[Predsjednik]] [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
| religija = [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavac]]
| supružnik = 
| nagrade = 
| veb-sajt = 
| modul5 = 
| potpis = 
}}
'''Miloš Trifković''' (8. jula 1939, [[Sarajevo]]) jest profesor [[Pravo|pravnih]] nauka. Bio je dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dekan Pravnog fakulteta Otvorenog univerziteta &quot;APERION&quot; u Travniku, prof. emeritus Univerziteta u Vitezu i  [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBIH]]-a. 
Osnovnu školu pohađao je u više gradova u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U Sarajevu je maturirao na Prvoj klasičnoj gimnaziji 1958. godine.
Diplomirao je na [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravanom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] 1962. god. 
Na [[Univerzitet u Beogradu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu]] je magistrirao na smjeru Privredno pravo 1969. godine,
a na istom univerzitetu je doktorirao 1971. godine. 
Od jula 2014. godine na dužnosti je predsjednika [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.]]
Istaknuti je javni radnik Bosne i Hercegovine i ekspert u oblasti Poslovnog prava.

=== Obrazovanje === 
Osnovnu školu završi je u raznim mjestima u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je maturirao na Prvoj klasičnoj gimnaziji 1958. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1962. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu je magistrirao na smjeru „Privredno pravo“ 1969, a doktorirao 1971. na temu „Odgovornost prevoznika za neizvršenje obaveza iz općeg tipa ugovora o prevozu stvari drumom u domaćem transportu“.

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Trifković, Miloš}}
[[Kategorija:Rođeni 1939.]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pravnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>bhxc3b1uovq4kelh0vbl3dhaecy07s2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hajrudin Hadžiselimović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454515</id>
    <revision>
      <id>3671222</id>
      <parentid>3638067</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:58:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5346" sha1="06czgibwznhmuu2nb6o6eywdie2135s" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Hajrudin Hadžiselimović
| slika             = Hajrudin_Hadziselimovic.jpg
| opis_slike        = 
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1914|11|12}}
| mjesto_rođenja    = [[Banjaluka]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|1981|04|10|1914|11|12}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[SFRJ]]
| narodnost         = [[Bošnjak]]
| alma_mater        = Doktorat medicinskih nauka, [[Univerzitet u Beogradu]], 1940.
| period            = 1940–1981.
| polje             = [[Medicina]], [[Anatomija]]
}}
'''Hajrudin Hadžiselimović''' (12. novembar 1914 – 10. april 1981) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački naučnik i profesor anatomije, osnivač  i dugogodišnji rukovoditelj Instituta za anatomiju [[UNSA|Medicinskog fakulteta]] [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]], redovni član [[ANUBiH|Akademije nauka i umjetnosti BiH]].

==Biografija==
Hadžiselimović je rođen u [[Banjaluka|Banjoj Luci]]. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu, a srednjoškolsko u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

Medicinski fakultet završio je u [[Beograd]]u, 1940. godine; kao odličan student na matičnom fakultetu zaposlio se na predmetu [[Anatomija]]. Odmah po osnivanju [[UNSA|Medicinskog fakulteta u Sarajevu]], izabran je za [[nastavnik]]a u svojstvu docenta kod profesora [[Jakov Kiljman|Jakova Kiljmana]]. Funkciju šefa Instituta i Katedre za anatomiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu obnašao je od 1949. godine.&lt;ref name=&quot;masic&quot;&gt;{{cite book|author=Mašić I.|year=2006|title= Nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta u Sarajevu: 1946.-2006. |publisher=“Avicena“|place=Sarajevo|isbn=9958-720-32-9}}&lt;/ref&gt;

Hadžiselimović je organizirao i modernizirao anatomski institut, educirao je studente iz anatomije, svih fakulteta biomedicinskih nauka. Institut za anatomiju bio je jedan od organiziranih i opremljenih instituta u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uključujući: [[muzej]], odjeljenje za primijenjenu anatomiju, [[rendgensko zračenje|rendgen]] anatomiju, funkcijsku i antropološku anatomiju, [[elektronski mikroskop|elektronsku mikroskopiju]], gdje su studenti savladavali znanja iz oblasti anatomije, a imao je bogat naučni opus. Publicirao je preko 100 naučnih i stručnih radova iz funkcionalne anatomije djeteta, anatomije karličnog zgloba djece u normalnim i patološkim uvjetima razvoja, anatomije moždanih struktura, labirinta unutrašnjeg uha čovjeka i životinja, uporedne anatomije mozga i krvnih sudova srca. Neki od njegovih rezultata citirani su u svjetskim udžbenicima anatomije. Bio je društveno angažiran u brojnim institucijama, obavljao je funkciju prodekana Medicinskog fakulteta 1953/54, a dekana od 1964/65. do 1966/67. godine.

Redovni član [[ANUBiH]] bio je od 1973, a počasni član Njujorške akademije nauka, [[Udruženje anatoma Sovjetskog Saveza|Udruženja anatoma Sovjetskog Saveza]], [[Austrijsko ljeksrsko udruženje|Austrijskog ljekarskog udruženja]], kao i Udruženja američkih medicinskih autora. Uredio je prigodne [[almanah]]e o proslavi 25-e i 30-e obljetnice Medicinskog fakulteta. Godine 1972. osnovao je časopis ''[[Folia Anatomica Iugoslavica]]'' i bio je njegov glavni urednik. Dobitnik je brojnih društvenih priznanja, između ostalog, [[27. julska nagrada|27. julske nagrade za naučni rad]]. Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1981. godine.&lt;ref name=&quot;masic&quot;/&gt;

==Zanimljivosti==
*Akademik Hažiselimović je selektirao i vodio cijelu jednu plejadu pripadnika (i njihovih učenika) sarajevske škole medicinske [[anatomija|anatomije]], kao što su šefovi Katedre/Instituta:
*Prof.dr. Ilduza Bubić – Huković (1981–1983)
*Prof.dr. Mirko Čuš (1983–1986)
*Prof.dr. Drenka Šečerov – Zečević (1986–1990)
*Prof.dr. Faruk Dilberović (1990–2006)
*Prof.dr. Amela Kulenović (2006–2018)
*Prof.dr. Aida Hasanović (2018-2024)
*Prof.dr. Eldan Kapur od 2024-&gt;

U nizu afirmiranih profesora, Instituta koji je preimenovan u Katedru za anatomiju &quot;Akademik Hajrudin Hadžiselimović&quot; su:
*Akademik dr. Hajrudin Hadžiselimović (1946–1981)
*Prof dr. Ilduza Bubić – Huković (1957–1987)
*Prof.dr. Mirko Čuš (1957–1986)
*Prof.dr. Ljubomir Savković (1957–1980)
*Prof dr. Drenka Šečerov –  Zečević (1958–1994)
*Prof.dr. Viktorija Tomić (1955–1992)
*Prof. dr Faruk Dilberović (1979–2006)
*Prof.dr. Fehim Ovčina (1975–2007)
*Prof.dr. Amela Kulenović (1981–2018)
*Prof.dr. Aida Hasanović od 1994. do danas 
*Prof.dr. Eldan Kapur od 1996. godine i danas 
*Prof. dr. Aida Sarač – Hadžihalilović od 1996. do danas 
*Prof.dr. Alma Voljevica od 1997. do danas 
*Prof.dr. Elvira Talović od 1997. do danas
*Prof.dr. Almira Lujinović od 2000. do danas 
*Prof.dr. Ilvana Hasanbegović od 2003. do danas&lt;ref&gt;Službeni podaci Personalne službe Medicinskog fakulteta UNSA.&lt;/ref&gt;

==Također pogledajte==
* [[UNSA]]
* [[Medicinski fakultet u Sarajevu]]

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*http://mf.unsa.ba/
*http://www.anubih.ba

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hadžiselimović, Hajrudin}}
[[Kategorija:Rođeni 1914.]]
[[Kategorija:Umrli 1981.]]
[[Kategorija:Univerzitet u Sarajevu]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]</text>
      <sha1>06czgibwznhmuu2nb6o6eywdie2135s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Taib Šarić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>454663</id>
    <revision>
      <id>3671228</id>
      <parentid>3486547</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:00:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12967" sha1="7yv100bh3mx1b1a2cpf6eeih9qqruut" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime               = Taib Šarić
| slika             =
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1934|01|01}}
| mjesto_rođenja    = [[Čapljina]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2019|06|15|1934|01|01}}
| mjesto_smrti      = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| državljanstvo     = Bosna i Hercegovina
| narodnost         = [[Bošnjak]]
| alma_mater        = Doktorat nauka na Poljoprivrednom fakultetu [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]
| period            = 1960–2019.
| polje             = [[Ekologija|Agroekologija]], [[Botanika|Herbologija]], [[Ratarstvo]]
}}
'''Taib Šarić''' bio je jedan od vodećih [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] agroekologa i najistaknutiji herbolog. Rođen je u [[Čapljina|Čapljini]], 1934. godine, a umro u [[Sarajevo|Sarajevu]], 15. juna 2019.&lt;ref&gt;https://www.fokus.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-taib-saric/1486535.&lt;/ref&gt;

==Edukacija i karijera==
Taib Šarić je osnovnu školu pohađao u Čapljini i [[Mostar]]u, a srednju u [[Derventa|Derventi]]. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao agronomiju na [[Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu|Poljoprivrednom fakultetu]] [[UNSA|Univerziteta u Sarajevu]].

Postmagistarski studij je obavio u [[SAD]] ([[Kansas State University]] i [[Bucknell University]], [[Pennsylvania]]), a postdoktorski u [[Holandija|Holandiji]] ([[Wageningen Agricultural University]]). Zatim je dvije godine učestvovao u kreiranju naučnih projektata iz južnih ratarskih kultura u [[Indija|Indiji]] ([[Indian Agricultural Research Institute]], [[New Delhi]]). Na studijskim usavršavanjima bio je i u  [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].

Šarić je bio profesor emeritus na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu na kojem je kreirao programe i izvodio nastavu na postdiplomskom studiju iz [[ekologija|agroekologije]]. Učestvovao je u obrazovanju 44 generacije studenata agronomije. Objavio je i 24 knjige (s ponovljenim proširenim izdanjima ukupno 45 knjiga) iz navedenih oblasti – univerzitetske i srednjoškolske udžbenike i priručnike za praksu. Publicirao je i više od 100 naučnih radova i oko 600 stručnih radova iz oblasti [[ratarstvo|ratarstva]], agroekologije, herbologije i zaštite okoliša, Ove oblasti bile su u fokusu njegovih istraživanja tokom pet decenija rada.

Najduže – tokom četiri decenije – na matičnom Fakultetu je predavao predmet Opće ratarstvo, a određen broj godina je predavao i Agroekologiju sa agrotehnikom, Osnove ratarstva, Specijalno ratarstvo i Zaštitu i uređenje okoliša. Na postdiplomskim studijima je predavao više predmeta iz oblasti ratarstva, herbologije i zaštite okoliša.

U 1977. na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu osnovao je općejugoslavenski postdiplomski studij iz herbologije, prvi takav u [[Evropa|Evropi]]. Na njemu su predavali i predavači iz Švicarske, [[Italija|Italije]] i drugih zemalja.

Akademik Šarić bio je utemeljitelj herbologije kao nauke u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i jedan od njenih pionira u onovremenoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Bio je jedan od pionira nove naučne oblasti [[alelopatija|alelopatije]], odnosno [[biohemija|biohemijskih]] inhibitornih ili stimulirajućih međuutjecaja biljaka uodređenim [[biocenoza|fitocenozama]] u [[Evropa|Evropi]]. Tokom sedam godina rukovodio je velikim jugoslavensko-američkim naučnim projektom u  jekojem istraživana alelopatija [[usjev]]a i [[korov]]a.

Pored velikog broja naučnih saopćenja koje je podnio na naučnim konferencijama u raznim gradovima širom Jugoslavije, od [[Ohrid]]a do [[Bled]]a, podnio je i više naučnih referata na međunarodnim simpozijima i kongresima: u [[Uppsala|Uppsali]], [[Moskva|Moskvi]], [[Varšava|Varšavi]], [[Leipzig]]u, [[Brno|Brnu]], [[Bratislava|Bratislavi]], [[Keszthely]]u ([[Mađarska]]), [[Poznanj]]u, [[Breighton]]u, [[Gent]]u, [[Visakapatnama]]i ([[Indija]]), [[Sidnej]]u itd. Bio je jedan od osnivača Jugoslavenskog društva za proučavanje i suzbijanje korova (u Sarajevu, 1973) i  njegov višegodišnji predsjednik. Jedan je od osnivača ''European Weed Research Society'' (''EWRS'', [[Pariz]], 1975) i dugo vremena član raznih njegovih rukovodećih organa (''Scientific Committee'', ''Educational Committee'', ''National Representative of Yugoslavia and Bosnia and Herzegovina''). Od svih osnivača EWRS-a najduže je bio aktivan u njegovim organima (30 godina). Predsjedavao je evropskim simpozijima o korovima u [[Uppsala|Uppsali]], [[Brajton]]u, [[Pariz]]u i [[Lisabon]]u.&lt;ref&gt;https://avaz.ba/vijesti/bih/494981/umro-akademik-taib-saric-utemeljitelj-herbologije-kao-nauke-u-bih.&lt;/ref&gt;

Tri decenije bio je glavni i odgovorni urednik triju časopisa iz poljoprivrede. Izabran je za evaluatora međunarodnih naučnih projekata iz oblasti poljoprivrede i zaštite okoline za [[Evropska Unija|administraciju Evropske unije]] u [[Brisel]]u. Bio je glavni urednik međunarodnog naučnog časopisa ''Herbologia'' (na engleskom) u kojem se objavljuju radovi prominentnih autora s više kontinenata. Za naučni rad i stručnu publicistiku dobio je nagradu „Veselin Masleša”. Tri puta je nominiran za laureata ''World Food Prize'' (neformalna Nobelova nagrada za hranu i poljoprivredu).

Za dopisnog člana [[ANUBiH]] izabran je 2002, a za redovnog 2008. godine.&lt;ref&gt;https://www.faktor.ba/vijest/preminuo-akademik-taib-saric/40415.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bhrt.ba/preminuo-akademik-taib-saric/ |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190705175954/http://www.bhrt.ba/preminuo-akademik-taib-saric/ |archive-date=5. 7. 2019 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Knjige==
#Taib Šarić, V. Beus, Ž. Majstorović, M. Tais, 2013. Granice rasta grada Sarajeva i regije do 2025. godine - ekološki aspekti, ANUBiH, Posebna izdanja, knj. CLIV , Odjelj. prir  i matem.  nauka, knj. 24, Sarajevo, {{ISBN|978-9958-501-94-4}}, 99 atr.
#Taib Šarić, I. Đalović, M. Đikić, 2010, Opšte ratarstvo – Praktikum, 7. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str.
#Taib Šarić, 2005, Suzbijanje korova herbicidima, Sarajevo, Poljoprivredni institut. {{ISBN|978-9958-596-04-0}}, 100 str.
#Taib Šarić, E. Hanić, S. Hadžiabulić, O. Vidačić, 2005, Savremeni načini povećanja proizvodnje hrane, Sarajevo, autori, 210 str. 
#Taib Šarić, Dž. Jarebica, Z. Čaušević, 2000, Poljoprivredne sirovine, Sarajevo, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu.
#Taib Šarić, V. Beus, D. Gadžo, M. Đikić, 1999, Uništavanje i zaštita zemljišta, Garmond, Sarajevo. {{ISBN|978-9958-765-02-0}}, 130 str. + 20 listova s tablama
#Taib Šarić, Đ. Bugarski, D. Gadžo, 1999, Ratarstvo IV: 4. razred srednje poljoprivredne škole, Sarajevo, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. ISBN 978- 9958-44-043-1, 197 str. 
#Taib Šarić, D. Bulić, 1999, Ratarstvo: za III razred poljoprivredno-prehrambene struke III, Sarajevo, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. {{ISBN|978-9958}}- 44-032-6. {{ISBN|978-9958-11-080-6}}, 180 str.
#Taib Šarić, D. Gadžo, 1998, Uticaj poljoprivrednih hemikalija na okolinu, Sarajevo, Garmond, EKOBiH – Društvo za zaštitu i unapređenje životne sredine. {{ISBN|978-9958-765-01-2}}, 131 str. + 15 listova s tablama
#Taib Šarić, Š. Muminović, 1998, Specijalno ratarstvo, Sarajevo, Garmond. {{ISBN|978-9958-765-00-4}}, 358 str.
#Taib Šarić, Dž. Bisić-Hajro, B. Šaćiragić, E. Alagić, 1997, Biljna proizvodnja [za 1. razred], Sarajevo, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. ISBN 978- 9958-44-010-5. {{ISBN|978-9958-11-000-8}}, 174 str. 116
#Taib Šarić, M. Đikić, D. Gadžo, 1997, Dvije žetve godišnje, Sarajevo, Zadrugar, Edis, 136 str. 
#Taib Šarić, 1996, Atlas korova, 5. izd., Svjetlost, Pedagoški zavod, Sarajevo, 221 str. 
#Taib Šarić, Dž. Jarebica, Z. Čaušević, 1996, Poznavanje i kontrola sirovina, Sarajevo, Studentska štamparija Univerziteta u Sarajevu, 328 str. 
#Lj. Mišić, Dž. Bisić-Hajro, Taib Šarić, 1995, Osnovi biljne proizvodnje, Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Univerzitet u Sarajevu, 227 str.
#Taib Šarić, M. Šipovac, Dž. Bisić-Hajro, 1986, Praktična nastava sa proizvodnim radom: za II razred poljoprivredne struke, Sarajevo, Svjetlost, 118 str. 
#Taib Šarić, 1991, Atlas korova, 4. izd., Sarajevo, Svjetlost, Pedagoški zavod, 221 str. 
#Taib Šarić, 1991, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 7. izd., Sarajevo, Zadrugar. {{ISBN|86-7135-071-1}}, 182 str.
#Taib Šarić, 1991, Opšte ratarstvo (univerzitetski udžbenik), 4. izd., Sarajevo, NIRO Zadrugar, 389 str. 
#Taib Šarić, 1989, Atlas korova, 3. izd., Sarajevo, Svjetlost, Pedagoški zavod, 221 str. 
#Taib Šarić, 1989, Opšte ratarstvo – Praktikum, 6. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str. 
#Taib Šarić, 1988, Opšte ratarstvo (univerzitetski udžbenik), 3. izd., Sarajevo, NIRO Zadrugar, 389 str. 
#Taib Šarić, 1988, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 6. izd., Sarajevo, Zadrugar. {{ISBN|86-7135-033-9}}, 179 str.
#Taib Šarić, 1987, Opšte ratarstvo – Praktikum, 5. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str.
#Taib Šarić, 1986, Atlas korova, 2. izd., Sarajevo, Svjetlost, Pedagoški zavod, 221 str. 
#Taib Šarić, Dž. Bisić-Hajro, B. Šaćiragić, E. Velagić-Habul, 1986, Biljna proizvodnja: za II razred poljoprivredno-veterinarske i prehrambene struke, Sarajevo, Svjetlost, 1986. {{ISBN|86-01-00367-2}}, 112 str.
#Taib Šarić, 1985, Opšte ratarstvo (univerzitetski udžbenik), 2. izd., Sarajevo, NIRO Zadrugar, 389 str. 
#Taib Šarić, 1985, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 5. izd., Sarajevo, Zadrugar, 192 str. 117 
#Taib Šarić, 1984, Opšte ratarstvo – Praktikum, 4. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str. 
#Taib Šarić, 1983, Opšte ratarstvo (univerzitetski udžbenik), 1. izd., Sarajevo, NIRO Zadrugar, 389 str. 
#Taib Šarić, 1983, Opšte ratarstvo – Praktikum, 3. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str. 
#Dž. Bisić-Hajro, R. Milosavljević, Taib Šarić, 1983, Praktična nastava sa proizvodnim radom 1 (srednjoškolski udžbenik), Sarajevo, Svjetlost. 
#Dž. Bisić-Hajro, R. Milosavljević, Taib Šarić, 1983, Osnovi biljne proizvodnje (srednjoškolski udžbenik), Sarajevo, Svjetlost. 
#Taib Šarić, 1981, Opšte ratarstvo – Praktikum, 2. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str. 
#Taib Šarić, 1980, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 4. izd., Sarajevo, Zadrugar, 208 str. 
#Taib Šarić, 1978, Atlas korova, 1. izd., Sarajevo, Svjetlost, Pedagoški zavod, 221 str. 
#Taib Šarić, 1978, Herbicidi i zemljište (skripta), Sarajevo, Poljoprivredni fakultet Sarajevo, 97 str.
#Taib Šarić, 1977, Ekologija korova (skripta), Sarajevo, Poljoprivredni fakultet Sarajevo, 88 str. 
#Taib Šarić, 1977, Agroekologija sa agrotehnikom (univerzitetski udžbenik), Sarajevo, Poljoprivredni fakultet Sarajevo, 258 str. 
#Taib Šarić, 1976, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 3. izd., Sarajevo, Zadrugar, 176 str. 
#Taib Šarić, 1974, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 2. izd., Sarajevo, Zadrugar, 169 str. 
#Taib Šarić, 1971, Korovi i njihovo uništavanje herbicidima, 1. izd., Sarajevo, Zadrugar 42. Taib Šarić, 1971, Opšte ratarstvo – Praktikum, 1. izd., Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, Zadrugar, 196 str.

===Poglavlja u knjigama ===
#Šarić, T., 2006, Poljoprivreda, U: Strategija integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, Sarajevo, Vijeće ministara BiH, Direkcija za evropske integracije: 95-100. (dostupno na: www.parco.gov.ba/?id=1353) 118 
#Šarić, T., 1987, Ekološke posljedice primjene hemikalija u biljnoj proizvodnji, U: Hrana i razvoj, Jugosl. naučna tribina, Beograd. ISBN 86- 81165-02-X: 59-66. 
#Ostojić, Z., Šarić, T., Čuturilo, S., 1983, Najrašireniji korovi, U: Priručnik izveštajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura, Savez društava za zaštitu bilja Jugoslavije, Beograd: 652-659.

==Reference==
{{Refspisak}}

==Vanjski linkovi==
*http://online.zehra.ba/images/magazin/zehra_122/index.html#p=9 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210613000814/https://online.zehra.ba/images/magazin/zehra_122/index.html#p=9 |date=13. 6. 2021 }}
*https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/profesor-nas-je-ucio-kako-treba-zivjeti
*http://balkans.aljazeera.net/vijesti/svemir-neka-nova-granica

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Šarić, Taib}}
[[Kategorija:Rođeni 1934.]]
[[Kategorija:Umrli 2019.]]
[[Kategorija:Biografije, Čapljina]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]</text>
      <sha1>7yv100bh3mx1b1a2cpf6eeih9qqruut</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Govedarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>461547</id>
    <revision>
      <id>3671205</id>
      <parentid>3670875</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:53:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10035" sha1="c8s3n9nsx87qgsxrefe9q035655m73v" xml:space="preserve">'''Blagoje Govedarica''' , [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[arheologija|arheolog]] rođen 18. novembra 1949. godine u mjestu [[Bačko Dobro Polje]], Jugoslavija (danas [[Srbija]]).

== Biografija ==
Diplomirao je na [[Filozofski fakultet u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u [[Beograd]]u 1973. godine, studij [[Arheologija|arheologije]] i [[Ilirologija|ilirologije]], gdje je i magistrirao 1980. godine. Na istom fakultetu je doktorirao 1988. godine, a habilitaciju je odbranio na [[Univerzitet u Heidelbergu|Univerzitetu u Heidelbergu]] 2000. godine.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Govedarica |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |access-date= 9. 2. 2017}}&lt;/ref&gt;

Od 1973. godine počinje raditi u [[Centar za balkanološka ispitivanja|Centru za balkanološka ispitivanja]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] u oblastima arheologije, zaštite i očuvanja spomenika kulture, gdje je i danas naučni savjetnik. Predmet njegovih istraživanja su periodi [[Bakarno doba|eneolit]]a, [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]]. Od 1992. godine djeluje u [[Njemačka|SR Njemačkoj]], gdje se pored naučnoistraživačkog bavi i pedagoškim radom na univerzitetima u [[Heidelberg]]u i [[Berlin]]u. Od 2001. godine obavlja dužnost odgovornog urednika časopisa '' [[Godišnjak]]'' u Sarajevu. Dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] od 2018. i Njemačkog arheološkog instituta.&lt;ref&gt;[http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/publikacije/default.aspx?id=1590&amp;langTag=bs-BA Blagoje Govedarica]{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Istraživačka djelatnost ==
Obavio je arheološka iskopavanja na više od 50 arheoloških lokaliteta u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Njemačka|SR Njemačkoj]], [[Moldavija|Moldaviji]] i [[Ukrajina|Ukrajini]]. 
* Praistorijsko naselje ([[gradina]]) Klisura u Kadića Brdu kod [[Sokolac|Sokoca]];&lt;ref name=&quot;Glasinačka kultura&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0%20%C2%A0  |title= Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  [                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |access-date= 9. 2. 2016                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    |archive-date= 8. 6. 2019  |archive-url= https://web.archive.org/web/20190608073110/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Reviziona istraživanja tumula na [[Glasinac|Glasincu]] (Kusače, Podilijak);&lt;ref name=&quot;Glasinačka kult&quot;&gt;{{Cite web  |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |title= Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli  |work= Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin  |access-date= 9. 2. 2016  |archive-date= 15. 4. 2021  |archive-url= https://web.archive.org/web/20210415020402/http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf  |url-status= dead  }}&lt;/ref&gt;
* Sistematska istraživanja gradina u jugozapadnoj Bosni ([[Glamočko polje]], [[Livanjsko polje]] i [[Duvanjsko polje]]) zajedno s [[Alojz Benac|Alojzom Bencem]]. Rezultati sa ovih istraživanja će doprinijeti definisanju Dinarske kulture  ([[Posuška kultura]] po [[Borivoj Čović|B. Čoviću]]);&lt;ref name=&quot;Govedarica&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |title= PRILOZI KULTURNOJ STRATOGRAFIJI PRAHISTORIJSKIH GRADINA U JUGOZAPADNOJ BOSNI |work= ANUBIH, Godišnjak 1982 |access-date= 9. 2. 2017 |archive-date= 12. 2. 2018 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180212202048/http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2020.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
* Praistorijske grobne humke ([[tumuli]])  u Kupreškom polju;
* Praistorijska gradinska naselja u [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]] (Hrvatska);
* Praistorijsko naselje i nekropola [[Waltersdorf]] kod Berlina (Njemačka);
* Praistorijsko naselje [[Rathsdorf]] kod Prenzlaua (Njemačka);
*Praistorijsko naselje [[Cealic]], Oblast Taraclia (Moldavija);
*Praistorijska nekropola [[Košary]], Oblast Odesa (Ukrajina);
* Višeslojno naselje [[Orlovka-Kartal]], Oblast Odesa (Ukrajina).

== Publikovani radovi ==
Govedarica je do sada objavio preko 100 naučnih radova i dvije monograﬁje, te priredio i izdao veći broj časopisa, zbornika i drugih naučnih izdanja.

*Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Sarajevo, 1989.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Iliri%20u%20JZB-5|[5]]]&lt;/sup&gt;
*Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradina u jugozapadnoj Bosni.&lt;sup&gt;[[Blagoje Govedarica#cite%20note-Govedarica-6|[6]]]&lt;/sup&gt;
*Zepterträger–Herrscher der Steppen (Les porteurs de sceptre - les seigneurs des Steppes). Mainz 2004.
*Oscilacije nivoa Crnog Mora i kulturni razvoj jugoistočne Evrope u vrijeme srednjeg holocena (ca. 6000-• 3000 BC). Starinar, Beograd, 53-54/2004, 9-21. 
*Finds of the Cetina type in the western Balkans hinterland and the issue of cultural and historical interpretation in the prehistoric archaeology. Vjesnik za Arheologiju i Povijest Dalmatinsku 99. Split 2006, 27-41.
*Ideološki značaj grobnih tumula i sakralna simbolika kruga,  Godišnjak/Jahrbuch 39, Sarajevo 2010, 5-22.
*Zentrum und Peripherie im 5. Jt. v. Chr.: zur Entstehung und     Ausbreitung der europäischen Kupferzeit. Prähistorische Archäologie in     Südosteuropa 25. Rahden/Westf.: Leidorf 2009, 60-73.
*Das Phänomen der balkanischen Kupferzeit.(Prähistorische Archäologie in Südosteuropa 30. Rahden/Westf.: Leidorf 2016, 11-22.
*The stratigraphy of Tumulus 6 in Shtoj  and the appearance of violin idols in the south Adriatic region. Godišnjak/Jahrbuch 45. Sarajevo 2016, 32-51.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:g}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Vrbas]]
[[Kategorija:Rođeni 1949.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arheolozi]]</text>
      <sha1>c8s3n9nsx87qgsxrefe9q035655m73v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Bačanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>469812</id>
    <revision>
      <id>3671237</id>
      <parentid>3527671</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:03:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8530" sha1="kcfoai47qnqf2nmmzx09l7jsnjia78k" xml:space="preserve">[[Datoteka:Branko_Bacanovic_Bambi.jpg|mini|Branko Bačanović]]
'''Branko Bačanović''' ([[Sarajevo]], 14. juni 1952) je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[umjetnik]] iz oblasti [[Grafički dizajn|grafičkog dizajna]]. Tokom više od četrdeset godina aktivnog rada, oblikovao je plakate i ostali propagandni materijal za sarajevska i druga bosanskohercegovačka pozorišta, kao i za neka od najvećih ostvarenja jugoslovenske kinematografije, poput filmova ''[[Sjećaš li se Doli Bel|Sjećaš li se Dolly Bell]]'' i ''[[Otac na službenom putu]]'', [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]]. Dobitnik je značajnih bosanskohercegovačkih, jugoslovenskih i međunarodnih nagrada i priznanja iz oblasti grafičkog dizajna.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/autor-plakata-za-kultne-domace-filmove-branko-bacanovic-izlaze-u-collegium-artisticumu/200125011|title=Autor plakata za kultne domaće filmove Branko Bačanović izlaže u Collegium artisticumu|last=|first=|date=25. 1. 2020|work=|access-date=29. 12. 2020|via=}}&lt;/ref&gt; Od decembra 2022. dopisni je član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBIH).]]

== Biografija ==
[[Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu]], studije grafičkog dizajna, završio je 1977. godine. Izlagao je na samostalnim i selektivnim izložbama u BiH i inostranstvu (SAD, Rusija, Kanada, Meksiko, Poljska, Finska, Francuska, Belgija, Kuba, Bugarska, Njemačka, Slovačka, Alžir, Japan, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija...). Od 1983. ima status samostalnog umjetnika BiH, od 1992. status izuzetnog umjetnika ULUPUBiH-a, od 2013. status zaslužnog umjetnika ULUPUuBiH-a, kao i status istaknutog samostalnog umjetnika Kantona Sarajevo. Dužnost predsjednika Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ULUPUBiH) obavljao je od 1988. do 1990.

U vrijeme [[Zimske olimpijske igre 1984.|Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984.]], bio je zadužen za izradu vizuelnog identiteta promotivnih materijala (Priručnik grafičkih standarda, projekat sistema ulaznica, vizuelni identitet Olimpijskog muzeja). Bačanović se ogledao u svim oblicima grafičkog dizajna: kompletnim vizuelnim identitetom manifestacija i kompanija, sistemom vizuelizacije u enterijeru i eksterijeru, opremama knjiga i monografija i različitim ilustracijama. Uža specijalnost mu je vizuelni identitet pozorišta, pozorišnih predstava i festivala, likovnih izložbi i svih oblasti kulture, a ističe se i po tome jer je u bosanskohercegovačkim pozorištima uveo praksu tretiranja pozorišnog plakata kao dijela predstave. Bačanović je autor plakata za kultne filmove jugoslovenske kinematografije [[Sjećaš li se Dolly Bell?|''Sjećaš li se Dolly Bell'']] i ''[[Otac na službenom putu]]'', a vizuelno je oplemenio i monografiju [[Dubravko Lovrenović|Dubravka Lovrenovića]] &quot;Stećci&quot;, koja je, kao malo koja druga knjiga, doprinijela ispravnom naučnom razumijevanju naše prošlosti.

== Nagrade i priznanja== 
=== Nagrade u Bosni i Hercegovini===
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1979.);
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1980.);
* ''Godišnja nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Godišnjoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine - ULUPUBiH  (Sarajevo 1980.);
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1981);
* ''Nagrada &quot;Roko Antonić&quot;'' za unaprjeđenje grafičkog dizajna na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1982.);
* ''Godišnja nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Godišnjoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Bosne i Hercegovine - ULUPUBiH (Sarajevo 1984.);
* ''Godišnja nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Godišnjoj izložbi Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika Bosne i Hercegovine - ULUPUBiH (Sarajevo 1985.);
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna na'' Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1986.);
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Izložbi „Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1988.);
* ''„GRAND-PRIX&quot; za najbolje ostvarenje iz svih oblasti primijenjene umjetnosti'' na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1989.)
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' na Izložbi „Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1990.)
* ''&quot;GRAND-PRIX&quot; za najbolje ostvarenje iz svih oblasti primijenjene umjetnost''i na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo 1992.);
* ''Nagrada za najbolje ostvarenje iz oblasti grafičkog dizajna'' (Pozorišni plakat) na Izložbi &quot;Collegium Artisticum&quot; (Sarajevo, 2013.).

=== Jugoslovenske nagrade===
* ''Specijalna diploma i pohvala'' na Jugoslovenskom trijenalu pozorišnog plakata i programa &quot;Sterijino pozorje&quot; (Novi Sad 1979.);
* ''Druga nagrada i srebrna plaketa'' za cjelokupnu grafičku opremu predstava sarajevskih pozorišta na Jugoslovenskom trijenalu pozorišnog plakata i programa &quot;Sterijino pozorje&quot; (Novi Sad 1985.);
*Nagrada Fonda za unapređenje likovne umetnosti &quot;Moša Pijade&quot; (Beograd, 1991.);
* ''Treća nagrada i bronzana plaketa'' za plakat predstave &quot;Plava Jevrejka&quot; na Jugoslovenskom trijenalu pozorišnog plakata i programa &quot;Sterijino pozorje&quot; (Novi Sad 1992.);

=== Nagrade na konkursima===
* ''Prva nagrada'' na Internom konkursu Akademije likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine (ALUBiH) za znak i logo Akademije, te plakat i katalog izložbe &quot;Generacija 1&quot; (prva generacija ALU). (Sarajevo, 1976.);
* ''Prva nagrada na pozivnom konkursu za plakat'' Festivala malih i eksperimentalnih scena - MESS (Sarajevo 1980.);
* ''Prva nagrada na pozivnom konkursu za plakat'' Prvog bijenala jugoslovenskog lutkarstva (Sarajevo 1980.);
* ''Prva nagrada na pozivnom konkursu za plakat'' Festivala malih i eksperimentalnih scena - MESS (Sarajevo 1982.);
* ''Prva nagrada na pozivnom konkursu za plakat'' Kongresa sindikata BiH (Sarajevo, 1982.);
* ''Prva nagrada na pozivnom konkursu za plakat o &quot;Olimpizmu&quot;'' (Sarajevo 1982.);
* ''Prva nagrada na pozivnom konkursu za plakat'' Festivala malih i eskperimentalnih scena – MESS (Sarajevo 1988.)
* ''Specijalna nagrada za vizuelni identitet urbanističko-arhitektonskog projekta'' na konkursu &quot;Radićeva ulica&quot; (Zajednički projekat sa Zrinkom Rudež i Kenanom Solakovićem) (Sarajevo 1990.):

=== Međunarodne nagrade===

* ''Prva nagrada i zlatna plaketa''  za cjelokupnu grafičku sliku sarajevskih pozorišta na trijenalu pozorišnog plakata i programa &quot;Sterijino pozorje&quot; (Novi Sad 2004.)
* ''Specijalna nagrada i Zlatna plaketa Sterijinog pozorja za plakat'' predstave &quot;Cirkus Inferno&quot; (Novi Sad 2007.);

== Galerija ==

* https://www.wikiart.org/en/branko-bacanovic-bambi

== Vanjski linkovi ==

* https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/branko-bacanovic-dizajner-stoji-iza-svog-rada-531118
* http://museuminexile.com/index.php/designers/branko-bacanovic
* https://www.monitor.co.me/o-majmunima-ribama-i-grafickom-dizajnu/

== Izvori==
Grafički kontinuiteti : 1977-2017 = Graphic continuities : 1977-2017; Bačanović, Branko. Sarajevo : Internacionalni multireligijski i interkulturalni centar = International Multireligious and Intercultural Center, 2020. ISBN - 978-9958-9786-9-2; COBISS.BH-ID - 28436486

Branko Bačanović : izložba kulturni plakat Sarajevo, 1976 - 1992. : organizatori Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Internacionalni umlitrligijski i interkulturni centar (IMIC) : exibition cultural poster, Sarajevo, 1976 - 1992 : organizers Ministry of Culture and the Sports of the Sarajevo Kanton, Intrernational Multireligious and Intercultural Centre (IMIC). COBISS.BH-ID - 512092873

Branko Bačanović : izložba art plakat Sarajevo, 2001 - 2007 : exibition art poster, Sarajevo, 2001 - 2007. Gradska galerija Collegium Artisticum : Narodno pozorište Sarajevo, 2008. COBISS.BH-ID - 25295110

==Reference==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bačanović, Branko}}
[[Kategorija:Rođeni 1952.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački grafički dizajneri]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>kcfoai47qnqf2nmmzx09l7jsnjia78k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Siniša Malešević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>473329</id>
    <revision>
      <id>3671182</id>
      <parentid>3655973</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:46:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5715" sha1="4tloyrcjdu0ozui8hb2oy9bcrpo0rby" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Siniša Malešević
| slika              = 
[[Datoteka:Sinisa1.jpg|mini]]
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1969|04|05}}
| mjesto_rođenja     = [[Banja Luka]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFRJ]]
| datum_smrti        = &lt;!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --&gt;
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = Sociolog
| godine_aktivnosti  = 2002–
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Siniša Malešević''' (rođen 5. aprila 1969) jest [[Irska|irski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Sociologija|sociolog]] koji je redovni profesor na [[Univerzitetski koledž u Dublinu|Univerzitetskom koledžu u Dublinu]] (Irska).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://people.ucd.ie/sinisa.malesevic|title=Sinisa Malesevic – Bio|website=people.ucd.ie|publisher=University College Dublin|access-date=16. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; Također je viši naučni saradnik i istraživač na [[Conservatoire national des arts et métiers|CNAM]]-u u [[Pariz]]u (Francuska). Maleševićevi istraživački interesi uključuju komparativno-historijsku i teorijsku analizu [[Etnička grupa|etniciteta]], [[Nacionalna država|nacionalnih država]], [[Nacionalizam|nacionalizma]], [[Carstvo|carstava]], [[Ideologija|ideologije]], [[rat]]a, nasilja i socioloških teorija.

Autor je deset i urednik devet knjiga i tomova, uključujući monografije ''Ideologija, legitimitet i nova država'' (2002), ''Sociologija etniciteta'' (2004), ''Identitet kao ideologija'' (2006), ''Sociologija rata i nasilja'' (2010), ''Države-nacije i nacionalizmi'' (2013), ''Uspon organizovane brutalnost''i (2017), ''Utemeljeni nacionalizmi'' (2019) i ''Zašto se ljudi bore?'' (2022). ''Uspon organizovane brutalnosti'' dobitnik je nagrade za najbolju knjigu 2018. [[Američko sociološko udruženje|Američkog sociološkog udruženja]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.asanet.org/asa-communities/asa-sections/current-sections/peace-war-and-social-conflict/peace-war-and-social-conflict-award-recipient-history|title=Peace, War and Social Conflict Award Recipient History|date=|website=American Sociological Association|language=en|access-date=16. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; a ''Utemeljeni nacionalizmi'' bio je drugoplasirani (počasno priznanje) nagrade Stein Rokkan za komparativna društvene istraživanja.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ucd.ie/sociology/newsandevents/latestnews/grounded-nationalisms-2020-rokkan/|title=Grounded Nationalisms is runner-up (honourable mention) in the 2020 Stein Rokkan Award|website=UCD School of Sociology|access-date=16. 3. 2021|archive-date=19. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419145552/https://www.ucd.ie/sociology/newsandevents/latestnews/grounded-nationalisms-2020-rokkan/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
'Zašto se ljudi bore' dobitnik je nagrade za izvanrednu knjigu Američkog sociološkog udruženja za 2023., a također je ušao u uži izbor za nagradu za najbolju knjigu Društva za istraživanje sukoba 2023. 
2023. godine prof. Malešević je dobio nagradu Robin M. Williams, Jr. za izuzetan doprinos istraživanjima, podučavanju i službi od Američkog sociološkog udruženja. 
Malešević je također autor preko 140 recenziranih članaka u međunarodnim časopisima i poglavljima knjiga te je održao više od 200 pozvanih predavanja širom svijeta. Njegov rad preveden je na brojne jezike, uključujući [[Albanski jezik|albanski]], [[Arapski jezik|arapski]], [[Kineski jezik|kineski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Indonezijski jezik|indonezijski]], [[Japanski jezik|japanski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Portugalski jezik|portugalski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Španski jezik|španski]], [[Turski jezik|turski]] i [[Ruski jezik|ruski]]. Prije je obavljao dužnosti istraživača i predavača na Institutu za međunarodne odnose ([[Zagreb]]), Centru za proučavanje nacionalizma, CEU ([[Prag]]) – gdje je radio s [[Ernest Gellner|Ernestom Gellnerom]] – i na [[Nacionalni univerzitet Irske u Galwayu|Nacionalnom univerzitetu Irske u Galwayu]]. Također je bio gostujući profesor i istraživač na Université Libre de Bruxelles (Eric Remacle profesor na studijama sukoba i mira), Institutu za humane nauke u Beču, Londonskoj školi ekonomije, Univerzitetu Uppsala i Nizozemskom institutu za napredne humanističke studije i društvene nauke u [[Amsterdam]]u.

U 2010. izabran je za člana [[Kraljevska irska akademija|Kraljevske irske akademije]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ria.ie/sinisa-malesevic|title=Sinisa Malesevic|date=19. 10. 2015|website=Royal Irish Academy|language=en|access-date=16. 3. 2021|archive-date=9. 5. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210509135849/https://www.ria.ie/sinisa-malesevic|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; u 2012. izabran je za vanjskog člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/index.php/bs/clanstvo/clanovi|title=Članovi|website=www.anubih.ba|access-date=16. 3. 2021}}&lt;/ref&gt; a u 2014. izabran je za člana Academia Europaea.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.ae-info.org/ae/Member/Malesevic_Sinisa|title=Academy of Europe: Malesevic Sinisa|website=ae-info.org|access-date=16. 3. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Malešević, Siniša}}
[[Kategorija:Rođeni 1969.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]</text>
      <sha1>4tloyrcjdu0ozui8hb2oy9bcrpo0rby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak agencija i institucija Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>482804</id>
    <revision>
      <id>3671363</id>
      <parentid>3669671</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T10:35:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>212.39.120.186</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Agencije */</comment>
      <origin>3671363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37489" sha1="c4o8vjnv1s4y6pyov78bshiptvqvijs" xml:space="preserve">{{Politika Bosne i Hercegovine}}

U ovom članku nalazi se spisak svih agencija i institucija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] na svim nivoima,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/|title=Adresar institucija u Bosni i Hercegovini|website=www.adresar.ads.gov.ba|access-date=3. 10. 2021|archive-date=17. 9. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185003/http://adresar.ads.gov.ba/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://skupstinabd.ba/index.php/ba/pristup-informacijama/adresar-institucija-bih.html|title=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|date=5. 4. 2023|website=Skupština Brčko distrikta - Adresar institucija BiH|language=bs-ba|access-date=5. 4. 2023}}&lt;/ref&gt; uključujući agencije i institucije [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|title=Adresar - Spisak institucija Federacije BiH|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927035804/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=4|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; [[Republika Srpska|Republike Srpske]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|title=Adresar - Spisak institucija Republike Srpske|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927085845/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=5|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; i [[Brčko distrikt]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|title=Adresar - Spisak institucija Brčko distrikta|date=27. 9. 2017|website=adresar.ads.gov.ba|access-date=17. 7. 2023|archive-date=27. 9. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170927200905/http://www.adresar.ads.gov.ba/list.php?groupid=6|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vlada.bdcentral.net/Content/Read/institucije|title=Institucije Brčko distrikta BiH|website=www.vlada.bdcentral.net|access-date=8. 9. 2023}}{{Mrtav link}}&lt;/ref&gt;

== Bosna i Hercegovina ==

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu BiH]]
|ADS
|{{URL|https://www.ads.gov.ba/|ads.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine|Agencija za javne nabavke BiH]]
|AJN
|{{URL|https://www.javnenabavke.gov.ba/bs-Latn-BA/|javnenabavke.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za poštanski promet Bosne i Hercegovine|Agencija za poštanski promet BiH]]
|RAP
|{{URL|http://www.rap.ba/?lang=bs|rap.ba}}
|-
|[[Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine|Agencija za rad i zapošljavanje BiH]]
|ARZ
|{{URL|http://www.arz.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=151&amp;pageIndex=1|arz.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine|Agencija za sigurnost hrane BiH]]
|FSA
|{{URL|https://fsa.gov.ba/bs/|fsa.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine|Agencija za statistiku BiH]]
|BHAS
|{{URL|https://bhas.gov.ba/|bhas.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za antidoping kontrolu Bosne i Hercegovine|Agencija za antidoping kontrolu BiH]]
|ADA
|{{URL|https://www.ada.gov.ba/index.php/bs/?lang=ba|ada.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH]]
|IDDEEA
|{{URL|https://www.iddeea.gov.ba/index.php?lang=bs|iddeea.gov.ba}}
|-
|[[Izvozno kreditna agencija Bosne i Hercegovine|Izvozno kreditna agencija BiH]]
|IGA
|{{URL|http://iga.gov.ba/|iga.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine|Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH]]
|ALMBiH
|{{URL|http://www.almbih.gov.ba/|almbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine|Agencija za nadzor nad tržištem BiH]]
|ANNT
|{{URL|http://annt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|annt.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine|Agencija za osiguranje depozita BiH]]
|AOD
|{{URL|https://aod.ba/|aod.ba}}
|-
|[[Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini|Agencija za osiguranje u BiH]]
|AZOBiH
|{{URL|http://www.azobih.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=206&amp;pageIndex=1|azobih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine|Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH]]
|APOSO
|{{URL|https://aposo.gov.ba/bs/|aposo.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini|Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH]]
|FIPA
|{{URL|http://www.fipa.gov.ba/o_fipa/usluge/default.aspx?id=216&amp;langTag=bs-BA|fipa.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine|Agencija za ravnopravnost spolova BiH]]
|ARS
|{{URL|https://arsbih.gov.ba/|arsbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine|Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH]]
|HEA
|{{URL|https://www.hea.gov.ba/|hea.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini|Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH]]
|AZIP
|{{URL|http://www.azlp.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=147&amp;pageIndex=1|azip.ba}}
|-
|[[Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine|Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH]]
|APIK
|{{URL|http://www.apik.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=194&amp;pageIndex=1|apik.ba}}
|-
|Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine
|BHANSA
|bhansa.gov.ba
|-
|[[Državna agencija za istrage i zaštitu]]
|SIPA
|{{URL|http://www.sipa.gov.ba/bs|sipa.gov.ba}}
|-
|[[Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine|Obavještajno-sigurnosna agencija]]
|OSA
|{{URL|https://www.osa-oba.gov.ba/index.html|osa-oba.gov.ba}}
|-
|[[Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine|Regulatorna agencija za komunikacije BiH]]
|RAK
|{{URL|https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/|rak.ba}}
|}

=== Institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine|Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja BiH]]
|CIP
|{{URL|http://www.cip.gov.ba/bs|cip.gov.ba}}
|-
|[[Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini|Centar za uklanjanje mina u BiH]]
|BHMAC
|{{URL|http://www.bhmac.org/?lang=bs|bhmac.org}}
|-
|[[Centralna banka Bosne i Hercegovine|Centralna banka BiH]]
|CBBiH
|{{URL|https://www.cbbh.ba/?lang=bs|cbbh.ba}}
|-
|[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|Centralna izborna komisija BiH]]
|CIK
|{{URL|https://www.izbori.ba/default.aspx?Lang=3|izbori.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine|Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH]]
|DKPT
|{{URL|http://www.dkpt.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=135&amp;pageIndex=1|dkpt.ba}}
|-
|[[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje BiH]]
|DEP
|{{URL|http://www.dep.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=139&amp;pageIndex=1|dep.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije BiH]]
|DEI
|{{URL|https://www.dei.gov.ba/|dei.gov.ba}}
|-
|[[Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine|Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH]]
|BHDCA
|{{URL|http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/|bhdca.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Komisija za deminiranje Bosne i Hercegovine|Komisija za deminiranje BiH]]
| rowspan=&quot;4&quot; | -
| -
|-
|[[Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije BiH]]
|{{URL|http://www.koncesijebih.ba/home/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;lang=bs-BA|koncesijebih.ba}}
|-
|[[Komisija za provođenje carinske politike Bosne i Hercegovine|Komisija za provođenje carinske politike BiH]]
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|-
|[[Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom Bosne i Hercegovine|Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom BiH]]
|-
|[[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]]
|KONS
|{{URL|http://www.kons.gov.ba/?lang=bs|kons.gov.ba}}
|-
|[[Državna regulatorna komisija za električnu energiju Bosne i Hercegovine|Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH]]
|DERK
|{{URL|http://www.derk.ba/|derk.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini|Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH]]
|OZP
|{{URL|https://www.ozp.gov.ba/|ozp.gov.ba}}
|-
|[[Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH]]
| -
|{{URL|https://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&amp;lang=BS|ombudsmen.gov.ba}}
|-
|[[Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine|Institut za akreditiranje BiH]]
|BATA
|{{URL|http://www.bata.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA|bata.gov.ba}}
|-
|[[Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine|Institut za intelektualno vlasništvo BiH]]
|IPR
|{{URL|http://www.ipr.gov.ba/bs|ipr.gov.ba}}
|-
|[[Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine]]
|MET
|{{URL|https://www.met.gov.ba/bs-Latn-BA/|met.gov.ba}}
|-
|[[Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine]]
|ISBiH
|{{URL|https://isbih.gov.ba/|isbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]]
|MVP
|{{URL|http://www.mvp.gov.ba/default.aspx?template_id=43&amp;pageIndex=1|mvp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]]
|MVTEO
|{{URL|http://www.mvteo.gov.ba/?lang=bs|mvteo.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]]
|MFT
|{{URL|https://www.mft.gov.ba/?lang=bs|mft.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]]
|MKT
|{{URL|http://www.mkt.gov.ba/|mkt.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]]
|MCP
|{{URL|http://www.mcp.gov.ba/?lang=bs|mcp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]]
|MHRR
|{{URL|http://mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=127&amp;pageIndex=1|mhrr.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]]
|MPR
|{{URL|http://mpr.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=115&amp;pageIndex=1|mpr.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]]
|MSB
|{{URL|http://msb.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|msb.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]
|MOD
|{{URL|http://mod.gov.ba/Default.aspx?template_id=143&amp;pageIndex=1|mod.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]
|PSBiH
| rowspan=&quot;3&quot; |{{URL|https://www.parlament.ba/|parlament.ba}}
|-
|[[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
|PD PSBiH
|-
|[[Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine]]
|DN PSBiH
|-
|[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]
| rowspan=&quot;5&quot; | -
|{{URL|http://www.predsjednistvobih.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=155&amp;pageIndex=1|predsjednistvobih.ba}}
|-
|[[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=91&amp;pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}}
|-
|[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://www.ustavnisud.ba/|ustavnisud.ba}}
|-
|[[Sud Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|http://www.sudbih.gov.ba/|sudbih.gov.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|http://www.tuzilastvobih.gov.ba/|tuzilastvobih.gov.ba}}
|-
|[[Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine]]
|VSTV
|{{URL|https://vstv.pravosudje.ba/vstvfo/B/141|vstv.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine]]
|PBR
|{{URL|https://pbr.gov.ba/bs-Latn-BA/|pbr.gov.ba}}
|-
|[[Granična policija Bosne i Hercegovine]]
|GP BiH
|{{URL|http://www.granpol.gov.ba/?lang=bs|granpol.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH]]
|PARCO
|{{URL|https://parco.gov.ba/|parco.gov.ba}}
|-
|[[Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine|Ured za razmatranje žalbi BiH]]
|URZ
|{{URL|https://urz.gov.ba/index.php?id=01&amp;jezik=bs|urz.gov.ba}}
|-
|[[Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju institucija BiH]]
| -
|{{URL|http://www.revizija.gov.ba/|revizija.gov.ba}}
|-
|[[Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine|Ured za veterinarstvo BiH]]
|VET
|{{URL|http://www.vet.gov.ba/v2/?lang=bs|vet.gov.ba}}
|-
|[[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo BiH]]
| -
|{{URL|https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&amp;langTag=bs-BA&amp;template_id=92&amp;pageIndex=1|vijeceministara.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine|Služba za poslove sa strancima BiH]]
|SPS
|{{URL|http://sps.gov.ba/|sps.gov.ba}}
|-
|[[Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine|Služba za zajedničke poslove institucija BiH]]
|SZZP
|{{URL|http://www.szzp.gov.ba/|szzp.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Arhiv Bosne i Hercegovine]]
| ABiH
|{{URL|http://www.arhivbih.gov.ba/|arhivbih.gov.ba}}
|-
|[[Uprava za indirektno oporezivanje|Uprava za indirektno oporezivanje BiH]]
|UINO
|{{URL|http://www.new.uino.gov.ba/bs|uino.gov.ba}}
|-
|[[Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine|Vanjskotrgovinska komora BiH]]
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|{{URL|https://www.komorabih.ba/|komorabih.ba}}
|-
|[[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe BiH]]
| -
|-
|[[Fond za povratak Bosne i Hercegovine]]
|FZP
|{{URL|http://www.fondzapov.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&amp;template_id=189&amp;pageIndex=1|fondzapov.gov.ba}}
|-
|[[Dom za ljudska prava Bosne i Hercegovine|Dom za ljudska prava BiH]]
|HRC
|{{URL|http://hrc.ustavnisud.ba/bosnian/home.htm|hrc.ustavnisud.ba}}
|-
|[[Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine|Konkurencijsko vijeće BiH]]
|BiHKONK
|{{URL|http://bihkonk.gov.ba/|bihkonk.gov.ba}}
|}

== Federacija Bosne i Hercegovine ==
{{Politika Federacije Bosne i Hercegovine}}

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za bankarstvo FBiH]]
|FBA
|{{URL|https://www.fba.ba/|fba.ba}}
|-
|[[Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine|Agencija za državnu službu FBiH]]
|ADSFBiH
|{{URL|https://www.adsfbih.gov.ba/|adsfbih.gov.ba}}
|-
|[[Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH]]
|AKAZ
|{{URL|http://www.akaz.ba/|akaz.ba}}
|-
|[[Agencija za privatizaciju u Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine|Agencija za privatizaciju u FBiH]]
|APF
|{{URL|http://www.apf.gov.ba/default.aspx?pageIndex=1&amp;langTag=bs-BA|apf.gov.ba}} 
|}

=== Institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Federalna uprava civilne zaštite]]
|FUCZ
|{{URL|http://www.fucz.gov.ba/|fucz.gov.ba}}
|-
|[[Federalna uprava policije]]
|FUP
|{{URL|http://fup.gov.ba/|fup.gov.ba}}
|-
|[[Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]]
|FGU
|{{URL|https://www.fgu.com.ba/bs/|fgu.com.ba}}
|-
|[[Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine|Poreska uprava FBiH]]
|PUFBiH
|{{URL|https://www.pufbih.ba/v1/|pufbih.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Federalni hidrometeorološki zavod]]
|FHMZ
|{{URL|https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/index.php|fhmzbih.gov.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje|Federalni zavod za MIOPIO]]
|FZ MIOPIO
|{{URL|https://www.fzmiopio.ba/?lang=ba|fzmiopio.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za programiranje razvoja]]
|FZZPR
|{{URL|https://www.fzzpr.gov.ba/|fzzpr.gov.ba}}
|-
|[[Federalni zavod za statistiku]]
|FZS
|{{URL|https://fzs.ba/|fzs.ba}}
|-
|[[Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za javno zdravstvo FBiH]]
|ZZJZ FBiH
|{{URL|https://www.zzjzfbih.ba/|zzjzfbih.ba}}
|-
|[[Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine|Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH]]
|ZTM FBiH
|{{URL|https://www.ztmfbih.ba/|ztmfbih.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Parlament Federacije Bosne i Hercegovine|Parlament Federacije BiH]]
|PFBiH
|{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/|parlamentfbih.gov.ba}}
|-
|[[Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamenta FBiH]]
|PD PFBiH
|{{URL|https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/|predstavnickidom-pfbih.gov.ba}}
|-
|[[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Parlamenta FBiH]]
|DN PFBiH
|{{URL|https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/|parlamentfbih.gov.ba}}
|-
|[[Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine]]
| rowspan=&quot;3&quot; | -
|{{URL|https://www.predsjednikfbih.gov.ba/|predsjednikfbih.gov.ba}}
|-
|[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]
|{{URL|https://www.ustavnisudfbih.ba/bs/index.php|ustavnisudfbih.ba}}
|-
|[[Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine]]
|VSUD FBiH
|{{URL|https://vsud-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/70|vsud-fbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine|Federalno tužilaštvo FBiH]]
|FT FBiH
|{{URL|https://ft-fbih.pravosudje.ba/vstvfo/B/97|ft-fbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Federalno pravobranilaštvo]]
| -
|{{URL|http://pravobranilastvofbih.gov.ba/|pravobranilastvofbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo unutrašnjih poslova FBiH]]
|FMUP
|{{URL|http://www.fmup.gov.ba/v2/|fmup.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde FBiH]]
|FMP
|{{URL|https://www.fmp.gov.ba/bs/|fmp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija FBiH]]
|FMF
|{{URL|http://www.fmf.gov.ba/v2/index.php|fmf.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH]]
|FMERI
|{{URL|https://fmeri.gov.ba/|fmeri.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH]]
|FMPIK
|{{URL|http://fmpik.gov.ba/bh/|fmpik.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH]]
|FMRSP
|{{URL|https://fmrsp.gov.ba/|fmrsp.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica FBiH]]
|FMROI
|{{URL|https://fmroi.gov.ba/|fmroi.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH]]
|FMBI
|{{URL|https://fmbi.gov.ba/|fmbi.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo zdravstva FBiH]]
|FMOH
|{{URL|http://fmoh.gov.ba/|fmoh.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH]]
|FMON
|{{URL|http://fmon.gov.ba/|fmon.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo kulture i sporta FBiH]]
|FMKS
|{{URL|https://www.fmks.gov.ba/|fmks.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine FBiH]]
|FMT
|{{URL|https://fmt.gov.ba/|fmt.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo prostornog uređenja FBiH]]
|FMPU
|{{URL|https://fmpu.gov.ba/|fmpu.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH]]
|FMPVS
|{{URL|https://fmpvs.gov.ba/|fmpvs.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH]]
|FMRPO
|{{URL|https://www.fmrpo.gov.ba/|fmrpo.gov.ba}}
|-
|[[Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine|Ministarstvo okoliša i turizma FBiH]]
|FMOIT
|{{URL|https://www.fmoit.gov.ba/|fmoit.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ured za informiranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za informiranje FBiH]]
| rowspan=&quot;5&quot; | -
| rowspan=&quot;3&quot; | -
|-
|[[Ured za nadzor društava za osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za nadzor društava za osiguranje FBiH]]
|-
|[[Ured za reviziju proračuna u Federaciji Bosne i Hercegovine|Ured za reviziju proračuna u Federaciji BiH]]
|-
|[[Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za suradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava FBiH]]
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/sa_suradnju_i_zast_pred_komis.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije Federacije Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU]]
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/uredi%20i%20sluzbe/zaknodavstvo.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine|Gender centar FBiH]]
|GCFBiH
|{{URL|https://www.gcfbih.gov.ba/|gcfbih.gov.ba}}
|-
|[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u FBiH]]
|CEST FBiH
|{{URL|http://www.fbih.cest.gov.ba/|fbih.cest.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Komisija za koncesije Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za koncesije FBiH]]
| -
| -
|-
|[[Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine|Komisija za vrijednosne papire FBiH]]
|KOMVP
|{{URL|https://www.komvp.gov.ba/|komvp.gov.ba}}
|-
|[[Federalna komisija za nestale osobe]]
| -
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bosanski/posebna%20tijela/nestali.php|fbihvlada.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Federalna direkcija robnih rezervi]]
|FDRR
|{{URL|https://www.fdrr.gov.ba/|fdrr.gov.ba}}
|-
|[[Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine|Privredna komora FBiH]]
|KFBiH
|{{URL|https://kfbih.com/|kfbih.com}}
|-
|[[Registar vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine|Registar vrijednosnih papira FBiH]]
|RVP
|{{URL|https://www.rvp.ba/|rvp.ba}}
|-
|[[Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Herccegovine|Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH]]
| -
|{{URL|https://fbihvlada.gov.ba/bs/sluzba-za-zajednicke-poslove-organa-i-tijela-fbih|fbihvlada.gov.ba}}
|-
|[[Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine]]
|AFBiH
|{{URL|http://www.arhivfbih.gov.ba/index.php/bs/|arhivfbih.gov.ba}}
|}

== Republika Srpska ==
{{Politika Republike Srpske}}

=== Agencije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Agencija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Agencija za državnu upravu Republike Srpske|Agencija za državnu upravu RS]]
|ADURS
|{{URL|https://adu.vladars.net/|adu.vladars.net}}
|-
|[[Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske|Agencija za agrarna plaćanja RS]]
|AAP
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/agencije/aap/Pages/default.aspx|vladars.net - aap}}
|-
|[[Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske|Agencija za upravljanje oduzetom imovinom RS]]
|AUOIRS
|{{URL|https://auoirs.net/|auoirs.net}}
|-
|[[Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske|Agencija za visoko obrazovanje RS]]
|AVORS
|{{URL|https://www.avors.org/index.php/sr/|avors.org}}
|-
|[[Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske|Agencija za bezbjednost saobraćaja RS]]
|ABSRS
|{{URL|https://www.absrs.org/index.php?id_jezik=1&amp;pismo=lat|absrs.org}}
|-
|[[Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske|Agencija za sertifikaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite RS]]
|ASKVA
|{{URL|https://www.askva.org/askva.html|askva.org}}
|}

=== Institucije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Republička direkcija za obnovu i izgradnju]]
|RDOI
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/direkcije/rdoi/Pages/default.aspx|vladars.net - rdoi}}
|-
|[[Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme]]
| -
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Pages/rep_dir_za_promet_naoruzanja_i_vo.aspx|vladars.net - direkcija}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove]]
|RGU RS
|{{URL|https://www.rgurs.org/sr-lat|rgurs.org}}
|-
|[[Republička uprava za inspekcijske poslove]]
| -
|{{URL|http://www.inspektorat.vladars.net/|inspektorat.vladars.net}}
|-
|[[Republička uprava civilne zaštite]]
|RUCZ RS
|{{URL|https://ruczrs.org/?script=lat|ruczrs.org}}
|-
|[[Republička uprava za igre na sreću]]
|RUIS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/OM/RU/RUIS/Pages/default.aspx|vladars.net - ruis}}
|-
|[[Poreska uprava Republike Srpske]]
|PU RS
|{{URL|https://poreskaupravars.org/?lang=lat|poreskaupravars.org}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republički sekretarijat za zakonodavstvo]]
|SZZ
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/szz/Pages/default.aspx|vladars.net - szz}}
|-
|[[Republički sekretarijat za vjere]]
|RSV
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/rsv/Pages/default.aspx|vladars.net - rsv}}
|-
|[[Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije]]
| -
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mirl/Pages/default.aspx|vladars.net - mirl}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republički zavod za statistiku]]
|RZS
|{{URL|https://www.rzs.rs.ba/|rzs.rs.ba}}
|-
|[[Republički pedagoški zavod]]
|RPZ
|{{URL|https://www.rpz-rs.org/jezik/lat|rpz-rs.org}}
|-
|[[Republički zavod za standardizaciju i metrologiju]]
|RZSM
|{{URL|https://rzsm.org/|rzsm.org}}
|-
|[[Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa]]
|RZZZS
|{{URL|https://nasljedje.org/|nasljedje.org}}
|-
|[[Republički hidrometeorološki zavod]]
|RHMZRS
|{{URL|https://rhmzrs.com/|rhmzrs.com}}
|-
|[[Republički zavod za geološka istraživanja]]
| -
|{{URL|https://www.geozavodrs.com/|geozavodrs.com}}
|-
|[[Republički zavod za obrazovanje odraslih]]
|MPOO
|{{URL|http://www.mpoo.org/|mpoo.org}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Narodna skupština Republike Srpske]]
|NSRS
|{{URL|https://www.narodnaskupstinars.net/ narodnaskupstinars.net}}
|-
|[[Vijeće naroda Republike Srpske]]
|VNRS
|{{URL|https://www.vijecenarodars.net/|vijecenarodars.net}}
|-
|[[Senat Republike Srpske]]
| rowspan=&quot;4&quot; | -
| -
|-
|[[Predsjednik Republike Srpske]]
|{{URL|https://www.predsjednikrs.rs/rs/|predsjednikrs.net}}
|-
|[[Vlada Republike Srpske]]
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-sp-cyrl/Pages/default.aspx|vladars.net}}
|-
|[[Ustavni sud Republike Srpske]]
|{{URL|http://www.ustavnisud.org/Default.aspx?lang=bos|ustavnisud.org}}
|-
|[[Vrhovni sud Republike Srpske]]
|VSUD RS
|{{URL|https://vsud-rs.pravosudje.ba/vstvfo/B/118|vsud-rs.pravosudje.ba}}
|-
|[[Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske]]
|RT-RS
|{{URL|https://rt-rs.pravosudje.ba/vstvfo/S/108|rt-rs.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravobranilaštvo Republike Srpske]]
| -
|{{URL|https://pravobranilastvors.net/|pravobranilastvors.net}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Ministarstvo finansija Republike Srpske|Ministarstvo finansija RS]]
|MF RS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mf/Pages/default.aspx|vladars.net - mf}}
|-
|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutrašnjih poslova RS]]
|MUP RS
|{{URL|https://mup.vladars.net/lat/index.php|mup.vladars.net}}
|-
|[[Ministarstvo pravde Republike Srpske|Ministarstvo pravde RS]]
|MPR
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpr/Pages/default.aspx|vladars.net - mpr}}
|-
|[[Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske|Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS]]
|MULS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/muls/Pages/default.aspx|vladars.net - muls}}
|-
|[[Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske|Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS]]
|MEOI
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/meoi/Pages/default.aspx|vladars.net - meoi}}
|-
|[[Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske|Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS]]
|MPB
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpb/Pages/default.aspx|vladars.net - mpb}}
|-
|[[Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske|Ministarstvo trgovine i turizma RS]]
|MTT
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mtt/Pages/default.aspx|vladars.net - mtt}}
|-
|[[Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske|Ministarstvo saobraćaja i veza RS]]
|MSV
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/msv/Pages/default.aspx|vladars.net - msv}}
|-
|[[Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske|Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS]]
|MPS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mps/Pages/default.aspx|vladars.net - mps}}
|-
|[[Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske|Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS]]
|MGR
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Pages/default.aspx|vladars.net - mgr}}
|-
|[[Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske|Ministarstvo prosvjete i kulture RS]]
|MPK
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Pages/default.aspx|vladars.net - mpk}}
|-
|[[Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske|Ministarstvo privrede i preduzetništva RS]]
|MPP
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpp/Pages/default.aspx|vladars.net - mpp}}
|-
|[[Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske|Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS]]
|MZSZ
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/MZSZ/Pages/default.aspx|vladars.net - mzsz}}
|-
|[[Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske|Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS]]
|MNK
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mnk/Pages/default.aspx|vladars.net - mnk}}
|-
|[[Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske|Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS]]
|MPOS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpos/Pages/default.aspx|vladars.net - mpos}}
|-
|[[Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske|Ministarstvo energetike i rudarstva RS]]
|MPER
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mper/Pages/default.aspx|vladars.net - mper}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Fond stanovanja Republike Srpske|Fond stanovanja RS]]
| rowspan=&quot;2&quot; | -
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|-
|[[Fond za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske|Fond za razvoj i zapošljavanje RS]]
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica]]
|RCIRZ
|{{URL|https://www.rcirz.org/|rcirz.org}}
|-
|[[Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj|Centar za edukaciju sudija i tužilaca u RS]]
|CEST RS
|{{URL|http://rs.cest.gov.ba/|rs.cest.gov.ba}}
|-
|[[Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći Republike Srpske|Centar za pružanje besplatnih pravnih pomoći RS]]
|MPR
|{{URL|http://www.mpr-centar.org/index.php/sr-YU/|mpr-centar.org}}
|-
|[[Centralni registar hartija od vrijednosti Republike Srpske|Centralni registar hartija od vrijednosti RS]]
|CRHOVRS
|{{URL|https://www.crhovrs.org/index.php/sr/|crhovrs.org}}
|-
|[[Gender centar Republike Srpske|Gender centar RS]]
|GC RS
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Pages/default.aspx|vladars.net - gc}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Komisija za hartije do vrijednosti Republike Srpske|Komisija za hartije do vrijednosti RS]]
|SECRS
|{{URL|https://www.secrs.gov.ba/|secrs.gov.ba}}
|-
|[[Komisija za izbor i imenovanje Republike Srpske|Komisija za izbor i imenovanje RS]]
| -
| -
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Arhiv Republike Srpske]]
|ARS
|{{URL|https://arhivrs.org/?sr_pismo=lat|arhivrs.org}}
|-
|[[Ombudsmen Republike Srpske]]
| rowspan=&quot;3&quot; | -
| rowspan=&quot;2&quot; | -
|-
|[[Republički devizni inspektorat]]
|-
|[[Biro za odnose sa javnošću Republike Srpske|Biro za odnose sa javnošću RS]]
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Sekretarijat/Biro/Pages/Splash.aspx|vladars.net - biro}}
|-
|[[Ugostiteljski servisi Republike Srpske|Ugostiteljski servisi RS]]
|US
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/us/Pages/default.aspx|vladars.net - us}}
|-
|[[Odbor državne uprave za žalbe Republike Srpske|Odbor državne uprave za žalbe]]
| -
|{{URL|https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/centri/odbor_za_zalbe/Pages/default.aspx|vladars.net - odbor}}
|}

== Brčko distrikt ==
{{Politika Brčko distrikta}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Institucija
!Skr.
!Veb-sajt
|-
|[[Skupština Brčko distrikta]]
| rowspan=&quot;3&quot; | -
|{{URL|https://www.skupstinabd.ba/index.php/ba/|skupstinabd.ba}}
|-
|[[Spisak gradonačelnika Brčko distrikta|Gradonačelnik Brčko distrikta]]
| {{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}}
|-
|[[Vlada Brčko distrikta]]
|{{URL|http://www.vlada.bdcentral.net/Home/?lang=bs|vlada.bdcentral.net}}
|-
|[[Osnovni sud Brčko distrikta]]
|OSDB
|{{URL|https://ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/90|ossud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Pravosudna komisija Brčko distrikta]]
|PKDB
|{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683|pkdb.pravosudje.ba}}
|-
|[[Apelacioni sud Brčko distrikta]]
|ASBD
|{{URL|https://apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/88|apsud-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Tužilaštvo Brčko distrikta]]
|JTBD
|{{URL|https://jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba/vstvfo/S/117|jt-brckodistriktbih.pravosudje.ba}}
|-
|[[Policija Brčko distrikta]]
| -
|{{URL|https://policijabdbih.gov.ba/index.php/bs|policijabdbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Kancelarija za pravnu pomoć Brčko distrikta]]
|KPPDB
|{{URL|https://pkbd.pravosudje.ba/vstvfo/B/683/kategorije-vijesti/117903/117908|pkbd.pravosudje.ba}}
|-
|[[Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta|Kancelarija za upravljanje javnom imovinom]]
|KUJI
|{{URL|http://kuji.bdbih.gov.ba/|kuji.bdbih.gov.ba}}
|-
|[[Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija Brčko distrikta|Kancelarija za reviziju finansijskog poslovanja institucija]]
| -
|{{URL|https://www.revizija-bd.ba/|revizija-bd.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Fond zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta]]
|FZO BD
|{{URL|https://fzobrcko.ba/|fzobrcko.ba}}
|-
|[[Komisija za papire od vrijednosti Brčko distrikta|Komisija za papire od vrijednosti]]
|SECBD
|{{URL|http://www.secbdbih.org/|secbdbih.org}}
|-
|[[Direkcija za finansije Brčko distrikta]]
|DF
|{{URL|http://df.bdbih.gov.ba/|df.bdbih.gov.ba}}
|-
|[[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara]]
|KKSM
|{{URL|http://kksm.bdbih.gov.ba/|kksm.bdbih.gov.ba}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; |
|-
|[[Kancelarija gradonačelnika Brčko distrikta]]
|KG
|{{URL|http://kg.bdcentral.net/|kg.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta|Odjeljenje za javnu sigurnost]]
|JS
|{{URL|http://www.js.bdcentral.net/|js.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za stručne i administrativne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za stručne i administrativne poslove]]
|SAP
|{{URL|http://sap.bdcentral.net/|sap.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Brčko distrikta|Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu]]
|PRSK
|{{URL|http://prsk.bdcentral.net/|prsk.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta|Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu]]
|PSV
|{{URL|http://psv.bdcentral.net/|psv.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta|Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge]]
|ZOU
|{{URL|http://zou.bdcentral.net/|zou.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za obrazovanje Brčko distrikta|Odjeljenje za obrazovanje]]
|OB
|{{URL|http://ob.bdcentral.net/|ob.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za komunalne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za komunalne poslove]]
|KP
|{{URL|http://kp.bdcentral.net/|kp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove]]
|PPIPO
|{{URL|http://ppipo.bdcentral.net/|ppipo.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta|Odjeljenje za raseljena lica, izbjeglice i stambena pitanja]]
|RLISP
|{{URL|http://rlisp.bdcentral.net/|rlisp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javne poslove Brčko distrikta|Odjeljenje za javne poslove]]
|JP
|{{URL|http://jp.bdcentral.net/|jp.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]]
|JR
|{{URL|http://www.jr.bdcentral.net/|www.jr.bdcentral.net}}
|-
|[[Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta|Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju]]
|EIMS
|{{URL|http://eims.bdcentral.net/|eims.bdcentral.net}}
|}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Agencije i institucije Bosne i Hercegovine}}{{BiH po temama}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina|Institucije]]
[[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Republike Srpske|*]]
[[Kategorija:Institucije Federacije Bosne i Hercegovine|*]]
[[Kategorija:Institucije Brčko distrikta|*]]</text>
      <sha1>c4o8vjnv1s4y6pyov78bshiptvqvijs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kati Wilhelm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>485636</id>
    <revision>
      <id>3671340</id>
      <parentid>3659920</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3671340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23220" sha1="l7b84v7sddy77t9ogckqz82e9i3xvk0" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime               = Kati Wilhelm
| slika             = 2018-12-13 Pressekonferenz zur Vorbereitung des Biathlon-Weltcups und der Umbenennung der Ski-Arena StP 7404 LR10 by Stepro.jpg
| puno ime          = Katarina Wilhelm
| država            = {{ZID|Njemačka}} 
| datum rođenja     = {{Datum rođenja i godine|1976|08|02}}
| mjesto rođenja    = [[Schmalkalden]]
| država rođenja    = [[Istočna Njemačka]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      = 
| država smrti      = 
| zanimanje         = Sportski novinar ([[ARD]])
| klub              = [[SC Motor Zella-Mehlis]]
| trener            = Bernhard Kröll 
&lt;!-- B I A T L O N --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI         = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|2006]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|2010]]) 
| medalje OI        = '''7'''
| zlato OI          = 3
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP         = '''8''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|2001]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|2003]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|2004]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|2005]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006.|2006]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|2007]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|2008]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|2009]]) 
| medalje SP        = '''13'''
| zlato SP          = 5
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK         = [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]]
| pobjede SK        = '''21'''
| pobjede SK štafeta= 13
| plasman SK        = {{plainlist| 
* '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]])
* {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}: '''7.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]])
* {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]], [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]])
* {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]], [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]], [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]])
* {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}: '''1.''' [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]])
}}
| pobjede u dis     = {{plainlist| 
* '''11''' – sprint 
* '''1''' – pojedinačno 
* '''6''' – potjera 
* '''3''' – masovni start 
}}
&lt;!-- IBU kup --&gt;
| nastup EK         = [[IBU kup u biatlonu 1999/2000.|1999/2000]]
| pobjede EK        = '''1'''
| plasman EK        =
&lt;!-- N O R D I J S K O    S K I J A NJ E --&gt;
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup OI NS      ='''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|1998]]) 
| medalje OI NS     = 0
| zlato OI NS       = 
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup SP NS      = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1997.|1997]], [[Svjetsko prvenstvo u nordijskom skijanju 1999.|1999]])
| medalje SP NS     = 0
| zlato SP NS       = 
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup SK NS      = [[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1995/1996.|1995/96]]
| pobjede SK NS     =
| plasman SK NS     =  '''34.''' ([[Svjetski kup u skijaškom trčanju 1998/1999.|1998/99]]
| pobjede u dis NS  = 0
&lt;!-- Aktivnost --&gt;
| kraj karijere     = 2010.
&lt;!--Status: aktivan; kažnjen; neaktivan; pauzira; nepoznat; umro; povukao se iz karijere; --&gt;
| status                    = neaktivna
&lt;!-- medalje --&gt;
| medalje                   = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeta]]}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|7,5 km]]}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|10 km]]}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|štafeta]]}} 
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|10 km]]}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 12,5 km|12,5 km]]}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|štafeta]]}}                 
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|7,5 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003.|SP 2003.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004.|SP 2004.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – mješovita štafeta|štafeta (mj)]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005.|SP 2005.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 12,5 km|12,5 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|SP 2008.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – štafeta (žene)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|15 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|potjera]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 3 | 3 | 1
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva u biatlonu]]| 5 | 4 | 4 
}}
|ažurirano                    = 4. 12. 2021.
}}

'''Kati Wilhelm''', rođena 2. augusta 1976.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.bundesstiftung-aufarbeitung.de/de/recherche/kataloge-datenbanken/biographische-datenbanken/katarina-kati-wilhelm| title = Wilhelm, Katarina (Kati)| last = | first = | date = | website = bundesstiftung-aufarbeitung.de| publisher = Bundesstiftung zur Aufarbeitung der SED-Diktatur| access-date =5. 12. 2021 | language =de }}&lt;/ref&gt; u [[Schmalkalden]]u tada u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]], je nekadašnja njemačka [[biatlon]]ka i [[Skijaško trčanje|skijašica-trkačica]], [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|trostruka olimpijska pobjednica]] u biatlonu, [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu#Žene 2|petostruka svjetska prvak]]inja u biatlonu i pobjednica u ukupnom [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu#Pobjednice Svjetskog kupa|plasmanu Svjetskog kupa]].Po broju osvojenih medalja je najuspješnija njemačka biatlonka na Olimpijskim igrama.

== Biografija ==
Wilhelm je započela sportsku karijeru 1983. godine u [[Steinbach-Hallenberg]] u skijaškom trčanju. S četrnaest godina prešla je u Sportsku gimnaziju u [[Oberhof]]u, gdje je 1995. maturirala. Nakon toga je prešla u sportsku grupu Njemačke vojske, te trenutno ima čin [[narednik]]a ({{jez-de|Hauptfeldwebel}}).

=== Karijera ===
==== Olimpijske igre ====
===== Biatlon =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2002}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 15 km|-]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – potjera (žene)|2]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|1]]
| -
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2006}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 15 km|16]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|7]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – potjera (žene)|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – štafeta (žene)|2]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – masovni start (žene)|2]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|2010}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 15 km|4]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – 7,5 km|29]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – potjera (žene)|11]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – štafeta (žene)|3]]
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010 – masovni start (žene)|24]]
|}
Kati Wilhelm je tri puta nastupila u biatlonskim takmičenjima na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Zimskim olimpijskim igrama]]: na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002.|ZOI 2002]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006.|ZOI 2006]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2010.|ZOI 2010]] te osvojila tri zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Zlatne medalje je osvojila na ZOI 2002. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Katrin Apel]], [[Uschi Disl]] i [[Andrea Henkel|Andreom Henkel]], drugu na istim igrama u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2002 – 7,5 km|utrci na 7,5 km]] bez promašaja s 15.6&amp;nbsp;s prednosti u odnosu na drugoplasiranu [[Uschi Disl]], koja je imala jedan promašaj. Treću zlatnu osvojila je na ZOI 2006. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2006 – 7,5 km|utrci potjere]]  s jednim promašajem i 1:13.6&amp;nbsp;min prednosti u odnosu na drugoplasiranu [[Martina Beck|Martinu Beck]], koja je imala dva promašaja.
{{clear}}

===== Skijaško trčanje =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! 5&amp;nbsp;km !! 10&amp;nbsp;km !! 15&amp;nbsp;km !! 30&amp;nbsp;km !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
| align=left | {{NaziviOI|Z|1998}} ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|Skijaško trčanje]]) 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 5 km|26]] 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 10 km|32]] 
| 
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 30 km|16]]  
| [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 4 × 5 km|5]] 
|}
Kati Wilhelm je u skijaškom trčanju nastupila na jednim olimpijskim igrama i to na [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998.|ZOI 1998]] u japanskom [[Nagano|Naganu]], ali nije osvojila nijednu medalje. Najbolji plasman u pojedinačnoj konkzrenciji bilo joj je 16-o mjesto u [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 30 km|utrci na 30 km]]. U [[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 1998 – 4 × 5 km|štafeti na 4 × 5 km]] s [[Manuela Henkel|Manuelom Henkel]], [[Constanze Blum|Constanzom Blum]] i [[Anke Reschwamm Schulze]], osvojila je peto mjesto. 
{{clear}}

==== Svjetska prvenstva ====
===== Biatlon =====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2001}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 15 km|-]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 7,5 km|1]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 12,5 km|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001 – 4 × 7,5 km|2]] 
| -
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2003}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 15 km|-]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 7,5 km|37]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – potjera (žene)|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 12,5 km|5]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2003 – 4 × 6 km|3]] 
| -
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2004}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 15 km|-]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 7,5 km|26]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – potjera (žene)|15]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 12,5 km|10]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2004 – 4 × 6 km|3]] 
| -
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2005}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 15 km|27]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 7,5 km|28]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – potjera (žene)|13]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 12,5 km|5]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 – 4 × 6 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2005 - štafeta (mješovito)|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2006}}
| 
| 
| 
|
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2006- štafeta (mješovito)|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2007}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 15 km|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}}]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 7,5 km|7]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – potjera (žene)|9]]
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 12,5 km|3]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 4 × 6 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 - štafeta (mješovito)|-]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2008}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 15 km|33]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 7,5 km|21]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – potjera (žene)|13]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 12,5 km|8]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 – 4 × 6 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008 - štafeta (mješovito)|-]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|2009}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|1]]
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|1]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – potjera (žene)|2]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 12,5 km|30]]
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 4 × 6 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 - štafeta (mješovito)|-]]
|}
Kati Wilhelm je nastupila na osam Svjetskih prvenstava od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2001.|SP 2001.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]], te je s pet zlatnih, četiri srebrne i pet bronzanih medalja, šesta najuspješnija njemačka biatlonka po broju osvojenih medalja, a sedamnaesta u svjetskoj konkurenciji. Najuspješnija je bil na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009.|SP 2009]].kada je osvojila četiri medalje: dvije zlatne i dvije srebrne, te je bila najbolja biatlonka na prvenstvu. U utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 15 km|15 km]] je s jednim promašajem, kao i drugoplasira Slovenka [[Teja Gregorin]] i trećeplasirana Norvežanka [[Tora Berger]], s prednošću od 39.5&amp;nbsp;s i 46.5&amp;nbsp;s pobijedila, kao i u utrci na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2009 – 7,5 km|7,5 km]], kada je bez promašaja bila brža od [[Simone Hauswald]] i [[Olga Zajceva|Olge Zajceve]] s 9.9&amp;nbsp;s prednosti. Na svim nastupima u štafeti osvojila je medalje, a zlatne je osvojila na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007.|SP 2007.]] u italijanskom [[Antholz]]u. kada je u sastavu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2007 – 4 × 6 km|štafete]] [[Martina Glagow]], [[Andrea Henkel]] i [[Magdalena Neuner]], bez promašaja bila brža od francuske štafete u sastavu [[Florence Baverel-Robert]], [[Delphine Peretto]], [[Sylvie Becaert]] i [[Sandrine Bailly]] za  1:07.8&amp;nbsp;. Drugu zlatnu medalju su osvojile na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2008.|slijedećem prvenstvu]] u istom sastavu pobijedivši ukrajinsku i francusku štafetu.
{{clear}}

===== Skijaško trčanje =====
{{Sekcija}}

==== Svjetski kup ==== 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;11&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|2000/01]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2001/2002.|2001/02]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2002/2003.|2002/03]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2003/2004.|2003/04]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2004/2005.|2004/05]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|2005/06]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2006/2007.|2006/07]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2007/2008.|2007/08]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2008/2009.|2008/09]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2009/2010.|2009/10]]
|-
|8||8||13||8||2||1||2||4||2||7
|}
{{raščistiti}}
Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kup u biatlonu]] imala je 30. novembra 2000. godine u [[Svjetski kup u biatlonu 2000/2001.|sezoni SK 2000/01]] u Antholzu u pojedinačnoj utrci na 15&amp;nbsp;km, kada je sa šest promašaja i zaostatkom od 5:01.7&amp;nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Corinne Niogret]]. Iste sezone 3. 2. 2001. ostvarila je prvu pobjedu u [[Slovenija|slovenskoj]] [[Pokljuka|Pokljuki]], na Svjetskom prvenstvu, u trci sprinta, a slijedeću 7. 3. 2001 u [[SAD|američkom]] [[Lake Placid]]u. Ukupno je pobijedila u 21 utrci, a u [[Svjetski kup u biatlonu 2005/2006.|sezoni SK 2005/06.]] je sa šest pobjeda osvojila prvo mjesto u plasmanu Svjetskog kupa:

==== Prestanak karijere ====
Nakon prestanka aktivnog bavljenja biatlon od sezone 2010/11 je sportska komentatorka na njemačkoj televiziji [[Das Erste]] (ARD) u utrkama biatlona.&lt;ref&gt;{{cite web| url = https://www.handelsblatt.com/sport/sonstige-sportarten/biathlon-national-ex-biathletin-kati-wilhelm-wird-ard-expertin/3532534.html| title = Ex-Biathletin Kati Wilhelm wird ARD-Expertin| last = | first = | date = 6. 9. 2010| website = handelsblatt.com| publisher = Handelsblatt| access-date = 8. 12. 2021| language = de| archive-date = 30. 3. 2018| archive-url = https://web.archive.org/web/20180330075823/http://www.handelsblatt.com/sport/sonstige-sportarten/biathlon-national-ex-biathletin-kati-wilhelm-wird-ard-expertin/3532534.html| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Od 2014. godine je vlasnica restorana &quot;Heimatlon&quot; u [[Steinbach-Hallenberg]]u u [[Thüringer Wald]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.thueringer-allgemeine.de/leben/land-und-leute/kati-wilhelm-eroeffnet-ihr-cafe-in-steinbach-hallenberg-id220387929.html| title = Kati Wilhelm eröffnet ihr cafe in Steinbach-Hallenberg| last = | first = | date = 12. 9. 2014| website = thueringer-allgemeine.de| publisher = Handelsblatt| access-date =8. 12. 2021 | language =de }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://faktor-a.arbeitsagentur.de/richtig-fuehren/kati-wilhelm-vom-biathlon-zur-gastronomie/| title = Kati Wilhelm: vom Biathlon zur Gastronomie| last = | first = | date = 11. 9. 2014| website = aktor-a.arbeitsagentur.de| publisher = Faktor A| access-date =8. 12. 2021 | language =de }}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Kao članica [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije Njemačke]] (SPD) bila je 2004. godine predstavnica u [[12. saziv Savezne skupštine Njemačke|12. sazivu]] [[Savezna skupština Njemačke|Savezne skupštine Njemačke]].&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.bundestag.de/blob/486502/6d7d72bb77fa0ee42cd164016b2b9675/04-stenografischer-bericht-data.pdf#page=9| title =Liste der Mitglieder der 12. Bundesversammlung | last = | first = | date =13. 5. 2004 | website = | publisher =Deutscher Bundestag | access-date =5. 12. 2021 | language =de }}&lt;/ref&gt;

&lt;!--Ab März 2006 studierte sie ''International Management'' an der [[Fachhochschule Ansbach]] und hat ihr Studium inzwischen abgeschlossen.&lt;ref&gt;[https://www.ahgz.de/archiv/das-konzept-macht-den-erfolg,200012236292.html ''Interview: Kati Wilhelm, Inhaberin des Restaurants Heimatlon im thüringischen Steinbach-Hallenberg: „Das Konzept macht den Erfolg“''], ahgz.de, 24. Dezember 2016.&lt;/ref&gt; Wilhelm ist mit dem Biathlon-Cheftechniker des [[Deutscher Skiverband|Deutschen Skiverbandes]] Andreas Emslander liiert und zweifache Mutter.&lt;ref name=&quot;fr-online-&quot;&gt;{{Internetquelle |url=https://www.fr.de/sport/sport-mix/gewehr-ecke-gestellt-11684435.html |titel=Kati Wilhelms Karriereende: Gewehr in die Ecke gestellt |werk=fr-online.de |datum=2010-03-10 |abruf=2014-12-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.biathlon-online.de/news-89/4564-dsv-technikerteam-geht-in-neubesetzung-in-kommenden-winter.html www.biathlon-online.de]&lt;/ref&gt;--&gt;

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Biatlon portal}}
* {{Commonscat-inline|Kati Wilhelm}}
* {{Sport365|101}}
* {{Sport365-2|1029}}

{{Redoslijed
| prethodnik          = [[Hilde Gerg]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|2002}}
| gl_članak_funkcija  = [[Spisak nosilaca zastave Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositeljica zastave Njemačke]]: &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|2006}}
| nasljednik          = [[André Lange]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|2010}}
}}

{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-7,5 km}}
{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-10 km}}
{{Olimpijske pobjednice u biatlonu-štafeta}}
{{Svjetske prvakinje u biatlonu-7,5 km}}
{{Svjetske prvakinje u biatlonu-15 km}}
{{Svjetske prvakinje u biatlonu-štafeta}}
{{Pobjednice Svjetskog kupa u biatlonu}}
{{Njemačka sportistica godine}}
{{IBU Kuća slavnih}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Wilhelm, Kati}}
[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Schmalkalden]]
[[Kategorija:Njemački biatlonci]]
[[Kategorija:Njemački skijaši-trkači]]
[[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2002.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2006.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 2010.]]
[[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 1998.]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Socijaldemokratska partija Njemačke]]</text>
      <sha1>l7b84v7sddy77t9ogckqz82e9i3xvk0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed Kadić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>486622</id>
    <revision>
      <id>3671234</id>
      <parentid>3530714</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:02:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3366" sha1="5ebwyqxsxzbg5exovbimbspgirqpz8x" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Muhamed Kadić
| slika              = Muhamed Kadic.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = 1906.
| mjesto_rođenja     = [[Mostar]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1983|||1906||}} 
| mjesto_smrti       = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = arhitekt
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}

'''Muhamed Kadić''' rođen 1906. godine u [[Mostar]]u, bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] arhitekt.

== Biografija ==
Na [[Arhitektonski fakultet u Pragu|Arhitektonski fakultet]] u [[Prag]]u upisao se 1926. godine, a godinu dana kasnije mu se pridružuje mlađi brat [[Reuf Kadić|Reuf]]. U Pragu, kao mladi studenti, na bazi dostignuća [[Kubizam|kubizma]] i [[Neoplasticizam|neoplasticizma]], teže kreaciji slobodne i čiste geometrijske arhitektonske forme. Pored toga, društveno su angažirani, tako da je zbog revolucionarne agitacije, Muhamed bio protjeran iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] (sadašnje [[Češka|Češke]]) 1932. godine, a istovremeno mu je zabranjen povratak u domovinu. Promjenom političkih okolnosti, Muhamed i Reuf Kadić vraćaju se u [[Sarajevo]]. Diplomirao je u Pragu tek 1939. godine. Najveći dio radnog vijeka posvetio je planiranju i izgradnji industrijskih i poljoprivrednih objekata. Zajedno sa bratom bio je prvi koji je uveo ideje [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini|moderne arhitekture]] uz istovremeno uzimanje u obzir postojeće historijske arhitekture u Sarajevu. Dopisnim članom [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] postao je 1973, a redovnim dvije godine kasnije.

== Bibliografija ==
* Starinska seoska kuća u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1967&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.bastina.ba/index.php/2016-04-12-11-50-38/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle/659-bugilovica-kuca-u-gornjoj-tuzli-historijska-gradevina |title=- M. Kadić, Bugilovića kuća u Tuzli |access-date=28. 12. 2021 |archive-date=27. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190427182704/https://www.bastina.ba/index.php/2016-04-12-11-50-38/nacionalni-spomenici-na-prostoru-tuzle/659-bugilovica-kuca-u-gornjoj-tuzli-historijska-gradevina |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* [[Nagrada ZAVNOBiH]]-a 1982. godine, 
* [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]] 1961. godine&lt;ref name=&quot;DOB&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 |title=Dobitnici Šestoaprilske nagrade od 1956. godine do danas |access-date=9. 10. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310073258/http://sarajevo.ba/ba/stream.php?kat=51 |archive-date=10. 3. 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
* [[Nagrada &quot;27. juli&quot;]] 1978. god.

== Vidi također ==
* [[Muhamed i Reuf Kadić]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Kadić, Muhamed }}
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Rođeni 1906.]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Umrli 1983.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački arhitekti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski arhitekti]]</text>
      <sha1>5ebwyqxsxzbg5exovbimbspgirqpz8x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirsada Hukić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>489211</id>
    <revision>
      <id>3671220</id>
      <parentid>3458977</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:58:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3706" sha1="jacd476fndozuojcht25r7u4rh6tu20" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Mirsada Hukić
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja i godine|1950|03|27}} 
| mjesto_rođenja          = [[Tuzla]], [[Bosna i Hercegovina]]
| datum_smrti             = 
| mjesto_smrti            = 
| polje                   = mikrobiologija, biomedicina
| alma_mater              = [[Univerzitet u Sarajevu]], [[Univerzitet u Tuzli]]
| poznat_po               = izučavanje [[hantavirus]]a
| fusnote                 = 
}}
'''Mirsada Hukić''' (rođena 27. marta 1950) bosanskohercegovačka je naučnica, specijalistkinja mikrobiologije, osnivač i direktor Zavoda za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje &quot;Nalaz&quot;, članica [[Evropska akademija nauka|Evropske akademije nauka]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/images/clanovi/redovni/biografije/20210226_CV_Mirsada_Hukic.pdf|title=CV - Mirsada Hukić|publisher=ANUBIH|access-date=8. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Godine 1974. diplomirala je na [[Medicinski fakultet u Sarajevu|Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]], a specijalizirala je medicinsku mikrobiologiju na istom fakultetu 1981. Godine 1984. magistrirala je medicinske nauke na [[Medicinski fakultet u Tuzli|Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli]], te na istom fakultetu 1992. stekla titulu doktor medicinskih nauka.

Od 2003. redovni je član Evropske akademije nauka (EAS) u oblasti [[Biomedicina|biomedicine]], te od 2012. dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Posvetila je godine stručnom usavršavanju iz oblasti [[Imunologija|imunologije]], [[Bakteriologija|bakteriologije]], [[Virusologija|virusologije]] u Švedskoj, Norveškoj, Švicarskoj, Srbiji i Hrvatskoj. Objavila je preko 300 naučnih i stručnih radova, povezala mikrobiologe Bosne i Hercegovine i dala ogroman doprinos izučavanju [[hantavirus]]a.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.fmon.gov.ba/Obavjest/Pregled/402|title=FMON - Pregled|date=17. 4. 2018|website=www.fmon.gov.ba|access-date=8. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

Hukić pred kraj [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], 1995. u [[Tuzla|Tuzli]] počinje istraživati uzroke i posljedice epidemije [[Mišja groznica|mišje groznice]] od koje su počeli obolijevati vojnici. Zaintrigiralo ju je to što su pacijenti, zaraženi na istom mjestu, istu bolest proživljavali sa lakšim i težim simptomima i ishodima. Odlazi na ratište i uzročnika bolesti traži u miševima, koje su joj donosili čak i vojnici. Iz 800 uhvaćenih [[Prugasti poljski mi|poljskih miševa]] uspijeva izolirati dvije vrste virusa mišije groznice. Drugi virus, izoliran iz 43 miša (i zbog toga nazvan “Tuzla 43”) bio je genetski drugačiji i odgovoran za težu varijantu bolesti. Njeno otkriće odjeknulo je u svjetskoj naučnoj zajednici, jer je objasnilo različite forme ove opasne bolesti, te unaprijedilo dijagnostiku i terapiju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://enovosti.ba/mirsada-hukic-tuzlanka-koja-je-zivot-posvetila-nauci/|title=Mirsada Hukić - Tuzlanka Koja Je život Posvetila Nauci 2022|date=25. 1. 2022|website=enovosti.ba|language=|access-date=8. 3. 2022}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* Magazin &quot;21&quot; – Najuspješnija žena u BiH 1999, Zlatni prsten za oblast nauke (1999)
* Dobitnica Povelje Tuzlanskog kantona za poseban doprinos u oblasti nauke (2018)

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Hukić, Mirsada }}
[[Kategorija:Biografije, Tuzla]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački naučnici]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački mikrobiolozi]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Rođeni 1950.]]</text>
      <sha1>jacd476fndozuojcht25r7u4rh6tu20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dejan Milošević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496451</id>
    <revision>
      <id>3671224</id>
      <parentid>3636221</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:59:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2244" sha1="0oudpndosyotm984q3jvgolbudbw8wx" xml:space="preserve">'''Dejan Milošević''' (rođen u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[SR Bosna i Hercegovina]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]] i [[profesor]] [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] od 1999. godine na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|date=|title=/milosevic_dejan.pdf|url=http://dfufbih.ba/susretfizicara/images/CV/milosevic_dejan.pdf|journal=}}&lt;/ref&gt; Njegova glavna područja istraživanja su atomski procesi u jakim [[laser]]skim poljima i [[Attophysics|atofizika]].

Milošević je srednjoškolsko obrazovanje stekao u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Diploma|a diplomirao]] 1981. godine na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]]. [[Magistarska diploma|Magistrirao]] i [[dr|doktorirao]] na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1990. godine. Godine 1991. postao je [[docent]] na [[Laser|predmetu Laseri]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvena]] tehnologija na [[Mašinstvo|Mašinskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] (Odsjek za preciznu [[Mehanika|mehaniku]] i [[Optika|optiku]]).&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.anubih.ba/images/clanovi/redovni/biografije/20220215_DejanMilosevicCVBH.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=30. 1. 2023 |archive-date=29. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230129171112/https://www.anubih.ba/images/clanovi/redovni/biografije/20220215_DejanMilosevicCVBH.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bio je [[Alexander von Humboldt Foundation|stipendista Alexandra von Humbolt]] i član je [[Evropska akademija nauka i umetnosti|Evropske akademije nauka i umjetnosti]].&lt;ref&gt;[https://members.euro-acad.eu/#memberList List of EASA members]&lt;/ref&gt;

Osnivač je [[SAMOPHYS|SAMOPHYS-a]],&lt;ref&gt;[http://fizika.pmf.unsa.ba/samophys/index.php/bs/ SAMOPHYS] (Bosnian)&lt;/ref&gt; istraživačke grupe fokusirane na teorijsku fiziku.

== Reference ==
&lt;references group=&quot;&quot; responsive=&quot;1&quot;&gt;&lt;/references&gt;

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Milošević, Dejan}}
[[Kategorija:Teorijski fizičari]]
[[Kategorija:Živi ljudi]]
[[Kategorija:Naučnici iz Sarajeva]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>0oudpndosyotm984q3jvgolbudbw8wx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branislava Peruničić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>497059</id>
    <revision>
      <id>3671231</id>
      <parentid>3634246</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7906" sha1="n9m32a5cisymod3dsugqf6kblh4c90x" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Branislava Peruničić
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1936|7|10}}
| mjesto_rođenja          = [[Pančevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (današnja [[Srbija]])
| alma_mater              = [[Moskovski Energetski institut]]
[[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]
| slika                   = 
| poznat_po               = [[Automatika]]
| radna_institucija       = [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu]]
}}
'''Branislava Peruničić-Draženović''' je emeritus profesor na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu]], odsjek Automatika i elektronika. Član je [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1987. godine, a potpredsjednica iste u periodu od 2008. do 2011. godine.

== Život i obrazovanje ==
Njen otac Toma Peruničić rođen je u Pljevljima, a majka Katica u Županji. Branislava se rodila u Pančevu i živjela je sa porodicom u Beogradu, Negotinu i Kraljevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://pvnovine.com/nagrada-i-nakon-odlaska-u-penziju/|title=Nagrada i nakon odlaska u penziju|date=2018|publisher=Pljevaljske Novine}}&lt;/ref&gt;

Branislava Peruničić završila je osnovnu školu u Beogradu, srednju školu u Kraljevu, a završila je Elektrotehnički fakultet u Beogradu 1960. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/images/clanovi/redovni/biografije/branislava_perunicic_biografija.pdf|title=ANU BiH, Biografija: Branislava Peruničić}}&lt;/ref&gt; Na Moskovskom Energetskom institutu je 1969. godine odbranila titulu kandidata tehničkih nauka. Doktorsku disertaciju je 1971. godine odbranila na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Godine 1966. godine biva izabrana za docenticu, zatim 1972. godine u zvanje vanredne profesorice, a 1976. godine je izabrana u zvanje redovne profesorice na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Uporedo sa profesorskom karijerom, bila je naučna saradnica instituta Istraživačko razvojnog centra (IRCA) [[Energoinvest]]a, te saradnica Instituta za računarske i informacione sisteme (IRIS) [[Energoinvest]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.anubih.ba/index.php/bs/clanstvo/redovni-clanovi/100-clanovi-anubih/705-branislava-perunicic|title=ANU BiH, Članovi ANUBiH}}&lt;/ref&gt;

Do 1992. godine bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku.

U periodu od 1992. do 1998. godine živi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje obnaša funkciju gostujuće istraživačice na A&amp;M Univerzitetu u Texasu do kraja 1992. godine, a zatim gostujuće profesorice na Univerzitetu u Illinoisu u Urbani, da bi od 1993. godine do 1998. godine bila na poziciji redovne profesorice Univerziteta Lamar u Texasu. 1998. godine vraća se u Bosnu i Hercegovinu.

U okviru [[Sarajevo Innovations Festival]] dodjeljuje se posebna nagrada &quot;Dr. Branislava Peruničić&quot; za najbolje ocijenjeni rad od strane učesnika.

== Karijera i istraživanja ==
Glavne doprinose je ostvarila u oblastima teorije sistema sa promjenljivim strukturama, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima. Velike doprinose ostvarila je u oblasti sistema s promjenljivim strukturama na temu [[kliznih režima upravljanja]]. Unutar te oblasti definisala je pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Prvi rad na temu kliznih režima na engleskom jeziku objavila je upravo Branislava Peruničić, te je ovo do danas najcitiraniji rad u ovoj oblasti sa prostora bivše Jugoslavije. Uslov invarijantnosti na smetnje je nazvan upravo po njoj.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Milosavljević|first=Čedomir|last2=Peruničić|first2=Branislava|last3=Veselić|first3=Boban|date=2010|title=SUPS - Sistemi upravljanja promenljive strukture, 50 godina istraživanja i primene kliznih režima|url=https://infoteh.etf.ues.rs.ba/zbornik/2010/radovi/A/A-1.pdf|journal=INFOTEH-JAHORINA}}&lt;/ref&gt;

U oblasti [[Teorija grafova|teorije grafova]] definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan, a u oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima definisala je 1988. godine metod analize pomoću bilinearnih formi.

Na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu predavala je predmete iz oblasti analize signala, [[Energetika|energetike]] i [[Telekomunikacije|telekomunikacija]].

Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu članicu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.

Osnivač je [[Institute of Electrical and Electronics Engineers|IEEE]] sekcije za Bosnu i Hercegovinu i predsjednik upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/216/Bibliografije%20Odjeljenja%20tehnickih%20nauka-full%20text.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|title=Bibliografije članova odjeljenja tehničkih nauka ANUBiH|access-date=19. 2. 2023|archive-date=19. 2. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230219184931/https://publications.anubih.ba/bitstream/handle/123456789/216/Bibliografije%20Odjeljenja%20tehnickih%20nauka-full%20text.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Odabrane publikacije ==
* M. Kezunovic, S. Kreso, J. T. Cain and B. Perunicic, &quot;Digital Protective Relaying Algorithm Sensitivity Study and Evaluation,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 3, no. 3, July 1988. 
* B. Perunicic, M. Kezunovic and S. Kreso, &quot;Bilinear Form Approach to Synthesis of a Class of Electric Circuit Digital Signal Processing Algorithms,&quot; IEEE Transactions on Circuits and Systems, vol. 35, no. 9, 1988. 
* B. Perunicic, M. Kezunovic, S. Levi and E. Soljanin, &quot;Digital Signal Processing Algorithms for Power and Line Parameter Measurements with Low Sensitivity to Frequency Change,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 5, no. 2, April 1990. 
* M. Kezunovic, E. Soljanin, B. Perunicic and S. Levi, &quot;New Approach to the Design of Digital Algorithms for Electric Power Measurement,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 6, no. 2, April 1991. 
* M. Kezunovic, P. Spasojevic and B. Perunicic, &quot;New Digital Signal Processing Algorithm for Frequency Deviation Measurement,&quot; IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 7, no. 3, July 1992. 
* M. Kezunovic, J. Mrkic. and B. Perunicic, &quot; An Accurate Fault Location Algorithm Using Synchronized Sampling.&quot; Electric Power System Research, 29 (1994) 161-16 
* M. Kezunovic, B. Perunicic “Fault Location” Wiley Encyclopedia of Electrical Engineering and Electronic Technology, Vol. 7, pp 276–285, J Wiley 1999 
* B. Drazenovic, &quot;The Invariance Conditions in Variable Structure Systems,&quot;Automatica, vol. 5, pp. 287-295, 1969. Z Juric, B. Perunicic “A Method for Closed Loop Identification of Niquist Curve in Three Quadrants”. Electrical Engineering Springer Verlag 
* C. Milosavljevic, B. Perunicic Drazenovic, B. Veselic, D Mitic “A new Design of Servomechanisms With Digital Sliding Mode” Electric Engineering , Springer Verlag 
* B. Perunicic, S. Lakhani and V. Milutinovic, &quot;Stochastic Modeling and Analysis of Propagation Delays in GaAs Adders,&quot; IEEE Transactions on Computers, Vol. 40, No. 1, January 1991. 
* S. Lakhani, V. Milutinovic, A. Milenkovic, D. Meyer, and B. Perunicic, &quot;Stochastic Modeling and Analysis of Propagation delays in Processing Units” International Journal of Computers and Applications, Vol. 19, N0 2, pp 61–69, 199

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1936.]]
[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]</text>
      <sha1>n9m32a5cisymod3dsugqf6kblh4c90x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milutin Garašanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>500223</id>
    <revision>
      <id>3671275</id>
      <parentid>3644583</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:12:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4448" sha1="6lifzhi2mm7kjsxztsrg9y8rg8w1rdh" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime            = Milutin Garašanin
| slika          = MIlutinGarasanin--dasknigreichse03kaniuoft.jpg
| opis_slike     = 
| datum_rođenja  = {{datum rođenja|1843|2|22|df=y}}
| mesto_rođenja  = [[Beograd]]
| država_rođenja = [[Kneževina Srbija]]
| datum_smrti    = {{Datum smrti i godine|1893|3|5|1843|2|22}}
| mesto_smrti    = [[Pariz]]
| država_smrti   = [[Francuska]]
| državljanstvo  = 
| narodnost      = 
| veroispovest   = 
| politička_stranka       = Srpska napredna stranka
| supružnik      = 
| djeca           = 
| univerzitet    = 
| profesija      = 
| redoslijed   = Premijer Kraljevine Srbije
| izbori 1       = 
| početak funkcije 1 = 
| kraj funkcije 1 = 
| prethodnik = [[Nikola Hristić]]
| nasljednik = [[Jovan Ristić]]
}}
'''Milutin Garašanin''' ([[Beograd]], 22. februar 1843 – [[Pariz]], 5. mart 1898) je bio srpski političar, predsjednik Vlade i ministar.

== Biografija ==
Rođen je od oca [[Ilija Garašanin|Ilije]], pisca „[[Načertanije|Načertanija]]“ i [[spisak predsjednika vlada Srbije|predsjednika srpske vlade]] u dva navrata, i majke Sofije rođene Danić rođen 22. februara 1843. godine.

Završio je [[artiljerija|artiljerijsku]] školu u [[Metz]]u u [[Francuska|Francuskoj]], a posle toga živeo na očevom imanju u [[Grocka|Grockoj]] i bavio se mlinarskom industrijom. U [[prvi srpsko-turski rat|srpsko-turskom ratu]] 1876. učestvovao je u činu artiljerijskog [[kapetan]]a a u ratu sa Turskom 1877/78. bio je pomoćnik načelnika Javorske vojske u činu [[major]]a. Vojnu karijeru je završio u činu [[pukovnik]]a.

Od 1881. do 1883. godine bio je [[ministar]] unutrašnjih djela. U januaru 1881. godine sa grupom mladokonzervativaca osnovao je [[Srpska napredna stranka (Kraljevina Srbija)|Srpsku naprednu stranku]] i postao njen predsjednik.

Saradnik je njenog časopisa &quot;Videlo&quot; i osnivač časopisa &quot;Pogled&quot;. Godine 1883/84. odlazi na diplomatsku službu u [[Beč]] u svojsvu poslanika, a 1. marta 1884. postaje predsjednik vlade i ministar spoljnih poslova do 23. marta 1886. godine a od tada pored uzima resor unutrašnjih poslova do 25. juna 1887. kada je razrješen, a [[kabinet]] sastavljaju [[liberalizam|liberali]] na čelu sa [[Jovan Ristić|Jovanom Ristićem]].

Od tada do 1889. godine urednik je stranačkog časopisa &quot;Videlo&quot;, a 1894. godine odlazi za poslanika [[Kraljevina Srbija|Kraljevinae Srbije]] u [[Pariz]]u gde ostaje do 1895. godine kada postaje [[predsjednik Narodne Skupštine Kraljevine Srbije]].

Umro je u Parizu 5. marta 1898. godine.

Pored vojnih nauka koje je izučio imao je diplomu i politehničke akademije a 1893. godine izabran je za akademika [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske kraljevske akademije]].

On je učesnik prvog telefonskog razgovora na relaciji Beograd - [[Niš]] 1886. Sa druge strane linije, u Nišu, je bio kralj [[Milan Obrenović]]. Zbog slabe čujnosti i lošeg kvaliteta [[telefon]]ske linije kralj je više puta ponavljao „Milutine, govori glasnije!“. Na kraju Garašanin je odgovorio: „Vaše Visočanstvo, ja govorim tako jako, da kada bi se popeo na toranj [[Saborna crkva u Beogradu|Saborne crkve]] Vi biste me nesumnjivo morali čuti u Nišu i bez telefona“

Autor je i književnih dela od kojih je najznačajnije ''Dokolice'' napisano 1892. godine.

==Također pogledajte==
* [[Srbija]]
* [[Ilija Garašanin]]

== Reference ==
* {{cite book|ref= harv|last=Stokes|first=Gale|title=Politics as Development: The Emergence of Political Parties in Nineteenth Century Serbia|url=http://books.google.com/books?id=pokNAQAAMAAJ|year=1990|publisher=Duke University Press}}

== Vanjski linkovi==
{{Commonscat|Milutin Garašanin}}
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=109, Biografija na sajtu SANU]{{Dead link|date=septembar 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0350-08020451109S Momir Samardžić: Delatnost Milutina Garašanina na organizovanju srpske propagande u Staroj Srbiji i Makedoniji 1885. godine - koreni i plan]
{{Reflist}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Garašanin, Milutin}}
[[Kategorija:Rođeni 1843.]]
[[Kategorija:Umrli 1898.]]
[[Kategorija:Srbijanski ministri]]
[[Kategorija:Srbijanski političari]]
[[Kategorija:Kraljevina Srbija]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Premijeri Srbije]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>6lifzhi2mm7kjsxztsrg9y8rg8w1rdh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Despot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>501968</id>
    <revision>
      <id>3671201</id>
      <parentid>3555754</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:51:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8487" sha1="t1hy5yk8w2uwbhjk71gq2u6ltfnpy5p" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Branko Despot
| slika                  =
| opis                   = Prim. prof. dr sc. med.
| datum_rođenja          = {{datum rođenja|1954|07|05}}
| mjesto_rođenja         = [[Velika Kladuša]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti            = {{datum smrti i godine|2020|11|18|1954|07|05}}
| mjesto_smrti           = [[Banja Luka]], [[Bosna i Hercegovina]]
| zanimanje              = [[Medicina|Doktor medicinskih nauka]]
| godine_aktivnosti      = 1986–2020.
| supružnik              = Marija Despot
| nagrade                = Zlatna plaketa &quot;Gutenberg&quot; za knjigu 50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu, za najbolju grafičku izvedbu, 2010. godine.
| uzrok_smrti            = [[Pandemija COVID-a 19|Infekcija COVID-19]]
| nacionalnost           = [[Srbi]]n
| državljanstvo          = [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
| obrazovanje            = [[Univerzitet u Zagrebu]]
| titula                 = Prim. prof. dr sc. med.
| religija               = [[Pravoslavlje]]
| djeca                  = Tamara i Branko Despot
| roditelji              = Stevo Despot i Dušanka Despot (rođena Bursać)
}}
'''Branko Despot''' ([[Velika Kladuša]], 5. jul 1954 – [[Banja Luka]], 18. novembar 2020) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbi|srpski]] [[Hirurgija|hirurg]], [[Doktor (titula)|specijalista]] [[Plastična hirurgija|plastično-rekonstruktivne hirurgije]], [[Doktor (titula)|doktor]] [[Medicina|medicinskih nauka]], [[univerzitet]]ski [[profesor]] i [[hroničar]].

== Biografija ==
Branko Despot je rođen 1954. godine u Velikoj Kladuši, od oca Steve rodom iz [[Budelj Gornji|Budelja]] kod [[Ključ (općina)|Ključa]] i majke Dušanke Bursać rodom iz [[Bosansko Grahovo|Grahova]]. Njegov otac Stevo Despot, koji je bio [[Milicija SFRJ|milicajac]], dobija prekomandu za [[Petrovac]], te se Branko kao vrlo mali seli u ovaj krajiški grad. Petrovac je smatrao svojim rodnim gradom. U Petrovcu je završio osnovnu školu i 1969. godine upisuje Gimnaziju „Radivoj Rodić“ u Petrovcu, kao 10. generacija gimnazijalaca. Maturirao je u školskoj 1972/73.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Despot|first=Branko|title=50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu|publisher=Besjeda, Banjaluka; Art print|year=2010|isbn=978-99955-51-45-2|location=Banja Luka}}&lt;/ref&gt; godini. Nakon završene gimnazije upisuje [[Medicinski fakultet u Zagrebu]], koji završava 1980. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unibl.org/uni/sajt/doc/odluke/2012/vanredni-profesori/BrankoDespot.pdf|title=Odluka o izboru u zvanje vanrednog profesora}}&lt;/ref&gt; Radio je kao [[ljekar]], te kao profesor na [[Medicinski fakultetu u Banja Luci|Medicinskom fakultetu u Banja Luci]].

Branko je bio oženjen suprugom Marijom, sa kojom je dobio kćerku Tamaru i sina Marka. Njegova supruga Marija Despot također je ljekar, specijalista [[Interna medicina|interne medicine]] i subspecijalista [[Endokrinologija|endokrinologije]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://travelcroatia.live/listing/privatna-poliklinika-fenix/|title=Privatna poliklinika Fenix}}&lt;/ref&gt; i [[Dijabetologija|dijabetologije]], a zaposlena je na Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu [[KBC Zagreb|KBC-a Zagreb]]. Kćerka Tamara je [[Kineziologija|kineziolog]] i doktorand na Kineziološkom fakultetu. Poznata je plesačica [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] i standardnih [[ples]]ova, učesnik emisije ''[[Zvijezde pjevaju]]'' i član žirija u emisiji TV Nova ''Ples sa zvijezdama''. Također je kondicioni trener u zagrebačkom [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] i ansamblu Lado.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.24sata.hr/sport/kondicijska-trenerica-tamara-rjesavam-i-ljubavne-probleme-218844|title=Kondicijska trenerica Tamara: Rješavam i ljubavne probleme}}&lt;/ref&gt;

Branko Despot je bio prijatelj sa pjevačem [[Marinko Rokvić|Marinkom Rokvićem]] i pjesnikom [[Mišo Marić|Mišom Marićem]].

U februaru 2019. godine, kao nezavisni kandidat, kandidovao se na prijevremenim izborima za načelnika općtine [[Bosanski Petrovac]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/za-izbore-120-hiljada-km-432114|title=Za izbore 120 hiljada KM}}&lt;/ref&gt;

Umro je od posljedica [[COVID-19|koronavirusa]] 18. novembra 2020. godine u Banja Luci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/preminuo-poznati-bh-hirurg-bio-je-zarazen-koronavirusom/396957|title=Preminuo poznati bh. hirurg, bio je zaražen koronavirusom}}&lt;/ref&gt;

== Stručna i naučna karijera ==
Medicinski fakultet [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]] završio je 1980. godine. Iste godine se zapošljava u Domu zdravlja u Petrovcu i tu radi do 1984. godine. Od 1984. do 1985. godine zaposlen je u Regionalnoj bolnici u [[Bihać]]u. Godine 1985. prelazi u Kliničko-bolnički centar u Banjaluci i tu ostaje do penzije. Specijalizaciju iz plastične i rekonstruktivne hirurgije završio je na [[Klinika Rebro u Zagrebu|Klinici ''Rebro'' u Zagrebu]] 1989. godine. Tokom rata bavio se i ratnom hirurgijom. Zvanje [[primarijus]] dobio je 1998. godine. Od 1998. do 2006. godine obavljao je dužnost šefa Odjeljenja za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju u Klinici za specijalne hirurške djelatnosti. U dva navrata, od februara do augusta 2007. i od februara do oktobra 2009. godine obavljao je dužnost načelnika Klinike za plastično-rekonstruktivnu hirurgiju. Važio je za ljekara sa gospodskim manirima. Kao ljekar je unaprijedio rad Klinike za plastično-rekonstruktivnu hirurgiju. Na samom početku rada klinike, sa prof. Stanecom iz Zagreba, uporedo sa tada vodećim svjetskim standardima, uveo je mikrohirurške procedure u rad ove klinike, što je za to vrijeme bilo revolucionarno za zdravstvo u Banja Luci.

Uporedo sa stručnom karijerom, gradio je i naučnu karijeru. Sredinom 1980-ih upisuje postdiplomske studije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koje je odslušao 1987. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.komoradoktorars.org/index.php/ri/n-v-s-i-2/item/440-in-memoriam-prof-dr-branko-despot-1954-2020|title=IN MEMORIAM Prof. dr Branko Despot (1954 – 2020)}}&lt;/ref&gt; Godine 1986. na Medicinskom fakultetu u Banjaluci izabran je u zvanje asistenta. Na istom fakultetu u zvanje višeg asistenta izabran je 1991. Magistarski rad na temu ''Peteljkasti podlaktični režanj u rekonstrukciji ratnih povreda šake'' odbranio je Na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1996. godine i stekao zvanje magistra medicinskih nauka. Doktorsku disertaciju na temu ''Primarno odložena rekonstrukcija mekotkivnog i koštanog defekta kod ratnih povreda šake'' takođe je odbranio na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2003. godine. U zvanje docenta na banjalučkom medicinskom fakultetu izabran je 2005. godine, a u ovo zvanje je reizabran 2010. U zvanje vanrednog profesora biva biran 2012. godine.

Objavio je više od 50 naučnih i stručnih radova, a autor je i koautor tri naučne monografije. Takođe je autor monografije o petrovačkoj gimnaziji, koja nosi naslov ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', koja je izašla 2010. godine, a drugo izdanje je doživjela 2016. godine. Time je Despot postao i hroničar ovog kraja.

== Članstva  u udruženjima ==

* Član Balkanskog udruženja plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije.
* Član Društva ljekara Republike Srpske.
* Član Društva hirurga Republike Srpske.
* Član Komore doktora medicine Republike Srpske.
* Član Hrvatskog udruženja za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju.
* Potpredsjednik Udruženja za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju Bosne i Hercegovine.

== Bibliografija ==

* ''Banjalučka hirurgija'', Univerzitet u Banjoj Luci, Banjaluka, 2003.
* ''Spomenica Boriši Staroviću'', ANURS, Banjaluka, 2006.
* ''Indikacije u arterijskoj rekonstruktivnoj hirurgiji'', Medicinski fakultet, Banjaluka, 2007.
* ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', Besjeda i Art print, Banjaluka, 2010.
* ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', Besjeda i Art print, Banjaluka, 2016.

== Nagrade ==
* Udarnička značka s radne akcije Šamac - Sarajevo 1978. godine (petrovačka brigada &quot;22 narodna heroja&quot;).
* Zlatna plaketa &quot;Gutenberg&quot; za knjigu ''50 godina Gimnazije u Bosanskom Petrovcu'', za najbolju grafičku izvedbu, 2010. godine.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački liječnici]]
[[Kategorija:Rođeni 1954.]]
[[Kategorija:Umrli 2020.]]
[[Kategorija:Biografije, Velika Kladuša]]</text>
      <sha1>t1hy5yk8w2uwbhjk71gq2u6ltfnpy5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavle Savić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503848</id>
    <revision>
      <id>3671285</id>
      <parentid>3636222</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:14:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1948" sha1="5ne3wywnhc65um9k4bpf8acblhzxwa2" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| datum_rođenja           = {{datum_rođenja|df=yes|1909|01|10}}
| nagrade                 = [[Zlatna medalja Lomonosova]] (1981)
}}
'''Pavle Savić'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.vin.bg.ac.rs/o-institutu/istorija-instituta|title=Istorija instituta - Institut za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;|website=www.vin.bg.ac.rs|access-date=26. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; ({{Jez-sr-Cyrl|Павле Савић}}; 10. januar 1909 – 30. maj 1994) bio je [[Srbi|srpski]] fizičar i [[hemičar]]. U svojim ranim godinama radio je u [[Srbija|Srbiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] i postao jedan od pionira u istraživanju [[Nuklearna fisija|nuklearne fisije]]. Bio je i simpatizer [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] komunista u [[Međuratni period|međuratnom periodu]], a potom se istaknuo tokom [[Narodnooslobodilačka borba|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]]. Dao je značajan doprinos [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskom otporu]] okupaciji Osovine, postao je delegat [[AVNOJ|AVNOJ-a]], a poslat je i u misije visokog nivoa u [[Sovjetski Savez]]. Poslije rata osnovao je [[Institut za nuklearnu energiju Vinča|Nuklearni institut Vinča]] i bio redovni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]], kao i član brojnih naučnih društava i predsednik [[Srpska akademija nauka i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]].
[[Datoteka:Pavle_Savić_2009_Serbian_stamp.jpg|desno|mini| Marka Srbije iz 2009. godine povodom obilježavanja 100 godina od rođenja Pavla Savića]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Predsjednici SANU}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Savić, Pavle}}
[[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Srbijanski naučnici]]
[[Kategorija:Umrli 1994.]]
[[Kategorija:Rođeni 1909.]]
[[Kategorija:Jugoslavenski naučnici]]
[[Kategorija:Biografije, Solun]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]</text>
      <sha1>5ne3wywnhc65um9k4bpf8acblhzxwa2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božidar Matić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506887</id>
    <revision>
      <id>3671178</id>
      <parentid>3671149</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7657" sha1="rxupu63o1vjwm1ptq0q9mgeumymc8qk" xml:space="preserve">{{Infokutija politički vođa
| ime                = Božidar Matić
| slika              = 
| tekst              =
| redoslijed         = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
| vrijeme_na_vlasti  = 22. februar 2001 – 18. juli 2001
| prethodnik         = [[Martin Raguž]]
| nasljednik         = [[Zlatko Lagumdžija]]
| redoslijed2        = [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministar finansija i trezora]]
| vrijeme_na_vlasti2 = 22. februar 2001 – 18. juli 2001
| prethodnik2        = [[Spasoje Tuševljak]]
| nasljednik2        = [[Anto Domazet]]
| redoslijed3        = 
| vrijeme_na_vlasti3 = 
| prethodnik3        = 
| nasljednik3        = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1937|9|8}}
| mjesto_rođenja     = [[Bogatić]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2016|5|12|1937|9|8}}
| mjesto_smrti            = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| puno_ime           = 
| nacionalnost       = 
| etnicitet          = 
| politička_stranka  = [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP BiH]]
| supruga            = Vesna Matić
| supružnik          = &lt;!-- --&gt;
| djeca              = 
| obrazovanje        = {{plainlist|
*[[Univerzitet u Zagrebu]]
*[[Univerzitet u Beogradu]]
*[[Univerzitet u Sarajevu]]
}}
| vjera              = 
| potpis             = 
| veb-sajt           = 
}}
'''Božidar Matić''' (8. septembar 1937 – 12. maj 2016) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] i [[akademik]] koji je od februara do jula 2001. bio predsjedavajući [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]. Osim toga, bio je i [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministar finansija i trezora]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/matic-bozidar|title=Matić, Božidar - Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=19. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

Dok je bio član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]], bio je rektor [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] od 1981. do 1985, a bio je i direktor [[Energoinvest]]a. Bio je član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] od 1992. do smrti 2016, te predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1999. do 2014.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Rani život i obrazovanje ==
Rođen je u [[Bogatić]]u, [[Kraljevina Jugoslavija]], današnja [[Srbija]], 8. septembra 1937, ali se rano u djetinjstvu preselio u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]. Osnovnu i srednju školu pohađao je u [[Visoko]]m.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://old.unsa.ba/s/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=2696|title=Akademik dr. Božidar Matić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu|access-date=23. 1. 2024|language=bs|website=old.unsa.ba}}&lt;/ref&gt; Studirao je na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]], gdje je diplomirao 1960. Magistrirao je na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]] 1963. i konačno doktorirao na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]] 1971.&lt;ref name=krug99&gt;{{cite web|url=https://www.krug99.ba/akademik-bozidar-matic-bio-je-nadasve-bosanskohercegovacki-drzavnik/|title=Akademik Božidar Matić bio je nadasve bosanskohercegovački državnik|date=12. 5. 2016|access-date=12. 5. 2016|language=bs|website=krug99.ba}}&lt;/ref&gt; Bio je dio velikog inžinjerskog tima koji je 1960-ih i 1970-ih radio na projektu elektrifikacije željezničke pruge Sarajevo-Ploče.&lt;ref name=krug99/&gt;

== Karijera ==
Bio je član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] do 1990, tokom koje je bio funkcioner u Saveznom izvršnom veću. Bio je rektor Univerziteta u Sarajevu od 1981. do 1985.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/magazin/rodni-kraj/u-sarajevu-sahranjen-akademik-bozidar-matic-nesebicno-posvecen-razvoju-drustva|title=U Sarajevu sahranjen akademik Božidar Matić: Nesebično posvećen razvoju društva|date=14. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016|language=bs|publisher=[[Oslobođenje]]}}&lt;/ref&gt; Dugo godina je radio u Energoinvestu, najvećoj kompaniji u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], a kasnije je bio njen direktor.&lt;ref name=krug99/&gt; Nakon raspada Jugoslavije i [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|osamostaljenja Bosne i Hercegovine]], postao je član [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije]] (SDP BiH) 1992.

Nakon parlamentarnih izbora 2000, SDP BiH je formirao koaliciju sa [[Stranka za Bosnu i Hercegovinu|Strankom za Bosnu i Hercegovinu]] kako bi dobio većinu i izbacio nacionalističke stranke s vlasti. Oni su okupili koaliciju mnogih drugih malih stranaka kako bi stvorili &quot;Savez za promjene&quot;. Matić je 22. februara 2001. postao predsjedavajući Vijeća ministara i ministar finansija i trezora.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Božidar Matić|url=http://www.anubih.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=160:boidarmati&amp;catid=27:new-to-joomla&amp;Itemid=54&amp;lang=en|publisher=Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina}}&lt;/ref&gt; Vlada predvođena SDP-om BiH omogućila je donošenje Izbornog zakona, koji je bio ne samo važan korak ka demokratiji, već i preduvjet za pristupanje BiH [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pressr/default.asp?content_id%3D539|title=ohr.int|access-date=3. 11. 2006}}{{dead link|date=oktobar 2021|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt; Radio je u obje kancelarije do jula 2001.&lt;ref name=&quot;ministers&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/Language.aspx?langTag=hr-HR|title=Izbor jezika|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=21. 8. 2023}}&lt;/ref&gt;

Bio je predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1999. do juna 2014.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://nap.ba/news/2454|title=Miloš Trifković novi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH!|date=17. 6. 2014|access-date=17. 6. 2014|language=bs|website=nap.ba}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
Preminuo je 12. maja 2016. u [[Sarajevo|Sarajevu]] u 78. godini života.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/preminuo-akademik-bozidar-matic/160512064|title=Preminuo akademik Božidar Matić|date=12. 5. 2016|access-date=12. 5. 2016|language=bs|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Sahranjen je u Sarajevu na mezarju Bare 14. maja, dva dana nakon smrti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bozidar-matic-ce-ostati-upamcen-po-nesebicnoj-posvecenosti-razvoju-bh-drustva/160514090|title=Božidar Matić će ostati upamćen po nesebičnoj posvećenosti razvoju bh. društva|date=14. 5. 2016|access-date=14. 5. 2016|language=bs|publisher=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/news/culture/2016/5/12/preminuo-akademik-bozidar-matic|title=Preminuo akademik Božidar Matić|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=19. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak akademika ANUBiH]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Matić, Božidar}}
[[Kategorija:Biografije, Bogatić]]
[[Kategorija:Rođeni 1937.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Političari Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>rxupu63o1vjwm1ptq0q9mgeumymc8qk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seid Huković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>506890</id>
    <revision>
      <id>3671176</id>
      <parentid>3671150</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:43:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3996" sha1="fhi3t7d6ikhjeje3kqtu34bh7glymn8" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Seid Huković
| slika                   = Hukovic.jpg
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1925|9|1}}
| mjesto_rođenja          = [[Sarajevo]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2001|6|5|1925|9|1}}
| mjesto_smrti            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = 
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Seid Huković''' (1. septembar 1925 – 5. juni 2001&lt;ref&gt;Nachrufe auf vkbi.open.net.ba: [http://vkbi.open.net.ba/Aktuelnosti/010608.htm TELEGRAMI SUCUTI KOJE JE VIJECE KONGRESA BOSNJACKIH INTELEKTUALACA UPUTILO POVODOM SMRTI AKADEMIKA PROF. DR. SEIDA HUKOVICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814063729/http://vkbi.open.net.ba/Aktuelnosti/010608.htm |date=14. 8. 2011 }} (in serbokroatischer Sprache)&lt;/ref&gt;) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Farmakologija|farmakolog]].

Studij medicine završio je na [[Univerzitet u Zagrebu|Univerzitetu u Zagrebu]] 1951. Početkom 1960-ih radio je kao stipendista Njemačke službe za akademsku razmjenu na Farmakološkom institutu [[Univerzitet u Mainzu|Univerziteta u Mainzu]], gdje je zajedno sa [[Erich Muscholl|Erihom Mushollom]] vodio istraživanja. Od 1969. bio je redovni profesor farmakologije i toksikologije na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]], od 1973. član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], a njen predsjednik od 1991. do 1998.

== Djela ==
Huković je posebno poznat po razvoju novih farmakoloških eksperimentalnih modela, odnosno izoliranih organa s intaktnim simpatičkim živcima. Na primjer, otkrio je presinaptičke receptore. Radio je posebno na:

* zečijoj srčanoj pretkomori,&lt;ref&gt;{{cite journal | author = S. Huković |year = 1959|title = Isolated rabbit atria with sympathetic nerve supply | url = https://archive.org/details/sim_british-journal-of-pharmacology_1959_14/page/372 |journal = [[British Journal of Pharmacology]]|volume = 14|pages = 372–376| doi = 10.1111/j.1476-5381.1997.tb06799.x}}&lt;/ref&gt;
* kompletnom srcu zečeva,&lt;ref&gt;{{cite journal | author = S. Huković und E. Muscholl|year = 1962|title = Die Noradrenalin-Abgabe aus dem isolierten Kaninchenherzen bei sympathischer Nervenreizung und ihre pharmakologische Beeinflussung |journal = [[Naunyn-Schmiedebergs Archiv für experimentelle Pathologie und Pharmakologie]]|volume = 244|pages = 81–96| doi = 10.1007/BF00246120}}&lt;/ref&gt;
* Vaskularnim kanalima zamoraca,&lt;ref&gt;{{cite journal | author = S. Huković |year = 1961|title = Responses of the isolated sympathetic nerve-ductus deferens preparation of the guinea-pig |journal = British Journal of Pharmacology|volume = 16|pages = 188–194|pmc=1481743}}&lt;/ref&gt;
* Mokraćnoj bešici pacova.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = S. Huković, M.J. Rand und S. Vanov |year = 1965|title = Observations on an isolated, innervated preparation of rat urinary bladder |journal = British Journal of Pharmacology|volume = 24|pages = 178–188|pmc=1704045}}&lt;/ref&gt;

== Također pogledajte ==
* [[Spisak akademika ANUBiH]]

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Huković, Seid}}
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]
[[Kategorija:Rođeni 1925.]]
[[Kategorija:Umrli 2001.]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački farmakolozi]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>fhi3t7d6ikhjeje3kqtu34bh7glymn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arsenal FC – sezona 2024/2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507486</id>
    <revision>
      <id>3671349</id>
      <parentid>3670627</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T21:06:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3671349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97281" sha1="fm00tz8dofxtxud665cp35pixsnusfv" xml:space="preserve">{{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba
| ime_kluba                 = Arsenal FC
| sezona                    = 2024/2025.
| slika                     = 
| veličina_slike            = 
| tekst                     = 
| titula_vlasnika           = 
| vlasnik                   = 
| titula_predsjednika       = 
| predsjednik               = [[Stan Kroenke]]&lt;br&gt;[[Josh Kroenke]]
| titula_menadžera          = 
| menadžer                  = [[Mikel Arteta]]
| titula4                   = 
| osoba4                    = 
| titula_stadiona           = 
| stadion                   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
| liga1                     = [[Premier League]]
| liga1_rezultat            = ''[[Premier League 2024/2025.|3. mjesto]]''
| liga2                     = 
| liga2_rezultat            = 
| liga3                     = 
| liga3_rezultat            = 
| kup1                      = [[FA kup]]
| kup1_rezultat             = ''[[FA kup 2024/2025.|Treća runda]]''
| kup2                      = [[Engleski Liga-kup]]
| kup2_rezultat             = ''[[Engleski Liga-kup 2024/2025.|1/4 finale]]''
| kup3                      = {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka]]}}
| kup3_rezultat             = ''[[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|Ligaška faza]]''
| kup4                      = 
| kup4_rezultat             = 
| kup5                      = 
| kup5_rezultat             = 
| kup6                      = 
| kup6_rezultat             = 
| kup7                      = 
| kup7_rezultat             = 
| najbolji_strijelac_sezone = &lt;br&gt;Kai Havertz&lt;br&gt;(9 golova)
| najbolji_strijelac_lige   = &lt;br&gt;[[Kai Havertz]]&lt;br&gt;[[Bukayo Saka]]&lt;br&gt;(5 golova)
| najveća_posjećenost       = 60.383 v [[Liverpool FC|Liverpool]]&lt;br&gt;(27. Oktobar 2024, Premier League)
| najmanja_posjećenost      = 59.056 v [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderers]]&lt;br&gt;(25. Septembar 2024, Engleski Liga-kup)
| prosječna_posjećenost     = 
| najveća_pobjeda           = '''5–1''' v Bolton Wanderers&lt;br&gt;(Kući, 25. Septembar 2024, Engleski Liga-kup)&lt;br&gt;'''5–1''' v [[Sporting CP]]&lt;br&gt;(Gost, 26. Novembar 2024, UEFA Liga prvaka)
| najveći_poraz             = '''0–2''' v [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]&lt;br&gt;(Gost, 19. Oktobar 2024, Premier League)
| uzorak_lr1                = _arsenal2425h
| uzorak_t1                 = _arsenal2425h
| uzorak_dr1                = _arsenal2425h
| uzorak_š1                 = _arsenal2425h
| uzorak_č1                 = 
| lijeva ruka1              = FFFFFF
| tijelo1                   = F00000
| desna ruka1               = FFFFFF
| šorc1                     = FFFFFF
| čarape1                   = F00000
| opis1                     = Domaći
| uzorak_lr2                = _arsenal2425a
| uzorak_t2                 = _arsenal2425a
| uzorak_dr2                = _arsenal2425a
| uzorak_š2                 = _arsenal2425a
| uzorak_č2                 = 
| lijeva ruka2              = 000000
| tijelo2                   = 000000
| desna ruka2               = 000000
| šorc2                     = 000000
| čarape2                   = 000000
| opis2                     = Gostujući
| uzorak_lr3                = _arsenal2425t
| uzorak_t3                 = _arsenal2425t
| uzorak_dr3                = _arsenal2425t
| uzorak_š3                 = _arsenal2425t
| uzorak_č3                 = _arsenal2425tl
| lijeva ruka3              = 
| tijelo3                   = 
| desna ruka3               = 
| šorc3                     = 
| čarape3                   = 
| opis3                     = Treći
| prethodna_sezona          = [[Arsenal FC - sezona 2023/2024.|2023/2024.]]
| naredna_sezona            = [[Arsenal FC - sezona 2025/2026.|2025/2026.]]
| ažurirano                 = 4. 12. 2024
| vlasnici                  = 
}}

'''Sezona 2024/25.''' je [[Arsenal FC|Arsenalova]] 33. sezona u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/features/48523/behind-the-numbers-|title=All-time Arsenal|date=25. 7. 2024|website=All-time Arsenal|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Pored domaće [[Premier League 2024/2025.|nacionalne lige]] Arsenal će se takmičiti još u: [[FA kup 2024/2025.|FA kup]], [[Engleski Liga-kup 2024/2025.|EFL kup]] te [[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]] koje je njihovo 39. evropsko takmičenje. Sezona traje od 1. jula 2024. do 30. juna 2025. godine.

== Prvi Tim ==

=== Stručni štab prvog tima ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Pozicija
!Ime
!Datum rođenja (godine)
!Ref.
|-
|[[Menadžer]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]]
|{{Datum rođenja i godine|1982|03|26}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mikel-arteta-joining-our-new-head-coach|title=Mikel Arteta joining as our new head coach|date=25. 7. 2024|website=Mikel Arteta joining as our new head coach|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal appoint ex-captain as head coach|url=https://www.bbc.com/sport/football/50817660|newspaper=BBC Sport|date=20. 12. 2019|access-date=14. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |Pomoćnici
|{{ZD|NIZ}} [[Albert Stuivenberg]]
|{{Datum rođenja i godine|1970|10|30}}
|&lt;ref name=&quot;Coaching team named&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-team-named|title=Coaching team named|date=25. 7. 2024|website=Coaching team named|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bbc.com&quot;&gt;{{Cite news|title=Mikel Arteta: Arsenal's new boss encouraged by early signs from players|url=https://www.bbc.com/sport/football/50912761|newspaper=BBC Sport|date=26. 12. 2019|access-date=14. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|ŠPA}} Miguel Molina
|{{Datum rođenja i godine|1993|01|03}}
|&lt;ref name=&quot;Coaching and backroom team&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/coaching-and-backroom-team|title=Coaching and backroom team|date=25. 7. 2024|website=Coaching and backroom team|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wells&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/mikel-arteta-appoints-three-new-22594631|title=Mikel Arteta appoints three new staff to his Arsenal backroom team|last=Wells|first=Darren|date=28. 8. 2020|website=The Mirror|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|ŠPA}} Carlos Cuesta
|{{Datum rođenja i godine|1995|07|29}}
|&lt;ref name=&quot;Coaching and backroom team&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Wells&quot;/&gt;
|-
|{{ZD|FRA}} [[Nicolas Jover]]
|{{Datum rođenja i godine|1981|10|28}}
|&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Nicolas Jover: Arsenal appoint set-piece coach Nicolas Jover from Man City|url=https://www.nytimes.com/athletic/4206997/2021/07/05/arsenal-appoint-set-piece-coach-nicolas-jover-from-manchester-city/|newspaper=The New York Times|access-date=14. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/sport/football/arsenal-andreas-georgson-malmo-man-city-b944119.html|title=Arsenal hire Man City coach Jover as Georgson leaves for Malmo|last=Collings|first=Simon|date=5. 7. 2021|website=Evening Standard|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Trener golmana
|{{ZD|ŠPA}} Iñaki Caña
|{{Datum rođenja i godine|1975|09|19}}
|&lt;ref name=&quot;Coaching team named&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;bbc.com&quot;/&gt;
|}

=== Sastav prvog tima ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Golmani
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!Igrač
!Pozicija
!Datum rođenja (godine)
!Visina
!Pridružio se
!Prešao iz
!Visina transfera
!Kraj ugovora
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|22
|{{NOG-ikona|ŠPA}} [[David Raya]]
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Golman|GK]]
|{{Datum rođenja i godine|1995|09|15}}
|1.83 m
|August 2023 &lt;small&gt;(posudba)&lt;/small&gt;
Juli 2024
|{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]]
|£3.0m &lt;small&gt;(posudba)&lt;/small&gt;
£27.0m
|2028&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Transfer latest: West Ham expected to get Kilman for £40m, Arsenal keep Raya|url=https://www.theguardian.com/football/article/2024/jul/04/transfer-latest-west-ham-kilman-wolves-arsenal-david-raya-brentford|newspaper=The Guardian|date=4. 7. 2024|access-date=14. 7. 2024|issn=0261-3077|language=en-GB|first=Jacob|last=Steinberg|first2=Ed|last2=Aarons}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/david-raya|title=David Raya|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|32
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Neto (nogometaš, rođen 1989)|Neto]]
|{{Datum rođenja i godine|1989|07|19}}
|1.90 m
|August 2024
&lt;small&gt;(posudba)&lt;/small&gt;
|{{ZD|ENG}} [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|Nepoznato
|2025&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/neto-signs-arsenal-season-long-loan|title=Neto signs for Arsenal on season-long loan|date=15. 9. 2024|website=Neto signs for Arsenal on season-long loan|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/neto|title=Arsenal Men's Squad: Player Profiles and Stats {{!}} Arsenal.com|website=www.arsenal.com|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Odbrana
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!Igrač
!Pozicija
!Datum rođenja (godine)
!Visina
!Pridružio se
!Prešao iz
!Visina transfera
!Kraj ugovora
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|2
|{{NOG-ikona|FRA}} [[William Saliba]]
|[[Odbrambeni igrač (nogomet)|CB]]
|{{Datum rođenja i godine|2001|03|24}}
|1.92 m
|Juli 2019
|{{ZD|FRA}} [[AS Saint-Étienne|Saint-Étienne]]
|[[Britanska funta|£]]27.0m
|2027&lt;ref&gt;{{Cite news|title=William Saliba: Arsenal defender signs new four-year contract|url=https://www.bbc.com/sport/football/65868632|newspaper=BBC Sport|date=7. 7. 2023|access-date=14. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/william-saliba|title=William Saliba|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|3
|{{NOG-ikona|ŠKO}} [[Kieran Tierney]]
|LB / LWB
|{{Datum rođenja i godine|1997|06|05}}
|1.78 m
|August 2019
|{{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]]
|£25.0m
|2026&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal defender Kieran Tierney signs new long-term deal, reported to be five years|url=https://www.bbc.com/sport/football/57616733|newspaper=BBC Sport|date=25. 6. 2021|access-date=14. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/kieran-tierney|title=Kieran Tierney|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|4
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Ben White (nogometaš)|Ben White]]
|RB / CB
|{{Datum rođenja i godine|1997|10|08}}
|1.86 m
|Juli 2021
|{{ZD|ENG}} [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|£50.0m
|2028&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Ben White: Arsenal defender signs new four-year contract|url=https://www.bbc.com/sport/football/68562296|newspaper=BBC Sport|date=14. 3. 2024|access-date=14. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/ben-white|title=Ben White|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|6
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Gabriel Magalhães]]
|CB
|{{Datum rođenja i godine|1997|12|19}}
|1.90 m
|Septembar 2020
|{{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|£23.1m
|2027&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Gabriel Magalhaes: Arsenal defender signs new contract until 2027|url=https://www.bbc.com/sport/football/63350482|newspaper=BBC Sport|date=21. 10. 2022|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/gabrielmagalhaes|title=Gabriel|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|12
|{{NOG-ikona|NIZ}} [[Jurriën Timber]]
|RB / LB / CB
|{{Datum rođenja i godine|2001|06|17}}
|1.79 m
|Juli 2023
|{{ZD|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
|£34.3m
|2028&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal complete Timber signing from Ajax|url=https://www.nytimes.com/athletic/4667568/2023/07/14/jurrien-timber-transfer-arsenal/|newspaper=The New York Times|access-date=15. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/jurrien-timber|title=Jurrien Timber|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|15
|{{NOG-ikona|POLJ}} [[Jakub Kiwior]]
|LB / CB
|{{Datum rođenja i godine|2000|02|15}}
|1.89 m
|Januar 2023
|{{ZD|ITA}} [[Spezia Calcio|Spezia]]
|£17.6m
|2027+1&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal transfer news: Jakub Kiwior - Poland international signs from Spezia|url=https://www.bbc.com/sport/football/64365376|newspaper=BBC Sport|date=23. 1. 2023|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/jakub-kiwior|title=Jakub Kiwior|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|17
|{{NOG-ikona|UKR}} [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]]
|LB / CM
|{{Datum rođenja i godine|1996|12|15}}
|1.75 m
|Juli 2022
|{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]]
|£30.0m
|2026&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goal.com/en/news/arsenal-secure-zinchenko-transfer-man-city/bltc9100e4712bf43ca|title=Arsenal secure Zinchenko transfer after agreeing £32m deal with Man City {{!}} Goal.com|date=22. 7. 2022|website=www.goal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/oleksandr-zinchenko|title=Oleksandr Zinchenko|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|18
|{{NOG-ikona|JPN}} [[Takehiro Tomiyasu]]
|RB / LB / CB
|{{Datum rođenja i godine|1998|11|5}}
|1.87 m
|August 2021
|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|£16.0m
|2026+1&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal: Takehiro Tomiyasu signs new contract to 2026|url=https://www.bbc.com/sport/football/68613711|newspaper=BBC Sport|date=20. 3. 2024|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/takehiro-tomiyasu|title=Takehiro Tomiyasu|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|33
|{{NOG-ikona|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]
|LB / CB
|{{Datum rođenja i godine|2002|05|19}}
|1.88 m
|Juli 2024
|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|£33.6m + £8.4m
|2029&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal complete Calafiori signing|url=https://www.nytimes.com/athletic/5661264/2024/07/29/arsenal-riccardo-calafiori-transfer/|newspaper=The New York Times|access-date=10. 8. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=James|last=McNicholas}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/riccardo-calafiori|title=Riccardo Calafiori|date=11. 8. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Veznjaci
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!Igrač
!Pozicija
!Datum rođenja (godine)
!Visina
!Pridružio se
!Prešao iz
!Visina transfera
!Kraj ugovora
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|5
|{{NOG-ikona|GAN}} [[Thomas Partey]]
|DM / CM / RB
|{{Datum rođenja i godine|1993|06|13}}
|1.85 m
|Oktobar 2020
|{{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|£45.3m
|2025&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/transfer-news/breaking-arsenal-sign-thomas-partey-19055588|title=Arsenal complete Thomas Partey signing in stunning £45m transfer swoop|last=Benge|first=James|date=5. 10. 2020|website=Football London|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/thomas-partey|title=Thomas Partey|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|8
|{{NOG-ikona|NOR}} [[Martin Ødegaard]] {{Kapiten}}
|AM / CM
|{{Datum rođenja i godine|1998|12|17}}
|1.78 m
|Januar 2021 &lt;small&gt;(posudba)&lt;/small&gt;
August 2021
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|£1.8m &lt;small&gt;(posudba)&lt;/small&gt;
£30.0m
|2028&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Martin Odegaard: Arsenal agree new five-year deal with captain|url=https://www.bbc.com/sport/football/66887063|newspaper=BBC Sport|date=22. 9. 2023|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/martin-odegaard|title=Martin Odegaard|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|20
|{{NOG-ikona|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]
|DM / CM
|{{Datum rođenja i godine|1991|12|20}}
|1.80 m
|Januar 2023
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|£12.0m
|2025&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/transfer-news/arsenal-announce-first-summer-deal-29136698|title=Arsenal announce first summer deal as Jorginho signs new short term contract|last=Kaynak|first=Kaya|date=9. 5. 2024|website=Football London|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/jorginho|title=Jorginho|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|23
|{{NOG-ikona|ŠPA}} [[Mikel Merino]]
|CM / DM
|{{Datum rođenja i godine|1996|06|22}}
|1.88 m
|August 2024
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Sociedad]]
|£27.4m
|2028+1&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Mikel Merino completes Arsenal transfer from Real Sociedad|url=https://www.nytimes.com/athletic/5717065/2024/08/27/mikel-merino-arsenal-transfer-news/|newspaper=The New York Times|access-date=31. 8. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=Colin|last=Millar}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/mikel-merino|title=Mikel Merino|date=15. 9. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|29
|{{NOG-ikona|NJE}} [[Kai Havertz]]
|AM / ST
|{{Datum rođenja i godine|1999|06|11}}
|1.93 m
|Juni 2023
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|£62.0m
|2028&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal confirm Havertz signing in £65m deal|url=https://www.nytimes.com/athletic/4627559/2023/06/28/arsenal-transfer-news-havertz/|newspaper=The New York Times|access-date=15. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=Art de|last=Roché}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/kai-havertz|title=Kai Havertz|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|41
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Declan Rice]]
|DM / CM / CB
|{{Datum rođenja i godine|1999|01|14}}
|1.85 m
|Juli 2023
|{{ZD|ENG}} [[West Ham United FC|West Ham Utd]]
|£100.0m
|2028+1&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Declan Rice: Arsenal sign England midfielder from West Ham for £105m|url=https://www.bbc.com/sport/football/65982835|newspaper=BBC Sport|date=15. 7. 2024|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/declan-rice|title=Declan Rice|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Napadači
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!Igrač
!Pozicija
!Datum rođenja (godine)
!Visina
!Pridružio se
!Prešao iz
!Visina transfera
!Kraj ugovora
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|7
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Bukayo Saka]]
|RW / LB
|{{Datum rođenja i godine|2001|09|5}}
|1.78 m
|Septembar 2018
|Akademija Arsenala
|
|2027&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Bukayo Saka: Arsenal forward signs new contract until 2027|url=https://www.bbc.com/sport/football/65686263|newspaper=BBC Sport|date=23. 5. 2023|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/bukayo-saka|title=Bukayo Saka|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|9
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Gabriel Jesus]]
|ST / LW / RW
|{{Datum rođenja i godine|1997|04|3}}
|1.75 m
|Juli 2022
|{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]]
|£45.0m
|2027
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/gabriel-jesus|title=Gabriel Jesus|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|10
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|RW / LW / ST
|{{Datum rođenja i godine|1994|12|08}}
|1.72 m
|August 2024
&lt;small&gt;(posudba)&lt;/small&gt;
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|Besplatno
|2025
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/raheem-sterling|title=Arsenal Men's Squad: Player Profiles and Stats {{!}} Arsenal.com|website=www.arsenal.com|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|11
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Gabriel Martinelli]]
|LW / ST / RW
|{{Datum rođenja i godine|2001|06|18}}
|1.78 m
|Juli 2019
|{{ZD|BRA}} [[Ituano FC|Ituano]]
|£6.0m
|2027+1&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/transfer-news/breaking-arsenal-gabriel-martinelli-contract-26146735|title=Arsenal given contract boost as Gabriel Martinelli signs new long-term deal|last=Kaynak|first=Kaya|date=3. 2. 2023|website=Football London|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/gabriel-martinelli|title=Gabriel Martinelli|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|19
|{{NOG-ikona|BEL}} [[Leandro Trossard]]
|LW / ST / AM
|{{Datum rođenja i godine|1994|12|4}}
|1.72 m
|Januar 2023
|{{ZD|ENG}} [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|£21.0m
|2027+1&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal transfer news: Leandro Trossard joins Gunners from Brighton for £21m|url=https://www.bbc.com/sport/football/64342770|newspaper=BBC Sport|date=20. 1. 2023|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/leandro-trossard|title=Leandro Trossard|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Na posudbi
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!Igrač
!Pozicija
!Datum rođenja (godine)
!Visina
!Pridružio se
!Prešao iz
!Visina transfera
!Kraj ugovora
!Posuđen
!Na posudbi do
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|21
|{{NOG-ikona|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]
|AM / RW
|{{Datum rođenja i godine|2000|05|30}}
|1.88 m
|Juni 2022
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|£29.9m
|2027&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/transfer-news/vieira-contract-transfer-fee-arsenal-24287461|title=All the details of Fabio Vieira’s contract as Arsenal announce signing|last=Catterson-Reid|first=Aaron|date=21. 6. 2022|website=Football London|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|Do kraja sezone
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/fabio-vieira|title=Fabio Vieira|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|24
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Reiss Nelson]]
|RW / LW
|{{Datum rođenja i godine|1999|12|10}}
|1.75 m
|Decembar 2016
|Akademija Arsenala
|
|2027+1
|{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|Do kraja sezone
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/reiss-nelson|title=Reiss Nelson|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|27
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]]
|RW
|{{Datum rođenja i godine|2003|04|7}}
|1.75 m
|Juni 2022
|{{ZD|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]]
|nepoznato
|2026+1&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.football.london/arsenal-fc/news/arsenal-summer-transfer-marquinhos-first-24215648|title=Arsenal confirm first summer transfer as Marquinhos joins from Sao Paolo|last=Kaynak|first=Kaya|date=13. 6. 2022|website=Football London|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|BRA}} [[Fluminense FC|Fluminense]]
|Januar 2025
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/marquinhos|title=Marquinhos|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|23
|{{NOG-ikona|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]]
|CM
|{{Datum rođenja i godine|1999|10|22}}
|1.83 m
|Juli 2023
|{{ZD|BEL}} [[RSC Anderlecht|Anderlecht]]
|£17.2m
|2026&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal sign Albert Sambi Lokonga from Anderlecht on long-term contract|url=https://www.bbc.com/sport/football/57893045|newspaper=BBC Sport|date=19. 7. 2021|access-date=15. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
|Do kraja sezone
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/albert-sambi-lokonga|title=Albert Sambi Lokonga|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|—
|{{NOG-ikona|POR}} [[Nuno Tavares]]
|LB / LWB
|{{Datum rođenja i godine|2000|01|26}}
|1.83 m
|Juli 2021
|{{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]]
|£8.0m
|2026&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.goal.com/en-us/news/arsenal-complete-7m-signing-of-nuno-tavares-from-benfica/nd199mx6qae51h0wqyv8aizef|title=Arsenal complete £7m signing of Nuno Tavares from Benfica {{!}} Goal.com US|date=10. 7. 2021|website=www.goal.com|language=en-US|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|{{ZD|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]]
|Do kraja sezone
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/nuno-tavares|title=Nuno Tavares|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=15. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|31
|{{NOG-ikona|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]
|GK
|{{Datum rođenja i godine|2002|04|13}}
|1.93 m
|Maj 2019
|Akademija Arsenala
|
|
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Valladolid]]
|Do kraja sezone
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/men/players/karl-hein|title=Karl Hein|date=25. 7. 2024|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=14. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

== Akademija ==

=== Stručni štab akademije ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Pozicija
!Ime
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|Menadžer akademije
|{{ZD|NJE}} [[Per Mertesacker]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mertesacker-lead-arsenal-academy|title=Per Mertesacker to lead Arsenal academy|date=25. 7. 2024|website=Per Mertesacker to lead Arsenal academy|language=en|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Per Mertesacker: Arsenal captain will retire in 2018 to manage academy|url=https://www.bbc.com/sport/football/40532585|newspaper=BBC Sport|date=7. 7. 2017|access-date=17. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
|Glavni trener akademije
|{{ZD|ENG}} Luke Hobbs
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mertesacker-and-hobbs-academy-appointments|title=Mertesacker and Hobbs on academy appointments|date=25. 7. 2024|website=Mertesacker and Hobbs on academy appointments|language=en|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/news-archive/20170228/luke-hobbs-named-interim-academy-manager|title=Luke Hobbs named interim Academy Manager|date=25. 7. 2024|website=Luke Hobbs named interim Academy Manager|language=en|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Trener U-21
|{{ZD|TUR}} Mehmet Ali
|&lt;ref name=&quot;arsenal.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ali-and-wilshere-handed-academy-head-coach-roles|title=Ali and Wilshere handed academy Head Coach roles|date=25. 7. 2024|website=Ali and Wilshere handed academy Head Coach roles|language=en|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Staff&quot;&gt;{{Cite news|title=Arsenal confirm Wilshere as U18 boss|url=https://www.nytimes.com/athletic/3489000/2022/07/11/jack-wilshere-confirmed-as-arsenal-under-18s-head-coach/|newspaper=The New York Times|access-date=17. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=The Athletic|last=Staff}}&lt;/ref&gt;
|-
|Trener U-18
|{{ZD|ENG}} [[Jack Wilshere]]
|&lt;ref name=&quot;arsenal.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Staff&quot;/&gt;
|}

== Uprava i menadžment ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Uprava Arsenala
!Pozicija
!Ime
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Predsjednik
|{{ZD|SAD}} [[Stan Kroenke]]
|&lt;ref name=&quot;Updates to the Arsenal Board&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/updates-arsenal-board|title=Updates to the Arsenal Board|date=25. 7. 2024|website=Updates to the Arsenal Board|language=en|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;{{Cite news|title=Arsenal: Stan and Josh Kroenke become Gunners co-chairs|url=https://www.bbc.com/sport/football/64964270|newspaper=BBC Sport|date=15. 3. 2023|access-date=17. 7. 2024|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
|{{ZD|SAD}} [[Josh Kroenke]]
|&lt;ref name=&quot;Updates to the Arsenal Board&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;
|-
|Izvršni potpredsjednik
|{{ZD|ENG}} Tim Lewis
|&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Tim Lewis, the power behind the Kroenkes’ Arsenal throne|url=https://www.nytimes.com/athletic/3303501/2022/05/11/tim-lewis-power-kroenkes-arsenal-throne/|newspaper=The New York Times|access-date=17. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=James|last=McNicholas}}&lt;/ref&gt;
|-
|Direktor
|{{ZD|ENG}} [[Philip Harris]]
|&lt;ref name=&quot;Updates to the Arsenal Board&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Menadžment
!Pozicija
!Ime
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|Generalni direktor
|{{ZD|ENG}} Richard Garlick
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/richard-garlick-appointed-managing-director|title=Richard Garlick appointed Managing Director|date=25. 7. 2024|website=Richard Garlick appointed Managing Director|language=en|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Arsenal appoint Garlick as new managing director|url=https://www.nytimes.com/athletic/5226703/2024/01/25/richard-garlick-arsenal-managing-director/|newspaper=The New York Times|access-date=17. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=James|last=McNicholas}}&lt;/ref&gt;
|-
|Sportski direktor
|''Upražnjeno''{{Efn|[[Edu Gaspar]] napustio je mjesto sportskog direktora u novembru 2024.}}
|
|-
|Voditelj sportske medicine
|{{ZD|ENG}} Zafar Iqbal
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dailycannon.com/2024/03/zafar-iqbal-arsenal/|title=Key Crystal Palace staff member joins Arsenal early|last=Critchlow|first=Dan|date=6. 3. 2024|language=en-US|access-date=17. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Palace's head of sports medicine Iqbal to join Arsenal|url=https://www.nytimes.com/athletic/5157401/2023/12/22/zafar-iqbal-arsenal-crystal-palace/|newspaper=The New York Times|access-date=17. 7. 2024|issn=0362-4331|language=en-US|first=David|last=Ornstein}}&lt;/ref&gt;
|}

== Ugovori i transferi ==

=== Novi ugovori ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Tim
!Vrsta ugovora
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|24. juni 2024
|31
|GK
|{{NOG-ikona|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]
|Prvi tim
|Produžen ugovor
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-signs-new-contract|title=Karl Hein signs new contract|date=25. 7. 2024|website=Karl Hein signs new contract|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;7&quot; |4. juli 2024
|39
|MF
|{{ZD|ENG}} Harrison Dudziak
| rowspan=&quot;9&quot; |Akademija
| rowspan=&quot;9&quot; |Prvi profesionalni ugovor
| rowspan=&quot;7&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/seven-academy-players-sign-professional-contracts|title=Seven academy players sign professional contracts|date=25. 7. 2024|website=Seven academy players sign professional contracts|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|42
|FW
|{{ZD|ENG}} Sebastian Ferdinand
|-
|46
|FW
|{{ZD|NIZ}} Ismeal Kabia
|-
|47
|DF
|{{ZD|ALB}} Maldini Kacurri
|-
|48
|FW
|{{ZD|ENG}} Osman Kamara
|-
|51
|DF
|{{ZD|ENG}} Josh Nichols
|-
|55
|GK
|{{ZD|ENG}} Brian Okonkwo
|-
|8. juli 2024
|74
|DF
|{{ZD|VEL}} [[Brayden Clarke]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/brayden-clarke-signs-professional-contract|title=Brayden Clarke signs professional contract|date=25. 7. 2024|website=Brayden Clarke signs professional contract|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|16. juli 2024
|62
|GK
|{{ZD|KOL}} [[Alexei Rojas]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/alexei-rojas-signs-professional-contract-0|title=Alexei Rojas signs professional contract|date=25. 7. 2024|website=Alexei Rojas signs professional contract|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Kupljeni igrači ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum
!{{Abbr|Br.|Broj na dresu}}
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Došao iz
!Transfer odšteta
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|4. juli 2024
|22
|GK
|{{NOG-ikona|ŠPA}} [[David Raya]]
|{{ZD|ENG}} [[Brentford FC|Brentford]]
|£27.0m
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/david-raya-joins-us-permanent-deal|title=David Raya joins us on a permanent deal|date=25. 7. 2024|website=David Raya joins us on a permanent deal|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|29. juli 2024
|33
|DF
|{{NOG-ikona|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]
|{{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|£33.6m + £8.4m
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/riccardo-calafiori-signs-arsenal|title=Riccardo Calafiori signs for Arsenal|date=11. 8. 2024|website=Riccardo Calafiori signs for Arsenal|language=en|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Prodani igrači ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Otišao u
!Transfer odšteta
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|2. august 2024
|MF
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Emile Smith Rowe]]
|{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|£27.0m + £7.0m
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/emile-smith-rowe-joins-fulham|title=Emile Smith Rowe joins Fulham|date=11. 8. 2024|website=Emile Smith Rowe joins Fulham|language=en|access-date=10. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |30. august 2024
|GK
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Aaron Ramsdale]]
|{{ZD|ENG}} [[Southampton FC|Southampton]]
|£18.0m + £7.0m
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/aaron-ramsdale-signs-southampton|title=Aaron Ramsdale signs for Southampton|date=15. 9. 2024|website=Aaron Ramsdale signs for Southampton|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|FW
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Eddie Nketiah]]
|{{ZD|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|£25.0m + £5.0m
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/eddie-nketiah-joins-crystal-palace|title=Eddie Nketiah joins Crystal Palace|date=15. 9. 2024|website=Eddie Nketiah joins Crystal Palace|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Dolazeći posuđeni igrači ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Posuđen od
!Trajanje posudbe
!Odšteta
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|30. august 2024
|GK
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Neto (nogometaš, rođen 1989)|Neto]]
|{{ZD|ENG}} [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
| rowspan=&quot;2&quot; |Do kraja sezone
|Nepoznato
|&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;
|-
|31. august 2024
|FW
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]]
|Besplatno
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/raheem-sterling-signs-arsenal-loan|title=Raheem Sterling signs for Arsenal on loan|date=15. 9. 2024|website=Raheem Sterling signs for Arsenal on loan|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

=== Na posudbi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Datum
!{{Abbr|Poz.|Pozicija}}
!Igrač
!Posuđen
!Trajanje posudbe
!Odšteta
!{{Abbr|Ref.|Reference}}
|-
|15. februar 2024
|FW
|{{NOG-ikona|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]]
|{{ZD|BRA}} [[Fluminense]]
|Januar 2025
| rowspan=&quot;6&quot; |nepoznato
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/marquinhos-joins-fluminense-loan|title=Marquinhos joins Fluminense on loan|date=25. 7. 2024|website=Marquinhos joins Fluminense on loan|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |15. juli 2024
|MF
|{{NOG-ikona|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]]
| rowspan=&quot;5&quot; |Do kraja sezone
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sambi-lokonga-joins-sevilla-season-long-loan|title=Sambi Lokonga joins Sevilla on season-long loan|date=25. 7. 2024|website=Sambi Lokonga joins Sevilla on season-long loan|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|DF
|{{NOG-ikona|POR}} [[Nuno Tavares]]
|{{ZD|ITA}} [[SS Lazio|Lazio]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nuno-tavares-completes-loan-move-lazio|title=Nuno Tavares completes loan move to Lazio|date=25. 7. 2024|website=Nuno Tavares completes loan move to Lazio|language=en|access-date=18. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|13. august 2024
|GK
|{{NOG-ikona|EST}} [[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]
|{{ZD|ŠPA}} [[Real Valladolid]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/karl-hein-joins-real-valladolid-loan|title=Karl Hein joins Real Valladolid on loan|date=31. 8. 2024|website=Karl Hein joins Real Valladolid on loan|language=en|access-date=25. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|28. august 2024
|MF
|{{NOG-ikona|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]
|{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabio-vieira-joins-porto-season-long-loan|title=Fabio Vieira joins Porto on season-long loan|date=15. 9. 2024|website=Fabio Vieira joins Porto on season-long loan|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|31. august 2024
|FW
|{{NOG-ikona|ENG}} [[Reiss Nelson]]
|{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]]
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/reiss-nelson-joins-fulham-loan|title=Reiss Nelson joins Fulham on loan|date=15. 9. 2024|website=Reiss Nelson joins Fulham on loan|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

== Dresevi ==
'''Proizvođač:''' [[Adidas]] / '''Sponzor:''' [[Fly Emirates]] / '''Sponzor na rukavima:''' [[Ruanda|Visit Rwanda]]

{| style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto; border:none;&quot;
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425h
| pattern_b = _arsenal2425h
| pattern_ra = _arsenal2425h
| pattern_sh = _arsenal2425h
| pattern_so = 
| leftarm = FFFFFF
| body = F00000
| rightarm = FFFFFF
| shorts = FFFFFF
| socks = F00000
| title = Domaći&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425h
| pattern_b = _arsenal2425h
| pattern_ra = _arsenal2425h
| pattern_sh = _arsenal2425h2
| pattern_so = 
| leftarm = FFFFFF
| body = F00000
| rightarm = FFFFFF
| shorts = F40000
| socks = F00000
| title = Domaći alt.&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425a
| pattern_b = _arsenal2425a
| pattern_ra = _arsenal2425a
| pattern_sh = _arsenal2425a
| pattern_so = 
| leftarm = 000000
| body = 000000
| rightarm = 000000
| shorts = 000000
| socks = 000000
| title = Gostujući&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425a
| pattern_b = _arsenal2425a
| pattern_ra = _arsenal2425a
| pattern_sh = _arsenal2425a2
| pattern_so = 
| leftarm = 000000
| body = 000000
| rightarm = 000000
| shorts = FFFFFF
| socks = 000000
| title = Gostujući alt.&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425t
| pattern_b = _arsenal2425t
| pattern_ra = _arsenal2425t
| pattern_sh = _arsenal2425t
| pattern_so = _arsenal2425tl
| leftarm = 
| body = 
| rightarm = 
| shorts = 
| socks = 
| title = Treći&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425t
| pattern_b = _arsenal2425t
| pattern_ra = _arsenal2425t
| pattern_sh = _arsenal2425t2
| pattern_so = _arsenal2425tl
| leftarm = 
| body = 
| rightarm = 
| shorts = 
| socks = 
| title = Treći alt.&lt;br&gt;{{0}}
}}
|}

{| style=&quot;margin-left:auto; margin-right:auto; border:none;&quot;
|{{football kit
| pattern_la = _adidastirogk24sy
| pattern_b = _adidastirogk24sy
| pattern_ra = _adidastirogk24sy
| pattern_sh = _adidastirogk24syP
| pattern_so = _adidastirogk23syP
| leftarm = DDFF00
| body = DDFF00
| rightarm = DDFF00
| shorts = DDFF00
| socks = DDFF00
| title = {{small|Golman&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;}}&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _adidastirogk24rm
| pattern_b = _adidastirogk24rm
| pattern_ra = _adidastirogk24rm
| pattern_sh = _adidastirogk24rmP
| pattern_so = _adidastirogk23rmP
| leftarm = FF45A5
| body = FF45A5
| rightarm = FF45A5
| shorts = FF45A5
| socks = FF45A5
| title = {{small|Golman&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;}}&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _arsenal2425gkt
| pattern_b = _arsenal2425gkt
| pattern_ra = _arsenal2425gkt
| pattern_sh = _arsenal2425gkt
| pattern_so = _3_stripes_white
| leftarm = 000000
| body = 000000
| rightarm = 000000
| shorts = 000000
| socks = 000000
| title = {{small|Golman&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;}}&lt;br&gt;{{0}}
}}
|{{football kit
| pattern_la = _adidastirogk24bP1
| pattern_b = _adidastirogk24bP
| pattern_ra = _adidastirogk24bP1
| pattern_sh = _adidastirogk23bP
| pattern_so = _adidastirogk23bP
| leftarm = 000000
| body = 000000
| rightarm = 000000
| shorts = 000000
| socks = 000000
| title = {{small|Golman&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;}}&lt;br&gt;{{0}}
}}
|}

===Korištenje dreseva===
{{Updated|4. decembra 2024}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%;&quot;
|-
! Dres !! Kombinacija !! Korišten
|-
| '''Domaći'''
| Crveno tijelo, bijeli rukavi, bijeli šorc i crvene čarape.
| {{bulleted list
 | Korišten na svim domaćim utakmicama.
 | Premier League: korišten u gostima protiv: Manchester City, Newcastle United i Chelsea.
&lt;!--  | FA kup: 
 | EFL kup: --&gt;
 | UEFA Liga prvaka: korišten u gostima protiv: Atalanta, Inter Milan i Sporting CP.
 }}
|-
| '''Domaći''' alt.
| Crveno tijelo, bijeli rukavi, crveni šorc i crvene čarape.
| &lt;!--{{bulleted list
 | Premier League: 
 | FA kup: 
 | EFL kup: 
 | UEFA Liga prvaka: 
 }}--&gt;
|-
| '''Gostujući'''
| Crni dres, crni šorc i crne čarape.
| {{bulleted list
 | Premier League: Korišten u gostima protiv: Aston Villa, Tottenham Hotspur i West Ham United.
&lt;!-- | FA kup: --&gt;
 | EFL kup: Korišten u gostima protiv: Preston North End.
&lt;!--  | UEFA Liga prvaka: --&gt;
 }}
|-
| '''Gostujući''' alt.
| Crni dres, bijeli šorc i crne čarape.
| &lt;!--{{bulleted list
 | Premier League: 
 | FA kup: 
 | EFL kup: 
 | UEFA Liga prvaka: 
 }}--&gt;
|-
| '''Treći'''
| Plavi dres, tamnoplavi šorc i tamnoplave čarape.
| &lt;!--{{bulleted list
 | Premier League: 
 | FA kup: 
 | EFL kup: 
 | UEFA Liga prvaka: 
 }}--&gt;
|-
| '''Treći''' alt.
| Plavi dres, svjetloplavi šorc i tamnoplave čarape.
| {{bulleted list
 | Premier League: Korišten u gostima protiv Bournemouth.
 &lt;!--| FA kup: 
 | EFL kup: 
 | UEFA Liga prvaka: --&gt;
 }}
|-
| '''Golman'''&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
| Žuti dres, žuti šorc i žute čarape.
| {{bulleted list
 | Premier League: Korišten kući protiv: Leicester City i Liverpool; Korišten u gostima protiv: Aston Villa, Manchester City, Newcastle United, Chelsea i West Ham United
 &lt;!-- | FA kup:--&gt;
 | EFL kup: Korišten kući protiv: Bolton Wanderers.
 | UEFA Liga prvaka: Korišten kući protiv: Paris Saint-Germain i Shakhtar Donetsk; Korišten u gostima protiv: Atalanta, Inter Milan i Sporting CP.
 }}
|-
| '''Golman'''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Rozi dres, rozi šorc i roze čarape.
| {{bulleted list
 | Premier League: Korišten u gostima protiv: Tottemham Hotspur.
&lt;!-- | FA kup: --&gt;
 | EFL kup: Korišten u gostima protiv: Preston North End.
 &lt;!-- | UEFA Liga prvaka: --&gt;
 }}
|-
| '''Golman'''&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Crni dres, crni šorc i crne čarape.
| &lt;!--{{bulleted list
 | Premier League: 
 | FA kup: 
 | EFL kup: 
 | UEFA Liga prvaka: 
 }}--&gt;
|-
| '''Golman'''&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
| Crnosivi dres, crni šorc i crne čarape.
| {{bulleted list
 | Premier League: korišteno kod kuće protiv: Wolverhampton Wanderers, Brighton &amp; Hove Albion, Southampton i Nottingham Forest.
&lt;!-- | FA kup: 
 | EFL kup: 
 | UEFA Liga prvaka: --&gt;
 }}
|-
| '''Golman'''&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;
| Žuti dres, žuti šorc i žute čarape.
| {{bulleted list
 | Premier League: Korišten u gostima protiv Bournemouth.
&lt;!-- | FA Cup: 
 | EFL Cup: 
 | Champions League: --&gt;
 }}
|}


== Pred-sezona i prijateljske utakmice ==

{{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 24. juli 2024.
|vrijeme   = 19:30 [[Pacifička vremenska zona|PDT]] &lt;br&gt; 04:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 1–1
|jedanaesterci1 = 
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}}
*[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{pengol}}
*[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]] {{pengol}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{Penpromašaj}}
*[[Gabriel Jesus]] {{pengol}}
*[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{pengol}}
|jedanaesterci  = 5–4
|jedanaesterci2 = 
*{{pengol}} [[Antoine Semenyo|Semenyo]]
*{{Penpromašaj}} [[Philip Billing|Billing]]
*{{pengol}} [[Dango Ouattara|Ouattara]]
*{{pengol}} [[Adam Smith (nogometaš, rođen 1991)|Smith]]
*{{pengol}} [[Daniel Jebbison|Jebbison]]
*{{Penpromašaj}} [[Ryan Christie|Christie]]
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2024-Jul-25/arsenal-bournemouth-match-report
|tim2      = {{ZD|ENG}} [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|golovi1   = 
*[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|18}}
|golovi2   = 
*[[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{gol|73}}
|stadion   = [[Dignity Health Sports Park]]
|runda              = Prijateljska
|lokacija           = [[Carson, Kalifornija|Carson]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|gledalaca          = 13.000
|sudac              = Brandon Stevis ([[Nogometni savez Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|ishod  = N
|kartoni1=[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|53}}|kartoni2=[[Illya Zabarnyi|Zabarnyi]] {{žuti karton|33}}
[[Lewis Cook (nogometaš, rođen 1997)|Cook]] {{žuti karton|69}}}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 27. juli 2024.
|vrijeme   = 17:00 [[Pacifička vremenska zona|PDT]] &lt;br&gt; 02:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2024-Jul-28/arsenal-manchester-united-match-report
|tim2      = {{ZD|ENG}} [[Manchester United FC|Manchester United]]
|golovi1   = 
*[[Gabriel Jesus]] {{gol|26}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|81}}
|golovi2   = 
*[[Rasmus Højlund|Højlund]] {{gol|10}}
|jedanaesterci  = 3–4
|jedanaesterci1 =
*[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{pengol}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{Penpromašaj}}
*[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{Penpromašaj}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{pengol}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{pengol}}
|jedanaesterci2 =
*{{pengol}} [[Scott McTominay|McTominay]]
*{{pengol}} [[Jonny Evans|Evans]]
*{{Penpromašaj}} [[Ethan Wheatley|Wheatley]]
*{{pengol}} [[Christian Eriksen|Eriksen]]
*{{pengol}} [[Jadon Sancho|Sancho]]
|stadion   = [[SoFi Stadium]]
|runda              = Prijateljska
|lokacija           = [[Los Angeles]], SAD
|gledalaca          = 62.486
|sudac              = Timothy Ford ([[Nogometni savez Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|ishod  = POB
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 31. juli 2024.
|vrijeme   = 19:30 [[Istočna vremenska zona (Sjeverna Amerika)|EDT]] &lt;br&gt; 01:30
|historija = 
|tim1      = [[Liverpool FC|Liverpool]] {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 2–1
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2024-Jul-31/liverpool-arsenal-match-report
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|13}}
*[[Fábio Carvalho (nogometaš, rođen 2002)|Carvalho]] {{gol|34}}
|golovi2   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|40}}
|kartoni1= [[Wataru Endō|Endō]] {{žuti karton|80}}
|stadion   = [[Lincoln Financial Field]]
|runda              = Prijateljska
|lokacija           = [[Philadelphia]], SAD
|gledalaca          = 69.879
|sudac              = Ramy Touchan ([[Nogometni savez Sjedinjene Američke Države|SAD]])
|ishod  = POR
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 7. august 2024.
|vrijeme   = 19:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 4–1
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2024-Aug-07/arsenal-4-1-bayer-04-leverkusen-match-report
|tim2      = {{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|golovi1   = 
*[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|8}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|9}}
*[[Gabriel Jesus]] {{gol|38}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|65}}
|golovi2   = 
*[[Adam Hložek|Hložek]] {{gol|76}}
|kartoni2= [[Gustavo Puerta|Puerta]] {{žuti karton|89}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Prijateljska
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 50.000
|sudac              = Samuel Barrott ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|ishod  = POB
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 11. august 2024.
|vrijeme   = 15:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2024-Aug-11/arsenal-olympique-lyonnais-match-report
|tim2      = {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]]
|golovi1   = 
*[[William Saliba|Saliba]] {{gol|9}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|27}}
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = [[Emirates Cup 2024.|Emirates Cup]]
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = [[Craig Pawson]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]])
|ishod  = POB
}}


== Takmičenje ==

=== Sveukupna statistika ===
{{Fb overview
|c=5
|c1=[[Premier League 2024/2025.|Premier League]] |fm1=17. August 2024. |lm1=25. Maj 2025. |sr1=1. kolo |fp1=TBD |w1=8 |d1=4 |l1=2 |f1=28 |a1=14
|c2=[[FA kup 2024/2025.|FA kup]] |fm2=10–13 Januar 2025. |lm2=TBD |sr2=Treća runda |fp2=TBD |w2=0 |d2=0 |l2=0 |f2=0 |a2=0
|c3=[[Engleski Liga kup 2024/2025.|Engleski Liga kup]] |fm3=25. Septembar 2024. |lm3=TBD |sr3=Treća runda |fp3=TBD |w3=2 |d3=0 |l3=0 |f3=8 |a3=1
|c4=[[UEFA Liga prvaka 2024/2025.|UEFA Liga prvaka]] |fm4=19. Septembar 2024. |lm4=TBD |sr4=Ligaška faza |fp4=TBD |w4=5 |d4=1 |l4=1 |f4=8 |a4=2
|u=4. decembar 2024
|s=[https://int.soccerway.com/teams/england/arsenal-fc/ Soccerway]
}}

=== Premier League ===
{{Main|Premier League 2024/2025.}}

==== Tabela ====
{{:Premier League 2024/2025.|showteam=ARS}}

==== Statistika u Premier League ====
{{Fb_rs |dp=5 |dn=2 |di=0 |ddg=17 |dpg=6 |gp=3 |gn=2 |gi=2 |gdg=11 |gpg=8 }}

==== Rezultati po kolima ====
{{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b
| rnd4=[[Sjevernolondonski derbi|4]]| rnd5=[[Derbi Arsenal–Manchester City|5]]| rnd11=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|11]]| rnd14=[[Derbi Arsenal–Manchester United|14]]| rnd21=[[Sjevernolondonski derbi|21]]| rnd24=[[Derbi Arsenal–Manchester City|24]]| rnd28=[[Derbi Arsenal–Manchester United|28]]| rnd29=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|29]]
| header=Kolo
| label1=Stadion
| res1=[[Stadion Emirates|H]]/[[Villa Park|A]]/H/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/H/[[Dean Court|A]]/H/[[St James' Park|A]]/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/H/[[Stadion London|A]]/H/[[Craven Cottage|A]]/H/[[Selhurst Park|A]]/H/[[Stadion Brentford Community|A]]/[[Stadion Falmer|A]]/H/H/[[Stadion Molineux|A]]/H/[[Stadion King Power|A]]/H/[[City Ground|A]]/[[Old Trafford|A]]/H/H/[[Goodison Park|A]]/H/[[Portman Road|A]]/H/H/[[Anfield|A]]/H/[[Stadion St Mary's|A]]
| label2=Rezultat
| res2=W/W/D/W/D/W/W/L/D/L/D/W/W/W
| label3=Pozicija
| pos3=2/3/4/2/4/3/3/3/3/5/4/4/2/3
| label4=Bodovi
| pos4=3p/6p/7p/10p/11p/14p/17p/17p/18p/18p/19p/22p/25p/28p
| color_W=green2|text_W=Pobjeda
| color_D=yellow2|text_D=Nerješeno
| color_L=red2|text_L=Izgubljeno
| color_P=lightgrey|text_P=Otkazano
| text_H=Domaćin|text_A=Gost
| color_1=1st|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_18–20=red1&lt;!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--&gt;
| source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League]
| update=4. decembar 2024
| notes={{plainlist|
* Pozicije su nakon završenog kola, a ne nakon odigrane utakmice utakmice ili dana.
}}}}

==== Utakmice ====

{{legend inline|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFFFCC|Nerješeno|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend inline|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}}
{{legend2|#BBBBBB|Odgođeno|border=1px solid #AAAAAA}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 17. august 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115828
|tim2      = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|golovi1   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|25}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|74}}
|golovi2   = 
|kartoni1= [[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|60}}&lt;br&gt;[[Gabriel Jesus]] {{žuti karton|88}}
|kartoni2= [[João Gomes (nogometaš, rođen 2001)|Gomes]] {{žuti karton|23}}&lt;br&gt;[[Toti Gomes|Toti]] {{žuti karton|38}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 1
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.261
|sudac              = [[Jarred Gillett]]
|ishod  = POB
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 24. august 2024.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|rezultat  = 0–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115837
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|67}}
*[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|77}}
|kartoni1= [[Amadou Onana|Onana]] {{žuti karton|72}}
|kartoni2= [[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|45+3}}&lt;br&gt;[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|57}}&lt;br&gt;[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{žuti karton|89}}
|stadion   = [[Villa Park]]
|runda              = 2
|lokacija           = [[Aston]]
|gledalaca          = 
|sudac              = [[Michael Oliver (nogometni sudac)|Michael Oliver]]
|ishod  = POB
|iu=[[David Raya]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 31. august 2024.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115847
|tim2      = [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|golovi1   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|38}}
|golovi2   = 
*[[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] {{gol|58}}
|kartoni1= [[Declan Rice|Rice]] {{crveni karton|2|42|49}}&lt;br&gt;[[Thomas Partey|Partey]] {{žuti karton|45+3}}&lt;br&gt;[[Jurrien Timber|Timber]] {{žuti karton|70}}&lt;br&gt;[[David Raya|Raya]] {{žuti karton|90+4}}
|kartoni2= [[Yankuba Minteh|Minteh]] {{žuti karton|70}}&lt;br&gt;[[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] {{žuti karton|90+6}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 3
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.326
|sudac              = [[Chris Kavanagh (nogometni sudac)|Chris Kavanagh]]
|ishod  = N
|iu=[[João Pedro (nogometaš, rođen 2001)|João Pedro]] (BHA)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 15. septembar 2024.
|vrijeme   = 15:00
|historija = [[Sjevernolondonski derbi]]
|tim1      = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|rezultat  = 0–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115865
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|64}}
|kartoni1= [[Destiny Udogie|Udogie]] {{žuti karton|27}}&lt;br&gt;[[Rodrigo Bentancur|Bentancur]] {{žuti karton|32}}&lt;br&gt;[[Guglielmo Vicario|Vicario]] {{žuti karton|37}}&lt;br&gt;[[Dejan Kulusevski|Kulusevski]] {{žuti karton|45+2}}&lt;br&gt;[[Micky van de Ven|Van de Ven]] {{žuti karton|45+2}}
|kartoni2= [[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|15}}&lt;br&gt;[[Jurrien Timber|Timber]] {{žuti karton|35}}&lt;br&gt;[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]] {{žuti karton|49}}
|stadion   = [[Stadion Tottenham Hotspur]]
|runda              = 4
|lokacija           = [[Tottenham]]
|gledalaca          = 61.645
|sudac              = [[Jarred Gillett]]
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Magalhães]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 22. septembar 2024.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = [[Manchester City FC|Manchester City]]
|rezultat  = 2–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115873
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|9}} 
*[[John Stones|Stones]] {{gol|90+8}}
|golovi2   = 
*[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|22}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|45+1}}
|kartoni1= [[Ederson (nogometaš, rođen 1993)|Ederson]] {{žuti karton|23}}&lt;br&gt;[[Rúben Dias|Dias]] {{žuti karton|45+1}}&lt;br&gt;[[Bernardo Silva|Silva]] {{žuti karton|90+1}}
|kartoni2= [[Leandro Trossard|Trossard]] {{crveni karton|2|34|45+8}}&lt;br&gt;[[Thomas Partey|Partey]] {{žuti karton|45+7}}&lt;br&gt;[[Myles Lewis-Skelly|Lewis-Skelly]] {{žuti karton|65}}&lt;br&gt;[[Declan Rice|Rice]] {{žuti karton|83}}&lt;br&gt;[[Gabriel Jesus]] {{žuti karton|90+6}}
|stadion   = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]
|runda              = 5
|lokacija           = [[Manchester]]
|gledalaca          = 55.097
|sudac              = [[Michael Oliver (nogometni sudac)|Michael Oliver]]
|ishod  = N
|iu=[[David Raya]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 28. septembar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 4–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115877
|tim2      = [[Leicester City FC|Leicester City]]
|golovi1   = 
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|45+1}}
*[[Wilfred Ndidi|Ndidi]] {{gol|90+4|a.g.}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|90+9}}
|golovi2   = 
*[[James Justin|Justin]] {{gol|47||63}}
|kartoni1  = [[William Saliba|Saliba]] {{žuti karton|46}}&lt;br&gt;[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|49}}
|kartoni2  = [[Jamie Vardy|Vardy]] {{žuti karton|21}}&lt;br&gt;[[Wilfred Ndidi|Ndidi]] {{žuti karton|31}}&lt;br&gt;[[Oliver Skipp|Skipp]] {{žuti karton|50}}&lt;br&gt;[[Facundo Buonanotte|Buonanotte]] {{žuti karton|70}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 6
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.323
|sudac              = [[Samuel Barrott]]
|ishod  = POB
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 5. oktobar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115887
|tim2      = [[Southampton FC|Southampton]]
|golovi1   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|58}}
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|68}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|88}}
|golovi2   = 
*[[Cameron Archer|Archer]] {{gol|55}}
|kartoni1  = 
|kartoni2  = [[Kyle Walker-Peters|Walker-Peters]] {{žuti karton|23}}&lt;br&gt;[[Jan Bednarek|Bednarek]] {{žuti karton|34}}&lt;br&gt;[[Tyler Dibling|Dibling]] {{žuti karton|38}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 7
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.307
|sudac              = [[Tony Harrington]]
|ishod  = POB
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 19. oktobar 2024.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115897
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Ryan Christie|Christie]] {{gol|70}}
*[[Justin Kluivert|Kluviert]] {{gol|79|pen.}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Antoine Semenyo|Semenyo]] {{žuti karton|63}}
|kartoni2  = [[William Saliba|Saliba]] {{crveni karton|0|30}}&lt;br&gt;[[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|68}}
|stadion   = [[Dean Court|Vitality Stadium]]
|runda              = 8
|lokacija           = [[Kings Park, Boscombe|Kings Park]]
|gledalaca          = 11.235
|sudac              = [[Robert Jones (nogometni sudac)|Robert Jones]]
|ishod  = POR
|iu=[[Justin Kluivert]] (BOU)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 27. oktobar 2024.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–2
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115907
|tim2      = [[Liverpool FC|Liverpool]]
|golovi1   = 
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|9}}
*[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|43}}
|golovi2   = 
*[[Virgil van Dijk|Van Dijk]] {{gol|18}}
*[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|81}}
|kartoni1  = [[David Raya|Raya]] {{žuti karton|66}}&lt;br&gt;[[Gabriel Jesus]] {{žuti karton|90+8}}
|kartoni2  = [[Alexis Mac Allister|Mac Allister]] {{žuti karton|33}}&lt;br&gt;[[Darwin Núñez|Núñez]] {{žuti karton|90+4}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 9
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.383
|sudac              = [[Anthony Taylor (nogometni sudac)|Anthony Taylor]]
|ishod  = N
|iu=[[Mohamed Salah]] (LIV)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 2. novembar 2024.
|vrijeme   = 13:30
|historija = 
|tim1      = [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115922
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Alexander Isak|Isak]] {{gol|12}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Fabian Schär|Schär]] {{žuti karton|39}}&lt;br&gt;[[Joe Willock|Willock]] {{žuti karton|62}}&lt;br&gt;[[Sandro Tonali|Tonali]] {{žuti karton|71}}&lt;br&gt;[[Nick Pope (nogometaš)|Pope]] {{žuti karton|90+4}}
|kartoni2  = [[Mikel Merino|Merino]] {{žuti karton|56}}&lt;br&gt;[[Jurriën Timber|Timber]] {{žuti karton|66}}&lt;br&gt;[[Jorginho (nogometađ, rođen 1991)|Jorginho]] {{žuti karton|88}}&lt;br&gt;[[Kai Havertz|Havertz]] {{žuti karton|90+7}}
|stadion   = [[St James' Park]]
|runda              = 10
|lokacija           = [[Newcastle upon Tyne]]
|gledalaca          = 52.249
|sudac              = [[John Brooks (nogometni sudac)|John Brooks]]
|ishod  = POR
|iu=[[Alexander Isak]] (NEW)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 10. novembar 2024.
|vrijeme   = 17:30
|historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]]
|tim1      = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|rezultat  = 1–1
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115929
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Pedro Neto|Neto]] {{gol|70}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|60}}
|kartoni1  = [[Levi Colwill|Colwill]] {{žuti karton|21}}&lt;br&gt;[[Pedro Neto|Neto]] {{žuti karton|33}}&lt;br&gt;[[Noni Madueke|Madueke]] {{žuti karton|45+1}}&lt;br&gt;[[Marc Cucurella|Cucurella]] {{žuti karton|80}}
|kartoni2  = [[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|39}}&lt;br&gt;[[Kai Havertz|Havertz]] {{žuti karton|56}}
|stadion   = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]
|runda              = 11 
|lokacija           = [[Fulham]]
|gledalaca          = 
|sudac              = [[Michael Oliver (nogometni sudac)|Michael Oliver]]
|ishod  = N
|iu=[[Pedro Neto]] (CHE)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 23. novembar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 3–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115937
|tim2      = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|golovi1   = 
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|15}}
*[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|52}}
*[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|86}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|44}}&lt;br&gt;[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]] {{žuti karton|24}}&lt;br&gt;[[Gabriel Jesus]] {{žuti karton|31}}
|kartoni2  = [[Ola Aina|Aina]] {{žuti karton|45+5}}&lt;br&gt;[[Ryan Yates|Yates]] {{žuti karton|69}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 12
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.298
|sudac              = [[Simon Hooper]]
|ishod  = POB
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 30. novembar 2024.
|vrijeme   = 18:30
|historija = 
|tim1      = [[West Ham United FC|West Ham United]]
|rezultat  = 2–5
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115955
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
*[[Aaron Wan-Bissaka|Wan-Bissaka]] {{gol|38}}
*[[Emerson Palmieri|Emerson]] {{gol|40}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|10}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|27}}
*[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|34|pen.|}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|36}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+5|pen.|}}
|kartoni1  = [[Emerson Palmieri|Emerson]] {{žuti karton|42}}&lt;br&gt;[[Crysencio Summerville|Summerville]] {{žuti karton|45+1}}&lt;br&gt;[[Łukasz Fabiański|Fabiański]] {{žuti karton|45+3}}&lt;br&gt;[[Tomáš Souček|Souček]] {{žuti karton|90+4}}
|kartoni2  = [[Bukayo Saka|Saka]] {{žuti karton|42}}
|stadion   = [[Stadion London]]
|runda              = 13
|lokacija           = [[Stratford, London|Stratford]]
|gledalaca          = 62.475
|sudac              = [[Anthony Taylor (nogometni sudac)|Anthony Taylor]]
|ishod  = POB
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 4. decembar 2024.
|vrijeme   = 21:15
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.premierleague.com/match/115957
|tim2      = [[Manchester United FC|Manchester United]]
|golovi1   = 
*[[Jurriën Timber|Timber]] {{gol|54}}
*[[William Saliba|Saliba]] {{gol|73}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Oleksandr Zinchenko (footballer)|Zinchenko]] {{žuti karton|66}}
|kartoni2  = [[Tyrell Malacia|Malacia]] {{žuti karton|44}}&lt;br&gt;[[Manuel Ugarte (nogometaš)|Ugarte]] {{žuti karton|45}}&lt;br&gt;[[Harry Maguire|Maguire]] {{žuti karton|51}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 14
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 60.256
|sudac              = Samuel Barrott
|ishod  = POB
|iu= [[William Saliba]] (ARS)
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 8. decembar 2024.
|vrijeme   = 15:00
|historija = 
|tim1      = [[Fulham FC|Fulham]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Craven Cottage]]
|runda              = 15
|lokacija           = [[Fulham]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 14. decembar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Everton FC|Everton]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 16
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 21. decembar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Selhurst Park]]
|runda              = 17
|lokacija           = [[Selhurst]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 26. decembar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 18
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 29. decembar 2024.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Brentford FC|Brentford]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Brentford Community|Gtech Community Stadium]]
|runda              = 19
|lokacija           = [[Brentford]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 4. januar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Brighton &amp; Hove Albion FC|Brighton &amp; Hove Albion]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Falmer]]
|runda              = 20
|lokacija           = [[Falmer]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 14. januar 2025.
|vrijeme   = 20:45
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 21
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 18. januar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal 
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 22
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 25. januar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Molineux]]
|runda              = 23
|lokacija           = [[Wolverhampton]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 1. februar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Manchester City FC|Manchester City]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 24
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 15. februar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Leicester City FC|Leicester City]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion King Power]]
|runda              = 25
|lokacija           = [[Leicester]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 22. februar 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[West Ham United FC|West Ham United]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 26
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 25. februar 2025.
|vrijeme   = 20:45
|historija = 
|tim1      = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[City Ground]]
|runda              = 27
|lokacija           = [[West Bridgford]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 8. mart 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Manchester United FC|Manchester United]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Old Trafford]]
|runda              = 28
|lokacija           = 
|gledalaca          = [[Trafford]]
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 15. mart 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Chelsea FC|Chelsea]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 29
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 1. april 2025.
|vrijeme   = 20:45
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Fulham FC|Fulham]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 30
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 5. april 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Everton FC|Everton]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Goodison Park]]
|runda              = 31
|lokacija           = [[Walton, Liverpool|Walton]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 12. april 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Brentford FC|Brentford]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 32
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 19. april 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Portman Road]]
|runda              = 33
|lokacija           = [[Ipswich]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 26. april 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 34
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 3. maj 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 35
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 10. maj 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = [[Liverpool FC|Liverpool]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Anfield]]
|runda              = 36
|lokacija           = [[Liverpool]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 18. maj 2025.
|vrijeme   = 16:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Newcastle United FC|Newcastle United]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 37
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 25. maj 2025.
|vrijeme   = 17:00
|historija = 
|tim1      = [[Southampton FC|Southampton]]
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion St. Mary's]]
|runda              = 38
|lokacija           = [[Southampton]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

=== FA kup ===
{{Main|FA kup 2024/2025.}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 11–12 januar 2025.
|vrijeme   = 17:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Manchester United FC|Manchester United]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Treća runda
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

=== Engleski Liga-kup ===
{{Main|Engleski Liga-kup 2024/2025.}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 25. septembar 2024.
|vrijeme   = 20:45
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 5–1
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2484355
|tim2      = [[Bolton Wanderers FC|Bolton Wanderers]]
|golovi1   = 
*[[Declan Rice|Rice]] {{gol|16}}
*[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|37||49}}
*[[Raheem Sterling|Sterling]] {{gol|64}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|77}}
|golovi2   = 
*[[Aaron Collins (nogometaš)|Collins]] {{gol|53}}
|kartoni1  = [[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|34}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = Treća runda
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 59.056
|sudac              = Josh Smith
|ishod  = POB
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 30. oktobar 2024.
|vrijeme   = 20:45
|historija = 
|tim1      = [[Preston North End FC|Preston North End]]
|rezultat  = 0–3
|izvještaj = https://www.efl.com/match-centre/g2487525
|tim2      = Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
*[[Gabriel Jesus]] {{gol|24}}
*[[Ethan Nwaneri|Nwaneri]] {{gol|33}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|57}}
|kartoni1  = [[Kaine Kesler-Hayden|Kesler-Hayden]] {{žuti karton|23}}&lt;br&gt;[[Andrew Hughes (nogometaš, rođen 1992)|Hughes]] {{žuti karton|55}}&lt;br&gt;[[Stefán Teitur Þórðarson|Þórðarson]] {{žuti karton|73}}&lt;br&gt;[[Mads Frøkjær-Jensen|Frøkjær-Jensen]] {{žuti karton|83}}
|stadion   = [[Deepdale]]
|runda              = Četvrta runda
|lokacija           = [[Preston, Lancashire|Preston]]
|gledalaca          = 21.811
|sudac              = [[Peter Bankes]]
|ishod  = POB
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 18. decembar 2024.
|vrijeme   = 20:30
|historija = 
|tim1      = Arsenal
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 1/4 finale
|lokacija           = [[Holloway, London|Holloway]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

=== UEFA Liga prvaka ===
{{Main|UEFA Liga prvaka 2024/2025.}}

====Ligaška faza====
Arsenal je sa 72.000 [[UEFA koeficijent|UEFA-inim koeficijentom]] bio uvršten u šešir broj 2. Žrijeb ligaške faze se održao 29. augusta 2024.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0290-1bbaa109447c-6dbed8c6fe14-1000--champions-league-league-phase-draw-all-36-teams-learn-their/|title=Champions League league phase draw: All 36 teams learn their opponents {{!}} UEFA Champions League|last=UEFA.com|date=29. 8. 2024|website=UEFA.com|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt; Arsenal će igrati protiv [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] i [[FC Inter Milano|Inter]] (šešir broj 1), [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]] i [[Atalanta BC|Atalanta]] (šešir broj 3) te protiv [[AS Monaco FC|Monaco]] i debitanta [[Girona FC|Girone]] (šešir broj 4).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arsenals-eight-champions-league-opponents-drawn|title=Arsenal's eight Champions League opponents drawn|date=15. 9. 2024|website=Arsenal's eight Champions League opponents drawn|language=en|access-date=31. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

=====Tabela ligaške faze=====

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:Sports table|main|style=WDL
|section=Table
|show_limit=5
|class_rules=
|source=UEFA&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/standings/ |title=Table &amp; Standings |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=18. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

&lt;!--Update team positions below (check tiebreakers)--&gt;
|team_order = LIV, INT, BAR, DOR, ATA, LEV, ARS, MON, AVL, SPO, BRE, LIL, BAY, BEN, ATM, MIL, MCI, PSV, JUV, CEL, FEY, BRU, DZG, RMA, PAR, SHK, STU, SPP, STM, GIR, RSB, SAL, BOL, RBL, SLO, YB

&lt;!--Tiebreaks--&gt;


&lt;!--Update team results below (including date)--&gt;
|update=27. novembar 2024
|win_ARS=3 |draw_ARS=1 |loss_ARS=1 |gf_ARS=8 |ga_ARS=2 |status_ARS=&lt;!--Arsenal--&gt;
|win_AVL=3 |draw_AVL=1 |loss_AVL=1 |gf_AVL=6 |ga_AVL=1 |status_AVL=&lt;!--Aston Villa--&gt;
|win_ATA=3 |draw_ATA=2 |loss_ATA=0 |gf_ATA=11|ga_ATA=1 |status_ATA=&lt;!--Atalanta--&gt;
|win_ATM=3 |draw_ATM=0 |loss_ATM=2 |gf_ATM=11|ga_ATM=9 |status_ATM=&lt;!--Atlético Madrid--&gt;
|win_BAR=4 |draw_BAR=0 |loss_BAR=1 |gf_BAR=18|ga_BAR=5 |status_BAR=&lt;!--Barcelona--&gt;
|win_LEV=3 |draw_LEV=1 |loss_LEV=1 |gf_LEV=11|ga_LEV=5 |status_LEV=&lt;!--Bayer Leverkusen--&gt;
|win_BAY=3 |draw_BAY=0 |loss_BAY=2 |gf_BAY=12|ga_BAY=7 |status_BAY=&lt;!--Bayern Munich--&gt;
|win_BEN=3 |draw_BEN=0 |loss_BEN=2 |gf_BEN=10|ga_BEN=7 |status_BEN=&lt;!--Benfica--&gt;
|win_BOL=0 |draw_BOL=1 |loss_BOL=4 |gf_BOL=1 |ga_BOL=7 |status_BOL=Y&lt;!--Bologna--&gt;
|win_DOR=4 |draw_DOR=0 |loss_DOR=1 |gf_DOR=16|ga_DOR=6 |status_DOR=&lt;!--Borussia Dortmund--&gt;
|win_BRE=3 |draw_BRE=1 |loss_BRE=1 |gf_BRE=9 |ga_BRE=6 |status_BRE=&lt;!--Brest--&gt;
|win_CEL=2 |draw_CEL=2 |loss_CEL=1 |gf_CEL=10|ga_CEL=10|status_CEL=&lt;!--Celtic--&gt;
|win_BRU=2 |draw_BRU=1 |loss_BRU=2 |gf_BRU=4 |ga_BRU=7 |status_BRU=&lt;!--Club Brugge--&gt;
|win_DZG=2 |draw_DZG=1 |loss_DZG=2 |gf_DZG=10|ga_DZG=15|status_DZG=&lt;!--Dinamo Zagreb--&gt;
|win_FEY=2 |draw_FEY=1 |loss_FEY=2 |gf_FEY=10|ga_FEY=13|status_FEY=&lt;!--Feyenoord--&gt;
|win_GIR=1 |draw_GIR=0 |loss_GIR=4 |gf_GIR=4 |ga_GIR=9 |status_GIR=&lt;!--Girona--&gt;
|win_INT=4 |draw_INT=1 |loss_INT=0 |gf_INT=7 |ga_INT=0 |status_INT=&lt;!--Internazionale--&gt;
|win_JUV=2 |draw_JUV=2 |loss_JUV=1 |gf_JUV=7 |ga_JUV=5 |status_JUV=&lt;!--Juventus--&gt;
|win_LIL=3 |draw_LIL=1 |loss_LIL=1 |gf_LIL=7 |ga_LIL=5 |status_LIL=&lt;!--Lille--&gt;
|win_LIV=5 |draw_LIV=0 |loss_LIV=0 |gf_LIV=12|ga_LIV=1 |status_LIV=T&lt;!--Liverpool--&gt;
|win_MCI=2 |draw_MCI=2 |loss_MCI=1 |gf_MCI=13|ga_MCI=7 |status_MCI=&lt;!--Manchester City--&gt;
|win_MIL=3 |draw_MIL=0 |loss_MIL=2 |gf_MIL=10|ga_MIL=8 |status_MIL=&lt;!--Milan--&gt;
|win_MON=3 |draw_MON=1 |loss_MON=1 |gf_MON=12|ga_MON=7 |status_MON=&lt;!--Monaco--&gt;
|win_PAR=1 |draw_PAR=1 |loss_PAR=3 |gf_PAR=3 |ga_PAR=6 |status_PAR=&lt;!--Paris Saint-Germain--&gt;
|win_PSV=2 |draw_PSV=2 |loss_PSV=1 |gf_PSV=10|ga_PSV=7 |status_PSV=&lt;!--PSV Eindhoven--&gt;
|win_RBL=0 |draw_RBL=0 |loss_RBL=5 |gf_RBL=4 |ga_RBL=10|status_RBL=Y&lt;!--RB Leipzig--&gt;
|win_RMA=2 |draw_RMA=0 |loss_RMA=3 |gf_RMA=9 |ga_RMA=9 |status_RMA=&lt;!--Real Madrid--&gt;
|win_SAL=1 |draw_SAL=0 |loss_SAL=4 |gf_SAL=3 |ga_SAL=15|status_SAL=&lt;!--Red Bull Salzburg--&gt;
|win_RSB=1 |draw_RSB=0 |loss_RSB=4 |gf_RSB=9 |ga_RSB=17|status_RSB=&lt;!--Red Star Belgrade--&gt;
|win_SHK=1 |draw_SHK=1 |loss_SHK=3 |gf_SHK=4 |ga_SHK=8 |status_SHK=&lt;!--Shakhtar Donetsk--&gt;
|win_SLO=0 |draw_SLO=0 |loss_SLO=5 |gf_SLO=4 |ga_SLO=18|status_SLO=Y&lt;!--Slovan Bratislava--&gt;
|win_SPP=1 |draw_SPP=1 |loss_SPP=3 |gf_SPP=5 |ga_SPP=14|status_SPP=&lt;!--Sparta Prague--&gt;
|win_SPO=3 |draw_SPO=1 |loss_SPO=1 |gf_SPO=10|ga_SPO=7 |status_SPO=&lt;!--Sporting CP--&gt;
|win_STM=1 |draw_STM=0 |loss_STM=4 |gf_STM=2 |ga_STM=6 |status_STM=&lt;!--Sturm Graz--&gt;
|win_STU=1 |draw_STU=1 |loss_STU=3 |gf_STU=4 |ga_STU=11|status_STU=&lt;!--VfB Stuttgart--&gt;
|win_YB =0 |draw_YB =0 |loss_YB =5 |gf_YB =2 |ga_YB =17|status_YB =Y&lt;!--Young Boys--&gt;

&lt;!--Team status--&gt;
|status_text_T=Kvalificiran, ali još ne za navedenu fazu
|status_text_Y=Ne može automatski napredovati u 1/16 finala, ali se može kvalificirati za play-off

&lt;!--Team definitions--&gt;
|name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]'''
|name_AVL={{ZD|ENG}} [[Aston Villa FC|Aston Villa]]
|name_ATA={{ZD|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]]
|name_ATM={{ZD|ŠPA}} [[Atlético Madrid]]
|name_BAR={{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
|name_LEV={{ZD|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]
|name_BAY={{ZD|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]]
|name_BEN={{ZD|POR}} [[SL Benfica|Benfica]]
|name_BOL={{ZD|ITA}} [[Bologna FC 1909|Bologna]]
|name_DOR={{ZD|NJE}} [[Borussia Dortmund]]
|name_BRE={{ZD|FRA}} [[Stade Brestois 29|Brest]]
|name_CEL={{ZD|ŠKO}} [[Celtic FC|Celtic]]
|name_BRU={{ZD|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]]
|name_DZG={{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|name_FEY={{ZD|NIZ}} [[Feyenoord]]
|name_GIR={{ZD|ŠPA}} [[Girona FC|Girona]]
|name_INT={{ZD|ITA}} [[Inter Milan]]
|name_JUV={{ZD|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
|name_LIL={{ZD|FRA}} [[Lille OSC|Lille]]
|name_LIV={{ZD|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
|name_MCI={{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]]
|name_MIL={{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]]
|name_MON={{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|name_PAR={{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|name_PSV={{ZD|NIZ}} [[PSV Eindhoven]]
|name_RBL={{ZD|NJE}} [[RB Leipzig]]
|name_RMA={{ZD|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]]
|name_SAL={{ZD|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|name_RSB={{ZD|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena Zvezda]]
|name_SHK={{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]
|name_SLO={{ZD|SVK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]
|name_SPP={{ZD|ČEŠ}} [[AC Sparta Prag|Sparta Prag]]
|name_SPO={{ZD|POR}} [[Sporting CP]]
|name_STM={{ZD|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]
|name_STU={{ZD|NJE}} [[VfB Stuttgart]]
|name_YB ={{ZD|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]]

&lt;!--Qualification column definitions--&gt;
|res_col_header=Q
|result1=R16 |result2=R16 |result3=R16 |result4=R16 |result5=R16 |result6=R16 |result7=R16 |result8=R16
|result9=POS |result10=POS |result11=POS |result12=POS |result13=POS |result14=POS |result15=POS |result16=POS
|result17=POU |result18=POU |result19=POU |result20=POU |result21=POU |result22=POU |result23=POU |result24=POU
|col_R16=green1 |text_R16=Prolazak u 1/8 finala
|col_POS=blue1 |text_POS=Prolazak u 1/16 fiunala
|col_POU=blue2 |text_POU=Play off za 1/16 fiunala
}}&lt;/onlyinclude&gt;


=====Statistika u Ligi prvaka=====
{{Fb rs |dp=2 |dn=0 |di=0 |ddg=3 |dpg=0 |gp=1 |gn=1 |gi=1 |gdg=5 |gpg=2}}
{{Fb rs footer |u=6. novembar 2024 |s=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA] |date=Sep 2024}}

=====Rezultati po kolima=====
{{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b
| updated=26. novembar 2024
| header=Kolo
| label1=Stadion
| res1=[[Stadio Atleti Azzurri d'Italia|A]]/[[Emirates Stadium|H]]/H/[[San Siro|A]]/[[Estádio José Alvalade|A]]/H/H/[[Estadi Montilivi|A]]
| label2=Rezultat
| res2=D/W/W/L/W///
| label3=Pozicija
| pos3=16/13/9/12/7///
| label4=Bodovi
| pos4=1p/4p/7p/7p/10p///
| color_W=green1|text_W=Pobjeda
| color_D=yellow1|text_D=Nerješeno
| color_L=red1|text_L=Izgubljeno
| color_P=lightgrey|text_P=Odgođeno
| text_H=Domaćin|text_A=Gost
| color_1–8=green1|color_9–16=blue1|color_17–24=blue2
| source=[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/fixtures-results/ UEFA]
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 19. septembar 2024.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Atalanta BC|Atalanta]] {{ZD|ITA}}
|rezultat  = 0–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2042030/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Mateo Retegui|Retegui]] {{Penpromašaj|golman odbranio}} {{small|51'}}
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadio Atleti Azzurri d'Italia]]
|runda              = 1
|lokacija           = [[Bergamo]], Italija
|gledalaca          = 22.858
|sudac              = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|ishod  = N
|kartoni1=[[Éderson (nogometaš, rođen 1999)|Éderson]] {{žuti karton|12}}
|iu=[[David Raya]] (ARS)}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 1. oktobar 2024.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 2–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2041939/
|tim2      = {{ZD|FRA}} [[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]]
|golovi1   = 
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|20}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|35}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{žuti karton|76}}
|kartoni2  = [[Fabián Ruiz|Fabián]] {{žuti karton|76}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 2
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 60.103
|sudac              = [[Slavko Vinčić]] ([[Nogometni savez Slovenije|Slovenija]])
|ishod  = POB
|iu=[[Kai Havertz]] (ARS)}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 22. oktobar 2024
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2041956/
|tim2      = {{ZD|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck]]
|golovi1   = 
*[[Dmytro Riznyk|Riznyk]] {{gol|29|a.g.}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{Penpromašaj|golman odbranio}} {{small|77}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Ben White (nogometaš)|White]] {{žuti karton|34}}&lt;br&gt;[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{žuti karton|84}}
|kartoni2  = [[Pedrinho (nogometaš, rođen 2002)|Pedrinho]] {{žuti karton|90+6}}
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 3
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 59.594
|sudac              = [[Benoît Bastien]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]])
|ishod  = POB
|iu=[[Gabriel Martinelli]] (ARS)}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 6. novembar 2024.
|vrijeme   = 21:00
|historija = 
|tim1      = [[Inter Milan]] {{ZD|ITA}}
|rezultat  = 1–0
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2041982/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] {{gol|45+3|pen.|}}
|golovi2   = 
|kartoni1  = [[Lautaro Martínez|Martínez]] {{žuti karton|15}}&lt;br&gt;[[Nicolò Barella|Barella]] {{žuti karton|68}}
|kartoni2  = [[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{žuti karton|15}}&lt;br&gt;[[Gabriel Jesus]] {{žuti karton|68}}
|stadion   = [[San Siro]]
|runda              = 4
|lokacija           = [[Milano]], Italija
|gledalaca          = 75.222
|sudac              = [[István Kovács (nogometni sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]])
|ishod  = POR
|iu=[[Hakan Çalhanoğlu]] (INT)}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 26. novembar 2024.
|vrijeme   = 
|historija = 
|tim1      = [[Sporting CP]] {{ZD|POR}}
|rezultat  = 1–5
|izvještaj = https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2041994/
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
*[[Gonçalo Inácio|Inácio]] {{gol|47}}
|golovi2   = 
*[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|7}}
*[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|22}}
*[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|45+1}}
*[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|65|pen.}}
*[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|82}}
|kartoni1  = [[Ousmane Diomande|Diomande]] {{žuti karton|4}}
|kartoni2  = [[David Raya|Raya]] {{žuti karton|52}}
|stadion   = [[Estádio José Alvalade]]
|runda              = 5
|lokacija           = [[Lisabon]], Portugal
|gledalaca          = 47.386
|sudac              = [[Szymon Marciniak]] ([[Nogometni savez Poljske|Poljska]])
|ishod  = POB
|iu=[[Bukayo Saka]] (ARS)}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 11. decembar 2024.
|vrijeme   = 
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = {{ZD|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 6
|lokacija           = [[London]], Engleska
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 22. januar 2025.
|vrijeme   = 
|historija = 
|tim1      = Arsenal {{ZD|ENG}}
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = {{ZD|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Stadion Emirates|Emirates]]
|runda              = 7
|lokacija           = [[London]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}

{{Sklopiva nogometna kutija
|id        = 
|datum     = 29. januar 2025.
|vrijeme   = 
|historija = 
|tim1      = [[Girona FC|Girona]] {{ZD|ŠPA}}
|rezultat  = 
|izvještaj = 
|tim2      = {{ZD|ENG}} Arsenal
|golovi1   = 
|golovi2   = 
|stadion   = [[Estadi Montilivi]]
|runda              = 8
|lokacija           = [[Girona]]
|gledalaca          = 
|sudac              = 
|ishod  = 
}}


== Statistika ==

=== Najbolji strijelci ===
&lt;small&gt;Ažurirano: 4. decembar 2024&lt;/small&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; sortable&quot;
|+
!#
!Igrač
!Premier 
League
!FA kup
!Engleski
liga kup
!UEFA
Liga prvaka
!Ukupno
u sezoni
!Sveukupno 
u klupskoj karijeri
|-
|'''1'''
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|NJE}} [[Kai Havertz]]
|5
|0
|2
|2
!'''9'''
!'''23'''
|-
|'''2'''
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]]
|5
|0
|0
|2
!'''7'''
!'''65'''
|-
| rowspan=&quot;4&quot; |3
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Ethan Nwaneri]]
|1
|0
|3
|0
!'''4'''
!'''4'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Martinelli]]
|3
|0
|0
|1
!'''4'''
!'''45'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Magalhães]]
|3
|0
|0
|1
!'''4'''
!'''19'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]]
|3
|0
|0
|1
!'''4'''
!'''22'''
|-
|7
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|GAN}} [[Thomas Partey]]
|2
|0
|0
|0
!'''2'''
!'''7'''
|-
| rowspan=&quot;8&quot; |8
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]]
|0
|0
|1
|0
!1
!20
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Merino]]
|1
|0
|0
|0
!1
!1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|0
|0
|1
|0
!'''1'''
!'''1'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]
|1
|0
|0
|0
!'''1'''
!'''1'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Declan Rice]]
|0
|0
|1
|0
!'''1'''
!'''8'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]]
|1
|0
|0
|0
!1
!36
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|NIZ}} [[Jurriën Timber]]
|1
|0
|0
|0
!1
!1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{NOG-ikona|FRA}} [[William Saliba]]
|1
|0
|0
|0
!1
!6
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Autogolovi
|1
|0
|0
|1
!'''2'''
!
|-
! colspan=&quot;2&quot; |'''Sveukupno'''
!'''28'''
!'''0'''
!'''8'''
!'''8'''
!'''44'''
!
|}

=== Asistencije ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;
|+
!#
!Igrač
!Premier
League
!Fa kup
!Engleski
liga kup
!UEFA 
Liga prvaka
!Ukupno 
u sezoni
!Sveukupno
u klupskoj karijeri
|-
!1
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]]
|10
|0
|0
|1
!11
!61
|-
!2
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|ENG}} [[Declan Rice]]
|2
|0
|1
|1
!4
!13
|-
! rowspan=&quot;6&quot; |3
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Martinelli]]
|2
|0
|0
|0
!2
!26
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|POLJ}} [[Jakub Kiwior]]
|0
|0
|2
|0
!2
!5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|ENG}} [[Raheem Sterling]]
|1
|0
|1
|0
!2
!2
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]]
|2
|0
|0
|0
!2
!27
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|NIZ}} [[Jurriën Timber]]
|1
|0
|0
|1
!2
!2
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]]
|1
|0
|0
|1
!2
!14
|-
! rowspan=&quot;5&quot; |9
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{ZD|NJE}} [[Kai Havertz]]
|1
|0
|0
|0
!1
!8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ENG}} [[Ben White (nogometaš)|Ben White]]
|1
|0
|0
|0
!1
!11
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]]
|0
|0
|1
|0
!1
!16
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Merino]]
|0
|0
|0
|1
!1
!1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|{{ZD|GAN}} [[Thomas Partey]]
|1
|0
|0
|0
!1
!5
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Sveukupno
!22
!0
!5
!5
!32
!
|}

===Disciplina===


{{Updated|5. oktobra 2024}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | {{abbr|#|Rang}}
! rowspan=&quot;2&quot; | {{abbr|No.|Broj na dresu}}
! rowspan=&quot;2&quot; | {{abbr|Poz.|Pozicija}}
! rowspan=&quot;2&quot; | Igrač
! colspan=&quot;3&quot; | Premier&lt;br&gt;League
! colspan=&quot;3&quot; | {{nowrap|FA kup}}
! colspan=&quot;3&quot; | {{nowrap|EFL Cup}}
! colspan=&quot;3&quot; | Liga&lt;br&gt;prvaka
! colspan=&quot;3&quot; | Ukupno
|-
! {{žuti karton}}
! {{crveni karton|2}}
! {{crveni karton}}
! {{žuti karton}}
! {{crveni karton|2}}
! {{crveni karton}}
! {{žuti karton}}
! {{crveni karton|2}}
! {{crveni karton}}
! {{žuti karton}}
! {{crveni karton|2}}
! {{crveni karton}}
! {{žuti karton}}
! {{crveni karton|2}}
! {{crveni karton}}
|-
! 1
| 41
| MF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Rice&quot; | {{ZD|ENG}} [[Declan Rice]]
&lt;!--PL--&gt;
| 2 || 1 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 2 !! 1 !! 0
|-
! 2
| 19
| FW
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Trossard&quot; | {{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]]
&lt;!--PL--&gt;
| 0 || 1 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 0 !! 1 !! 0
|-
!3
| 33
| DF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Calafiori&quot; | {{ZD|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 3 !! 0 !! 0
|-
! rowspan=&quot;4&quot; | 4
| 2
| DF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Saliba&quot; | {{ZD|FRA}} [[William Saliba]]
&lt;!--PL--&gt;
| 2 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 2 !! 0 !! 0
|-
| 5
| MF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Partey&quot; | {{ZD|GAN}} [[Thomas Partey]]
&lt;!--PL--&gt;
| 2 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 2 !! 0 !! 0
|-
| 9
| FW
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Jesus&quot; | {{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]]
&lt;!--PL--&gt;
| 2 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 2 !! 0 !! 0
|-
| 12
| DF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Timber&quot; | {{ZD|NIZ}} [[Jurriën Timber]]
&lt;!--PL--&gt;
| 2 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 2 !! 0 !! 0
|-
! rowspan=&quot;7&quot; | 8
| 6
| DF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Magalhaes&quot; | {{ZD|BRA}} [[Gabriel Magalhães]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
|-
| 7
| FW
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Saka&quot; | {{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
|-
| 8
| MF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Odegaard&quot; | {{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
|-
| 20
| MF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Jorginho&quot; | {{ZD|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
|-
| 22
| GK
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Raya&quot; | {{ZD|ŠPA}} [[David Raya]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
|-
| 49
| MF
| style=&quot;text-align:left;&quot; data-sort-value=&quot;Lewis-Skelly&quot; | {{ZD|ENG}} [[Myles Lewis-Skelly]]
&lt;!--PL--&gt;
| 1 || 0 || 0
&lt;!--FACup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--UCL--&gt;
| 0 || 0 || 0
&lt;!--Total--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
|-
! colspan=&quot;4&quot; | Ukupno
&lt;!--PL--&gt;
! 17 !! 2 !! 0
&lt;!--FACup--&gt;
! 0 !! 0 !! 0
&lt;!--EFLCup--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
&lt;!--UCL--&gt;
! 1 !! 0 !! 0
&lt;!--Total--&gt;
! 19 !! 2 !! 0
|}


== Reference ==
&lt;references responsive=&quot;&quot; /&gt;{{Arsenal FC}}{{Arsenal FC sezone}}

[[Kategorija:Sezone Arsenala FC]]</text>
      <sha1>fm00tz8dofxtxud665cp35pixsnusfv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asim Peco</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507702</id>
    <revision>
      <id>3671283</id>
      <parentid>3637934</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:14:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10789" sha1="t1o9n5onapjqqpiivm7qp5tuc7k32np" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Asim Peco
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1927|5|24}}
| mjesto_rođenja          = [[Ortiješ]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2011|12|7|1927|5|24}}
| mjesto_smrti            = [[Beograd]], [[Srbija]]
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[Lingvistika]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Asim Peco''' (24. maj 1927 – 7. decembar 2011) bio je poznati bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvista]], [[akademik]], [[profesor]], autor i urednik.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;&gt;{{cite web |url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;u=http://www.gacko.net/asim_peco.htm&amp;sa=X&amp;oi=translate&amp;resnum=4&amp;ct=result&amp;prev=/search%3Fq%3D%2522Asim%2BPeco%2522%26start%3D10%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26hs%3DynO%26sa%3DN |title=Asim Peco |access-date=8. 9. 2008 |publisher=gacko.net}}&lt;/ref&gt;

Zaslužan je za razvoj bosanskohercegovačke [[Lingvistika|lingvistike]]. Njegove oblasti specijalizacije su dijalektologija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]], odnosno [[Štokavsko narječje|štokavski]] i [[Torlačko narječje|torlački]] dijalekt.&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt; Napisao je knjige o govorima [[Istočna Hercegovina|istočne]] i srednje Hercegovine, govorima zapadne Hercegovine, ikavsko-štokavskim govorima Bosne i [[Turcizam|turskim posuđenicama]] u njih.

Njegov rad mnogi citiraju ili referenciraju. Na primjer, o njegovom istraživanju istočnobosanskog dijalekta raspravljalo se na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/icty/transe33/010319ed.htm |page=8695 |title=Monday, 19 March 2001 [Open session] Upon commencing at 9.38 a.m. |access-date=9. 9. 2008 |date=19. 3. 2001 |publisher=[[United Nations]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20080411201601/http://www.un.org/icty/transe33/010319ed.htm |archive-date=11. 4. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u selu [[Ortiješ]], kod [[Mostar]]a, u porodici Jusufa i Hajrije Peco. Njegov brat Džemal Peco je bio učitelj.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt;

Nakon završene [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Više pedagoške škole u Sarajevu]], odlazi u [[Beograd]] gdje upisuje Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, odsjek u to vrijeme Filozofskog fakulteta. Njegova doktorska disertacija iz 1958. nosila je naslov ''Govor istočne Hercegovine''.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt; Već u srednjoj školi pokazao je interesovanje za naučna istraživanja.

== Karijera ==
Po završetku školovanja na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], postao je redovni profesor filologije na univerzitetu,&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt; gdje je više puta biran za šefa katedre za [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] i [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenske jezike]]. Bio je mentor brojnih magistarskih i doktorskih teza, te učesnik brojnih domaćih i međunarodnih konferencija.

Bio je član i saradnik&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anubih.ba/index.php?option=content&amp;lang=eng&amp;Theme=speceditions1&amp;Level=2&amp;ItemID=7 |title=Special editions |access-date=9. 9. 2008 |publisher=anubih.ba }}{{dead link|date=juli 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1978, a dopisni (strani) član [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]] od 2003.&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.canu.org.me/cmsen/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=21&amp;Itemid=36 |title=Division of arts - Corresponding (foreign) members |publisher=[[Montenegrin Academy of Sciences and Arts]] MASA |access-date=6. 6. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722173346/http://www.canu.org.me/cmsen/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=21&amp;Itemid=36 |archive-date=22. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; Dugi niz godina je uređivao časopis [[Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik]], a bio je i član uređivačkih odbora mnogih drugih časopisa.

Godine 1963, na [[Peti međunarodni kongres slavista|Petom međunarodnom kongresu slavista]] održanom u Sofiji, Bugarska, žalio se na neke od učesnika, rekavši:

{{Citat|&quot;...pojedini članovi delegacije zemlje domaćina&quot; u Lingvističkoj sekciji &quot;pokušali su da uskrate pravo na nezavisnost [[Makedonski jezik|makedonskog jezika]], jezika koji posjeduje i svoju literaturu, i svoju gramatiku... Istina, takva mišljenja nisu nova, oni su odraz starih, nemarksističkih teorija, koje je vrijeme davno zgazilo, osim toga, ovakvi koncepti nisu bili ni u cjelini zasnovani na činjenicama, što bi bilo teško poreći, naprotiv, neosnovanost takvih formulacija bilo je lako dokazati čak i bez pozivanja na velike autoritete i bez pozivanja na osnovne principe marksističke nauke.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://catalog.osaarchivum.org/catalog/osa:a00eb7b5-a8ce-48b8-ae2f-a76d1c7ae2ea |title=Yugoslav Complaints against &quot;Non-Marxist Attitudes&quot; at the Sofia Slavist Congress  |access-date=8. 9. 2021  |date=2. 10. 1963  |publisher=[[Blinken Open Society Archives]]}}&lt;/ref&gt;
}}

Bio je i izlagač na [[Jugoslovenska onomastička konferencija|Jugoslovenskoj onomastičkoj konferenciji]] 1985,&lt;ref&gt;{{cite conference | first = Peco   | last = A. |author2=Vukičić, D.|author3=Gošić, N. | title = Jugoslovenska onomastička konferencija  | book-title = Zbornik referata i materijala V jugoslovenske onomastičke konferencije   | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine   | year = 1985   | location = Sarajevo   | oclc = 13497276 }}&lt;/ref&gt; saradnik na Desetoj konferenciji Međunarodnog komiteta za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika 1987.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unesco.org/webworld/sarajevo/i.html |title=907. International Committee for Phonetics and Phonology of Slavonic Languages Conference |access-date=9. 9. 2008  |publisher=unesco.org| archive-url= https://web.archive.org/web/20080925045852/http://www.unesco.org/webworld/sarajevo/i.html| archive-date= 25. 9. 2008 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; i urednik časopisa [[Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik]].&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt;

Penzionisao se sa Univerziteta u Beogradu 1992.&lt;ref name=&quot;comart&quot;&gt;{{cite web |url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;u=http://www.comart.mapabih.com/a2/index.php/nw/9496.html&amp;sa=X&amp;oi=translate&amp;resnum=2&amp;ct=result&amp;prev=/search%3Fq%3D%2522asim%2Bpeco%2527%2522%26start%3D50%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa%3DN |title=Predstavljena izabrana djela akademika Asima Pece Presentation of selected works of academics Asim Pece  |access-date=9. 9. 2008 |publisher=mapabih.com}}&lt;/ref&gt; gdje je živio do svoje smrti 2011.

== Nagrade ==
* [[Nagrada Veselin Masleša]]&quot; 1986. u Sarajevu, 
* [[Nagrada 14 februara]] u Mostaru 1986. 
* [[Vukova nagrada]] 1990. u Beogradu.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt;

== Izbor iz bibliografije ==
Peco je prvi akademik u Bosni i Hercegovini koji je objavio sabrane radove nakon [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]]. Izdavač je Bosansko filološko društvo, a suizdavači [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] i &quot;Bemust&quot;.&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt;

* (1960). ''Les consonnes longues en serbocroate''. Strasbourg. (na [[Francuski jezik|francuskom]])
* (1961). ''Akcenat sela Ortiješa''. Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine.
* — &amp; Nikolić, B. (1964). ''Rasprave i građa''. Srpski dijalektološki zbornik, knj. 14. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik.
* — &amp; Pešikan, M. (1967). ''Informator o savremenom književnom jeziku sa rečnikom''. Beograd: &quot;Mlado pokolenje,&quot;.
* (1967). &quot;Uticaj turskog jezika na fonetiku štokavskih govora&quot;. ''Naš jezik'', 16, 3.
* (1970). ''Zvončići zvone: akcenatska čitanka za V, VI, VII, i VIII razred osnovne škole''. Beograd: Naučna knjiga.
* (1971). ''Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika''. Univerzitetski udžbenici. Beograd: Naučna knj.
* — &amp; Stanojčić, Z. (1972). ''Srpskohrvatski jezik''. Beograd.
* (1978). ''Pregled srpskohrvatskih dijalekata''. Univerzitetski udžbenici. Beograd: Naučna knjiga.
* (1980). ''Osnovi akcentologije srpskohvatskog jezika''. Beograd: Naučna knjiga.
* (1985). ''Stazama našeg jezika''. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
* — &amp; Mandić, P. (1986). ''Ikavskoštakavski govori zapadne Hercegovine''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
* (1987). ''Iz jezičke teorije i prakse''. Beograd: Naučna knj.
* — &amp; [[Vuk Stefanović Karadžić|Karadžić, V. S.]] (1987). ''Turcizmi u Vukovim rječnicima''. Beograd: Vuk Karadžić. {{ISBN|86-307-0058-0}}
* (1989). ''Akcenatska čitanka''. Beograd: Naučna knj. {{ISBN|86-23-70059-7}}
* — &amp; Gošić, N., &amp; Kovačević-Kojić, D. (1989). ''Osamsto godina povelje bosanskog bana Kulina, 1189-1989''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. {{ISBN|86-7123-025-2}}
* (1990). ''Književni jezik i narodni govori''. Mostar: Prva književna komuna. {{ISBN|978-86-375-0075-9}}
* — &amp; Čović, B. (1990). ''Mikrotoponimija Podveležja''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. {{ISBN|86-7123-029-5}}
* (1990). ''Vukovim jezičkim stazama''. Valjevo: GIRO &quot;Milić Rakić&quot;. {{ISBN|86-7173-033-6}}
* (1991). ''Akcenti i dužine u srpskohrvatskom jeziku''. Beograd: Naučna knj. {{ISBN|86-23-70124-0}}
* (1995). ''Pisci i njihov jezik''. Beograd: Prosveta.
* (1996). ''Iz života naših reč''i. Beograd: Prosveta. {{ISBN|86-07-00978-8}}
* (2000). ''Jezičkim stazama Desanke Maksimović''. Beograd: Prosveta. {{ISBN|86-07-01230-4}}
* (2001). ''Sa naših jezičkih izvorišta: od Kulina bana do naših dana''. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. {{ISBN|86-17-08568-1}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Peco, Asim }}
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski lingvisti]]
[[Kategorija:Članovi CANU]]</text>
      <sha1>t1o9n5onapjqqpiivm7qp5tuc7k32np</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671296</id>
      <parentid>3671283</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:57:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10781" sha1="genukqowbhvz9dwgku65tsduhpd8qiw" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                     = Asim Peco
| slika                   = 
| slika_širina            = 
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = {{Datum rođenja|1927|5|24}}
| mjesto_rođenja          = [[Ortiješ]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti             = {{Datum smrti i godine|2011|12|7|1927|5|24}}
| mjesto_smrti            = [[Beograd]], [[Srbija]]
| prebivalište            = &lt;!-- [[Grad]], [[Država]] --&gt;
| državljanstvo           =
| narodnost               = 
| etnicitet               =
| polje                   = [[Lingvistika]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              = 
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      = 
| akademski_savjetnici    =
| uticao_na               =
| uticali_na_njega        =
| poznat_po               = 
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}
'''Asim Peco''' (24. maj 1927 – 7. decembar 2011) bio je bosanskohercegovački [[Lingvistika|lingvista]], [[akademik]], [[profesor]], autor i urednik.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;&gt;{{cite web |url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;u=http://www.gacko.net/asim_peco.htm&amp;sa=X&amp;oi=translate&amp;resnum=4&amp;ct=result&amp;prev=/search%3Fq%3D%2522Asim%2BPeco%2522%26start%3D10%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26hs%3DynO%26sa%3DN |title=Asim Peco |access-date=8. 9. 2008 |publisher=gacko.net}}&lt;/ref&gt;

Zaslužan je za razvoj bosanskohercegovačke [[Lingvistika|lingvistike]]. Njegove oblasti specijalizacije su dijalektologija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]], odnosno [[Štokavsko narječje|štokavski]] i [[Torlačko narječje|torlački]] dijalekt.&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt; Napisao je knjige o govorima [[Istočna Hercegovina|istočne]] i srednje Hercegovine, govorima zapadne Hercegovine, ikavsko-štokavskim govorima Bosne i [[Turcizam|turskim posuđenicama]] u njih.

Njegov rad mnogi citiraju ili referenciraju. Na primjer, o njegovom istraživanju istočnobosanskog dijalekta raspravljalo se na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.un.org/icty/transe33/010319ed.htm |page=8695 |title=Monday, 19 March 2001 [Open session] Upon commencing at 9.38 a.m. |access-date=9. 9. 2008 |date=19. 3. 2001 |publisher=[[United Nations]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20080411201601/http://www.un.org/icty/transe33/010319ed.htm |archive-date=11. 4. 2008 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je u selu [[Ortiješ]], kod [[Mostar]]a, u porodici Jusufa i Hajrije Peco. Njegov brat Džemal Peco je bio učitelj.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt;

Nakon završene [[Viša pedagoška škola u Sarajevu|Više pedagoške škole u Sarajevu]], odlazi u [[Beograd]] gdje upisuje Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, odsjek u to vrijeme Filozofskog fakulteta. Njegova doktorska disertacija iz 1958. nosila je naslov ''Govor istočne Hercegovine''.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt; Već u srednjoj školi pokazao je interesovanje za naučna istraživanja.

== Karijera ==
Po završetku školovanja na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], postao je redovni profesor filologije na univerzitetu,&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt; gdje je više puta biran za šefa katedre za [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] i [[Južnoslavenski jezici|južnoslavenske jezike]]. Bio je mentor brojnih magistarskih i doktorskih teza, te učesnik brojnih domaćih i međunarodnih konferencija.

Bio je član i saradnik&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anubih.ba/index.php?option=content&amp;lang=eng&amp;Theme=speceditions1&amp;Level=2&amp;ItemID=7 |title=Special editions |access-date=9. 9. 2008 |publisher=anubih.ba }}{{dead link|date=juli 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] od 1978, a dopisni (strani) član [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti|Crnogorske akademije nauka i umjetnosti]] od 2003.&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.canu.org.me/cmsen/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=21&amp;Itemid=36 |title=Division of arts - Corresponding (foreign) members |publisher=[[Montenegrin Academy of Sciences and Arts]] MASA |access-date=6. 6. 2010 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722173346/http://www.canu.org.me/cmsen/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=21&amp;Itemid=36 |archive-date=22. 7. 2011 }}&lt;/ref&gt; Dugi niz godina je uređivao časopis [[Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik]], a bio je i član uređivačkih odbora mnogih drugih časopisa.

Godine 1963, na [[Peti međunarodni kongres slavista|Petom međunarodnom kongresu slavista]] održanom u Sofiji, Bugarska, žalio se na neke od učesnika, rekavši:

{{Citat|&quot;...pojedini članovi delegacije zemlje domaćina&quot; u Lingvističkoj sekciji &quot;pokušali su da uskrate pravo na nezavisnost [[Makedonski jezik|makedonskog jezika]], jezika koji posjeduje i svoju literaturu, i svoju gramatiku... Istina, takva mišljenja nisu nova, oni su odraz starih, nemarksističkih teorija, koje je vrijeme davno zgazilo, osim toga, ovakvi koncepti nisu bili ni u cjelini zasnovani na činjenicama, što bi bilo teško poreći, naprotiv, neosnovanost takvih formulacija bilo je lako dokazati čak i bez pozivanja na velike autoritete i bez pozivanja na osnovne principe marksističke nauke.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://catalog.osaarchivum.org/catalog/osa:a00eb7b5-a8ce-48b8-ae2f-a76d1c7ae2ea |title=Yugoslav Complaints against &quot;Non-Marxist Attitudes&quot; at the Sofia Slavist Congress  |access-date=8. 9. 2021  |date=2. 10. 1963  |publisher=[[Blinken Open Society Archives]]}}&lt;/ref&gt;
}}

Bio je i izlagač na [[Jugoslovenska onomastička konferencija|Jugoslovenskoj onomastičkoj konferenciji]] 1985,&lt;ref&gt;{{cite conference | first = Peco   | last = A. |author2=Vukičić, D.|author3=Gošić, N. | title = Jugoslovenska onomastička konferencija  | book-title = Zbornik referata i materijala V jugoslovenske onomastičke konferencije   | publisher = Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine   | year = 1985   | location = Sarajevo   | oclc = 13497276 }}&lt;/ref&gt; saradnik na Desetoj konferenciji Međunarodnog komiteta za fonetiku i fonologiju slavenskih jezika 1987.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unesco.org/webworld/sarajevo/i.html |title=907. International Committee for Phonetics and Phonology of Slavonic Languages Conference |access-date=9. 9. 2008  |publisher=unesco.org| archive-url= https://web.archive.org/web/20080925045852/http://www.unesco.org/webworld/sarajevo/i.html| archive-date= 25. 9. 2008 | url-status= live}}&lt;/ref&gt; i urednik časopisa [[Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik]].&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt;

Penzionisao se sa Univerziteta u Beogradu 1992.&lt;ref name=&quot;comart&quot;&gt;{{cite web |url=https://translate.google.com/translate?hl=en&amp;sl=hr&amp;u=http://www.comart.mapabih.com/a2/index.php/nw/9496.html&amp;sa=X&amp;oi=translate&amp;resnum=2&amp;ct=result&amp;prev=/search%3Fq%3D%2522asim%2Bpeco%2527%2522%26start%3D50%26hl%3Den%26client%3Dfirefox-a%26rls%3Dorg.mozilla:en-US:official%26sa%3DN |title=Predstavljena izabrana djela akademika Asima Pece Presentation of selected works of academics Asim Pece  |access-date=9. 9. 2008 |publisher=mapabih.com}}&lt;/ref&gt; gdje je živio do svoje smrti 2011.

== Nagrade ==
* [[Nagrada Veselin Masleša]]&quot; 1986. u Sarajevu, 
* [[Nagrada 14 februara]] u Mostaru 1986. 
* [[Vukova nagrada]] 1990. u Beogradu.&lt;ref name=&quot;gacko&quot;/&gt;

== Izbor iz bibliografije ==
Peco je prvi akademik u Bosni i Hercegovini koji je objavio sabrane radove nakon [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|ratova u bivšoj Jugoslaviji]]. Izdavač je Bosansko filološko društvo, a suizdavači [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] i &quot;Bemust&quot;.&lt;ref name=&quot;comart&quot;/&gt;

* (1960). ''Les consonnes longues en serbocroate''. Strasbourg. (na [[Francuski jezik|francuskom]])
* (1961). ''Akcenat sela Ortiješa''. Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine.
* — &amp; Nikolić, B. (1964). ''Rasprave i građa''. Srpski dijalektološki zbornik, knj. 14. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik.
* — &amp; Pešikan, M. (1967). ''Informator o savremenom književnom jeziku sa rečnikom''. Beograd: &quot;Mlado pokolenje,&quot;.
* (1967). &quot;Uticaj turskog jezika na fonetiku štokavskih govora&quot;. ''Naš jezik'', 16, 3.
* (1970). ''Zvončići zvone: akcenatska čitanka za V, VI, VII, i VIII razred osnovne škole''. Beograd: Naučna knjiga.
* (1971). ''Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika''. Univerzitetski udžbenici. Beograd: Naučna knj.
* — &amp; Stanojčić, Z. (1972). ''Srpskohrvatski jezik''. Beograd.
* (1978). ''Pregled srpskohrvatskih dijalekata''. Univerzitetski udžbenici. Beograd: Naučna knjiga.
* (1980). ''Osnovi akcentologije srpskohvatskog jezika''. Beograd: Naučna knjiga.
* (1985). ''Stazama našeg jezika''. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
* — &amp; Mandić, P. (1986). ''Ikavskoštakavski govori zapadne Hercegovine''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
* (1987). ''Iz jezičke teorije i prakse''. Beograd: Naučna knj.
* — &amp; [[Vuk Stefanović Karadžić|Karadžić, V. S.]] (1987). ''Turcizmi u Vukovim rječnicima''. Beograd: Vuk Karadžić. {{ISBN|86-307-0058-0}}
* (1989). ''Akcenatska čitanka''. Beograd: Naučna knj. {{ISBN|86-23-70059-7}}
* — &amp; Gošić, N., &amp; Kovačević-Kojić, D. (1989). ''Osamsto godina povelje bosanskog bana Kulina, 1189-1989''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. {{ISBN|86-7123-025-2}}
* (1990). ''Književni jezik i narodni govori''. Mostar: Prva književna komuna. {{ISBN|978-86-375-0075-9}}
* — &amp; Čović, B. (1990). ''Mikrotoponimija Podveležja''. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. {{ISBN|86-7123-029-5}}
* (1990). ''Vukovim jezičkim stazama''. Valjevo: GIRO &quot;Milić Rakić&quot;. {{ISBN|86-7173-033-6}}
* (1991). ''Akcenti i dužine u srpskohrvatskom jeziku''. Beograd: Naučna knj. {{ISBN|86-23-70124-0}}
* (1995). ''Pisci i njihov jezik''. Beograd: Prosveta.
* (1996). ''Iz života naših reč''i. Beograd: Prosveta. {{ISBN|86-07-00978-8}}
* (2000). ''Jezičkim stazama Desanke Maksimović''. Beograd: Prosveta. {{ISBN|86-07-01230-4}}
* (2001). ''Sa naših jezičkih izvorišta: od Kulina bana do naših dana''. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. {{ISBN|86-17-08568-1}}

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Peco, Asim }}
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 2011.]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački lingvisti]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski lingvisti]]
[[Kategorija:Članovi CANU]]</text>
      <sha1>genukqowbhvz9dwgku65tsduhpd8qiw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vaso Butozan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507704</id>
    <revision>
      <id>3671173</id>
      <parentid>3671147</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:42:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3954" sha1="a2q87j93q1rxrpt537ykh1fpw0a2xa5" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vaso Butozan
| slika              = Vaso Butozan 1967.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1902|12|5}}
| mjesto_rođenja     = [[Pančevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1974|5|14|1902|12|5}}
| mjesto_smrti       = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Veterinar]], [[političar]] i [[akademik]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vaso Butozan''' (5. decembar 1902 — 14. maj 1974) bio je srpski veterinar, političar, akademik, prvi rektor [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i prvi predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]].

== Biografija ==
Rođen je 1902. u Starčevu kod [[Pančevo|Pančeva]]. Gimnaziju je završio u Pančevu, nakon čega je upisao [[Veterinarski fakultet u Zagrebu]] gdje je doktorirao 1931. Nakon toga je radio kao asistent na Veterinarskom fakultetu, a od 1933. kao direktor Veterinarskog epidemiološkog odeljenja u Banjaluci, gde je radio kao bakteriolog, serolog, epizootiolog i hematolog. Maja 1941. postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].

[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] se pridružio 1941. Tokom rata je bio sanitetski referent za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] i kasnije za Prvi bosanski korpus NOVJ, politički komesar, član Predsedništva [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH-a]] i [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ-a]]. Od 1943. bio je član Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Bosansku krajinu.

Poslije rata, bio je biran za poslanika [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]] i [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine BiH]].

Od 1949. do 1950. bio je redovni profesor Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, a od 1950. redovni profesor [[Veterinarski fakultet u Sarajevu|Veterinarskog fakulteta u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vfs.unsa.ba/portal/historijat-vizija-i-misija/|title=Historijat, vizija i misija|website=Univerzitet u Sarajevu - Veterinarski fakultet|language=bs-BA|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Od 1949. bio je prvi rektor [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/70-godina-univerziteta-u-sarajevu|title=70 godina Univerziteta u Sarajevu|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; i prvi predsednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://anubih.ba/index.php/bs/o-akademiji/predsjednici-anubih-od-1966|title=Predsjednici ANUBIH od 1966-|website=anubih.ba|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 1967. postao je dopisni član [[Slovenska akademija nauka i umjetnosti|SAZU]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sazu.si/clani/vaso-butozan|title=Vaso Butozan|website=www.sazu.si|language=sl|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Bio je redovni član Akademije nauka u New Yorku, član Stalne komisije Svjetskog veterinarskog saveza.

Bio je predsednik Saveza društava veterinara Jugoslavije, član predsjedništva Glavnog odbora SSRN BiH, član Predsjedništva Glavnog odbora SUBNOR BiH, član CK SK BiH.

Umro je 14. maja 1974. u Zagrebu. Veterinarski institut Republike Srpske nosi njegovo ime.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Butozan, Vaso}}
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1974.]]
[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>a2q87j93q1rxrpt537ykh1fpw0a2xa5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671221</id>
      <parentid>3671173</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:58:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3978" sha1="4wrl4php7egelvr71ids1zqo4fndgi1" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Vaso Butozan
| slika              = Vaso Butozan 1967.jpg
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1902|12|5}}
| mjesto_rođenja     = [[Pančevo]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1974|5|14|1902|12|5}}
| mjesto_smrti       = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Veterinar]], [[političar]] i [[akademik]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Vaso Butozan''' (5. decembar 1902 — 14. maj 1974) bio je srpski veterinar, političar, akademik, prvi rektor [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i prvi predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]].

== Biografija ==
Rođen je 1902. u Starčevu kod [[Pančevo|Pančeva]]. Gimnaziju je završio u Pančevu, nakon čega je upisao [[Veterinarski fakultet u Zagrebu]] gdje je doktorirao 1931. Nakon toga je radio kao asistent na Veterinarskom fakultetu, a od 1933. kao direktor Veterinarskog epidemiološkog odeljenja u Banjaluci, gde je radio kao bakteriolog, serolog, epizootiolog i hematolog. Maja 1941. postao je član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].

[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] se pridružio 1941. Tokom rata je bio sanitetski referent za [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]] i kasnije za Prvi bosanski korpus NOVJ, politički komesar, član Predsedništva [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH-a]] i [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ-a]]. Od 1943. bio je član Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Bosansku krajinu.

Poslije rata, bio je biran za poslanika [[Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Savezne skupštine Jugoslavije]] i [[Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine BiH]].

Od 1949. do 1950. bio je redovni profesor Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, a od 1950. redovni profesor [[Veterinarski fakultet u Sarajevu|Veterinarskog fakulteta u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vfs.unsa.ba/portal/historijat-vizija-i-misija/|title=Historijat, vizija i misija|website=Univerzitet u Sarajevu - Veterinarski fakultet|language=bs-BA|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Od 1949. bio je prvi rektor [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.unsa.ba/novosti/70-godina-univerziteta-u-sarajevu|title=70 godina Univerziteta u Sarajevu|website=Univerzitet u Sarajevu|language=bs|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; i prvi predsednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://anubih.ba/index.php/bs/o-akademiji/predsjednici-anubih-od-1966|title=Predsjednici ANUBIH od 1966-|website=anubih.ba|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Godine 1967. postao je dopisni član [[Slovenska akademija nauka i umjetnosti|SAZU]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.sazu.si/clani/vaso-butozan|title=Vaso Butozan|website=www.sazu.si|language=sl|access-date=23. 7. 2024}}&lt;/ref&gt; Bio je redovni član Akademije nauka u New Yorku, član Stalne komisije Svjetskog veterinarskog saveza.

Bio je predsednik Saveza društava veterinara Jugoslavije, član predsjedništva Glavnog odbora SSRN BiH, član Predsjedništva Glavnog odbora SUBNOR BiH, član CK SK BiH.

Umro je 14. maja 1974. u Zagrebu. Veterinarski institut Republike Srpske nosi njegovo ime.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Butozan, Vaso}}
[[Kategorija:Rođeni 1927.]]
[[Kategorija:Umrli 1974.]]
[[Kategorija:Biografije, Pančevo]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Članovi SAZU]]
[[Kategorija:Članovi SANU]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>4wrl4php7egelvr71ids1zqo4fndgi1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premier League 2024/2025.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508229</id>
    <revision>
      <id>3671347</id>
      <parentid>3670624</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T20:44:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Topnik95</username>
        <id>56539</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3671347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70413" sha1="n8mcd8zp6tuujanpn5553anfxkmpk8a" xml:space="preserve">{{Infokutija sezona nogometne lige
| takmičenje                       = [[Premijer liga Engleske|Premijer liga]]
| sezona                           = 2024/2025.
| slika                            = 
| pobjednici                       = 
| ispao                            = 
| kontinentalni_kup1               = 
| kontinentalni_kup1 kvalifikovani = 
| kontinentalni_kup2               = 
| kontinentalni_kup2 kvalifikovani = 
| kontinentalni_kup3               = 
| kontinentalni_kup3 kvalifikovani = 
| najbolji_strijelac               = [[Mohamed Salah]] ([[Liverpool FC|LIV]])&lt;br&gt;(13 golova)
| najbolji_golman                  = 
| najveća_domaća_pobjeda           = {{nowrap|[[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] 4–0 [[Everton FC|Everton]]}}&lt;br&gt;(24. August 2024)&lt;br&gt;{{nowrap|[[Manchester United FC|Manchester United]] 4–0 Everton}}&lt;br&gt;(1. Decembar 2024)&lt;br&gt;{{nowrap|Everton 4–0 [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]]}}&lt;br&gt;(4. Decembar 2024)
| najveća_gostujuća_pobjeda        = {{nowrap|[[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] 2–6 [[Chelsea FC|Chelsea]]}}&lt;br&gt;(25. August 2024) &lt;br&gt;{{nowrap|[[Manchester City FC|Manchester City]] 0–4 Tottenham Hotspur&lt;br&gt;(23. Novembar 2024)}}
| najviše_golova                   = {{nowrap|Wolverhampton Wanderers 2–6 Chelsea}}&lt;br&gt;(25. August 2024) &lt;br&gt;{{nowrap|[[Brentford FC|Brentford]] 5–3 Wolverhampton Wanderers}}&lt;br&gt;(5. Oktobar 2024)
| utakmice                         = 138
| ukupno_golova                    = 409
| najduže_pobjede                  = '''4 utakmice'''&lt;br&gt;[[Manchester City FC|Manchester City]]&lt;br&gt;[[Liverpool FC|Liverpool]]
| najduže_porazi                   = '''5 utakmica'''&lt;br&gt;Wolverhampton Wanderers
| najduže_neporažen                = '''10 utakmica'''&lt;br&gt;Liverpool
| prethodna_sezona                 = [[Premier League 2023/2024.|2023/24]]
| sljedeća_sezona                  = [[Premier League 2025/2026.|2025/26]]
| najduži_niz_bez_pobjede          = '''10 utakmica'''&lt;br&gt;[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]]&lt;br&gt;Wolverhampton Wanderers
| najveća_posjećenost              = '''73.829'''&lt;br&gt;{{nowrap|[[Manchester United FC|Manchester United]] 3–0 [[Leicester City FC|Leicester City]]}}&lt;br&gt;(10. Novembar 2024)
| najmanja_posjećenost             = '''11.161'''&lt;br&gt;{{nowrap|Bournemouth 1–1 [[Newcastle United FC|Newcastle United]]}}&lt;br&gt;(25. August 2024)
| ukupno_gledalaca                 = {{formatnum:{{#expr: &lt;!--Matchweek 1--&gt; 73297 + 30014 + 60261 + 39217 + 52196 + 29763 + 62463 + 16988 + 39818 + 31977 &lt;!--Matchweek 2--&gt; + 31537 + 25099 + 25401 + 53147 + 31150 + 61357 + 41587 + 11161 + 31235 + 60107 &lt;!--Matchweek 3--&gt; + 60326 + 16955 + 38805 + 29517 + 31725 + 29918 + 62469 + 39298 + 52211 + 73738 &lt;!--Matchweek 4--&gt; + 31144 + 31573 + 25147 + 26528 + 60344 + 52148 + 41573 + 11235 + 61645 + 30255 &lt;!--Matchweek 5--&gt; + 62473 + 39978 + 25700 + 31765 + 60347 + 31117 + 61246 + 25172 + 31444 + 52846 &lt;!--Matchweek 6--&gt; + 52248 + 39495 + 38954 + 17050 + 30139 + 60323 + 31413 + 29943 + 73587 + 11243 &lt;!--Matchweek 7--&gt; + 25185 + 60307 + 16960 + 31706 + 55017 + 62467 + 39265 + 42682 + 39501 + 31487 &lt;!--Matchweek 8--&gt; + 61381 + 26743 + 73738 + 52220 + 31145 + 29862 + 11235 + 31319 + 60277 + 29443 &lt;!--Matchweek 9--&gt; + 31879 + 52844 + 31840 + 17109 + 42165 + 38742 + 39526 + 25180 + 62474 + 60383 &lt;!--Matchweek 10--&gt; + 52249 + 11231 + 29874 + 60331 + 30112 + 31143 + 29505 + 61253 + 73813 + 24931 &lt;!--Matchweek 11--&gt; + 16993 + 25142 + 62463 + 31403 + 31715 + 60292 + 73829 + 30145 + 61505 + 39780 &lt;!--Matchweek 12--&gt; + 31880 + 60298 + 42175 + 11196 + 38915 + 26685 + 52478 + 31278 + 30017 + 52094 &lt;!--Matchweek 13--&gt; + 31542 + 17084 + 25101 + 30237 + 26685  + 62475 + 40853 + 73817 + 61141 + 60248 &lt;!--Matchweek 14--&gt; + 29533 + 30947 + 38820 + &lt;!--MCI v NFO--&gt;0 + 52237 + 31193 + 60256 + &lt;!--AVL v BRE--&gt;0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 15--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 16--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 17--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 18--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 19--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 20--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 21--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 22--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 23--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 24--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 25--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 26--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 27--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 28--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 29--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 30--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 31--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 32--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 33--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 34--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 35--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 36--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 37--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 &lt;!--Matchweek 38--&gt; + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 }}}}
| prosječna_posjećenost            = {{formatnum:{{#expr:((5521788/136) round 0)}}}}
| ažurirano                        = 4. 12. 2024
}}

'''Premier League 2024/25.''' je 33. sezona [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]]. Sezona traje od 16. augusta 2024. do 25. maja 2025. godine. 

[[Manchester City FC|Manchester City]] brani četvorostruki naslov  prvaka. 

== Ekipe ==

{|
| valign=&quot;top&quot; |
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; width=&quot;100%&quot;
! align=&quot;center&quot; |Poz.
! width=&quot;260&quot; |'''[[Football League Championship 2023/2024.|Championship 2023/24]]'''
|- style=&quot;background: #00FF7F;&quot; 
|&lt;center&gt;'''1.'''&lt;/center&gt;
|'''[[Leicester City FC|Leicester City]]'''
|- style=&quot;background: #00FF7F;&quot; 
|&lt;center&gt;'''2.'''&lt;/center&gt;
|'''[[Ipswich Town FC|Ipswich Town]]'''
|- style=&quot;background: #00FFAA;&quot;
|&lt;center&gt;'''3.'''&lt;/center&gt;
|'''[[Leeds United FC|Leeds United]]'''
|- style=&quot;background: #00FFAA;&quot;
|&lt;center&gt;'''4.'''&lt;/center&gt;
|'''[[Southampton FC|Southampton]]'''
|- style=&quot;background: #00FFAA;&quot;
|&lt;center&gt;'''5.'''&lt;/center&gt;
|'''[[West Bromwich Albion FC|West Bromwich Albion]]'''
|- style=&quot;background: #00FFAA;&quot;
|&lt;center&gt;'''6¸.'''&lt;/center&gt;
|'''[[Norwich City FC|Norwich City]]'''
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; width=&quot;100%&quot;
| width=&quot;20px&quot; bgcolor=&quot;00FF7F&quot; |
|&lt;small&gt;Plasirali se u ''Premijer ligu''&lt;/small&gt;
|-
| width=&quot;20px&quot; bgcolor=&quot;00FFAA&quot; |
|&lt;small&gt;Igrali play-off za ulazak u ''Premijer ligu''&lt;/small&gt;
|}
|}

=== Play-off za ulazak u Premijer ligu 2024/25. ===
{{4TeamBracket-FL
|RD1=Polufinale
|RD2=Finale
|RD1-seed1=
|RD1-team1='''[[Leeds United F.C.|Leeds United]]'''
|RD1-score1-1=0
|RD1-score1-2=4
|RD1-score1-A='''4'''
|RD1-seed2=
|RD1-team2=[[Norwich City F.C.|Norwich City]]
|RD1-score2-1=0
|RD1-score2-2=0
|RD1-score2-A=0
|RD1-seed3=
|RD1-team3='''[[Southampton F.C.|Southampton]]'''
|RD1-score3-1=0
|RD1-score3-2=3
|RD1-score3-A='''3'''
|RD1-seed4=
|RD1-team4=[[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albion]]
|RD1-score4-1=0
|RD1-score4-2=1
|RD1-score4-A=1
|RD2-seed1=
|RD2-team1=[[Leeds United F.C.|Leeds United]]
|RD2-score1=0
|RD2-seed2=
|RD2-team2='''[[Southampton F.C.|Southampton]]'''
|RD2-score2='''1'''
}}

=== Stadioni i lokacije ===


&lt;!-- Use the same name as the article name. Only use sponsored names where there is no alternative. PLEASE don't forget to CHANGE also data-sort-value for SORTING! --&gt;
:'' Napomena: Lista je poredana abecednim redom.''
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Ekipa
! Lokacija
! Stadion
! Kapacitet
|-
|[[Arsenal F.C.|Arsenal]]
|data-sort-value=&quot;London Holloway&quot;|[[London]] {{small|([[Holloway, London|Holloway]])}}
|[[Emirates Stadium]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|60.704
|-
|[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|data-sort-value=&quot;Birmingham&quot;|[[Birmingham]]
|[[Villa Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|42.657
|-
|[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|data-sort-value=&quot;Bournemouth&quot;|[[Bournemouth]]
|[[Dean Court]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|11.307
|-
|[[Brentford F.C.|Brentford]]
|data-sort-value=&quot;London Brentford&quot;|London {{small|([[Brentford]])}}
|[[Stadion Gtech Community]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|17.250
|-
|[[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albion]]
|[[Falmer]]
|[[Stadion American Express]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|31.876
|-
|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|data-sort-value=&quot;London Fulham&quot;|London {{small|([[Fulham]])}}
|[[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|40.343
|-
|[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]
|data-sort-value=&quot;London Selhurst&quot;|London {{small|([[Selhurst]])}}
|[[Selhurst Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|25.486
|-
|[[Everton F.C.|Everton]]
|data-sort-value=&quot;Liverpool Walton&quot;|[[Liverpool]] {{small|([[Walton, Liverpool|Walton]])}}
|[[Goodison Park]]{{efn|Ovo je posljednja sezona [[Everton FC|Evertona]] da igra na [[Goodison Park]] prije preseljenja na [[Stadion Everton]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15. 12. 2023 |title=Everton Opt To Play Full Final Season At Goodison Park |url= https://www.evertonfc.com/news/3823768/everton-opt-to-play-full-final-season-at-goodison-park#:~:text=Everton%20Football%20Club%20can%20confirm,Club's%20last%20at%20Goodison%20Park.|access-date=29. 4. 2024 |publisher=Everton|language=en}}&lt;/ref&gt;}}
| style=&quot;text-align:center&quot; |39.414
|-
|[[Fulham F.C.|Fulham]]
|data-sort-value=&quot;London Fulham&quot;|London {{small|(Fulham)}}
|[[Craven Cottage]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|24.500
|-
|[[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]]
|data-sort-value=&quot;Ipswich&quot;|[[Ipswich]]
|[[Portman Road]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|29.673
|-
|[[Leicester City F.C.|Leicester City]]
|data-sort-value=&quot;Leicester&quot;|[[Leicester]]
|[[Stadion King Power]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|32.262
|-
|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|data-sort-value=&quot;Liverpool Anfield&quot;|Liverpool {{small|([[Anfield (suburb)|Anfield]])}}
|[[Anfield]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|61.276
|-
|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|data-sort-value=&quot;Manchester Bradford&quot;|[[Manchester]] {{small|([[Bradford, Manchester|Bradford]])}}
|[[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|53.400
|-
|[[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|data-sort-value=&quot;Manchester Old Trafford&quot;|Manchester {{small|([[Old Trafford (area)|Old Trafford]])}}
|[[Old Trafford]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|74.031
|-
|[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]
|data-sort-value=&quot;Newcastle upon Tyne&quot;|[[Newcastle na Tyneu]]
|[[St James' Park]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|52.257
|-
|[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]
|data-sort-value=&quot;West Bridgford&quot;|[[West Bridgford]]
|[[City Ground]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|30.404
|-
|[[Southampton F.C.|Southampton]]
|data-sort-value=&quot;Southampton&quot;|[[Southampton]]
|[[Stadion St Mary's]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|32.384
|-
|[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|data-sort-value=&quot;London Tottenham&quot;|London {{small|([[Tottenham]])}}
|[[Stadion Tottenham Hotspur]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|62.850
|-
|[[West Ham United F.C.|West Ham United]]
|data-sort-value=&quot;London Stratford&quot;|London {{small|([[Stratford, London|Stratford]])}}
|[[Stadion London]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|62.500
|-
|[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]
|data-sort-value=&quot;Wolverhampton&quot;|[[Wolverhampton]]
|[[Stadion Molineux]]
|style=&quot;text-align:center&quot;|31.750
|}

{{notelist}}

=== Osoblje i dresovi ===
{{Commons|2024–25 Premier League kits}}
&lt;!-- PLEASE don't forget to CHANGE also data-sort-value for SORTING! --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Ekipa
!Menadžer
!Kapiten
!Proizvođač
dresa
!Sponzor
(na prsima)
!Sponzor
(na rukavima)
|-
|Arsenal
|data-sort-value=&quot;Arteta, Mikel&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Mikel Arteta]]
|data-sort-value=&quot;Odegaard, Martin&quot;|{{flagicon|NOR}} [[Martin Ødegaard]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Martin Odegaard named captain |url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-captain |date=30. 7. 2022 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Arsenal F.C. |language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[Adidas]]&lt;ref&gt;{{cite press release |date=1. 7. 2019 |title=Adidas and Arsenal launch new partnership |publisher=Adidas |location=Herzogenaurach |url=https://news.adidas.com/football/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b |url-status=live |access-date=1. 7. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221090612/https://news.adidas.com/fooTBAll/adidas-and-arsenal-launch-new-partnership-with-2019-20-home-kit/s/a792ee1b-7f39-4f66-a095-a689e151ec5b |archive-date=21. 2. 2020}}&lt;/ref&gt;
|[[Emirates (aviokompanija)|Emirates]]&lt;ref&gt;{{cite press release |date=19. 2. 2018 |title=Emirates and Arsenal Renew Sponsorship Deal |website= |publisher=Emirates |publication-place=London |url=https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal |url-status=live |access-date=24. 2. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210714222642/https://www.emirates.com/media-centre/emirates-and-arsenal-renew-sponsorship-deal |archive-date=14. 7. 2021}}&lt;/ref&gt;
|Visit Rwanda&lt;ref&gt;{{cite news |date=23. 5. 2018 |title=Arsenal partner with 'Visit Rwanda' |publisher=Arsenal F.C. |location=London |url=https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner |url-status=live |access-date=23. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802014646/https://www.arsenal.com/news/club-welcomes-visit-rwanda-new-partner |archive-date=2. 8. 2021}}&lt;/ref&gt;
|-
|Aston Villa
|data-sort-value=&quot;Emery, Unai&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Unai Emery]]
|data-sort-value=&quot;McGinn, John&quot;|{{flagicon|SCO}} [[John McGinn]]&lt;ref&gt;{{cite press release |title=McGinn named Aston Villa captain |url=https://www.avfc.co.uk/news/2022/july/27/mcginn-named-aston-villa-captain/ |date=27. 7. 2022 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Aston Villa F.C. |location=Birmingham |language=en}}&lt;/ref&gt;
|Adidas&lt;ref&gt;{{cite news |title=Aston Villa land Adidas kit deal as Castore agreement ends after player complaints |url=https://www.telegraph.co.uk/football/2024/01/09/aston-villa-kit-shirt-adidas-deal-castore-sawiris-emery/ |newspaper=The Telegraph |date=9. 1. 2024 |access-date=21. 4. 2024 |last1=Wallace |first1=Sam }}&lt;/ref&gt;
|Betano&lt;ref&gt;{{cite press release |date=22. 4. 2024 |title=Aston Villa and Betano announce Principal Partnership |url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/april/22/aston-villa-and-betano-announce-principal-partnership-/ |access-date=22. 4. 2024 |publisher=Aston Villa F.C. |location=Birmingham}}&lt;/ref&gt;
|Trade Nation&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=28. 5. 2024 |title=Aston Villa renews partnership with Trade Nation |url=https://www.avfc.co.uk/news/2024/may/28/aston-villa-renews-partnership-with-trade-nation/ |access-date=29. 5. 2024 |website=Aston Villa Football Club}}&lt;/ref&gt;
|-
|Bournemouth
|data-sort-value=&quot;Iraola, Andoni&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Andoni Iraola]]
|data-sort-value=&quot;Neto&quot;|{{flagicon|BRA}} [[Neto (footballer, born 1989)|Neto]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Neto named new Cherries captain |url=https://www.afcb.co.uk/news/first-team/neto-named-new-cherries-captain/ |date=10. 2. 2023 |access-date=24. 9. 2023 |location=[[Bournemouth]]|publisher=A.F.C. Bournemouth |language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[Umbro]]&lt;ref&gt;{{cite news |date=9. 7. 2021 |title=AFC Bournemouth sign new Umbro deal |url=https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/ |access-date=4. 1. 2023 |location=[[Bournemouth]]|publisher=A.F.C. Bournemouth |archive-date=3. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220903121434/https://www.afcb.co.uk/news/club-news/afc-bournemouth-sign-new-umbro-deal/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|bj88&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=23. 7. 2024 |title=bj88 Confirmed As Front Of Shirt Sponsor |url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/23/bj88-confirmed-as-front-of-shirt-sponsor/ |access-date=25. 7. 2024 |website=AFC Bournemouth Football Club}}&lt;/ref&gt;
|LEOS International&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=24. 7. 2024 |title= Club Signs A Two-year Partnership With LEOS International|url=https://www.afcb.co.uk/news/2024/july/24/afc-bournemouth-signs-a-two-year-partnership-with-leos-international/ |access-date=25. 7. 2024 |website=AFC Bournemouth Football Club}}&lt;/ref&gt;
|-
|Brentford
|data-sort-value=&quot;Frank, Thomas&quot;|{{flagicon|DEN}} [[Thomas Frank (football manager)|Thomas Frank]]
|data-sort-value=&quot;Norgaard, Christian&quot;|{{flagicon|DEN}} [[Christian Nørgaard]]&lt;ref&gt;{{cite news |last=Harris |first=Jay |title=Bryan Mbeumo can be a 'key player' for Brentford in Ivan Toney's absence |url=https://theathletic.com/4538272/2023/05/21/bryan-mbeumo-brentford-leader-toney/ |access-date=6. 6. 2023 |work=[[The Athletic]]|location=[[London]]|publisher=[[The New York Times]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Umbro&lt;ref&gt;{{cite news|date=12. 8. 2021|title=Brentford and Umbro extension of partnership|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=4. 1. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/article/brentford-and-umbro-agree-extension-of-partnership-589096|archive-date=4. 1. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.brentfordfc.com/en/news/article/brentford-and-umbro-agree-extension-of-partnership-589096|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Hollywoodbets]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=29. 6. 2020|title=Brentford announce Hollywoodbets as new principal sponsor|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=16. 7. 2021|url=https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|archive-date=16. 7. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716162004/https://www.brentfordfc.com/news/2021/july/brentford-announce-hollywoodbets-as-new-principal-partner/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[PensionBee]]&lt;ref&gt;{{cite news|date=4. 7. 2023|title=PensionBee strengthens partnership with Brentford in new two-year enhanced deal|publisher=Brentford Football Club|location=London|access-date=13. 8. 2023|url=https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|archive-date=13. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230813175638/https://www.brentfordfc.com/en/news/video/club-news-pensionbee-partners-with-brentford-new-two-year-deal|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Brighton &amp; Hove Albion
|data-sort-value=&quot;Hurzeler, Fabian&quot;|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]]
|data-sort-value=&quot;Dunk, Lewis&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Lewis Dunk]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Dunk named as new skipper |url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/1304468/dunk-named-as-new-skipper |date=9. 8. 2019 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[Nike, Inc.|Nike]]&lt;ref name=BrightonKitDeal&gt;{{cite news |title=New kit partnership with Nike |url=http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/ |publisher=Brighton &amp; Hove Albion Football Club|location=[[Brighton]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140606234056/http://www.seagulls.co.uk/news/article/brighton-and-hove-albion-announce-new-kit-partnership-with-nike-1432659.aspx/ |access-date=6. 6. 2014|archive-date=6. 6. 2014 }}&lt;/ref&gt;
|[[American Express]]&lt;ref name=BrightonKitDeal /&gt;
|[[Kissimmee, Florida|Experience Kissimmee]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Experience Kissimmee announces partnership with Albion |url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4036436/experience-kissimmee-announces-partnership-with-albion |website=www.brightonandhovealbion.com |date=11. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Chelsea
|data-sort-value=&quot;Maresca, Enzo&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]
|data-sort-value=&quot;James, Reece&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Reece James (footballer, born 1999)|Reece James]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Reece James named Chelsea captain |url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/reece-james-named-chelsea-captain |date=9. 8. 2023 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Chelsea Football Club|location=London|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Nike&lt;ref&gt;{{cite news |title=Chelsea signs record-breaking £900m Nike kit deal |url=https://www.bbc.com/news/business-37652612 |last=Wilson|first=Bill|work=BBC News |date=14. 10. 2016 |access-date=4. 1. 2023 |archive-date=4. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194539/https://www.bbc.com/news/business-37652612 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Chelsea shirt released without sponsor on Chelsea and Nike Megastore and announced without a sponsor recently.&lt;/ref&gt;
|TBA&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;
|-
|Crystal Palace
|data-sort-value=&quot;Glasner, Oliver&quot;|{{flagicon|AUT}} [[Oliver Glasner]]
|data-sort-value=&quot;Ward, Joel&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Joel Ward (footballer)|Joel Ward]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Joel Ward named Crystal Palace captain |url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/joel-ward-named-crystal-palace-club-captain/ |date=11. 8. 2023 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Crystal Palace Football Club|location=London |language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[Macron (sportska odjeća)|Macron]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/ |title=Crystal Palace announce kit deal with Macron |publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|date=22. 6. 2022 |access-date=22. 6. 2022 |archive-date=16. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220716051359/https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kit-deal-with-macron/2022-06-21/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|[[TGP Europe|NET88]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Crystal Palace announce NET88 as shirt sponsor for the 2024/25 season |date=12. 6. 2024 |url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-net88-shirt-sponsor-2024-25-season/ |access-date=12. 6. 2024 |publisher=Crystal Palace Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Kaiyun Sports]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.cpfc.co.uk/news/announcement/crystal-palace-announce-kaiyun-sports-partnership/ |title=Crystal Palace announce Kaiyun Sports partnership |date=27. 5. 2023 |publisher=Crystal Palace Football Club|location=London|access-date=27. 5. 2023 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Everton
|data-sort-value=&quot;Dyche, Sean&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Sean Dyche]]
|data-sort-value=&quot;Coleman, Seamus&quot;|{{flagicon|IRS}} [[Séamus Coleman]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Player Profiles – Séamus Coleman |url=https://www.evertonfc.com/players/3600/seamus-coleman |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[Castore]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Everton And Castore Partner In Landmark Agreement|url=https://www.evertonfc.com/news/2024/june/14/everton-and-castore-partner-in-landmark-agreement/|access-date=26. 6. 2024|publisher=Everton F.C|date=14. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|[[Stake.com]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.evertonfc.com/news/2642194|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|date=9. 6. 2022|title=Everton signs club-record deal with Stake.com|access-date=9. 6. 2022|archive-date=9. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220609104901/https://www.evertonfc.com/news/2642194|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Kick (service)|KICK]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.evertonfc.com/news/3612439/everton-signs-sleeve-deal-with-kick|date=1. 8. 2023|publisher=Everton Football Club|location=Liverpool|title=Everton signs sleeve deal with KICK|access-date=1. 8. 2023|archive-date=5. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220805143703/https://www.evertonfc.com/news/3612439/everton-signs-sleeve-deal-with-kick|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Fulham
|data-sort-value=&quot;Silva, Marco&quot;|{{flagicon|POR}} [[Marco Silva]]
|data-sort-value=&quot;Cairney, Tom&quot;|{{flagicon|SCO}} [[Tom Cairney]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Player Profiles – Tom Cairney |url=https://www.fulhamfc.com/players/tom-cairney/ |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Fulham Football Club|location=London|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Adidas&lt;ref&gt;{{cite news |title=New Adidas partnership |url=https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership |publisher=Fulham Football Club|location=London |access-date=20. 4. 2022 |date=12. 10. 2017 |archive-date=15. 8. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200815024227/https://www.fulhamfc.com/news/2017/october/12/new-adidas-partnership |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|[[SBOBET|SBOTOP]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/june/28/fulham-announces-record-sponsorship-with-SBOTOP/|date=28. 6. 2022|access-date=28. 6. 2023|publisher=Fulham Football Club|location=London|archive-date=31. 7. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220731010914/https://www.fulhamfc.com/news/2023/june/28/fulham-announces-record-sponsorship-with-SBOTOP/|url-status=live |title=Fulham announces record sponsorship with SBOTOP }}&lt;/ref&gt;
|WebBeds&lt;ref&gt;{{Cite news |date=7. 8. 2023 |title=WebBeds Announced as Official Sleeve Partner |url=https://www.fulhamfc.com/news/2023/august/07/webbeds-announced-as-official-sleeve-partner/ |access-date=19. 8. 2023 |publisher=Fulham Football Club|location=London}}&lt;/ref&gt;
|-
|Ipswich Town
|data-sort-value=&quot;McKenna, Kieran&quot;|{{flagicon|SJI}} [[Kieran McKenna]]
|data-sort-value=&quot;Morsy, Sam&quot;|{{flagicon|EGI}} [[Sam Morsy]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Morsy Signs New Deal|url= https://www.itfc.co.uk/news/2024/july/31/sam-morsy-signs-new-deal-at-Ipswich-Town/ |access-date=31. 7. 2024 |publisher=Ipswich Town FC |date=31. 7. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Umbro&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.itfc.co.uk/news/2022/june/ipswich-town-and-umbro-partnership/ |title=Ipswich Town UMBRO BECOME OFFICIAL KIT SUPPLIER |publisher=Ipswich Town F.C. |location=[[Ipswich]] |date=14. 6. 2022 |access-date=27. 5. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|[[+–=÷× Tour]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/athletic/3490170/2022/06/09/ed-sheeran-renews-ipswich-town-sponsorship-deal/ |title=Ed Sheeran renews Ipswich Town sponsorship deal |publisher=The Athletic |date=9. 6. 2022 |access-date=27. 5. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|HaloITSM&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.itfc.co.uk/news/2023/december/15/halo-new-sleeve-sponsor/ |title=HALO NAMED NEW SLEEVE SPONSOR |website=itfc.co.uk |publisher=Ipswich Town Football Club |location=[[Ipswich]] |date=15. 12. 2023 |access-date=17. 7. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Leicester City
|data-sort-value=&quot;Cooper, Steve&quot;|{{ZD|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooy]]
|data-sort-value=&quot;Vardy, Jamie&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]
|Adidas&lt;ref&gt;{{cite news |title=Leicester City &amp; adidas Announce Multi-Year Partnership |url=https://www.lcfc.com/news/691507/leicester-city--adidas-announce-multiyear-partnership/press-release |publisher=Leicester City F.C.|location=[[Leicester]] |access-date=4. 5. 2024 |date=16. 5. 2018 |archive-date=28. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628204843/https://www.lcfc.com/news/691507/leicester-city--adidas-announce-multiyear-partnership/press-release |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|[[TGP Europe|BC.GAME]]&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.lcfc.com/news/4051719?lang=en |title=BC.GAME Announced As New LCFC Principle Partner |date= 5. 7. 2024 |publisher=Leicester City Football Club|location=[[Leicester]]}}&lt;/ref&gt;
|[[Sabeco Brewery]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.lcfc.com/news/792418/leicester-city-and-thaibev-agree-multiyear-global-partnership/press-release?lang=en |title=Leicester City And ThaiBev Agree Multi-Year Global Partnership |publisher=Leicester City F.C.|location=Leicester |date=1. 8. 2018 |access-date=13. 5. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Liverpool
|data-sort-value=&quot;Slot, Arne&quot;|{{flagicon|NIZ}} [[Arne Slot]]
|data-sort-value=&quot;Dijk, Virgil van&quot;|{{Flagicon|NIZ}} [[Virgil van Dijk]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Virgil van Dijk named new Liverpool captain, Trent Alexander-Arnold vice-captain |url=https://www.liverpoolfc.com/news/virgil-van-dijk-named-new-liverpool-captain-trent-alexander-arnold-vice-captain |date=31. 7. 2023 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Liverpool F.C. |language=en}}&lt;/ref&gt;
|Nike&lt;ref&gt;{{cite news|title=LFC announces multi-year partnership with Nike as official kit supplier from 2020–21|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/381644-liverpool-fc-announces-multi-year-partnership-with-nike-as-official-kit-supplier-from-2020-21|publisher=Liverpool F.C.|access-date=7. 1. 2020|archive-date=5. 3. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210305041807/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/381644-liverpool-fc-announces-multi-year-partnership-with-nike-as-official-kit-supplier-from-2020-21|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|[[Standard Chartered]]&lt;ref&gt;{{cite news |date=14. 7. 2022 |title=LFC and Standard Chartered extend principal partnership to 2027 |url=https://www.liverpoolfc.com/news/lfc-and-standard-chartered-extend-principal-partnership-2027 |access-date=22. 5. 2023 |work= |publisher=Liverpool F.C.}}&lt;/ref&gt;
||[[Expedia]]&lt;ref&gt;{{cite news|title=Liverpool Embarks on a Journey with Expedia|url=https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|publisher=Liverpool F.C.|access-date=17. 10. 2020|date=17. 10. 2020|archive-date=20. 1. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120035251/https://www.liverpoolfc.com/news/announcements/412266-liverpool-fc-embarks-on-a-journey-with-expedia|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|Manchester City
|data-sort-value=&quot;Guardiola, Pep&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Pep Guardiola]]
|data-sort-value=&quot;Walker, Kyle&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Kyle Walker]]
|[[Puma (brand)|Puma]]&lt;ref&gt;{{cite news |date=28. 2. 2019 |title=Manchester City strike 10-year kit deal with Puma |url=https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190603140008/https://www.skysports.com/football/news/11679/11650329/manchester-city-strike-10-year-kit-deal-with-puma |archive-date=3. 6. 2019 |access-date=28. 2. 2019 |work=Sky Sports |location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[Etihad Airways]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Manchester City bank record £400m sponsorship deal with Etihad Airways |url=https://www.theguardian.com/football/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways |newspaper=The Guardian |access-date=23. 6. 2015 |location=London |first=Daniel |last=Taylor |date=8. 7. 2011 |archive-date=24. 7. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200724164956/https://www.theguardian.com/fooTBAll/2011/jul/08/manchester-city-deal-etihad-airways |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|[[OKX]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Manchester City and OKX announce new shirt sleeve Partnership |url=https://www.mancity.com/news/club/okx-to-sponsor-manchester-city-shirt-sleeve-202324-63823725 |access-date=30. 6. 2023 |publisher=Manchester City F.C. |location=Manchester}}&lt;/ref&gt;
|-
|Manchester United
|data-sort-value=&quot;ten Hag, Erik&quot;|{{ZD|POR}} [[Rúben Amorim]]
|data-sort-value=&quot;Fernandes, Bruno&quot;|{{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Fernandes named United's new club captain |url=https://www.manutd.com/en/news/detail/official-statement-man-utd-confirm-bruno-fernandes-as-new-club-captain |date=20. 7. 2023 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Adidas&lt;ref&gt;{{cite news |title=Manchester United and Adidas in £750m deal over 10 years |url=https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444 |work=BBC News|location=London|last=Wilson|first=Bill|access-date=23. 6. 2015 |archive-date=15. 6. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200615220519/https://www.bbc.co.uk/news/business-28282444 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|[[Qualcomm Snapdragon]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/sports/soccer/man-utd-confirm-qualcomms-snapdragon-new-shirt-sponsor-2023-09-13/ |title=Man Utd confirm Qualcomm's Snapdragon as new shirt sponsor |access-date=18. 3. 2024 |publisher=Reuters |date=13. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
|[[DXC Technology]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=United and Adidas launch new home shirt |url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season |publisher=Manchester United Football Club|location=[[Manchester]] |access-date=8. 7. 2022 |date=8. 7. 2022 |archive-date=8. 7. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220708081206/https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-and-adidas-launch-new-home-kit-for-2022-23-season |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|-
|Newcastle United
|data-sort-value=&quot;Howe, Eddie&quot;| {{flagicon|ENG}} [[Eddie Howe]]
|data-sort-value=&quot;Lascelles, Jamaal&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Jamaal Lascelles]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Lascelles Appointed United Captain |url=https://www.nufc.co.uk/news/archive/lascelles-appointed-united-captain/ |date=4. 8. 2016 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle upon Tyne]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Adidas&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Whitehead |first=Jacob |title=Adidas to become new Newcastle kit manufacturer in leak from documentary |url=https://theathletic.com/4789292/2023/08/19/adidas-newcastle-kit/ |access-date=4. 4. 2024 |website=The Athletic |language=en}}&lt;/ref&gt;
|data-sort-value=&quot;Sela&quot;|[[Sela (company)|Sela]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Newcastle United &amp; Sela agree multi-year front of shirt partnership |url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/ |publisher=Newcastle United Football Club|location=[[Newcastle upon Tyne]]|date=9. 6. 2023 |access-date=9. 6. 2023 |archive-date=9. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230609131112/https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/newcastle-united-sela-agree-multi-year-front-of-shirt-partnership/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|Noon&lt;ref&gt;{{cite news |title=noon.com becomes official sleeve partner |url=https://www.nufc.co.uk/news/latest-news/nooncom-becomes-official-sleeve-partner/ |publisher=Newcastle United Football Club|publication-place=[[Newcastle upon Tyne]]|date=27. 6. 2022 |access-date=9. 6. 2023 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Nottingham Forest
|data-sort-value=&quot;Espirito Santo, Nuno&quot;|{{flagicon|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]
|data-sort-value=&quot;Worrall, Joe&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Joe Worrall (footballer)|Joe Worrall]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2022/august/04/joe-worrall-named-nottingham-forest-captain/ | title=Joe Worrall named Nottingham Forest captain | date=4. 8. 2022 |publisher=Nottingham Forest F.C.}}&lt;/ref&gt;
|Adidas&lt;ref&gt;{{cite news |date=26. 6. 2023 |title=adidas becomes official kit partner of Nottingham Forest |url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/june/28/adidas-becomes-official-kit-partner-of-nottingham-forest/ |access-date=28. 6. 2023 |publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}&lt;/ref&gt;
|data-sort-value=&quot;Kaiyun&quot;|[[TGP Europe|Kaiyun Sports]]&lt;ref&gt;{{cite news |date=30. 8. 2023 |title=Forest announce Kaiyun as front of shirt partner |url=https://www.nottinghamforest.co.uk/news/2023/august/30/forest-announce-kaiyun-sports-as-front-of-shirt-partner/|access-date=30. 8. 2023 |publisher=Nottingham Forest Football Club|location=[[Nottingham]]}}&lt;/ref&gt;
|Ideagen&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.ideagen.com/company/news/ideagen-are-official-sleeve-partner-of-nottingham-forest |title=Ideagen are Official Sleeve Partner of Nottingham Forest |publisher=Ideagen|location=[[Nottingham]]|date=14. 7. 2023 |access-date=30. 7. 2023 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Southampton
|data-sort-value=&quot;Martin, Russell&quot;|{{flagicon|SCO}} [[Russell Martin (footballer)|Russell Martin]]
|data-sort-value=&quot;Stephens, Jack&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Jack Stephens (footballer)|Jack Stephens]]&lt;ref&gt;{{Cite press release|date=11. 8. 2023 |title=Russell Martin on James Ward-Prowse and club captaincy |url=https://www.southamptonfc.com/en/news/article/martin-on-potential-ward-prowse-transfer-and-club-captaincy |access-date=13. 8. 2023 |publisher=Southampton Football Club|location=[[Southampton]]}}&lt;/ref&gt;
|Puma&lt;ref&gt;{{cite press release|url=https://www.southamptonfc.com/en/news/article/puma-officially-becomes-a-saint|date=24. 4. 2024|access-date=27. 5. 2024|title=PUMA officially becomes a Saint|publisher=Southampton Football Club|location=[[Southampton]]}}&lt;/ref&gt;
|Rollbit&lt;ref&gt;{{cite news |title=Rollbit announced as Front of Shirt Partner |date=16. 7. 2024 |url=https://www.southamptonfc.com/en/news/article/rollbit-announced-as-front-of-shirt-partner |access-date=16. 7. 2024 |publisher=Southampton Football Club|location=Southampton}}&lt;/ref&gt;
|[[P&amp;O Cruises]]&lt;ref&gt;{{cite press release|title= P&amp;O Cruises announced as our Official Sleeve Partner |date=6. 8. 2023 |url= https://www.southamptonfc.com/en/news/article/p-and-o-cruises-announced-as-our-official-sleeve-partner |access-date=8. 8. 2024|publisher=Southampton Football Club|location=[[Southampton]]}}&lt;/ref&gt;
|-
|Tottenham Hotspur
|data-sort-value=&quot;Postecoglou, Ange&quot;|{{flagicon|AUS}} [[Ange Postecoglou]]
|data-sort-value=&quot;Son, Heung-Min&quot;|{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]&lt;ref&gt;{{cite news |date=12. 8. 2023 |title=Sonny named Club captain |url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2023/august/sonny-named-club-captain/ |access-date=24. 9. 2023 |publisher=Tottenham Hotspur F.C. |location=London |language=en}}&lt;/ref&gt;
|Nike&lt;ref&gt;{{cite news |title=Tottenham Hotspur announces multi-year partnership with Nike |url=http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180628181947/http://www.tottenhamhotspur.com/news/club/announcement/tottenham-hotspur-announces-multi-year-partnership-with-nike-300617/ |archive-date=28. 6. 2018 |access-date=30. 6. 2017 |publisher=Tottenham Hotspur F.C. |location=London}}&lt;/ref&gt;
|[[AIA Group|AIA]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Tottenham Hotspur announce new £320m shirt deal |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116101625/https://www.bbc.co.uk/sport/football/49110767 |archive-date=16. 11. 2020 |access-date=25. 7. 2019 |work= |publisher=BBC Sport |location=Manchester}}&lt;/ref&gt;
|[[Kraken (company)|Kraken]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Tottenham Hotspur partners with Crypto Platform Kraken|url=https://www.tottenhamhotspur.com/news/2024/july/tottenham-hotspur-partners-with-crypto-platform-kraken/|date=16. 7. 2024|access-date=16. 7. 2024|work= Tottenham Hotspur}}&lt;/ref&gt;
|-
|West Ham United
|data-sort-value=&quot;Lopetegui, Julen&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]
|data-sort-value=&quot;Zouma, Kurt&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Kurt Zouma]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=David Moyes confirms Kurt Zouma as West Ham United captain |url=https://www.whufc.com/news/david-moyes-confirms-kurt-zouma-west-ham-united-captain |date=16. 9. 2023 |access-date=24. 9. 2023 |publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Umbro&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner |title=Umbro extends partnership with West Ham United as official technical partner |publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|date=2. 5. 2019 |access-date=4. 1. 2023 |archive-date=4. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104194542/https://www.whufc.com/news/articles/2019/may/02-may/umbro-extends-partnership-west-ham-united-official-technical-partner |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|[[Betway]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Hammers renew partnership with Betway|url=http://www.whufc.com/news/articles/2019/may/24-may/hammers-renew-partnership-betway |access-date=28. 5. 2023 |publisher=West Ham United Football Club|location=[[London]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[QuickBooks]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.whufc.com/news/intuit-quickbooks-and-west-ham-united-launch-pioneering-sleeve-partnership-together |title=Intuit QuickBooks and West Ham United launch pioneering Sleeve Partnership together |website=whufc.com |date=1. 7. 2024 |access-date=17. 7. 2024 }}&lt;/ref&gt;
|-
|Wolverhampton Wanderers
|data-sort-value=&quot;ONeil, Gary&quot;|{{flagicon|ENG}} [[Gary O'Neil]]
|data-sort-value=&quot;Lemina, Mario&quot;|{{flagicon|GAB}} [[Mario Lemina]]&lt;ref&gt;{{cite news |title=Lemina named Wolves captain |url=https://www.wolves.co.uk/news/mens-first-team/20240725-lemina-named-wolves-captain/ |date=26. 7. 2024 |access-date=26. 7. 2024 |publisher=Wolverhampton Wanderers F.C.|location=[[Wolverhampton]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|Sudu&lt;ref&gt;{{cite news|title=Wolves agree new kit deal with SUDU that puts club and fans first|url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240627-wolves-agree-new-kit-deal-with-sudu-that-puts-club-and-fans-first/|date=27. 6. 2024 |access-date=27. 6. 2024|publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]]|language=en}}&lt;/ref&gt;
|[[TGP Europe|DEBET]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240611-debet-become-principal-partner-in-record-deal/|title=DEBET become principal partner in record deal|date=11. 6. 2024 |access-date=11. 6. 2024 |publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]] }}&lt;/ref&gt;
|[[JD Sports]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.wolves.co.uk/news/club/20240603-wolves-join-jd-in-partnership/|title=Wolves join JD in partnership|date=5. 6. 2024 |access-date=5. 6. 2024 |publisher=Wolverhampton Wanderers Football Club|location=[[Wolverhampton]] }}&lt;/ref&gt;
|}

=== Promjene menadžera ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ekipa
!Odlazeći menadđer
!Razlog odlaska
!Datum odlaska
!Pozicija na 
tabeli
!Dolazeći menadžer
!Datum dolaska
|-
|[[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albion]]
|data-sort-value=&quot;De Zerbi, Roberto&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Roberto De Zerbi]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Brighton &amp; Hove Albion F.C.|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4019405/de-zerbi-to-leave-albion-after-manchester-united-match|title=De Zerbi to leave Albion after Manchester United match|date=18. 5. 2024|access-date=18. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Sporazumni raskid
|rowspan=&quot;3&quot;|19. Maj 2024
|rowspan=&quot;5&quot;|''Pred–sezona''
|data-sort-value=&quot;Hürzeler, Fabian&quot;|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Brighton &amp; Hove Albion F.C.|url=https://www.brightonandhovealbion.com/news/4039117/albion-appoint-hurzeler-as-new-head-coach|title=Albion appoint Hürzeler as new head coach|date=15. 6. 2024|access-date=15. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|15. Juni 2024
|-
|[[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|data-sort-value=&quot;Klopp, Jurgen&quot;|{{flagicon|GER}} [[Jürgen Klopp]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Liverpool F.C.|url=https://www.liverpoolfc.com/news/jurgen-klopp-announces-decision-step-down-liverpool-manager-end-season|title=Jürgen Klopp announces decision to step down as Liverpool manager at end of season|date=26. 1. 2024|access-date=26. 4. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Podnio ostavku
|data-sort-value=&quot;Slot, Arne&quot;|{{flagicon|NED}} [[Arne Slot]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. 5. 2024 |title=Arne Slot to become Liverpool FC's new head coach |url=https://www.liverpoolfc.com/news/arne-slot-become-liverpool-fcs-new-head-coach |access-date=20. 5. 2024 |publisher=Liverpool F.C. |language=en}}&lt;/ref&gt;
|1. Juni 2024
|-
|[[West Ham United F.C.|West Ham United]]
|data-sort-value=&quot;Moyes, David&quot;|{{flagicon|SCO}} [[David Moyes]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=West Ham United F.C.|url= https://www.whufc.com/news/club-statement-david-moyes|title=Club Statement – David Moyes|date=6. 5. 2024|access-date=6. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Kraj ugovora
|data-sort-value=&quot;Lopetegui, Julen&quot;|{{flagicon|ESP}} [[Julen Lopetegui]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Julen Lopetegui appointed West Ham United Head Coach |url=https://www.whufc.com/news/julen-lopetegui-appointed-west-ham-united-head-coach |date=23. 5. 2024 |access-date=23. 5. 2024 |publisher=West Ham United F.C. |language=en}}&lt;/ref&gt;
|1. Juli 2024
|-
|[[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|data-sort-value=&quot;Pochettino, Mauricio&quot;|{{flagicon|ARG}} [[Mauricio Pochettino]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Chelsea F.C.|url= https://www.chelseafc.com/en/news/article/club-statement-mauricio-pochettino |title= Club Statement: Mauricio Pochettino|date=21. 5. 2024|access-date=21. 5. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Sporazumni raskid
|21. Maj 2024
|data-sort-value=&quot;Maresca, Enzo&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Chelsea F.C.|url=https://www.chelseafc.com/en/news/article/enzo-maresca-to-become-chelsea-mens-head-coach |title=Maresca to become Chelsea head coach|date=3. 6. 2024|access-date=3. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|3. Juni 2024
|-
|[[Leicester City F.C.|Leicester City]]
|data-sort-value=&quot;Maresca, Enzo&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Enzo Maresca]]&lt;ref&gt;{{cite news|publisher=Leicester City F.C.|url=https://www.lcfc.com/news/amp/4032628 |title=Enzo Maresca Departs Leicester City|date=3. 6. 2024|access-date=3. 6. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Potpisao za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|3. Juni 2024
|{{flagicon|WAL}} [[Steve Cooper (nogometni menadžer)|Steve Cooper]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Leicester City Appoint Steve Cooper As First Team Manager |url=https://www.lcfc.com/news/4041544 |date=20. 6. 2024 |access-date=20. 6. 2024 |publisher=Leicester City F.C.}}&lt;/ref&gt;
|20. Juni 2024
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Manchester United FC|Manchester United]]
|{{flagicon|NED}} [[Erik ten Hag]]&lt;ref name=&quot;Club statement&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-official-club-statement-on-erik-ten-hag-28-oct|title=Club statement|website=www.manutd.com|language=en|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Otpušten
|28. Oktobar 2024
|14. mjesto
|{{ZD|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooy]]
(privremeno)&lt;ref name=&quot;Club statement&quot;/&gt;
|28. Oktobar 2024
|-
|{{ZD|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooy]]
(privremeno)&lt;ref name=&quot;manutd.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.manutd.com/en/news/detail/man-utd-appoint-ruben-amorim-as-new-head-coach|title=United appoint Amorim as head coach|website=www.manutd.com|language=en|access-date=1. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Kraj privremenog ugovora
|11. Novembar 2024
|13. mjesto
|{{ZD|POR}} [[Rúben Amorim]]&lt;ref name=&quot;manutd.com&quot;/&gt;
|11. Novembar 2024
|-
|Leicester City
|{{flagicon|WAL}} [[Steve Cooper (nogometni menadžer)|Steve Cooper]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lcfc.com/news/4175174/leicester-city-parts-company-with-steve-cooper|title=Leicester City Parts Company With Steve Cooper|website=www.lcfc.com|language=en|access-date=25. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
|Otpušten
|24. Novembar 2024
|16. mjesto
|{{ZD|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooy]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.lcfc.com/pages/en/media-article/leicester-city-name-ruud-van-nistelrooy-as-new-first-team-manager|title=leicester city name ruud van nistelrooy as new first team manager|website=www.lcfc.com|access-date=30. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
|29. Novembar 2024
|}

== Tabela Premijer lige ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:Sports table|main|style=WDL|source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League]
|result1=CLLS |result2=CLLS |result3=CLLS |result4=CLLS
|result5=ELLS |result18=REL |result19=REL |result20=REL

&lt;!--Update team positions here--&gt;
|team_order=LIV, CHE, ARS, MCI, BHA, NFO, AVL, TOT, BRE, NEW, MUN, FUL, BOU, WHU, EVE, LEI, CRY, IPS, WOL, SOU

&lt;!--Update team results here and then (if needed) positions above. Don't forget to update the date (update parameter).--&gt;
|update=4. decembar 2024 
|win_ARS=8 |draw_ARS=4 |loss_ARS=2 |gf_ARS=28|ga_ARS=14
|win_AVL=6 |draw_AVL=4 |loss_AVL=4 |gf_AVL=22|ga_AVL=23
|win_BOU=5 |draw_BOU=3 |loss_BOU=5 |gf_BOU=20|ga_BOU=19
|win_BRE=6 |draw_BRE=2 |loss_BRE=6 |gf_BRE=27|ga_BRE=26
|win_BHA=6 |draw_BHA=5 |loss_BHA=2 |gf_BHA=22|ga_BHA=17
|win_CHE=8 |draw_CHE=4 |loss_CHE=2 |gf_CHE=31|ga_CHE=15
|win_CRY=2 |draw_CRY=6 |loss_CRY=6 |gf_CRY=12|ga_CRY=18
|win_EVE=3 |draw_EVE=5 |loss_EVE=6 |gf_EVE=14|ga_EVE=21
|win_FUL=5 |draw_FUL=4 |loss_FUL=4 |gf_FUL=18|ga_FUL=18
|win_IPS=1 |draw_IPS=6 |loss_IPS=7 |gf_IPS=13|ga_IPS=25
|win_LEI=3 |draw_LEI=4 |loss_LEI=7 |gf_LEI=19|ga_LEI=28
|win_LIV=11|draw_LIV=2 |loss_LIV=1 |gf_LIV=29|ga_LIV=11
|win_MCI=8 |draw_MCI=2 |loss_MCI=4 |gf_MCI=25|ga_MCI=19
|win_MUN=5 |draw_MUN=4 |loss_MUN=5 |gf_MUN=17|ga_MUN=15
|win_NEW=5 |draw_NEW=5 |loss_NEW=4 |gf_NEW=17|ga_NEW=17
|win_NFO=6 |draw_NFO=4 |loss_NFO=4 |gf_NFO=16|ga_NFO=16
|win_SOU=1 |draw_SOU=2 |loss_SOU=11|gf_SOU=11|ga_SOU=30
|win_TOT=6 |draw_TOT=2 |loss_TOT=5 |gf_TOT=28|ga_TOT=14
|win_WHU=4 |draw_WHU=3 |loss_WHU=7 |gf_WHU=18|ga_WHU=27
|win_WOL=2 |draw_WOL=3 |loss_WOL=9 |gf_WOL=22|ga_WOL=36
 
&lt;!--Team definitions (wikilinks in table)--&gt;
|name_ARS=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]
|name_AVL=[[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
|name_BOU=[[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
|name_BHA=[[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albion]]
|name_BRE=[[Brentford F.C.|Brentford]]
|name_CHE=[[Chelsea F.C.|Chelsea]]
|name_CRY=[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]
|name_EVE=[[Everton F.C.|Everton]]
|name_FUL=[[Fulham F.C.|Fulham]]
|name_IPS=[[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]]
|name_LEI=[[Leicester City F.C.|Leicester City]]
|name_LIV=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|name_MCI=[[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|name_MUN=[[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|name_NEW=[[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]
|name_NFO=[[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]
|name_SOU=[[Southampton F.C.|Southampton]]
|name_TOT=[[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
|name_WHU=[[West Ham United F.C.|West Ham United]]
|name_WOL=[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]

&lt;!--Table settings and rules--&gt;
|show_limit=5
|class_rules= 1) Broj bodova; 2) Gol-razlika; 3) Veći broj postignutih golova.&lt;ref name=&quot;PLhandbook&quot;&gt;{{cite book |url=https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2023/08/31/132475d9-6ce7-48f3-b168-0d9f234c995a/PL_Handbook_2023-24_DIGITAL_29.08.23.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20230901205852/https://resources.premierleague.com/premierleague/document/2023/08/31/132475d9-6ce7-48f3-b168-0d9f234c995a/PL_Handbook_2023-24_DIGITAL_29.08.23.pdf |url-status=live |title=Premier League Handbook: Season 2023/24 |date=29. 8. 2023 |archive-date=1. 9. 2023 |access-date=22. 9. 2023}}&lt;/ref&gt;
&lt;!--Qualification and relegation column definitions--&gt;
|res_col_header=QR
|col_CLLS=green1   |text_CLLS=Kvalifikovani za {{nowrap|[[UEFA Liga prvaka 2025/2026.|Ligaško takmičenje Lige prvaka]]}}
|col_ELLS=blue1    |text_ELLS=Kvalifikovani za {{nowrap|[[UEFA Evropska liga 2025/2026.|Ligaško takmičenje Evropske lige]]}}
&lt;!--|col_COPO=yellow1    |text_COPO=Kvalifikovani za {{nowrap|[[UEFA Konferencijska liga 2025/2026.|Play-off Konferencijske lige]]}}--&gt;
|col_REL=red1      |text_REL=Ispadaju u {{nowrap|[[&lt;!--2025–26--&gt;EFL Championship|EFL Championship]]}}
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Rezultati ==
{{#invoke:sports results|main
| source        = [https://www.premierleague.com/results Premier League]
| update        = future
|start_date     = 4. decembar 2024
| a_note        = yes
| matches_style = FBR
|team1=ARS |team2=AVL |team3=BOU |team4=BRE |team5=BHA |team6=CHE |team7=CRY |team8=EVE |team9=FUL |team10=IPS |team11=LEI |team12=LIV |team13=MCI |team14=MUN |team15=NEW |team16=NFO |team17=SOU |team18=TOT |team19=WHU |team20=WOL

| name_ARS     = [[Arsenal F.C.|Arsenal]]
| name_AVL     = [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]]
| name_BOU     = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]]
| name_BRE     = [[Brentford F.C.|Brentford]]
| name_BHA     = [[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albion]]
| name_CHE     = [[Chelsea F.C.|Chelsea]]
| name_CRY     = [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]
| name_EVE     = [[Everton F.C.|Everton]]
| name_FUL     = [[Fulham F.C.|Fulham]]
| name_IPS     = [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town]]
| name_LEI     = [[Leicester City F.C.|Leicester City]]
| name_LIV     = [[Liverpool F.C.|Liverpool]]
| name_MCI     = [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| name_MUN     = [[Manchester United F.C.|Manchester United]]
| name_NEW     = [[Newcastle United F.C.|Newcastle United]]
| name_NFO     = [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]]
| name_SOU     = [[Southampton F.C.|Southampton]]
| name_TOT     = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]]
| name_WHU     = [[West Ham United F.C.|West Ham United]]
| name_WOL     = {{nowrap|[[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderers]]}}

| match_ARS_AVL = 
| match_ARS_BHA = 1–1
| match_ARS_BOU = 
| match_ARS_BRE = 
| match_ARS_CHE = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|a]]
| match_ARS_CRY = 
| match_ARS_EVE = 
| match_ARS_FUL = 
| match_ARS_IPS = 
| match_ARS_LEI = 4–2
| match_ARS_LIV = 2–2
| match_ARS_MCI = 
| match_ARS_MUN = [[Derbi Arsenal–Manchester United|2–0]]
| match_ARS_NEW = 
| match_ARS_NFO = 3–0
| match_ARS_SOU = 3–1
| match_ARS_TOT = [[Sjevernolondonski derbi|a]]
| match_ARS_WHU = 
| match_ARS_WOL = 2–0

| match_AVL_ARS = 0–2
| match_AVL_BHA = 
| match_AVL_BOU = 1–1
| match_AVL_BRE = 3–1
| match_AVL_CHE = 
| match_AVL_CRY = 2–2
| match_AVL_EVE = 3–2
| match_AVL_FUL = 
| match_AVL_IPS = 
| match_AVL_LEI = 
| match_AVL_LIV = 
| match_AVL_MCI = 
| match_AVL_MUN = 0–0
| match_AVL_NEW = 
| match_AVL_NFO = 
| match_AVL_SOU = 
| match_AVL_TOT = 
| match_AVL_WHU = 
| match_AVL_WOL = 3–1

| match_BHA_ARS = 
| match_BHA_AVL = 
| match_BHA_BOU = 
| match_BHA_BRE = 
| match_BHA_CHE = 
| match_BHA_CRY = [[Rivalstvo Brighton &amp; Hove Albion FC–Crystal Palace FC|a]]
| match_BHA_EVE = 
| match_BHA_FUL = 
| match_BHA_IPS = 0–0
| match_BHA_LEI = 
| match_BHA_LIV = 
| match_BHA_MCI = 2–1
| match_BHA_MUN = 2–1
| match_BHA_NEW = 
| match_BHA_NFO = 2–2
| match_BHA_SOU = 
| match_BHA_TOT = 3–2
| match_BHA_WHU = 
| match_BHA_WOL = 2–2

| match_BOU_ARS = 2–0
| match_BOU_AVL = 
| match_BOU_BHA = 1–2
| match_BOU_BRE = 
| match_BOU_CHE = 0–1
| match_BOU_CRY = 
| match_BOU_EVE = 
| match_BOU_FUL = 
| match_BOU_IPS = 
| match_BOU_LEI = 
| match_BOU_LIV = 
| match_BOU_MCI = 2–1
| match_BOU_MUN = 
| match_BOU_NEW = 1–1
| match_BOU_NFO = 
| match_BOU_SOU = 3–1
| match_BOU_TOT = 
| match_BOU_WHU = 
| match_BOU_WOL = 

| match_BRE_ARS = 
| match_BRE_AVL = 
| match_BRE_BHA = 
| match_BRE_BOU = 3–2
| match_BRE_CHE = [[Zapadnolondonski derbi|a]]
| match_BRE_CRY = 2–1
| match_BRE_EVE = 
| match_BRE_FUL = [[Zapadnolondonski derbi|a]]
| match_BRE_IPS = 4–3
| match_BRE_LEI = 4–1
| match_BRE_LIV = 
| match_BRE_MCI = 
| match_BRE_MUN = 
| match_BRE_NEW = 
| match_BRE_NFO = 
| match_BRE_SOU = 3–1
| match_BRE_TOT = 
| match_BRE_WHU = 1–1
| match_BRE_WOL = 5–3

| match_CHE_ARS = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|1–1]]
| match_CHE_AVL = 3–0
| match_CHE_BHA = 4–2
| match_CHE_BOU = 
| match_CHE_BRE = [[Zapadnolondonski derbi|a]]
| match_CHE_CRY = 1–1
| match_CHE_EVE = 
| match_CHE_FUL = [[Zapadnolondonski derbi|a]]
| match_CHE_IPS = 
| match_CHE_LEI = 
| match_CHE_LIV = 
| match_CHE_MCI = 0–2
| match_CHE_MUN = 
| match_CHE_NEW = 2–1
| match_CHE_NFO = 1–1
| match_CHE_SOU = 
| match_CHE_TOT = [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]]
| match_CHE_WHU = 
| match_CHE_WOL = 

| match_CRY_ARS = 
| match_CRY_AVL = 
| match_CRY_BHA = [[Rivalstvo Brighton &amp; Hove Albion FC–Crystal Palace FC|a]]
| match_CRY_BOU = 
| match_CRY_BRE = 
| match_CRY_CHE = 
| match_CRY_EVE = 
| match_CRY_FUL = 0–2
| match_CRY_IPS = 
| match_CRY_LEI = 2–2
| match_CRY_LIV = 0–1
| match_CRY_MCI = 
| match_CRY_MUN = 0–0
| match_CRY_NEW = 1–1
| match_CRY_NFO = 
| match_CRY_SOU = 
| match_CRY_TOT = 1–0
| match_CRY_WHU = 0–2
| match_CRY_WOL = 

| match_EVE_ARS = 
| match_EVE_AVL = 
| match_EVE_BHA = 0–3
| match_EVE_BOU = 2–3
| match_EVE_BRE = 0–0
| match_EVE_CHE = 
| match_EVE_CRY = 2–1
| match_EVE_FUL = 1–1
| match_EVE_IPS = 
| match_EVE_LEI = 
| match_EVE_LIV = [[Merseyside derbi|a]]
| match_EVE_MCI = 
| match_EVE_MUN = 
| match_EVE_NEW = 0–0
| match_EVE_NFO = 
| match_EVE_SOU = 
| match_EVE_TOT = 
| match_EVE_WHU = 
| match_EVE_WOL = 4–0

| match_FUL_ARS = 
| match_FUL_AVL = 1–3
| match_FUL_BHA = 
| match_FUL_BOU = 
| match_FUL_BRE = [[Zapadnolondonski derbi|2–1]]
| match_FUL_CHE = [[Zapadnolondonski derbi|a]]
| match_FUL_CRY = 
| match_FUL_EVE = 
| match_FUL_IPS = 
| match_FUL_LEI = 2–1
| match_FUL_LIV = 
| match_FUL_MCI = 
| match_FUL_MUN = 
| match_FUL_NEW = 3–1
| match_FUL_NFO = 
| match_FUL_SOU = 
| match_FUL_TOT = 
| match_FUL_WHU = 1–1
| match_FUL_WOL = 1–4

| match_IPS_ARS = 
| match_IPS_AVL = 2–2
| match_IPS_BHA = 
| match_IPS_BOU = 
| match_IPS_BRE = 
| match_IPS_CHE = 
| match_IPS_CRY = 0–1
| match_IPS_EVE = 0–2
| match_IPS_FUL = 1–1
| match_IPS_LEI = 1–1
| match_IPS_LIV = 0–2
| match_IPS_MCI = 
| match_IPS_MUN = 1–1
| match_IPS_NEW = 
| match_IPS_NFO = 
| match_IPS_SOU = 
| match_IPS_TOT = 
| match_IPS_WHU = 
| match_IPS_WOL = 

| match_LEI_ARS = 
| match_LEI_AVL = 1–2
| match_LEI_BHA = 
| match_LEI_BOU = 1–0
| match_LEI_BRE = 
| match_LEI_CHE = 1–2
| match_LEI_CRY = 
| match_LEI_EVE = 1–1
| match_LEI_FUL = 
| match_LEI_IPS = 
| match_LEI_LIV = 
| match_LEI_MCI = 
| match_LEI_MUN = 
| match_LEI_NEW = 
| match_LEI_NFO = 
| match_LEI_SOU = 
| match_LEI_TOT = 1–1
| match_LEI_WHU = 3–1
| match_LEI_WOL = 

| match_LIV_ARS = 
| match_LIV_AVL = 2–0
| match_LIV_BHA = 2–1
| match_LIV_BOU = 3–0
| match_LIV_BRE = 2–0
| match_LIV_CHE = 2–1
| match_LIV_CRY = 
| match_LIV_EVE = [[Merseyside derbi|a]]
| match_LIV_FUL = 
| match_LIV_IPS = 
| match_LIV_LEI = 
| match_LIV_MCI = [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|2–0]]
| match_LIV_MUN = [[Derbi Liverpool–Manchester United|a]]
| match_LIV_NEW = 
| match_LIV_NFO = 0–1
| match_LIV_SOU = 
| match_LIV_TOT = 
| match_LIV_WHU = 
| match_LIV_WOL = 

| match_MCI_ARS = 2–2
| match_MCI_AVL = 
| match_MCI_BHA = 
| match_MCI_BOU = 
| match_MCI_BRE = 2–1
| match_MCI_CHE = 
| match_MCI_CRY = 
| match_MCI_EVE = 
| match_MCI_FUL = 3–2
| match_MCI_IPS = 4–1
| match_MCI_LEI = 
| match_MCI_LIV = [[Rivalstvo Liverpool FC–Manchester City FC|a]]
| match_MCI_MUN = [[Mančesterski derbi|a]]
| match_MCI_NEW = 
| match_MCI_NFO = 3–0
| match_MCI_SOU = 1–0
| match_MCI_TOT = 0–4
| match_MCI_WHU = 
| match_MCI_WOL = 

| match_MUN_ARS = [[Derbi Arsenal–Manchester United|a]]
| match_MUN_AVL = 
| match_MUN_BHA = 
| match_MUN_BOU = 
| match_MUN_BRE = 2–1
| match_MUN_CHE = 1–1
| match_MUN_CRY = 
| match_MUN_EVE = 4–0
| match_MUN_FUL = 1–0
| match_MUN_IPS = 
| match_MUN_LEI = 3–0
| match_MUN_LIV = [[Derbi Liverpool–Manchester United|0–3]]
| match_MUN_MCI = [[Mančesterski derbi|a]]
| match_MUN_NEW = 
| match_MUN_NFO = 
| match_MUN_SOU = 
| match_MUN_TOT = 0–3
| match_MUN_WHU = 
| match_MUN_WOL = 

| match_NEW_ARS = 1–0
| match_NEW_AVL = 
| match_NEW_BHA = 0–1
| match_NEW_BOU = 
| match_NEW_BRE = 
| match_NEW_CHE = 
| match_NEW_CRY = 
| match_NEW_EVE = 
| match_NEW_FUL = 
| match_NEW_IPS = 
| match_NEW_LEI = 
| match_NEW_LIV = 3–3
| match_NEW_MCI = 1–1
| match_NEW_MUN = 
| match_NEW_NFO = 
| match_NEW_SOU = 1–0
| match_NEW_TOT = 2–1
| match_NEW_WHU = 0–2
| match_NEW_WOL = 

| match_NFO_ARS = 
| match_NFO_AVL = 
| match_NFO_BHA = 
| match_NFO_BOU = 1–1
| match_NFO_BRE = 
| match_NFO_CHE = 
| match_NFO_CRY = 1–0
| match_NFO_EVE = 
| match_NFO_FUL = 0–1
| match_NFO_IPS = 1–0
| match_NFO_LEI = 
| match_NFO_LIV = 
| match_NFO_MCI = 
| match_NFO_MUN = 
| match_NFO_NEW = 1–3
| match_NFO_SOU = 
| match_NFO_TOT = 
| match_NFO_WHU = 3–0
| match_NFO_WOL = 1–1

| match_SOU_ARS = 
| match_SOU_AVL = 
| match_SOU_BHA = 
| match_SOU_BOU = 
| match_SOU_BRE = 
| match_SOU_CHE = 1–5
| match_SOU_CRY = 
| match_SOU_EVE = 1–0
| match_SOU_FUL = 
| match_SOU_IPS = 1–1
| match_SOU_LEI = 2–3
| match_SOU_LIV = 2–3
| match_SOU_MCI = 
| match_SOU_MUN = 0–3
| match_SOU_NEW = 
| match_SOU_NFO = 0–1
| match_SOU_TOT = 
| match_SOU_WHU = 
| match_SOU_WOL = 

| match_TOT_ARS = [[Sjevernolondonski derbi|0–1]]
| match_TOT_AVL = 4–1
| match_TOT_BHA = 
| match_TOT_BOU = 
| match_TOT_BRE = 3–1
| match_TOT_CHE = [[Rivalstvo Chelsea FC–Tottenham Hotspur FC|a]]
| match_TOT_CRY = 
| match_TOT_EVE = 4–0
| match_TOT_FUL = 1–1
| match_TOT_IPS = 1–2
| match_TOT_LEI = 
| match_TOT_LIV = 
| match_TOT_MCI = 
| match_TOT_MUN = 
| match_TOT_NEW = 
| match_TOT_NFO = 
| match_TOT_SOU = 
| match_TOT_WHU = 4–1
| match_TOT_WOL = 

| match_WHU_ARS = 2–5
| match_WHU_AVL = 1–2
| match_WHU_BHA = 
| match_WHU_BOU = 
| match_WHU_BRE = 
| match_WHU_CHE = 0–3
| match_WHU_CRY = 
| match_WHU_EVE = 0–0
| match_WHU_FUL = 
| match_WHU_IPS = 4–1
| match_WHU_LEI = 
| match_WHU_LIV = 
| match_WHU_MCI = 1–3
| match_WHU_MUN = 2–1
| match_WHU_NEW = 
| match_WHU_NFO = 
| match_WHU_SOU = 
| match_WHU_TOT = 
| match_WHU_WOL = 

| match_WOL_ARS = 
| match_WOL_AVL = 
| match_WOL_BHA = 
| match_WOL_BOU = 2–4
| match_WOL_BRE = 
| match_WOL_CHE = 2–6
| match_WOL_CRY = 2–2
| match_WOL_EVE = 
| match_WOL_FUL = 
| match_WOL_IPS = 
| match_WOL_LEI = 
| match_WOL_LIV = 1–2
| match_WOL_MCI = 1–2
| match_WOL_MUN = 
| match_WOL_NEW = 1–2
| match_WOL_NFO = 
| match_WOL_SOU = 2–0
| match_WOL_TOT = 
| match_WOL_WHU = 
}}

== Statistika ==
{{Updated|30. novembra 2024}}

=== Najbolji strijelci ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Rang
!Igrač
!Klub
!Golovi&lt;ref name=&quot;top goals&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/goals|title=Premier League Player Stats: Goals|publisher=Premier League|access-date=22. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]
|align=&quot;left&quot;|Manchester City
|12
|-
|2
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]
| align=&quot;left&quot; |Liverpool
|10
|-
|3
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|NZL}} [[Chris Wood (nogometaš, rođen 1991)|Chris Wood]]
| align=&quot;left&quot; |Nottingham Forest
|9
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |4
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|CMR}} [[Bryan Mbeumo]]
| align=&quot;left&quot; |Brentford
| rowspan=&quot;2&quot; |8
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|Demokratska Republika Kongo}} [[Yoane Wissa]]
| align=&quot;left&quot; |Brentford
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |6
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]
| align=&quot;left&quot; |Chelsea
| rowspan=&quot;3&quot; |7
|-
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|SEN}} [[Nicolas Jackson]]
| align=&quot;left&quot; |Chelsea
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|BRA}} [[Matheus Cunha]]
| align=&quot;left&quot; |Wolverhampton Wanderers
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |9
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]
| align=&quot;left&quot; |Brighton &amp; Hove Albion
| rowspan=&quot;3&quot; |6
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ENG}} [[Liam Delap]]
| align=&quot;left&quot; |Ipswich Town
|-
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ENG}} [[Ollie Watkins]]
| align=&quot;left&quot; |Aston Villa
|}

==== Het–trikovi ====
{{Glavni|Spisak het-trikova u Premijer ligi Engleske}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Igrač
!Za
!Protiv
!Rezultat
!Datum
|-
|{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|Ipswich Town
|4–1 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cj62y51klz0t|title=Haaland scores hat-trick as Man City beat Ipswich after early scare|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=24. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
|24. August 2024
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Noni Madueke]]
|Chelsea
|Wolverhampton Wanderers
|6–2 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cgjvyxxqj11t|title=Wolves 2-6 Chelsea: Noni Madueke's hat-trick gives Enzo Maresca first Premier League win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=2. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|25. August 2024
|-
|{{ZD|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|West Ham United
|3–1 (G)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/cy0r9yjw8jxt|title=West Ham United vs Manchester City: Premier League|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=2. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|31. August 2024
|-
|{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;
|Chelsea
|Brighton &amp; Hove Albion
|4–2 (D)&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/live/czeg10p13l9t|title=Chelsea 4-2 Brighton: Cole Palmer scores four first-half goals in stunning Premier League win|website=BBC Sport|language=en-GB|access-date=29. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|28. Septembar 2024
|}
'''Napomena:''' &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; – igrač postigao 4 gola

=== Clean Sheetovi ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Rang
!Igrač
!Klub
!Clean&lt;br&gt;sheetovi&lt;ref name=&quot;CS&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/clean_sheet|title=Premier League Player Stats – Clean Sheets|publisher=Premier League|access-date=22. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|CMR}} [[André Onana]]
| align=&quot;left&quot; |Manchester United
| rowspan=&quot;2&quot; |5
|-
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|BEL}} [[Matz Sels]]
|align=&quot;left&quot;|Nottingham Forest
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |3
| align=&quot;left&quot; |{{ZD|ENG}} [[Jordan Pickford]]
| align=&quot;left&quot; |Everton
| rowspan=&quot;2&quot; |4
|-
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|ESP}} [[David Raya]]
| align=&quot;left&quot; |Arsenal
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |5
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|BRA}} [[Alisson Becker|Alisson]]
| align=&quot;left&quot; |Liverpool
| rowspan=&quot;3&quot; |3
|-
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|ENG}} [[Nick Pope (nogometaš)|Nick Pope]]
| align=&quot;left&quot; |Newcastle United
|-
| align=&quot;left&quot; |{{flagicon|ITA}} [[Guglielmo Vicario]]
| align=&quot;left&quot; |Tottenham Hotspur
|}

=== Disciplina ===

==== Igrač ====

* Najviše žutih kartona: '''6'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/yellow_card|title=Most Yellow Cards - Premier League Player Stats|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
** {{ZD|FRA}} [[Wesley Fofana]] (Chelsea)
** {{ZD|ŠPA}} [[Marc Cucurella]] (Chelsea)
* Najviše crvenih kartona: '''1'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/players/red_card|title=Most Red Cards - Premier League Player Stats|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
** {{ZD|ŠVI}} [[Fabian Schär]] (Newcastle United)
** {{ZD|ENG}} [[Ashley Young]] (Everton)
** {{ZD|ENG}} [[Declan Rice]] (Arsenal)
** {{ZD|ENG}} [[Jack Stephens (nogometaš)|Jack Stephens]] (Southampton)
** {{ZD|ENG}} [[Morgan Gibbs-White]] (Nottingham Forest)
** {{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]] (Arsenal)
** {{ZD|POR}} [[Bruno Fernandes]] (Manchester United)
** {{ZD|ENG}} [[James Ward-Prowse]] (Nottingham Forest)
** {{ZD|DAN}} [[Joachim Andersen (nogometaš)|Joachim Andersen]] (Fulham)
** {{ZD|ŠKO}} [[Ryan Fraser]] (Southampton)
** {{ZD|Gana}} [[Mohammed Kudus]] (West Ham United)
** {{ZD|ENG}} [[Jaden Philogene]] (Aston Villa)
** {{ZD|FRA}} [[William Saliba]] (Arsenal)
** {{ZD|ENG}} [[Harry Clarke (nogometaš, rođen 2001)|Harry Clarke]] (Ipswich Town)
** {{ZD|MEX}} [[Edson Álvarez]] (West Ham United)
** {{ZD|ENG}} [[Kalvin Phillips]] (Ipswich Town)
** {{ZD|JPN}} [[Daichi Kamada]] (Crystal Palace)
** {{ZD|DAN}} [[Christian Nørgaard]] (Brentford)
** {{ZD|KAM}} [[Carlos Baleba]] (Brighton &amp; Hove Albion)

==== Klub ====

* Najviše žutih kartona: '''45'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_yel_card|title=Most Yellow Cards - Premier League Team Stats|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
** Chelsea
* Najmanje žutih kartona: '''18'''
** Brentford
** Everton
* Najviše crvenih kartona: '''3'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/stats/top/clubs/total_red_card|title=Most Red Cards - Premier League Team Stats|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=24. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;
** Arsenal
* Najmanje crvenih kartona: '''0'''
** ''7 ekipa''

== Nagrade ==

=== Mjesečne nagrade ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Mjesec
!colspan=&quot;2&quot;|Menadžer mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Igrač mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Gol mjeseca
!colspan=&quot;2&quot;|Odbrana mjeseca
!rowspan=&quot;2&quot;|Reference
|-
!Menadžer
!Klub
!Igrač
!Klub
!Igrač
!Klub
!Igrač
!Klub
|-
|August
|{{flagicon|GER}} [[Fabian Hürzeler]]
|Brighton &amp; Hove Albion
|{{flagicon|NOR}} [[Erling Haaland]]
|Manchester City
|{{flagicon|ENG}} [[Cole Palmer]]
|Chelsea
|{{flagicon|ESP}} [[David Raya]]
|Arsenal
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4110693|title=Hurzeler makes history with Barclays Manager of the Month award|date=13. 9. 2024|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Haaland voted EA SPORTS Player of the Month|url=https://www.premierleague.com/news/4110692|date=13. 9. 2024|access-date=13. 9. 2024|publisher=Premier League|archive-date=13. 9. 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240913101551/https://www.premierleague.com/news/4110692|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4110694|title=Palmer lob voted Guinness Goal of the Month|date=13. 9. 2024|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4110695|title=Raya wins Premier League Save of the Month award|date=13. 9. 2024|publisher=Premier League|access-date=13. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Septembar
|{{ZD|ITA}} [[Enzo Maresca]]
|Chelsea
|{{ZD|ENG}} [[Cole Palmer]]
|Chelsea
|{{ZD|KOL}} [[Jhon Durán]]
|Aston Villa
|{{flagicon|CMR}} [[André Onana]]
|Manchester United
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4145565|title=Maresca named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4145071|title=Palmer voted EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4145589|title=Duran's stunner voted Guinness Goal of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4145472|title=Onana wins Premier League Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=12. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
|-
|Oktobar
|{{ZD|POR}} [[Nuno Espírito Santo]]
|Nottingham Forest
|{{flagicon|NZL}} [[Chris Wood (nogometaš, rođen 1991)|Chris Wood]]
|Nottingham Forest
|{{flagicon|SEN}} [[Nicolas Jackson]]
|Chelsea
|{{flagicon|ESP}} [[Robert Sánchez]]
|Chelsea
|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4164753|title=Nuno wins FIFTH Barclays Manager of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=10. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4164752|title=Wood makes HISTORY with EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=10. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4164754|title=Jackson wins Guinness Goal of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=10. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.premierleague.com/news/4164755|title=Sanchez wins Premier League Save of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=10. 11. 2024}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{reflist}}


{{Premijer liga Engleske}}
[[Kategorija:2024. u Engleskoj]]
[[Kategorija:2025. u Engleskoj]]
[[Kategorija:Sezone Premijer lige Engleske]]
[[Kategorija:Nacionalna nogometna prvenstva 2024/2025.]]
[[Kategorija:2024. u nogometu]]
[[Kategorija:2025. u nogometu]]</text>
      <sha1>n8mcd8zp6tuujanpn5553anfxkmpk8a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hadžera Ibrahimpašić Šakić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508434</id>
    <revision>
      <id>3671369</id>
      <parentid>3669773</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T11:39:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cocco Loco</username>
        <id>164169</id>
      </contributor>
      <comment>dopunjena i prerađena verzija</comment>
      <origin>3671369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7604" sha1="n32g42yjlkral47m4sjtppawtwtzd1s" xml:space="preserve">'''Hadžera Ibrahimpašić Šakić''' je bila partizanka, članica gradskog i predsjednica sreskog [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] kroz koji je dala ogroman dopirnos u antifašističkoj borbi i uključivanju žena u Antifašistički front žena.

== Biografija ==
Hadžera Ibrahimpašić Šakić zauzima značajno mjesto u historiji antifašističkog otpora na području Bosne i Hercegovine, posebno kroz svoju ulogu u [[:hr:Drugi_svjetski_rat_u_Jugoslaviji|Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB)]] i afirmaciji ženskog političkog aktivizma. Njeno djelovanje započelo je tokom Drugog svjetskog rata, kada je aktivno učestvovala u pružanju podrške partizanskim jedinicama. Bila je ključna u organizaciji i distribuciji sanitetskog materijala, obuće, hrane i odjeće, a također je pružala direktnu pomoć ranjenicima, vodeći brigu o njihovom oporavku.

Zahvaljujući svojim izvanrednim organizacijskim sposobnostima i predanosti, Hadžera je ubrzo postala prepoznata kao jedna od vodećih ličnosti u lokalnom antifašističkom pokretu. Imenovana je za članicu gradskog [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]](AFŽ) u [[Bihać|Bihaću]], a nedugo zatim preuzela je funkciju predsjednice ove organizacije. Na toj poziciji imala je ključni zadatak uključivanja seoskih žena u NOB, što je bio značajan doprinos širenju antifašističkog pokreta na ruralna područja.

Jedan od njenih najvećih uspjeha bio je doprinos logističkim pripremama za prvo zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ)]], održano u Bihaću 1942. godine. Hadžera je koordinirala aktivnosti žena koje su bile uključene u pružanje podrške organizaciji ovog historijskog događaja, kao i mnogih drugih važnih konferencija u tom periodu.

Njen utjecaj se protezao i na širu zajednicu. Organizovala je i govorila na brojnim konferencijama posvećenim oslobodilačkoj borbi, gdje je svojim inspirativnim govorima uspijevala mobilizirati zajednicu. Pod njenim vodstvom, mnogi su se odazvali pozivima za podršku, bilo kroz donacije hrane, odjeće, ili drugim vrstama pomoći antifašističkom pokretu.

Posebno značajan aspekt njenog rada bio je osnaživanje žena za političko i društveno djelovanje. Hadžera je kroz aktivnosti AFŽ-a inspirisala mnoge žene u Bihaću i okolini da prepoznaju svoju ulogu u borbi protiv fašizma, ali i šire, u oblikovanju političkog života nakon rata. Njena uloga u promovisanju ravnopravnosti spolova bila je pionirska i imala je dalekosežan utjecaj na generacije žena koje su slijedile njen primjer.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ivić, Čaušević, Hadžihalilović,|first=Gorica, Jasmina, Selma|title=Leksikon o ženama koje su pomjerila granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 100 žena - 100 ulica po ženama.|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forum ZFD), Fondacija &quot;Lara&quot; Bijeljina, Udruženje &quot;HO Horizonti&quot; Tuzla|year=2021|location=Sarajevo-Bijeljina-Tuzla}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelovanje ==
Hadžera je, prema dostupnim podacima, nastavila doprinositi razvoju društva kroz angažman u organizacijama koje su promovisale ravnopravnost i socijalnu pravdu. Njeno ime se često spominje u kontekstu pionirki ženskog pokreta u Bosni i Hercegovini.  

Konferencije i organizacioni rad Hadžere Ibrahimpašić Šakić tokom Drugog svjetskog rata predstavljaju ključne momente u razvoju antifašističkog pokreta u [[Bosanska krajina|Bosanskoj Krajini]]. Jedan od značajnih događaja odigrao se u domu Gajreta u Gornjem Prekounju, gdje je Hadžera predvodila konferenciju kojoj je prisustvovalo nekoliko stotina žena, muškaraca i omladine iz Bihaća i okoline. 

Na toj konferenciji Hadžera je govorila s posebnim žarom o ulozi partizana kao oslobodilaca, o viziji boljeg života u slobodnoj zemlji, te o važnosti istrajnosti u borbi protiv fašizma do konačne pobjede. Njeno izlaganje naišlo je na snažan odjek među prisutnima, koji su je pažljivo slušali i pokazali spremnost na dalju mobilizaciju.

Historičari su također istakli važnost njenog doprinosa u razbijanju tradicionalnih rodnih uloga u društvu koje je bilo duboko patrijarhalno. Hadžera Ibrahimpašić Šakić ostaje simbol hrabrosti, solidarnosti i istrajnosti, čime je zadužila i antifašistički pokret i feminističku borbu u regionu.

=== Izbor delegatkinja za Prvu zemaljsku konferenciju AFŽ-a Jugoslavije ===
Na ovom skupu, Rašida Šakić je izabrana za delegatkinju Prve zemaljske konferencije Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ), održane 6. i 7. decembra 1942. godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Pripreme za formiranje odbora AFŽ-a sprovodile su [[Dušanka Kovačević]], [[Vahida Maglajlić]], [[:hr:Rada_Vranješević|Rada Vranješević]] i druge. Ovo historijsko okupljanje okupilo je veliki broj žena iz raznih krajeva Jugoslavije, uključujući i delegate iz Bosanske Krajine: Fatku Mušanović, Šteficu Dujmović, Isku Sadiković, Hanku Zulić, Zejnebu Omanović, Bakiru Pozderac i mnoge druge.

Konferenciju je pozdravio vrhovni komandant [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ), [[Josip Broz Tito]]. Njegovo prisustvo izazvalo je oduševljenje među delegatima, a trenutak kada se pojavio na govornici bio je obilježen dugotrajnim aplauzom i klicanjem. Večernji dio programa bio je posvećen kulturnoj priredbi, u okviru koje je književnik i partizanski borac [[Skender Kulenović]] pročitao svoju čuvenu pjesmu ''[https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/poezija/skulenovic-stojanka.html Stojanka majka Knežopoljka]'', izazvavši snažne emocije među prisutnima.

=== Bihaćki gradski odbor AFŽ-a ===
Kao rezultat kontinuiranog organizacionog rada, Hadžera Ibrahimpašić Šakić izabrana je za predsjednicu Sreskog odbora Antifašističkog fronta žena Bihaća, dok su u Gradski odbor AFŽ-a ušle i druge istaknute žene tog vremena, među kojima su bile Fatka Mušanović, [https://www.kartografija-otpora.org/hr/punktovi/?marker_id=255&amp;proj=5 Lenka Maestro], Zlata Salihodžić, Iška Sadiković, Raza Kovačević, Ivanka Perković-Burzić i Fanika Veper.

Ovaj odbor bio je ključan za mobilizaciju žena u Bihaću i okolnim područjima, čineći značajan doprinos logističkoj i političkoj podršci partizanskom pokretu. Pod vodstvom Hadžere Ibrahimpašić Šakić, AFŽ je postao platforma za uključivanje žena u antifašističku borbu, ali i za promociju ideje ravnopravnosti i učešća žena u političkom životu.

Hadžera Ibrahimpašić Šakić bila je ključna figura u stvaranju infrastrukture otpora u Bihaću i šire. Njeno liderstvo u organizaciji događaja poput konferencija u domu Gajreta i njen rad na povezivanju žena kroz AFŽ ostavili su neizbrisiv trag u historiji antifašističkog pokreta. Pored političkog doprinosa, njen rad je značajno uticao na emancipaciju žena, osnažujući ih za preuzimanje aktivne uloge u društvu, što je bio pionirski poduhvat u kontekstu vremena. Hadžerina priča simbolizuje snagu zajedništva, hrabrosti i posvećenosti ideji slobode i pravde.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historiografija.ba/clanci-i-polemike/povodom-80-godina-od-odrzavanja-prve-konferencije-afz-a-u-bosanskom-petrovcu|title=Povodom 80- godina od održavanja prve konferencije AFŽ-a u Bosanskom Petrovcu|last=Lipovača|first=Sulejman|date=6. 12. 2022|website=Historiografija|access-date=14. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>n32g42yjlkral47m4sjtppawtwtzd1s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671370</id>
      <parentid>3671369</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T11:46:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6709" sha1="qbw8vj7pjeekk635rgvfwtjkjsg6901" xml:space="preserve">'''Hadžera Ibrahimpašić Šakić''' je bila partizanka, članica gradskog i predsjednica sreskog [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] kroz koji je dala dopirnos u antifašističkoj borbi i uključivanju žena u Antifašistički front žena.

== Biografija ==
Hadžera Ibrahimpašić Šakić zauzima značajno mjesto u historiji antifašističkog otpora na području Bosne i Hercegovine, posebno kroz svoju ulogu u [[:hr:Drugi_svjetski_rat_u_Jugoslaviji|Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB)]] i afirmaciji ženskog političkog aktivizma. Njeno djelovanje započelo je tokom Drugog svjetskog rata, kada je učestvovala u pružanju podrške partizanskim jedinicama. Bila je ključna u organizaciji i distribuciji sanitetskog materijala, obuće, hrane i odjeće, a također je pružala direktnu pomoć ranjenicima, vodeći brigu o njihovom oporavku. Imenovana je za članicu gradskog [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ) u [[Bihać|Bihaću]], a nedugo zatim preuzela je funkciju predsjednice ove organizacije. Na toj poziciji imala je zadatak uključivanja seoskih žena u NOB, što je bio značajan doprinos širenju antifašističkog pokreta na ruralna područja.

Jedan od njenih uspjeha bio je doprinos logističkim pripremama za prvo zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ)]], održano u Bihaću 1942. godine.

Njen utjecaj se protezao i na širu zajednicu. Organizovala je i govorila na brojnim konferencijama posvećenim oslobodilačkoj borbi, gdje je svojim inspirativnim govorima uspijevala mobilizirati zajednicu. Pod njenim vodstvom, mnogi su se odazvali pozivima za podršku, bilo kroz donacije hrane, odjeće, ili drugim vrstama pomoći antifašističkom pokretu.

Posebno značajan aspekt njenog rada bio je osnaživanje žena za političko i društveno djelovanje. Hadžera je kroz aktivnosti AFŽ-a inspirisala mnoge žene u Bihaću i okolini da prepoznaju svoju ulogu u borbi protiv fašizma, ali i šire, u oblikovanju političkog života nakon rata. Njena uloga u promovisanju ravnopravnosti spolova bila je pionirska i imala je dalekosežan utjecaj na generacije žena koje su slijedile njen primjer.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ivić, Čaušević, Hadžihalilović,|first=Gorica, Jasmina, Selma|title=Leksikon o ženama koje su pomjerila granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 100 žena - 100 ulica po ženama.|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forum ZFD), Fondacija &quot;Lara&quot; Bijeljina, Udruženje &quot;HO Horizonti&quot; Tuzla|year=2021|location=Sarajevo-Bijeljina-Tuzla}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelovanje ==
Konferencije i organizacioni rad Hadžere Ibrahimpašić Šakić tokom Drugog svjetskog rata predstavljaju ključne momente u razvoju antifašističkog pokreta u [[Bosanska krajina|Bosanskoj Krajini]]. Jedan od značajnih događaja odigrao se u domu Gajreta u Gornjem Prekounju, gdje je Hadžera predvodila konferenciju kojoj je prisustvovalo nekoliko stotina žena, muškaraca i omladine iz Bihaća i okoline. 

Na toj konferenciji Hadžera je govorila s posebnim žarom o ulozi partizana kao oslobodilaca, o viziji boljeg života u slobodnoj zemlji, te o važnosti istrajnosti u borbi protiv fašizma do konačne pobjede. Njeno izlaganje naišlo je na snažan odjek među prisutnima, koji su je pažljivo slušali i pokazali spremnost na dalju mobilizaciju.

Historičari su također istakli važnost njenog doprinosa u razbijanju tradicionalnih rodnih uloga u društvu koje je bilo duboko patrijarhalno. Hadžera Ibrahimpašić Šakić ostaje simbol hrabrosti, solidarnosti i istrajnosti, čime je zadužila i antifašistički pokret i feminističku borbu u regionu.

=== Izbor delegatkinja za Prvu zemaljsku konferenciju AFŽ-a Jugoslavije ===
Na ovom skupu, Rašida Šakić je izabrana za delegatkinju Prve zemaljske konferencije Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ), održane 6. i 7. decembra 1942. godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Pripreme za formiranje odbora AFŽ-a sprovodile su [[Dušanka Kovačević]], [[Vahida Maglajlić]], [[:hr:Rada_Vranješević|Rada Vranješević]] i druge. Ovo historijsko okupljanje okupilo je veliki broj žena iz raznih krajeva Jugoslavije, uključujući i delegate iz Bosanske Krajine: Fatku Mušanović, Šteficu Dujmović, Isku Sadiković, Hanku Zulić, Zejnebu Omanović, Bakiru Pozderac i mnoge druge.

Konferenciju je pozdravio vrhovni komandant [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ), [[Josip Broz Tito]]. Njegovo prisustvo izazvalo je oduševljenje među delegatima, a trenutak kada se pojavio na govornici bio je obilježen dugotrajnim aplauzom i klicanjem. Večernji dio programa bio je posvećen kulturnoj priredbi, u okviru koje je književnik i partizanski borac [[Skender Kulenović]] pročitao svoju čuvenu pjesmu ''[https://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/poezija/skulenovic-stojanka.html Stojanka majka Knežopoljka]'', izazvavši snažne emocije među prisutnima.

=== Bihaćki gradski odbor AFŽ-a ===
Kao rezultat kontinuiranog organizacionog rada, Hadžera Ibrahimpašić Šakić izabrana je za predsjednicu Sreskog odbora Antifašističkog fronta žena Bihaća, dok su u Gradski odbor AFŽ-a ušle i druge istaknute žene tog vremena, među kojima su bile Fatka Mušanović, [https://www.kartografija-otpora.org/hr/punktovi/?marker_id=255&amp;proj=5 Lenka Maestro], Zlata Salihodžić, Iška Sadiković, Raza Kovačević, Ivanka Perković-Burzić i Fanika Veper.

Ovaj odbor bio je ključan za mobilizaciju žena u Bihaću i okolnim područjima, čineći značajan doprinos logističkoj i političkoj podršci partizanskom pokretu. Pod vodstvom Hadžere Ibrahimpašić Šakić, AFŽ je postao platforma za uključivanje žena u antifašističku borbu, ali i za promociju ideje ravnopravnosti i učešća žena u političkom životu.

Hadžera Ibrahimpašić Šakić je učestvovala u stvaranju infrastrukture otpora u Bihaću. Njeno liderstvo u organizaciji događaja poput konferencija u domu Gajreta i njen rad na povezivanju žena kroz AFŽ. Pored političkog doprinosa, njen rad je značajno uticao na emancipaciju žena, osnažujući ih za preuzimanje aktivne uloge u društvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historiografija.ba/clanci-i-polemike/povodom-80-godina-od-odrzavanja-prve-konferencije-afz-a-u-bosanskom-petrovcu|title=Povodom 80- godina od održavanja prve konferencije AFŽ-a u Bosanskom Petrovcu|last=Lipovača|first=Sulejman|date=6. 12. 2022|website=Historiografija|access-date=14. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>qbw8vj7pjeekk635rgvfwtjkjsg6901</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671371</id>
      <parentid>3671370</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T11:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5709" sha1="dupcvoyc3mxd7bpm3pddb3hy8xp3ivv" xml:space="preserve">'''Hadžera Ibrahimpašić Šakić''' je bila partizanka, članica gradskog i predsjednica sreskog [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]].

== Biografija ==
Njeno djelovanje započelo je tokom Drugog svjetskog rata, kada je učestvovala u pružanju podrške partizanskim jedinicama. Bila je ključna u organizaciji i distribuciji sanitetskog materijala, obuće, hrane i odjeće, a također je pružala direktnu pomoć ranjenicima, vodeći brigu o njihovom oporavku. Imenovana je za članicu gradskog [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]] (AFŽ) u [[Bihać|Bihaću]], a nedugo zatim preuzela je funkciju predsjednice ove organizacije. Na toj poziciji imala je zadatak uključivanja seoskih žena u NOB, što je bio značajan doprinos širenju antifašističkog pokreta na ruralna područja.

Jedan od njenih uspjeha bio je doprinos logističkim pripremama za prvo zasjedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ)]], održano u Bihaću 1942. godine. Organizovala je i govorila na brojnim konferencijama posvećenim oslobodilačkoj borbi, gdje je svojim inspirativnim govorima uspijevala mobilizirati zajednicu. Pod njenim vodstvom, mnogi su se odazvali pozivima za podršku, bilo kroz donacije hrane, odjeće, ili drugim vrstama pomoći antifašističkom pokretu.

Posebno značajan aspekt njenog rada bio je osnaživanje žena za političko i društveno djelovanje. Hadžera je kroz aktivnosti AFŽ-a inspirisala mnoge žene u Bihaću i okolini da prepoznaju svoju ulogu u borbi protiv fašizma, ali i šire, u oblikovanju političkog života nakon rata. Njena uloga u promovisanju ravnopravnosti spolova bila je pionirska i imala je dalekosežan utjecaj na generacije žena koje su slijedile njen primjer.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Ivić, Čaušević, Hadžihalilović,|first=Gorica, Jasmina, Selma|title=Leksikon o ženama koje su pomjerila granice u svojim zajednicama u Bosni i Hercegovini. 100 žena - 100 ulica po ženama.|publisher=Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forum ZFD), Fondacija &quot;Lara&quot; Bijeljina, Udruženje &quot;HO Horizonti&quot; Tuzla|year=2021|location=Sarajevo-Bijeljina-Tuzla}}&lt;/ref&gt;

== Život i djelovanje ==
Konferencije i organizacioni rad Hadžere Ibrahimpašić Šakić tokom Drugog svjetskog rata predstavljaju ključne momente u razvoju antifašističkog pokreta u [[Bosanska krajina|Bosanskoj Krajini]]. Jedan od značajnih događaja odigrao se u domu Gajreta u Gornjem Prekounju, gdje je Hadžera predvodila konferenciju kojoj je prisustvovalo nekoliko stotina žena, muškaraca i omladine iz Bihaća i okoline. 

Na toj konferenciji Hadžera je govorila s posebnim žarom o ulozi partizana kao oslobodilaca, o viziji boljeg života u slobodnoj zemlji, te o važnosti istrajnosti u borbi protiv fašizma do konačne pobjede.

Historičari su također istakli važnost njenog doprinosa u razbijanju tradicionalnih rodnih uloga u društvu koje je bilo duboko patrijarhalno. Hadžera Ibrahimpašić Šakić ostaje simbol hrabrosti, solidarnosti i istrajnosti, čime je zadužila i antifašistički pokret i feminističku borbu u regionu.

=== Izbor delegatkinja za Prvu zemaljsku konferenciju AFŽ-a Jugoslavije ===
Na ovom skupu, Rašida Šakić je izabrana za delegatkinju Prve zemaljske konferencije Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ), održane 6. i 7. decembra 1942. godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]]. Pripreme za formiranje odbora AFŽ-a sprovodile su [[Dušanka Kovačević]], [[Vahida Maglajlić]], [[Rada Vranješević]] i druge. Ovo okupljanje okupilo je veliki broj žena iz raznih krajeva Jugoslavije, uključujući i delegate iz Bosanske Krajine: Fatku Mušanović, Šteficu Dujmović, Isku Sadiković, Hanku Zulić, Zejnebu Omanović, Bakiru Pozderac.

Konferenciju je pozdravio vrhovni komandant [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]] i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ), [[Josip Broz Tito]]. Večernji dio programa bio je posvećen kulturnoj priredbi, u okviru koje je književnik i partizanski borac [[Skender Kulenović]] pročitao svoju pjesmu Stojanka majka Knežopoljka.

=== Bihaćki gradski odbor AFŽ-a ===
Kao rezultat kontinuiranog organizacionog rada, Hadžera Ibrahimpašić Šakić izabrana je za predsjednicu Sreskog odbora Antifašističkog fronta žena Bihaća, dok su u Gradski odbor AFŽ-a ušle i druge žene među kojima su bile Fatka Mušanović, Lenka Maestro. Zlata Salihodžić, Iška Sadiković, Raza Kovačević, Ivanka Perković-Burzić i Fanika Veper.

Ovaj odbor bio je ključan za mobilizaciju žena u Bihaću i okolnim područjima, čineći značajan doprinos logističkoj i političkoj podršci partizanskom pokretu. Pod vodstvom Hadžere Ibrahimpašić Šakić, AFŽ je postao platforma za uključivanje žena u antifašističku borbu, ali i za promociju ideje ravnopravnosti i učešća žena u političkom životu.

Hadžera Ibrahimpašić Šakić je učestvovala u stvaranju infrastrukture otpora u Bihaću. Njeno liderstvo u organizaciji događaja poput konferencija u domu Gajreta i njen rad na povezivanju žena kroz AFŽ. Pored političkog doprinosa, njen rad je značajno uticao na emancipaciju žena, osnažujući ih za preuzimanje aktivne uloge u društvu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historiografija.ba/clanci-i-polemike/povodom-80-godina-od-odrzavanja-prve-konferencije-afz-a-u-bosanskom-petrovcu|title=Povodom 80- godina od održavanja prve konferencije AFŽ-a u Bosanskom Petrovcu|last=Lipovača|first=Sulejman|date=6. 12. 2022|website=Historiografija|access-date=14. 8. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>dupcvoyc3mxd7bpm3pddb3hy8xp3ivv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlado Milošević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>510815</id>
    <revision>
      <id>3671256</id>
      <parentid>3654535</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:08:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7561" sha1="riiy4h3d6sliujihqr1hihxopx2cxru" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime                    = Vlado Milošević
| datum_rođenja          = {{Datum rođenja|1901|04|10}}
| mjesto_rođenja         = [[Banja Luka]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1990|02|06|1901|04|10}}
| mjesto_smrti           = [[Banja Luka]]
| zanimanje              = Kompozitor, etnomuzikolog i muzički pedagog
}}'''Vlado Milošević''' rođen je 10. aprila [[1901.]] godine u [[Banja Luka|Banja Luci]]. Smatra se jednim od najznačajnijih [[bosanskohercegovački]]h [[kompozitor]]a, a potiče iz banjalučke porodice u kojoj su se i roditelji i djeca bavili i bili ljubitelji muzike.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/359002668_GLAZBENICKA_AKTIVNOST_VLADE_MILOSEVICA_1901-1990_-_PRILOG_SKICI_ZA_PORTRET_-_MUSICAL_ACTIVITY_OF_VLADO_MILOSEVIC_1901-1990_-_THE_ADDITION_TO_THE_ARTIST'S_PORTRAIT_httpsnfunmobaresourcessite1GeneralEdu|title=GLAZBENIČKA AKTIVNOST VLADE MILOŠEVIĆA (1901.-1990.) – PRILOG SKICI ZA PORTRET|last=Vladić-Mandarić|first=Lidija|date=|website=researchgate.net|access-date=10. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Vlado Milošević je odrastao i završio osnovnu školu i gimnaziju u rodnom gradu. U drugom razredu osnovne škole počeo je ići na sate [[Violina|violine]]. Bio je samouk u učenju [[Viola|viole]], [[kontrabas]]a i [[Oboa|oboe]]. Po završetku srednje škole [[1921.]] godine, Milošević odlazi u [[Prag]] gdje polaže prijemni ispit na Praškom konzervatoriju, ali se odlučuje za studij agronomije. Zbog ekonomskih razloga Milošević je napustio studij u Pragu i vratio se u Banja Luku na služenje vojnog roka u muzički sektor 33. pješadijskog puka stacioniranog u Banja Luci. Svirao je u orkestru [[Dirigent|dirigenata]] [[Josip Majer|Josipa Majera]] i [[Vjenčeslav Nigl|Vjenčeslava Nigla]] koji su ga osposobili za samostalno [[Dirigent|dirigiranje]] tim istim [[Orkestar|orkestrom]].

Godinu dana kasnije upisuje studij Historije i geografije na Filozofskom fakultetu u [[Zagreb]]u, a u septembru [[1923.]] godine primljen je na Odsjek za kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Na drugoj godini napušta akademiju i upisuje Muzikologiju na Univerzitetu u Beču. Studij na Filozofskom fakultetu je završio [[1927.]] godine. Kratak period je radio kao nastavnik geografije u Banja Luci, nakon čega upisuje Nastavnički Odjel sa solo pjevanjem na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Završni ispit za učitelja muzike položio je [[1929.]] godine, a [[1933.]] godine položio je i profesorski ispit.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Život i djelo ==
Vlado Milošević je osnovao [[Muzička škola &quot;Vlado Milošević&quot;|Muzičku školu]] zajedno s profesoricom [[klavir]]a [[Draga Bukinac|Dragom Bukinac]] i profesorom [[Violina|violine]] [[Dragan Šajnović|Draganom Šajnović]] (koji je profesor od školske 1935/36). Prvi direktor škole i profesor violine i [[Solfeđo|solfeđa]] bio je Vlado Milošević, po kome današnja Muzička škola nosi ime. Djelovao je na čelu muzičke škole prije Drugog svjetskog rata, ali i nakon, trudeći se da kod učenika probudi i razvije ljubav prema muzici, ali i ozbiljan odnos prema muzičkoj umjetnosti općenito.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://muzicka-skola.org/istorijat/|title=Istorijat muzičke škole Banja Luka|website=Muzička škola Banja Luka|access-date=10. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Milošević je još od [[1934.]] godine sakupljao narodne pjesme, najviše iz [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]. Pred [[Drugi svjetski rat]], narodne pjesme je zapisivao od banjalučkih kazivača: [[Mujo Karabegović|Muje Karabegovića]], [[Suljo Hadžihalilović|Sulje Hadžihalilovića]], [[Hasan Dervišević|Hasana Derviševića]], i drugih. Napisao je osam knjiga o svojim etnomuzikološkim istraživanjima: ''Bosanske narodne pjesme 1, 2, 3, 4; Krajiške borbene pjesme 1, 2; Sevdalinke i Ravna pjesma.''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Kroz svoj rad je podijelio vokalnu muziku na seosku i gradsku, gdje navodi da se u seoskoj vokalnoj muzici izražava dvoglasno i jednoglasno pjevanje, dok se gradska vokalna muzika izražava kroz radne pjesme, [[Sevdalinka|sevdalinke]] i tepsijanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.scribd.com/document/493381913/Vlado-Milo%C5%A1evi%C4%87-etnomuzikolog|title=Vlado Milošević Etnomuzikolog|website=scribd|access-date=12. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Tri burleske.jpg|mini|Tri burleske, 1: ''Dvojica mangupa idu ulicom i zadirkuju jedan drugog.'']]
Najveći dio njegovog opusa pripada horskom stvaralaštvu. Napisao je 179 djela za hor. Među njima je osam [[rukoveti]] koje su inspirisane [[folklor]]om: ''Što se sjaji nasred Sarajeva, Pjesme sa Zmijanja, Vjetar duše, Pjesme Bosanske Krajine, Bosanski đulovi.'' Pisao je horska djela s orginalnim pjesničkim predloškom a najpoznatije je ''Krvava bajka'' za mješoviti hor, na stihove [[Desanka Maksimović|Desanke Maksimović]]. Značajna su i djela ''Pjesma o poginuloj djevojci'' za ženski hor i klavir, na stihove [[Branko Ćopić|Branka Ćopića]], ''Jama I'' za bas solo i mješoviti hor, [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]].

Solo pjesme koje je Milošević napisao od [[1933.]] do kraja 50-tih godina imaju jednu zajedničku crtu, lirsku melodiju i folklornu obojenost. Ističu se ''Zapjevala bulbul ptica'' i ''Košutice mila li si ti'' po ljepoti napjeva i harmonizaciji.

U instrumentalni opus Vlade Miloševića ubrajaju se djela za solo instrumente, kamerne sastave i orkestar. Napisao je dvadeset klavirskih kompozicija od kojih se izdvajaju: ''Pesma i kolo, Kolo, Varijacije na narodnu temu'' (pisane na način partiture za hor)'', U časovima odmora, Usamljen štenac, Lagani valcer,'' itd. Od programskih kompozicija izdvajaju se ''Tri burleske''. Djela sa najviše romantičnog prizvuka su ''Fantazija'' i ''Balada,'' koja je vjerovatno najuspjelija klavirska kompozicija Vlade Miloševića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Čaušević|first=Merima|title=Muzika za klavir u Bosni i Hercegovini 1945-1992|publisher=Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2016|isbn=978-9958-9461-9-6|location=Sarajevo|pages=125-131}}&lt;/ref&gt;

Prema muzikološkim i etnomuzikološkim istraživanjima i analizama Vlado Milošević zauzima značajno mjesto u novijoj bosanskohercegovačkoj historiji muzike iz više razloga:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

* Kvantitet i kvalitet njegovog kompozitorskog opusa,
* Glavna inspiracija u kompozitorskom stvaralaštvu je bosanskohercegovački čovjek i njegova tradicija, prvenstveno muzički folklor,
* Orginalnost u okvirima bosanskohercegovačke savremene muzike.

Izabran je za člana [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti BiH]]. Posljednje godine života proveo je u jednoj od vila u današnjoj ulici Kralja Petra I Karađorđevića, u kojoj se nalazi njegova spomen soba.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://gimnazijabanjaluka.org/VladoMilosevic.aspx?lat=1|title=Znameniti učenici - Vlado Milošević|website=gimnazijabanjaluka.org|access-date=13. 9. 2024|archive-date=22. 12. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222134653/http://gimnazijabanjaluka.org/VladoMilosevic.aspx?lat=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Preminuo je 6. februara [[1990.]] godine u Banja Luci.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Rođeni 1901.]]
[[Kategorija:Umrli 1990.]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]]
[[Kategorija:Etnomuzikolozi]]
[[Kategorija:Kompozitori za klavir]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Banja Luka]]</text>
      <sha1>riiy4h3d6sliujihqr1hihxopx2cxru</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pietro Lorenzetti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512813</id>
    <revision>
      <id>3671332</id>
      <parentid>3671077</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:36:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nerko65</username>
        <id>55647</id>
      </contributor>
      <origin>3671332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15240" sha1="mhotr2ff0rlnj73o4mnxtlpjbck4hzm" xml:space="preserve">{{Izmjene u toku}}
{{Infokutija likovni umjetnik
| ime               = Pietro Lorenzetti
| slika             = Ritratto di Pietro Lavrati.jpg
| opis_slike        =
| datum_rođenja     = oko 1280.
| mjesto_rođenja    = [[Siena]], [[Republika Siena]]
| datum_smrti       = 1348.
| mjesto_smrti      = Siena
| nacionalnost      =
| obrazovanje       =
| supružnik         =
| period            = kasna [[gotika]], [[sijenska škola]]
| vrsta_umjetnosti  = slikarstvo
| djela             = fresko ciklus u [[Bazilika svetog Franje Asiškog|Bazilici svetog Franje Asiškog]] u [[Assisi]]ju, [[Arezzo poliptih (Lorenzetti)|Arezzo poliptih]] 
| utjecao           =
| utjecali          = [[Duccio di Buoninsegna|Duccio]], [[Giotto di Bondone|Giotto]], [[Simone Martini]], [[Giovanni Pisano]]
| nagrade           =
| potpis            =
| web-stranica      =
}}

'''Pietro Lorenzetti''' (1280. – 1348.) ili Pietro Laurati bio je [[italija]]nski slikar iz perioda kasne [[Gotika|gotike]], aktivan između 1306. i 1345. Zajedno sa svojim mlađim bratom [[Ambrogio Lorenzetti|Ambrogiom]] uveo je dramatični emocionalizam, [[naturalizam]] i realizam u sijensku umjetnost koja je u to vrijeme ostvarila svoj najveći procvat. U svojoj umjetnosti i eksperimentima s trodimenzionalnim i prostornim aranžmanima, braća su nagovijestila [[Slikarstvo rane renesanse|umjetnost rane renesanse]]. Spada među najznačajnije predstavnike [[Sijenska škola|sijenske škole]] zajedno sa [[Duccio di Buoninsegna|Ducciom di Buoninsegnom]] i [[Simone Martini|Simoneom Martinijem]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.britannica.com/biography/Pietro-Lorenzetti|title= ''Pietro Lorenzetti, Italian Painter''|website= britannica.com|access-date= 18. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historijski okvir ==
Prije smrti Simonea Martinija, u sijenskoj umjetnosti počelo je dolaziti do promjena. Nova strujanja u Italiji bila su previše jaka da bi je ignorisala čak i najkonzervativnija sijenska škola. Stari bizantijski ideali blijedili su, a iako ih se Siena pridržavala, mijenjala ih je i približila modernom italijanskom ukusu. Naturalizam, realizam, dramatičan emocionalizam zahtijevalo je tadašnje savremeno doba i Siena je morala popustiti pred novim zahtjevima.

[[Aristokratija]] je bila manje cijenjena, a [[buržoazija]] je došla do izražaja. Doba &quot;novog životnog stila&quot; (&quot;dolce stil nuovo&quot;) [[Dante Alighieri|Dantea]] popuštalo je dobu [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovog]] &quot;romana&quot; (&quot;novelle&quot;). [[Italijanska umjetnost]] svih vrsta spustila se na manje uzvišenu razinu i u svom spuštanju postala humanizirana. Ova tendencija uočljiva je u kasnijem stilu Simonea Martinija, ali umjetnici koji su zaista izvršili revoluciju (u odnosu na raniju sijensku umjetnost) u Sieni bili su braća Pietro i Ambrogio Lorenzetti.

Sijenska škola nije izgubila svoj [[Bizantijska umjetnost|bizantijski osjećaj]] ni za vrijeme 15. vijeka ([[Quattrocento|quattrocenta]]). a inovacije u slikarstvu koje su uvela braċa Lorenzetti sigurno su se činile epohalnim za građane Siene.&lt;ref name=&quot;HOIP&quot;&gt;''History of Italian Painting 1250 - 1800'', Frederick M. Godfrey, Taplinger Publishing Co., INC. New York 1965., Library of Congress Catalogue Card Number: 65-16699&lt;/ref&gt;
== Biografija i karijera ==
=== Počeci ===
Podaci o životu Pietra Lorenzettija vrlo su oskudni i ograničeni uglavnom na potpise i datume koje je on stavio na svoja djela (četiri su sačuvana) i na arhivske pisane dokumente. Kao i kod mnogih italijanskih slikara tog vremena, nije poznata ni tačna godina njegovog rođenja. 
Poznato je da je Pietro bio mladić 1306. jer su ga u to vrijeme još uvijek oslovljavali kao Petruccio di Lorenzo. Međutim, vjeruje se da je u to vrijeme imao najmanje 25 godina i činjenica da je bio direktno plaćen ukazuje da je već tada bio ugledni sijenski umjetnik i to na osnovu dokumentovane narudžbe vladajućeg ''Vijeća devetorice'' u iznosu od 110 lira za slikarski rad  iz februara 1305. ili 1306.&lt;ref&gt;''The Development of the Italian Schools of Painting'', Raimond van Marle, Volume III, Martinus Nijhof, The Hague, 1924. str. 321-356&lt;/ref&gt;  
[[Datoteka:Pietro lorenzetti, madonna col bambino, 1310-15 ca. (castiglione d'orcia, ss. stefano e degna).jpg|thumb|200px|desno|&quot;Madona od Castiglione d'Orcia&quot;, prije 1300.]]
* '''&quot;Madona od Castiglione d'Orcia&quot;''' - je najranije djelo pripisano Lorenzettiju na osnovu stilskih osobina, a čuva se u ''Sala d'arte San Giovanni'' u srednjovjekovnoj tvrđavi Rocca di Tentennano u selu Castiglione d'Orcia nedaleko od Siene. Naslikano je prije 1300. i najranije je njegovo sačuvano djelo. Figure su suzdržane, a raspoloženje odražava istu suzdržanost. Dječija haljina je savremena i elegantna, a Madona nosi tamnoplavi ogrtač s bizantijskom pozlaćenom prugastom trakom.&lt;ref name= &quot;MH&quot;&gt;Maginnis, Hayden B. J. ''&quot;Pietro Lorenzetti: A Chronology.&quot;'' Art Bulletin 66, No. 2 (June 1984): str. 183-198&lt;/ref&gt;
&lt;ref name= &quot;AIT&quot;&gt;{{Cite web|url= http://www.travelingintuscany.com/art/pietrolorenzetti.htm|title= ''Art in Tuscany - Pietro Lorenzetti''|website= travelingintuscany.com|access-date= 23. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;
Mnogo toga u ovom slikarskom djelu je tradicionalno: Madonina glava leži duž okomite ose koja prelazi njeno desno oko, i sama gleda u posmatrača (isti raspored nalazi se u Ducciovoj &quot;Rucellai Madoni&quot;), nagibi Madoninog i Djetetovog lica (Dijete gleda gore na njegovu majku čija je glava nagnuta prema sinu, ali čije oči ostaju usmjerene ka gledaocu) podsjećaju na Ducciove ranije Madone, kao što je njegova &quot;Madona s Djetetom u [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan muzeju umjetnosti]].
Postoji nešto novo u Lorenzettijevoj Madoni, jer ima [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] koji u velikoj mjeri nedostaje u Ducciovim djelima. Ovdje Madonino tijelo &quot;realno&quot; reagira na težinu Djeteta. U ranijim Ducciovim prikazima ove religiozne scene, na držanje Madone ne utječu realistični utjecaji težine i ravnoteže. Vrsta sigurnog držanja koju Lorenzetti prikazuje na ovoj slici je bez presedana, ali se može naći u ranijim skulpturama [[Nicola Pisano|Nicole Pisana]] &quot;Madone s Djetetom&quot;, odakle je Lorenzetti u svom djelu vjerovatno i adaptirao ovaj motiv. Stil na ovoj slici, upotreba [[boja]] i pokušaji stvaranja volumena pokazuju direktne stilske utjecaje njegovih učitelja. 

Zbog činjenice da nema nikakvih informacija o njegovom stvaralaštvu u Sieni između 1306 - 1320, historičari umjetnosti smatraju da je Pietro Lorenzetti najvjerovatnije radio izvan svog rodnog grada. &lt;ref name= &quot;AIT&quot;/&gt;
Izuzetak je njegov doprinos u slikanju [[Remek-djelo|remek-djela]] ''&quot;Maestā&quot;'' [[Duccio di Buoninsegna|Duccia di Buoninsegne]] između 1308-11, kom prilikom je naslikao seriju manjih slika na predelli u pozadini ovog djela. &lt;ref name=&quot;JHS&quot;&gt;James H. Stubblibine, ''Duccio di Buoninsegna and His School'', Princeton University Press, Princeton, New Jersey, 1979. godine, str. 64–74, 31–39 {{ISBN|0-691-03944-5}}&lt;/ref&gt;
Tokom svoje slikarske karijere Pietro je, osim u Sieni, radio u [[Assisi]]ju, Firenci,[[Pistoia|Pistoji]], [[Arezzo|Arezzu]] i [[Cortona|Cortoni]], iako je precizna hronologija nepoznata. &lt;ref&gt;Norman, Diana. ''Painting in Late Medieval and Renaissance Siena (1260–1555)''. New Haven: Yale University Press 2003: p. 35.&lt;/ref&gt;
Ostali Lorenzettijevi radovi, koji se odnose na njegovo rano stvaralaštvo, nemaju tačan datum. Između 1310-1320-ih. naslikao je djela kao što su: &quot;Madona s Djetetom i anđelima&quot;, te puno tragedije &quot;Raspeće&quot; (Diecezijski muzej u Cortoni), &quot;Maestà s mecenom&quot; (Muzej umjetnosti u Philadelphiji, Johnsonova kolekcija), malo &quot;Raspeće sa svecima&quot; (Muzej umjetnosti Fogg, Univerzitet Cambridge), poliptih &quot;Madona s Djetetom i svecima&quot; (crkva u Monticchiellu). Tokom perioda između 1310-1320 Pietro je dobrim dijelom boravio u gradu [[Cortona]], kojom prilikom je naslikao mnoga djela. &lt;ref&gt;{{Cite web|url= https://www.wga.hu/html_m/l/lorenzet/pietro/2/01crucif.html|title= ''Pietro Lorenzetti - Crucifix''|website= wga.hu|access-date= 25. 11. 2024}}&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:Pietro lorenzetti, maestà.jpg|thumb|200px|desno|&quot;Maestà&quot;, tempera na drvu, 126 X 83 cm, Diecezijski muzej u Cortoni, 1315-1320]] 
Posebno se ističe već navedena &quot;Madona s Djetetom i anđelima&quot; (danas se nalazi u glavnoj katedrali u Cortoni, slika desno), koja je stilski bliska sa &quot;Madonom na prijestolju s Djetetom među osam anđela&quot; iz 1340. 
Madona koja sjedi na tronu okružena je sa četiri anđela podijeljena u dva simetrična para sa strane naslikanih prema procesu tipičnom za to vrijeme. Veliki [[mramor]]ni tron raspoređen je prema intuitivnoj središnjoj [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivi]], tipičnoj za prostorna istraživanja tog vremena. Umjetnik se usredsredio na prikazivanje svjetla, koje različite elemente osvjetljava reljefno ili udubljeno na različite načine ovisno o tome gdje se nalaze. Lijevi naslon za ruke, naprimjer, uglavnom je u sjeni, dok je desni osvijetljen.

Majka i sin uspostavljaju razgovor pun ljubavi podcrtan vizuelnim i fizičkim kontaktom, pri čemu Dijete stavlja svoju malu ruku na njeno rame, dok ga ona drži i miluje svojim dugim i suženim prstima.
Marijin plašt, kompaktnog plavog volumena, talasa se duž zlatne ivice, otkrivajući mali dio krznene postave stvarajući elegantan linearni ritam, s lijeve strane na desno. 
Djelo je naslikano oko 1315-1320, a potpisano je uz donju ivicu. &lt;ref name=&quot;DIP&quot;&gt; ''The Dawn of Italian Painting 1250-1400'', Alastair Smart, Cornell University Press, Ithaca, New York, str. 98-101 {{ISBN|0-8014-1124-6}}&lt;/ref&gt;

Kroz navedena djela može se pratiti njegova evolucija u potrazi za načinom da izrazi patetiku i tragediju. Ova potraga kulminira izvanrednim freskama u Donjoj crkvi svetog Franje Asiškog u Assisiju.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Pietro Lorenzetti - Sainte Agathe.jpg|&quot;Sveta Agata&quot;, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315.
Datoteka:Pietro lorenzetti, santi del museo horne 1.jpg|Svetac, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315.
Datoteka:Pietro Lorenzetti - Madonna with Chid - Google Art Project (27822073).jpg|&quot;Madona s Djetetom&quot;, središnji dio Monticchiello poliptiha, oko 1315.
Datoteka:Pietro lorenzetti, santi del museo horne 2.jpg|Dva sveca, dio Monticchiello poliptiha, oko 1315.
Datoteka:Lorenzetti - Virgin and Child Between Saints Paul and Peter, 1310-20, K277, Seattle Art Museum.jpg|&quot;Madona s Djetetom i svetim Pavlom i Petrom, 1510-1520,Seattle Art Museum
Datoteka:The Crucifixion with the Virgin and by Pietro Lorenzetti and workshop.jpg|&quot;Raspeće&quot;, [[tempera]] na drvu i zlatnoj podlozi, 40.9 x 26.1 cm
Datoteka:Crucifix-Pietro Lorenzetti Cortona.jpg|&quot;Raspeće&quot;, Diecezijski muzej u Cortoni, oko 1320.
Datoteka:Pietro lorenzetti, crocifisso sagomato, 1315-20 ca. (cortona, museo diocesano) 01.jpg|&quot;Malo raspeće&quot;, Diecezijski muzej u Cortoni, 1315-1320
&lt;/gallery&gt;

=== Bazilika svetog Franje Asiškog ===
[[Datoteka:Transetto sinistro della basilica inferiore di Assisi 01.JPG|thumb|150px|desno|Ciklus fresaka u lijevom transeptu Bazilike svetog Franje Asiškog]] 
Možda najambicioznije Lorenzettijevo djelo je ciklus fresaka o [[Isus]]ovom životu (Pasije) u lijevom transeptu Donje crkve u [[Bazilika svetog Franje Asiškog u Assisiju|Bazilici svetog Franje  Asiškog]]. Sastoji se od 17 dobro očuvanih fresaka koje predstavljaju vrhunac njegove rane karijere i pokazuju utjecaj [[Giotto di Bondone|Giottove]] monumentalnosti, impuls Nicole Pisana, ekspresionizam iz 13. vijeka kao i učenja Duccia. &lt;ref name= &quot;BL&quot;&gt;Bellosi, Luciano. ''Pietro Lorenzetti at Assisi''. Assisi: DACA Publications, 1988: p. 2.&lt;/ref&gt; Uslovi za izvođenje fresaka sigurno su bili teški zbog vrlo malo dostupnog prirodnog svjetla u donjoj crkvi ove bazilike. Noviji tehnički i stilski dokazi koje je predstavio profesor Maginnis Hayden s [[Kanada|kanadskog]] McMaster Univerziteta predstavljaju snažne argumente u prilog tome da je Lorenzettijev ciklus Pasija završen u jednoj kampanji između 1316. ili 1317-19. &lt;ref&gt;Maginnis, Hayden B. J. &quot;The Passion Cycle in the Lower Church of San Francesco, Assisi: The Technical Evidence&quot;. ''Zeitschrift für Kunstgeschichte'', Vol. 39, 2/3 (1976): p. 196, 515&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Pietro Lorenzetti - Madonna and Child with St Francis and St John the Baptist - WGA13526.jpg|thumb|250px|lijevo|&quot;Madona sa Djetetom i svetima Franjom i Jovanom Krstiteljem&quot;]]
Jedno od najranijih djela za masivni projekat fresko dekoracija u ovoj bazilici nalazi se u kapeli posvećenoj svetom Jovanu Krstitelju, koji nikada nisu završeni. Pietro Lorenzetti (ili njegova radionica) izveli su fresko triptih &quot;Madona s Djetetom sa svetima Jovanom Krstiteljem i Franjom. &lt;ref&gt;According to Dini, it might have been begun as early as 1310. Dini 1998, p. 128.&lt;/ref&gt; Lorenzettijev ciklus fresaka počinje sa scenama: &quot;Ulazak u Jerusalim&quot;, &quot;Posljednja večera&quot;, &quot;Pranje nogu&quot;, &quot;Hvatanje Hrista&quot;, &quot;Bičevanje&quot; i &quot;Put na Golgotu&quot; (pogledati galeriju). Prema uobičajenom sistemu toga vremena, prilikom slikanja freski, ove prve scene slikane su počevši od vrha nadsvođenog krova i idući do dna kako bi se izbjeglo kapanje odozgo na svježe oslikanu scenu. Nakon restauracije freski otkrivene su kompozicije blistavog sjaja i snage. &lt;ref name= &quot;BL&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;DIP&quot;/&gt;
[[Datoteka:Assisi-frescoes-last-supper-3931 Lorenzetti Pietro.jpg|thumb|300px|desno|&quot;Posljednja večera&quot;]]
Scena &quot;Posljednja večera&quot; posebno je inovativna, a heksagonalna konstrukcija gornje sobe ove bazilike nema poznati presedan u italijanskom slikarstvu.
Zidovi okrenuti prema gledaocima označeni su sa četiri [[stub]]a sastavljena od grupisanih stubova, od kojih svaki nosi statuu krilatog [[Putti|putti]]ja, tako da se čini kao da gledamo kroz bogato ukrašenu lođu. Veličanstvenost ambijenta pojačava pažnja koja se poklanja djelu [[Cosmati]]ja (rimske porodice kipara i arhitekata veoma utjecajnih u to vrijeme) s ukrasnim detaljima cijele simetrične strukture i blistavim bojama draperija figura. &lt;ref name=&quot;DIP&quot;/&gt;
U sceni &quot;Posljednje večere&quot; Isus i njegovi sljedbenici sjede oko stola pod nezgrapnim uglom unutar sjajne rotonde ispod noćnog neba okićenog zvijezdama padalicama i polumjesecom. Lijevo je uska kuhinja i u njoj muškarac koji pere suđe, žena iza njegovog ramena, pas koji liže posljednje komadiće hrane iz tanjira i mačka koja spava. U ovoj naizgled svakodnevnoj sceni, Lorenzetti iznenađuje inovacijom, jer kućni ljubimci i tanjiri bacaju određene sjene pod uglovima koji su određeni njihovim odnosom prema vatri. &lt;ref name= &quot;MH&quot;/&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Assisi-frescoes-entry-into-jerusalem-pietro lorenzetti.jpg|&quot;Ulazak u Jerusalim&quot;
Datoteka:Pietro Lorenzetti - Crucifixion - WGA13513.jpg|&quot;Raspeće&quot;
Datoteka:Pietro Lorenzetti - Deposition of Christ from the Cross - WGA13523.jpg|&quot;Skidanje s krsta&quot;
Datoteka:Pietro Lorenzetti - Stigmata of St Francis - WGA13527.jpg|&quot;[[Stigma (rana)|Stigma]] (rana) svetog Franje
Datoteka:Assisi frescoes detail pietro lorenzetti 2.jpg|&quot;Nošenje Isusa na krstu (detalj)
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{Refspisak}}

[[Kategorija:Rođeni 1280.]]
[[Kategorija:Umrli 1348.]]
[[Kategorija:Biografije, Siena]]
[[Kategorija:Italijanski slikari]]
[[Kategorija:Slikari gotike]]</text>
      <sha1>mhotr2ff0rlnj73o4mnxtlpjbck4hzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojin Komadina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512973</id>
    <revision>
      <id>3671252</id>
      <parentid>3665020</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:07:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4997" sha1="cdvj0ouw8sdlzwi9j03b34rjtm5k8uq" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                    = Vojin Komadina
| datum_rođenja          = 8. novembar 1933
| mjesto_rođenja         = [[Karlovac]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti            = {{Datum smrti i godine|1997|02|09|1933|11|08}}
| mjesto_smrti           = [[Beograd]], [[Srbija]]
| zanimanje              = [[kompozitor]], muzičar
| značajna_djela         = Uspomene (Časovnik, Meca, Stara pesma, Igra), Srđana ‒ Pjesma i Igra, Dva menueta, Pet preludijuma
}}
'''Vojin Komadina''' ([[Karlovac]] 8. novembar 1933. - 9. februar 1997. [[Beograd]]) bio je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i bosanskohercegovački [[kompozitor]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book|last=Babić|first=Bjelobrk|title=Osobenosti tretmana forme koncerta i simfonije u djelima Vojina Komadine|publisher=Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.|year=2021}}&lt;/ref&gt;. Iako je rođen u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], veći dio svog životnog i stvaralačkog puta vezao je za [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|last=Čaušević|first=Merima|title=Muzika za klavir u Bosni i Hercegovini 1945-1992|publisher=Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu|year=2016|isbn=9789958946196|location=Bosna i Hercegovina}}&lt;/ref&gt;, dok je posljednje godine života proveo u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Čaušević|first=Merima|title=Stilske karakteristike klavirskih kompozicija kompozitora Vojina Komadine|year=2022|location=BiH}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Pedesetih godina 20. stoljeća Komadina dolazi u BiH, ostavljajući trajan pečat u [[Bosanskohercegovačka muzika|bosanskohercegovačkoj umjetničkoj muzici]]. Studije kompozicije započeo je na Muzičkoj akademiji u [[Beograd]]u, u klasi profesora [[Mihovil Logaro|Mihovila Logaro]], a nastavio i diplomirao 1960. na [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičkoj akademiji u Sarajevu]], u klasi profesora Božidara Trudića. Godine 1959. kao apsolvent počinje da radi u Srednjoj muzičkoj školi u [[Tuzla]]i. Tu je radio gotovo sedam godina kao profesor harmonije i drugih stručnih predmeta. Preseljenjem u [[Sarajevo]] zasniva stalni radni odnos sa [[RTV Sarajevo]], gdje se do 1975. godine bavi uređivanjem muzičkog i kulturno-umjetničkog programa. Krajem sedamdesetih usavršava kompoziciju na ljetnom kursu u [[Darmstadt|Darmštatu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]] kod profesora ''Karlhajnca Štokhauzena i Đerđa Ligetija'' (mađ. Györgya Ligety), a završio je i Majstorski kurs na Visokoj školi u [[Keln]]u kod profesora Milka Kelemena. Profesionalno usavršavanje kontinuirano se odvijalo praćenjem savremene muzičke scene i aktivnim učešćem na raznim smotrama savremene muzike poput ''Muzičkog bijenala u [[Zagreb]]u'', ''Varšavske jeseni, Festivala savremene kamerne muzike u Radencima'' ([[Slovenija]]) itd.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|last=Čavlović|first=Ivan|title=Historija muzike u Bosni i Hercegovini|publisher=Muzička akademija u Sarajevu|year=2011|isbn=9789958689055|location=Sarajevo}}&lt;/ref&gt; Njegov kompozitorski opus se sastoji od preko 200 djela koja obuhvataju različita muzička područja: dječiju muziku, instrumentalnu i vokalnu, orkestarsku, elektro-akustičku, te scensku muziku.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Neka od najznačajnijih djela Komadina je posvetio klaviru koji je bio od iznimnog značaja za njegovo stvaralaštvo. Zbirka kompozicija za klavir pod nazivom ''Za mlade'' ima ukupno dvanaest kompozicija raspoređenih u unutrašnje cikluse: ''Uspomene (Časovnik, Meca, Stara pesma, Igra), Srđanu'' ‒ ''Pjesma i Igra, Dva menueta, Pet preludijuma''. Još i : ''Refrain IV za klavir „Nijemo glamočko kolo“, Refrain VI „Linđo“, Koncert za klavir i orkestar br. 1, Koncert za klavir i gudački orkestar br. 2'' i dr.

Komadina je većinu svog životnog puta vezao za Bosnu i Hercegovinu i postao je jedna od najmarkantnijih ličnosti bosanskohercegovačke kulturne sredine toga vremena, a svojom kreativnošću obogatio je njen muzički život. Mnoga djela, iz različitih stvaralačkih faza, naišla su na izuzetno dobar prijem kod slušalaca, stručne publike i kritike, a to su npr. ''baleti'' ''Satana, Hasanaginica, Zita Pesah, Derviš i smrt'', zatim ''Partita Bosniensis I, II, III za violinu solo'', ''Smrt majke Jugovića'' za kazivača, sopran, bariton, kontrabas, udaraljke, grupu narodnih instrumenata, predmeti, magnetofonska traka, potom dječja opera ''Mačkin dom'', kao i brojna djela za dramske predstave, televizijske serije, radio i televizijske drame.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Komadina je preminuo 9. februara 1997. u Beogradu.

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Komadina, Vojin}}
[[Kategorija:Rođeni 1933.]]
[[Kategorija:Umrli 1997.]]
[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Kompozitori za klavir]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački kompozitori]]</text>
      <sha1>cdvj0ouw8sdlzwi9j03b34rjtm5k8uq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1981 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>513106</id>
    <revision>
      <id>3671330</id>
      <parentid>3662342</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="942" sha1="jt5bags67u7c6karpsnbqzehtmo9vdu" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
| Disciplina      = Ukupni rezultati
| Broj takmičenja = 10
| Naziv           = SKB 1981 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Frank Ullrich|DRNJ|146|4}}
{{SKB discipline/red|2|Matthias Jacob|DRNJ|143|2}}
{{SKB discipline/red|3|Kjell Søbak|NOR|137|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Andreas Göthel|DRNJ|125|1}}
{{SKB discipline/red|5|Fritz Fischer|Z NJE|123| }}
{{SKB discipline/red|6|Odd Lirhus|NOR|110| }}
{{SKB discipline/red|7|Bernd Hellmich|DRNJ|110| }}
{{SKB discipline/red|8|Eirik Kvalfoss|NOR|100|1}}
{{SKB discipline/red|9|Vladimir Veličkov|BUG|99|}}
{{SKB discipline/red|10|Svein Engen|NOR|96|1}}
{{SKB discipline/red|11|Frank Ullrich|DRNJ|95|}}
{{SKB discipline/red|13|Peter Angerer|Z NJE|89|}}
{{SKB discipline/red|20|Heikki Ikola|FIN|57|}}
{{SKB discipline/red|27|Vladimir Aljikin|SSSR|36|}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1981/1982.]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jt5bags67u7c6karpsnbqzehtmo9vdu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank Ullrich</title>
    <ns>0</ns>
    <id>513364</id>
    <revision>
      <id>3671343</id>
      <parentid>3665005</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3671343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22311" sha1="8uvobyvbmdpiyc4en1snj5a3u94lwqb" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Frank Ullrich
| slika              = Bundesarchiv_Bild_183-1982-0312-031,_Frank_Ullrich.jpg
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Istočna Njemačka}} &lt;br&gt; {{ZID|Njemačka}}
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1958|01|24}}
| mjesto_rođenja     = [[Brotterode-Trusetal]] 
| država_rođenja     = [[Istočna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = bitlonac, trener, političar
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1984.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984.]])
| medalje_OI       = '''4'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983.]])
| medalje_SP       = '''14'''
| zlato_SP         = 9
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''17'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78]], [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80]], [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81]], [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 10
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''11''' – sprint 
* '''6''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 9 | 4 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        = [[Datoteka:Patriotic_Order_of_Merit_GDR_ribbon_bar_silver.png|20px]] [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]]&lt;br&gt;
[[Datoteka:GDR_Star_of_Friendship_of_Nations_-_Silver_BAR.png|20px]] [[Srebna zvijezda prijateljstva među narodima]]
| fusnote       = 
| aktualizirano = 26. 10. 2024.
}}

''' Frank Ullrich''' rođen 24. januara 1958. u [[Brotterode-Trusetal]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, devetostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Četverostruki je [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]], njemački političar i član [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratske partije Njemačke]]. Po broju osvojenih medalja je najbolji istočnonjemački biatlonac, a po broju osvjanja Svjetskog kupa, je nakon [[Martin Fourcade|Martina Fourcada]], [[Ole Einar Bjørndalen|Olea Einara Bjørndalena]], [[Johannes Thingnes Bø|Johannesa Thingnes Bøa]] i [[Raphaël Poirée|Raphaëla Poiréa]], peti najbolji biatlonac svih vremena ''(stanje 26. 10. 2024.)''

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|2]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|2]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|5]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|17]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|4]]
|}
Ullrich je tri puta nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na ZOI 1976. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|štafeti]] s [[Karl-Heinz Menz|Karl-Heinzom Menzom]], [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]] i [[Frank Beer|Frankom Beerom]], zaostavši 6:13.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|sovjetske]] štafete u sastavu: [[Aleksandar Jelizarov]], [[Ivan Bijakov]], [[Nikolaj Kruglov]] i [[Aleksandar Tihonov]]; te drugoplasirane [[Finska na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|finske]] štafete u sastavu: [[Henrik Flöjt]], [[Esko Saira]], [[Juhani Suutarinen]] i [[Heikki Ikola]]. Na ZOI 1980. u prvoj utrci na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|20 km]] osvojio je srebrnu medalju s tri promašaja i zaostatkom od 11.4&amp;nbsp;s iza pobjednika [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Anatolij Aljabjev|Anatolija Aljabjeva]], koji je utrku završio bez promašaja. Tri dana kasnije u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, osvojio je zlatnu medalju s dva promašaja i prednošću od 42.4&amp;nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetskog]] biatlonca [[Vladimir Aljikin]], koji je utrku završio bez promašaja. U [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], tri dana kasnije s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafeta u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Na slijedećim [[ZOI 1984.|igrama]] nije osvojio medalju.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|2]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|1]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|4]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|1]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|2]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|1]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|2]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|2]] 
|} 
Frank Ullrich je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je devet zlatnih, četiri srebrne i jednu bronzanu medalju. Bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], kada su s 2:41.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] osvojio je prvu srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 9.4&amp;nbsp;s iza pobjednika norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]], koji je utrku završio s jednim promašajem; dva dana kasnije zlatnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|na 10&amp;nbsp;km]] bez promašaja i prednošću od 20.7&amp;nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]], koji je utrku završio bez promašaja; a u 
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je zlatnu medalju s 2:40.9&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Sigleif Johansen]], [[Roar Nilsen]] i [[Tor Svendsberget]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|narednom prvenstvu]], ponovo je osvojio dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] bez promašaja i prednošću od 53.2&amp;nbsp;s iza drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Odd Lirhus|Odda Lirhusa]], koji je utrku završio s tri promašajem; i u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] u istom sastavu kao na SP 1978. s 1:38.2&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na finsku štafetu u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981]], osvojio je srebrnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od 1:02.4&amp;nbsp;min iza pobjednika finskog biatlonca [[Heikki Ikola]], koji je utrku završio s jednim promašajem; dva dana kasnije zlatnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 1.6&amp;nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog finskog biatlonca [[Erkki Antila|Erkkija Antila]], koji je utrku završio bez promašaja; a u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je zlatnu medalju s 2:12.2&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Franz Bernreiter]], [[Andreas Schweiger]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|SP 1982.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] osvojio je sedmu zlatnu mkedalju s dva promašaja i prednošću od 33.3&amp;nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], koji je utrku završio s dva promašaja; treću srebrnu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|na 10&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i zaostatkom od 5.9&amp;nbsp;s iza pobjednika norveškog biatlonca [[Eirik Kvalfoss|Eirika Kvalfossa]], koji je utrku završio s dva promašaja; a dan kasnije osmu zlatnu u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] i [[Bernd Hellmich|Berndom Hellmichom]] osvojio je zlatnu medalju s 1:07.8&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Eirik Kvalfoss]], [[Kjell Søbak]], [[Rolf Storsveen]] i [[Odd Lirhus]]. Zadnju zlatnu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 16.9&amp;nbsp;s u odnosu na drugoplasiranog istočnonjemačkog biatlonca [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]], koji je utrku završio s jednim promašajem. U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peterom Roetschom]] i [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacobom]] osvojio je srebrnu medalju s 1:16.2&amp;nbsp;min zaostatka u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Sergej Buljigin]], [[Algimantas Šalna]], [[Jurij

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;7&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]]
|-
| 1||2||1||1||1||3||24
|}
{{clear}}

Prvi nastup Ullricha u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 14. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km, kada je osvojio treće mjesto iza [[Sigleif Johansen]] i  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]], a dan kasnije u štafeti s [[Klaus Siebert|Klausom Siebertom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio 16 puta u pojedinačnim disciplinama, a deset puta u štafeti. Od sezone [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|SK 1977/78.]] do [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|SK 1981/82.]] četiri puta je bio pobjednik Svjetskog kupa, a u [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je bio drugi sa sedam bodova razlike u odnosu na pobjednika [[Klaus Siebert]]a.

==== Pobjede ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:75%&quot;&quot;
|-
! Sezona
! Datum
! Mjesto
! Disciplina
! Takmičenje
|-
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]''' &lt;br /&gt; 3 pobjede &lt;br /&gt; (1 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 22. februar 1978. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 4. mart 1978. ||{{flagicon|AUT}} [[Hochfilzen]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| 27. mart 1978. ||{{flagicon|URS|1955}} [[Murmansk]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;1&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]''' &lt;br /&gt; 1 pobjeda &lt;br /&gt; (1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 31. januar 1979. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]''' &lt;br /&gt; 5 pobjeda &lt;br /&gt; (1 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 4 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 19. januar 1980. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 26. januar 1980. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 19. februar 1980. ||{{flagicon|USA}} [[Lake Placid]]||10&amp;nbsp;km||[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama]]
|-
| 22. mart 1980 ||{{flagicon|SWE}} [[Hedenäset]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 27. mart 1980. ||{{flagicon|URS|1955}} [[Murmansk]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]]''' &lt;br /&gt; 2 pobjede &lt;br /&gt; (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 31. januar 1981 ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 14. februar 1981. ||{{flagicon|FIN}} [[Lahti]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]''' &lt;br /&gt; 4 pobjede &lt;br /&gt; (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 16. januar 1982. ||{{flagicon|SUI}} [[Egg am Etzel]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 23. januar 1982. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 28. januar 1982. ||{{flagicon|FRG}} [[Ruhpolding]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 10. februar 1982. ||{{flagicon|URS}} [[Minsk]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]]''' &lt;br /&gt; 2 pobjede &lt;br /&gt; (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}) || 9. februar 1983. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 24. februar 1983. ||{{flagicon|ITA}} [[Antholz]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1984. Od 1998-2010. bio je trener njemačke biatlonske reprezentacije, od 2010-2018 bio je član Tehničke komisije [[Međunarodni biatlonski savez|Međunarodnog biatlonskog saveza]]. Nakon [[Izbori u Njemačkoj 2021.|skupštinskih izbora]] u Njemačkoj, izabran je za predstavnika u [[Bundestag]]u.

== Nagrade ==
* [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]]
* [[Zvijezda prijateljstva među narodima|Srebrna zvijezda prijateljstva među narodima]]

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3257}}
{{commonscat}}

{{Redoslijed
| prethodnik          = [[Jan Hoffmann]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1980}}
| gl_članak_funkcija  = [[Spisak nosilaca zastave Istočne Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Istočne Njemačke]]: &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1984}}
| nasljednik          = [[Frank-Peter Roetsch]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1988}}
}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-10 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}

{{DEFAULTSORT:Ullrich, Frank}}
[[Kategorija:Rođeni 1958.]]
[[Kategorija:Biografije, Brotterode-Trusetal]]
[[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Njemački političari]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Nosioci Otadžbinskog srebrnog ordena za zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Srebne zvijezde prijateljsva među narodima]]</text>
      <sha1>8uvobyvbmdpiyc4en1snj5a3u94lwqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klaus Siebert</title>
    <ns>0</ns>
    <id>513380</id>
    <revision>
      <id>3671299</id>
      <parentid>3665003</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:20:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11942" sha1="9l24vsn0gidiqve7f12nzpbum9r5mjd" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Klaus Siebert
| slika              = Bundesarchiv Bild 183-T0217-0016, Klaus Siebert, Frank Ullrich.jpg
| opis_slike         = Klaus Siebert 1978.
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Istočna Njemačka}} &lt;br&gt; {{ZID|Njemačka}}
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1955|04|29}}
| mjesto_rođenja     = [[Schlettau]] 
| država_rođenja     = [[Istočna Njemačka]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|2016|04|24|1955|04|29}}
| mjesto_smrti       = [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]]
| država_smrti       = [[Njemačka]]
| zanimanje          = bitlonac, trener
| godine_aktivnosti  = 
| visina             = 
| težina             = 
| supružnik          = 
| veb-sajt           = 
| sport              = 
| klub               = SG Dynamo Zinnwald
| trener             = 
| skije              = 
| puška              = 
| status             = neaktivan
| kraj_karijere      = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''6'''
| zlato_SP         = 3
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''8'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]])
| pobjede_SK_štafeta  = 5
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''2''' – sprint 
* '''6''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 1 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 3 | 3 | 0
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 26. 10. 2024.
}}
'''Klaus Siebert''' ([[Schlettau]], 29. april 1955 – [[Altenberg (Erzgebirge)|Altenberg]], 26. april 2016) bio je [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac, trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|15]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|4]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|2]]
|}
Siebert je samo jednom nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu srebrnu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Frank Ullrich|Frankom Ullrich]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]] osvojio je srebrnu medalju iza sovjetske štafeta u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je četvrto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s dva promašaja i zaostatkom od 1:22.1&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. 
 
=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 20 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|3]] 
| 
|  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|4]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|24]]
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|12]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|3]]
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|7]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|3]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|1]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|17]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|1]] 
|} 
Klaus Siebert je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je tri zlatne i tri bronzane medalju. Prvu bronzanu medalju osvojio je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] s dva promašaja i zaostatkom od  59.7&amp;nbsp;s iza pobjednika sovjetskog biatlonca [[Nikolaj Kruglov|Nikolaja Kruglova]], koji je utrku završio s jednim promašajem. Drugu bronzanu medalju je osvojio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Geyer|Manfredom Geyerom]], [[Frank Ullrich]]om i [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], kada su s 2:41.7&amp;nbsp;min zaostatka bili sporiji od sovjetske štafete u sastavu: [[Aleksandar Tihonov]], [[Aleksandar Jelizarov]], [[Aleksandar Ušakov]] i [[Nikolaj Kruglov]], te drugoplasirane finske štafete u sastavu: [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]], [[Simo Halonen]] i [[Heikki Ikola]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] osvojio je treću bronzanu u utrci [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|na 10&amp;nbsp;km]] bez promašaja i zaostatkom od 45.4&amp;nbsp;s iza pobjednika [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja;  a dan kasnije u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]], [[Frank Ullrich]]om i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je prvu zlatnu medalju s 2:40.9&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Sigleif Johansen]], [[Roar Nilsen]] i [[Tor Svendsberget]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|narednom prvenstvu]], osvojio je dvije zlatne: u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|utrci na 20&amp;nbsp;km]] s jednim promašajem i prednošću od 1:42.0&amp;nbsp;s iza drugoplasiranog sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], koji je utrku završio s dva promašaja; i u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|štafeti]] u istom sastavu kao na SP 1978. s 1:38.2&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na finsku štafetu u sastavu: [[Simo Halonen]], [[Erkki Antila]], [[Raimo Seppänen]] i [[Heikki Ikola]].

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
|-
| 2||1||2
|}
{{clear}}

Prvi nastup Sieberta u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 13. januara 1978. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je pobjedio ispred  [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]] i [[Andreas Schweiger|Andreasa Schweigera]]
, a dan kasnije u štafeti s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Manfred Beer|Manfredom Beerom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschom]], su pobijedili ispred norveške štafete u sastavu: [[Odd Lirhus]], [[Terje Krokstad]], [[Svein Engen]] i [[Sigleif Johansen]]. Ukupno je pobijedio osam puta u pojedinačnim disciplinama, a pet puta u štafeti. U sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|SK 1978/79.]] je pobijedio u ukupnom plasmanu.

==== Pobjede ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:75%&quot;&quot;
|-
! Sezona
! Datum
! Mjesto
! Disciplina
! Takmičenje
|-
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]''' &lt;br /&gt; 3 pobjede &lt;br /&gt; (2 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}, 1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 13. januar 1978. ||{{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 24. februar 1978. ||{{ZD|ITA}} [[Antholz]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| 1. april 1978. ||{{ZD|FIN}} [[Sodankylä]]||20&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79.]]''' &lt;br /&gt; 2 pobjede &lt;br /&gt; (1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}); 1 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 28. januar 1979. ||{{ZD|Z NJE}} [[Ruhpolding]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| 20. mart 1980: ||{{flagicon|SWE}} [[Hedenäset]]||20&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]''' &lt;br /&gt; 3 pobjede &lt;br /&gt; (3 {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} || 19. januar 1980. ||{{ZD|FRG}} [[Ruhpolding]]||20&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 24. januar 1980. ||{{ZD|ITA}} [[Antholz]]||20&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 20. mart 1980 ||{{ZD|SWE}} [[Hedenäset]]||20&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|}

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1983.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
{{refspisak}}

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|385}}
{{commonscat}}

{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}

{{DEFAULTSORT:Siebert, Klaus}}
[[Kategorija:Rođeni 1955.]]
[[Kategorija:Umrli 2016.]]
[[Kategorija:Biografije, Schlettau]]
[[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]</text>
      <sha1>9l24vsn0gidiqve7f12nzpbum9r5mjd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank-Peter Roetsch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>513408</id>
    <revision>
      <id>3671342</id>
      <parentid>3664999</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:54:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjski linkovi */</comment>
      <origin>3671342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16803" sha1="oq1rhim1lsu6xnkhxka9kf3k8qqb433" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Frank-Peter Roetsch
| slika              = Bundesarchiv Bild 183-1987-0306-033, Frank-Peter Roetsch.jpg
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Istočna Njemačka}} &lt;br&gt; {{ZID|Njemačka}}{{Njemačka I/Z}}
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1964|04|19}}
| mjesto_rođenja     = [[Güstrow]] 
| država_rođenja     = [[Istočna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = bitlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 175
| težina        = 70
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = SG Dynamo Zinnwald
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1992.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|1992.]])
| medalje_OI       = '''3'''
| zlato_OI         = 2
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''6''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|1989]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|1991.]])
| medalje_SP       = '''10'''
| zlato_SP         = 5
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]]
| pobjede_SK      = '''10'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84]], [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85]], [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87]].)
| pobjede_SK_štafeta  = 6
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''8''' – sprint 
* '''2''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaZlato|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989.|SP 1989.]]|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 2 | 1 | 0 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 5 | 5 | 0
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        = &lt;!-- [[Datoteka:Patriotic_Order_of_Merit_GDR_ribbon_bar_silver.png|20px]] [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]]&lt;br&gt;
[[Datoteka:GDR_Star_of_Friendship_of_Nations_-_Silver_BAR.png|20px]] [[Srebna zvijezda prijateljstva među narodima]] --&gt;
| fusnote       = 
| aktualizirano = 27. 10. 2024.
}}

''' Frank-Peter Roetsch''' rođen 19. aprila 1964. u [[Güstrow]]u u [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i petostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. Trostruki je [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|osvajač]] [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|2]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|7]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|4]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|1]]  
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|5]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1992}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 20 km|53]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992 – 10 km|9]]   
| 
|}
Roetsch je tri puta nastupio na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]],  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1992.|ZOI 1992.]] Osvojio je dvije zlatne i jednu srebrnu medalju. Srebrnu medalju je osvojio na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|utrci na 20 km]] s tri promašaja i zaostatkom od 1:28.7&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Zapadna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|zapadnonjemačkog]] biatlonca [[Peter Angerer|Petera Angerera]], koji je utrku završio s dva promašaja. Na ZOI 1988. osvojio je dvije zlatne medalje: prvu u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|utrci na 20 km]] s tri promašaja i prednošću od 21.3&amp;nbsp;s ispred [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetskog]] biatlonca [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], koji je utrku završio s dva promašaja; a drugu tri dana kasnije u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|utrci na 10 km]] s jednim promašajem i prednošću od 15.6&amp;nbsp;s ispred [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|sovjetskog]] biatlonca [[Valerij Medvedcev|Valerija Medvedceva]], koji je utrku završio bez promašaja. Na ZOI 1984. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeti]], ostvario je najbolji plasman s [[Holger Wick|Holgerom Wickom]], [[Matthias Jacob|Matthiasom Jacob]] i [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], osvajanjem četvrtog mjesta sa zaostatkom od 1:13.0&amp;nbsp;min iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|sovjetske]] štafete u sastavu:  [[Dmitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]] i [[Sergej Buljigin]].

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|2]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|4]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|2]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|1]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|23]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|1]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1989}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 20 km|8]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – 10 km|5]] 
| 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1989 – štafeta (muškarci)|1]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1991}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – 20 km|7]] 
|
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991 – ekipno (muškarci)|4]]  
|  
|} 
Frank-Peter Roetsch je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1991.|SP 1991.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je pet zlatnih i pet srebrnih medalja. &lt;!-- Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeti]] s [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]], [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]] i [[Eberhard Rösch|Eberhardom Röschem]] osvojio je prvu zlatnu medalju s 2:12.2&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na zapadnonjemačku štafetu u sastavu: [[Franz Bernreiter]], [[Andreas Schweiger]], [[Peter Angerer]] i [[Fritz Fischer]]; a drugu na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|narednom prvenstvu]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|štafeti]] s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]] i [[Bernd Hellmich|Berndom Hellmichom]] s 1:07.8&amp;nbsp;min prednošću u odnosu na norvešku štafetu u sastavu: [[Eirik Kvalfoss]], [[Kjell Søbak]], [[Rolf Storsveen]] i [[Odd Lirhus]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]  U [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|štafeti]] s [[Frank Ullrich|Frankom Ullrichom]], [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peterom Roetschom]] i [[Mathias Jung|Mathiasom Jungom]] osvojio je prvu srebrnu medalju s 1:16.2&amp;nbsp;min zaostatka u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Sergej Buljigin]], [[Algimantas Šalna]], [[Jurij Kaškarov]] i [[Pjotr Miloradov]]. Dvije godine kasnije na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]] u  ponovo je osvojio srebrnu medalju u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta (muškarci)|štafeta]] s [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]], [[Ralf Göthel|Ralfom Göthelom]] i [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peter Roetsch]] s 1:44.8&amp;nbsp;min zaostatka u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Jurij Kaškarov]], [[Algimantas Šalna]], [[Andrej Zenkov]] i [[Sergej Buljigin]], a uspjeh je ponovio na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|SP 1986.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta (muškarci)|štafeta]] s [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]], [[Jürgen Wirth|Jürgenom Wirthom]] i [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peter Roetsch]] s 39.1&amp;nbsp;s zaostatka u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Dimitrij Vasiljev (biatlonac)|Dimitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Valerij Medvedcev]] i [[Sergej Buljigin]]. Na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] osvojio je jedinu medalju u pojedinačnium utrkama, kada je u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]] osvojio srebrnu medalju s dva promašaja i zaostatkom od 49.2&amp;nbsp;s bio sporiji od pobjednika [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Petera Roetscha]]. Na istom je prvenstvu [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta (muškarci)|štafeta]] s [[André Sehmisch|Andréom Sehmischom]], [[Jürgen Wirth|Jürgenom Wirthom]] i [[Frank-Peter Roetsch|Frank-Peter Roetsch]] osvojio zlatnu medalju, s 2:09.8&amp;nbsp;s predonsti u odnosu na sovjetsku štafetu u sastavu: [[Dimitrij Vasiljev (biatlonac)|Dimitrij Vasiljev]], [[Jurij Kaškarov]], [[Aleksandar Popov (biatlonac)|Aleksandar Popov]] i [[Valerij Medvedcev]]. --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;10&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1988/1989.|1988/89.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1989/1990.|1989/90.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1990/1991.|1990/91.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1991/1992.|1991/92.]]
|-
|4||1||1||12||1||8||7|| || 
|}
{{clear}}
Prvi nastup Roetscha u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 18. januara 1980. u utrci na 20&amp;nbsp;km, kada je osvojio treće mjesto iza [[Klaus Siebert|Klausa Sieberta]] i [[Eberhard Rösch|Eberharda Röscha]]. Ukupno je pobijedio pet puta u pojedinačnim disciplinama, a osam puta u štafeti. 
 --&gt;
==== Pobjede ====
 &lt;!-- {| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; font-size:75%&quot;&quot;
|-
! Sezona
! Datum
! Mjesto
! Disciplina
! Takmičenje
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]]''' &lt;br /&gt; 2 pobjede &lt;br /&gt; (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 30. januar 1982. ||{{flagicon| Z NJE}} [[Ruhpolding]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 6. nmart 1982. ||{{flagicon|FIN}} [[Lahti]]||10&amp;nbsp;km||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]]''' &lt;br /&gt; 2 pobjede &lt;br /&gt; (2 {{Tooltip|Spr.|Sprint}}) || 1. februar 1986. ||{{flagicon|I NJE}} [[ Oberhof]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|-
| 15. mart 1986. ||{{flagicon|ŠVE}} [[Boden]]||10&amp;nbsp;km ||[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot;| '''[[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]]''' &lt;br /&gt; 1 pobjeda &lt;br /&gt; {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}}) || 12. mart 198. ||{{flagicon|NOR}} [[Lillehammer]]||20&amp;nbsp;km ||[[Svjetski kup u biatlonu]]
|} --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1992.

== Nagrade ==
&lt;!-- * [[Otadžbinski srebrni orden za zasluge]]
* [[Zvijezda prijateljstva među narodima|Srebrna zvijezda prijateljstva među narodima]] --&gt;

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|377}}
{{commonscat}}

{{Redoslijed
| prethodnik          = [[Frank Ullrich]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1984}}
| gl_članak_funkcija  = [[Spisak nosilaca zastave Istočne Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Istočne Njemačke]]: &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1988}}
| nasljednik          = 
}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-10 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-20 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-10 km}}
{{Svjetski prvaci u biatlonu-štafeta 4 × 7,5 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Roetsch, Frank-Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1964.]]
[[Kategorija:Biografije, Güstrow]]
[[Kategorija:Istočnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Istočnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Njemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Istočna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Njemački biatlonski treneri]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u biatlonu]]
[[Kategorija:Njemački biatlonci]]
&lt;!-- [[Kategorija:Nosioci Otadžbinskog srebrnog ordena za zasluge]]
[[Kategorija:Nosioci Srebne zvijezde prijateljsva među narodima]] --&gt;</text>
      <sha1>oq1rhim1lsu6xnkhxka9kf3k8qqb433</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hans Estner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515032</id>
    <revision>
      <id>3671297</id>
      <parentid>3670803</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:14:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6917" sha1="b4wzmv53kgjigoiz0g25xiv3tzynr6m" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Hans Estner
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|04|07}}
| mjesto_rođenja     = [[Tegernsee]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''3''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = 
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 1. 12. 2024.
}}

''' Hans Estner''' rođen 7. aprila 1951. u [[Tegernsee]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/es/hans-estner-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418094535/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/es/hans-estner-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |accessdate=23. 5. 2012|title=Hans Estner
|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Estner je nastupio samo na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerdom Winklerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupio.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|7]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|4]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|33]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|27]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|26]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Hans Estner je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:45.10&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], te osvojio četvrto mjesto.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Estnera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]]		
osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupao.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3244}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Estner, Hans}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Tegernsee]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>b4wzmv53kgjigoiz0g25xiv3tzynr6m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671298</id>
      <parentid>3671297</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:17:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6917" sha1="6tagpz98r8kybaal50jm0ws5w1v2ole" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Hans Estner
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|04|07}}
| mjesto_rođenja     = [[Tegernsee]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''4''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = 
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 1. 12. 2024.
}}

''' Hans Estner''' rođen 7. aprila 1951. u [[Tegernsee]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite web|url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/es/hans-estner-1.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20200418094535/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/es/hans-estner-1.html |url-status=dead |archive-date=18. 4. 2020 |accessdate=23. 5. 2012|title=Hans Estner
|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Estner je nastupio samo na jednim [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerdom Winklerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupio.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|7]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 20 km|18]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|4]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|32]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|33]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|27]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|26]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Hans Estner je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio četiri puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:45.10&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], te osvojio četvrto mjesto.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Estnera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]]		
osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupao.

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3244}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Estner, Hans}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Tegernsee]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>6tagpz98r8kybaal50jm0ws5w1v2ole</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edhem Čamo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515048</id>
    <revision>
      <id>3671175</id>
      <parentid>3671146</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:42:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3382" sha1="g5egkdgqqx8wpu94d1pv4m2u2118toq" xml:space="preserve">{{Infokutija osoba
| ime                = Edhem Čamo
| slika              = 
| alt_slike          = 
| opis               = 
| ime_pri_rođenju    = 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja|1909|12|30}}
| mjesto_rođenja     = [[Trebinje]], [[Austro-Ugarska]]
| datum_smrti        = {{Datum smrti i godine|1996|11|25|1909|12|30}}
| mjesto_smrti       = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| nacionalnost       = 
| druga_imena        = 
| zanimanje          = [[Veterinar]] i [[akademik]]
| godine_aktivnosti  = 
| poznat_po          = 
| značajna_djela     = 
}}
'''Čamo Edhem''' (30. decembar 1909 – 25. novembar 1996) bio je  [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[veterinar]] i učitelj, te predsjednik [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANU BiH]].

== Biografija ==
Rođen je 30. decembra 1909. u Trebinju gdje je završio prvih šest godina gimnazije, a maturirao u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Potom se upisao na [[Veterinarski fakultet u Zagrebu|Veterinarski fakultet]] [[Univerzitet u Zagrebu|Univerziteta u Zagrebu]], gdje je diplomirao 1938. Na istom fakultetu stekao zvanje doktora veterinarske medicine 1948. Nakon studija radio je u [[Derventa|Derventi]], [[Glamoč|Glamoču]], [[Gradačac|Gradačcu]] i [[Foča (Republika Srpska)|Foči]].

U decembru 1941, nekoliko mjeseci nakon njemačke [[Aprilski rat|invazije na Jugoslaviju]], pridružio se [[Partizani|partizanima]]. Tokom rata bio je član Oblasnog antifašističkog odbora narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine. Nakon rata je dobio mjesto povjerenika u Zemaljskom komitetu u Tuzli i zamjenika ministra poljoprivrede. Godine 1950. postao je vanredni (od 1957. redovni) profesor nedavno osnovanog [[Veterinarski fakultet u Sarajevu|Veterinarskog fakulteta]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i ujedno prvi dekan ovog fakulteta. 

Vodio je Zavod za zoohigijenu, osnovan u okviru fakulteta 1951. Također je dva puta biran za rektora univerziteta (1956–1960), kao i za predsjednika Savjeta Univerziteta. Bio je predsjednik [[Društvo Bosne i Hercegovine za borbu protiv raka|Društva Bosne i Hercegovine za borbu protiv raka]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Spomenica ANUBiH 1951–2011|publisher=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|year=2011|location=Sarajevo|pages=107–108}}&lt;/ref&gt;

Čamo je član ''Učenog društva Bosne i Hercegovine'' od 1961. Nakon transformacije društva 1966. u [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], postao je potpredsjednik (1968–1971) ANUBiH, a potom i njen predsjednik (1971–1977). Kasnije je primljen u [[Akademija nauka i umjetnosti Slovenije|Akademiju nauka i umjetnosti Slovenije]] (dopisni član od 13. marta 1972.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sazu.si/clani/edhem-camo|title=Edhem Čamo|website=www.sazu.si|access-date=2024-12-04}}&lt;/ref&gt;), [[Akademija nauka i umjetnosti Hrvatske]] i [[Akademija nauka i umjetnosti Makedonije|Akademiju nauka i umjetnosti Makedonije]].

== Reference ==
{{Refspisak}}

{{Članovi ANU BiH}}

{{DEFAULTSORT:Čamo, Edhem}}
[[Kategorija:Rođeni 1909.]]
[[Kategorija:Umrli 1996.]]
[[Kategorija:Biografije, Trebinje]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Dekani Veterinarskog fakulteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Rektori Univerziteta u Sarajevu]]
[[Kategorija:Predsjednici ANUBiH]]</text>
      <sha1>g5egkdgqqx8wpu94d1pv4m2u2118toq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Članovi ANU BiH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>515052</id>
    <revision>
      <id>3671169</id>
      <parentid>3671137</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:41:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9255" sha1="gfcjk8onzuyv3tyq4ycq7d8r166d50h" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
|naslov      = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|autocollapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Predsjednici
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko S. Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vlado Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Srećko Matko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Usčuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emelyanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Gjorgji Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič–Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Heidegger Wolf]]
* [[Jakac Božidar]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandr E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gfcjk8onzuyv3tyq4ycq7d8r166d50h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671171</id>
      <parentid>3671169</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:42:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Šablon:Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] na [[Šablon:Članovi ANU BiH]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3671169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9255" sha1="gfcjk8onzuyv3tyq4ycq7d8r166d50h" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
|naslov      = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|autocollapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = Predsjednici
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko S. Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vlado Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Srećko Matko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Usčuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emelyanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Gjorgji Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič–Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Heidegger Wolf]]
* [[Jakac Božidar]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandr E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gfcjk8onzuyv3tyq4ycq7d8r166d50h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671180</id>
      <parentid>3671171</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:44:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9275" sha1="pfvjs6hxo4qzt8w6qiy718euylds92i" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
|naslov      = [[Spisak akademika ANUBiH|Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|autocollapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici]]
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko S. Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vlado Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Srećko Matko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Usčuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emelyanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Gjorgji Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič–Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Heidegger Wolf]]
* [[Jakac Božidar]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandr E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>pfvjs6hxo4qzt8w6qiy718euylds92i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671203</id>
      <parentid>3671180</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T14:52:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9271" sha1="9my3khozbj2p2rsygqibcpfcw3z5pec" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
|naslov      = [[Spisak akademika ANUBiH|Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|collapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici]]
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko S. Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vlado Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Srećko Matko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Usčuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emelyanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Gjorgji Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič–Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Heidegger Wolf]]
* [[Jakac Božidar]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandr E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9my3khozbj2p2rsygqibcpfcw3z5pec</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671292</id>
      <parentid>3671203</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:17:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9272" sha1="3irfyi3cd1yo3ix21k8rqpolj41r0gn" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
|naslov      = [[Spisak akademika ANUBiH|Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|collapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici]]
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko S. Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vlado Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Srećko Matko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Uščuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emelyanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Gjorgji Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič–Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Heidegger Wolf]]
* [[Jakac Božidar]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandr E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3irfyi3cd1yo3ix21k8rqpolj41r0gn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671294</id>
      <parentid>3671292</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T15:38:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Ime mora biti kao ime ŝablona</comment>
      <origin>3671294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9231" sha1="azedkl5fk9gnw9ejxir3wg2s7w8p7l3" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Članovi ANU BiH
|naslov      = [[Spisak akademika ANUBiH|Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|collapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici]]
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko S. Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vlado Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Srećko Matko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Uščuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emelyanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Gjorgji Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič–Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Heidegger Wolf]]
* [[Jakac Božidar]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandr E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>azedkl5fk9gnw9ejxir3wg2s7w8p7l3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671359</id>
      <parentid>3671294</parentid>
      <timestamp>2024-12-06T08:31:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9227" sha1="ln6jl45ak1qqciy35n6y5lepvud6mg9" xml:space="preserve">{{Navkutija
|ime         = Članovi ANU BiH
|naslov      = [[Spisak akademika ANUBiH|Članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]
|slika       = [[Datoteka:ANUBIH .png|60px]]
|state = {{{state|collapse}}}
|podaciklasa = hlist

|grupa1 = [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine#Predsjednici|Predsjednici]]
|podaci1  = 
* [[Vaso Butozan]] (1966–1968)
* [[Branislav Đurđev]] (1968–1971)
* [[Edhem Čamo]] (1971–1977)
* [[Alojz Benac]] (1977–1981)
* [[Svetozar Zimonjić]] (1981–1990)
* [[Seid Huković]] (1990–1999)
* [[Božidar Matić]] (1999–2014)
* [[Miloš Trifković]] (2014–2020)
* [[Muris Čičić]] (2020–danas)

|grupa2 = Članovi
|podaci2  = {{Navbox|child
   | evenodd = swap
   | group1 = Društvene nauke
   | list1 =
* [[Ivan Cvitković]]
* [[Fikret Čaušević]]
* [[Muris Čičić]]
* [[Nerzuk Ćurak]]
* [[Munib Karavdić]]
* [[Ivan Koprić]]
* [[Siniša Malešević]]
* [[Marko Palekčić]] 
* [[Adila Pašalić-Kreso]]
* [[Mirko Pejanović]]
* [[Dražen Prelec]]
* [[Miodrag Simović]]
* [[Joseph Straus]]
* [[Edin Šarčević]]
* [[Miloš Trifković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Anto Babić]]
* [[Henrik Barić]] 
* [[Alojz Benac]]
* [[Borivoj Čović]]
* [[Hamdija Ćemerlić]]
* [[Branislav Đurđev]]
* [[Milenko Filipović]] 
* [[Nedim Filipović]] 
* [[Ivan Focht]]
* [[Hasan Hadžiomerović]]
* [[Vladimir Jokanović]]
* [[Mustafa Kamarić]]
* [[Hamdija Kapidžić]]
* [[Hamdija Kreševljaković]] 
* [[Slavica Krneta]]
* [[Slavo Kukić]]
* [[Stjepan Lovrenović]]
* [[Petar Mandić]]
* [[Bogdan Milanković]]
* [[Salko Nazečić]] 
* [[Meša Selimović]]
* [[Dimitrije Sergejevski]]
* [[Vojislav Spaić]]
* [[Avdo Sućeska]]
* [[Marko Šunjić]]
* [[Boris Tihi]]
* [[Rade Uhlik]]
* [[Milan Vasić]]
* [[Jovan Vuković]]
}}

   | group2 = Humanističke nauke
   | list2 =
* [[Mile Babić]]
* [[Ekrem Čaušević]]
* [[Branko Despot]]
* [[Robert Donia]]
* [[Esad Duraković]]
* [[Mato Srećko Džaja]]
* [[Ivo Goldstein]]
* [[Blagoje Govedarica]]
* [[Rešid Hafizović]]
* [[Svend Hansen]]
* [[Husnija Kamberović]]
* [[Marina Katnić-Bakaršić]]
* [[Vera Kržišnik-Bukić]]
* [[Svein Mønnesland]]
* [[Mohamed Mufak Alarnaut]]
* [[Asim Mujkić]]
* [[Žarko Paić]]
* [[Ivo Pranjković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Muhamed Filipović]]
* [[Senahid Halilović]]
* [[Serafin Hrkać]]
* [[Dževad Juzbašić]]
* [[Hanifa Kapidžić Osmanagić]]
* [[Muhamed Karamehmedović]]
* [[Nikola Kovač]]
* [[Tvrtko Kulenović]]
* [[Zdenko Lešić]]
* [[Dubravko Lovrenović]]
* [[Vladimir Premec]]
* [[Enver Redžić]]
* [[Abdulah Šarčević]]
* [[Arif Tanović]]
}}

   | group3 = Medicinske nauke
   | list3 =
* [[Kenan Arnautović]]
* [[Filip Čulo]]
* [[Adnan Čustović]]
* [[Muhidin Hamamdžić]]
* [[Mirsada Hukić]]
* [[Miro Jakovljević]]
* [[Asim Kurjak]]
* [[Lidija Lincender-Cvijetić]]
* [[Alemka Markotić]]
* [[Senka Mesihović-Dinarević]]
* [[Ljerka Ostojić]]
* [[Gordan Srkalović]]
* [[Husref Tahirović]]
* [[Mihra Taljanović]]
* [[Semir Vranić]]
* [[Enver Zerem]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Ibro Brkić]]
* [[Sead Brkić]]
* [[Vaso Butozan]]
* [[Marko Ciglar]]
* [[Edhem Čamo]]
* [[Vladimir Čavka]]
* [[Jakob Gaon]]
* [[Ernest Grin]]
* [[Jela Grujić-Vasić]]
* [[Hajrudin Hadžiselimović]]
* [[Seid Huković]]
* [[Risto Jeremić]]
* [[Josip Ježić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Faruk Konjhodžić]]
* [[Milivoje Kostić]]
* [[Blagoje Kovačević]]
* [[Slobodan Loga]]
* [[Radivoj Milin]]
* [[Aleksandar Nikulin]]
* [[Ladislav Ožegović]]
* [[Vladimir  Pšorn]]
* [[Džemal Rezaković]]
* [[Jakov Rukavina]]
* [[Ešref Sarajlić]]
* [[Milivoje Sarvan]]
* [[Hišam Serdarević]]
* [[Dragomir Stanković]]
* [[Pavao Stern]]
* [[Srećko Šimić]]
* [[Berislav Topić]]
* [[Nedo Zec]]
* [[Grujica Žarković]]
}}

   | group4 = Prirodne i&lt;br /&gt;matematičke nauke
   | list4 =
* [[Dalibor Ballian]]
* [[Ferdo Bašić]]
* [[Wilhelm Becker]]
* [[Vladimir Beus]]
* [[Hamid Čustović]]
* [[Dragan Damjanović]]
* [[Mirna Džamonja]]
* [[Svjetlana Fajfer]]
* [[Rifat Hadžiselimović]]
* [[Hazim Hrvatović]]
* [[Emira Kahrović]]
* [[Gordan Karaman]]
* [[Mustafa Kulenović]]
* [[Dejan Milošević]]
* [[Sonja Šiljak–Yakovlev]]
* [[Mladen Trkovnik]]
* [[Mirjana Vuković]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Mahmut Bajraktarević]] 
* [[Ljubomir Berberović]]
* [[Milivoje Ćirić]]
* [[Miralem Džinić]]
* [[Avdo Hadžibeganović]]
* [[Krunoslav Ljolje]]
* [[Dušan Maksimović]]
* [[Branislav Martić]]
* [[Zdravko Pujić]]
* [[Sulejman Redžić]]
* [[Taib Šarić]]
* [[Fabijan Trubelja]]
* [[Midhat Uščuplić]]
* [[Fikret Vajzović]]
* [[Mihovil Vlahinić]]
* [[Tihomir Vuković]]
}}
   | group5 = Tehničke nauke
   | list5 =
* [[Elvis Ahmetović]]
* [[Momir Đurović]]
* [[Ejup Ganić]]
* [[Kemal Hanjalić]]
* [[Namik Hrle]]
* [[Adnan Ibrahimbegović]]
* [[Mehmed Kantardžić]]
* [[Isak Karabegović]]
* [[Ahmed Kovačević]]
* [[Zijo Pašić]]
* [[Branislava Peruničić]]
* [[Izet Smajević]]
* [[Asif Šabanović]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Josip Bać]]
* [[Dragomir Ćosić]]
* [[Mladen Deželić]]
* [[Vlatko Doleček]]
* [[Jahiel Finci]]
* [[Pavle Fukarek]]
* [[Teodor Gregorič]]
* [[Julije Hahamović]]
* [[Živorad Janković]]
* [[Radoslav Jovanović]]
* [[Muhamed Kadić]]
* [[Kemal Kapetanović]]
* [[Dušan Krsmanović]]
* [[Alija Lekić]]
* [[Dragomir Malić]]
* [[Enver Mandžić]]
* [[Manojlo Maravić]]
* [[Tihomil Marković]]
* [[Božidar Matić]]
* [[Stjepan Mikulec]]
* [[Svetislav Milić]]
* [[Juraj Neidhardt]]
* [[Mehmed Ramović]]
* [[Husref Redžić]]
* [[Muhamed Riđanović]]
* [[Dževad Sarač]]
* [[Ivan Soklić]]
* [[Tonko Šoljan]]
* [[Aleksander Trumić]]
* [[Branislav Verbič]]
* [[Nikola Zdanovski]]
* [[Svetozar Zimonjić]]
}}

   | group6 = Umjetnost
   | list6 =
* [[Branko Bačanović]]
* [[Slobodan Blagojević]]
* [[Braco Dimitrijević]]
* [[Bayram Gazanfer]]
* [[Veselko Koroman]]
* [[Radivoje Mandić]]
* [[Marko Mušič]]
* [[Boris A. Novak]]
* [[Renzo Piano]]
* [[Ingo Schulze]]
* [[Mile Stojić]]
* [[Zlatko Ugljen]]
* [[Petar Perica Vidić]]
* [[Amir Vuk Zec]]
* [[Safet Zec]]

{{Navbox|child
   | group1 = Umrli
   | list1 =
* [[Midhat Begić]]
* [[Vojo Dimitrijević]]
* [[Dušan Đurović]]
* [[Ahmet Hromadžić]]
* [[Hamza Humo]]
* [[Nedžad Ibrišimović]]
* [[Dževad Karahasan]]
* [[Ilija Kecmanović]]
* [[Vojin Komadina]]
* [[Boško Kućanski]]
* [[Slavko Leovac]]
* [[Josip Lešić]]
* [[Vlado Milošević]]
* [[Bekir  Misirlić]]
* [[Ismet Mujezinović]]
* [[Mladen Oljača]]
* [[Affan Ramić]]
* [[Teodor Romanić]]
* [[Izet Sarajlić]]
* [[Abdulah Sidran]]
* [[Ćamil Sijarić]]
* [[Derviš Sušić]]
* [[Midhat Šamić]]
* [[Ivo Šeremet]]
* [[Ivan Štraus]]
* [[Mica Todorović]]
}}

   | group7 = Ostali preminuli članovi
   | list7 =
* [[Naim Afgan]]
* [[Libero Ajello]]
* [[Mihajlo Apostolski]]
* [[Antun Augustinčić]]
* [[Branko Bajčetić]]
* [[Mehmed Begović]]
* [[Stane Bernik]]
* [[France Bezlaj]]
* [[Đorđe Bošković]]
* [[Dalibor Brozović]]
* [[Milan Budimir]]
* [[Jagoda Buić]]
* [[Vaso Čubrilović]]
* [[Sima Ćirković]]
* [[Branko Ćopić]]
* [[Oskar Danon]]
* [[Mihailo Dinić]]
* [[Mehmedalija Đonlagić]]
* [[Stanislav V. Emeljanov]]
* [[Eli Finci]]
* [[Georgi Filipovski]]
* [[Cvito Fisković]]
* [[Bobodžan Gafurovič-Gafurov]]
* [[Milutin Garašanin]]
* [[Velibor Gligorić]]
* [[Drago Grdenić]]
* [[Bogo Grafenauer]]
* [[Paolo Graziosi]]
* [[Branimir Gušić]]
* [[Nedeljko Gvozdenović]]
* [[Horst Haselsteiner]]
* [[Zijad Haznadar]]
* [[Gerhard Wolf Heideger]]
* [[Božidar Jakac]]
* [[Ivan Jurković]]
* [[Dušan Kanazir]]
* [[Radoslav Katičić]]
* [[Dušan Kecmanović]]
* [[Franjo Kogoj]]
* [[Blaže Koneski]]
* [[Radomir Konstantinović]]
* [[Mirko Kovač]]
* [[Desanka Kovačević-Kojić]]
* [[Mithad Kozličić]]
* [[Miroslav Krleža]]
* [[Anton Kuhelj]]
* [[Skender Kulenović]]
* [[Đuro Kurepa]]
* [[Đorđe Lazarević]]
* [[Franjo Likar]]
* [[Predrag Matvejević]]
* [[Esad Mekuli]]
* [[Janez Milčinski]]
* [[Harry Miller]]
* [[Grga Novak]]
* [[Božidar Oklješa]]
* [[Ivo Padovan]]
* [[Predrag Palavestra]]
* [[Isidor Papo]]
* [[Branko Pavićević]]
* [[Asim Peco]]
* [[Danilo Pejović]]
* [[Veselin Perić]]
* [[Mihailo Petruševski]]
* [[Haralampije Polenaković]]
* [[Vladimir Prelog]]
* [[Duje Rendić-Miočević]]
* [[Ljubiša Rakić]]
* [[Radovan Samardžić]]
* [[Pavle Savić]]
* [[Jakov Sirotković]]
* [[Boris Skert]]
* [[Vladimir E. Sokolov]]
* [[Siniša Stanković]]
* [[Zdislav Stieber]]
* [[Petar Stevanović]]
* [[Mate Suić]]
* [[Aleksandar E. Šejndlin]]
* [[Kosta Todorović]]
* [[Vadim I. Utkin]]
* [[Herman Vetters]]
* [[Josip Vidmar]]
* [[Ulf Svante von Euler]] 
* [[Radovan Vučković]]
* [[Konrad Wolf]]
* [[Branko Žeželj]]
}}

|grupa3 = Počasni članovi
|podaci3  = 
* [[Josip Broz Tito]]
* [[Ivo Andrić]]
* [[Rodoljub Čolaković]]
* [[Edvard Kardelj]]
* [[Vladimir Bakarić]]
* [[Ivan Supek]]
* [[Bogdan Bogdanović]]
* [[Adil Zulfikarpašić]]
* [[Edmond Offerman]]

}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Organizacije u Bosni i Hercegovini]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ln6jl45ak1qqciy35n6y5lepvud6mg9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine</title>
    <ns>10</ns>
    <id>515054</id>
    <redirect title="Šablon:Članovi ANU BiH" />
    <revision>
      <id>3671172</id>
      <timestamp>2024-12-05T14:42:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <comment>Panasko premjestio je stranicu [[Šablon:Predsjednici Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]] na [[Šablon:Članovi ANU BiH]]: Standardizacija</comment>
      <origin>3671172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="5finwsw4zzn15zz1yh6ka3t6fe69s32" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Članovi ANU BiH]]</text>
      <sha1>5finwsw4zzn15zz1yh6ka3t6fe69s32</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gerhard Winkler (biatlonac)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515055</id>
    <revision>
      <id>3671301</id>
      <timestamp>2024-12-05T16:22:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                = Gerhard Winkler | slika              = | opis_slike         =  | puno_ime           =  | nadimak            =  | nacionalnost       =  | država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}}  | datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}} | mjesto_rođenja     = [[Langewiese]]  | država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]] | datum_smrti        =  | mjesto_smrti       =  | država_smrti       =  | zanimanje          = bi...</comment>
      <origin>3671301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7651" sha1="bldgz9vweeeqtr6zd81p8cl90pvyft8" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac..&lt;ref name=sref&gt;{{cite Sports-Reference |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerdom Winklerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupio.
 --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:45.10&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], te osvojio četvrto mjesto. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]]		
osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupao. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3244}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>bldgz9vweeeqtr6zd81p8cl90pvyft8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671302</id>
      <parentid>3671301</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8007" sha1="6x7ykb0wo7i1e1oedjn20u81q5c1xzr" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac..&lt;ref name=sref&gt;{{cite Sports-Reference |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]]. &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|SP 1977.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:45.10&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika sovjetskog biatlonca [[Aleksandar Tihonov|Aleksandra Tihonova]], te osvojio četvrto mjesto. --&gt;

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] &lt;!-- u [[Ruhpolding]]u 15. januara 1978. u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]]		
osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. U pojedinačnim utrkama nije nastupao. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3244}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>6x7ykb0wo7i1e1oedjn20u81q5c1xzr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671303</id>
      <parentid>3671302</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:31:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8134" sha1="g2tgbpoj9ufgqco9z63p7arb73vwos4" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite Sports-Reference |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]]		
osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3244}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>g2tgbpoj9ufgqco9z63p7arb73vwos4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671307</id>
      <parentid>3671303</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3671307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8130" sha1="hejkf2usmlgb9pwc467xnff3u83m47s" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite Sports-Reference |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|3244}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>hejkf2usmlgb9pwc467xnff3u83m47s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671308</id>
      <parentid>3671307</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8116" sha1="hi36oqemzwxqwe68wl88phrhipnaeay" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1978/1979.|1978/79]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|857}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>hi36oqemzwxqwe68wl88phrhipnaeay</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671309</id>
      <parentid>3671308</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:38:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8116" sha1="4zzz479st9u5vxcrm63rgeoucntzmwe" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-

|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|857}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>4zzz479st9u5vxcrm63rgeoucntzmwe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671311</id>
      <parentid>3671309</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T16:51:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8115" sha1="h912bevhykotizbmsxuencus68y0bjt" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Gerhard Winkler
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1951|01|17}}
| mjesto_rođenja     = [[Langewiese]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1980.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''2''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|1976]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980.]])
| medalje_OI       = '''1'''
| zlato_OI         = 0
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|1975]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1976.|1976]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977.|1977]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|1978]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|1979.]])
| medalje_SP       = '''1'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]]
| pobjede_SK      = '''0'''
| plasman_SK      = '''13.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78]])
| pobjede_SK_štafeta  = 
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 1
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Gerhard Winkler''' rođen 17. januara 1951. u [[Langewiese]]nu u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.&lt;ref name=sref&gt;{{cite web |url=https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |title=Gerd Winkler |accessdate=23. 5. 2012 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121216052046/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/wi/gerd-winkler-1.html |archivedate=16. 12. 2012 |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1976}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|Biatlon]]) 
| 
| 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976 – štafeta|4]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|30]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|}
Winkler je nastupio dva puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1976.|ZOI 1976.]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]] Osvojio je jednu bronzanu medalju u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja.

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1975}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|23]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – štafeta|8]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1976}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975 – 10 km|15]] 
| 
| 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1977}}
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – 10 km|30]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1977 – štafeta|5]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1978}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 20 km|48]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|9]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1979}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 20 km|31]] 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – 10 km|25]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979 – štafeta|8]] 
|} 
Gerhard Winkler je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1975.|SP 1975.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1979.|SP 1979.]] nastupio pet puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.

=== Svjetski kup ===
Prvi nastup Winklera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1980.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|857}}
{{commonscat}}

{{DEFAULTSORT:Winkler, Gerhard}}
[[Kategorija:Rođeni 1951.]]
[[Kategorija:Biografije, Langewiese]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1976.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>h912bevhykotizbmsxuencus68y0bjt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gerd Winkler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515056</id>
    <redirect title="Gerhard Winkler (biatlonac)" />
    <revision>
      <id>3671310</id>
      <timestamp>2024-12-05T16:39:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Gerhard Winkler (biatlonac)]]</comment>
      <origin>3671310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="rzn586d2urdi3lhyunah5frf190mhwd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gerhard Winkler (biatlonac)]]</text>
      <sha1>rzn586d2urdi3lhyunah5frf190mhwd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peter Angerer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515057</id>
    <revision>
      <id>3671312</id>
      <timestamp>2024-12-05T16:59:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime                = Peter Angerer | slika              = | opis_slike         =  | puno_ime           =  | nadimak            =  | nacionalnost       =  | država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}}  | datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}} | mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]]  | država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]] | datum_smrti        =  | mjesto_smrti       =  | država_smrti       =  | zanimanje          = biatl...</comment>
      <origin>3671312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10566" sha1="0ahq4eh1s86gix5r94vkmcom1tyaqh8" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''11'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|DIS]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|DIS]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;
=== Svjetski kup ===
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt; 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1987.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>0ahq4eh1s86gix5r94vkmcom1tyaqh8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671313</id>
      <parentid>3671312</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:01:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3671313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10631" sha1="p671pdivtg0158j6ljxd52zg9a9hdf7" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''11'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt; 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1987.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>p671pdivtg0158j6ljxd52zg9a9hdf7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671314</id>
      <parentid>3671313</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:03:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetsko prvenstvo */</comment>
      <origin>3671314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10627" sha1="cv889qabexbqmpd5vze7zc2k707463r" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''11'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt; 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1987.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]</text>
      <sha1>cv889qabexbqmpd5vze7zc2k707463r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671322</id>
      <parentid>3671314</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:24:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10751" sha1="1tvnbib3zv9obxxxy3i84b4xntp17cg" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''11'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''8''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac.

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt; 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1987.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>1tvnbib3zv9obxxxy3i84b4xntp17cg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671326</id>
      <parentid>3671322</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11565" sha1="5rkt8r2w5s8rqfpcjtey6qgelacihkq" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''11'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''8''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;9&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
|-
| ||5||13||1||2|| ||2||20||4
|}
{{clear}}
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt; 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>5rkt8r2w5s8rqfpcjtey6qgelacihkq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671328</id>
      <parentid>3671326</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:32:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11565" sha1="321qsa85jw6izblguqb486e6197rp1g" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''10'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''7''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;9&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
|-
| ||5||13||1||2|| ||2||20||4
|}
{{clear}}
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt; 

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>321qsa85jw6izblguqb486e6197rp1g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671331</id>
      <parentid>3671328</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:35:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetski kup */</comment>
      <origin>3671331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11564" sha1="eslab2gpn4zqwg6e29xdckrsc0dwtpc" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''10'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''7''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje 


&lt;!-- u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Peter Angerer|Peterom Angererom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;9&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
|-
| ||5||13||1||2||3||2||20||4
|}
{{clear}}
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>eslab2gpn4zqwg6e29xdckrsc0dwtpc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671338</id>
      <parentid>3671331</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:42:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11618" sha1="hm8pmhnqjy5l9q5omlzoj6e10y11msf" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''10'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''7''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu osvojio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]], s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom (biatlonac)]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. 

&lt;!-- Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt; 

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;9&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
|-
| ||5||13||1||2||3||2||20||4
|}
{{clear}}
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>hm8pmhnqjy5l9q5omlzoj6e10y11msf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671339</id>
      <parentid>3671338</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:43:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Olimpijske igre */</comment>
      <origin>3671339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11617" sha1="mu2kseodvhc3wmum7t09dsjy866gip1" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''10'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''7''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu osvojio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] na ZOI 1980, s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. 

&lt;!-- Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;9&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
|-
| ||5||13||1||2||3||2||20||4
|}
{{clear}}
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>mu2kseodvhc3wmum7t09dsjy866gip1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671341</id>
      <parentid>3671339</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:52:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <origin>3671341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11899" sha1="ry39m5rbzqv62kgtma1pdxx6je692gi" xml:space="preserve">{{Infokutija biatlonac
| ime                = Peter Angerer
| slika              =
| opis_slike         = 
| puno_ime           = 
| nadimak            = 
| nacionalnost       = 
| država             = {{ZID|Zapadna Njemačka}} 
| datum_rođenja      = {{Datum rođenja i godine|1959|07|14}}
| mjesto_rođenja     = [[Siegsdorf]] 
| država_rođenja     = [[Zapadna Njemačka]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| država_smrti       = 
| zanimanje          = biatlonac
| godine_aktivnosti  = 
| visina        = 
| težina        = 
| supružnik     = 
| veb-sajt      = 
| sport         = 
| klub          = 
| trener        = 
| skije         = 
| puška         = 
| status        = neaktivan
| kraj_karijere    = 1988.
&lt;!-- Olimpijske igre --&gt;
| nastup_OI        = '''3''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|1984]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|1988]])
| medalje_OI       = '''5'''
| zlato_OI         = 1
&lt;!-- Svjetska prvenstva --&gt;
| nastup_SP        = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|1981]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982.|1982]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|1983]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|1985]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|1987.]])
| medalje_SP       = '''5'''
| zlato_SP         = 0
&lt;!-- Svjetski kup --&gt;
| nastup_SK       = [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]]
| pobjede_SK      = '''10'''
| plasman_SK      = '''1.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]])
| pobjede_SK_štafeta  = 1
| pobjede_u_dis   = {{plainlist| 
* '''3''' – sprint 
* '''7''' – pojedinačno 
}}
&lt;!-- Medalje --&gt;
| naziv_medalja = 
| medalje       = 
{{MedaljaTakmičenje|OI}} 
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaZlato|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]]|[[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaTakmičenje|SPB}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|10 km]]}}
{{MedaljaSrebro|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983.|SP 1983.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|20 km]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985.|SP 1985.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBronza|[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]]|
[[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|štafeta]]}}
{{MedaljaBrojač
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 1 | 2 | 1 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 2 | 3
}}
| proširi_medalje   = 
| nagrade       = 
| ordeni        =
| fusnote       = 
| aktualizirano = 5. 12. 2024.
}}

''' Peter Angerer''' rođen 14. jula 1959. u [[Siegsdorf]]u u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] (danas [[Njemačka]]) je nekadašnji [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac i [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu. [[Spisak pobjednika Svjetskog kupa u biatlonu|Osvajač]] je [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskog kupa u biatlonu]].

== Karijera ==
=== Olimpijske igre ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1980}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 20 km|27]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|8]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1984}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| style=&quot;background:#f7f6a8;&quot;|  [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 20 km|1]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – 10 km|2]] 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984 – štafeta|3]]
|-
|align=left | {{NaziviOI|Z|1988}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|Biatlon]]) 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 20 km|10]] 
| [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – 10 km|10]] 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988 – štafeta|2]]
|}
Angerer je nastupio tri puta na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] i to na: [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|ZOI 1980]], [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1984.|ZOI 1984]] i [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1988.|ZOI 1988.]] Osvojio je jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije bronzane medalje. Prvu bronzanu osvojio je u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – štafeta|štafeti]] na ZOI 1980, s [[Franz Bernreiter|Franzom Bernreiterom]], [[Gerhard Winkler (biatlonac)|Gerhardom Winklerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] iza [[Sovjetski Savez na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|sovjetske štafete]] u sastavu: [[Vladimir Aljikin]], [[Aleksandar Tihonov]], [[Vladimir Barnašov]] i [[Anatolij Aljabjev]]. 

&lt;!-- Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je deseto mjesto u sprintu na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 1980 – 10 km|10 km]], koji te godine postao olimpijska disciplina, s jednim promašajem i zaostatkom od  2:13.5&amp;nbsp;min u odnosu na pobjednika [[Istočna Njemačka na Zimskim olimpijskim igrama 1980.|istočnonjemačkog]] biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio s dva promašaja. --&gt;

=== Svjetsko prvenstvo ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:right; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Eki.|Ekipno}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}}  
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1981}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 20 km|16]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – 10 km|6]] 
| 
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981 – štafeta|2]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1982}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 20 km|19]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – 10 km|31]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1982 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1983}}
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 20 km|3]]  
| style=&quot;background:#dce5e5;&quot; | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – 10 km|2]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1983 – štafeta|4]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1985m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 20 km|10]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – 10 km|8]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1985 – štafeta|3]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1986m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 20 km|35]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – 10 km|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
| 
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1986 – štafeta|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}}]] 
|-
|align=&quot;left&quot; | {{NaziviSPB|1987m}}
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 20 km|7]]  
| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – 10 km|30]] 
| 
| style=&quot;background:#f8e6c4;&quot;| [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987 – štafeta|3]] 
|} 
Peter Angerer je od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1981.|SP 1981.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1987.|SP 1987.]] nastupio šest puta na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskim prvenstvima]].  &lt;!-- Osvojio je jednu bronzanu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – štafeta|štafeti]] s [[Hans Estner|Hansom Estnerom]], [[Andreas Schweiger (biatlonac)|Andreasom Schweigerom]] i [[Heinrich Mehringer|Heinrichom Mehringerom]] sa zaostatkom od 2:47.5&amp;nbsp;min u odnosu na istočnonjemačku štafetu u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Frank Ullrich]], [[Klaus Siebert]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji rezultat u pojedinačnim utrkama ostvario je na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978.|SP 1978.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1978 – 10 km|utrci na 10&amp;nbsp;km]], kada je osvojio deveto mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 2:30.4&amp;nbsp;min bio sporiji od pobjednika istočnonjemačkog biatlonca [[Frank Ullrich|Franka Ullricha]], koji je utrku završio bez promašaja.
 --&gt;

=== Svjetski kup ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float:left; text-align:center; font-size:75%&quot;
|-
!colspan=&quot;9&quot; | Plasman u Svjetskom kupu 
|-
! [[Svjetski kup u biatlonu 1979/1980.|1979/80.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1980/1981.|1980/81.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1981/1982.|1981/82.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1982/1983.|1982/83.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1983/1984.|1983/84.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1984/1985.|1984/85.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1985/1986.|1985/86.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1986/1987.|1986/87.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 1987/1988.|1987/88.]]
|-
| ||5||13||1||2||3||2||20||4
|}
{{clear}}
&lt;!-- Prvi nastup Angerera u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u prvoj sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 1977/1978.|1977/78.]] u [[Ruhpolding]]u 12. januara 1978. u utrci na 10&amp;nbsp;km. kada je osvojio deveto mjesto, te tri dana kasnije u utrci štafete, kada je s [[Andreas Schweiger|Andreasom Schweigerom]], [[Alois Kanamüller|Aloisom Kanamüllerom]] i [[Hans Estner|Hansom Estnerom]] osvojio četvrto mjesto iza istočnonjemačke štafete u sastavu: [[Manfred Beer]], [[Klaus Siebert]], [[Frank Ullrich]] i [[Eberhard Rösch]]. Najbolji plasman u pojedinačnoj utrci mu je peto mjesto 22. februara 1978. u sprintu na 10&amp;nbsp;km u istoj sezoni. --&gt;

== Prestanak karijere ==
Aktivnim bavljem biatlonom prestao se baviti 1988.

== Nagrade ==
{{sekcija}}

== Privatni život == 
{{sekcija}}

== Napomene ==
{{napspisak}}

== Reference ==
&lt;references /&gt;

==Vanjski linkovi==
* {{Sport365-m|380}}
{{commonscat}}

{{Redoslijed
| prethodnik          = [[Monika Gawenus-Holzner-Pflug]] &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1984}}
| gl_članak_funkcija  = [[Spisak nosilaca zastave Zapadne Njemačke na Olimpijskim igrama|Nositelj zastave Zapadne Njemačke]]: &lt;br /&gt; {{NaziviOI|Z|1988}}
| nasljednik          = 
}}

{{Olimpijski pobjednici u biatlonu-20 km}}
{{Pobjednici Svjetskog kupa u biatlonu}}

{{DEFAULTSORT:Angerer, Peter}}
[[Kategorija:Rođeni 1959.]]
[[Kategorija:Biografije, Siegsdorf]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački biatlonci]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački olimpijci u biatlonu]]
[[Kategorija:Osvajači zlatne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači srebrne medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači bronzane medalje na Olimpijskim igrama (Zapadna Njemačka)]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1980.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1984.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Zimskim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Osvajači medalja na Svjetskim prvenstvima u biatlonu]]
[[Kategorija:Dopingovani biatlonci]]</text>
      <sha1>ry39m5rbzqv62kgtma1pdxx6je692gi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stvarni (realni) ugovori u Rimskom pravu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515058</id>
    <revision>
      <id>3671315</id>
      <timestamp>2024-12-05T17:12:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cakla</username>
        <id>165904</id>
      </contributor>
      <comment>Napravljeno prevođenjem stranice &quot;[[:en:Special:Redirect/revision/1177090548|Real contracts in Roman law]]&quot;</comment>
      <origin>3671315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12349" sha1="pun3brl3hbc6xtb6lojcvihu9hcqpyt" xml:space="preserve">U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog).

Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu.

== Opšte karakteristike ==
[[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije.

Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''.   Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. 

== ''Mutuum'' ==
''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&amp;nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]].  Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini.  

Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano.  Bio je to ''stricti iuris'' (&quot;strogi zakon&quot;) – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu.  Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . 

Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. 

== ''Commodatum'' ==
''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar &quot;razumnog vremena&quot; ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. 

Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice).  Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja &quot;više sile&quot; (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Lex Aquilia&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova.  Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. 

== ''Depositum'' ==
''[[Depositum|Depozsitum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema  ''furtum usus''. 

Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' (&quot;prevari&quot;). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, &quot;habanje&quot; je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. 

Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. 

== ''Pignus'' ==
''Pignus'' (&quot;zalog&quot;) je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. 

Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. 

Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. 

== Izvori ==
{{Refspisak|2|refs=&lt;ref name=&quot;nicholas167&quot;&gt;Nicholas (1962). p. 167.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nicholas168&quot;&gt;Nicholas (1962). p. 168.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nicholas168169&quot;&gt;Nicholas (1962). pp. 168–169.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nicholas169&quot;&gt;Nicholas (1962). p. 169.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nicholas170&quot;&gt;Nicholas (1962). p. 170.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nicholas170171&quot;&gt;Nicholas (1962). p. 170–171.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;nicholas171&quot;&gt;Nicholas (1962). p. 171.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski102298&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). pp. 102, 298.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski297&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 297.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski298&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 298.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski298299&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). pp. 298–299.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski299&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 299.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski300&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 300.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski301&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 301.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski302&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 302.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski302303&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). pp. 302–303.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski303&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 303.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski303304&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). pp. 303–304.&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;borkowski304&quot;&gt;Borkowski, du Plessis (2005). p. 304.&lt;/ref&gt;}}

* {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}}
* {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}}
[[Kategorija:Rimsko pravo]]</text>
      <sha1>pun3brl3hbc6xtb6lojcvihu9hcqpyt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671316</id>
      <parentid>3671315</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cakla</username>
        <id>165904</id>
      </contributor>
      <origin>3671316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11056" sha1="en9vc1ikc76kk5cldtr9yccnmpmczzy" xml:space="preserve">U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog).

Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu.

== Opšte karakteristike ==
[[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije.

Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''.   Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. 

== ''Mutuum'' ==
''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&amp;nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]].  Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini.  

Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano.  Bio je to ''stricti iuris'' (&quot;strogi zakon&quot;) – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu.  Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . 

Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. 

== ''Commodatum'' ==
''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar &quot;razumnog vremena&quot; ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. 

Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice).  Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja &quot;više sile&quot; (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Lex Aquilia&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova.  Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. 

== ''Depositum'' ==
''[[Depositum|Depozsitum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema  ''furtum usus''. 

Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' (&quot;prevari&quot;). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, &quot;habanje&quot; je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. 

Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. 

== ''Pignus'' ==
''Pignus'' (&quot;zalog&quot;) je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. 

Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. 

Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. 

== Izvori ==
* {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}}
* {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}}
[[Kategorija:Rimsko pravo]]</text>
      <sha1>en9vc1ikc76kk5cldtr9yccnmpmczzy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671317</id>
      <parentid>3671316</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cakla</username>
        <id>165904</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>3671317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11045" sha1="a1vbhln57kml2sd2ifs8na3chukckqn" xml:space="preserve">U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog).

Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu.

== Opšte karakteristike ==
[[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije.

Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''.   Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. 

== ''Mutuum'' ==
''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&amp;nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]].  Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini.  

Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano.  Bio je to ''stricti iuris'' (&quot;strogi zakon&quot;) – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu.  Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . 

Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. 

== ''Commodatum'' ==
''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar &quot;razumnog vremena&quot; ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. 

Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice).  Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja &quot;više sile&quot; (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Lex Aquilia&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova.  Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. 

== ''Depositum'' ==
''[[Depositum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema  ''furtum usus''. 

Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' (&quot;prevari&quot;). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, &quot;habanje&quot; je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. 

Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. 

== ''Pignus'' ==
''Pignus'' (&quot;zalog&quot;) je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. 

Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. 

Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. 

== Izvori ==
* {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}}
* {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}}
[[Kategorija:Rimsko pravo]]</text>
      <sha1>a1vbhln57kml2sd2ifs8na3chukckqn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671327</id>
      <parentid>3671317</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:32:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11066" sha1="ef4xhoiuv8w8ij3x8sqrjukbkkovih1" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog).

Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu.

== Opšte karakteristike ==
[[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije.

Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''.   Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. 

== ''Mutuum'' ==
''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&amp;nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]].  Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini.  

Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano.  Bio je to ''stricti iuris'' (&quot;strogi zakon&quot;) – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu.  Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . 

Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. 

== ''Commodatum'' ==
''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar &quot;razumnog vremena&quot; ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. 

Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice).  Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja &quot;više sile&quot; (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Lex Aquilia&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova.  Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. 

== ''Depositum'' ==
''[[Depositum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema  ''furtum usus''. 

Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' (&quot;prevari&quot;). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, &quot;habanje&quot; je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. 

Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. 

== ''Pignus'' ==
''Pignus'' (&quot;zalog&quot;) je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. 

Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. 

Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. 

== Izvori ==
* {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}}
* {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}}
[[Kategorija:Rimsko pravo]]</text>
      <sha1>ef4xhoiuv8w8ij3x8sqrjukbkkovih1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>3671329</id>
      <parentid>3671327</parentid>
      <timestamp>2024-12-05T17:32:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Panasko</username>
        <id>146730</id>
      </contributor>
      <origin>3671329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11078" sha1="akzjbkjr1cfiaboc6frtmpwsvwdugia" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}
U [[Rimsko pravo|rimskom pravu]], ugovori su se mogli podijeliti na one ''koji su na snazi (in re)'', one koji su bili sporazumni i one koji su u rimskom pravu bili [[neimenovani ugovori]] (Contratti innominati (diritto romano)). Iako [[Gaius Julius Ceasar|Gaj]] razlikuje samo jednu vrstu ugovora ''u re'', obično se misli da su postojale četiri vrste ugovora, kao što je bila [[Justinijan I|Justinijanova]] podjela: ''mutuum'' (zajam na potrošnju), ''commodatum'' (zajam za korištenje), ''depositum'' (depozit) i ''pignus'' (zalog).

Svaki je varirao u pogledu očekivanih standarda brige, prenosa vlasništva i drugih praktičnih stvari koje proizlaze iz svrhe svakog od njih. Svaki je uključivao isporuku fizičke stvari, što je bila osnovna osobina takvih ugovora. Generalno su bili dopunjeni sa ''stipulatio'' i neimenovanim ugovorima koji su dozvoljavali da se dodaju odredbe kao što su ''kamata'', kako bi bili pogodniji za komercijalnu primjenu.

== Opšte karakteristike ==
[[Justinijan I|Justinian]] je definirao četiri tipa realnih kontrakta - ''contratus re'' - ''mutuum, commodatum, depositum'' i ''pignus''. Ono što je zajedničko sve četiri vrste jeste dogovor i isporuka res corporalis. Suprotni su konsenzualnim i neimenovanim kontraktima. Realni kontrakti su od ograničenog značaja iako su zastupljeni u mnogobrojnim radovima pravnika i advokata. Ako je ''stipulatio'' nastao da zadovolji interese, onda bi također mogao biti koristan za pokriće drugih elemenata transakcije.

Gaj, međutim, spominje samo jednu vrstu ugovora ''u re'',a to je ''mutuum''.   Ostala tri se mogu razlikovati onako kako se razlikuju od tradicionalnih koncepata duga iz kojih su se razvili stvarni ugovori: ''bilateralni'' su, ne prenose vlasništvo, prisutan je princip dobre vjere (''bona fide),'' i [[Pretor|pretorijanske]] su prirode. Prema tome, Gaj se može smatrati relevantnim priscem zakona svoga vremena, iako se ne zna zašto se drugi uopšte ne pominju u ''Gajevim institutima''. 

== ''Mutuum'' ==
''Mutuum'' je bio zajam za potrošnju. Pritom je najstarija vrsta ugovora ''u re'', koji je dobio na važnosti nakon 326. godine&amp;nbsp;p.n.e kada je donesen [[lex Poetalia]].  Mogli bi ga koristiti ljudi bez prava na ''trgovinu'' – skupina prava za učešće u ''[[Rimsko pravo|ius civile]]'' i da preduzmu pravne lijekove. To je uključivalo isporuku određenih vrsta zamjenjivih dobara, kao što su ''novac, hrana i piće''. Vlasništvo je preneseno, baš kao i posjed. U striktnom smislu, pošto je vlasništvo prošlo, to ne treba smatrati kreditom. ''Mutuum'' je, s druge strane, obavezao onoga koji pozajmljuje da ne vraća samu stvar, jer bi njena upotreba podrazumijevala potrošnju, nego sličnu stvar po količini, kvaliteti i veličini.  

Zajmodavac je imao ''condictio'' za vrijednost stvari ako slična stvar nije vraćena kako je opisano.  Bio je to ''stricti iuris'' (&quot;strogi zakon&quot;) – zajmodavac u ovom slučaju nije mogao tražiti kamatu.  Uprkos tome, postao je standardni aranžman za lihvare za vrijeme [[Rimska Republika|Rimske republike]]. Kamata bi umjesto toga morala biti data u ''stipulatio'', dodatnom ugovoru. Kamatne stope su bile regulisane strogo od strane države. Kako ''mutuum'' nije odredio onome koji prima zajam određen datum za vraćanje ekvivalentne stvari, to bi također bilo dato unutar ''stipulatio'' ukoliko je to potrebno. U zakonima donesenim kasnije ''stipulatio'' je potpuno zamijenio ''mutuum'' . 

Posuđivač je bio dužan da vrati ekvivalentnu stvar, kao što je već objašnjeno. Kao vlasnik, snosio je odgovornost za gubitak, krađu ili štetu bilo koje vrste nad predmetom posudbe. ''Mutuum'' je bio jednostran i nije stavljao zajmodavca pod bilo kakve obaveze ili dužnosti. 

== ''Commodatum'' ==
''[[Commodatum]]'' je bio zajam za korištenje. Nije prenosio vlasništvo ni posjed, a bio je i besplatan, što znači da kamatu nije bilo moguće naplaćivati. Ako je kamata uključena, sporazum je umjesto toga bio ili ugovor o najmu ili neimenovani ugovor. Pretpostavljalo se da će to biti unutar &quot;razumnog vremena&quot; ako nije navedeno u vrijeme sklapanja ugovora. Zemljište je moglo biti predmet ''commodatuma'' tokom klasičnog perioda i kasnije, iako to prije nije bila praksa. Kvarljive stvari se ne mogu posuditi na korištenje, osim ako se ne koriste samo u svrhu izlaganja, ili u malom broju drugih iznimki. Zajmodavac pod c''omodatumom'' nije morao biti vlasnik, pošto se vlasništvo nije prenosilo. 

Zajmoprimac je u većini pravnih tekstova bio u skladu sa standardima ''culpa levis in abstracto'' – zajmoprimac je bio odgovoran ukoliko njegovo ili njeno ponašanje manjka ''diligentia'' (brigom) ''bonusa paterfamilias'' (dobar, poštovan, glava porodice).  Neki komentatori smatraju da je relevantan standard umjesto toga trebao biti standard ''diligentissimus paterfamilias'' („najpažljiviji na čelu porodice“). Ovo se možda razvilo iz ranijeg standarda ''čuvanja -'' ''(custodia)''. C''ustodia'' je bila oblik striktne odgovornosti, gdje bi jedina situacija u kojoj zajmoprimac ne bi bio odgovoran za predmet posudbe bila radnja &quot;više sile&quot; (''vis maior''), kao naprimjer krađa propratna sa upotrebomm sile, ili ono što se u modernom engleskom pravu naziva Božiji čin. Ako je zajmoprimac bio odgovoran, tada je imao pravo na tužbu protiv lopova (''actio furti'') ili onog ko je počinio štetu prema &lt;nowiki&gt;&lt;i&gt;Lex Aquilia&lt;/i&gt;&lt;/nowiki&gt;. Kada je zajmoprimac bio odgovoran, Justinijan je barem dao onom koji daje zajam izbor da li da tuži zajmoprimca ''in personam'' zbog kršenja ugovora, ili lopova.  Zajmoprimac je takođe bio odgovoran za ''furtum'' ukoliko je na bilo koji način zloupotrijebio stvar koju je posudio. Ako je posuđena stvar imala neotkrivene nedostatke koji su prouzrokovali štetu za koju je zajmodavac znao, u tom slučaju bi zajmodavac bio odgovoran prema deliktu. Odgovarajuća radnja koja bi se poduzela radi kršenja ugovora bila je ''actio commodati''. Ako je zajmodavac dugovao zajmoprimcu novac u vezi sa drugim ugovorom ili prodajom, tada je mogao zadržati pozajmljenu stvar i tako izjednačiti trošak u odnosu na dug. Također je mogao podnijeti ''actio commodati contraria'' ako su njegovi troškovi premašili vrijednost posuđene imovine. 

== ''Depositum'' ==
''[[Depositum]]'' je bio depozit za čuvanje. Nije transferovao vlasništvo ni posjed, a bio je besplatan. Zemljište nije moglo biti predmet depozita. Ako je kamata bila uključena, depozit u tom slučaju postaje ugovor o najmu. Obzirom da se vlasništvo ne prenosi, pljačkaš može biti u depozitu. Čuvar depozita nije mogao imati koristi od njega ni na koji način. Ako je on koristio stvar, onda se to smatralo krađom prema  ''furtum usus''. 

Depozitar je morao biti prema standardu ''culpa lata''. To znači da je depozitar bio odgovoran ukoliko se utvrdi da je bio krajnje nemaran: nemaran do te mjere da se loša vjera mogla pretpostaviti. ''Culpa lata'' je stoga bila slična ''dolusu'' (&quot;prevari&quot;). Nadalje, neki komentatori smatraju da je ''dolus'' odgovarajući standard. Strane bi se mogle dogovoriti da varira nivo brige koji se očekuje od čuvara depozita. Očekivalo se da će depozitar vratiti stvar na zahtjev od onoga ko ga je ostavio na čuvanje. Naprimjer, &quot;habanje&quot; je bilo prihvatljivo. Depozitar je također bio dužan predati sve izdanke predmeta depozita, kao što je svako mlado rođeno od deponirane životinje. Onaj ko je uložio je odgovoran za svu štetu nastalu zbog predmeta kojeg ostavlja, kao i za troškove transporta ako se mjesto vraćanja stvari razlikovalo od mjesta posudbe. ''Actio depositi'' je bio dostupan ulagaču da traži povrat svoje robe, uz dvostruku naknadu štete ukoliko je šteta nastala u hitnom slučaju, kao što su požar ili neki drugi vid nepogode. To je rezultiralo ''[[Infamia|infamiom]]'' ako se depozitar smatra odgovornim. Depozitar je imao pravo na ''actio depositi contraria'' ako su troškovi plaćeni. 

Postojale su dvije posebne vrste depozita: prrvi je bio ''depozitum irregulare'' zamjenjivih stvari, obično novca. Za razliku od uobičajenog depozita, vlasništvo je ipak prenešeno, dajući više prava čuvaru depozita, odnosno depozitaru da zaštiti imovinu koja mu je data. Morao je biti vraćen na zahtjev, a sticalac nije mogao imati nikakve koristi od toga. Drugi je bio {{Jezik|la|sequestrio}}, pri čemu je stvar čije je vlasništvo osporeno položeno na čuvanje trećoj osobi, dužnoj da ga vrati uspješnoj strani prema ''vindicatio''. 

== ''Pignus'' ==
''Pignus'' (&quot;zalog&quot;) je bio oblik stvarnog osiguranja kojim se prenosi posjed, ali ne i vlasništvo. Tipično je činio dio hipoteke ili slične transakcije ili ugovora. 

Razvio se kasnije od slične ''fiducije'', gdje je prenošen posjed kao i vlasništvo. Shodno tome, stvar je mogao prodati vlasnik i oduzeti od duga bez da obavijesti zalogodavca, a dok je bila u vlasništvu zalogoprimca, zalogodavac nije imao pravo korištenja. Isto tako je zahtijevao formalni prenos. Ovo je u suprotnosti sa ''pignusom'', koji bi se mogao izvesti prema principu ''[[traditio]]'' . ''Fiducia'' je ostala popularna kod zajmodavaca koji su uživali u povećanoj sigurnosti, dok je ''pignus'' bio korisniji zalogodavcu. ''Fiducia'' je trajala do kasnog [[Rimsko Carstvo|carstva]], ali je eventualno postala zasjenjena ''pignusom''. 

Založni povjerilac, ako je imao fizičku kontrolu nad predmetom, što je obično bio slučaj, bio je dužan da ga čuva. Baš kao i zajmoprimac, založni povjerilac je djelovao shodno ''culpa levis in abstracto'' standardu; Naime, ovo se možda razvilo iz c''ustodie''. Zalogodavac je bio odgovoran za štetu koju je prouzrokovala stvar koja je založena, ako je nemarno o ''bonusu paterfamilias''. Ako založni povjerilac nije ispunio očekivani standard, ugovor je automatski poništen. Založni povjerilac je mogao tražiti isplatu za troškove potencijalno nastale pri održavanju stvari (kao što je životinja ili rob). Založni povjerilac je morao da obračuna dobit od stvari na račun nepodmirenog duga. Zalog je otplaćen onda kada je dug izmiren, zajedno sa svim dodatnim troškovima proizašlim iz založene stvari. Založni povjerilac nije imao vlasništvo, pa stoga nije mogao prodati ili uništiti stvar. [[Right of sale|Pravo na prodaju]] je obično bilo dogovoreno između dvaju strana, kako bi ono blagovremeno stupilo na snagu. To je bilo toliko uobičajeno da se često smatralo podrazumijevanim. Iznos bi bio oduzet od duga, dodanih kamata i troškova, a to bi se onda moglo tužiti pod bilo kojim ugovorom koji je kreirao dug. 

== Dodatna literatura ==
* {{Cite book|last=Borkowski|first=Andrew|title=Textbook on Roman Law|last2=du Plessis|first2=Paul J.|publisher=Oxford University Press|year=2005|isbn=0-19-927607-2|edition=3|location=Oxford}}
* {{Cite book|last=Nicholas|first=Barry|title=An Introduction to Roman Law|publisher=Oxford University Press|year=1962|isbn=0-19-876063-9|series=Clarendon Law|location=Oxford}}
[[Kategorija:Rimsko pravo]]</text>
      <sha1>akzjbkjr1cfiaboc6frtmpwsvwdugia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1986 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>515059</id>
    <revision>
      <id>3671334</id>
      <timestamp>2024-12-05T17:38:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {|{{SKB discipline2/zaglavlje | Disciplina      = Ukupni rezultati | Broj takmičenja = 10 | Naziv           = SKB 1986 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Frank-Peter Roetsch|DRNJ|188|1}} {{SKB discipline/red|2|Fritz Fischer|Z NJE|184|2}} {{SKB discipline/red|3|Jan Matouš|ČEH|166|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Valerij Medvedcev|SSSR|163|2}} {{SKB discipline/red|5|Aleksandar Popov|SSSR|154|2}} {{SKB discipline/red|6|André Sehmisch|DRNJ|152|}} {{SKB disci...</comment>
      <origin>3671334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="962" sha1="c2zcx7svdee2n3rlgeft44mbrj8kc6x" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
| Disciplina      = Ukupni rezultati
| Broj takmičenja = 10
| Naziv           = SKB 1986 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Frank-Peter Roetsch|DRNJ|188|1}}
{{SKB discipline/red|2|Fritz Fischer|Z NJE|184|2}}
{{SKB discipline/red|3|Jan Matouš|ČEH|166|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Valerij Medvedcev|SSSR|163|2}}
{{SKB discipline/red|5|Aleksandar Popov|SSSR|154|2}}
{{SKB discipline/red|6|André Sehmisch|DRNJ|152|}}
{{SKB discipline/red|7|Matthias Jacob|DRNJ|144|1}}
{{SKB discipline/red|8|Eirik Kvalfoss|NOR|142|}}
{{SKB discipline/red|9|Ernst Reiter|Z NJE|140|}}
{{SKB discipline/red|10|Dmitrij Vasiljev|SSSR|131|}}
{{SKB discipline/red|14|Jurij Kaškarov|SSSR|110|1}}
{{SKB discipline/red|20|Peter Angerer|Z NJE|68|1}}
{{SKB discipline/red|.|Roger Westling|ŠVE|.|1}}
{{SKB discipline/red|.|Andrej Zenkov|SSSR|.|1}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1985/1986.]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c2zcx7svdee2n3rlgeft44mbrj8kc6x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:SKB 1987 ukupno muškarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>515060</id>
    <revision>
      <id>3671336</id>
      <timestamp>2024-12-05T17:40:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AnToni</username>
        <id>2325</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {|{{SKB discipline2/zaglavlje | Disciplina      = Ukupni rezultati | Broj takmičenja = 10 | Naziv           = SKB 1987 ukupno muškarci }} {{SKB discipline/red|1|Fritz Fischer|Z NJE|171|1}} {{SKB discipline/red|2|Eirik Kvalfoss|NOR|167|2}} {{SKB discipline/red|3|Johann Passler|ITA|160|1}} |- {{PCT|4}} |- {{SKB discipline/red|4|Peter Angerer|Z NJE|151|}} {{SKB discipline/red|5|Andreas Zingerle|ITA|148|}} {{SKB discipline/red|6|Jan Matouš|ČEH|147|}} {{SKB discipline/red|7|Ta...</comment>
      <origin>3671336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="900" sha1="gw2hut1gv1t77ndqdlil0m4sit9wsnq" xml:space="preserve">{|{{SKB discipline2/zaglavlje
| Disciplina      = Ukupni rezultati
| Broj takmičenja = 10
| Naziv           = SKB 1987 ukupno muškarci
}}
{{SKB discipline/red|1|Fritz Fischer|Z NJE|171|1}}
{{SKB discipline/red|2|Eirik Kvalfoss|NOR|167|2}}
{{SKB discipline/red|3|Johann Passler|ITA|160|1}}
|-
{{PCT|4}}
|-
{{SKB discipline/red|4|Peter Angerer|Z NJE|151|}}
{{SKB discipline/red|5|Andreas Zingerle|ITA|148|}}
{{SKB discipline/red|6|Jan Matouš|ČEH|147|}}
{{SKB discipline/red|7|Tapio Piipponen|FIN|146|}}
{{SKB discipline/red|8|Frank-Peter Roetsch|DRNJ|142|2}}
{{SKB discipline/red|9|Gisle Fenne|NOR|125|1}}
{{SKB discipline/red|10|Sergej Antonov|SSSR|121|}}
{{SKB discipline/red|13|Stefan Höck|Z NJE|111|1}}
{{SKB discipline/red|14|Ernst Reiter|Z NJE|103|1}}
{{SKB discipline/red|18|Franz Schuler|AUT|67|1}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni Svjetskog kupa u biatlonu 1987/1988.]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gw2hut1gv1t77ndqdlil0m4sit9wsnq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Neslobodna biografska fotografija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>515061</id>
    <revision>
      <id>3671346</id>
      <timestamp>2024-12-05T20:26:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Z1KA</username>
        <id>87045</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{imbox | type       = license | image      = [[Datoteka:NotCommons-emblem-copyrighted.svg|64п|Zaštićeno autorskim pravima|link=]] | imageright =  | text       = Ova slika predstavlja digitalizovanu '''jedinstvenu {{font color|red|biografsku fotografiju}}''' i '''autorsko pravo''' nad njom najvjerovatnije pripada ili '''osobi koja ju je načinila''' ili '''agenciji koja je zapošljavala pomenutu osobu'''. Vjeruje se da korištenje ove fotografije{{#if:{{{1|}}}|&amp;#32;u član...</comment>
      <origin>3671346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2949" sha1="4wgymq02m2gbzwdvu2khimzztlsoobv" xml:space="preserve">{{imbox
| type       = license
| image      = [[Datoteka:NotCommons-emblem-copyrighted.svg|64п|Zaštićeno autorskim pravima|link=]]
| imageright = 
| text       = Ova slika predstavlja digitalizovanu '''jedinstvenu {{font color|red|biografsku fotografiju}}''' i '''autorsko pravo''' nad njom najvjerovatnije pripada ili '''osobi koja ju je načinila''' ili '''agenciji koja je zapošljavala pomenutu osobu'''. Vjeruje se da korištenje ove fotografije{{#if:{{{1|}}}|&amp;#32;u članku &quot;'''[[{{{1}}}]]'''&quot;}}
*koja '''nije niti veće rezolucije niti boljeg kvaliteta''' nego što je to neophodno za ilustraciju članka, i za koju se '''ne očekuje da će''' se njenim korištenjem na Wikipediji '''smanjiti vrijednost autorskog prava'''
*da bi se omogućila '''vizuelna identifikacija''' jedne ili više osoba u pitanju (ili grupe okupljenih osoba koje je moguće identifikovati), u slučaju kada '''ne postoji ili je nemoguće napraviti slobodni ekvivalent iste'''
*samo ako je '''subjekt preminuo''', ili ako bi iz praktičnih namjena pristup bio nemoguć
*na [https://bs.wikipedia.org Wikipediji na bosanskom jeziku], koju pokreću serveri u Sjedinjenim Američkim Državama od strane neprofitne [[:foundationsite:|Wikimedia Fondacije]],
može spadati pod '''[[Wikipedia:Poštena upotreba|poštenu upotrebu]]''' po [[Američki zakon o autorskom pravu|zakonu o autorskom pravu SAD-a]]. '''Bilo koja druga upotreba ove slike, na Wikipediji ili drugde, može biti [[autorsko pravo|kršenje autorskog prava]]'''. Za više informacija pogledajte [[Wikipedia:Neslobodan sadržaj]].

&lt;span class=&quot;licensetpl_short licensetpl_long&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;Poštena upotreba&lt;/span&gt;
&lt;span class=&quot;licensetpl_link&quot; style=&quot;display: none&quot;&gt;{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}}}&lt;/span&gt;
&lt;span class=&quot;licensetpl_nonfree&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;true&lt;/span&gt; 
|below={{#ifeq:{{Yesno|{{{datoteka_ima_obrazloženje|{{{datoteka ima obrazloženje|no}}}}}}}}|yes|
{{file other|[[Kategorija:Neslobodne datoteke sa navedenim ONU]]{{#ifeq:{{{auto|}}}|yes|[[Kategorija:Neslobodne datoteke sa navedenim ONU (označeno botom)]]}}}}
|{{Informacije za pošiljaoca|additional notes=
# Ovu oznaku treba koristiti samo za biografske fotografije.
# '''[[Šablon:Obrazloženje neslobodnog korištenja biografske fotografije]]''' može biti korisno za iznošenje obrazloženja. 
# '''Što se tiče upotrebe izvan originalnog članka:''' Provjerite [[Wikipedia:Kriteriji za korištenje neslobodnog sadržaja|kriterije za korištenje neslobodnog sadržaja]] i nemojte pretpostavljati da se postojeće obrazloženje može jednostavno kopirati, jer ne mora nužno značiti da vrijedi i za novu upotrebu.
}} }}
}}
{{Neslobodni mediji}}&lt;includeonly&gt;{{file other|[[Kategorija:Sve neslobodne biografske fotografije]]{{#if:{{{1|}}}|[[Kategorija:{{{1}}}]]}}}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni autorskih prava neslobodnih datoteka na Wikipediji|Biografska fotografija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4wgymq02m2gbzwdvu2khimzztlsoobv</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>